konotacije puta u vili slovinki =odwd äxqgdolþ

88

KONOTACIJE PUTA U VILI SLOVINKI

VILI SLOVINKI

Prije stotinu i dvadeset godina pojavila su se u sedamnaestoj knjizi edicije Stari pisci hrvatski , koja su za tisak go-dine 1889. priredili Pero Budmani i Matija Valjavac1. Uz Vilu Slovinku, koja je bila preuzeta prema prvom izdanju iz 1614. godine, u Djela je bila uvr!tena i Jarula (1618.), i Draga, rapska pastirica (tiskana tek 1889.), te poslanice2

1 Djela, priredili za !tampu P.

2 , -vatskog jezika i ) te jedno talijansko djelo ( u stihovima), kao i propovijedi na hrvatskom jeziku

-,

89

i prije i danas, upravo Vila Slovinka 4

a nakon njega jo! najmanje tri6. Ono !to se prije nije znalo, a danas se s -

menost nastajanja Vile Slovinke, jer je cijelo Petje peto, nastalo prije Vile

Vile Slovinke), baroka (F. "velec8) i onirizma

4 Vili Slovinskoj -

je u svoje Godine 1614. iza!lo je prvo izdanje Vile Slovinke u Veneciji, gdje je tiskano

6 U ediciji (Knjiga 8) tiskana je, ali ne u cijelosti, godine 1964. Vila Slovinka koju je priredio Franjo "velec; godine 2000. pojavila su se dva nova izdanja – za ediciju priredio ju je Franjo "velec, a za ediciju – Josip

P. Novak napravio izbor iz Vile Slovinke pod nazivom , ) i objaviv!i ih kao samostalan

8

90

9, S. P. Novak10

pa i poslije11

12) Vila Slovinka

Vile i kritizirala

9 Posebnu pozornost snovima u Vili Slovinki, Köln – Weimar –

doima se kao veliki san, kao ep-san.10 Vila Slovinka

11

Vile SlovinkeVili Slovin-

ki

12

Nakon zavr!enog !kolovanja, najvjerojatnije u Italiji, postao je klerik, a poslije -

boravka u Rimu 1628. godine.

prema njegovim autobiografskim podacima u Vili Slovinki i Dragi

91

kompozicija, kojoj nedostaje jedinstvenost14 (M. Medini), koja nema zao kru-16

U interpretacijama Vile SlovinkeVile

(F. !velec ), je li Vila jedinstven spjev (B. Vodnik18), ideja panslavizma

14

govoriti o svemu, "to mu na um pada, o pro"losti i sada"njosti, o sebi i o drugima,

16

imade i mnogo ponavljanja, a sve skupa kvare pjesnikova mudrovanja, u kojima

Poznato je da je Vila Slovinka1626., 1682.) i sva su tri izdanja gotovo u cijelosti podudarna (s iznimkom nekih tiskarskih pogrje"aka). Danas se na temelju samoga teksta Vile pretpostavlja da

Vila prvotno

Vilu

rukopisni zbornik propovijedi -

Vile Slovinke

zvanu Vila Slovinka18

nestaje iz samoga teksta.

92

(M. Medini)19

20), strani utjecaji, posebice Vergilija, na Vilu Slovinku (V. Dukat21, F. !velec22), itd.

Vile Slovinke

, , poluredke, , a

Jaruleiz Drage

-

19

S l a v i poznatoga Orbinija, gdje je staro izmije"ano sa novim te sve prikazano

20 -

21 Ljetopis JAZU

22

-

Vila Slovinka

pitanje.24

Planine (tiskane Vazetje Sigeta grada

Judita,

-

Vila Slovin-kahrvatska.

24

Literatur, Köln – Weimar – Wien, Böhlau Verlag.

