KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORAModly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi,potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji. Ako se otpor ne o ekuje,nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja, u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe). Pretraga mora imati sustavni raspored. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi,ali i oni koji nisu,ponekad uz pomo stru njaka. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi,no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile). Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade,stana i dr. prostora koji se pretra uje. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr. trezor,ru na prijenosna blagajna, Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta,katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa . Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade,spre avanja bijega osoba te pse traga e. Prilikom pretrage zgrade,naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i, eki ,klije ta i dr. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata,detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena,kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci. U pretragu drugog prostora spadaju uredi,obrtni ke i druge servisne radionice,trgovine,ind. pogoni,ugostiteljski objekti, kole,bolnice,vjerski objekti 3. ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto,vrijeme,predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika, okrivljenika u u em smislu i optu enika. -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila, ure ena me unarodnim izvorima, su: - obavijest o optu bi - pravo na utnju - sloboda obrane - pravo na branitelja - sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza - nepovredivost osobe - pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim,neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik, dr avni odvjetnik, istra ni sudac, raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik. Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. stadij u kojem se radnja provodi 2. svojstva okrivljenika 3. skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama,soc. okru enju,sklonostima i eljama okrivljenika. 3

Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd, a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e,treba ga pustiti da la e,ali iskaz mora detaljno bilje iti. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva. Dokaze treba predo avati postupno,od slabijih prema ja ima. Nedopu teno je primjenjivati silu,prijetnju ili obmanu prema ispitaniku. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika,postavljaju se pitanja ad personam,daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja,a pitanja moraju biti kratka,precizna i jasno oblikovana. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Zabranjena je upotreba varki,la nih obe anja,sile,prijetnje,medicinska sredstva npr. lobotomija, teh. sredstva npr. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg. osim da ili ne npr. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna- potvrdna i odre na npr. Vi ste vidjeli crveni auto,zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. progon. 4. ispitivanje svjedoka,tipologija svjedoka,specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika, za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd,po initelju i dr. va nim okolnostima. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz- iskaz svjedoka. 1. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. svjedok o evidac 2. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3. osobe , o kojem nema vl., izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4

Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne , harmoni ne opisiva e , ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje, inteligentan tip svjedoka , neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog , instrumentalni svjedoci , nervozni svjedoci , stra ljivi svjedoci , svjedok o vladanju , svjedok u esnik , utljivi svjedok, ta ti svjedok,siguran i nesiguran svjedok , tvrdoglavi svjedok , svjedok homo duplex, nespretni svjedoci, suvi e subjektivni svjedoci,oprezan svjedok, svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika. Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. Trebaju se postavljati op a pitanja,kratka,jasna,konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno. Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza. posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. 1. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka- ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd,kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2. ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1. uz pomo stru ne osobe 2. bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. posrednim postavljanjem pitanja 4. snimanjem teh. ure ajima 3. ispitivanje starijih,bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj. svjedokay

ugro eni svjedoci- osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot,zdravlje,tjelesnu nepovredivost,slobodu ili imovinu ve eg opsega

5. o evid,uloga stadija i dr. O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka, a u propisanim slu ajevima i policija. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5

Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza,na elo programiranja o evida,na elo racionalizacije djelovanja,na elo sustavnosti provo enja o evida,na elo temeljitosti i upornosti, na elo to nosti tijekom o evida,na elo takti ko-tehni ke slobode,na elo potpunosti,na elo najboljeg dokaza,na elo objektivnosti,na elo pravodobnosti,na elo lojalnog prikupljanja dokaza,na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1. koordinacija i integracija napora 2. tehni ke usluge 3. istra iva ke usluge Prvi zahvat- obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu. Nakon dolaska na mjesto doga aja,potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt,bez obzira gdje se nalazi,ako je dostupan,pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz. djelom. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika,ako su oni osigurali mjesto doga aja,ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd. Na elno,treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama,vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja,donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio. Obavlja se pregled ire okoline,raznih prostorija i sl. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja,prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja,micanja,mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja,osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz. doga aja,osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata. Ekipa je aktivnija,dinami nija,tra i,otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se,a naj e e i ne mogu,u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju,kad to zahtijeva stanje na licu mjesta. 6

U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv. katalogiziranje predmeta o evida.Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih,kad se ustanovi da je to potrebno. Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu, pakiranje corpora delicti, aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik.

6. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava. To se ini adekvatnim fiksiranjem. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku. Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni, po mogu nosti s nositeljem traga. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2.mehani ki zapisnici (magnetofon, zatvoreni TV sustavi, filmske kamere...) 3.grafi ki na ini (skice, sheme, nacrti...) 4.fotografija i izrada fotoelaborata 5.ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci), izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama, estice baruta... 6.maketom i sl. Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom, ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim. zahtjeve glede sadr aja - on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza - specifi ni dokaz ispravom, samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke), prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis.

7. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt, to ote ava prepoznavanje,uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba. Prepoznaju se osobe,prostorije i prostori,fotografije,crte i,le evi i dr. objekti. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja, razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu. U odnosu na osobe,uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. 7

Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam,ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam,ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji,osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3,a najvi e 7,iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj. to sli nijih. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje,a izbor treba biti slobodan i spontan. Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i,a ne da je u liniji za prepoznavanje. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1. stadij - davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. osoba ili stvari 2. stadij - postupak prepoznavanja 3. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja,to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje.Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka.

8. vje ta enje,vrste,uloga naloga za vje ta enje i dr.

Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja,iskustva ili umije a. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja,a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj,odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke,koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. rasprave odmah dati iskaz. Vrste: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

obligatorna - op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna timska osnovna dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup. normama tijekom postup. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. postupka 8

9. prema vrsti injenica koje se otkrivaju,utvr uju,ocjenjuju u postupku tj. prema predmetu vje ta enja- tragovi i predmeti kao nositelji tragova,sredstva po injenja kd,predmeti koji su bili objekt radnje kd,predmeti nastali po injenjem kd 10. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13. nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka , a nalaz se sastoji od niza nalaza razl. vje taka 14. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15. nekontradiktorna 16. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i strankama. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni, analiti ki i sinteti ki. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1.uvodni dio zapisnika (podaci) 2.nalaz (opisni dio) 3.mi ljenje (zaklju ak) 9. pojam traseologije, traga, klasifikacija tragova itd. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija- u enje o tragovima, ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. postojanje kd 2. tijek njegova ostvarenja,prethodna i naknadna zbivanja 3. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4. motive,ciljeve i uzroke djela 5. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani,la ni 9

y y y y

otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem,fiz,med i dr. egzaktnim metodama dinami ki- dijele se na tragove djela, tragove po initelja i tragove na po initelju

Postoje takti ki tragovi, tragovi po initelja, tragovi na po initelju, tragovi rtve, tragovi na rtvi i situacijski tragovi. Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije, za vrijeme i nakon po injenja kd. Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd,na identitet rtve, na na in po injenja kd, na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi,tragove ljudskih izlu evina,tragovi dlaka i kose,tragovi nokata,tragovi ivotinjskog podrijetla, tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove, tragove stakla , tragove stopala, tragove oru ja , tragove po ara i eksplozija , tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu , tragove krivotvorina , tragove tla , tragove tekstilnih vlakana , tragovi otrova , tragovi opojnih droga , alkohol

10. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. nositelj traga (objekt koji prima trag,na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3. kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka,kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv. vode i trag ili trag jezgru. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi.

11. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane, i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane, protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko), tragovi mogu promijeniti svoju prirodu, oblik, dimenzije, svojstva, boju, energetsko i AGREGATNO stanje, starost, temperaturu itd. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no.

10

12. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost,individualnost. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. objekt identifikacije 2. sredstvo identifikacije 3. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. Osobna identifikacija- ulaze prepoznavanje osoba, antropometrijski opis, osobni opis, crte papilarnih linija, identifikacija pomo u tragova usana, identifikacija pomo u tragova noktiju, odontologijska identifikacija, identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala, , identifikacija pomo u rukopisa, identifikacija pomo u glasa, identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. Stvarna identifikacija- uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni, predmeta koji su stvoreni kd, predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd, predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd. Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja

13. identifikacijska, dijagnosti ka, situacijska vje ta enja Identifikacijska - pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. Imaju najve e dokazno zna enje. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. To su npr. utvr ivanje vremena po injenja kd, na in njegova po injenja i sl. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja.

