Saobraajna psihologijaMr.sci. Anela Hasanagipsiholog

Psihologija- se definie kao nauka koja se bavi izuavanjem psihikih procesa i ponaanja, kao i njihovim biolokim, psiholokim i socijalnim uvjetima i uincima.Predmet psihogije su:Psihiki procesi: se dijele na:osnovni (osjeti i percepcija)sloeni (pamenje, uenje, miljenje)emocionalni (tuga, radost, srdba, strah, ljubav, mrnja i sl.)Psihike osobine relativno trajne karakteristike pojedinca (inteligencija, temperament, karakter i sl.)Ponaanje.

Prouavanja ponaanja ljudi i procesa koji se odvijaju u toku upravljanja vozilom predstavlja oblast kojom se danas bavi saobraajna psihologija. Ova nauna disciplina je najvie usmjerena na pruavanje ponaanja vozaa, pilota, mainovoa i drugih u saobraaju. Ona pruava udio ljudskih faktora u saobraaju i transportu.

Osnovni psihiki procesi osjeti i percepcijaOsjeti su doivljaji izazvani neposrednim djelovanjem fizikalno-hemijskih procesa na osjetne organe. Osjeti imaju sljedee karakteristike:Kvalitet osjeta jeste ono specifino svojstvo po kojemu se pojedini osjeti bitno razlikuju jedni od drugih (gorko od crvenog). Intenzitet osjeta ovisi od intenziteta podraaja. Trajanje podraaja utie na intenzitet osjeta, tako da intezitet slabi ukoliko podraaj due traje.Trajanje osjeta ovisi o trajanju podraaja.Lokalni znak osjeta posebno svojstvo koje nam doputa da odredimo s kojeg mjesta osjet dolazi. Razlikujemo nekoliko osjetnih sistema: vidni, sluni, somatosenzorni, okusni i njuni sistem.

Percepcija- je psihiki proces, odnosno cjelovit doivljaj kojim se zahvaa i upoznaje objektivna realnost, a nastaje djelovanjem razliitih fizikalnih procesa iz okoline na osjetne organe. Nae percepcije u svojoj sutini su odreene objektivnim svojstvom predmeta i pojava koje percipiramo i predstavljaju osnovnu garanciju da je slika svijeta koji imamo u svojoj osnovi tana i istinita. Psihike osobine, takoer imaju veoma vanu ulogu u percipiranju, pri emu je najvanije iskustvo. Tako mi bre percipiramo ono to je blie naem iskustvu. Pored iskustva na nae percipiranje utie i perceptivna udeenost, koja predstavlja iekivanje da e se neto dogoditi, pa se itava naa percepcija modificira prema toj pretpostavci. Znaajan uticaj na percipiranje imaju i emocije.

Perceptivne varke (iluzije)

Perceptivne varke su percepcije iji sadraj, manje ili vie, ne odgovara podraajnoj situaciji, to se moe nezavisnim mjerenjem utvrditi. Postoje dvije osnovne vrste: perceptivne varke koje nastaju zbog oekivanja, emocionalnog stanja, stavova ili nekih specifinih iskustava pojedinca. One mogu nastati i zbog svojevrsne sloene podraajne situacije ili zbog opeg iskustva koje posjeduju, u manjoj ili veoj mjeri, svi ljudi. Najpoznatije su optiko geometrijske varke, te prividno kretanje.

Sloeni psihiki procesi panja, pamenje, uenje, miljenjePanjaIma veoma vanu ulogu u procesu percipiranja, ali i u drugim procesima. Panja je usmjerenost nae svijesti i aktivnosti na jedan odreeni sadraj, odnosno na jedan odreeni zadatak.

Svojstva panje:

Opseg panje broj elemenata koje je mogue zahvatitiIntenzitet panje ili koncentracija - koji je povezan sa opsegom panje, a to je stepen usmjerenosti nae svijesti na odreeni sadraj.Pokretljivost panje odnosno distribucija panje. ovjek s pokretljivom panjom u stanju je da svoju panju vrlo brzo prebacuje sa jednog sadraja na drugi, odnosno da je brzo i uspjeno rasporedi na razne sadraje. Fluktuacija panje kada uimo neko gradivo, a misli nam bjee, odnosno to znai da je panja nestalna i da se mijenja mimo nae volje.

