Anatomija Jednog Morala

Download Anatomija Jednog Morala

Post on 03-Nov-2014

183 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

anatomija jednog morala

TRANSCRIPT

<p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>ANATOMIJA JEDNOG MORALA</p> <p>Ali niko, a najmanje ta mlaa ena, ne bi mogao ni slutiti da e ivot najednom postati tako neveseo, i to ba u toj sredini, koja je, gledana odozdo, iz mase, izgledala tako ista, produhovljena i ak astralna, bez onih sitnih, grubih i oevidnih pakosti i gramzivosti, to su prirodno rasle iz nematine i zaostalosti, kroz koje se tako muno probijalo njeno djetinjstvo, pa i mladost, eto sve do udaje, do tih raspjevanih i ozarenih ljetnih i u sjeanju tako tmurnih i nemilih dana. Bila je pjevaica u operi, imala je dvadeset i jednu godinu i znala je da je lijepa, iako se tim nije uznosila ni pred samom sobom, nego je preteno nekako u sebi opaala svoje tijelo, vitko i snano, uivajui u njemu kao takvom, kao neem to i jeste i nije njeno. Nije imala nikakvih posebnih i izrazitih strasti ili radosti. Ali se radovala svemu i stvarno nije znala za tugu, bar ne za onu iz korijena, neizljeivu, koju donose razoarenja u ivotu. Jedino je neodoljivo voljela muziku, predajui joj se na onaj poseban intelektualni, ali i neobino strasni nain, karakteristian za osobe muziki obrazovane i s neobino razvijenim sluhom. Ta neutaiva strast, kiptei u svakom nervu i opijajui njen um, povukla ju je u muzike kole i, najzad, na pozornicu. A kako je bila iz siromane porodice s mnogo djece, zadrala je i sada poslije udaje, upadljivu i pomalo grubu tedljivost i isto takvu duhovnu jednostavnost, neposrednost i skromnost. I da joj mu nije bio malo neoekivano i previe brz u svemu, osobito kad se radilo o linim pitanjima, ona ne bi imala nikakvih drugih muka i briga, sem onih koje ivot donosei uvijek novo donosi svima, ak i kad je udoban i bezbrian. Jer ako joj je i moglo smetati muevljevo, pred drugima, preve s visine dranje prema njoj, kao prema neiskusnom djevojetu, to je ona stvarno i bila uprkos pozorinoj sredini u kojoj je morala da ivi i radi ne toliko zarad hljeba i rada koliko zbog pjevanja i muzike, to pokroviteljstvo snanog i zrelog mukarca, naroito kad bi se javilo nasamo, bilo joj je prijatno i osjeala se kao da nije izgubila siromano ali toplo domae gnijezdo, nego da je stekla jedno novo, moda i tvre,Milovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 1</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>ali i postojanije i dublje. I tako, bila je obina mlada i lijepa ena, kakve rastu i udaju se na hiljade, svake godine, po ovoj mladoj i lijepoj zemlji, i ona, kao i sve te druge, kao i svi ljudi, sa svojim individualitetom, s malim brigama i velikim snovima. Ono to bi moglo biti kod nje neobino za obian svijet, bilo je samo to to je bila pjevaica u operi, a uz to jo, kao takva, i supruga visokog funkcionera, ali ni to ona nije, u poletnoj jednostavnosti, osjeala kao neto strano, jer boe moj ivimo u modernom dobu u zemlji socijalistikoj. Ne da je slutila, nego je i znala unaprijed da e joj mnoge zavidjeti zbog tako dobre udaje: on je bio visoki funkcioner, uz to lijep, zrele, izrazito muke i snane ljepote, a iznad svega pratila ga je legenda i slava ratnog komandanta, to je oduvijek opijalo igrivu i ivahnu matu ena, pa i budilo zavist zbog promaene sree. A sem toga se on, budui mu je itava mladost protekla u ratovima i tamnicama, im se najzad doepao makar i prividnog mirnodopskog ivota, poiroko zabavljao ne toliko olako koliko eljno, uprkos svim partiskim i drugim ogranienjima i za to vezanim unutarnjim grinjama. Ona je to znala iz njegovih mimogrednih prianja, a jo vie iz njegovog pomalo vragolastog dranja. Iako je imala veoma vrste, ak malo i krute i naslijeene moralne pojmove, bila je savremena ena, koja ne