94

Pjesni razlike, tiskane

( , Vili nije neinventivno opona!ano,

Vilispjev pripovijedanjem o svom odlasku u !ibensku okolicu s namjerom da

26 Stvarni je uzrok ovog

onaj stvarni uzrok odlaska i danas nepoznat, onaj poetski uzrok preseljenja obja!njen je samom

Unutar trinaest petjaVile Slovinke

26

Interpretacije Vile Slovinke , 28 29 ili

nadnacionalni kontekst , gotovo su redovito dodirivale i temu putovanja. Tako se zami!ljena putovanja dovode u svezu i s hrvatskom renesansnom

strukture, od fabule, kompozicije do aktancijalne razine i stiha, a na koji

Vila Slovinka se ostvaruje opisom pjesnikova putovanja po !ibenskoj

28

29 U Vili -

96

2.1.

Vile Slovinke-

koja ustrojavaju Vilu

-

Drugo putovanje – sa !ibenskog polja u !ibenik urodilo je susretom s Poklisarom – to je razina sada"njosti i suvremenih zbivanja u rodnome

Ako se u Vili Slovinki

zavr"etak, onda se na pitanje koliko je putovanja/izleta u Vili Slovinki ne -

lik Pisnika u Vili kao polazi!te uzme navedena tvrdnja, onda pojavnost ove

, i ne zna se koliko vremenski traje;

se govori u , a traje jedan dan;

– zatim slijede ponavljanja drugog putovanja "ibenskim poljem u Petju i traju nekoliko dana;

, i traje

– u opisano je putovanje u Trogir i "ibenik

ako misli! putovati,

( Vile SlovinkeJuraj /2000./. Vila Slovinka

se citat nalazi.)

98

– putovanje se zatim u premje!ta na morsku

putovanje traje pet dana;

-dredivo.

Prvo putovanje. -

-stilski izgled. Poznato je jo! od srednjeg vijeka da su predmet pohvale uz bogove bili i ljudi

ostali dio Slovinke

(

njemu, kao ime, odgoj, obrazovanje, tjelesni lik i red djela; poslije njega,

ispred

(u

-

99

poslije Vila,

od svih otrovnih jezika. .

put

putputovanja nego u kontekstu slavljenja strica Otavjana (on je slavan pos-vuda; v. Primjer 1. u tablici na kraju teksta), ipak putovanje realizirano prije

Vile

je kao takvo zapisano na margini stihova, obja!njava uzrok svoga putovanja

za svoju da broje pokle jim bi na dar, dali ju u nehar neharno pusti!e, nikakor imat var varhu nje ne hti!e, ali jim ne bi!e umila ugodit,

putu i domom put

Gdi ga putomter mu put

100

ja drugim ne umim od moga poroda

drugom mjestu.

potrage za izlaskom iz vlastite krize i dru!tva koje nije cijenilo njegov spisateljski rad.

Drugo putovanje.

na putu.

koji ga izgladnjela i iznemogla spasi!e s otoka Bulkana, tko je on, odgovara

A ja sam Juraj

101

a vele dobro vim da put ne znam. (60)

-

ide ususret drugima, Vili neposredno nakon odlaska iz !ibenika i Poklisaru s Ostarvice neposredno prije povratka u !ibenik. U spoznavanju novoga

/69/), kako u opisu

-

okamenio se ( /61/) ugledav"i Vilu,

protiransada puca od jida

102

u prvi plan i ovdje, i kao takva ostala u Petju drugom, u kojemu Vila opisuje razaranje i izgradnju zadarskih bedema pod vodstvom Sforca Pa-

pod vodstvom turskog cara Selina, a po lukavu nagovoru Beloninu. Kako

Od istoka vile -

Ponavljanja drugog putovanja.

Pisnika ujutro budi glas Poklisara, koji mora nastaviti prekinuto putovanje. Pisnik je ljut jer mu je Poklisar prekinuo lijep san i u njemu susret s Vilom. Nakon Poklisarova odlaska Pisnik opet odlazi u !ibensko polje u nadi da

»Ako Vile danas ne bi, / zjutra bi mogla biti« (228). Ponov-putovanju

u odnosu na smjer kretanja

doba dana, i zorom i o podne, da je namjerno hodio na ista ona mjesta gdje je prvi

Tad na ona dojdih mista

Dok je putovanje drugo bilo putovanje u nepoznato, i u odnosu na smjer putovanja

drugog u Petju devetom putovanja u poznato i s jasno postavljenim ciljem (susresti Vilu), ali ne i ostvarena.

