Broj 133 listopad 2019. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 8

ŠKOLSTVO

Zahvala za prenošenje znanja i iskustva na mlade generacije

ZDRAVSTVO

Priznanja darivateljima krvi za iskazanu humanost

Usvojen rebalans proračuna za 2019.

SKUPŠTINA

Str. 2-3

Str. 20

Energetska obnova zgrade srednje škole u Vrbovcu

EUROPSKI FONDOVI Str. 16-17

32 Ž KŽ K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. SKUPŠTINASKUPŠTINA

JESTE LI ZNALI?

RIJEČ UREDNIKA

Osnovni razlog smanjenja proračuna je manji prijenos (neutrošenih) sredstava iz 2018., kao i izmjena hodograma aktivnosti unutar projekata energetske obnove školskih objekata, odnosno početak realizacije pojedinih EU projekta tek u 2020. godini

ČLANOVI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE DONIJELI REBALANS PRORAČUNA ZA 2019. I PRIHVATILI IZVJEŠĆE O NJEGOVU IZVRŠENJU OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA

Unatoč smanjenju ukupnoga proračuna, u prvoj polovici godine rasli su prihodi od poreza i prireza

Većinom glasova usvojen je rebalans pro-računa Zagrebačke županije za 2019. go-dinu. Ukupni prihodi smanjeni su za 6,61%, pa proračun sada iznosi 383,8

milijuna kuna. Osnovni razlog smanjenja proračuna je manji prijenos (neutrošenih) sredstava iz 2018., kao i izmjena hodograma aktivnosti unutar projekata energetske ob-nove školskih objekata, odnosno početak realizacije pojedinih EU projekta tek u 2020. godini.

- S obzirom na razgovore, suge-stije i preporuke da pokušamo prenijeti što manje sredstava, to smo i učinili. Planirali smo pre-nijeti 36 milijuna, no prenijeli smo 17,4 milijuna. Ono što je izu-zetno dobro i ohrabrujuće je poka-zatelj da je osnovni prihod proračuna, dakle prihod od poreza i prireza na dohodak, realiziran u prvoj polovici ove godine s 56%. To znači da gospodarstvo Zagrebačke župa-nije funkcionira dobro - na sjednici Županij-ske skupštine rekao je župan Stjepan Kožić. Rebalansom proračuna došlo je i do preras-

podjele sredstava unutar pojedinih stavaka, između ostalog i osiguranja sredstava za dodatno financiranje projekta proširenja SB Naftalan (specijalne bolnice kojoj je Županija osnivač), što je pojedine članove Skupštine nagnalo da prilikom glasovanja o prijedlogu izmjena i dopuna proračuna budu suzdržani.

- Iz materijala za sjednicu i onoga što smo čuli na raspravama u odborima, smatra-

mo da u dosadašnju provedbu ovoga projekta nije uložena potrebna

pažnja i odgovornost. To je jedi-ni razlog zbog kojega ne može-mo podržati rebalans i bit ćemo suzdržani - u ime Kluba vijećni-ka SDP-a rekao je Zoran Ostović.Potpredsjednik Skupštine

Zvonko Kunić rekao je da prijedlog povećanja sredstava za projekt proši-

renja Naftalana (gradnju bazena, kongresne dvorane, dvorane za medicinsku rehabilitaci-ju, restorana...; op.a.) nedoumicu izaziva i kod vijećnika stranke Milan Bandić 365. S druge strane, rekao je da veseli povećanje prihoda

Î Skupština je, većinom glasova prisutnih vijećnika, dala suglasnost na odluku Upravnog vijeća SB Naftalan o povećanju vrijednosti građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova razvojne investicije "Naftalan 2 s unutarnjim i vanjskim bazenima". Također, prihvatila je izmje-nu financijskoga plana ove investicije i za njezin dovršetak odobrila dodatnih 12,5 milijuna kuna. Investicija obuhvaća gradnju vanjskog i unutar-njih bazena, bolničke kuhinje i restorana, dvorane za kinezioterapiju i polivalentne kongresne dvorane te parkirališta. Novi sadržaji Naftalana, stoji u obrazloženju odluke, podići će standard zdravstvenih usluga medicinske rehabilitacije, fizikalne terapije, dermatovenerologije i drugih zdravstvenih usluga koje bolnica pruža. Ujedno, otvorit će i mogućnost pružanja usluga zdravstve-noga turizma. - Zdravstveni turizam se razvija po godišnjoj stopi od 20 posto. U Naftalanu imamo resurs koji, osim Azerbajđana, nema nitko u svijetu! Od ovoga projekta u budućnosti ćemo imati značajne koristi - rekao je župan Kožić.SDP-ov član Skupštine Zoran Ostović rekao je da je njegova stranka svjesna značaja razvojnoga projekta Naftalana, ali da u provedbu ovoga pro-jekta nije uložena potrebna pažnja i briga. Stoga, prilikom glasanja, vijećnici SDP-a nisu bili u dvo-rani. Potpredsjednik Skupštine Zvonko Kunić (BM

365) rekao je da ima pozitivan stav prema samoj investiciji, no da premalo zna o vantroškovničkim radovima zbog kojih je zatraženo povećanje njezine vrijednosti, dok je njegov stranački kole-ga Josip Držaić rekao da nedostaje podataka za suvislo donošenje odluke. Vijećnik Rudolf Vujević (HDZ) je zatražio tematsku sjednicu na kojoj bi se vijećnicima prezentirali svi dokumenti vezani uz razvojni projekt Naftalana, dok je predsjednik Skupštine Damir Mikuljan (HDZ) rekao da Skup-ština daje samo suglasnost i ne bavi se izračuna-vanjem vrijednosti radova. - Kod gradnje je niz složenih odnosa između inve-stitora, izvođača i nadzornog tijela i u tome treba tražiti kaskadu odgovornosti i provjere - rekao je. S kronologijom razvojne investicije "Naftalan 2" vijećnike je upoznao ravnatelj SB Naftalan Goran Maričić. Rekao je da se ovaj projekt, nažalost, nije mogao financirati iz EU fondova (zdravstveni turizam nije ušao u Operativni plan države za razdoblje 2014.-2020.; op.a.), pa se on financira iz kreditnog zaduženje Bolnice, sredstvima Za-grebačke županije, decentraliziranim sredstvima Ministarstva zdravstva i viškom prihoda SB Naf-talan. Rok za dovršetak radova je 30. studenoga ove godine. - Produžetka roka nema. Ako izvođač radova ne završi posao, naplatit će mu se penali - rekao je Maričić.

U završnoj fazi realizacija razvojnog projekta 'Naftalan 2'

PRIHODI PRORAČUNA ZA 2019.

PLANIRANI SU U IZNOSU OD 383,8 MILIJUNA

KUNA

U Mariji Gorici su početkom 20. stoljeća pronađeni zubi

praslona Deinotheriuma giganteuma. Jedini je to

nalaz praslona u Hrvatskoj.

VIJEĆNIČKA PITANJA Mladen Šestan (HDZ)Dugo Selo je grad djece, mladih, bu-dućnosti... U Dugom Selu postoji stvarna i objektivna potreba, i nuž-nost, gradnje treće osnovne škole, u naselju Lukarišće. Za tu je školu Grad

osigurao zemljište i komunalno ga opremio te je pri-je dvije godine u partnerskom odnosu sa Župani-jom ishođena lokacijska dozvola. Planira li Župani-ja u proračunu za 2020. osigurati sredstva za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole za novu školu? U Dugom Selu se svake godine upisuje više djece u osnovnu školu nego je to bilo prethodne godine. Ove godine je u prvi razred upisano 40 učeni-ka više nego lani. Oko 1750 učenika s prebivalištem u Dugom Selu polazi osnovnu školu, od čega oko 120 učenika u susjednoj općini Brckovljani.

ÎNama u Županiji obrazovanje je prioritet. Dugo Selo bilježi povećanje broja djece i potrebe su realne. Zahtje-vi koje trenutno imamo za kapitalnu gradnju u školstvu na području cijele županije iznose 487 milijuna kuna. To su izuzetno visoka sredstva koja ne možemo osigurati u proračunu. Tražimo načine kako doći do dodatnih izvora financiranja, da li kreditnim zaduženjem ili na neki dru-gi način. Kod izrade prijedloga proračuna za 2020. pri-oritet će biti školstvo. Nadam se da će u njemu biti pro-stora barem za izradu projektne dokumentacije za novu školu u Dugom Selu, a onda ćemo, u nekoj dinamici, po-kušati vidjeti kada bi mogla početi i sama gradnja. Poku-šat ćemo utvrditi prioritete. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Gordana Brcković (SKNL)Tri škole Zagrebačke županije ime-novane su 2018. centrima kompe-tentnosti. Riječ je o SSŠ Velika Gori-ca, SSŠ Samobor i SŠ Dugo Selo. Pred nama su raspisani natječaji kako bi se ostvarila dodatna sredstva iz područja kompeten-tnosti. U kojoj mjeri Zagrebačka županija sudjeluje u pripremi dokumentacije za te natječaje kako bi se u skoroj budućnosti ostvarili bolji rezultati rasta i ra-zvoja u tom segmentu? Koji su koraci poduzeti?

Î Status regionalnoga centra kompetentnosti u strojar-stvu dobila je Srednja strukovna škola Velika Gorica i on će biti koncipiran kao jedinstveni projekt, ali na tri razli-čite lokacije - u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu. U Velikoj Gorici će biti centar za CAD/CAM/CNC susta-ve i aditivne tehnologije, u Samoboru će biti naglasak na automatici, senzorici i obnovljivim izvorima energije, a u Dugom Selu na robotici. Još u srpnju 2018. krenuli smo s pripremom za dva natječaja koja su trenutno objavljena. Jedan se odnosi na Europski fond za regionalni razvoj, a drugi na Europski socijalni fond. S današnjim danom (25. rujna; op.a.) možemo konstatirati da je sve spremno za prvu prijavu i da će ona ići do kraja ovoga tjedna. U srpnju 2018. kreirali smo projektne timove ne bi li na vri-jeme pripremili sve dokumente i izradili idejna rješenja za dogradnju ovih škola. Procjenjujemo da će oba pro-jektna prijedloga biti vrijednosti od gotovo 100 miliju-na kuna, što je popriličan iznos. No, znamo da je 80 mi-lijuna kuna moguće dobiti iz ova dva fonda. Na vrijeme ćemo podnijeti prijavu na oba fonda. Ovaj projekt će de-finitivno utjecati na razvoj strukovnoga obrazovanja na području županije, ali i na usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. /Velimir Kokot, pročelnik za fon-dove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

nastavak na str. 4

Dragi čitatelji,

listopad već tradicio-nalno donosi veliki broj događanja u Zagrebač-koj županiji. Održana je sjednica Županijske skupštine, na kojoj je usvojen rebalans ovogodiš-njega proračuna, obilježen je Nacionalni tjedan dojenja, upriličena je smotra novonabavljenih i doniranih vatrogasnih kombi vozila, župan je boravio u Vrbovcu gdje se energetski obnavlja zgrada srednje škole.... Izdvaja se i sajamska priredba Dani hrane i tradicijskih proizvoda, koja se u suradnji s Gradom Zagrebom, po 17. puta, odvijala na Trgu bana Josipa Jelačića. Već tradici-onalno organizirana je Bučijada u Ivanić-Gradu koju svake godine posjećuje sve više turista. U Jastrebarskom su održani Dana vina. Što se u Zagrebačkoj županiji ukusnoga može pojesti donose priče i fotografije iz Velike Gorice, gdje je održana manifestacija Gastro Turopolja, i Marije Gorice, gdje su ponosne mještanke, za brojne posjetitelje, pripremile ukusne štrukle i štrudle.Posebno veseli otvorenje novoga proizvodnog pogona vodećega hrvatskog proizvođača svježe tjestenine - tvrtke "Naše klasje", koji se smjestio na području grada Zaprešića.Veliki jubilej - 160. godišnjicu, proslavila je područna škola u Rakovcu. Slavilo se u Zaprešiću i Samoboru, koji su, uz brojna događanja, proslavili svoj dan. Posebno svečano bilo je u Pribiću, rodnome mjestu kardinala Franje Kuharića, gdje je u prigodi 100. obljetnice njegova rođenja otkriven njegov spomenik. U prigodi Svjetskog dana učitelja, Županija je 16. godinu zaredom organizirala prijem za učitelje koji su otišli u mirovinu te im na taj način zahvalila za sve ono dobro što su činili tijekom radnoga vijeka. Ponosa nije nedostajalo! A, nije ga nedostajalo ni na prijemu članova Streljačkog društva "Dubrava 1094", osvajača najsjajnijih medalja na Svjetskom prvenstvu u samostrelu u Rusiji, kao ni na proslavi Dana dobrovoljnih darivatelja krvi u Jastrebarskom.Po prvi puta je održana biciklijada od Vrbovca do Svetog Ivana Zeline, u dužini od 20 kilometara, s ciljem promocije biciklističkih ruta na području Županije.Lijepo listopadsko vrijeme pridonijelo je održavanju ovih, ali i drugih događaja o kojima pišemo u ovom broju Kronike. U nadi što duljeg "babljeg ljeta" srdačno vas pozdravljam i želim ugodno čitanje!

S poštovanjem,vaš urednik

Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

54 Ž KŽ K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. SKUPŠTINA SKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA Ozren Robić (SDP)Odlukom Vlade RH svi učenici osnov-nih škola dobili su ove godine be-splatne udžbenike. S obzirom da smo mi u proračunu za 2019. predvidje-li oko 7,5 milijuna kuna za udžbeni-

ke, zanima me jesu li ta sredstva utrošena i, ako jesu, za što su utrošena?

ÎNakon što smo donijeli proračun za 2019., Vlada RH je u prosincu prošle godine donijela Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima kojim je definirano da će udžbenike nabaviti Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Mi smo u tom trenutku imali planiranih 7,5 milijuna kuna za nabavu udžbenika, koji iznos smo dogovorno prenamijenili za nabavu radnih bilježnica. U travnju ove godine potpisa-li smo sporazum s gradovima i općinama o sufinanciranju nabave drugih obrazovnih materijala. Odlukom župana definirali smo da ćemo nabavu subvencionirati s iznosom od 300 kuna po učeniku. Proces je završio prije kraja pret-hodne školske godine, nakon čega smo gradovima i općina-ma, koji su osnivači škola na svome području, odnosno ško-lama kojima je osnivač Županija, doznačili sredstva. Prema našim saznanjima, sve radne bilježnice su prvi tjedan škol-ske godine bile na klupama. /Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Mario Cvitan (HSU)Kakav je bio posjet turista tijekom ovoga ljeta? Jesu li počele pripreme za novu turističku sezonu na područ-ju županije?

ÎRezultati nam idu u prilog i značajni su. Prema podacima sustava eVisitor, u prvih osam mjese-ci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, bilježimo porast dolazaka i noćenja za 18 posto. Sukladno tome teku pripreme za sljedeću turističku sezonu. Hrvatska je sljede-će godine predsjedateljica EU i tu vidimo mogućnost za još bolje rezultate. Kao jedan od važnijih atributa za poveća-nje turističke sezone je i prometna povezanost s gradom Zagrebom. Vjerujem da ćemo započetom suradnjom s Tu-rističkom zajednicom grada Zagreba ostvariti bolje rezul-tate kroz promociju naših turističkih proizvoda. U siječnju iduće godine počinje provedba projekta u sklopu progra-ma ADRION, gdje su pridruženi partneri TZG Zagreba i TZ Zagrebačke županije. Nastojimo kroz sustavno promicanje kvalitete turizma ostvariti što bolje rezultate. Prijavili smo se na javni poziv Ministarstva turizma za sustavno upravlja-nje kvalitetom turizma, rezultate očekujemo uskoro. U pri-premi je i prijedlog rada Turističke zajednice za iduću go-dinu. /Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije/

dr. sc. Tajana Amšel Zelenika (BM 365)Podižu se mjere za obranu od afričke svinjske kuge koja prijeti Hrvatskoj, od-nosno već 'čuči' na granici sa Srbijom. Na području Zagrebačke županije imamo uzgajivače svinja, ali imamo i autohtonu

pasminu turopoljske svinje, čije je prirodno obitavalište gater. Ona je iznimno ugrožena od ove bolesti, a ujedno je i spona između divljih i domaćih svinja i predstavlja opa-snost za unos bolesti u domaći uzgoj. Je li Županija pomo-gla u rješavanju mjera koje moraju provesti mali uzgaji-vači, odnosno postoje li u Županiji ikakva sredstva kojima bi se u slučaju proširenja ove bolesti, a koja nanosi velike štete, pomoglo stočarima.

ÎNažalost, kažu stručnjaci da je samo pitanje dana kada će se ova virusna bolest pojaviti u Hrvatskoj. Od prvoga dana sudjelujemo u svemu onome što Ministarstvo od nas traži, a i samoinicijativno smo, u suradnji s lovačkim udru-gama i lovoovlaštenicima, dogovorili mjere oko odvoza le-šina i dezinfekcije onih koji ulaze u lovišta. Jučer smo dobili dopis od Ministarstva o postavljanju spremnika za odlaga-nje nusproizvoda nastalih klanjem životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu. Proslijedili smo ga svim gradovima i općinama. Naime, ostaci od klanja više se neće smjeti od-lagati gdje se želi, nego će se morati odlagati u kontejne-re, a to će morati rješavati svaka općina i grad. /mr. sc. Jo-sip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Nenad Strizrep (SDP)Koristi li Županija i, ako da, u kojoj mjeri, sredstva Ministarstva regio-nalnog razvoja i EU fondova za su-financiranje svojih EU projekata?