izgrauje unaprijed ivot, i etiku, i brak, nego se bori za njih, za njihovo ostvarivanje, pa se i prema muevljevoj prolosti odnosila mirno i prostoduno, ak sa onom unutarnjom leernou, pomalo veselom, koju ljudi imaju prema neem to je bilo i to se vie ne moe popraviti, no to nije ni tako strano bilo i nee se vie vratiti. Zato je i oekivala da e se ne samo one s kojima je njen mu imao intimnijeg dodira, nego i one kojima se nije posreilo da uestvuju u njegovim momakim doivljajima, ali koje su znale neto blie o njima, pojaviti sa sitnim intrigama preko telefona i anonimnih pisama, znaajnim moda za neku enu starinskog kova, neuplivnim za nju i manje-vie za itave nove generacije. Ali se i u tome u mislima ohrabrivala time da e ulaskom, uzMilovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 2</p> <p>ali naivnim i</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>mua, u tu novu i istu i produhovljenu sredinu, meu ene viih funkcionera, koje su mahom izgledale jednostavno i skromno, sve to postati beznaajnim detaljima, sitnim i raskalanim pakostima, i nestati vremenom, kada se i za spoljni svijet potvrdi unutarnja vrstina njihovog braka. I doista, ta sitna, zla i, smiljena uznemiravanja telefonski pozivi muu, saoptavanje njoj samoj sablanjivih detalja, anonimna pisma, sve je to opadalo, iz nedjelje u nedjelju, iz dana u dan. Ali je, mimo oekivanja i nasuprot tome, nije primila a kamoli prigrlila nova sredina. Doekao ju je tako masivan, leden i neprobojan zid, koji niko nije mogao unaprijed oekivati, a najmanje ona s pretstavama posljeratne omladinke i mlade partijke, a i mladice, iako uznemirene i zauene svim onim novim to brani ivot sobom donosi, utonule u rumeni sjaj i oganj prve ljubavnike sree. Brak je spadao i spada, bez obzira na unutarnje odnose i spoljne oblike, u jednu od bitnih elija i osnova drutvenog ivota. To je jedna od optepriznatih tekovina ljudske civilizacije, jedna od onih to ne pripadaju samo ovoj ili onoj klasi, nego su stvorene dugim i neprestanim humaniziranjem ljudskih odnosa, pretvorivi se na taj nain u konvencije bez kojih bi se drutvo vraalo nazad i divljalo. Otuda je kao opteljudska vrijednost i dunost primljeno i pomaganje mladih branih drugova da odnjeguju to prirodnije i toplije odnose. Ve je primljeno ak i meu ljudima niske i najnie kulture da prijatelji, poznanici, rodbina, pa i namjernici ine sve i gozbe i poklone i panju i dobre elje ne samo da ne poremete, nego da se odnjeguju to stabilniji odnosi izmeu mladih suprunika, neto to se inae veoma teko usklauje, budui su brani drugovi raznih shvatanja i navika, iz raznih sredina i sl., a budui i da neminovno razliito reaguju na novonastale uslove. Od tih pravila, to ih niko nije napisao, nego se u njima izrazilo bezbroj svjesnih i spontanih tenji drutva u njegovom dugotrajnom i protivureivom kretanju ka sve veem humaniziranju, ima otstupanja, ali ne drutva, pa ni itave klase, nego beskrajnog broja individua i grupa, koje su klasnim odnosima prisiljene na sebinost iMilovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 3</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>gramzivost,</p> <p>na</p> <p>odranje,</p> <p>pa</p> <p>makar tuom</p> <p>patnjom</p> <p>i</p> <p>nesreom.</p> <p>Paljivost i njenost u tome postali su vremenom u neku ruku jednim od nepropisanih i neizmjerenih mjerila oovjeenja i linosti i drutva kao cjeline. Mlada ena nije sve to znala, niti bi to mogla izrei, kao ni drugi ljudi. Ali ga je nosila u sebi, kao i drugi ljudi. Jer se to pojmi, upije sa ivotom ovjekovim u drutvu, meu ljudima. Zato je mlada ena i bila pogoena, stuena i kao ljudsko bie, i kao ena i kao supruga, kad je ta nova i idealizovana sredina vei i presudni njen dio na prvom koraku na no, golim sjeivom mrnje i prezira doekala i nju i njene brane odnose. A to je za tu mladu