Putovanje na vrh gore. Nakon !to je nekoliko dana bezuspje!no tra-

treba vratiti u grad.

Putovanje u Trogir i !ibenik. Pisnik zatim ispovijeda svoju nesretnu,

. Odlazi

okrijepe i peti dan krenu prema Trogiru. Ondje biva smje!ten u stanu vile-nika, koji mu savjetuje da ponovno posjeti svoju Vilu, izjavi joj ljubav, !to

kad mi zgovor misal zani,

a posluha tvoga vrime odahodi,

104

Putovanje na otok Bulkan. Svoja kopnena putovanja Pisnik nastavlja

iako svjestan vlastite nevje!tosti u mornarskim poslovima. Na putu do otoka Bulkana uhvati ga oluja, ali se ipak spasi. Na otoku susretne Osina, Poklisa-rovu sjenu, koji otkriva prave razloga svoje kazne i dodijeljena mu mjesta

prijevoz za povratak na kopno. Spa!avaju ga mornari, koji nakon povratka u "ibenik jo! osam dana slave Pisnikovo spa!avanje. Pismo koje mu je

Putovanje iz ovostranosti u onostranost. Putovanje opisano u Petju

Vile Slovinke navodi na

eksterna analepsa (prvo putovanje) ili kao eksterna prolepsa (smje!tanje

u Vili Slovinki -

putovanja koja traju tri ili pet dana.

bavi tekst koji slijedi.

2.2. Razina lika

Na 284 stranice Vile Slovinke, koju je priredio Franjo !velec za ediciju put s neveli-

kim brojem svojih izvedenica (putovati, stranputica, uputiti, putnik, putnici)

– put je dug, , ravan, prav, !irok, rasko!an, dalek, a njime putuje trudan put u Vili Slovinki). O put-ovanju govore

Vile Slovinke svodi na Pisnikove zgode s Vilom i na zgode s Poklisarom, odnosno Osinom

kompozicijski principi

106

ugode ali ne i zaljubljenosti.Na putovanje se u Vili Slovinki

djelu, prema Vili Slovinki, u kojoj hvali upravo njih i njihov grad. Onog

Na drugo putovanje (i njegova kasnija ponavljanja) Pisnik odlazi iz dokolice i svojevrsnog neznanja – nakon !to je kao izgnanik stigao u

polja. Nedjeljna !etnja pretvara se u pustolovinu, koja rezultirala novim

o nekoj spoznaji, materijalnoj ili duhovnoj. Ali to je traganje u biti samo

601). I jedno i drugo (potraga za sobom i bijeg od sebe) primjenjivo je na Pisnika.

-

opasnim gorskim zvijerima. Kako se smrt nije dogodila, ali ni ljubavna otisnuv!i se na

nepredvidivo more. Tako su oba putovanja mogla biti posljednja (smrt),

s emocionalnoga gledi!ta nalikuju jedna drugoj, jer se nesretna ljubav s

Opisana Pisnikova putovanja pokazuju dakle da ih je poduzimao iz

zaljubljenost).

putovanje zbog diplomatskih razloga, jer prenosi pismo hlivanskoga bega

je dakle grijeh, koji je u onostranosti sankcioniran putovanjem Karontovom

Vili

u nedjeljno jutro i!etao u !ibensku okolicu, susreo je Vilu, koja mu je naj-

je razlog putovanja u Obrovac brojnih trgovaca toga vremena bila trgovina .

U Vili Slovinki-

Vili Slovinki

108

kaosa (Sava i Nino).O prijevoznim sredstvima putnika u Vili Slovinki nema previ!e infor-

dvanaestom pjevanju pojavljuje dva puta.na konceptualnu metaforu u frazeologiji dobrim je di-jelom primjenjivo na kopnena i morska putovanja u Vili Slovinki

-putujte sve po

njoj Vili Slovinki vrlo upitne njegove pozitivne konotacije – ili putovanju nije jasno postavljen cilj, ili je kretanje ometano i zaustavljano. Upitnost postavljena

okolicu (jer odlazi se u !etnju bez jasno postavljena cilja) kao i odlazak na

-dentalnoga toposa (odlaska, promjene mjesta, putovanja) dok na kraju motiv broda

da ona vlada putom, put vlada njome (v. Primjer 19).