11

14. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama, formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju, lancima prstiju, dlanovima i stopalima. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e,nakon smrti. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika. Imamo 3 osnovna uzorka: luk, zamka i krug. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. skenera. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika, to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni. Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr.krvavi otisci. Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni,uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko,posebni izvor svjetlosti) , fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. 15. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. daktiloskopija- u enje o papilarnim linijama 3. fotografija 4. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12

5. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. tjelesni mirisi- psi, plinska kromatografija i spektometar masa 8. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10. identifikacija osobe analizom DNK

Pavli ek Q&A 1. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. Za kriminalistiku je osnovno: 1. 2. 3. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela), istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati).

Predmet kriminalistike. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka, obavijesti, informacija o pojavi kaznenoga djela, po initelja, rtve i prate ih okolnosti. Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. Predmet kriminalisti ke procedure. 1. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo, na in, modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13

3. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. To su: 1. podaci o djelu, 2. podaci o po initelju i 3. drugi podaci va ni za kazneni postupak. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. injenice - objekta promatranja, 2. podatka - onoga to opisuje injenicu, 3. obrade podataka - spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse, 4. vijesti - re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju, 5. informacije - sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje. Kriminalisti ka tehnika. Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih, tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. Kriminalisti ka taktika. Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela. Kriminalisti ka na ela su: 1. zakonitost, 2. objektivnost, 3. metodi nost, 4. operativnost i 5. srazmjernost.

2. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije- temelji se na odnosu isklju enja, opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. Ako su sve takve pojave opovrgnute, verzija je dokazana. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. U protivnom, ako nema osnove za takvo isklju enje, verzija je dokazana djelomi no. Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama, prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti. Negativna injenica stvara sumnju o tezi. Ovdje se ne radi o lancu dokaza, dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik, nego o paralelnim, neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza,ako za to postoje dr. indiciji.

14

Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih, neovisnih indicija, pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav.

3. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. Verzija je slo en, uvjetovani, implikativni sud. Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano, nasumce, prolazi planski, svrhovito. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Sudska odluka mora po i od toga: 1. 2. 3. 4. 5. da su postavljene sve mogu e verzije, da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u, da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima, da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak.

Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela, 2. sre ivanja prikupljenih injenica, 3. ra lambe klju nih sastojaka, 4. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima, 5. usporedbe verzije i alternativnih verzija, 6. vanjske provjere verzije te 7. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. 1. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 6. relevantnosti, 7. provjerljivosti, 15

8. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 9. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. jednostavnosti.

Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. To su: 1. narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij), 2. izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij). Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove 4. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . du nosti, upu ena izravno ili posredno dr . odvjetniku y slu bena kaz. prijava podnosi policija y privatna kaz. prijava podnose pojedinci ili dru tv. subjekti izravno d.o.,a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela,a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti,kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja- temelje se na kriminiografiji tj. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti, a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. st. 5. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda, Mo e se odnositi na programske cjeline, i tada ima strate ki smisao, ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja. Planiranje rada odnosi se na krim. predmet. Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. ciljeve 2. prikupljanje podataka 3. potrebne radne operacije 4. raspored poslova i 5. redoslijed radnji.

16

Planiranje se u krim. predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni, a njihova je bitna zna ajka tipicitet. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci, upitnici, sheme. Metode planiranja su raznovrsne. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim.-takti ni na in. Kriminalisti ko- takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. Prema strukturi: jednostavni i slo eni. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja,operativna osnova djelovanja. Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. 6. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja, informaciju tj. iskaz o stvari, svojstvu ili odnosu. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana, koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. Prikupljanje obavijesti od gra ana,promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. postupka, uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud. psihologiji). Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview. Osumnji enik nije du an davati obavijesti.,kao ni vjerojatni svjedok. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile, prijetnje, primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane. Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod - otvoreno izlaganje - analiza pam enja revizija sadr aja - zavr etak, kori tenjem odre enih vje tina). 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje, okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem, snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. jasan 2. odre en i 3. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika,jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru, procjenu, usporedbu