enu, a i inae, bilo ispoljeno s takvom estinom i upornou, koji se nijesu mogli mjeriti nikakvim dotad saznanim linim ili poznatim drutvenim mjerilima, a mogli bi se pojmiti jedino ako bi se i za njih dala jasno sagledati ljudska ivotinjska pohlepa za odranje socijalnih pozicija, nerazumnija i divljija, udovisnija i nemilosrdnija od ikakve ivotinjske borbe. Jer eto, pozicije tog sloja su pojavom mlade ene ugroene tako naglo, sudbinski i na neki nedokuiv nain, kao samom injenicom to se jedna od onih nepoznatih, nezaslunih, koja ne samo da nije ni bila u ratu i da nije mogla postati ni obian lan nekog obinog rajonskog ili studentskog komitetia, nego je i glumica kao i sve glumice, koja se ko zna kako uvukla u Partiju u kojoj sad ima svega i svaega. Ali tu se, dodue, javljala i razlika, iako nebitna, izmeu mueva i supruga: dok su prvi bili ravnoduni, ili se bar pravili takvima, prema pojavi novog lana u tom ipak izdvojenom i zatvorenom svijetu, koji se izvan uglaanih i pompeznih skorojeviskih kancelarija uvijek kretao po istim svojim ljetovalitima, po istim svojim klubovima, po istim svojim vilama i istim svojim loama u pozoritima i na stadionima, dotle su one druge, supruge, doekale novi brak ne samo s negodovanjem i nepomirljivou, nego i sa otvorenom mrnjom i prezirom, javljajui se na taj nain spontano uvarima imaginarnog, samo njihovog morala, stvorenog na osnovi trenutnih potreba i nude jednog sloja zatvorenog u funkcije, okovanog odreenim stepenimaMilovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 4</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>funkcija, praktino nepristupanim drugim stepenima ako bi ovi bili osjetno nii. Istina, te mahom primjerne supruge i majke, koje su se javno izjanjavale za ravnopravnost, i slobodu ena i od kojih su neke bile i funkcioneri enskog pokreta, a neke na visokim poloajima nijesu mnogo prebacivale muu to se oenio jednom takvom koja nema nikakve veze s nama (tj. s njima, sa odreenim slojem ena, sa odreenim stepenom funkcija). Ta zaslijepljena pristrasnost se nije obzirala ni na ta, pa ni na to to je on skoro dvaput bio stariji, i u svakom pogledu neuporedivo iskusniji od nje. A sem toga, bio je i stari komunist, ije bi grijehove, ak i po moralu koji je vladao u toj sredini, trebalo suditi stroe. Ali, da ... Ali ona uopte nije imala veze s nama, s njima, pa time ni s komunizmom, ni s ljudima i ljudskim drutvom uopte, jednom rijeju uljez i otpadak! itava mladoenjina krivica je olako odbacivana, a u najboljem sluaju mu je nonalantno i uz alu zamjerano da je uao ipak u godine i da mu neka me italac izvine zbog ovog i drugih slinih izraza! sad odgovara piletina.. A ustvari je i u tome krivica bacana na nju na najfrivolniji nain: Upecala ga je na golu nogu; ne izdra poslednju frajersku ofanzivu, naratovao se drugar, trebalo je da mu samo podigne suknju ... Imalo je za taj svijet, za njegov nain ivota, doista unutarnje, ali samo unutarnje logike to otrica nije bila okrenuta protiv njega. Mnoge od njih, koje je kraj rata zatekao kao djevojke-ratnike i prebacio ih u kancelarije, komitete i kabinete, enjivo su gledale na proslavljenog, duhovitog i ljepukastog ratnog komandanta, pa su osjeale i sada, kao supruge, i neopazice se prisjeajui prolosti, izvjesnu alost nad nesrenom sudbinom uvaenog druga, koji je na kraju krajeva tako zaglibio i dao se uloviti, upecati, ukebati, ufakati. Ali taj razlog je bio sporedan. Postojao je drugi, stvarniji i sve ivlji i ilaviji... On je neosporno bio iz njihovog kruga. I dalje zadravao funkcije koje je imao, i to mu niko nije ni osporavao, obzirom na njegovu sposobnost, darovitost i politiku vrstinu. On je prirodno pripadao nama, njima,Milovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 5</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>nije bio uljez meu nas, u