Na smijer, intenzitet, opseg i trajanje panje utiu razni inioci koje dijelimo na vanjske i unutranjeU vanjske inioce se ubrajaju:Intenzitet podraajaprostornost podraajatrajanje i uestalost podraajakontrast i promjena podraajakretanjemodalitet podraajaOd unutranjih inilaca panje vani su motivi osjeanja, oekivanja, izvjebanost i neka svojstva linosti. ovjek je paljiv prema stvarima koje treba. Na smijer, intenzitet i dijelom na opseg panje naroito utie iskustvo.

Pamenjeopa sposobnost zadravanja ranije doivljanih sadraja koja se oituje u njihovoj reprodukciji, utedi ili prepoznavanju.

Vrste pamenja:

Motorno pamenje ili navike su steene psihomotorne reakcije, pomou kojih lake obavljamo razne poslove. One su prema tome povezane sa naom motorikom.Mentalno pamenje (simboliko, sjeanje) sastoji se u zadravanju ranije doivljenih mentalnih sadraja, a oituje se u njihovom prepoznavanju, utedi i reprodukciji. Ono se sastoji u pamenju materijala kao to su razliiti podaci, informacije, pojmovi, pravila, zakoni, naela, teorije i strukture. Ukoliko se reprodukcija zapamenog materijala odvija bez razumijevanja njegovog smisla govorimo o mehanikom pamenju; suprotno tome je logiko pamenje, tj. elementi zapamenog materijala u ovom sluaju su smisleno povezani.

ZaboravljanjeZaboravljanje je pojava gubitka sjeanja koja se oituje u nemogunosti obnavljanja onih sadraja koji su prethodnim uenjem inili dio ovjekovog iskustva. Ebbinghaus je otkrio da se najvei dio nauenog materijala zaboravlja odmah poslije uenja, a ostatak sve sporije i sporije. Danas se smatra da je glavni uzrok zaboravljanja u tome ta naa aktivnost poslije uenja ometa obnavljanje onoga to smo uili prije. Naknadna aktivnost djeluje unatrag (retroaktivno) i koi tj. inhibira ono to je ranije naueno. Dakle, glavni uzrok zaboravljanja lei u retroaktivnoj inhibiciji. Uslovi koji utiu na stepen djelovanja retroaktivne inhibicije:SlinostVrijemeStepen nauenosti gradivaStepen organizovanosti gradivaIsticanje specifinosti

Uenje

U irem znaenju pojma, uenje se javlja kao proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tokom obnavljanja novih aktivnosti, a koje se oituju u njegovu izmjenjenom nainu ponaanja. U psihologiji uenje se definira kao usvajanje znanja, vjetina ili navika ili kao usvajanje generacijskog iskustva (ue znaenje pojma uenja).

Glavni mehanizmi uenja su:Uvjetovani refleksi bezuvjetni i uvjetni podraaj Ponavljanje istovremenog davanja bezuvjetnog i uvjetnog podraaja kako bi se uspostavila uvjetovna reakcija naziva se potkrepljenje.Metoda pokuaja i pogreaka sastoji se u uenju materijala na nain da se prvi puta suoava sa problemom to ga mora savladati ini nasumice niz pokuaja i pogreaka, dok na kraju ne uspije. Torndajk je definirao zakon efekta ukoliko za neko ponaanje nema nagrade to ponaanje e i izostati.Uenje imitacijom sve navike, vjetine koje dobijamo socijalizacijom u osnovi su steene imitacijom. Imitacija je za ovjeka relativno najjednostavniji i najmanje naporan nain uenja, gdje se namjerno oponaa onaj oblik ponaanja kakve pokazuje osoba model, a osim toga imitacijom se usvajaju konformistika (usaglaavajua) ponaanja koje drutvena sredina podrava i nagrauje. Uenje putem uvida je uenje koje nije samo mehaniko pokuavanje s pogrekama, niti je to gola imitacija, nego uenje zasnovano na shvaanju odreenih odnosa u materijalu to ga uimo. Imitacija i uvid su svojstveni samo ovjeku i viim ivotinjama.

Transfer

Transfer predstavlja kljuni proces uenja u razredu. Transfer se deava kada uenje zadatka A utie na uenje zadatka B. Transfer moe biti pozitivan i negativan. Negativan transfer se drugaije naziva interferencija, odnosno kada uenje A inhibira ili ometa uenje B.Za uenje u razredu je bitna i pojava platoa u uenju. Plato ili visoravan predstavlja privremen ili trajan zastoj u uenju odnosno prestanak napredovanja u uenju. Postoje dvije vrsta platoa: plato koji se javlja u toku uenja i plato koji se javlja na kraju uenja.