Î Fond za sufinanciranje EU projeka-ta na regionalnoj i lokalnoj razini predstavlja, na neki na-čin, pomoć svima nama koji imamo potpisane ugovore o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Do 2018. on je bio više-godišnji program, a od 2019. je isključivo javni poziv koji se svake godine može mijenjati. Do 2018. kao jedan od naj-važnijih kriterija za dodjelu sredstava bio je stupanj ra-zvijenosti regionalne, odnosno lokalne samouprave, kao i broj stanovnika. Postojao je i ukupan limit koji se mogao iskoristiti, a maksimalno se sufinanciralo 50 posto vlasti-toga učešća. Mi smo do 2018. ukupno dobili 6,5 milijuna kuna. Hrvatska zajednica županija borila se da se u 2019. iz javnog poziva skine ograničenje broja projekata i izno-sa koji se traži, no država nije poslušala glas s terena, pa je po jednom javnom pozivu mogućnost sufinanciranja do 15 milijuna kuna. Zagrebačka županija je prijavila projekte u vrijednosti od 12,7 milijuna kuna i sada očekujemo rezul-tate. /Velimir Kokot, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

Anđela Cirkveni (SKNL)Na koji način je Zagrebačka župani-ja podržala provedbu programa "Za-želi", programa zapošljavanja žena?

Î Županija je dala veliki obol ovome pro-gramu. Od osam, šest društava Crvenoga križa (Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad i Dugo Selo; op.a.) provodi ovaj program uku-pne vrijednosti oko 20 milijuna kuna. Kroz njega je zapo-sleno stotinjak žena koje pružaju usluge za oko 500 oso-ba, uglavnom u samačkim domaćinstvima. Zagrebačka županija je prepoznala vrijednost ovoga programa i po-držala ga nabavom šest osobnih vozila u ukupnom iznosu od 900.000 kuna. Vrijednost programa je u sinergiji dvije kategorije, s jedne strane teško zapošljivih žena na tržištu rada, a s druge strane osoba kojima je potrebna tuđa po-moć i njega. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i so-cijalnu skrb/

Viktor Romančuk (HDZ)Pri kraju je modernizacija željeznič-ke pruge od Zaprešića do Zaboka. Uz trasu pruge cijelim putem postoji i servisni put koji se može prenami-jeniti u biciklističku stazu. Kakve su

mogućnosti za to? Î Biciklistička staza se planira graditi uz trasu željeznič-

ke pruge Zagreb - Zaprešić te postoje prijedlozi da se za to napravi tehnička dokumentacija. Cijeli proces koordinira Ministarstvo turizma. Vjerujem da će u doglednoj buduć-nosti biti više informacija. /Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije/

Goranka Dorotić (SIP)Zašto članovi školskih odbora, onih škola kojima je Županija osnivač, ne dobivaju naknadu? Mislim da su i oni zaslužili barem nekih pedese-tak kuna, jer i oni čitaju materijale, troše benzin... Znam da ih ima puno, ali ako za njih u proračunu nema novca, predlažem da se nama sma-nje naknade. Vijećnica je predložila da se sjednice Županijske skupštine prenose uživo na web stranici Županije.

Î Pitanje naknade članovima školskih odbora se često po-stavlja, posebno u trenucima kada na sjednici nema kvo-ruma. Brza matematika govori da bi po jednoj sjednici školskog odbora "ta priča" koštala 15.000 kuna. U trenutku kada imamo potrebe za gradnjom, dogradnjom i rekon-strukcijom škola u iznosu od oko 480 milijuna kuna, radi-je bismo sredstva uložili u te namjene, a ne u plaćanje na-knade članovima školskih odbora za prisustvo na sjednici. /Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

VIJEĆNIČKA PITANJA

Zvonko Kunić (BM 365)Bio sam 15. kolovoza izaslanik župa-na na Danu općine Pokupsko. Na sve-čanoj sjednici bio je prisutan i mini-star Tomo Medved koji je rekao da se u okviru demografske obnove na po-dručju RH projektira ili gradi 500 dječjih vrtića. Imate li spoznaje koliko se toga projektira ili gradi na području Zagrebačke županije? /potpredsjednik Skupštine će do-biti pisani odgovor/

Slaven Barišec (SKNL) Što Županija poduzima vezano za razvoj i unapređenje peradarske proizvodnje na svome području?

Î Imamo veliki broj malih uzgajiva-ča. Od 14.000 naših gospodarstava,

11.000 ih drži ili uzgaja različitu perad, najviše kokoši, potom pura, pataka, gusaka... Za njih imamo različite mjere poticanja. Ove smo godine pokrenuli dva projek-ta koje posebno želim istaknuti. Držimo da će oni pripo-moći upravo malim uzgajivačima da postanu još bolji, a neki od njih, možda, i komercijalni uzgajivači peradi. Je-dan projekt je "Edukacijom, znanjem i organizacijom do bolje i konkurentnije proizvodnje na obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima". Ovim projektom Županija je podijeljena na sedam područja i za svako smo predvi-djeli određene aktivnosti. Projekt će trajati tri godine, a u suradnji sa Županijom provode ga Hrvatski veterinar-ski fakultet, Centar za peradarstvo i Agronomski fakul-tet. U sklopu njega bit će edukacija i konkretna pomoć uzgajivačima da poboljšaju prehranu, biosigurnost, dr-žanje peradi..., da se organiziraju. Drugi projekt je za-štita posavske kukmaste kokoši. Osnovana je udruga za njezinu zaštitu. Želimo kroz tri godine doći do priznava-nja posavske kukmaste kokoši kao posebne hrvatske pa-smine za koju će uzgajivači moći dobiti potporu Hrvat-ske i Europe i od nje proizvoditi posebne proizvode koji će biti konkurentniji od industrijskih, koji će biti poseb-ni, tipični, prepoznatljivi za našu županiju i ovaj dio Hr-vatske. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljopri-vredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

od poreza i prireza. Predsjednik Skupštine Damir Mikuljan glasovao je za rebalans pro-računa, no izrazio je nezadovoljstvo što su njime, za 500.000 kuna, smanjena sredstva stručnoj službi Županijske skupštine namije-njena projektima udruga.

Za razliku od rebalansa proračuna, polu-godišnje izvješće o izvršenju proračuna (od 1. siječnja do 30. lipnja 2019.) prihvaćeno je jednoglasno. Jednoglasno su prihvaćena i iz-vješća o polugodišnjem izvršenju Akcijskoga plana javnih potreba u zdravstvu i Akcijskoga plana javnih potreba u socijalnoj skrbi. U pr-voj polovici ove godine prihodi županijskoga proračuna, zajedno s prijenosom sredstava iz 2018., iznosili su 190,1 milijun kuna, što je 46,26% plana. U istom razdoblju rasho-

ÎČlanovi Skupštine dali su suglasnost na tridesetak odluka o davanju u zakup poslovnoga prostora u ispostavama Doma zdravlja Zagrebačke županije. Prostor je dan u zakup zdravstvenim radnicima koji prekidaju radni odnos u Domu zdravlja te u istome prostoru nastavljaju obavljati privatnu praksu u ordinaciji. Prihvaćeno je i izvješće o radu župana u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja, dana je suglasnost na izvješće o izvršenju financijskoga plana Županijske uprave za ceste (ŽUC) u prvoj polovici ove godine, kao i sugla-snost na rebalans financijskoga plana ŽUC-a za 2019. godinu. Donesena je odluka o proširenju djelatnosti SB Naftalan, prihvaćeno je izvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlogu raspodjele imovine Doma za starije i nemoćne osobe u Ivanić-Gradu, na znanje je primljeno izvješće o radu ŽUC-a u 2018., a prihvaće-na je i izjava o osiguranju sredstava za provođenje postupka proglašenja parka oko dvorca Lužnica zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture.

Suglasnosti, izvješća, odluke

❛S obzirom na razgovore, suge-stije i preporuke o prijenosu što manje sredstava, to smo i učinili. Planirali smo prenijeti 36 milijuna kuna, no prenijeli smo 17,4 milijuna - pojasnio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

di su bili 130 milijuna kuna ili 31,63% plana. Kada se izvornim prihodima i primicima Županije dodaju i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisni-ka (osnovnih i srednjih škola i zdravstvenih ustanova), ukupni prihodi proračuna Zagrebačke županije u prvoj polovici ove godine iznosili su 367,7 miliju-na kuna.

- Sve ono što smo planirali, gotovo se u potpunosti i izvr-šilo. Vjerujem da će se do kraja godine realizirati svi planirani projekti - komentirao je župan.

Krunoslav Markovinović (HDZ) Ove se godine dosta 'bure' diglo oko toga ima li dovoljno pomoćnika u nastavi ili nema. Gdje je tu Zagre-bačka županija? Kakvo je stanje?

Î "Prsten potpore" je projekt koji Zagrebačka župa-nija provodi od 2017. i provodit će ga do 2021. godi-ne. Vrijednost projekta je 18 milijuna kuna, od čega je 10 milijuna kuna bespovratnih iz Europskoga so-cijalnog fonda, a razliku osiguravaju Zagrebačka žu-panija i Fond za sufinanciranje projekata na regio-nalnoj i lokalnoj razini. Što se to dogodilo ove godine u odnosu na protekle kada je sve išlo relativno glat-ko? Dogodilo se to da je Ministarstvo znanosti i ob-razovanja propisalo krajem prošle godine Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i dodatno, bit ću subjek-tivna, zakompliciralo čitavu priču. Naime, škola je ta koja iskazuje potrebe, šalje to Uredu državne uprave, Ured državne uprave ima stručno povjerenstvo koje procjenjuje potrebe, nakon toga šalje to nama kao osnivaču škola, a mi to šaljemo Ministarstvu na su-glasnost. U tom lancu svi su svoj posao odradili do-bro do, rekla bih, trenutka povratne informacije iz Ministarstva. Suglasnost nikako da dođe. U "Prsten potpore" smo krenuli sa 109 pomoćnika, danas je taj broj veći od 120. U ovom trenutku za 22 učenika ne-mamo suglasnost. Bez obzira na to što mi sufinan-ciramo pomoćnike u nastavi, bez suglasnosti Mini-starstva ni u jednom trenutku ne možemo reći "mi ćemo tu priču isfinancirati do kraja". Mi smo učinili sve što je u našoj moći da svako dijete s potrebama ima svoga pomoćnika, međutim suglasnosti iz Mini-starstva nema. /Mirela Katalenac, pročelnica za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

76 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019.

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj 59/18) objavljuje se

JAMSTVENI INSTRUMENTI ZA OSIGURANJE FINANCIRANJA PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

❱ Pretovarne stanice gradit će se na postojećim odlagalištima otpada, bez obzira jesu li ona aktivna ili zatvorena, a njihov konačan broj utvrdit će studija izvedivosti

VIJESTIVIJESTI

VIJEĆNIČKA PITANJA

Anita Sušac (HDZ)Što Zagrebačka županija poduzima vezano uz razvoj i unapređenje pčelarske proizvodnje na svome području?

Î Po broju pčelara, ima ih više od 700, druga smo županija u RH, a po broju košnica treća. Imamo više od 30.000 košnica. Zagrebačka županija niz godina daje financijske potpore za uzgoj i držanje pčela, za proizvod-

nju meda i proizvoda od njega, ali i za prodaju, marketing i posebno za edukaciju. Vrlo je važno, uspjeli smo organizirati pčelare, tako da imamo deset udruga koje su lani osnovale savez, pa nam je sada lakše raditi. Podupiremo rad i saveza i udruga. Ove godine pojavio se veliki problem. Prema procjenama pčelara, smanjila se proizvodnja meda za više od polo-vice, a bilo je i smrtnosti pčela. Županija je pomogla s 90.000 kuna tako da smo ove godine ukupno izdvojili više od 200.000 kuna i doznačili ih pčelarima, bilo putem saveza, udruga ili izravno pčelarima. Držimo da je to potrebno za održivi razvoj i razvoj biološke razno-likosti. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Ivana Fučkan (SKNL) U siječnju 2018. Grad Zagreb, Zagrebačka županija i trgovačko društvo Zagrebački centar za gospodarenje otpadom sklopi-li su sporazum o suradnji na pripremi projekta Centar za gos-podarenje otpadom Zagreb. U kojoj fazi su aktivnosti planira-ne sporazumom?

ÎAktivnosti je bilo dosta. Po meni, došlo se u zadovoljavajuću fazu realizacije cijele priče. Osnovan je projektni tim zadužen za izradu projektnih zadataka, odnosno ko-ordinaciju i praćenje izrade projektno-tehničke dokumentacije. Nakon toga se prio-nulo osiguranju sredstava. Osigurano je 95% bespovratnih sredstava za izradu pro-jektno-tehničke dokumentacije i to na način da se sklopio ugovor o osiguranju 85% sredstava iz Kohezijskog fonda, 5% je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a 5% Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preostalih 5% osigurano je u prora-čunima Grada Zagreba i Zagrebačke županije, u omjeru 75%-25%. Krajem studenoga prošle godine raspisani su javni pozivi za dvije grupe nabave (uslugu izrade studijsko-projektne dokumentacije i uslugu izrade tehničkih podloga i dokumentacije za uspo-stavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; op.a.). U lipnju ove godine ugovore-na je jedna grupa, a u rujnu druga grupa javne nabave i izvođači su uvedeni u posao. Radi se o zajednici ponuditelja gdje je vodeći partner jedna tvrtka iz Španjolske (IDOM Consulting, Bilbao; op.a.). Rok za završetak kompletne dokumentacije je 34 mjeseca. /Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu/

J A V N I P O Z I V

J A V N I P O Z I V

J A V N I P O Z I V

Do poduzetničkog kredita uz jamstvo Regionalne razvojne agencije

Obavještavaju se nositelji prava na nekret-ninama koje neposredno graniče sa zemlji-štem na kojemu su izvedene javne ceste da mogu obaviti javni uvid u elaborate za evidentiranje javnih cesta za Županijsku upravu za ceste Zagrebačke županije 15. studenoga, u vremenu od 8,30 do 10,30

sati, u gradskoj vijećnici u Svetom Ivanu Ze-lini za ceste: LC 31028 Kalinje - Pretoki (D3), LC 25165 Omamno - Bedenica - Breznica i LC 31042 D. Topličica - Novo Mesto. Javno izlaganje održat će predstavnici tvrtke Le-max d.o.o. iz Zagreba, Remetinečka cesta 139, koji su izradili elaborate.

Obavještavaju se nositelji prava na nekret-ninama koje neposredno graniče sa zemlji-štem na kojemu su izvedene javne ceste da mogu obaviti javni uvid u elaborate za evi-dentiranje javnih cesta za Županijsku upra-vu za ceste Zagrebačke županije u geodet-skom uredu „Geo-Land“, A. Mihanovića 14,

Jastrebarsko, radnim danom od 8 do 12 sati u razdoblju od 28. do 31. listopada za ceste ŽC 3101: Brezarić (Ž3297) - Guci Draganički - D1 u k.o. Čeglje i k.o. Gornja Kupčina, LC 31139: D310 - Cvetković u k.o. Cvetković, LC 31148: A.G. Grada Samobora - Ž 3106 u k.o. Zdenčina.

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje gra-niče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojemu je izvedena LC 31039 /Paukovec (Ž 3039) - Banje Selo - Hrebinec (Ž 3034)/ i ŽC 3039 Goričica - Paukovec u naselju Paukovec u k.o. Pa-ukovec, o započinjanju postupka evidenti-ranja ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.Evidentiranje će se obaviti sukladno član-ku 123. - 133. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) temeljem kojega se javne ceste evi-dentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH s pravom upravljanja Župa-

nijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Geodetski elaborat izvedenog stanja LC 31039 /Paukovec (Ž 3039) - Banje Selo - Hrebinec (Ž 3034)/ i ŽC 3039 Goričica - Pa-ukovec izradit će tvrtka Geometricus d.o.o. za geodetske usluge, Ferovac 32, Kutjevo. Obilježavanje granica zemljišta na kojemu su izgrađene ceste obavit će se 4. stude-noga, od 9 do 10 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se bri-ne da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.Nositelji stvarnih prava mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, kao i zatražiti eventualna dodatna pojaš-njenja 4. studenoga od 11 do 12 sati u vi-jećnici Grada Svetog Ivana Zeline.

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije nastavlja s provedbom progra-ma "Jamstveni instru-menti za osiguranje financiranja projekata maloga gospodarstva". Kroz projekt "Jamstve-na shema Zagrebačke županije" programom se odobravaju jamstva kao instrument osiguranja povrata kredi-ta. Korisnici jamstva mogu biti trgovačka društva, obrti, zadruge, ustanove, OPG-ovi upisani u Registar poljoprivrednih gospo-darstava i samostalna zanimanja, čija je veličina utvrđena Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva.Pravo na jamstvo ostvaruju poduzetnici koji ulažu na području Zagrebačke župa-nije, koji su u stopostotnom privatnom

vlasništvu državljana Republike Hrvatske, koji nemaju nepodmi-renih obveza prema državi i zaposlenima i koji zadovoljavaju kri-terije boniteta poslovne banke u kojoj se traži kredit, a investiraju u proizvodno-prerađivač-ku, uslužnu i socijalnu djelatnost, odnosno

u projekte koji povećavaju konkurentnu sposobnost i otvaraju nova radna mjesta. Nositelj Programa "Jamstveni instrumenti za osiguranje financiranja projekata malo-ga gospodarstva" je Zagrebačka županija. Pobliže informacije o mogućnostima do-bivanja jamstva mogu se dobiti u uredu Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Ivana Lučića 2a/13, Zagreb ili pu-tem broja telefona 2090 784.