109

u Vili Slovinki

i smrtna opasnost), strah (Osin se boji puta u pakao te zbog toga nevoljko

put /296/). Kako u Vili Slovinki gotovo

zvijeri, na!li su ga lovci i spasili. Ovo zaustavljanje, ometanje putovanja s

ali ne i s Pisnikove, koji si je smrt postavio krajnjim ciljem putovanja.

lika u njegovu izvanjskom izgledu (jer Vila, naprimjer, svoju vizualnu ljepotu negira i naziva prividom!), od epskog prostorno-vremenskog kon-

Vili Slovinki nije ostalo gotovo ni!ta.

tih putovanja.

Kada se govori o kompoziciji Vile Slovinke -

vrlo divergentnih elemenata kao !to su dijalog s vilom Slovinkom, pohvala

110

-

petja, postaje razvidno da je zavr!etkom petja

se onda i govori u Petju tretom;

-

111

Petja !estoga;

napomenu da sama ni!ta nije vidjela jer je bila mlada, ali da im prenosi ono

-redno petje;

u kojima Vila negira istinitost svega ispripovijedanoga u stvarnosti. Ovdje

nesretna ljubav i putovanje;

112

susret s Osinom i povratak s mornarima. Pismo koje je Pisniku predao Osin

da je svaka kompozicijska sastavnica najavljena prethodnom, da kraj petja

Pisnikovo putovanje na goru u Petju desetomu, a u Petju desetomu najav-ljeno je Pisnikovo putovanje u Petju jedinonadesetomu u Trogir i !ibenik.

ali ne kao dominantni princip.

2.4. Aktualizirani periferni semantemi

put u Vili Slovinki pokazalo je da se na 40 naglasak

-

40 -

put u tekstu je pro!irena i nekim periferijskim

put u Vili Slovinki – kategoriji prostornosti dodaje se in-

na putu[49]; put putom

put

Kad putom gredi!e, s poni-

putuspla!e, I kad se oddili pokle put

Slavi ga i dvori putuje [121]);

ponavljanje radnje

putuje [86]) ili mora biti ponavljano (bit nekog zanimanja, npr. mornarenja

putuje

topos nepravoga puta – kategoriji prostornosti dodaje se informacija o pravom (bez grijeha) i nepravom putu (ispunjen grijesima, ali rasko!an

114

i primamljiv)41

put Puti

put znade svojput

stari i novi put

put

put

put – prostornost puta konkretizira, osim nje-

41

Putnika [106]);

– kategoriji prostornosti kao jezgrenom put dodaje se i proizvoljnost u njegovu svladavanju, bez

leksema putuje [240]).

put u Vili Slovinki pokazalo je dakle da

poznat ), mladost (moralna i vrijednosna kategorija (topos nepravoga puta, stari i novi put), zakon ( ). Dok se semantem (ne)pravoga puta vezuje uz

pripadaju uglavnom renesansnome vremenu (biti poznat, slobodan i neobuz-

slovinsku -

nezbiljski, fantazijski likovi (Vila Slovinka, Od istoka vila, Osin; v. Tablicu put u Vili Slovinki).

Vile Slovinke u odnosu na leksem put i njegove izvedenice (u tekstu su ukupno 92 potvrde puta i njegovih izvedenica!)

116

Viliput i njegovih izve-

put u Vili Slovinki), pokazalo put pojavljuje u svom os-

-Vili

Slovinki

!ibenika na otok Bulkan, Ninino i Savino putovanje-bijeg zbog babilonske katastrofe), zatim empirijsko-spoznajne konotacije (Pisnikovo putovanje u

-

putovati kako bi se obavio neki diplomatski posao – Poklisar, putovati kako

se uvijek iz tame prema svjetlu, iz mraka neznanja, od nagovora grijeha

Vili SlovinkiPisnikova putovanja do gotovo svih ostalih, zavr"ava u posve suprotnu

Vili Slovinki

upitnost samog cilja putovanja, zapreke i zaustavljanja na putovanju – sve to

-

po nagovoru trogirskoga vilenika u !ibenik jo" jedanput izjaviti ljubav

s Pisnikovim odlaskom na otok Bulkan). Navedene situacije pokazuju da

kasnije Vid Do"en u

u Vili Slovinkiprogla"ava se prividom, a ono "to se sanja, progla"ava se zbiljom samom.