MiljenjeMiljenje se esto definie kao mentalni proces koji pomou simbola otkriva veze i odnose izmeu predmeta, pojava i raznih situacija.

Vrste miljenjaKonkretno miljenje obuhvata misaone procese u kojima se onaj ko misli koristi preteno konkretnim elementima (opaajima i predstavama). U uvianju veza i odnosa se koristimo konkretno opaenim elementima.Apstraktno miljenje kod ove vrste elementi sa kojima se uviaju odnosi nisu dati u opaanju, niti u formi predstava ve se kao elementi miljenja javljaju simboli, pojmovi.Realistiko miljenje postoji samo jedno tano rjeenje. Uspjeh u miljenju se postie ako se to tano rjeenje otkrije. Kod ovog miljenja lini stavovi, motivi i druge pristrasnosti se iskljuuju.Imaginativno miljenje je proces stvaranja slika u sadrajima koji nikada ranije nisu doivljeni ili koji su ak nerealni i nemogui. Kod ovog miljenja nema jednog odreenog rjeenja, jer matom postojea stvarnost ne otkriva, nego dolazi do otkria neeg novog. U to otkrie utkani su motivi, emocije, stavovi i drugi lini momenti stvaraoca.

SposobnostiSposobnostima nazivamo one osobine linosti koje su preduvjeti za uspjeno obavljanje nekih poslova i aktivnosti. Sposobnosti se formiraju na bazi uroenih dispozicija (nasljeivanje osnove za sazrijevanje i sticanje neke osobine tj. priroeni uvjet nekog oblika djelovanja) a pod uticajem okoline i vlastite aktivnosti samog pojedinca.

Sposobnosti moemo podijeliti u etiri velike grupe:

Fizike sposobnosti vezane su za rad onih fiziolokih mehanizama u organizmu koji nemaju direktne veze sa psihikim ivotom u uem smislu. Meu njima se spominju fizika snaga, izdrljivost i sl.Senzorne sposobnosti vezane su za rad naih osjetnih organa. Tu spadaju otrin vida, otrina sluha i sl.Psihomotorne sposobnosti povezane su sa vrenjem jednostavnih i sloenih pokreta. One se uzimaju u obzir u izboru za neka zvanja, kao to je koordinacija pokreta i brzina, spretnost prstiju, ruku i sl.Mentalne sposobnosti one su psihike sposobnosti u najuem smislu. O tim nekim sposobnostima je ve bilo govora, kao to je uenje, pamenje i sl. ali je inteligencija nesumnjivo najvanija mentalna sposobnost.

Emocije

Emocije moemo definisati kao psihiki proces koji odraava na odnos prema stvarima i dogaajima koji nas okruuju, prema drugim ljudima i prema svojim vlastitim posupcima, akcijama i doivljajima.Prema Petzu (1992) emocije su doivljaji izazvani nekom vanjskom ili unutarnjom situacijom, katakteristini po tome to su veinom ili ugodni ili neugodni.

Osnovne emocije:

Strah je intenzivna i neugodna emocija u vezi sa stvarnom ili moguom opasnosti, esto povezan sa eljom da se pobjegne ili sakrije. Uvijek je neugodan i praen je intenzivnom napetou. Kao i ostale emocije, strah je praen itavim nizom fiziolokih promjena u organizmu (znojenje, drhatenje itd.). Vrlo intenzivni strahovi u vezi sa nekim predmetima ili pojavama, bez prvog razloga nazivaju se fobije. Srdba je izazvana razliitim preprekama koje nam se isprijee u situacijama kada smo posebno motivirani za postizanjem odreenog cilja. Moe biti razliitog intenziteta, od lagane zlovolje do pravog bijesa, a praena je redovno fiziolokim reakcijama, kao i karakteristinim agresivnim ponaanjem.Radost je ugodna emocija, obino izazvana nekim postignutim ili jako eljenim ciljem. Oituje se u fiziolokim promjenama (ubrzan puls ili ivahnost u ponaanju, nasmijanost i sl.) Ako je veselo ponaanje vrlo upadljivo, onda to nazivamo euforijom.Tuga je emocija povezana sa intenzivnom neugodom. Pod uticajem te emocije dolazi do privremnog usporavanja aktivnosti.