Počela je izrada studijsko-projektne dokumentacije za gradnju Centra za gospo-darenje otpadom Zagreb

(CGO) i izrada projektno-tehnič-ke dokumentacije za pretovarne stanice. Implementacijom Pla-na gospodarenja otpadom RH, utvrđeno je da će Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno graditi centar za gospodarenje otpadom, a potpisanim spora-zumom o suradnji u pripremi projekta "Centar za gospodare-nje otpadom Zagreb", da će se

ZAJEDNIČKO ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

U izradi dokumentacija za gradnju centra za gospodarenje otpadom Centar će se nalaziti na području Zagreba, a pretovarne stanice na području Zagreba i Zagrebačke županije

on nalaziti na području Grada Zagreba, a pretovarne stanice na području Zagreba i Zagrebačke županije. O aktivnostima tije-kom izrade studijsko-projektne dokumentacije razgovaralo se za sastanka župana Stjepana Kožića i direktora Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (nosi-telja investicije) Igora Zgombe s predstavnicima gradova i njiho-vih komunalnih društava. S pred-stavnicima gradova održat će se i pojedinačni sastanci kako bi se utvrdio način suradnje i dostave

potrebnih podataka za izradu projektno-tehnič-ke dokumentacije za pre-tovarne stanice. Nenad Babić, pročelnik Županije za promet i komunalnu infrastrukturu, rekao je da su pretovarne stanice predviđene na postoje-ćim odlagalištima ko-munalnoga otpada, bez obzira jesu li ona aktiv-

ZA IZRADU

STUDIJSKO-PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

OSIGURANO JE BESPOVRATNIH 95%

SREDSTAVA

na ili zatvorena, a da će se njihov konačan broj utvrditi studijom izvedivosti.

Za izradu studijsko-projektne dokumentacije osigurano je bes-povratnih 95% sredstava, dok će preostalih 5%, u omjeru 75%-25%, osigurati Grad Za-greb i Zagrebačka županija. Dokumen-tacija, prema rije-čima Zgombe, treba biti gotova u roku od 24 mjeseca, a obuhva-ća, uz ostalo, izradu studije izvedivosti s analizom troškova i koristi i studije utjecaja na okoliš, idejni projekt centra za ishođenje lokacijske dozvole, idejne i glavne

projekte pretovarnih stanica, kao i projektnu prijavu za osiguranje EU sredstava za gradnju centra.

Na sastanku se govorilo i o odlaganju komunalnoga otpada

u prijelaznome razdoblju, odnosno do početka

njegova zbrinjavanja u budućem Centru za gospodarenje otpadom Zagreb. Dogovoreno je da će se nadležnome mini-

starstvu uputiti dopis kojim se predlaže revizi-

ja plana zatvaranja postoje-ćih odlagališta otpada na prosto-ru županije kako bi se na njima, dok se ne sagradi CGO, mogao odlagati komunalni otpad.

Jasmin Kraljević (nezavisni vijećnik) Zašto je potrebno više od dvije godine da se obnovi (energetski; op.a.) jedna mala područna škole u Rakovom Potoku? Od šestog mjeseca 2017. do danas nisu počeli radovi. Uvijek se govori „bit će, bit će“... Prema za-dnjoj informaciji, ugovor još nije niti potpisan. Ili netko ne želi da se to napravi ili netko odugovlači... Mislim da to nije u redu. Škola je stara 106 godina, a zadnjih 30 je u raspadnom stanju. Molim detaljno objašnjenje zašto treba dvije godine da počnu radovi. /vijećnik će dobiti pisani odgovor/

Nikolina Perko (HDZ) Odlukom Vlade RH svi učenici osnovnih škola su dobili besplatne udž-benike. U proračunu za 2019. Županija je osigurala 7,5 milijuna kuna za udžbenike. Jesu li ta sredstva utrošena i ako jesu na koji način?

Î Još jednom ću ponoviti, točno je da smo predvidjeli 7,5 milijuna kuna za udžbenike, no mi smo ta sredstva prenamijenili i odlučili se za kupnju

dodatnih obrazovnih materijala. Sredstva smo doznačili gradovima osnivačima škola i ško-lama kojima je osnivač Županija. Prema našim saznanjima, tijekom prvog tjedna nastave svi udžbenici i radni materijali bili su na školskim klupama. /Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

8 Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. 9Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019.

Puno mi ovo znači, ipak net-ko misli na nas! - ispričala je Vesna Tikvicki, umi-

rovljena učiteljica hrvatskoga jezika, za prijema što ga je za učitelje koji su ove godine otišli u mirovinu organizirala, sredi-nom listopada u Velikoj Gorici, Zagrebačka županija. Učitelji-ca Tikvicki kaže da je tijekom 37-godišnjega rada u školi bila pravedna i 'mekana'.

- Raditi s djecom divan je po-sao - rekla je. Mirovinu je doče-kala u OŠ Kardinala Alojzija Ste-pinca u Krašiću.

Prijem za umirovljene učitelje Županija je organizirala u prigo-di Svjetskog dana učitelja (obi-lježava se 5. listopada). Čini to već 16. godinu zaredom kako bi im zahvalila za ono što su činili tijekom radnoga vijeka, preno-seći znanja i iskustva na mlade generacije. U znak zahvale, ove je godine 64 učitelja osnovnih

ŠKOLSTVO

❱ Zadnje što je Župani-ja financirala bilo je uređenje i opremanje školske kuhinje, prije toga novac je uložila u dogradnju škole, gradnju školske sportske dvorane, energetsku obnovu škole...

ÎÎ Uvodno je učiteljima na uloženom trudu tijekom radnoga vijeka zahvalio gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. - Ponosni smo na Županiju, njezinu brigu i izdvajanja iz proračuna za školstvo. Kao najveći grad u županiji, u kojemu školstvo ima tradiciju preko 400 godina, primjer smo po izdvajanjima za mlade, predškolski i osnovnoškolski uzrast - rekao je Barišić.

Izdvajanja za mlade

ŠKOLSTVO

U RAKOVCU ODRŽANA SVEČANOST U PRIGODI 160. OBLJETNICE ŠKOLE

ŽUPANIJA ORGANIZIRALA PRIJEM ZA UČITELJE KOJI SU OTIŠLI U MIROVINU

Standard obrazovanja koji nemaju ni puno veće sredine

'Puno mi ovo znači, ipak netko misli na nas!'

Učenici polaze jednosmjensku nastavu, imaju e-učionicu, informatičku učionicu, 3D printer, nastavu robotike...

U znak zahvale, 64 učitelja osnovnih i srednjih škola primilo je poklon karticu u iznosu od 1500 kuna

❛Kada imate Županiju koja je vodeća u RH po ulaganjima u odgoj i obrazovanje, onda nije iznenađenje imati ovakvu školu - ustvrdio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin

Počelo je 1859. sa 62 pučkoš-kolca. Danas, 160 godina kasnije, školu u Rakovcu polazi 116 učenika od

prvog do osmog razreda. U jed-noj smjeni, u prostoru koji ima e-učionicu s pametnom pločom i tabletima, informatičku uči-onicu, 3D printer, malu sport-sku dvoranu..., u prostoru koji je prije dvije godine energetski obnovljen.

- Čini se da ovakav standard obrazovanja nemaju ni puno veće sredine - na proslavi 160. godišnjice škole u Rakovcu re-kla je općinska načelnica Bran-kica Benc.

- Želja je da učenici nastavu polaze u prijateljskom i poti-cajnom okruženju, uz alate koji spajaju teoriju i praktična isku-stva, što je važno za budućnost zajednice i što učenicima daje više prilika za ostvarenje njiho-vih osobnih afiniteta, za njihov

ŽUPANIJA GOTOVO 40 POSTO

PRORAČUNA ULAŽE U OBRAZOVANJE I TO JE,

PREMA KRITERIJU IZDVAJANJA U ODNOSU NA UKUPNI PRORAČUN, NAJVIŠE U

DRŽAVI

nja u odnosu na ukupni prora-čun, najviše u državi.

- U pripremi je pro-račun za iduću

godinu. Moram reći da idemo na maksimalno iznalaženje na-čina da za ka-pitalnu gradnju

u školstvu osigu-ramo i značajnije

iznose od 40 posto proračuna kako bismo udo-

voljili što većem broju zahtjeva. To je naš odnos prema prosvjeti i obrazovanju - rekao je župan. Osvrnuo se i na osiguranje sred-stava za nabavu radnih bilježni-ca za sve osnovnoškolce, kao i na povećanje broja i iznosa uče-ničkih i studentskih stipendija.

- Značajno ove godine ulaže-mo i u energetsku obnovu škola - dodao je župan, uz kojega je na prijemu bila i njegova zamjeni-ca Nadica Žužak.

i srednjih škola primilo poklon karticu u iznosu od 1500 kuna.

- Cijenimo rad uči-telja, njihovo ple-menito zanimanje, ono što čine za odgoj i obrazo-vanje naše djece. Njihov posao nije lak, stoga im mora-mo reći veliko hvala - rekao je župan Stjepan Kožić. Podsjetio je da Zagre-bačka županija gotovo 40 posto proračuna ulaže u obrazovanje i da je to, prema kriteriju izdvaja-

bolji život. Ovdje, u domovini, u općini Rakovec - ustvrdila je načelnica. Posebno je zahvalila Zagrebačkoj županiji, osobno županu Stjepanu Kožiću, i Mi-nistarstvu regionalnog razvoja na pruženoj pomoći kod reali-zacije projekata škole. Zadnje što je Županija financirala bilo je uređenje i opremanje škol-ske kuhinje. Prije toga, novac je Županija uložila u dogradnju škole, gradnju školske sportske dvorane, energetsku obnovu zgrade škole...

- Puno je upita trebaju li nam male općine ili ih treba ukinuti. Mislim da je škola u Rakovcu dobar primjer kako jedna mala općina kvalitetnim upravlja-njem može osigurati izuzetno kvalitetan život za svoje žitelje, posebno za djecu koja imaju uv-jete obrazovanja kakve nemaju ni neki veliki gradovi - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da je obveza Županije pomagati manje razvijene sredine.

- Kroz ovu općinu to i dokazu-jemo - rekao je župan, dodavši da je obrazovanje i ulaganje u mlade bogatstvo koje je Župani-ja prepoznala.

Svečanosti u Rakovcu prisu-stvovao je i pomoćnik ministri-ce znanosti i obrazovanja Mo-mir Karin.

- Kada imate županiju koja je vodeća u RH po ulaganjima u odgoj i obrazovanje, onda nije iznenađenje imati ovakvu školu.

Kada imate načelnicu koja zna svaki kutak škole, onda znate koliko o njoj brine. Kada vidite nasmiješene učitelje, onda zna-te da škola ima dušu, da nema brige za budućnost djece - rekao je Karin, dodavši da i ova škola i Zagrebačka županija mogu biti primjer kvalitetne brige o odgo-ju i obrazovanju.

Tijekom svečanosti, na kojoj su učenici izveli prigodni pro-gram, a u učionicama slikovito prikazali nastavu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pri-sutnima su se također obratili Mirjana Burec, voditeljica ško-le, Žarko Popović, ravnatelj 1. Osnovne škole Vrbovec, čiji je sastavni dio i Područna osmo-godišnja škola u Rakovcu, te Denis Kralj, gradonačelnik Vr-bovca.

1110 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019.

sajma bila je i Zagrebačka župa-nija.

- Ponosni smo i svjesni toga da su obrtnici i poduzetnici dali veliki doprinos činjenici da je Zagrebačka županija u samom vrhu RH kada govorimo o gos-podarskim rezultatima. Način na koji pomažemo poduzetnicima je i pokroviteljstvo ovakvih sajmo-va i sufinanciranje gospodarskih manifestacija - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak, dodavši da je u samom završetku ocjena projekata koje su poduzetnici i obrtnici kandidirali za bespo-vratna sredstva Županije.

- U proračunu smo rezervirali 7 milijuna kuna, a sredstva će biti isplaćena do kraja godine - rekla je.

Gradonačelnik Zaprešića Želj-ko Turk rekao je da sajam gos-podarstva potvrđuje da je zapre-šićko gospodarstvo, napose ono malo, žilavo, da stvara i privre-đuje.

GOSPODARSTVO

❱ Do kraja godine Županija će poduzetnicima za njihove projekte isplatiti 7 milijuna kuna bespovratnih potpora

GOSPODARSTVO

❱ 'Naše klasje', pod brendom Aurelia, na tržište plasira rezanu tjesteninu, listove za lazanje, raviole i tortellone

TVORNICA ZAPOŠLJAVA 40

RADNIKA I IZVOZI U DESETAK ZEMALJA

Na temelju članka 11. Statuta Javne ustanove Razvojna agencija Zagrebačke županije (KLASA: 012-03/18-01/01, URBROJ: 238/1-171-18-01, od 23. studenoga 2018.) i Izmjena i dopuna Statuta Javne ustanove Razvojna agencija Zagrebačke županije (KLASA: 023-01/19-05/01, URBROJ: 238/1-171-19-01, od 14. siječnja 2019.), a

sukladno Uredbi Europske komisije (EU) br. 360/2012 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore male vrijednosti (SL EU, L352, od 24. prosinca 2013.) i Programa potpora male vrijednosti za samozapošljavanje, usvojenog na 10. sjednici Upravnog vijeća održanoj 27. rujna 2019., Razvojna

agencija Zagrebačke županije objavljuje

J A V N I P O Z I VZA DODJELU POTPORA MALE VRIJEDNOSTI ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

I.Pozivaju se nezaposlene osobe koje se odlu-če pokrenuti vlastiti posao da dostave svoje zahtjeve za dodjelu potpora za samozapošlja-vanje (potpora), u skladu s projektom Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III pod nazivom “Nova prilika - Lokalno partner-stvo za zapošljavanje Zagrebačke županije”, za što je rezervirano 875.000 kuna.Prihvatljivi korisnici potpora su nezaposleni pripadnici ranjivih skupina kako je definirano u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Zagre-bačke županije (mladi do 29 godina, stariji od 50 godina, žene, dugotrajno nezaposleni…) koji su u trenutku podnošenja Zahtjeva za dodjelu potpora nezaposleni. Iznos potpore iznosi 35.000 kuna. Predviđena sredstva za dodjelu potpora sufinancirana su iz Europsko-ga socijalnog fonda, a osigurana su u proraču-nu Razvojne agencije Zagrebačke županije za 2019. godinu.

II.Razvojna agencija Zagrebačke županije će dodjeljivati potpore za prihvatljive troškove povezane uz obavljanje djelatnosti sukladno Uputama za prijavitelje za otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Lokalne ini-cijative za poticanje zapošljavanja - faza III“, referentne oznake Poziva UP.01.3.1.01., a koji je objavljen od strane Ministarstva rada i mi-rovinskog sustava dana 10. ožujka 2017. na internet stranici www.strukturnifondovi.hr, te objavljenim izmjenama Poziva na dostavu projektnih prijedloga dana 26. svibnja 2017., 16. lipnja 2017. i 29. lipnja 2017. godine: - kupnja strojeva, tehnike, alata i opreme za

obavljanje djelatnosti te kupnja odgovara-juće informatičke opreme potrebne za rad (maksimalno do 6000 kn)

- kupnja licenciranih IT programa - zakup poslovnog prostora (prostor ne može

biti zakupljen od roditelja i drugih članova obitelji)

- troškovi za knjigovodstvene usluge - obvezni doprinosi za vlasnika/cu - samoza-

poslenu osobu - edukacije koje su vezane uz djelatnost, a

koje su provedene i plaćene do propisanog roka za dostavu dokumentacije o nenamjen-skom utrošku sredstava

- troškovi registracije poslovnog subjekta - javnobilježnički troškovi, pristojbe, naknade

- upisnine u odgovarajuće registre koji su pre-duvjet za obavljanje djelatnosti

- izrada web stranice, pisanih materijala za oglašavanje, reklamnih ploča i natpisa

- web hosting, zakup domene, održavanje web stranice

- kupnja uredskog namještaja i materijala za izradu specifičnih dijelova interijera poslov-nog prostora po mjeri (pultovi, ugostiteljski i inventar u prodavaonicama)

- troškovi atesta i procjene opasnosti - kupnja zaštitne i radne odjeće i opreme - kupnja licenci neophodnih za obavljanje

djelatnosti.Svi troškovi moraju biti plaćeni transakcijski (putem računa poslovnog subjekta) i vidljivi na izvodima s poslovnog računa korisnika.

Troškovi plaćeni gotovinom, izuzev troškova registracije poslovnog subjekta, neće se sma-trati prihvatljivima te će za takve izdatke, kao i za neopravdane troškove, biti tražen povrat sredstava.

III.Prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu pot-pora potrebno je priložiti sljedeću dokumen-taciju:

1. Zahtjev - obrazac 12. Poslovni plan i troškovnik - obrazac 23. Ponude/predračuni4. Preslika osobne iskaznice5. Potvrda o vođenju u evidenciji HZZ-a; uko-

liko podnositelj zahtjeva nije u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a, treba priložiti izjavu da nije redoviti učenik ili student, nema posao, raspoloživ je za posao i aktiv-no traži posao

6. Izjava o korištenju potpora male vrijednosti - obrazac 3 - samo oni koji su već dobili pot-poru od nekog drugog davatelja.