118

pjesnika

-

Vila Slovinka, priredio

Kulturno-informativni centar – Naklada Jesenski i Turk.Curtius, Ernst Robert (1998.). , s

Djela Vida Do!ena, Stari pisci

!kolska knjiga.

Grün, Anselmo (2008.). Na putu – teologija putovanja

119

h -istik-online.de/01/hrnjak.pdf

,

Kombol, Mihovil (1961.). ,

, ured-

knjiga.

-vod.

Medini, Milorad (1902.).

Vila

Novak, Slobodan Prosperov (2004.b). – Ras-, Split, Marjan tisak.

(pogl.

, Split,

, urednice Vanda

,

120

Od renesanse do prosvjetiteljstvaMladost.

sabor.Iz

Vila SlovinkaMatica hrvatska.

-

Djela , priredili

121

put u Vili Slovinki

Plemenitomu gos-podinu An’jelu

-

gospodinu momu,

Zadranin

Primjer 1.

na putu i domom priklonit, miran, tih (49)1; put mu

Gdi ga putom vide plemeniti

put

– prostornost u kontekstu posvete

putu

Petje parvo

Primjer 2.obilje / i trudnu putniku pu-tovat -bro vim da puta i ne znam (60); Dali tko putuje po gorah

prez ke ja pojti htih (60); sam

put (60); Pro!ad van kroz lazi put

hoti!e skratiti puta

– Pisnik–

pravi put ni cilj

42 Svi citati iz Vile SlovinkeVila Slovinka, priredio Franjo

zagradu stavlja broj stranice na kojoj se citat nalazi.

kompozicijskejedinice

primjer

navodi iz djela– semantem

122

Petje drugo Kad putom gredi!e, s ponistar odzgora / svud bobot stani!e i

– Sforca Palavicin– prostornostzadarskih zidina posvuda se prema Palavicinu odnose sa strahopo!to-vanjem (narod ga sa strahopo!tova-

Primjer 4. Svak poslom putuje dokraj bila danka, / a ni!tar praznuje, mnju, do vlasa tanka. (86)

– svakodnevnostzadarskih zidina opisuju se radnje koje se tijekom dana ponavljaju

U ruke vaze prut da ga se put

I kad se oddili pokle put up-

njom odpravi (88)

– Beloni i njezinu poticanju paklenih sila i Turaka, tj. cara Selina protiv

vlada njimePrimjer 6. putuje mornarit

nastoji, / on blaga nakuje a pak – -dost po Beloninu nagovoru uvjerila cara Selina u snu da mora pokoriti

je brodar, mora ploviti, a ne bluditi

oblikovani stihovi s leksemom put

komp. jediniceprimjer


putnici da mnozi / napune tvoju plav ter

putnike uprezi

– Belona–

puno posla (putnika, tj. mrtvih du!a) nakon !to je uzbunila turskog cara

Petje treto

Primjer 8.

a prem od pokore pristupa!e vrime / kada gri!ni more

da prime pustiv put

– grje!nik u korizmi u ratno vri- grje!nik u korizmi u ratno vri-jeme– Vila opisuje

-nim naglaskom na putu ispunjenom grijesima

Primjer 9. ne osta ni gora prez karvi, ni dolac, / do sama zatvora pun robja Obrovac, / gdi bi!e targovac k Obrovcu putuje,

kupuje (101)

– ratno vrijeme– Vila Slo-

zauzeli Kotar, kako se isto sprema

Primjer 10. Putnika ni gosta na polju ne bi tad / slobodna ni prosta, ni

– ratno vrijeme– -lo!ke napetosti

kojoj su se mije!ali i strah i hrabrost,

(odsutnost putnika nagla!ava nape-



124

Primjer 11. / o starom temelju zakon da se pi!e, / sve jedino hoti!e da se put upravi / da zakon uskri!e

– napisati zakon– Vila govori Pisniku

zakona koji bi se trebao napisati, ali u pravome smjeru (pravednosti, ispravnosti)

Petje !estoPrimjer 12.