Sloene emocijeLjubav razlikujemo ljubav prema roditeljima, sestrama, brai, roacima, drugovima, domovini (patriotizam) do ljubavi prema drugoj osobi kojij izraavamo osjeanja njenosti, odanosti i dopadanja. U zaljubljenosti je znatno smanjena naa kritinost pri ocjenjivanju osobina linosti koju volimo. Ljubav je esto povezana sa sebinou (egoizmom) i spremnou da se pomogne i rtvuje za druge (altruizam).Ljubomora je osjeanje da nas drugi ne vole dovoljno i da su svoja osjeanja ljubavi usmjerili prema drugima. Ljubomorni stalno provjeravaju ljubav drugih prema sebi. Za ljubomorne se kae da imaju izraeno osjeanje manje vrijednosti, te da im je emocionalna i socijalna zrelost ispod nivoa uzrasta.Mrnja - zasniva se u osnovi na agresivnom ponaanju u kojem je cilj da se objekat mrnje unitava ili ak uniti, a to mogu biti osobe, grupe osoba, ili itava nacija.Zavist u osnovi ovog osjeanja je sebinost. Javlja se kad neka osoba posjeduje neto to bismo eljeli za sebe.Saaljenje saosjeanje sa osobom koja nam je draga i koja pati. Veoma esto, saaljevanje osobe znai stavljanje iste u podreeni poloaj, tako da se veoma esto ta osoba zna naljutiti kad je neko saaljeva.

Ovo su bile emocije koje se odnose na druge ljude. Takoer postoje i emocije koje se odnose na nas same, a takve su emocije uspjeha, osjeanje uspjeha, i neuspjeha iza kojeg slijedi osjeanje stida. Zatim osjeanja krivice i kajanja koje nastupaju onda kada ocjenimo da smo uradili neto to je druge otetilo ili povrijedilo, ili da nismo bili u mogunosti da da sprijeimo negativne posljedice.

MotivacijaProces pokretanja aktivnosti ovjeka, usmjeravanje njegove aktivnosti na odreene objekte i reguliranje te aktivnosti radi postizanja odreenih ciljeva naziva se motivacija. Pokretake snage koje izazivaju aktivnosti, koje je usmjeravaju i upravljaju njome nazivaju se opim nazivom motivima.

Postoji vie vrsta motiva, a najee se govori o:biolokim motivima koji se izraavaju u nizu potreba kao: potrebe za hranom, vodom, spavanjem, odmorom, kiseonikom, seksualne potrebe. Ovi motivi su uroeni i kao takvi snano djeluju na ponaanje u cilju da budu zadovoljeni.Socijalni motivi se zasnivaju na psiholokim potrebama. Oni se stiu kada se ivi u zajednici sa drugim ljudima. Dijelimo ih u dvije grupe:motivi zasnovani na potrebi za drutvom i motivi zasnovani na potrebi za priznavanjem u drutvu.

Od socijalnih motiva najee se govori o:motivu za drutvom ovaj motiv se izraava u tenji da se bude u drutvu sa drugima. To potvruje da ovjek nije samo bioloko, ve i socijalno bie i da u drutvu zadovoljava niz svojih psiholokih potreba.Motiv za linom afirmacijom ili samopotvrivanjem se izraava u tenji ovjeka da bude prihvaeni priznat od sredine u kojoj ivi i radi. Ukoliko doe do nezadovoljenja ovog motiva javlja se osjeaj manje vrijednosti, dolazi do konfliktnih situacija u linosti.Motiv borbenosti i agresivnosti postavljene elje i ciljeve ovjek eli da ostvari na razne naine, pa ak i nasilnim putemMotiv sigurnosti ovaj motiv je izraen u tenji da ovjek bude u situaciji koja mu obezbjeuje ivotni opstanak egzistenciju.

Pored navedenih socijalnih motiva, ovjek ima i druge socijalne, odnosno psiholoke potrebe:potrebu za promjenom koju izaziva osjeaj zasienosti i dosadepotrebu za simpatijompotreba za socijalnim konformizmom potreba da se sa drutvom u cjelini ivi u skladu sa njegovim pravilima i propisima.

FrustracijaKada ljudi naiu na tee prepreke na putu do zadovoljavanja neke potrebe, onda dolazi do frustracije i razliitih posljedica na frustraciju. Frustracija je jedno posebno stanje neugode, nemira, strepnje, srdbe koje doivljavamo kada smo zbog neke prepreke onemogueni u postizanju cilja.Frustracija moe biti uzrokovana:Kada ne moemo ostvariti ciljeve koje elimo jer su nam se na tom putu isprijeile neke prepreke koje moraju biti prirodne i socijalne. odreenim mentalnim konfliktima, kao to su konfliktu dvostrukog privlaenja, konflikt dvostrukog odbijanja i konflikt privlaenja i odbijanja. Neki ljudi su otporniji na frustracju, odnosno bolje podnose potekoe, a ta trpeljivost oznaava se kao frustraciona tolerancija.