7. Dokaz o pripadnosti ranjivoj skupini8. Osobe koje imaju prethodno poduzetničko

iskustvo u obvezi su dostaviti potvrdu nad-ležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (original ne stariji od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva)

IV.Svaki zahtjev za samozapošljavanje bodovat će se po unaprijed utvrđenim elementima od kojih svaki nosi određeni broj bodova. Za po-zitivnu ocjenu zahtjeva potrebno je ostvariti minimalno 6 bodova od ukupno 10 bodova. Tabela kriterija bodovanja objavljena je u sklopu Javnog poziva objavljenog na strani-cama Razvojne agencije Zagrebačke županije www.razz.hr.

V.Zahtjev upotpunjen dokumentacijom nave-denom u točki III. javnog poziva, podnosi se do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 13. prosinca 2019. na adresu: Razvojna agencija Zagrebačke županije, Ulica Ivana Lučuća 2a/13, 10000 Zagreb

VI.Zaprimljene zahtjeve razmatrat će Povjeren-stvo dinamikom njihova pristizanja. O odluci Povjerenstva podnositelj zahtjeva bit će pi-smeno obaviješten.

VII.Ukoliko zahtjev bude pozitivno ocijenjen, podnositelj zahtjeva mora u roku, najduže 30 dana od zaprimanja obavijesti, obaviti regi-straciju poslovnog subjekta (obrt/trgovačko društvo/ustanovu/samostalnu djelatnost) te Obrtnicu/Izvadak iz Sudskog registra/Uvje-renje/Potvrdu i podatke o otvorenom žiro-računu dostaviti na adresu navedenome u članku V.

VIII.Nakon obavljene registracije poslovnog su-bjekta, odgovorna osoba s Razvojnom agen-

cijom Zagrebačke županije zaključuje Ugovor o dodjeli potpore male vrijednosti za samoza-pošljavanje (Ugovor). Prilikom sklapanja Ugo-vora, odgovorna osoba poslovnog subjekta dužna je dostaviti bjanko zadužnicu potvrđe-nu kod javnog bilježnika i popunjenu u skladu s Pravilnikom o obliku i sadržaju zadužnice (Narodne novine, broj 115/12. i 82/17.) u izno-su dodijeljene potpore sa zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj sukladno član-ku 29. Zakona o obveznim odnosima (Narod-ne novine, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.). Temeljem Ugovora, Razvojna agencija Zagrebačke županije isplatit će sredstva pot-pore na žiro-račun gospodarskog subjekta u roku od 7 dana od dana potpisivanja Ugovora.

IX.Poslovni subjekt obvezan je dobivena sred-stva utrošiti namjenski, o čemu podnosi iz-vješće o namjenskom utrošku potpore male vrijednosti za samozapošljavanje (Izvješće) u roku od 6 mjeseci od dana potpisa Ugovora.

X.Poslovni subjekt mora biti registriran na po-dručju Zagrebačke županije i obvezan je svoju poslovnu djelatnost aktivno obavljati najma-nje godinu dana od dana prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

XI.Razvojna agencija Zagrebačke županije za-država pravo kontrole namjenskog utroška sredstava na terenu. Razvojna agencija Zagre-bačke županije će kontinuirano kontrolirati aktivnosti i status poslovnog subjekta uvidom u baze podataka obrtnog i sudskog registra te Registra poreznih obveznika.

XII.Temeljem Uredbe komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Zakona o državnim potporama (Narodne novine, broj 47/14. i 69/17.), gospodarskom subjektu će biti izdana potvrda o dodijeljenoj potpori male vrijed-nosti te će vrijednost iste biti unesena u web aplikaciju Registra državnih potpora Mini-starstva financija. Ova potpora ne isključuje ostvarivanje prava gospodarskog subjekta na dodjelu potpore male vrijednosti drugih da-vatelja, a čiji ukupan iznos ne prelazi 200.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema sred-njem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine.

XIII.Ovaj javni poziv objavljuje se na internet stra-nici Razvoje agencije Zagrebačke županije (www.rraz.hr/Javni pozivi), internet stranica-ma Zagrebačke županije (www.zagrebacka zupanija.hr), Hrvatskog zavoda za zapošlja-vanje (www.hzz.hr), OKZ - Obrtničke komore Zagreb (www.okz.hr) i u Kronici Zagrebačke županije. Sve informacije se mogu dobiti u Ra-zvojnoj agenciji Zagrebačke županije putem telefona 01/6556-051 ili na e-mail: tomislav.komanovic@razz.hr.

Tradicionalno uoči proslave Dana grada, održan je Sajam gospodarstva u Zaprešiću.

Okupio je 240 izlagača iz zapre-šićkoga kraja, županije i susjed-ne Slovenije.

- Obrtnicima se pomaže i ova-kvim sajmovima. Usporedimo li broj obrta u Zaprešiću s 2010., manje nas je, no usporedimo li

Komunalni doprinos sa 68 smanjen na jednu kunu UDRUŽENJE OBRTNIKA ZAPREŠIĆ ORGANIZIRALO 21. SAJAM GOSPODARSTVA

U Kupljenovu, pored Zapre-šića, otvorena je novosa-građena tvornica tvrtke "Naše klasje", najvećega

proizvođača svježe tjestenine u Hrvatskoj. Time je došlo do osjetnoga povećanja proizvod-nih kapaciteta ove tvrtke koja, uz svježu tjesteninu pod bren-dom Aurelia, tržište opskrblju-je i sirovinama za pekarstvo, a od sada će proizvoditi i umake. Ulaganja u gradnju i opremanje tvornice prelaze 38 milijuna

NAJVEĆI HRVATSKI PROIZVOĐAČ SVJEŽE TJESTENINE U KUPLJENOVU OTVORIO NOVU TVORNICU

'Ciljamo da naša Aurelia postane značajan brend od Jadrana do Baltika'

Ulaganja u gradnju i opremanje tvornice prelaze 38 milijuna kuna, od čega je ostvareno pravo na sufinanciranje iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u iznosu od oko 15 milijuna kuna

Sajam je okupio 240 izlagača iz zaprešićkoga kraja, županije i susjedne Slovenije

kuna, od čega je ostvare-no pravo na sufinanciranje iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u iznosu od oko 15 mili-juna kuna.

- Proteklih 18 godina uspješ-no smo radili i taj nam je rad dao priliku da sada investira-mo u novu tvornicu. Cilj nam je pojačati izvoz, zadnjih se-dam godina imamo konstantan izvoz od preko 35 posto, a že-lja nam je da on bude i preko 50 posto. Ciljamo da naša Aurelia postane znača-jan brend od Jadrana do Baltika - na svečanosti otvorenja no-vosagrađene tvornice rekao je Zoran Šimunić, vlasnik i direk-tor tvrtke "Naše klasje". Tvrtka zapošljava 40 radnika i dosad je

radila na dvije lokacije. - Naša razvojna strategija po-

čiva na pet pravaca: suradnji znanstvenika i poduzetnika, suradnji maloga poduzetnika i tržišnih lidera, izvozu, informa-

tizaciji i respektu prema zaposlenicima - dodao

je Šimunić. Zahvalio je gradskim službama Zaprešića, rekavši da je Zaprešić primjer

kako privući investito-re i učiniti ih zadovolj-

nima. Otvorenju novosagrađene

tvornice, uz ostale, prisustvova-li su potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, župan Stjepan Kožić i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

ga s prošlom godinom, ima nas više. Zadovoljni smo, nadam se da ćemo doći i do 'zlatnih vreme-na' kada nas je bilo preko tisuću - komentirala je Jasenka Jančić, predsjednica Udruženja obrtni-ka Zaprešić, koje je organiziralo sajam. Pomoćnica ministra gos-podarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac, koja je sajam i otvo-rila, rekla je da se u Ministarstvu radi 'na tri kolosijeka'.

- Pokušavamo napraviti zako-nodavni okvir tako da olakšamo poslovanje gospodarstvenicima,

s druge strane radimo na ad-ministrativnom rasterećenju gospodarstva i treća stvar je da financijska sredstva koja su za poslovanje nužna učinimo što dostupnijima kroz kredite s povoljnom kamatom i bes-povratnim potporama, što iz nacionalnih izvora, što iz EU fondova - rekla je pomoćnica ministra.

Uz Ministarstvo, pokrovitelj

1312 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. 12 Ž KDOGAĐAJI

Projektom su obuhvaćene osobe s područja Jastrebarskoga i općine Krašić

Zgrada Doma zdravlja u Jaski ove je godine energetski obnovljena, lani je u njoj obnovljen hematološko-biokemijski laboratorij, a iduće godine uredit će se i ambulanta posebnoga dežurstva

Predavanje je organizirano za predstavnike trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Županije, kao i županijske vijećnike

PROJEKT 'ZAŽELI U JASTREBARSKOM' PREUREĐENI PROSTOR FIZIKALNE TERAPIJE I NOVI VIŠENAMJENSKI ULTRAZVUČNI UREĐAJ

STRUČNO PREDAVANJE U ORGANIZACIJI ANTIKORUPCIJSKOG POVJERENSTVA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama

Podizanje standarda zdravstvenih usluga

'Protukorupcijska strategija na lokalnoj i regionalnoj razini'

Više od stotinu žena, iz skupi-ne teže zapošljivih, i preko 500 osoba starije životne

dobi uključeno je na području Zagrebačke županije u nacio-nalni program "Zaželi", koji pro-vode gradska društva Crvenoga križa. Jedno od njih je Grad-sko društvo Crvenoga križa Jastrebarsko, koje je iz Europsko-ga socijalnog fonda za projekt "Zaželi u Jastrebarskom" dobilo bespovrat-nih 3,26 milijuna kuna. Projektom je zaposleno 15 žena, do-sad nezaposlenih, koje brinu o 64 starije, invalidne, nemoćne i bolesne osobe. Usluga pomoći u kući, koju pružaju korisnicima

S ciljem podizanja standarda zdravstvenih usluga koje se pružaju pacijentima, u is-postavi Doma zdravlja u

Jastrebarskom uređen je prostor fizikalne terapije te je nabavljen višenamjenski ultrazvučni uređaj za potrebe radiologije. Ukupna ulaganja iznose 700.000 kuna, a financirala ih je Županija decen-traliziranim sredstvima za zdrav-stvo.

Ispostavu Doma zdravlja u Ja-strebarskom obišla je sredinom listopada zamjenica župana Nadi-ca Žužak.

- Županija konstantno ulaže u zdravstvene objekte. U travnju ove godine energetski je obnov-ljena zgrada Doma zdravlja u Ja-strebarskom, a lani smo ovdje ob-novili i hematološko-biokemijski laboratorij. Ulažemo u podizanje zdravstvenoga standarda kako

za predstavnike trgovačkih dru-štava i ustanova u vlasništvu Žu-panije, kao i članove Županijske skupštine.

Predavači su bili zamjenik predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Davorin Ivanjek, predsjednica Transparency Internationa-la Hrvatske Davorka Budimir ("Republika Hrvatska u borbi s korupcijom"), politolog Davor Gjenero ("Sprečavanje sukoba interesa u Hrvatskoj"; "Sukob interesa i lokalna zajednica") i

13Ž K DOGAĐAJI

nić, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novako-vić, potpredsjednik Županijske skupštine Zvonko Kunić i zamje-nica župana Nadica Žužak.

projekta, obuhvaća organizaci-ju prehrane, kućanske poslove, uređenje okućnice, pomoć u održavanju osobne higijene i socijalni kontakt. Projektom su obuhvaćene osobe s područja Jastrebarskoga i općine Krašić,

a za njegovu provedbu Za-grebačka županija je

Gradskom društvu Crvenoga križa Ja-strebarsko donira-la osobno vozilo.

- Donirali smo ukupno šest vozi-

la za šest društava Crvenoga križa uklju-

čenih u program "Zaželi" (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastre-barsko, Samobor, Sveti Ivan Ze-lina i Vrbovec). Ovaj program

spaja teže zapošljive osobe s onima kojima je pomoć potrebna. Istovremeno, omogućava starijim sugra-đanima da kvalitetnije žive - na početnoj konferenciji projekta "Zaželi u Jastre-barskom", početkom li-stopada, rekla je zamjeni-ca župana Nadica Žužak.

Gradonačelnik Ja-strebarskoga Zvonimir

Novosel rekao je da projekt, spajanjem potrebitih i teže za-pošljivih, rješava i egzistencijal-ne prilike 15 žena.

Projekt "Zaželi u Jastrebar-skom" provodi se tijekom 30 mjeseci, do kolovoza 2021. go-dine.

u Ivanić-Gradu, Velikoj Gori-ci i Samoboru. Vjerujem da će se natječaj za europska sredstva uskoro otvoriti, a onda će i Županija osigurati vlastiti udio financiranja - rekla je zamjenica Žužak.

Za fizijatra Šimu Mijića novouređeni prostor fizi-kalne terapije i rehabilita-cije je "revolucija u zdrav-

stvenoj skrbi na jaskanskome području".

- Fizijatrija u Jastrebarskom ima dugu tradiciju, a oprema s kojom radimo je na svjetskoj ra-zini. Mogu nam i pozavidjeti na onome što imamo, od ultrazvuka, udarnog vala, lasera... Zaista smo dobro opremljeni - komentirao je Mijić.

Ravnatelj Doma zdravlja Veće-slav Bergman najavio je da će se ulaganja u ispostavu u Jastrebar-skom nastaviti i iduće godine, za kada je planirano uređenje ambu-

lante posebnoga dežurstva.U obilasku prostora Doma zdravlja u Ja-

strebarskom bio je i zamjenik jaskan-skoga gradonačel-nika Domagoj Šlat, koji je rekao da

sva ulaganja u Dom zdravlja idu na korist

njegovim sugrađanima.

❱ Županija je društvima Crvenoga križa uključenima u program 'Zaželi' donirala po jedno osobno vozilo

PROJEKT 'ZAŽELI U

JASTREBARSKOM' PROVODIT ĆE SE DO

KOLOVOZA 2021. GODINE

Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke županije orga-niziralo je stručno preda-

vanje "Protukorupcijska stra-tegija na lokalnoj i regionalnoj razini kao preduvjet uspješne decentralizacije". S ciljem osna-živanja borbe protiv korupcije i sukoba interesa, organizirano je

član županijskoga Antikorup-cijskog povjerenstva, krimi-nalist Dubravko Klarić ("Kri-minalistički aspekti vezani uz koruptivna kaznena djela"). Uvodno su prisutne pozdravili predsjednik Antikorupcijskog povjerenstva Boris Kleme-

❱ Predavači su bili Davorin Ivanjek, Davorka Budimir, Davor Gjenero i Dubravko Klarić

❱ Županija priprema projektnu dokumen-taciju za energetsku obnovu još tri zgrade Doma zdravlja - u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici i Samoboru

ULAGANJA IZNOSE 700.000

KUNA, A FINANCIRALA IH JE ŽUPANIJA

DECENTRALIZIRANIM SREDSTVIMA ZA

ZDRAVSTVO

bismo imali zadovoljne pacijen-te, ali i liječnike koji rade u pro-storima Doma zdravlja - rekla je zamjenica župana, podsjetivši da je, osim zgrade u Jastrebarskom, energetski obnovljena i zgrada ispostave Doma zdravlja u Vrbovcu, a trenutno se obnavlja zgrada ispostave u Zapre-šiću.

- Priprema se projektna doku-mentacija za ener-getsku obnovu još tri zgrade Doma zdravlja -

1514 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj plaća se upravna pristojba. Uvođenjem plaćanja upravne pristojbe skraćen je postupak prijenosa vlasništva u slučaju, primjeri-ce, kupoprodaje ili darovanja rabljenoga motornog vozila, jer nakon sklapanja ugovora kupac s njime odlazi u stanicu za tehnički pregled vozila (STP) koja mu obračunava upravnu pristojbu te ju kupac može odmah platiti i registrirati vozilo.

1. Tko plaća upravnu pristojbu?Upravnu pristojbu plaćaju pravne

i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivali-štem u RH prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila u RH na koja se plaća posebni porez na motorna vozila.

2. Što se ne smatra stjecanjem?Stjecanjem se ne smatra stjecanje

rabljenih motornih vozila na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju niti stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem statusnih promjena u trgovač-kim društvima. Stjecanjem se smatra, primjerice, kupoprodaja i darovanje rabljenih motornih vozila.

3. Treba li ugovor o kupoprodaji ili darovanju rabljenoga mo-

tornog vozila biti ovjeren kod javnog bilježnika?Ne, ugovor o kupoprodaji ili darovanju rabljenoga motornog vozila nije potreb-no ovjeriti kod javnog bilježnika.

4. Kada nastaje obveza plaćanja upravne pristojbe?

Obveza plaćanja upravne pristojbe nastaje u trenutku registracije motornog vozila na ime stjecatelja rabljenoga motornog vozila.