ovaj na komunizam. Niko se ozbiljnije nije pitao, a nije se ni mogao u toj zatvorenosti zapitati ko je i kakva je mlada, otkuda je, ko su joj roditelji i braa i sestre? Jer jedno i najvanije bilo je za taj krug oevidno, no i nepobitno ona je pripadala jednom drugom svijetu, ona se nezakonito uuljala meu svijet koji je ratovao, i vlast ovu nau i slobodu nau izborio, pa se zalagao i iza rata, vrio visoke dunosti, vozio se autima i salon-vagonima, hranio i odijevao u posebnim magazinima, ljetovao u izdvojenim vilama i ljetovalitima i na osnovu svega toga bogme bio i izuzetno zasluan, a postepeno postajao i uvjeren da je sve to tako prirodno i logino da samo notorna budala ili okoreli neprijatelj nije kadar da to shvati. Iz tih uslova, iz tog zatvorenog naina ivota i zatvorene psihologije i raali su se pojmovi i pretstave, ne samo tipini jedino za taj svijet, nego i s pretenzijom na apsolutnost, na to da budu jedino vaei i u neku ruku ak i neprolazni, a ako i ne ba to budui da dijalektika koja se uila u visokim partiskim kolama i institutima ne priznaje neprolaznost, a ono u svakom sluaju jedino komunistiki, jedino socijalistiki, pa i ljudski. Zbog svega toga se i moglo smatrati da supruga jednog visokog funkcionera, u koje je mladoenja nedvojbeno spadao i sada i za doglednu budunost, moe biti samo ena odreenih, visokih partiskih svojstava i odreene, znatne partiske prolosti. Obina ena nije mogla biti njegova ena, sem ako mu nije supruga. A kako vie nije bilo stvarne svojine, bar ne u gradu, sem korienja svakakvih i svih materijalnih blagodati na osnovi funkcija, nije moglo biti ni miraza. Ljepota, duevne odlike i telesna privlanost nikad nijesu bile nekim naroitim mirazom ni u jednom drutvu koje je do miraza dralo. Ljepota je pojaavala, pozlaivala miraz, ako je on ve bio tu, i uglavnom je spadala u individualna osjeanja, u line sklonosti i simpatije, a ne u drutvene kategorije. Sada je miraz, za dobru partiju, za odgovarajueg funkcionera, jedino mogao biti odgovarajua, razumije se, neto nia, jer je ena u pitanju, Milovan ilas: ANATOMIJA JEDNOG MORALA 6</p> <p>NOVA MISAO meseni asopis godina II, broj 1. januar 1954.</p> <p>funkcija i zaslunost vjerenice. esto, a u shvatanju uvijek bez obzira na duhovne simpatije i telesne sklonosti. Ljubav je, po pravilu, graduirana i zarobljena. Naa nevjesta je imala ljepotu. I ljubav. Ali nije i taj novi tip miraza, da bi sve to mogla pozlatiti. Bila je bez zasluga za novu vlast. Ona je bila obina ena. Bila je jedino glumica. To je bila jedina njena neobinost. I ba to je i posluilo kao osnovni nestvarni motiv, kao izgovor za potmulu mrnju i prezir i ledeni bojkot prema njoj, utoliko nepojamniji i jeziviji to je bio spontan i preutan. Mladi suprunici su bili doekani odbojnou ba od one sredine koja je sebe smatrala najpozvanijom, ak jedino pozvanom da njeguje i uvruje svetinju braka, a za koju se, tavie, nikako ne bi moglo rei da se nije odlikovala manje-vie dobrim brakovima izmeu sebe. Ali je u datom sluaju opti princip brak, bio olako zanemaren i prezren kada je doao u sukob s razjarenim nagonskim interesom, u ijoj osnovi je budno vrebala jo nesazdana, ali utoliko neodoljivija kastinska solidarnost. Ba u olakom odbacivanju svetih principa im dou u sukob s kastinskim interesom, ispoljavala se hipokrizija tog morala i veine tih uvaenih supruga, koje su inae tvrdile, pa i bile uvjerene, da su se udale iz ljubavi, a moda stvarno i jesu, budui da ni ljubav ne postoji kao neto izdvojeno iz drutva, kao neto samo emotivno, nego kao osjeajni izraz beskrajnog niza uticaja shvatanja, navika, psihikih i fizikih sklonosti, zgusnutih u jednom osjeanju, jednom doivljavanju; ali su one osporavale ljubav i pravo na ljubav svakom ko nije bio makar iz blizine njihovog kruga, a naroito ljubav nekog to nije iz tog kruga prema...</p>