Slavi ga i dvori vas narod i !tuje / gdi su Nilu zvori i kuda putuje (121)

–– nakon

-

od izvora Nila pa dalje cijelim nje-govim tokom, ali da ga nije vidjela,

govori se o !irenju, prono!enju slave

mojime, / vazdi sam vidila pisano to ime, / putnici, pa-

putnici uz more na glatku kamenu, / pastiri varh gore, na stupu drivenu, / u svakom vrimenu

–– Od istoka vila poziva se na vlastito iskustvo, na vlastita puto-

ljude, putnike, koji su svi redom

Primjer 14.

hitrija ter meni pogodi; / ov tanac izvodi, a puta ne gri!i / i mojoj slobodi te sumnje

– Vila Slovinka– Vila Slovinka

kretanja pravim smjerom, po pravili-



put(126)

– Vila Slovinka– Vila Slovinka govori

-vanja pravim smjerom i na morskoj

Primjer 16. to ti je poljanom ravan put uz

grad otvore, / sam ta put od gore na kopno izhodi, / u istok

–– Vila Slovinka opisuje sagradu

smje!tenost u prostoru (na putu) koja ima i svoje orijentire

Petje sedmonaprave, / da gredu putovat da

pri!laci posedu / babelske gizdave pustiv!i odsedu, / pu-tovav da sedu gdi bude prilika / da sime izvedu na!ega jazika. / Tad blaga spravi!e putnici za

ga izosta. (144)

– Sava i Nino –

-

na put, kako bi negdje ostavile sjeme slovinskog jezika

Primjer 18. pusti jih zla volja na!ad lug

od slatke jeseni, / jur bihu u put-

nikom -

– Sava i Nino– -

da bi se nastanili i da su ga prona!li uz more, u gradu koji nazva!e Nin i u kojemu Sava rodi Plankitu



126

Primjer 19./ gdi ju put pripelja i li!ca

(148)

– Plankita–

Plankiti, zavjetovanoj Dijani, koja slijedi ranjenu ko!utu, ali je umor,

Primjer 20.prignut, / gdi okom smirahu tuj bi!e nozi put

– bogovi– Vila Slovinka

Neptuna, i pri tome opisuje ples (tance), koji podrazumijeva kretnje po pravilima

Primjer 21. Prido!e tad k vodi ka bistra izvire, / na ku prav put vodi da

– Plankita– Vila Slovinka

-

nakon ostalih bogova i kako su

se dogodila obljuba od NeptunaPrimjer 22. put

rika utopi (160)

– Sava–

i utopila u rijeci, koja se po njoj zove Sava



put novi, a stari za- – Vila Slovinka i Pisnik– Vila Slovinka daje Pisniku mno!tvo ko-

(prudni sviti

hvaliti vlastiti jezik, njegova muza (Vila Slovinka) i domovina, a ne

Primjer 24. Gdi je prudna muka, truda se

dobro, i puti, / vazda taman

putom

– Vila Slovinka i Pisnik– u mno!tvu Slovinkinih savjeta Pisniku nalazi se

Petje osmo Idoh ustav iz planine, / naglo stranputice / niz visoke

na ulice / jer suna!cu morske tmine / skrivat ja!e svitlo li!ce. (181)

– Pisnik – nakon !to je Vila ostavila u gori Pisnika samog,

Primjer 26.--

putapriteku, / pusti marsku, primi

– Poklisar–

Pisnik ne bi pomislio da mu dugim



128

Ta gospodin sluge !alje / sve putnikeda jih vode, / okol grada i po-dalje. (184)