5. O čemu ovisi visina upravne pri-stojbe?

Visina upravne pristojbe ovisi o kilo-vatima (KW) te o godinama starosti rabljenoga motornog vozila. Iznos upravne pristojbe za osobne automobile i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, uključu-jući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile iz tarifnih oznaka KN: 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31, 8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih "van" vozila i vozila posebno prilagođenih za prijevoz osoba s invaliditetom te pick-up vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj

nomenklaturi, izračunava se temeljem sljedeće tabele:

GODINE STAROSTI

IZNOS U KN PO KW

≤ 1 502 453 404 355 306 257 20

8-10 1511-14 1015-18 519-20 321-30 1

Iznos upravne pristojbe za motocikle (uključujući i mopede), bicikle i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili bez bočne prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30, 8711 40, 8711 50 i 8711 90 te ATV vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomen-klaturi, izračunava se temeljem sljedeće tabele:

GODINE STAROSTI

IZNOS U KN PO CM3

≤ 1 32 2,83 2,44 2

5-7 1,68-10 1,211-14 0,815-18 0,419-20 0,221-30 0,1

6. Na koji način se određuje starost rabljenoga motornog vozila?

Starost rabljenoga motornog vozila izračunava se prema godini proizvodnje vozila, pa godinu starosti rabljenoga motornog vozila čini tekuća godina umanjena za godinu proizvodnje. Ako je tekuća godina jednaka godini proizvodnje, smatra se da je vozilo staro jednu godinu.

7. Kada se ne plaća upravna pri-stojba?

Upravna pristojba ne plaća se:a) na stjecanje rabljenih motornih vozila koja su namijenjena: za službene potre-be diplomatskih i konzularnih predstav-ništava te posebnih misija akreditiranih

u RH, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavništava koje vode počasni konzularni dužnosnici; za osobne potrebe stranog osoblja diplo-matskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u RH; za potrebe međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje RH; za osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno među-narodnim ugovorom koji obvezuje RH; za uporabu u skladu s međunarodnim ugovorom koji je RH zaključila s drugom državom ili međunarodnom organi-zacijom, ako taj ugovor za isporuku motornih vozila predviđa oslobođenje od plaćanja PDV-a; za službene potrebe institucija Europske unije u RH; za osob-ne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u RHb) ako se na stjecanje rabljenih motornih vozila, u postupku stjecanja ili isporuke prema posebnom propisu o PDV-u plaća PDV ili se primjenjuje posebni postupak oporezivanja maržec) na stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem ugovora o darovanju ako je stjecatelj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darova-teljem ili ako se na stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem ugovora o darovanju plaća porez na nasljedstva i darove prema posebnom propisud) ako je stjecatelj temeljem općih oslobođenja prema posebnom propisu kojim se uređuje područje upravnih pristojbi oslobođen od plaćanja upravne pristojbe. Također, upravna pristojba ne plaća se na stjecanje motornih vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon, za stjecanje motornih vozila čija je emisija ugljičnog dioksida 0 grama po kilometru te stjecanje motornih vozila proizvedenih prije 30 i više godina koja su sukladno posebnim propisima razvr-stana u kategoriju starodobnih vozila.

8. Na koji način je moguće platiti upravnu pristojbu?

Upravna pristojba može se platiti držav-nim biljezima (do 100 kuna), uplatom u stanici za tehnički pregled ili uplatom na propisani račun (putem internet bankarstva, uplatom u banci, Fini, pošti). Ako stjecatelj motornog vozila izabere plaćanje upravne pristojbe izvan stanice za tehnički pregled, sve informacije o iznosu upravne pristojbe, broju uplatnog računa i poziv na broj dobiva u stanici za tehnički pregled.

Upravna pristojba na stjecanje rabljenih vozila

Gdje smo danas u odnosu na jučer? Jesmo li napredovali? Kamo stremimo sutra? - pi-tanja su koja je na svečanoj

sjednici Gradskoga vijeća u prigodi Dana Zaprešića postavio gradona-čelnik Željko Turk i odmah na njih dao i odgovor.

- Nalazimo se u povijesnom tre-nutku kada govorimo o kapitalnim investicijama za naš grad, od južne obilaznice, modernizacije i elek-trifikacije željezničke pruge, do potpisanog ugovora za gradnju ka-nalizacije (Aglomeracija Zaprešić; op.a.). Radi se o projektima komu-nalne infrastrukture od oko 800 milijuna kuna. Ne govorim ovo da bih se hvalio, nego poslao poruku da se gradnjom komunalne infra-strukture stvaraju uvjeti za razvoj - rekao je Turk. Naglasio je da je

Uskoro počinje gradnja trodijelne sportske dvorane uz OŠ Antuna Augustinčića, projekt vrijedan 22 milijuna kuna

ÎZa doprinos koji su dali u promo-ciji i razvoju grada zaslužnima su uručene plakete, zahvalnice, povelje i godišnje nagrade. Godišnje nagrade su primili kugla-čica Mirna Bosak i Kuglački klub Zaprešić, dok je nagrada za životno djelo posthumno dodijeljena Dragutinu Grgasu Belom.

Javna priznanja

GRADOVI I OPĆINE

NIZOM DOGAĐANJA, MEĐU NJIMA I SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA, ZAPREŠIĆ PROSLAVIO SVOJ DAN

Projekti komunalne infrastrukture u koje se ulaže 800 milijuna kuna

ÎPrisutnima su se obratili iza-slanik Predsjednice RH Ivan Bota, potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova, i sam stanovnik Zaprešića, Davor Božinović. - Uspjeh svake nacionalne politike najbolje se vidi kroz podizanje kva-litete života u lokalnim sredinama. Zaprešić je primjer grada koji na-preduje iz godine u godinu - poručio je Božinović, dok je Reiner rekao da odlično upravljanje resursima, briga za održivi razvoj, brojni ostvareni i započeti projekti…, dokazuju da vodstvo Zaprešića ima jasnu viziju: ugodan život stanovnika, dostu-

pnost javnih servisa, otvaranje novih radnih mjesta i, što je najvažnije, stvaranje preduvjeta za siguran život mladih obitelji.

ÎU ime Županije svečanoj sjednici su prisustvovali župan Stjepan Kožić i pred-sjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan. U obraćanju prisutnima župan je posebno naglasio projekte vodno-komunalne infrastrukture, vrijednosti preko 2,5 milijarde kuna, za čiju su provedbu osigurana europska sredstva. - Bez europskih sredstava ne bi bilo vodovoda u istočnom dijelu Zagrebačke župa-nije niti niz drugih projekata koje realiziramo u suradnji s općinama i gradovima.Samo zajedništvom, sinergijom i međusobnim uvažavanjem možemo stvoriti da u gradovima i općinama bude još više novih projekata i investicija kojih, nasreću, u Zagrebačkoj županiji ne manjka - rekao je župan.

Podizanje kvalitete života

Vodno-komunalna infrastruktura

Zaprešić, iz maloga mjesta prije dvadese-tak godina, narastao u grad koji može biti primjer kako se cije-ni poduzetništvo.

- Ponosan sam da zajedništvom stva-ramo budućnost - rekao je, dodavši da je Zaprešić po

godinama života stanovništva jedan

od najmlađih gradova u RH, koji izuzetno ulaže u

obrazovanje. - Ovih dana započinjemo s no-

vim projektom vrijednim 22 mi-lijuna kuna, gradnjom trodijelne sportske dvorane uz OŠ Antuna Augustinčića - rekao je. Govorio je i o drugim izazovima koji stoje pred Gradom.

- Jedan od njih je gradnja hidrocentrale na Savi. S projektom smo otišli podosta da-leko. Tu su i Novi dvori, sinonim našega grada. Projekt vrijedan 200 milijuna kuna je spreman i čeka EU fondove - rekao je Turk, dodav-

ši da je ponosan i na zajedniš-tvo Zaprešića i okolnih općina.

- Zajedno stvaramo bolji ži-vot za sve nas - istaknuo je. Na kraju je rekao da je Zaprešić grad sve veće kvalitete življe-

nja i sve većega društvenog stan-darda, grad u kojemu je ove godine u školu upisano više prvašića nego lani, grad u kojemu svako dijete zaposlenih roditelja ima mjesto u vrtiću, grad koji ima budućnost...

PROJEKT 'NOVO RUHO NOVIH DVORA' JE SPREMAN

I ČEKA NA PRIJAVU ZA SREDSTVA EU

FONDOVA

1716 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

gije 63%. Godišnja emisija štetnih stakleničkih plinova smanjit će se za gotovo 80%. Zgrada će iz sadašnjega energetskog razreda "D" prijeći u energetski razred "B".

Projekt energetske obnove SŠ Vrbovec provodi se u okviru Operativnog programa "Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020." i jedan je od četiri projekta ener-getske obnove školskih objekata za koja su dosad Zagrebačkoj županiji odobrena bespovratna europska sredstva. Uz ovu ško-lu, sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj energetski će se obnoviti i zgrada velikogoričkih srednjih škola (Srednje strukovne škole, Gimnazije i Ekonomske škole), zgrada Područne škole Rakov Potok i zgrada Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Iva-nić-Gradu.

OSJETNE UŠTEDE U POTROŠNJI ENERGENATA, KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH STAKLENIČKIH PLINOVA

Energetska obnova zgrade Srednje škole u Vrbovcu Energetski se obnavlja

zgrada Srednje škole Vrbovec. Obnova obu-hvaća građevinske,

strojarske i elektrotehničke rado-ve. Njihovom izvedbom ostvarit će se osjetne uštede u potrošnji energenata za grijanje, hlađenje i rasvjetu, omogućit će se kori-štenje obnovljivih izvora energije i pridonijeti smanjenju emisije štet-nih stakleničkih plinova. Radovi se financiraju sredstvima Europ-skog fonda za regionalni razvoj i sredstvima proračuna Zagrebač-ke županije. Ukupna vrijednost investicije je 13,7 milijuna kuna, od čega na bespovratna europska sredstva otpada 6,27 milijuna, a na sredstva Županije 7,45 milijuna kuna. Obnova je počela sredinom rujna ove godine, a predviđeni završetak radova je srpanj 2020. godine.

Projektom energetske obnove SŠ Vrbovec i povećanjem njezine energetske učinkovitosti, zgrada škole i sportska dvorana dobit će toplinsku fasadu debljine 15 cen-timetara. Toplinski će se izolirati vanjski zidovi, ravni i kosi krov,

strop prema negrijanom tavanu, nadstrešnice, balkoni i horizon-talna istaka na pročeljima s ciljem sprečavanja nastajanja toplinskih mostova. Zamijenit će se PVC stolarijom dotrajali drveni prozori i balkonska vrata. Postojeći plin-ski kotao za grijanje zamijenit će se kondenzacijskom kaskadom i dizalicom topline zrak-voda, a postojeće pumpe frekventnim pumpama. Na radijatore će se ugraditi dinamički ventili s ter-mostatskom glavom. Obnova obuhvaća i ugradnju naprava za rekuperaciju zraka u učionicama, radi povećanja higijene prostora i smanjenja ventilacijskih gubitaka. Također, ugradit će se elektroteh-ničke instalacije i razdjelni ormari za upravljanje strojarskom opre-mom, daljinsko očitavanje potroš-nje energenata i uvođenje central-nog sustava nadzora i upravljanja. Uz optimalnu potrošnju energije, planiranim mjerama povećat će se udobnost boravka u zgradi škole i sportskoj dvorani. Godišnja ušte-da energije za grijanje bit će 74%, a ušteda godišnje primarne ener-

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

RADOVI SE FINANCIRAJU

SREDSTVIMA EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ

I SREDSTVIMA PRORAČUNA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE. UKUPNA

VRIJEDNOST INVESTICIJE JE 13,7 MILIJUNA KUNA.

Projekt obnove provodi se u okviru Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.'

❱ Sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj energetski će se ob-noviti i zgrada velikogoričkih srednjih škola (Srednje strukovne škole, Gimnazije i Ekonomske škole), zgrada Područne škole Rakov Potok i zgrada Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu

Energetskom obnovom godišnje će se na grijanju uštedjeti gotovo 400.000 kuna, što je izuzetno znača-jan iznos. Ušteđena sredstva uložit ćemo u druge projekte u školstvu. Ono što je također bitno je značajno smanjenje štetnih stakleničkih plinova. Završetkom obnove, škola će dobiti kvalitetu koja se neće moći uspoređivati sa stanjem koje sada imamo. Bit će puno ugodnije! - rekao je župan. Podsjetio je da su Županiji zasad odobrena bespovrat-na europska sredstva za energetsku obnovu četiri škole. Ukupna vrijed-nost njihove obnove je 62 milijuna kuna, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 27 milijuna, dok je preostalih 35 miliju-na osigurala Županija. Na ulaganjima u energetsku obnovu zgrada javne namjene u Vrbovcu, Županiji je, i osobno županu Kožiću, zahvalio gradonačelnik Denis Kralj. - Nakon zgrade Doma zdravlja, ovo je drugi veliki projekt energetske ob-nove u kojemu sudjeluje Županija. Kada tome dodamo i objekte koje je energetski obnovio Grad - zgradu vrtića, 1. Osnovne škole i zgradu gradske uprave, možemo govoriti o obnovi svih javnih zgrada u centru grada - rekao je Kralj.Srednju školu Vrbovec, kroz nekoliko programa obrazovanja, polazi 426 učenika. Zgrada škole sagrađena je 1977., a dograđena prije petnaestak godina.

Ušteda na grijanju 400.000 kuna

Ukupna vrijednost projekta 13.728.105,26 knUkupno prihvatljivi troškovi 12.996.824,11 knBespovratna sredstva iz EFRR-a 6.269.995,00 knSredstva Zagrebačke županije 7.458.110,36 kn

REALIZACIJOM PLANIRANIH MJERA OSTVARIT ĆE SE SLJEDEĆI REZULTATI:Godišnja potrebna energija za grijanje (Qhnd) 158.946,71 kWh / ušteda 74,37%Godišnja primarna energija (Eprim) ušteda 63,13%Godišnja emisija CO2 smanjenje emisije za 79,94 %

1918 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. VIJESTI

EUinfo

Srednja strukovna škola Velika Gorica, u partnerstvu sa Srednjom strukovnom školom Samobor i Srednjom školom Dugo Selo, imenova-na je lani u srpnju Regionalnim centrom kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u sektoru strojarstva. Odmah potom Zagrebačka županija je, kroz dva projektna prijedlo-ga, počela s pripremom projekta "Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u stro-jarstvu - Industrija 4.0". Projekt prdviđa da jedinstve-ni Centar kompetentnosti ima tri centra izvrsnosti. Srednja strukovna škola Velika Gorica bila bi centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehno-logije, Srednja strukovna škola Samobor centar izvr-snosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, a Srednja škola Dugo Selo centar izvrsnosti za robotiku.

Prvi projektni prijedlog, vrijedan 49,8 milijuna kuna, prijavljen je krajem rujna ove godine na ograničeni poziv "Uspostava infrastruktu-re regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja". Iz

EU fonda za regionalni razvoj za ovaj je projekt zatražen maksimalni iznos bespovratne potpore od 30 milijuna kuna. Drugi projektni pri-jedlog bit će prijavljen na poziv u okviru Europskoga socijalnog fonda,

kojim će se tražiti dodatnih i maksimalno dozvoljenih 50 milijuna kuna bespovratne potpore.

Projekt "Regionalni centar kompetentnosti u stru-kovnom obrazovanju u strojarstvu - Industrija 4.0" vrijedan je gotovo 100 milijuna kuna. Njime je pla-nirana i uspostava mreže srednjih škola Zagrebačke županije sa strukovnim obrazovnim programima, što će svim učenicima omogućiti jednaku dostupnost ob-razovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedi-

ve sa standardima Europske unije. Projektom se strukovno obrazovanje usklađuje s potrebama tržišta rada i novim naprednim tehnologijama.

U sklopu pripreme projektnih prijedloga Zagrebačka županija je, kao osnivač triju spomenutih škola, financirala stručnu i tehničku podršku, kao i izradu neophodne projektno-tehničke dokumentacije, s ukupno 672.275 kuna.

'REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU U STROJARSTVU - INDUSTRIJA 4.0'

ʠ Projektom se strukovno obrazovanje usklađuje s potrebama tržišta rada i novim naprednim tehnologijama

www.euinfo.hr

Nakon ove godine već dodi-jeljenih 5 milijuna kuna bespovratnih potpora u poljoprivredi, ruralnom

razvoju i šumarstvu, poljopri-vrednicima Zagrebačke župani-je na raspolaganju je novih 3,2 milijuna kuna potpora. Mogu se dobiti za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, mo-dernizaciju proizvodnje i pove-ćanje konkurentnosti u sektoru povrćarstva, cvjećarstva, voćar-stva, vinogradarstva i vinarstva, stočarstva i ekološke proizvod-nje. Također, potpore se mogu dobiti i za edukaciju i stručno osposobljavanje, razvoj proi-zvodnje i marketing, legalizaciju zgrada poljoprivredne namjene, ulaganja u razvoj nepoljopri-vrednih djelatnosti i usluga na ruralnom području, ulaganja u sektor šumarstva...

Korisnici potpore mogu biti po-duzetnici, pravne i fizičke osobe s područja Zagrebačke županije,

ULAGANJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVO

Novih 3,2 milijuna kuna potpora Poljoprivrednicima je ove godine već dodijeljeno bespovratnih 5 milijuna kuna

iznos potpore koju jedan kori-snik može ostvariti po svim sek-torima i mjerama iznosi 150.000 kuna. Natječaj je otvoren do 30. studenoga 2019. godine.

