Broj 116 ožujak 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-4

GOSPODARSTVO

ŽUPAN KOŽIĆ PRIMIO NAJVIŠE PRIZNANJE OBRTNIČKE KOMORE

SB GORNJA BISTRA

Diplome nakon dvogodišnje edukacije

U pogon pušteno novo vodocrpilište

KRAŠIĆ

Str. 6

Str. 6-7

Moguća suradnja s izraelskim stručnjacima

DISTRIBUTIVNI CENTAR Str. 10-11

32 Ž KŽ K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Poštovani čitatelji,

uz hladne dane, a posebno noći, zako-račili smo u proljeće. Srećom, na području Zagrebačke županije nije bilo poplava, iako je bilo potencijalnih opasnosti za ugrozu kuća što je uklonjeno gradnjom zečjih nasipa.Župan Stjepan Kožić primio je najviše priznanje Obrtničke komore Zagreb za uspješnu suradnju i izniman doprinos u zaštiti, unapređenju, promidžbi i razvoju obrtništva. Priznanje mu je uručeno u prigodi Dana Obrtničke komore Zagreb.Bez pomoći Županije ne bi bilo sagrađeno vodocrpilište u Puškarovom Jarku u općini Krašić. Vodocrpilište je u pogon pustio župan Stjepan Kožić. U Samoboru je održan tradicionalni 14. Samoborski proljetni sajam, kao i 31. Sa-moborska salamijada. Voćari, proizvođači povrća i cvijeća s područja Zagrebačke županije obišli su novosagrađenu ULO hladnjaču Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici i upoznali se s mogućnostima koje Centar pruža. Distri-butivni centar je obišao i bivši izraelski ministar poljoprivrede, kao i izaslanstvo Općine Brodski Stupnik. Župan Stjepan Kožić i njegova zamje-nica Nadica Žužak u Jastrebarskom su prisustvovali otvorenju Hotela „Princess“, investitora Dragutina Vučkovića koji živi i radi u Kanadi, a podrijetlom je iz jaskan-skoga kraja.Uoči blagdana Uskrsa župan je posjetio štićenike Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. U organizaciji Radija „Kaj“ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je druga po redu manifestacija „Kajkavci u Lisinskom“ na kojoj se predstavila i Za-grebačka županija. U istoj dvorani tjedan dana kasnije obilježena je i 20. obljetnica djelovanja Zajednice kulturno-umjetnič-kih udruga grada Velike Gorice.U prostoru Županije održana je tradicio-nalna uskrsna izložba radova učeničkih zadruga, a buduće roditelje svakako će razveseliti program temeljem kojega će Zagrebačka županija za svako dijete rođe-no u 2018. isplatiti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od tisuću kuna. Uz najljepše pozdrave vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

jeste li znali?

Šuma Žutica, dio europske ekološke mreže Natura

2000, naftno je polje s više od 200 bušotina

Riječ uRednika

Zagrebačka županija je od 2011. do 2016. bila županija s najvećom stopom rasta zaposlenosti

OBRTNIČKa KOMORa ZaGREB URUČIla PRIZNaNJa OBRTNICIMa TE OSOBaMa I INSTITUCIJaMa KOJI SVOJIM DJElOVaNJEM POMaŽU I UNaPREĐUJU OBRTNIŠTVO

Županu Kožiću dodijeljeno najviše priznanje Obrtničke komore Zagreb

Obrtnička komora Zagreb dodijelila je žu-panu Stjepanu Kožiću Priznanje Man-duševac, najviše komorsko priznanje. Za uspješnu suradnju i izniman do-

prinos u zaštiti, unapređenju, promidžbi i ra-zvoju obrtništva, župan je priznanje primio u prigodi Dana Obrtničke komore Zagreb.

- Županija je naklonjena obrtnicima. Potpo-mažemo njihovo funkcioniranje kroz stručne edukacije, kroz financiranje pripreme pro-jekata za EU fondove, kroz bespovrat-ne potpore, koje su u 2017. bile u značajnom iznosu, a obrtnici, kao i mali i srednji poduzetnici, vra-ćaju to na način da su u mnogo-čemu u samom vrhu Hrvatske, prije svega prema ukupnom pri-hodu, neto dobiti, produktivnosti rada… Zbog takvog funkcioniranja obrtnika i poduzetnika Županija je prema indeksu razvijenosti svrstana krajem prošle godine odmah do Grada Zagreba - re-kao je župan, dodavši da bi se bez obrtništva, i ukupnog poduzetništva, teško moglo govoriti

o razvojnim programima i zapošljavanju. Na-glasio je i da je Zagrebačka županija od 2011. do 2016. bila županija s najvećom stopom rasta zaposlenosti te još jednom podsjetio na nedavno dobiveno priznanje Stvaratelji za stoljeća, za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Župan je rekao i da treba motivirati mlade da upisuju obrt-nička zanimanja jer ona, nakon položenoga majstorskog ispita, nude sigurnost i posao.