Linostpredstavlja sveobuhvatnu cjelinu, integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determinira njegovu aktivnost u promjenljivoj okolini i oblikuje se i mijenja pod uticajem te aktivnosti.Linost se izraava kroz njene sposobnosti, temperament, karakter i tjelesnu konstituciju, ali i kroz njene stavove, motive i interesovanja.

Temperamentje nain na koji neka osoba pokazuje i doivljava svoja raspoloenja i promjene tih raspoloenja. Temperament je velikim dijelom uroen, mada se pokazalo da se jednim dijelom moe uticati odreenim odgojnim mjerama na temperament. Najstariji pokuaj tipologije nalazimo jo kod Hipokrata koji je temperamente dovodio u vezu sa tjelesnim sokovima, a njegova etiri tipa temperamenta se i danas koriste u psihologiji: Kolerik ovjek ovog tipa ima snane emocije (agresivan, gnjevan) ali se te emocije brzo mijenjaju. Raspoloenje mu je vie pesimistino, a svoje emocije ispoljava burno i eksplozivno.Sangvinik preteno je raspoloenog stanja, umjerenih emocija i ispoljava ih u blaem obliku od kolerika.Melanholik ovjek snanih emocija, ali ih ne ispoljava van sebe kao kolerik, vie je umiljen sa pesimistinim raspoloenjem.Flegmatik nije sklon da se uzbuuje. Djeluje kao da mu je sve svejedno. Preteno je raspoloen i ivotne potekoe ga ne uzbuuju.

Karakteroznaava onu grupu ovjekovih psihikih osobina koje su povezane uz moralnu, etiku stranu linosti. Za razliku od temperamenta, karakter je iskljuivo rezultat odgoja i ivotnog puta pojedinca, pa se odreenim metodama moe uticati i na njegovo mijenjanje. Savremeni pokuaji izuavanja karaktera polaze od pojma crte karaktera, a moe se govoriti o:Crte koje se odraavaju u odnosu ovjeka prema samome sebi (samopouzdanje, samokritunost itd.Crte odnosa prema drugome. Prema drugome moemo reavati agresivno, iskreno, sebino, altruistiki itd.Crte odnosa prema radu gdje ulaze marljivost, upornost itd.

Stav- je relativno trajan, pozitivan ili negativan odnos prema nekoj pojavi, objektu stava. Objekt stava moe biti bilo koja pojava u fizikom i socijalnom okruenju pojedinca. Veu socijalnu vanost imaju stavovi prema nekoj osobi, grupi ili ideji. Stav se moe formirati prema nekoj vrsti odjee, hrane, muzike, prema ratu, smrtnoj kazni, predbranom seksualnom odnosu, prema nuklearnoj energiji. Strukturu stava ine tri meusobno povezane komponente, a to su:Kognitivna komponenta ne ine samo informacije o objektu stavoa nego i vrednovanje, sud o svojstvima objekta. To vrednovanje moe biti pozitivno ili negativno, tj. Karakteristike objekta ocjenjuju se kao dobre ili loe, korisne ili tetne, pripisuju im se poeljne ili nepoeljne kvalitete. Emocionalna komponenta sadri emocionalni odnos prema objektu stava. Kada se objekt stava doivljava kao ugodan i privlaan, stvara se pozitivan odnos, a kada se doivljava kao neugodan i odbojan, emocionalni odnos je negativan. Emocionalna zasienost daje stavu naglaenu snagu i stabilnost.Konativna komponenta ukljuuje namjere i spremnost na akciju, djelovanje prema objektu stava. Pozitivan stav ukljuuje tendenciju da se objekt stava podri, pomogne i zatiti, a negativan stav da se izbjegava, onemogui ili napadne.