Prijave na natječaj moguće su na dva načina - putem sustava ePrijave, na način da se ispuni odgovarajući obrazac i učita pro-pisana dokumentacija u sustav za prijavu projekata, a ispisani prijavni obrazac pošalje prepo-ručenom poštom na adresu Žu-panije ili se osobno dostavi u pi-sarnicu Županije, ili putem pošte na način da se popunjeni zahtjev

s pripadajućom dokumentaci-jom pošalje na adresu: Za-

grebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ru-ralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V.,

10000 Zagreb.Tekst javnog natječaja, upute

za prijavitelje i prijavni obrasci dostupni su na mrežnoj stranici www. zagrebacka-zupanija.hr.

koji su, ovisno o potpori na koju se prijavljuju, upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji, u Upisnik šumoposjednika ili u upisnik/registar djelatnosti za koju tra-že potporu, kao i proizvođačke

grupe ili organi-zacije registrirane sukladno Zakonu o uređenju tržišta po-ljoprivrednih proizvoda sa sjedištem na području Zagre-bačke županije. Najviši ukupni

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 30.

STUDENOGA

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA U PRIGODI 777. ROĐENDANA SAMOBORA

'Ne priznajemo prosječnost'

Najavljena je gradnja 5G mreže, zatvorenog bazena i dovršetak projekta LED rasvjete

Svečanom sjednicom Gradsko-ga vijeća proslavljen je 777. rođendan grada Samobo-ra. U pozdravnom govoru

predsjednik Gradskoga vijeća Miran Šoić osvrnuo se na povi-jest i sadašnjost Samobora, ista-knuvši u proteklih godinu dana realizirane projekte, kao i one čija je realizacija u tijeku. Podsje-tio je na sve ono što Grad čini za djecu, mlade, umirovljenike...

- Samobor može biti primjer kako razvijati grad, kako se bri-nuti o njegovim stanovnicima i njihovim potrebama. Ponosno možemo reći da smo grad u koji se dolazi živjeti, a ne iz kojega se odlazi. Naša je zadaća da tako i ostane - rekao je Šoić.

Gradonačelnik Krešo Beljak re-kao je da je Samobor među "top 5" hrvatskih gradova.

- Naviknuli smo na brojne na-grade koje Grad, ali i njegovi sta-novnici, institucije, sportaši, uče-nici, poduzetnici... osvajaju, a ona posljednja i možda najvrednija je da smo među pet najuspješnijih gradova u RH i jedan od najpo-

GRADOVI I OPĆINE

ÎSlavko Lovasić, liječnik obiteljske medicine, i Dragutin Marović, sportaš, pokretač motocross sporta u Samo-boru, dobitnici su Nagrade grada za životno djelo. Godišnju Nagradu grada dobili su Marija Lindić, Zoran Perović, Udruga za održivi razvoj "Po-zitiva Samobor", Božidar Laušin i Klub cestovnog i planinskog trčanja Samo-bor, dok je plaketa Grada dodijeljena Sekuli Blagojeviću, Alojzu Grossu, Grozdani Korpar, Krčmi "Gabreku 1929", Branimiru Lozi, Mažoret klubu "Unity S", Vesni i Dubravku Mihalincu, Ivanu Missoniju, Senadu Musliću, Vladimiru Paaru, "Hrvatski 2cv Citro-en klubu", Dragomiru Maji Vlahoviću, Franu Sokoliću i Medičarsko-svjećar-skom obrtu Oslaković.

Javna priznanja

je gradnju 5G mreže i dovršetak projekta LED rasvjete.

- Nadam se da ćemo pomoću europskih sredstava ostvariti dugo očekivani projekt grad-nje zatvorenog bazena. Sve je spremno, lokacija je odabrana, projekt je prijavljen prema eu-ropskim natječajima i brzo ćemo znati hoće li gradnja početi na proljeće ili nešto kasnije. Dovršit ćemo i Mali tehnopolis Samobor koji će biti dodatni zamah samo-borskome gospodarstvu - rekao je Beljak. Posebno je zahvalio poduzetnicima i obrtnicama koji pune gradski proračun.

U ime Zagrebačke županije sjednici je prisustvovala zamje-nica župana Nadica Žužak. Po-

sebno je naglasila da je nedav-nim rebalansom proračuna Županija osigurala 860.000 kuna za kupnju nekretnine za potrebe proširenja Glazbene škole "Ferdo Livadić".

- Sukladno našim nadležno-stima sufinanciramo projekte koji doprinose boljem škol-stvu i zdravstvenoj zaštiti, a u konačnici i boljem životu Sa-moboraca - rekla je.

U ime predsjednika Vlade RH Samoborcima je njihov dan česti-tao ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, a u ime predsjednika Hrvatskoga sabora načelnik Rugvice Mato Čičak.

željnijih hrvatskih gradova za život - rekao je Beljak, dodavši da Samobor ne priznaje i ne poznaje prosječnost. Osim o uspjesima Samobora, govorio je i o izazovima koje treba ri-ješiti. Najvećim nedostacima istaknuo je nekvalitetan javni gradski prijevoz i loše stanje prometnica. Uz ostalo, najavio

❛Ponosno možemo reći da smo grad u koji se dolazi živjeti, a ne grad iz kojega se odlazi. Naša je zadaća da tako i ostane - rekao je predsjednik Gradskoga vijeća Miran Šoić

foto

: sam

obor.

hr

2120 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. DOGAĐAJI

ISPRED ŽUPNE CRKVE SVETOG SIKSTA U PRIBIĆU POSTAVLJEN SPOMENIK KARDINALU FRANJI KUHARIĆU

DAN OTVORENIH VRATA DUHOVNO-OBRAZOVNOG CENTRA MARIJIN DVOR - LUŽNICA

'Poticaj na dobro i uzajamnu ljubav'

Spomenik parkovne arhitekture

Brončani spomenik, visok 2,2 metra, rad je akademskog kipara Tomislava Kršnjavog

Dvorac je sredinom 18. stoljeća sagradila plemićka obitelj Rauch, a 1925. kupuju ga sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog

Ispred župne crkve sv. Siksta u Pribiću postavljen je spome-nik kardinalu Franji Kuha-riću. U njegovome rodnom

mjestu, u stotoj godini od njego-va rođenja, uoči blagdana sv. Fra-nje Asiškog, otkrili su ga njegovi rođaci, a blagoslovio nadbiskup zagrebački kardinal Josip Boza-nić.

- Siguran sam da će ovaj spomenik biti poticaj na dobro i uzajamnu ljubav. On nam pokazuje da je zemaljski život kardinala Kuharića bio neodvojiv od Boga, ali jednako tako i da naš život nije razu-mljiv bez Boga i ljubavi koja se žrtvuje za drugo-ga. U Božjem planu sve je

prožeto ljubavlju. Pozvani smo u život Božjom odlukom. Postoji-mo u prolaznosti za vječnost, jer smo trajni dionici Božje ljubavi - rekao je kardinal Bozanić.

Brončani spomenik kardinalu Franji Kuhariću, visok 2,2 metra, rad je akademskog kipara Tomi-slava Kršnjavog.

Dan otvorenih vrata uprili-čen je u Duhovno-obra-zovnom centru Marijin

dvor - Lužnica. Uz euharistij-sko slavlje, na kojemu je bio i predsjednik Županijske skup-štine Damir Mikuljan, organizi-rana je šetnja kroz dvorac, dok su u prigodnome programu

FRANJO KUHARIĆ JE

ROÐEN U PRIBIĆU 15. TRAVNJA 1919.

GODINE

ÎKrasno je biti u malome mjestu koje je dalo velikoga čovjeka, neumornoga propovjednika koji je diljem Hrvatske i svijeta svjedočio vjeru, bio istinski autoritet i omiljen kardinal. Siguran sam da će se ispred kardinalova spomenika okupljati vjernici i hodočasnici i prisjećati se njegovih riječi iz propovijedi - nakon otkrivanja spomenika izjavio je župan Stjepan Kožić. Uz njega, svečanosti otkrivanja spomenika prisustvovao je i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan. - Pomogli smo podizanje ovoga spomenika jer smo svjesni važnosti djelovanja prvoga čovjeka Crkve u njezinim najtežim trenucima i trenucima stvaranja Lijepe Naše. Kardinal Kuharić velika je povijesna ličnost - izjavio je Mikuljan.

Omiljeni kardinal i propovjednik

sudjelovali Vokalni ansambl "Prvi komin Snježanin" te s ba-roknim plesovima Umjetnička udruga "Plemićka mladež" i Umjetnički studio "Respekt". Predsjednik Mikuljan najavio je ovom prigodom skoru zašti-tu parka koji okružuje dvorac. Županijska skupština trebala bi ga proglasiti spomenikom parkovne arhitekture. Dvorac je sredinom 18. stoljeća, u sti-lu kasnoga baroka, sagradila plemićka obitelj Rauch, a 1925. kupuju ga sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog.

VIJESTI

ÎMinistarstvo turizma dodijelilo je Zagrebačkoj županiji 213.000 kuna za uređenje i opremanje cikloturističkih odmorišta na području grada Jastrebarsko-ga i 159.000 kuna za izradu Studije upravljanja kvalitetom u turizmu. Bespovratne potpore su odobrene kroz Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini, a ugovore o dodjeli sredstava potpisali su ministar turizma Gari Cappelli i pročelnik za gospodarstvo Zagrebačke županije Damir Fašaić. Projekt uređenja i opremanja cikloturističkih odmorišta na području Jastrebarskoga, ukupne vrijednosti gotovo pola milijuna kuna, obuhvaća uređenje odmo-rišta na tri lokacije - u perivoju dvorca Erdödy, u Hrastju Plešivič-kom i na Plešivici. Studija uprav-ljanja kvalitetom u turizmu bit će podloga za integrirano uprav-ljanje kvalitetom turističkoga destinacijskog proizvoda. Cilj je smanjiti jaz između kvalitete koju turisti očekuju i razine kvalitete koju je destinacija u mogućnosti pružiti. Projekt je vrijedan gotovo 200.000 kuna.

ÎOrganizaciju poduzetničkih sajmova i drugih manifesta-cija vezanih uz poduzetništvo Županija u 2019. sufinancira s 200.000 kuna. Potporu mogu dobiti općine, gradovi, udruže-nja obrtnika, strukovne komore i turističke zajednice, koji orga-niziraju poduzetničke sajmove. Natječaj je otvoren do iskori-štenja sredstava, a najkasnije do 30. studenoga ove godine. Sufinancira se zakup, uređenje i opremanje izložbenog prostora, izrada promidžbenih materijala i web-stranica manifestacije, medijsko oglašavanje te troško-vi popratnog kulturno-umjet-ničkog programa na manife-staciji. Potpora može iznositi najviše do 50.000 kuna, a jedan korisnik može dobiti najviše dvije potpore. Tekst natječaja i pripadajući obrasci dostupni su na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zupanija.hr.

Cikloturistička odmorišta

Poduzetnički sajmovi U prigodi Dana dobrovoljnih

darivatelja krvi, 25. listopa-da, Društvo Crvenoga kri-ža Zagrebačke županije

organiziralo je u Jastrebarskom svečanost na kojoj su darivate-ljima dodijeljene zahvalnice za višestruko iskazanu humanost. Primile su ih osobe koje su krv darovale 50, 75, stotinu i više puta.

Milan Hodak iz Drenja Šćitar-jevskog (GD CK Velika Gorica)

SVEČANOST U JASTREBARSKOM U PRIGODI DANA DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

'Ljudi su humani i krv doista daruju od srca'Najviše doza krvi, u apsolutnom broju, prikupljeno je ove godine u Velikoj Gorici, Samoboru i Jastrebarskom

bačke županije planiralo je ove godine prikupiti 10.800 doza krvi.

- Prikupili smo 11.739 doza, dakle, premašili smo očekiva-

nja. To samo govori da su ljudi humani i da krv

doista daruju od srca - rekao je Ivica Cvetko-vić, predsjednik DCK Zagrebačke županije.

Prema prosječnom broju doza prikupljene

krvi na stotinu stanovni-ka, Zagrebačka županija je u hr-vatskom prosjeku (iznosi 3,69 doza). Najviše doza krvi, u apso-lutnom broju, prikupljeno je ove godine u Velikoj Gorici, Samobo-ru i Jastrebarskom. Od ukupnoga broja darivatelja, njih 7% krv je darovalo prvi puta.

Izaslanica župana na svečano-sti u Jastrebarskom bila je njego-va zamjenica Nadica Žužak.

- Darivatelji krvi su snaga koja ujedinjuje županiju. Prilika je ovo da im zahvalimo na humanosti. Često puta ni sami nisu svjesni koliko je njihova humanost važ-na, koliko je čin darivanja krvi sam po sebi plemenit - rekla je zamjenica Žužak.

krv je dosad darovao 153 puta. - Ugodan je osjećaj kada znaš

da nekome možeš pomo-ći. Počeo sam s 19 go-dina, shvatio sam da je darivanje krvi huma-no i nastavit ću je da-rivati sve dok budem mogao, dok budem zdrav - ispričao je Milan, koji je tridesetak puta bio i na separatoru.

Društvo Crvenoga križa Zagre-

OVE JE GODINE NA

PROSTORU ŽUPANIJE PRIKUPLJENO 11.739

DOZA KRVI

Milan Hodak iz Drenja Šćitarjevskog (drugi s lijeva)

krv je darovao 153 puta

22 Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. 23Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019.DOGAĐAJI UMIROVLJENICI

Prvi tjedan u listopadu obilje-žava se kao Nacionalni tje-dan dojenja. Podržavajući

dojenje, Zagrebačka županija je u suradnji s Domom zdravlja finan-cirala nabavu i postavljanje klupa za dojenje u svim gradovima i 13 općina, koje su za to iskazale interes. Pod sloganom "Dojenje je zdravo", u gradovima su klupe postavljene lani, a u općinama ove godine. Središnje županijsko obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja upriličeno je u Pušći.

- Promoviramo dojenje kao najbolji izbor prehra-ne za novorođeno dijete i dojenče. Majčino mlijeko je najbolji mogući izbor hrane, sva ostala hrana je preslika majčina mlijeka, ali bez imu-

noloških, nutritivnih, socioloških i psiholoških svojstava - rekla je pedijatrica Andreja Filija, pred-sjednica Koordinacijskog tima za dojenje Zagrebačke županije. U sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije, dodala je, postoje i gru-

pe za potporu dojenja, a organizi-raju se i trudnički tečajevi.

I zamjenica župana Nadica Žužak rekla je da je važno uka-zivati koliko je dojenje dobro za zdravlje djeteta.

- Poznato je da dojenje ima vi-šestruko pozitivan učinak i na bebe i na mame. Županija je svje-sna te činjenice, investira u djecu, a uskoro očekuje i status "župa-nije prijatelja djece" - rekla je za-mjenica Žužak.

U obitelji je, pripovijeda, bila najstarejše dete. Delala je na zemlji...

- Mučila sam se od svoje mlado-sti. Mogla bi i sad još delati, da si nisam nogu strgala. Bi! Al', noge su me ostavile i gotove... - govori sto-godišnja Terezija Ferin iz Hrnajnca (Sveti Ivan Zelina). Vedra, priseb-na, pokretna.

Prisjeća se siromaštva, rane smrti oca, brige o mlađim članovi-

U prigodnom programu, uz ostale, sudjelovali su pjevački zborovi udruga umirovljenika iz Dubrave, Dugog Sela i Ivanić-Grada

DJECA, UNUCI, PRAUNUCI, OBITELJSKI PRIJATELJI, ČESTITARI... NA ROĐENDANU NAJSTARIJE ZELINČANKE

ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Stoti rođendan Terezije Ferin

'Da zlatne godine, uz dobro zdravlje, žive što dulje...'Zajednica udruga umirovlje-

nika Zagrebačke županije (ZUU) u Dubravi je obilježila Međunarodni dan starijih

osoba. Čini to već sedmu godinu, uz prisustvo predstavnika svih umirovljeničkih udruga koje dje-luju na prostoru županije. Doma-ćin ovogodišnje svečanosti bila je Udruga umirovljenika općine Du-brava, a jedan od sudionika bio je i stogodišnji Josip Pisnjak. Iz Ivanić-Grada je, sada smješten u Domu za starije osobe u Dubravi.

- Kako doživjeti sto godina? Treba biti nasmijan, uvijek dobre volje, nikad se ne srditi, poštivati svakog čovjeka... - poručio je oku-pljenima Pisnjak. Po struci šnajder, još uvijek je spreman popraviti bilo koji odjevni predmet.

Udala se s 19 godina i ima troje djece

- Iglu navodim malo teže, ali da-lje već ide... - prokomentirao je.

Da 'zlatne godine' žive što dulje, uz dobro zdravlje, okupljenima je poželjela zamjenica župana Nadica Žužak.

- Smatram da Županija vrlo kva-litetno brine o stanovnicima starije životne dobi. Provodimo nekoliko projekata koji pridonose poboljša-nju kvalitete njihova života, poseb-no potrebitih. Tako uz financiranje rada Zajednice udruga umirovlje-nika, pomažemo i programe "Po-moć u kući" i "Zaželi" - rekla je za-mjenica Žužak.

Josip Jakopač, predsjednik ZUU-a, rekao je da Zajednica kroz svoje programe pomaže svima koliko god može.

- Bez financijske podrške Župa-nije toga ne bi bilo. Po stoti puta moram ponoviti da dok bude potpore Županije, i mi ćemo se družiti! - rekao je Jakopač.

U prigodnom programu, uz ostale, sudjelovali su pjevački zborovi udruga umirovljenika iz Dubrave, Dugog Sela i Iva-nić-Grada.