– Poklisar – -

Poklisar govori Pisniku

svatovsko su veselje upotpunjavali i

Primjer 28. Odpravi se put istoka / pustiv majku da uzdi!e, / Senjani ga

––

Primjer 29. putnikom

vrata ne zatvore, / da ne spimo van iz grada. (210)

– Pisnik i Poklisar–

sestri Margariti, njezinu sinu Ivanu i

Petje deveto Uputi se k onoj gori / gdi je misto od razloga, / da bi do nje

slave zvori. (218)

– Pisnik i Vila u njegovu snu– jer se u njoj (u onoj gori) nalazi

nakon povratka s Poklisarom

zbilji nije istina



129

put najdu kim se hodi / na

zablenut od veselja (222)

– Pisnik u svom snu– nakon !to mu je Vila rekla da treba

do prijestoljaputovati, /

ustanimo, jur je danak, / pos-– Poklisar i Pisnik– zaustavljanje (zbog spavanja)

Poklisar ujutro budi Pisnika jer mora

putovanjeProkleh vrime i namiru / ka

putu s kih umiru (224)

– Pisnik– zaustavljanje Pisnika je iz ugodna sna probudio

i brata

put

(224)

– Poklisar i Pisnik– nakon prespavane

putovanja

misli! putovati-

– Vila i Pisnik– putovanje kao spoznavanje

ne!to o pro!losti "ibenika, mora sam

zanima



Petje deseto onako kakova dila se diluju, / -

luju, / kim putom putuju ljudi

– Pustinjak i Pisnik–

(kakva djela, takva i nagrada)

putuje nimav strah iz mala (240)

–)

– Pisnik se

mudrih izreka kako se u mladosti neobuzdano zaljubio i kako si je

bremePetje jedinona-deseto put

– Pisnik– Pisnik ispovijeda svoju nesretnu

iz gradaput

ne smarsi, / sam se htih ubosti – Pisnik–

si presuditiPrimjer 40. Rekoh mu da strila ljubena

put ukaza. (246)

– Pisnik – odlazak u goru Pisnik argumentira



Primjer 41. Ugledah gdi mornar uputi svoju plav, / !ibenski prem br-

– Pisnik – nakon lutanja

prona!li u lo!em stanju, okrijepili

treba skinuti urok njegove nesretne ljubavi i koji ga savjetuje da lijek

kako bi omek!ao svoju okrutnu Vilu; Pisnik ga poslu!a i odlazi na put, ali Vila ga ponovno odbija, i to na

Primjer 42. -puta

– Pisnik–da ga oslobodi ljuvene boli, jer i na-

nije na!ao mirPetje dvanade-seto

tim putom odnesti, / jeda bih otresti mogal tim trud visok / i mojoj bolesti najti put i uzrok (260)

– Pisnik– -dilo lutanje gorama i poljem zbog

brodu, u zoruPrimjer 44. put oglobje

kipu stat, / sveden zad na leut, a sprida visok rat (261)

– Pisnik– nakon !to je ukrao

je sna!la oluja, u kojoj brod izgleda vrlo krhko

Malo brod putuje, jur vesla ne rabe, / more njim vojuje jak

– Pisnik– zaustavljanje je zaustavila napredovanje u puto-vanju



Primjer 46.putuje

– Febova sestrica– Febovoj sestrici na uzburkanu moru i moli je da mu pomogne i uti!a vjetrove i oluju

Vitri su jali put gdi je stat njim dilo, / i jadna mora mut obuja bistrilo. (268)

–– zamolila zati!je na moru, vrhovni je bog udovoljio njezinoj zamolbi

Primjer 48. put s ovih tmin s nar- – Pisnik– zaustavljanje (zbog ljudske sjene,

Primjer 49. znam tebe i tvoj dom i s tobom putovah

– Osin – na otoku

sjenu, Osina, koji mu govori da je za

po!tova / kad s tobom kroz kotar !ibenski putova

– Osin – u razgo-voru Pisnika i Osina nastavlja se

-rova)

po ki put / sada me silom svom – Osin– Osin poku!ava objasniti Pisniku kako je dospio u paklenu jamu na otoku Bulkanu

