SAOBRADAJNA KRIMINALISTIKA

Doc. dr Nebojša Bojanid

Teme za obradu

• CESTOVNI SAOBRADAJNI DELIKTI:

- Načini saznanja za saobradajnu nezgodu i osiguranje mjesta događaja;

Načini saznanja za saobradajnu nezgodu i osiguranje mjesta događaja

• Način saznanja može biti:

- Prijava oštedenog;

- Prijava građana (često očevidaca);

- Prijava pravnih osoba;

- Samoprijava sudionika;

- Anoninma ili pseudonimna prijava;

- Osobno policajčevo zapažanje;

- Dojava povjerljive osobe;

• Vanjsko lice S/D:

- Objekti;

- Objektivno stanje;

• Unutrašnje lice S/D:

- subjekti;

- Subjektivna strana;

Odgovoriti na 9 zlatnih pitanja kriminalistike

• Taktička pitanja koja je stvorila saobradajna kriminalistika: 1) Koji se realni događaj odigrao; 2) Kada i pod kojim okolnostima; 3) Kako su se manifestovale štetne posljedice; 4) U kojem je stanju bilo vozilo? 5) Jesi li prekršene odredbe ZoOBS-a? 6) Koji su uzroci kršenja pravlia ZoOBS-a? 7) Koji su uzrocinastalih posljedica; 8) Da li je postojala realna mogudnost da se spriječi

nastanak teških posljedica S/N? 9) U kom obliku se manifestovala vinost sudionika: prvo u

kršenju pravila ZoOBS-a ili u odosu na nastale posljedice? 10) Radi li se o nehatu počinioca? 11) Ličnost počinoca? 12) Stepen alkoholiziranosti sudionika? 13) Otežavajude i olakšavajude okolnosti.

Zaprimanje prijave o saobradajnoj nezgodi

• Svako OSL obavezno je primti prijavu;

• Potrebno je pribaviti slijedede podatke:

- Lične podatke;

- Podatke o S/N;

- Podatke o vrsti i visini štete, osiguranju i kod koja je izvršeno;

- Podatke o počiniocima ili osobi na koju se sumnja;

Osiguranje mjesta događaja

• Zavisi od vrste i težine S/N;

• Naročito postupanje kada ima mrtvih osoba,

• Smrt ustanovljava ljekar;

• Mrtva tijela prekriti plahtama;

• Do dolaska uviđajne ekipe moraju se ostaviti na licu mjesta;

• Prema mogudnosti regulisati nesmetano odvijanje saobradaja;

• Osigurati što vedi protok vozila;

Mjere koje se rpeduzmaju sa osiguranje mjesta događaja:

• Utvrditi sudionike S/N, razdvojiti ih, zabraniti razgovor, i držati pod prismotrom;

• Uklanjanje radoznalih građana iz kruga M/D;

• Određivanje kruga M/D;

• Zabrana pristupa nepozvanim osobama;

• Nedopuštanje bilo kome da išta dodiruje, pomiče ili sklanja;

• Stavljanje vozača i sudionika pod diskrean nadzor;

• Zaustavljanje i prousmjeravanje saobradaja;

• Privođenje alkoholiziranih vozača i sudionika u saobradaju na vađenje krvi i uzimanje urina;

• Čuvanje i očuvanje tragova i predmeta saobradajne nezgode;

• Pružanje prve pomodi povrijeđenim osobama i transport u zdravstvenu ustanovu;

• U slučaju bijega vozača prikupiti podatke o vozilu i vozaču te preduzeti mjere traganja;

• Osiguranje vozila, tereta, prtljage i drugih predmeta od krađe i kvarenja;

• privremeno oduzeti i osigurati vozila koja susudjelovala u S/N;

• U slučaju požara ili eksplozije vozila alarmirati vatrogasce;

Utvrđivanje sudionika saobradajne nezgode

• Žurno ustanoviti sudionike; • Razdvojiti sudionike od svjedoka; • Hitnost postupanja; • Utvrditi ko je mogao posmatrati, šta i sa kojeg

mjesta; • Spriječiti svaku razmjenu informacija; • Utvrditi identifikacione podatke sudionika; • Svjedoka pitati u kojem je pravcu gledao; • Dobijene podatke unijeti u skicu; • Za svjedocima tragati – “nede da se jave”!

• Nikada bezrezervno prihvatati najvjerovatniju verziju;

• Pravodobno odbaciti nekompatibilne verzije;

• Svoj sud bazirati na činjenicama;

• Sve iskaze uz stvarane dokaze uzeti u obzir;

• Voditi računa o razlici koja postoji između postavki kje se temelja na činjenicama i postavki oblikovanih na osnovi uvjerenja;

• Problematici saobradajne nezgode prilaziti činjenično, a ne u okviru zakonskih termina;

• Konačno mišljenje ne smije biti formiranop dok se ne prikupe sve činjnice;

• Nikada ne računati na rekonstrukciju kao mogudnost za davanje svih odgovora;

• Obratiti padnju na prikupljanje podataka o vremenu;

• Obratiti pažnju na prikupljanje podataka o vidljivosti;

• Postaviti kriminalističko-taktička pitanja o: a) Kvlaifikovanosti vozača; b) Vozilu; c) Slijedu zbivanja prije nezgode; d) Svojevrsnosti vožnje;poznavanju mjesnih prilika e) Stanju kolovoza; f) Tačnoj oznaci mjesta događaja; g) Obratiti pažnju na nezgodu u raskršdu; h) Načinu vožnje osumnjičenog; i) Razlozi za način vožnje osumnjičenog; j) Stanju vozila; k) Posljedicma saobradajne nezgode;

• Ako je saobradajnu nezgodu izazvao vozač, postaviti pitanja:

a) Kako je došao do vozila?

b) Ima li i kakvu vozačku dozvolu?

c) Zašto je pristupio vožnji?

d) Kakav je bio način vodnje?