Klupe za dojenje postavljene su u svim gradovima županije i u općinama koje su za to iskazale interes

SREDIŠNJE ŽUPANIJSKO OBILJEŽAVANJE NACIONALNOG TJEDNA DOJENJA

Majčino mlijeko najbolji je izbor prehrane za novorođeno dijete

ÎNačelnica Pušće Anđela Cirkveni rekla je da ova Općina djecu prati od njihova rođenja. - Za svako novorođeno dijete osigura-li smo po 1500 kuna, a toliko po djete-tu izdvaja i Županija. Sufinanciramo boravak djece u jaslicama i dječjem vrtiću, mislimo na predškolsku djecu, a pratimo ih i u osnovnim i srednjim školama - rekla je načelnica, dodavši da se u ovoj općini godišnje rađa tridesetak djece.

Za svako novorođenče 1500 kuna

❱ U sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije djeluju grupe za potporu dojenja

ma obitelji, kaže da ju je se-krva rad imela, da si je muž znal popiti, al' da je se pretr-pela i prek sega prešla...

- Danas žene ne smeš pr-stom pokazati, odmah otide za drugim... - pripovijeda.

Stoti rođendan proslavila je u krugu obitelji - kćerke Milice, sinova Stjepana i Josipa, sedme-ro unučadi, desetero praunučadi, obiteljskih prijatelja... I uz pjesmu tamburaša! Među čestitarima su bili i gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec i župan Stjepan Kožić.

- Imati oko sebe djecu, unučad i praunučad koji brinu o vama, koji

su omogućili da i u poznim godinama živite u obiteljskome domu, koji su organi-zirali današnju proslavu..., vaše je najveće bogatstvo. Želim da vas i dalje služi zdravlje, da obitelj bude uz vas, da poživite još dosta godi-na - poručio je baki Tereziji župan Kožić.

❛Iglu navodim malo teže, ali dalje već ide... - prokomentirao je stogodišnji šnajder Josip Pisnjak

❛Da si nisam nogu strgala, mogla bi i sad još delati. Bi! Al', noge su me ostavile i gotove... - govori baka Terezija

2524 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Punoljetan je! Na svoj 18. ro-đendan okupio je brojne udruge, izlagače, ugostitelje,

Goričane, posjetitelje... Bilo im je, uistinu, u slast! Od turopoljske (va-trogasne!) kotlovine i turopoljskog pajceka, do ribica i plodova mora s Korčule i Lastova. I jela naših baka. I naposljetku, goričke baklave! Na Nedjeljnome turopoljskom ručku, u sklopu 18. Gastro Turopolja, sve to moglo se kušati u središtu Veli-ke Gorice.

- Naši su resto-rani dobro poznati i posjećeni tijekom cijele godine. Da-našnji dan priča je nedjeljnoga ručka, priča druženja i lije-pe atmosfere. Želimo pokazati da u Turo-polju ima puno kva-

Od turopoljske kotlovine i pajceka, do plodova mora s Korčule i LastovaTURISTIČKA ZAJEDNICA I UDRUŽENJE OBRTNIKA VELIKE GORICE ORGANIZIRALI 18. GASTRO TUROPOLJA

Smotru doniranih i novona-bavljenih vatrogasnih kom-bi vozila, kao i vatrogasne opreme, u Zaprešiću je

organizirala Vatrogasna zajedni-ca Zagrebačke županije. Ne-davno su od Ministarstva poljoprivrede kombi vo-zila dobila vatrogasna društva Jastrebarsko, Dugo Selo, Klinča Sela, Blaževdol i Rakovec, a tijekom godine, sufinanci-ranjem Županije, nabavljeno je još pet kombi vozila i dva zapo-vjedna.

- Organizirali smo ovu smo-tru kako bismo upoznali župana čime raspolažemo i kako smo opremljeni - rekao je zapovjed-nik VZ Zagrebačke županije Josip Novosel, dodavši da su prema

SMOTRA DONIRANIH I NOVONABAVLJENIH VATROGASNIH KOMBI VOZILA

'Da bi nešto dobio, nešto moraš i dati'Uz donirana, sufinanciranjem Županije ove je godine nabavljeno još pet kombi vozila i dva zapovjedna

Manifestacija je okupila brojne udruge, izlagače, ugostitelje, Goričane, posjetitelje...

modelu "da bi nešto dobio, nešto moraš i dati", društva koja su od Ministarstva dobila nova vozila, rabljena donirala drugim druš-tvima (Pribiću, Jakovlju, Velešev-

cu, Križu i Zvekovcu). Stje-pan Ptiček, predsjednik

Zajednice, okupljeni-ma je poručio da su vatrogasci "temelj svega u RH".

- Budite ponosni na vaše općine i gradove,

na vašu Županiju, oni ulažu najviše novca u vas - naglasio je, te rekao da Zajednica ima novih dvadesetak zahtjeva za sufinan-ciranje nabave vatrogasnih vozi-la.

- Samo zato što su lokalne sa-mouprave podigle razinu moguć-nosti financiranja vatrogastva,

VRIJEDNOST DONIRANIH

KOMBI VOZILA JE 1,2 MILIJUNA KUNA

VZG JASTREBARSKOGA

IMA 440 OPERATIVNIH VATROGASACA

Devedesetu obljetnicu pro-slavila je Vatrogasna župa Jastrebarsko, danas Vatro-

gasna zajednica grada. Osnovana je u ožujku 1929. godine.

- Od osnutka do danas, Vatrogasna župa brine o strukovnom napret-ku dobrovoljnih va-trogasnih društava, usklađuje djelovanje vatrogasnih postrojbi na vatrogasnim interven-cijama, potiče rad vatroga-sne mladeži, organizira vježbe i natjecanja... - pobrojao je Željko Popović, predsjednik VZG Jastre-barskoga. U dobrovoljna društva, udružena u Vatrogasnu zajednicu grada, uključeno je više od 1900 vatrogasaca, od kojih je 440 ope-rativnih.

- Što sutra? Za korak naprijed postoje dvije mogućnosti. I dalje razvijati dobrovoljna vatrogasna društva prema modelu honorira-

nja operativnih vatrogasaca ili zapošljavanja vatro-

gasaca u DVD-u, a druga mogućnost je osnivanje javne va-trogasne postroj-be i na taj način se

prilagoditi modelu financiranja vatroga-

stva iz državnoga prora-čuna - rekao je Popović.

Proslava je održana pod pokro-viteljstvom Zagrebačke županije, u čije je ime zamjenica župana Nadica Žužak poručila da su va-trogasci ponos Županije te da i ubuduće mogu računati na njezi-ne potpore.

Devedeseta obljetnica Vatrogasne zajednice grada Jastrebarskoga

STRUKOVNI NAPREDAK VATROGASNIH DRUŠTAVA

Vatrogasnu župu osnovala su vatrogasna društva iz Jastrebarskoga, Cvetkovića, Domagovića, Pribića, Krašića, Petrovine, Volavja, Svete Jane i Novaka

shvatile su "da bez vatrogasaca nema ništa" - rekao je Ptiček.

U ime Grada Zaprešića vatro-gasce je pozdravio zamjenik gra-donačelnika Damir Benčević.

Župan Stjepan Kožić je rekao da novonabavljena vozila i opre-ma govore da u županiji postoji zajedništvo.

- Zajedništvo općina, gradova, Županije i vatrogasnih zajednica,

a ovdje se pokazuje i prošireno zajedništvo s državne razine. Za-jedno možemo učiniti puno! - re-kao je. Vatrogascima je poručio da je Županija ponosna na njih.

- Gledajući vas, ali i ukupni ustroj Vatrogasne zajednice, sigu-ran sam da su naši žitelji u sigur-nim rukama. U svakoj situaciji, vi ste prvi, organizirani, uvijek spre-mni - rekao je župan.

❱ U ovogodišnjem proračunu Županije za vatrogasce je predviđeno 3,87 milijuna kuna

❛Želimo pokazati da u Turopolju ima puno kvalitetne ugostiteljske ponude i da se u Veliku Goricu na ukusan ručak može doći svaki dan - ispričala je Milada Mesarić, direktorica TZ Velike Gorice

litetne ugostiteljske ponude i da se, zapravo, svaki dan može doći u Veliku Goricu na ukusan ručak. I druženje! - ispričala je Milada Me-sarić, direktorica Turističke zajed-nice Velike Gorice koja, uz goričko Udruženje obrtnika, organizira ovu manifestaciju, kojoj je Zagre-bačka županija, tradicionalno, po-krovitelj.

- Gastro sa svojom punoljetno-šću dobiva veliki značaj u turistič-koj ponudi županije. Jedan je od zamašnjaka turizma Velike Gorice i pridonosi razvoju Zagrebačke županije kao turističke destinacije - komentirala je Ivana Alilović, di-rektorica TZ Zagrebačke županije.

2726 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019.

Dok uživate u domaće spravljenim suhomesnatim delicijama ili kobasici od divljači, razmišljate li je li meso pregledano? Teško da je ikoga početkom ove godine zaobišla vijest o obitelji iz okolice Knina koja se zarazila trihinelom iz kobasica koje su sami pripremi-li. Zanimljivi su bili komentari građana da u njihovu kraju trihinele nije bilo petnaestak godina i da je to vjerojatno meso iz uvoza... Nažalost, ove zablude pridonose činjenici da je trihineloza i dalje stalna opasnost.Trihineloza je opasna nametnička bolest i ljudi i životinja, koju uzrokuje parazit veličine 2,5 do 3,5 milimetra. Bolest kod ljudi može imati trajne i teške zdravstvene posljedice, a može završiti i smrću. U svojoj migraciji kroz ljudsko tijelo, ličinke se začahure u mišićima i doživotni su podstanar čovjeka. Problemi koje izazivaju često su nespecifični, kao povraćanje, proljev, mučnina, bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura, dok se u drugoj fazi bolesti javlja opća slabost, otečeni kapci, otežano gutanje i disanje, otežan srčani rad, točkasta krvarenja ispod noktiju, bolovi u mišićima, smetnje vida... Čovjek se zarazi konzumacijom nedovoljno termički obrađe-nog (zaraženog) mesa i termički neobrađenim proizvodima. Važno je napomenuti da soljenje, sušenje i dimljenje mesa ne uništava ličinke trihinele. Često se prilikom svinjokolje proba sirova smjesa za kobasice dok meso još nije pre-gledano. Također, ljudi su skloni donijeti jedan uzorak na pretragu, a kolju tri svinje, pogreš-no razmišljajući da ako nema jedna svinja trihinelu, nemaju ni ostale dvije. Meso odo-jaka najčešće se ni ne donosi na pretragu, što je također pogrešno jer je dokazan prijenos uzročnika s majke na potomke. Ne zaboravite da su štakori glavni rezervoari trihinele, a svinje se najčešće invadiraju proždirući lešine štakora. Pregled mesa na Trichinellu spp. propisan je Naredbom o obve-znom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu (NN, 28/10) te godiš-njom Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti. U ovlaštenu veterinarsku organizaciju potrebo je donijeti najmanje 50 grama korijena ošita, po mogućnosti u jednom komadu, a kod divljih svinja potrebno je donijeti najmanje 100 grama korijena oši-ta u jednom komadu (može se donijeti i mišić prednje noge divlje svinje, jezik ili žvačno mišićje). Svaki dostavljeni uzorak mesa mora biti svjež, a ako se dostavlja više uzoraka, svaki mora biti pojedi-načno zapakiran te označen ušnom markicom, uz navedeno ime i prezime i adresu vlasnika, njegov broj telefona, OIB, JIBG i IKG.Zbog mjera ranog otkrivanja afričke svinjske kuge, svinjokolja/ko-linje se ove godine mora na vrijeme prijaviti ovlaštenom veterinaru kako bi se proveo propisani pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. O deta-ljima se raspitajte kod svoga veterinara.

POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Trihineloza - stalna opasnost

❱ Zbog mjera ranog otkrivanja afričke svinjske kuge, svinjokolja/kolinje se ove godine mora prijaviti ovlaštenom veterina-ru kako bi se proveo propisani pregled životinja na gospodarstvu

BOLEST KOD LJUDI MOŽE

IMATI TRAJNE I TEŠKE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE, A MOŽE

ZAVRŠITI I SMRĆU

POLJOPRIVREDA

Plodovi jeseni, ali i cjelogodiš-njega rada, na središnjem zagrebačkom trgu. Na sa-jamskoj priredbi Dani hrane

i tradicijskih proizvoda, koju zajed-no, u prigodi Svjetskog dana hrane i Svjetskog dana seoske žene, već 17 godina organiziraju Zagrebačka županija i Grad Zagreb. Na ovogo-dišnjoj su, prvi puta na nekom saj-mu, sudjelovala braća Jurica i Petar Rešetar iz Dubrave Samoborske. Petar je nositelj obiteljskoga poljo-privrednoga gospodarstva. Među prvima je u nas krenuo s uzgojem microgreensa (mikrozelenja; mla-dih izdanaka

NA TRGU BANA JELAČIĆA U ZAGREBU ODRŽANA SAJAMSKA PRIREDBA 'DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA'

Mikrozelenje iz vertikalne farme braće Rešetar Sudjelovalo je stotinjak proizvođača voća i povrća, vina, rakija, likera, sireva, suhomesnatih proizvoda, meda, ljekovitog i začinskog bilja, kolača...

povrća) u zatvorenoj vertikalnoj farmi. Zasad su u paleti mikroze-lenja suncokret, rotkvica, grašak, brokula, rukola i crveno zelje. Na tradicionalan način na OPG-u se proizvodi grah (crni i trešnjevac) od kojega se radi brašno, a od brašna tjestenina.

- Sve što se uzgaja u vertikalnim farmama, uzgaja se pod umjetnim suncem. To su posebne lampe koje omogućuju uzgoj 365 dana u godi-ni u savršenim uvjetima. Koristi-mo pritom modernu tehnologiju za optimizaciju temperature i vla-ge kao dio industrije 4.0 - ispričao

je Jurica Rešetar, magistar raču-

SAJAM SE USPJEŠNO

ORGANIZIRA VEĆ 17 GODINA

narstva, još za srednjoškolskoga obrazovanja višestruko nagrađiva-ni inovator. Kaže da je u mikrozele-nju od četiri do šest puta više vita-mina i minerala nego kod povrća u punoj tehnološkoj zrelosti. S druge strane, nastavlja, tjestenina od gra-ha ima okus, sadrži puno manje glutena i više proteina. I upravo je ona bila hit sajma.

- Tjestenina je naprosto 'pla-nula', a već drugi dan smo imali povratne informacije da je super! Ljudi su tražili još... - dodaje Petar.

Uz braću Rešetar, na sajmu je sudjelovalo stotinjak proizvođača voća i povrća i njihovih prerađe-vina, vina, rakija, likera, sireva, su-homesnatih proizvoda, meda, lje-kovitog i začinskog bilja, kolača...

VIJESTI

Natjecanje orača

Zlata vrijedan

U sklopu projekta Ministarstva poljoprivrede "Zlata vrijedan", obiteljsko poljoprivredno gos-podarstvo Danijela Horvatića iz Stare Kapele u općini Dubrava osvojilo je drugo mjesto na izboru najboljega OPG-a u Hrvatskoj. OPG Danijela Horvatića ima farmu sa 150 goveda, bavi se ratarstvom i obrađuje preko 60 hektara zemlje. Proglašenje najboljih održano je u Velikoj Gorici. U konkuren-ciji 21-nog OPG-a najboljim je proglašen OPG Mirka Bačania iz Koprivničko-križevačke županije. U ime Zagrebačke županije na proglašenju najboljih bio je pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković, koji je rekao da unatoč sve lošijem stanju poljoprivrednih gospodarstava u državi, Zagrebačka županija nema problem s brojem OPG-ova. Dapače, statistički je prva u Hrvatskoj s registriranih 14.200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Ivan Vrhovec iz Luke u kategoriji pluga premetnjaka i Stjepan Cvetković iz Šibica kraj Zaprešića u kategoriji pluga ravnjaka naj-bolji su orači Zagrebačke župa-nije. Ovogodišnje, 17. natjecanje orača, u organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, odr-žano je u Zaprešiću. Sudjelovalo je osam natjecatelja. Najbolji su izborili odlazak na državno na-tjecanje 2020. koje će se održati u Rugvici.

ÎÎ Nakon njegova otvorenja, sajam su zajedno obišli župan Stje-pan Kožić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. - Potvrđujemo partnerski odnos Grada i Županije. Formalno nas dijele administrativne granice, ali nikada nismo imali barijere u glavama, a još manje na poljima - komentirao je Bandić.Župan Kožić je rekao da s ponosom govori o Zagrebačkoj županiji kao ruralnoj županiji s preko 14.000 proizvođača hrane. - Ovakvim sajmovima stvaramo uvjete da proizvođači velikom broju posjetitelja približe svoje proizvode. Ovaj sajam je najveća trgovina domaćih proizvoda u kojoj se direktno može kupovati od proizvođača. To je privilegij koji nemaju svi i ne događa se svaki dan - rekao je Kožić.

Najveća trgovina domaćih proizvoda

❱ U mikrozelenju je od četiri do šest puta više vitamina i minerala nego što ga ima povrće u punoj tehnološ-koj zrelosti

Petar i Jurica Rešetar

2928 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019.

žene nagrade i priznanja. - Ova je manifestacija prilika za

njihovu dodatnu promociju, ali i promociju cijeloga kraja, ona je mjesto susreta i prijateljstva - re-kla je zamjenica Žužak.