U prigodi Dana komore priznanja su dodi-jeljena obrtnicima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao i osobama i insti-tucijama koje svojim djelovanjem pomažu i unapređuju obrtništvo. Zlatnu statuu Obrt-ničke komore Zagreb primio je Stipe Bučar,

predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebar-sko, Zlatnu plaketu s pisanim prizna-

njem, uz zagrebačke obrtnike, pri-mili su Željko Lepotinec, obrtnik iz Dugog Sela, i Milan Kralj, obrt-nik iz Svetog Ivana Zeline. Zlatni krug s pisanim priznanjem, za značajan doprinos razvoju, za-

štiti i promicanju obrtništva, do-dijeljen je, uz ostale, gradonačelni-

ku Velike Gorice, ujedno i saborskom zastupniku Draženu Barišiću, Srednjoj školi

Jastrebarsko i novinaru Draganu Vickoviću iz Vrbovca. Zlatnu diplomu, za doprinos razvo-ju obrtništva, primili su Stjepan Markotić iz

❛Postati obrtnikom odluka je hrabrih ljudi koji žele bolje sebi i svojim obiteljima - rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec

Krajem prošle godine

Županija je prema indeKsu razvijenosti svrstana odmah do

grada zagreba

Posebno priznanje za doprinos komorskom sustavu dobila je Nada Šiber, tajnica UO Zaprešić

Zlatna statua s pisanim priznanjem uručena je Josipu Žugliću (UOGZ) i Stipi Bučaru, predsjedniku UO Jastrebarsko

UO Zaprešić i Čedomir Klasnić iz UO Ivanić-Grad, a Srebrnu diplomu, za obavljanje obrtničke djelatnosti dulje od 20

godina, Bruno Rotim iz UO Ivanić-Grad, Jadranko

Kosmat iz UO Zaprešić, Željko Prevarić iz UO Vrbovec i Mladen Celić iz

UO Jastrebarsko. Priznanje Žena obrtnica, za uspjeh u poslovanju, primile su Ljuba Erde-lja iz UO Zaprešić, Draženka Dautanec iz UO Vrbovec i Sanja Kozlina iz UO Samobor, dok je priznanje Mladi obrtnik/obrtnica uručeno Bojanu Sokolu iz UO Ivanić-Grad, Bianki Klo-koč iz UO Dugo Selo, Vedranu Madžarcu iz UO Sveti Ivan Zelina i Viktoriji Đurašin iz UO Veli-ka Gorica. Posebnim priznanjem za uspješnu suradnju i unapređenje obrtničkih asocija-cija nagrađen je Vjeran Štublin iz Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, a posebnim priznanjem za doprinos komorskom sustavu Nada Šiber, tajnica UO Zaprešić.

Prisutnima na svečanosti, uz ostale, obratio se i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Rekao je da obrtništvo iz dana u dan pokazuje da može i da zna, da ima resurse koje dobrim zakonodavnim okvirom treba staviti u kontekst rada i otvaranja novih radnih mjesta.

- Postati obrtnikom odluka je hrabrih ljudi koji žele bolje sebi i svojoj obitelji - rekao je Ranogajec, dodavši da veseli dobra suradnja Obrtničke komore Zagreb s Gradom i Župani-jom, odnosno njihovim čelnim ljudima koji su svjesni tko im puni proračun.

nastavak na str. 4

Priznanje Žena obrtnica, uz ostale, primile su

Sanja Kozlina, Ljuba Erdelja i Draženka Dautanec

na području grada zagreba i

zagrebačKe Županije, u 14 udruŽenja, ima

nešto manje od 18.000 obrtniKa

Dobitnici Zlatne plakete s pisanim priznanjem - Milan Kralj (prvi s desna), Željko Lepotinec (drugi s desna)

5Ž K broj 116, ožujak 2018.4 Ž K broj 116, ožujak 2018. GOSPODARSTVO

Zlatni krug s pisanim priznanjem primili su Srednja škola Jastrebarsko, novinar Dragan Vicković i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić

- Jedino suradnjom, jedino partneri koji se dogovaraju, a ‘ne lome jedni druge pre-ko koljena’, mogu postići uspjeh - rekao je predsjednik HOK-a.

Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke ko-more Zagreb, uvodno je izrazio zadovolj-stvo što se u proteklih godinu dana broj obrta na prostoru Grada i Županije povećao za 500.