17

Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1. konkretnosti podataka,2.kontinuiteta provjere i 3. urnog postupanja. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana,nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti,pomno prou iti prijavu,biti li en bilo kakve predrasude,paziti kakva pitanja postavlja, gdje i kada vodi razgovor. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama. Najva niji su slu ajevi : 1. bez poziva 2.na temelju poziva i 3. od uhi enika. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga. 7. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd,osobama koje su s njim u vezi i polic. slu benicima. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava,disanja i elektri ne provodljivosti ko e. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara, npr. monitor sr anog ritma. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna,i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu,oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri,a u suprotnome se skuplja), Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema. To su : 1. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. 2. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem - ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja, a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. testovi poznavanja kriti nih injenica- nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. Osim alkoholizma,psihoze,narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr. glavobolja i zubobolja, tjelesna iscrpljenost od fiz. rada, strah zbog la ne sumnje u nju, zabrinutost Prije testiranja, ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje, te on mo e to i odbiti. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. 18

8. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida. U pravilu,osiguranje obavljaju policijski slu benici,ali mogu i dr. ovla tene osobe ili gra ani. Cilj: za tita tragova i predmeta kd,cijele situacije,zadr avanje svjedoka o evidaca,osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama.Osiguravaju se tragovi i predmeti. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. pru anje pomo i rtvama. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba, razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika,prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete,odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. 9. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom. Mjere opreza su: 1. zabrana napu tanja boravi ta 2. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr . tijelu 4. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. privremeno oduzimanje putne i dr. isprave za prijelaz dr . granice 8. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max.). Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac,a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr. tijelo suda. 10. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja. Nadzor tel. razgovora i komunikacija na daljinu dr. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka,koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj., da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. 19

Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. primanje i davanje mita itd. Provjera uspostavljenih tel. kontakta Izvidna radnja - bez posebnog naloga, temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u. Obuhva a ispis tel. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje - nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. 11. elektroni ki tj. digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd - povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti ra . podataka programa i sustava, ra . krivotvorenje i ra . prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. dokazi se nalaze na nositeljima dig. zapisa Dig. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb...) Ostali izvori dig. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica, be i ni router, switch), skeneri, printeri, kamere, gps, ra unala, mobiteli.... IMEI - identifikacijski broj mobitela IMSI - identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. dokazima : 1. Identifikacija i prikupljanje 2. uvanje 3. Analiza 4. Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . hardveru, op. sustavu, softveru... -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . sustav, tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. dokaza : 1. O evid 2. Pretraga stana/osoba/predmeta 3. Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. Sto vise detalja o zate enoj opremi 2. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20

5. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6. Fotografirati i popisati sve inf. knjige

12. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d.o. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd),a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.. a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova

13. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti,upu ena izravno ili posredno dr . odvjetniku. Glavni je povod za pokretanje kaz. postupka. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. Razlikuju se privatne i slu bene kaz. prijave, ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. Podnositelj prijave mo e biti poznat, s prikrivenim identitetom ili nepoznat. Podno enje kaz. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. slu bene osobe. Kaznena prijava je usmena ili pismena. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. Kaznena prijava podnesena dr. tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave, ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati, prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21

a) Ime i prezime po initelja i adresu, i ako raspola emo tim podacima, navesti godine starosti po initelja, imena roditelja, zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti, ali to nije nu no. Naime, dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu, naravno ak raspola emo tim o podacima, 2. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo, pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba, dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi. Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. 14. Teme iz krim. metodika (seksualni delikti, organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline, suo enje s po initeljem itd.). Organizirani kriminal (droga, prostitucija, trgovanje ljudima, pedofilija) je povezan s korupcijom, nasiljem itd. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja, da li je djelo po inio pojedinac ili grupa, da li je bilo suu esnika, i sl. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: - to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i, ginekolo ki i sudsko-medicinski, a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom, sa svjedocima i sa osumnji enikom.

22