• Kada se pristupi analizi iskaza okrivljenika mora se uzeti u obzir:

a) Šokirajude djelovanje S/N;

b) Osjedaj krivnje ili nevinost kod okrivljenika;

c) Svijest o pogrešnom činjenju ili propuštanju;

d) Strah pred kaznom;

e) Psihičke i fizičke mane koje su dovele do S/N;

O tragovima saobradajnih nezgoda:

• Sektor djelovanja ili propuštanja sudionika S/N;

1) Tragovi vožnje, guma, lanaca, smjera;

2) Tragovi kočenja,

3) Blokiranja;

4) Zanošenja;

5) Klizanja;

6) Mrvljenja, usitnjavanja, mljevenja;

7) Valjanja;

• Sektor nastanka same saobradajne nezgode:

1) tragovi grebanja;

2) Vučenja;

3) Okrznuda vozila fiksinim predmetima;

4) Tragovi i oštedenja na odjedi žrtve;

5) Tragovi i povrede na žrtvi S/N;

6) Oštedenja na vozilu;

• Sektor zaustavljanja vozila: a) Tragovi ulja; b) Vode iz hladnjaka; c) Tragovi krvi; d) Tragovi pogonskog goriva; e) Otpalo blato i prašina; f) Dijelovi odjede i obude žrtve; g) Lični predmeti; h) Rasuti teret; i) Prednja automobilska svjetla; j) Otpale antene i retrovizori; k) Ukrasi sa vozla; l) Tragovi zanošenja, klizanja i td;

• Analiza tragova koju provodi traseološki vještak, treba da utvrdi:

a) Mjesto sudara i naleta;

b) Ugao pod kojim se dogodio sudar ili nalet;

c) Ugao pod kojim su s prije S/N kretala vozila koja su sudjelovala u S(N u odnosu na os puta;

d) Mehanizam nastanka S/N;

e) Tok S/N;

f) Reodslijed nastanka tragova i oštedenja;

g) Identitet objekata S/N ili njihova grupna pripadnost;

Šta treba da sačinjava zapisnik o uviđaju kod S/N-a? Podatke o:

• OSL koje su obavile uviđaj;

• Na čiju dojavu se pristupilo uviđaju, kada je primljena dojava;

• Tačno vrijeme izlaska ekipe za osiguranje M/D, tačno vrijeme izlsaka uviđajne ekipe i njihov dolazak na mejsto događaja;

• Lokaciji mjesta S/N;

• Karakteristike puta;

• Opis stanja na mjestu saobradajne nezgode:

a) Širina kritične dionice puta, bankine;

b) Stanje dotične dionice puta;

c) Defekti na dionici;

d) Uzdužni i poprečni presjek puta;

e) Postojanje pješačkog hodnika;

• Osvjetljenost puta;

• Vidljivost;

• Meteorološke prilike;

• Vanjsko okruženje puta;

• Rezultati pregleda tragova vozila;

• Rastojanje od početka kočionog puta do mjesta S/N; • Vidno polje vozača; • Položaj prozora i pokretnog krova; • Stepen opteredenosti vozila; • Rezultati pregleda oštedenja koja su vozilu zadali

nepokretni predmeti i dijelovi drugih vozila; • Oštedenja na putnim objektima, njihova lokacija,

veličina i podudarnost s istaknutim dijelom vozila; • Šta pokazuje brzinomjer; • Podaci o pregledu vozila koje je sudjelovalo u

saobradajnoj nezgodi; • Postojanje tragova u i na vozilu; • Stanje istrošenosti guma; • Podaci o pregledu leša;

Specifičnosti uviđaja saobradajnih nezgoda

• Elementi plana uviđaja S/N: a) Određivanje vrste saobradajne nezgode i opsega

činjenica koje su prijeko potrebne za bududu obradu saobradajne nezgode;

b) Određivanje početne tačke od koje počinje uviđaj;

c) Utvrđivanje redoslijeda pregleda mejsta događaja;

d) Zadaci za stručne osobe; e) Koja su tehnička sredstva prijeko potrebna za

pravilno obavljanje uviđaja; f) Podjela M/D na čvorne situacije i sektore; g) Zadaci osiguranja M/D i regulacije saboradaja;

• Najčešde metode koje se ispreplidu za vrijeme uviđaja:

a) Metoda orijentacije;

b) Metoda pregleda;

c) Metoda utvrđivanja središta mejsta događaja i njegove periferije;

d) Metoda određivanja hode li se primijeniti linijski ili čvorni način uviđaja ili oba;

e) Metoda statičke i dinamičke provedbe uviđaja;

• Mnoge druge i detaljnije stvari radidete sa profesorom Modlyjem

KRAJ