Psihologija pouavanja

Odgojno obrazovni ciljeviMisaono verbalni repertoari ponaanja, koji se temelje na upotrebi simbola, esto se nazivaju znanjima. Izraz znanje ima vie znaenja, a kada se odnosi na pojedinevo znanje, oznaava poznavanje i razumijevanje odreenih injenica, pojmova, pravila, odnosa itd, dakle skup spoznaja koje je pojedinac usvojio.Navika je oblik steenog reagiranja. Ona je razmjerno nevarijabilna, a vri se glatko. Obino je ograniena na koordinirane miine pokrete, ali se ponekad upotrebljava openitija rije, kao npr. navika miljenja. Navika je jedan od konanih produkata uenja i zato je suprotna pojmu instinkt. Budui da se vri gotovo automatski, ona je suprotna i pojmu smiljena akcija. Sa eksperimentalnog gledita karakterizira je sniena panja.

Vjetine su sastavljene motorne navike koje ovjek izvodi u specifinim situacijama. Poznajemo itav niz profesionalnih, sporstkih, vojnikih i drugih vjetina, ali obino govorimo i o vjetinama u prstima, nogama, rukama (i to za grube i tane pokrete). Vjetine nisu ope. ovjek nije openito vjet za iroko podruje aktivnosti, ve samo za uska podruja. Odgovarajui transfer postoji samo meu pozitivnim aktivnostima. Vjetine se oblikuju usljed specifine vjebe.

Vjebanje profesionalnih vjetina ili profesionalni trening dijeli se u etiri faze: Pouavanje u ovoj fazi instruktor obrazlae postupke, naela, sredstva i cilj rada. Poznavanje cilja je vano radi motivacije za uenje.Demonstriranje uenik prati uiteljeve pokrete i oponaa ga. Pri tom popravlja pogreke koje bi bez instruktora tee otkrio.OponaanjePonavljanje ili vjeba - reduciraju se elementi aktivnosti koji za izvoenje i domaaj cilja nisu potrebni. Suvini pokreti otpadaju. to vjetina dosegne vii stepen automatinosti, to ovjek troi manje energije i bre se razvija aktivnost, a u isto vrijeme postaje manje plastina i bolje se odupire promjenama.

Provjeravanje, ocjenjivanje i vrednovanjeOdreivanje postignua tokom odgojno-obrazovnog rada slui njegovom ispravljanju, regulaciji, kako bi se sa to veom vjerovatnou na kraju postiglo eljeno stanje. Znanstvena disciplina koja se bavi ispitivanjem i ocjenjivanjem, tj. odreivanjem ta sve osim znanja utie na ocjenu naziva se dokimologija.Provjeravanje je sistematsko prikupljanje podataka o tome kako se uenici ili odrasli polaznici pribliavaju eljenim postignuima, tj. odgojno-obrazovnim ciljevima. Obavlja se usmeno, pismeno, ili promatranjem psihomotornih radnji, a dobiveni podaci slue i nastavniku i ueniku, odnosno polazniku.Ocjenjivanje je razvrstavanje u kvalitativne kategorije. To je kvalitativna analiza pri kojoj kao diobeni kriterij slui stepen (koliina i kvaliteta) postignua odreenih ciljeva. Ocjenjivanje se provodi da osnovu ispitivanja usmenog i pismenog, te na osnovu promatranja rada.Vrednovanje najee znai ocjenjivanje, s tim to se uzimaju u obzir uvjeti u kojima su rezultati postignuti. Tako e viu ocjenu za objektivno jednak rezultat dobiti nastavnik koji radi u loe opremljenom kabinetu, nego onaj u dobro opremljenoj koli.

Osim samog predmeta ocjenjivanja (znanja, vjetine i sl.) na oblikovanje ocjene utie i vie drugih faktora, koji se dijele na sistematske i nesistematske:Sistematski faktori djeluju stalno, te se njihov uticaj moe razmjerno lako odrediti i predvidjeti. Tu se ubraja stroije ocjenjivanje na polugoditu, a blae na kraju kolske godine, odnosno predmeti koji se smatraju sporednim, ocjenjuju se blae nego glavni itd.Nesistematski faktori su brojniji i tee ih je odrediti i predvidjeti. Tu se ubrajaju:panja na nastavisimpatija interes za predmet, prethodno znanjelijepo izraavanjespolispitivaevo usmjerenjesocio-ekonomske prilike ispitanikakontrast kontekst uspjeh prethodnih ispitanika utie na ispitivaev nivo oekivanja te tome prilagoava kriterijsluaj izbor pitanja moe se, ali i ne mora sloiti sa onim to je ispitanik nauio.Halo-efekt je najei izvor pogreke pri ocjenjivanju.