Na otvorenju Dana vina bio je i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan koji je rekao da Županija, ne samo da podržava ovu manifestaciju, već poticajnim mjerama dugi niz godina podržava i plešivičke vinare.

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

PRVOG VIKENDA U LISTOPADU TURISTIČKA ZAJEDNICA IVANIĆ-GRADA ORGANIZIRALA 15. BUČIJADU SREDIŠNJA TURISTIČKA MANIFESTACIJA JASKANSKOGA KRAJA

Najposjećenija jesenska manifestacija u županiji

Dani vina u Jastrebarskom

U sklopu manifestacije, Udruga proizvođača bučinog ulja Hrvatske organizirala je stručni skup 'Od uzgoja uljne buče do bučinog ulja kao dodatka prehrani'

Kušala su se vina 14 plešivičkih vinarija: Tomac, Korak, Šember, Jagunić, Kolarić, Braje, Ivančić, Režek, Tomac-Bajda, Šoškić, Jurkovac, Kurtalj, Sirovica i Mladina

U Jastrebarskom su održani Dani vina, središnja tu-ristička manifestacija jaskanskoga kraja. Uz

kulturno-umjetnički, zabavni i edukativni program, posjetitelji manifestacije mogli su kušati vina 14 plešivičkih vinarija: Tomac, Korak, Šember, Jagu-nić, Kolarić, Braje, Ivančić, Režek, Tomac-Bajda, Šoškić, Jurkovac, Kurtalj, Sirovica i Mladina.

- Bute črno ili belo ili, pak, plešivičko?! Zna se, pili bumo plešivičko! - 'povijesnom' re-čenicom hrvatske filmske in-dustrije (film "Tko pjeva zlo ne misli") prisutne na otvorenju manifestacije pozdravio je gra-donačelnik Jastrebarskoga Zvoni-mir Novosel. Ispred pokrovitelja, Zagrebačke županije, govorila je zamjenica župana Nadica Žužak. Zahvalila je vinogradarima i vi-narima jaskanskoga kraja što pronose ime grada, a onda i Za-grebačke županije, sudjelujući na brojnim izložbama i sajmovima vina gdje redovito osvajaju zapa-

U KRAVARSKOM ODRŽAN 10. FESTIVAL PČELARSTVA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ULOGA ŽENE U OČUVANJU RURALNIH PODRUČJA

Šampion je med bagrema Tomice Kalinskog iz ZelineSnježana Dianežević, prva pratilja najuzornije seoske žene

U sklopu 10. Festivala pčelar-stva Zagrebačke županije, sredinom listopada održa-

noga u Kravarskom, uručena su priznanja pčelarima za kakvoću ovogodišnjega meda. Šampio-nom je proglašen med bagrema Tomice Kalinskog iz Svetog Iva-na Zelina, člana Udruge pčelara

Snježana Dianežević iz Ku-rilovca (gradske četvrti Velike Gorice) prva je

pratilja najuzornije hrvatske seoske žene za 2019. godinu. Završnica izbora (uoči 15. li-stopada, Svjetskog dana seo-ske žene) održana je u Ozlju, gdje je najuzornijom progla-šena Svetlana Bastalić iz Vi-rovitičko-podravske županije, a drugom pratiljom Marijana Podrug iz Šibensko-kninske županije. Obitelj Snježane Dianežević u Kurilovcu je

uredila "Turopoljski grunt" (s čardakom i prikazom negdaš-njega života i običaja Turopo-lja), Snježana je članica OPG-a koji se bavi uzgojem hrvatsko-ga posavca, predsjednica je Etno udruge Kurilovec i čla-nica KUD-a Nova Zora, a bavi se i humanitarnim radom u Udruzi žena Buševec. Voli pri-premati tradicionalna jela i kolače, a u slobodno vrijeme izrađuje nakit i tradicionalnu turopoljsku poculicu. Majka je dvoje djece.

"Matica". Ukupno je ocijenjeno 105 uzoraka meda - bagrema, kestena, lipe, amorfe, trušljike, uljane repice, suncokreta, cvjet-nog meda i meduna. Na ocjenji-vanje su ih dostavili članovi de-set pčelarskih udruga. Najviše zlatnih priznanja i ove su godine polučili članovi PU "Lipa" iz Ja-strebarskoga, PU "Turopolje" i Udruge pčelara Vrbovec.

- U Zagrebačkoj županiji u de-set pčelarskih udruga aktivno djeluje preko 500 pčelara. Njiho-ve pčelinje zajednice, zahvalju-

Ocijenjeno je 105 uzoraka meda koje su na ocjenjivanje dostavili članovi deset pčelarskih udruga

Buča je, kažu, 'kraljica jeseni', a Bučijada 'kraljica' jesen-skih turističkih manifesta-cija u županiji. Ovogodiš-

nja, 15. Bučijada u Ivanić-Gradu iznova je okupila bojne posjetite-lje. Prodajni sajam bučinog ulja, proizvoda od buča i ostalih pre-hrambenih proizvoda, izložba skulptura i instalacija "Buča kao inspiracija", kulturno-zabavni pro-gram, gastro ponuda, promocija autohtonog vina škrlet..., dio su sadržaja ove manifestacije koju organizira Turistička zajednica Ivanić-Grada.

- Bučijada je naša najveća turi-stička, ali i gospodarska i gastro-nomska manifestacija. Ona je pri-lika da domaći proizvođači izlože svoje proizvode. Rekao bih, ona je

eminentan skup proizvo-đača hrane - komentirao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

Sudjelovalo je preko 200 izlagača, šezdesetak obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava, 25 proizvođača bučinog ulja...

- Ova je manifestaci-

ja prepoznata ne samo u županiji, nego diljem Hrvatske. Zagrebač-ka županija se na turističkoj karti brendira kao gastro-eno-etno destinacija, a Bu-čijada, svakako, pridonosi tome - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak. Otvorenju Bučijade pri-sustvovao je i predsjednik Županijske skupštine Damir

Mikuljan, koji je rekao da Ivanić-Grad i njegova okolica postaju sve važniji za pro-izvodnju bučinog ulja, iznimno značajnoga za prehranu i zdrav organizam.

U ime predsjednika Sabora RH, manifestaciju je otvorio saborski zastupnik i gradonačelnik Velike

Gorice Dražen Barišić, re-kavši da se bučino ulje

danas svugdje može

jući čistim prirodnim staništima, godišnje proizvedu oko 622 tone meda. U posljednje vrijeme svje-doci smo brojnih prirodnih nepo-goda koje direktno utječu na pro-izvodnju meda, stoga je Županija ove godine za prihranu pčelinjih zajednica dodijelila pčelarskim udrugama 90.000 kuna - rekao je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke župa-nije.

Domaćin ovogodišnjeg Festiva-la pčelarstva bila je PU "Lijeska" iz Kravarskog.

❛Ova je manifestacija prilika za dodatnu promociju vinara, ali i promociju cijeloga kraja, ona je mjesto susreta i prijateljstva - komentirala je Nadica Žužak

SUDJELOVALO JE PREKO 200 IZLAGAČA,

ŠEZDESETAK OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH

GOSPODARSTAVA, 25 PROIZVOÐAČA BUČINOG

ULJA...

pronaći, ali da mu je izvorni dom Ivanić-Grad. U ime predsjednika Vlade RH okupljenima se obratio ministar pravosuđa Dražen Boš-njaković, ustvrdivši da je buča nekad bila namirnica za prehranu životinja, a da se danas od nje rade razne delicije, i slatke i slane.

U sklopu Bučijade, Udruga proi-zvođača bučinog ulja Hrvatske or-ganizirala je stručni skup "Od uz-

goja uljne buče do bučinog ulja kao dodatka prehrani". Govori-lo se o važnosti korova u uzgo-ju uljne buče i mogućnosti nji-hova suzbijanja, bučinom ulju

kao hrani i lijeku, zahtjevima kvalitete u proizvodnji i stavljanju na tržište bučinog ulja te o Bučija-di kao promotoru poljoprivrednih proizvođača.

3130 Ž K Ž K BROJ 133, LISTOPAD 2019. BROJ 133, LISTOPAD 2019.

Pavao Jozić, stolnotenisač Stolno-teniskog kluba osoba s invalidi-tetom "Synergia" iz Samobora,

osvojio je srebrnu medalju na Eu-ropskom stolnoteniskom prvenstvu, održanom sredinom rujna u Švedskoj. Pavao boluje od mišićne distrofije i na-tječe se u 7. kategoriji tjelesnoga ošte-ćenja.

- Bilo je iscrpljujuće, a u finalu je nedostajalo fizičke i mentalne snage. Sada me čekaju kvalifikacijski turniri kako bih izborio nastup na Paraolim-pijskim igrama 2020. u Tokiju - za pri-jema, kojega je za njega organizirala

Županija, rekao je Pavao. Student je zagrebačkoga Kineziološkog fakulteta. Nada se diplomirati do kraja ove godi-ne.

Na ostvarenom uspjehu Pavlu je čestitala, i ugovor o dodjeli novčane nagrade uručila, zamjenica župana Nadica Žužak, dok je Darko Matić, predsjednik Sportskog saveza osoba s invaliditetom zahvalio Županiji na ulaganjima u sportaše s invaliditetom. Viktor Jozić, predsjednik SK "Syner-gia", rekao je da je sport najbolja reha-bilitacija i da se svaka kuna uložena u sport deseterostruko vraća.

Stolnotenisač Pavao Jozić osvojio europsko srebro

STOLNOTENISKI KLUB OSOBA S INVALIDITETOM 'SYNERGIA' SAMOBOR

U sastavu hrvatske reprezen-tacije, strijelci Streljačkog društva "Dubrava 1094" osvojili su šest medalja

na Svjetskom prvenstvu u sa-mostrelu, održanome u kolovo-zu u Rusiji. Valentina Pereglin, pojedinačno i ekipno, osvojila je svjetsko zlato, njezin brat Doma-goj pojedinačno je bio srebrni, a ekipno zlatni, Marijan Kajfeš je osvojio šesto mjesto u pojedinač-noj konkurenciji i prvo mjesto u ekipnoj, dok je kadet Ivan Borak, i pojedinačno i ekipno, bio srebr-ni. Sportaše je sredinom listopa-da primio, i u ime Županije nov-čanim iznosima nagradio, župan Stjepan Kožić.

- Rezultati ne dolaze sami po sebi. Da bi se do njih došlo, tre-ba uložiti puno truda i treninga, a vi to činite niz godina. I zato smo se danas našli da bismo vam na tome zahvalili i nagradili vas. Siguran sam da budućnost stre-ljačkoga sporta u županiji posto-ji - rekao je župan, dodavši da su Štrudla. Slana i slatka! Rapsodija za nepca...

Štrukli. Netom pečeni. A, i kuhani. Po doma-ći... Kesteni. Vrući! Vino. Iz domaćih podruma.

Krpice sa zeljem. Ukusne! Popijevka. Tradicional-na. Zagorska. Vrijeme jesenje. Ugodno. Sunčano. Iznadprosječno toplo. Izložbeni prostori lokalnih OPG-ova, kočije, turistički vlakić ... Posjetitelja ni-kada više. I sve to u Mariji Gorici. Na platou ispred

župne crkve. Na još jednoj Štruklijadi, štrudlijadi i kestenijadi. Jedanaestoj u nizu.

- Za svakoga ponešto. Ovo treba doživjeti! Ovo je prekrasno druženje. Svi smo k'o jedan. Nitko nikoga grdo ne gleda. Veselilo se! - ispričala je Ma-rica Jančić, načelnica Marije Gorice.

Iza ove uspješne priredbe i ove godine stajali su "Marijagorička zipka" i 'muži' iz Udruge "Trsje".

ŠEST MEDALJA NA SVJETSKOM PRVENSTVU ZA ČLANOVE SD 'DUBRAVA 1094'

MARIJAGORIČKA ŠTRUKLIJADA, ŠTRUDLIJADA I KESTENIJADA

Župan primio svjetske prvake u samostrelu

Posjetitelja nikada više...

U sastavu hrvatske reprezentacije bili su Valentina i Domagoj Pereglin, Marijan Kajfeš i Ivan Borak

sportaši najbolji promotori župa-nije.

- I dalje ćemo ulagati u vas! - poručio je. Svjetska prvakinja Valentina Pereglin rekla je da se lijepo vratiti s velikih natjecanja i vidjeti da iza tebe stoje ljudi koji razumiju tvoj sport, cijene te i po-nosni su na tvoj uspjeh.

❱Pavao boluje od mišićne distrofije i natječe se u 7. kategoriji tjele-snoga oštećenja

❛Do uspjeha u stre-ljačkome sportu dolazi se kroz izdr-žljivost, koncentraci-ju i upornost - rekao je Branko Pereglin

SPORT

- Prvenstvo je bilo naporno, ali vrhunski organizirano. Nakon osvojenog zlata osjećaj je sja-jan, za pamćenje! - rekla je. Pred njom je finale Svjetskog kupa u samostrelu, koje će se prvog vi-kenda u prosincu održati u općini Dubrava.

- Bit će to veliki spektakl i pro-mocija samostrela - najavila je Valentina. Njezin otac i trener Branko rekao je da se do uspje-ha u streljačkome sportu dolazi kroz izdržljivost, koncentraciju i upornost.

- I dalje će nas krasiti optimi-zam i volja - poručio je.

Vladimir Bregović, predsjed-nik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije, na-glasio je da u Hrvatskoj ima malo sportskih obitelji koje ostvaruju uspjehe poput obitelj Pelegrin.

- Ne sumnjam da ćemo s njima slaviti i u budućnosti - rekao je.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 133, listopad 2019.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

VIJESTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Šuma Žutica je druga najveća nizinska šuma u Hrvatskoj i prva prirodna retencija rijeke Save nizvodno od Zagreba. Poplavno područje šume Žutica karakteriziraju rukavci, kanali, mrtvaje, jezerca..., pogodni za stanište raznoli-koga životinjskog svijeta.Osim nepreglednih močvara, Žutica je karak-teristična po hrastu lužnjaku u čijoj sjeni raste grm velike žutilovke po kojem je šuma, najvje-rojatnije, i dobila ime. Na rubu šume nalaze se poplavni pašnjaci - jedno od najdinamičnijih, ali nažalost i najugroženijih staništa. U šumi Žutici pronađena je četvrtina od uku-pnoga broja vrsta vodozemaca i gmazova koji žive u Hrvatskoj. Zbog izuzetnog bogatstva biljnog i životinjskog svijeta Žutica je dio Europske ekološke mreže Natura 2000.

Šuma Žutica

❛Ovo treba doživjeti! Ovo je pre-krasno druženje. Nitko nikoga grdo ne gleda. Veselilo se! - ko-mentirala je Marica Jančić, načel-nica Marije Gorice

S ciljem pozicioniranja Zagre-bačke županije kao poželjne cikloturističke destinacije, Turistička zajednica žu-

panije, u partnerstvu s TZG Vr-bovca i TZG Svetog Ivana Zeline, organizirala je biciklijadu od Vr-bovca do Svetog Ivana Zeline.

- Kroz promociju ovakvoga do-gađanja cilj nam je pokazati da je Zagrebačka županija bogata biciklističkim rutama, i cestov-nim i šumskim. Očekujemo da će kroz godinu ovakvih bicikli-jada biti još i više kako bi se Za-grebačka županija pozicionirala na cikloturističkoj karti Hrvatske - ispričala je Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke žu-panije, dodavši da se biciklijadom

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Biciklom od Vrbovca do Zeline

ŽUPANIJU SE ŽELI

POZICIONIRATI KAO POŽELJNU

CIKLOTURISTIČKU DESTINACIJU

od Vrbovca do Sve-tog Ivana Zeline, uz ostalo, željelo i uka-zati Zagrepčanima na mogućnosti koje se pružaju u njihovoj neposrednoj blizini.

Damir Fašaić, pro-čelnik za gospodar-stvo Zagrebačke županije, rekao je da cikloturizam ima veliki po-tencijal, stoga se krenulo s njego-vim poticanjem.

- Javili smo se na nekoliko natječaja Ministarstva turizma i dobili sredstva, a i sami, kroz

proračun, ulažemo u cikloturi-stičku infrastrukturu. Želimo po-taknuti bicikliste da dođu, vide i razgledaju ljepote županije, a tako ćemo, nadam se, potaknuti i potrošnju u ugostiteljstvu - re-kao je Fašaić.

Japanski skladatelj Wataru Mukai, sa skladbom "Psi", pobjednik je 8. Međunarodnoga skladatelj-

skog natjecanja New Note, održa-noga u sklopu 44. Samoborske

glazbene jeseni. Nagradu mu je, na Večeri laureata, uručio predsjednik Županijske skupštine Damir Miku-ljan. Praizvedbu njegove skladbe

SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN

Večer laureata Pobjednik skladateljskog natjecanja New Note je Wataru Mukaiu iz Japana

izveo je Cantus Ansambl.Pobjednik 16. Međunarodnog

natjecanja mladih glazbenika "Ferdo Livadić" je Trio Eusebius (Eva Šulić - violina, Tonka Javo-rović - violončelo, David Vuković - klavir).

Tijekom Večeri laureata pra-izvedbu skladbe "Kutnarijada", za violinu i orkestar, izveli su prošlogodišnja pobjednica na-tjecanja "Ferdo Livadić" Katari-na Kutnar i Cantus Ansambl.