kreativne industrije u funkciji razvoja kulturnih zajednica u vojvodini
TRANSCRIPT
Politike razvoja kreativnih industrija i programi za razvoj kreativne ekonomije
Kreativne industrije u funkciji razvoja kultura nacionalnih zajednica u Vojvodini
suživotu brojnih nacionalnih zajednica sa većinskim narodom
i u prožimanju raznolikih kulturnih izraza.
Posebnost i izvrsnost Vojvodine ogleda se u
?
Da li smo zadovoljni načinom i kvalitetom afirmacijeove specifičnosti?
Koliko u stvari znamo o nacionalnim zajednicamakoje žive u Vojvodini?
Nacionalne zajednice prepoznajemo najčešće u okviru nekih preuzetih stereotipa. Njih potkrepljuje u većoj ili manjoj meri
zatvorenost zajednica u sopstvene okvire i nedovoljna želja svih aktera kulturnog života – manjinskih, većinskih - da koristeći
potencijale kreativnih i inovativnih pristupa prikažu raznolikost na nove načine.
Umrežavanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka u Kreativni klaster Vojvodine usledilo je kao želja da se produktima koji nastaju kao rezultat delovanja kulturnog sistema Slovaka dodaje uvek nova i nova vrednost.
Da probleme rešavamo novim pristupima i da postanemo generator novih ideja u cilju očuvanja, unapređenja i razvoja slovačke kulture u Vojvodini, što je i primarni cilj naše ustanove.
Svaki čovek je na svoj način kreativan. Izazov današnjice – kako upotrebiti vlastiti kreativni potencijal na najbolji mogući način?
Da bi se oslobodio ovaj veliki potencijal – potrebno je stvoriti uslove.
U slučaju manjinskih zajednica, o kulturnoj politici brinu nacionalni saveti nacionalnih manjina –
najviše legalne i legitimne institucije, osnovane u skladu sa Zakonom. Saveti imaju institucionalne,
zakonske i finansijske okvire, pomoću kojih mogu direktno ili indirektno da utiču na krajnju kulturnu
produkciju.
U kojoj meri su ove institucije koristile kreativne i inovativne načine da unaprede kulturne sisteme
pokazala bi dublja istraživanja.
Razvojem stvaralačkih potencijala stvaramo mogućnost za razvoj kreativne ekonomije.
Naš kulturni proizvod – atraktivna i kvalitetna publikacija, kvalitetan festival... privlače pažnju
javnosti i javnost je spremna da za nju izdvoji finansijska sredstva.
Čak i u vremenu krize.
U sledećoj tabeli prikazan je model na koji način Evropska komisija shvata pojam kreativne
industrije. U okviru ovog modela, razlikuje se kulturni i kreativni sektor.
U kulturni sektor se svrstava oblast tradicionalne kulture i oblast kulturne industrije – njihov glavni rezultat ima
primarno kulturni karakter.
U kreativni sektor se ubrajaju oblasti kreativne industrije i sve aktivnosti koje su sa njima u vezi. Ove industrije umetnost i kulturu shvataju kao dodatu vrednost pri
izradi krajnjeg proizvoda ili u pružanju usluga.
Oblast Grana Podgrana
KULTURNISEKTOR
OBLASTTRADICIONALNE UMETNOSTI
Likovna umetnost Dramska umetnost, pozorište
stari zanati, slikarstvo, vajarstvo, fotografija pozorište, ples, cirkus, festivali
Kulturno nasleđe muzeji, biblioteke, arheološka nalazišta, arhivi
OBLAST KULTURNIH INDUSTRIJA
Film i video Televizija i radioVideo-igre
Muzika
muzička industrija, živa muzička izvođenja
Knjige i štampa Izdavaštvo, objavljivanje knjiga, časopisa i novina
KREATIVNISEKTOR
OBLAST KREATIVNIH INDUSTRIJA I AKTIVNOSTI
Dizajn modni dizajn, grafički dizajn, arhitektura enterijera, industrijski dizajn
Arhitektura
Reklama
SRODNE OBLASTI Proizvođači PC, MP3, mobilnih telefona itd.
Tabela: Definisanje kulturnog i kreativnog sektora The Economy of Culture (2006) KEA, MKW, Turun Kauppakorkeakoulu.
Kulturne industrije mogu se odnositi na oblast manjinske kulture, jer se one fokusiraju na kulturni
karakter proizvoda, budući da on nije u mogućnosti da ima komercijalni potencijal. On ne može biti večiti gubitaš već mora da pronalazi kvalitetna
rešenja za prevazilaženje ovih nedostataka.
Kulturne industrije i zajednica stvaralaca značajno doprinose povećanju dijaloga među različitim
kulturama.
Osnovu kreativnih industrija čine ljudska kreativnost i stvaralački talenat i potencijal.
Danas stvaralaštvo koje je zasnovano na ideji postaje utoliko značajno koliko je značajan i kapital
i ljudski rad. Stvaralački faktor je neograničen, ujedno ga je i teško definisati. Kreativna ekonomija
je danas predmet mnogih naučnih disciplina, koje se između ostalog bave stvaranjem novih
ekonomskih modela.
Za pripadnike nacionalnih zajednica ne treba da važe niži kriterijumi. Polje kreativnosti je široko
koliko i kreativnost sama i zato je potrebno definisati pravila koja omogućuju da svaka dobra
ideja može da dobije šansu i da bude realizovana.
U tom smislu potrebno je:
Podržavati nacionalnu kulturu i kulture nacionalnih zajednica i etničkih grupa u njihovoj raznovrsnosti, različitosti umetničkih formi i novih trendova sa akcentom na jednakost šansi
Stvarati sredinu, koja svima omogućuje stvaranje i širenje kulturnih vrednosti, angažovanje u vlastitim stvaralačkim aktivnostima i omogućuje pristup kulturnim vrednostima
Povećavati efektivnost kulturnih institucija u javnom sektoru – njihovog upravljanja, finansiranja i vrednovanja njihove efikasnosti
Stvarati sredinu, koja omogućuje da umetnost i kultura budu nezavisan i dinamičan faktor razvoja društva
Podržavati obrazovanje u oblasti kulture i umetnosti
Podržavati razvoj međunarodne saradnje i razmene
Stvarati uslove za efikasno uključivanje kulture u procese razvoja kulturnog turizma
Kreativne industrije crpe pre svega iz kvalitetnog obrazovanja na svim nivoima obrazovnog procesa i iz sredine koja pruža mogućnost
kvalitetnog razvoja nauke.
Uz sredstva za razvoj nauke i podršku obrazovanju u ovoj oblasti potrebno je ukloniti barijere, koje ne dozvoljavaju pretakanje ideja
nastalih na akademskom nivou u njihovu upotrebu u realnoj praksi.
Ukoliko bi donosioci odluka na manjinskom ili većinskom nivou iskazali veću podršku kreativnom sektoru i kulturnim industrijama, i kulture nacionalnih zajednica bi postale vidljivije i prepoznatljive
u nekim novim oblicima i formama, koje su u skladu sa savremenim trendovima i standardima u njihovom očuvanju,
ali i svestranom razvoju.
Hvala na pažnji.