Motivacija u razreduMotivacija je ulaganje napora da se postigne odreeni cilj. Pri uenju uenik ima cilj nauiti neko gradivo, stei znanje, a napor koji se pritom ulae je postizanje kognitivnog angamana. Kognitivni angaman je pokretanje razliitih misaonih procesa koji omoguuju uenje, a ima dva aspekta: dubina obrade podataka i strategiju obrade.Dubina obrade podatakaObrada podataka se moe odvijati na tri razine. Najjednostavnija je razina perceptivne obrade, tj. uenje prema perceptivnim karakteristikama podataka. Sloenija je kategorijska obrada, tokom koje uenik pronalazi bitna zajednika obiljeja podataka prema kojima ih svrstava u manje skupine kategorije. Najsloenija je semantika obrada u kojoj se pronalazi smisao, znaenje i povezanost gradiva.Strategije obrade podatakaDubinsku obradu podataka uenik postie primjenom triju vrsta strategija:kognitivna strategija u koju se ubraja ponavljanje, elaboriranje (pronalaenje primjera), organiziranje materijala (izrada saetaka, shema);metakognitivna strategija u koju se ubraja planiranje (odluivanje o redoslijedu postupaka, raspodjeli vremena) i kontrola (praenje postignutih rezultata i usporeivanje sa eljenim ili kojim drugim kriterijem);strategija regulacije napora usklaivanje uloenog napora sa postignutim rezultatima.

Kognitivni angaman e biti dobar, tj. dovest e do trajnog znanja ako je uenik primijenio to vie dobrih strategija i postigao dubinsku obradu podataka. To ovisi o sposobnostima, ali i o motivaciji uenika.Napor da postigne cilj uenik ulae onda ako taj cilj zadovoljava njegove potrebe i to:postii uspjeh u uenju (pozitivna slika o sebi i samopouznanje, kompetentnost)Utjecati na rezultat uenja (samoutjecajnost)Pripadati maloj zajednici (razredu).

Iz ovoga se vidi da je za uenika jako vano pohvaliti ga, jer tako utiemo na njegovu sliku o sebi, potiemo njegovo samopouzdanje.Takoer je vano postavljati manje ciljeve, koje e uenik ostvariti u kratkom roku, jer tako se poveava nivo aspiracija uenika, odnosno motivacija za ostvarivanjem sloenijih i daljih ciljeva je sve vea i vea.

UmorPod umorom se, u irem smislu rijei, podrazumijeva opadanje radnog uinka poslije produenog neprekidnog izvoenja fizike ili mentalne aktivnosti koja se otklanja odmorom. To je povratna pojava koja se ispoljava u razliitim oblicima poslije neprekidnog izvoenja radne aktivnosti, ali i pod dejstvom drugih uslova koji su u vezi sa tom aktivnosu. Prema tome, umor je vrlo sloeno i ne tako jedinstvena pojava koja se javlja u toku izvoenja bilo koje radne aktivnost.

Vrste umoraPrema vrsti radne aktivnosti, postoje dva osnovna tipa umora: fiziki i mentalni umor, koji su zasnovani na dva razliita funkcionalna sistema. U fizikom radu, gdje je osnovna miina aktivnost, umor se javlja usljed razlitiog stepena fizikog optereenja i usljed due angaovanosti istih miinih grupa. Postoje dva ovlika fizikog rada: dinamiki i statiki rad.Pri dinamikom radu, dolazi do naizmjeninog grenja i poputanja miia i tom prilikom se pokreu dijelovi tijela u prostoru. Kod statikog rada nema pokretanja dijelova tijela u prostoru, ve se miii gre da bi savladali i suprotstavili se nekoj spoljnoj sili.

Osnova mentalne aktivnosti lei u mehanizmima centralnog nervnog sistema i endokrinog sistema, koji su mnogo otporniji na dugotrajnu aktivnost, pa se mentalni umor javlja poslije dugotrajnog i intenzivnog angaovanja istih. Bez obzira na teinu mentalne aktivnosti, mentalni umor se ne javlja tako brzo i potpuno kao u fizikom radu i ispoljava se na razliit nain. Izvjesni znaci mentalnog umora se bre ispoljavaju u samom radu, ali oni bitno ne utiu na dalje odvijanje mentalne aktivnosti. Razni emocionalni stresovi neracionalno podstiu funkcionalne aktivnosti koje se priguuju. Takva esta i neprilagoena podsticanja, posebno neuroendokriilnih funkcija, dovode do posebnog stanja umora. Naroit oblik mentalnog umora prisutan kod vozaa, pilota i u laganoj motornoj aktivnosti, gdje se zahtijeva stalna kontinuirana panja, i vii stepen vjetina sa malim fizikim optereenjem, jeste umor vjetina. U ovim psihomotornim zadacima se zahtijevaju prostorno i vremenski tano usklaene aktivnosti na osnovu tanog i brzog opaanja. Takve sloene vjetine, karakteristine za vonju i pilotiranje se ne mogu tano izvesti u stanju umora ako im se ne posveti posebna panja.