More me tim putom donese – Osin– nastavlja se Osinovo obja!njavanje onoga !to se onda, za

pakao



Puti su !iroci, rasko!ni, i – Osin– topos krivoga puta

zbog kojih je tamo dospio (Pisnik

vazeh tik, / putovah s tobom – Osin i Pisnik– Osin pre-

Po ki putobidi, / gospodu i svati, ako

– Pisnik i Osin–

nije tjeralo i kada je mogao o svemu jednostavno !utjeti

da putom

– Osin i Pisnik–Pisniku kako je dospio u pakao i

-obnu korist)

broj, / oholi onude, svaki put – Osin i Pisnik– topos nepravoga puta (grije-

obja!njava kako svaki grje!nik ima svoj put u paklu

a z grihom to umre, vodi ga silom grih, / od sedam jednim gre tih putov

– Osin i Pisnik– topos nepravoga putaOsin opisuje Pisniku pakao i paklene putove grje!nika



Tko martav gre k vodi, za njim put zatvore, / brodar ga

– Osin i Pisnik– topos nepravoga puta (odlazak bez

povratka, jer koga Katront preveze

Primjer 60. i puti i staze nogami kud hode / i kuda ulaze i opet izhode,

– Osin i Pisnik–

pakao, a posebice mjesto nami-jenjeno onima koji umiru u ljubavi (ispraznoj)

Primjer 61.put -

– Osin i Pisnik– (negativne kono-

i tri glavna grijeha (oholost, lako-most, bludnost) iz kojih proizlaze svi ostali

Primjer 62. Trepetah kako prut, prid vrati put

kim tamo pojti mnjah (296)

– Osin i Pisnik– Osin opisuje Pisniku

-

ban , koji je izdao one koji su ga ljubili

tolik put

– Osin i Pisnik– Osin opisuje

mraku, koja s prvim zrakama sun-



Primjer 64. put a more sardito, / kad vali dignu mut,

– Osin i Pisnik– opasnost na putusavjetuje Pisnika da na vrijeme krene

oluje na moru

najti put– Osin i Pisnik– Osin savjetuje Pisnika da za povratak

koji znaju stati i na ovaj pakleni otok Bulkan

Primjer 66.kako prut / ostavih gore varh, a k moru vazeh put

– Pisnik– Bulkanu granulo je sunce, Osin je nestao, Pisnik je gladan, ali na otoku ni!ta ne nalazi, odlazi na obalu ne bi li ugledao kakav brod, tj. spas

na zdravju s puta

– Pisnik i mornari– !to je Osin nestao, Pisnik luta Bul-kanom, umoran i nesretan, u potrazi za hranom i nekim brodom, koji se

Primjer 68. prodaje, kupuje, targ za targ promini, / kad pravo putuje,

– Pisnik i mornari– ispravnost putovanjavori mornarima o sebi, da je on Juraj

da sada voli "ibenik i da je tamo razvijena trgovina

Primjer 69.dimo, / da puta ovoga "ibenika

– mornari i Pisnik– cilj putovanja -djeti "ibenik, koji je Juraj nahvalio,

Juraj im je navigator



zvizdu mi starzite, putujte sve – Juraj i mornari– orijentiri na putuu navigaciji, pa govori mornarima da se orijentiraju prema zvijezdama

put, / veselja svega pun stavih – Pisnik–

mornara sretno na kopnoPutovah u pet dan na jidra – Pisnik

– putovanje kao trajanjeje sretan !to je ponovno na kopnu

povratkujidarce razapam, u svoj put – Pisnik

– nakon !to je osam dana slavio s mornarima sretan povratak s Bulkana, mornari odlaze,

(pismo) koju mu je dao OsinPetjetrinadeseto

zbi vla!ki narodi, ki na zlo putnici brodi

– Pisnik–

za smrt hrabrog !ibenskog junaka



da noge putuju stvorene za – Pisnik– stav

-tira primjerima iz prirode i svakod-

je da i Viculin bude junak kao !to mu je bio i otac Frane, isto kao !to je



composition and their relation to the poetics of literature at the end of the 16th th

konotacije puta u vili slovinki =odwd äxqgdolþ

Documents