Znaci umoraU stanju umora opaanje je poremeeno. Slabiji je prijem i obrada informacija, pri emu je brzina najvie umorom pogoena. Pokatkad se predmeti koji se posmatraju ne vide ili se ne shvata njihovo pravo znaenje. U nonoj vonji rastojanje opaanja predmeta pored puta se smanjuje jer se isti kasnije otkrivaju, a istovremeno se javljaju sporiji odgovori na zvune signale koji su dati u toku vonje. Vrijeme reakcije je produeno, a tanost ciljanih pokreta je poremeena, pa se javlja vei broj greaka tokom izvoenja motornih aktivnosti.Najneposredniji znaci o pojavi umora dobijaju se direktnim opaanjem radnog ponaanja ili praenjem izvoenja radne aktivnosti preko raznih ureaja. U fizikom radu i nekim drugim vrstama radne aktivnosti pad radnog uinka tokom produenog rada je osnovni kriterij umora.U mentalnim i psihomotornim aktivnostima kvalitativne promjene koje se odnose na poremeaj u strukturi motornih odgovora i opaanje predstavljaju najpouzdanije kriterije umora.

Uticaj alkohola, nikotina i ostalih medikamenata na vozaaResorpcija alkohola unijetog preko usta poinje u stomaku ve poslije nekoliko minuta i traje oko 90 minuta. U to vrijeme je najvea koncentracija alkohola u krvi i u tjelesnim tenostima. Najvea koncentracija alkohola je u jetri, mozgu, srcu i bubrezima.Alkohol na linost djeluje postepeno i razorno, a to djelovanje se vri po izvjesnoj zakonitosti. Ono najprije paraliira najosjetljivije i najmlae psihike funkcije vezane za centre lokalizirane u kori velikog mozga, a to su funkcije kritinosti i samokontrole. Paraliziranje ovih centara dovodi do oslobaanja od kotrnole niih funkcija i slojeva linost. Poto alkohol poinje da djeluje nekoliko minuta poslije unoenja u organizam, ponaanje onoga ko pije poinje postepeno da se mijenja. Kada alkohol vie ne djeluje, paralizira vitalne funkcije pa osoba pada na nii, emotivniji dio ponaanja. Rezultat toga je nerealno samoopaanje i pogreno procjenjivanje svojih sposobnosti i mogunosti. Efekat alkohola se ogleda u tome to se subjektivna osjeanja o sbojim mogunostima razilaze sa objektivnim stanjima.Ispitivanja su pokazala da oba pogrena opaanja prate i gubljenje osjeanja odgovornosti i mogunosti predvianja posljedica svog poduhvata.

Uticaj nikotina na vozaa

Nikotin preko dima iz cigarete djeluje na vozaa bez obzira na to dali on pui, ili neko od saputnika. Puenje na vozaa djeluje neposredno i posredno. Neposredno djeluje kroz sam ritual paljenja cilgarete, a posredan se odnosi na trovanje nervnog sistema nikotinom i ugljen-monoksidom, koji se oslobaaju iz duhana.Puenje predstavlja zadovoljstvo, jer nikotin djeluje umirujue na koru velikog mozga. Nikotin djeluje negativno na vid, organe za varenje i krvne sudove, poveava krvni pritisak, dovodi do nesanice, vrtoglavice, nesvjestive, itd. Znaci trovanja nikotinom su glavobolja, bljedilo u licu, lupanje srca, znojenje, gaenje, povraanje itd.

Uticaj raznih droga na ponaanje vozaaPopularno je miljenje da uzimanje kafe u stanju premorenosti osvjeava vozaa, jer podie mentalnu i fiziku efikasnost. Kafa je prividan stimulator, a u veoj koliini moe biti tetna jer dovodi do poremeaja u organizmu, kao to su razdraljivost i oamuenost.Posebnu opasnost za vozaa predstavlja i uzimanje odreenih lijekova, zbog ega je neophodno prije uzimanja lijeka proitati priloeno uputstvo.