ÎZa svečanosti je predstavljena Strategija razvoja Obrtničke komore Zagreb do 2022. godine. U njoj su definirani ključni prioriteti i angažman Obrtničke komore Zagreb u budućem razvoju obrtništva. - Obrtništvo je danas ‘zadnja rupa na svirali’. Idemo to promijeniti! Nužno je napraviti radikalne iskorake, mijenjati zakonodavni okvir, ali i svijest da obrtništvo nije ‘ono nešto sa strane’, nego da, zajedno s malim i srednjim poduzetnicima, može biti nosiva platforma hrvatskoga razvoja. Svi oni koji misle da Hrvatsku mogu graditi isključivo na velikim poduzećima, na privatizaciji, na izgradnji golemih sustava, svi oni grije-še. Hrvatska je tradicijski zemlja obrtništva - predstavljajući Strategiju rekao je Darko Tipurić, profesor na Ekonomskom fakultetu, uz Mislava Antu Omazića, voditelj projektnog tima koji je izradio Strategiju.

Strategija razvoja OK Zagreb do 2022. godine

❱ U travnju ove godine Obrtnička komora Zagreb će ponovno na Zagrebačkom velesajmu organizirati Sajam obrtničkih zanimanja, namijenjen učenicima sedmih i osmih razreda osnovne škole

❱ Župan je rekao da treba motivi-rati mlade da upisuju obrtnička zanimanja jer ona, nakon položenoga majstorskog ispita, nude sigurnost i posao

- Prvi puta nakon sedam - osam godina imamo porast broja članstva, to je dobra vi-jest - rekao je, podsjetivši na ono što Komo-ra pruža svome članstvu.

- Otvorili smo Biznis akademiju, besplat-nu on line platformu za edukacije, nastavili smo s projektom Zagreb crafts, programom pogodnosti Artifex, u suradnji sa Županijom organiziramo Obrtnički forum… U travnju ove godine ponovno organiziramo Sajam obrtničkih zanimanja za djecu sedmih i osmih razreda osnovne škole. Ako i jedno dijete ‘dovedemo’ u strukovnu školu, to je veliki plus. Moramo educirati roditelje da ako dijete ‘ima struku u rukama’ može za-posliti samoga sebe. To je za njega benefit. Obrazovna reforma mora popularizirati strukovno obrazovanje - rekao je Šabić.

Na području Grada i Županije, u 14 udru-ženja, ima nešto manje od 18.000 obrtnika.

Dobitnici priznanja Mladi obrtnik/obrtnica - Viktorija Đurašin, Bianka Klokoč, Bojan Sokol i Vedran Madžarac

DEMOGRAFIJA

Zasad je iz Europskoga socijalnog fonda i državnog proračuna osigurano 300 milijuna kuna za popodnevni rad, smjenski rad, odnosno produljeni boravak u dječjim vrtićima

U sklopu kampanje „Vrtići za skladniji život“, u Samoboru je održana info-radionica Mi-

nistarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na kojoj su prisutni pobliže upoznati s otvo-renim javnim pozivom „Unapređe-nje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazova-nja“. Pozivom je zasad osigurano, iz Europskoga socijalnog fonda i državnog proračuna, 300 milijuna kuna za popodnevni rad, smjenski rad ili produljeni boravak dječjih vrtića. Potencijalni prijavitelji su dječji vrtići kojima je osnivač grad, općina, odnosno vjerska zajednica, kao i privatni dječji vrtići. Kroz jav-ni poziv osigurano je zapošljavanje odgajatelja, stručnog i pomoćnog osoblja, kao i nabava didaktičke opreme.

- Poziv je trajno otvoren. Bude li interesa, povećat ćemo sredstva. Sve ovo radimo s ciljem da se na najbolji mogući način usklade pri-

INFO-RaDIONICa O MOGUĆNOSTI FINaNCIRaNJa PRODUlJENOGa RaDNOG VREMENa DJEČJIH VRTIĆa

‘Vrtići za skladniji život’

zadovolje formalne uvjete, odmah slijedi i potpisivanje ugovora, od-nosno financiranje projekta. Oče-kuje se da će prvi ugovori biti pot-pisani do jeseni.

Radionica u Samoboru organi-zirana je za predstavnike vrtića, odnosno njihove osnivače, koje je uvodno, uz ravnatelja HZZ-a Antu Lončara i zamjenicu gradonačelni-ka Sanju Horvat Iveković, pozdra-vila i zamjenica župana Nadica Žužak.

- Predškolski odgoj nije u nadlež-nosti Županije, ali to nas ne priječi da ovom projektu damo podršku i potaknemo vrtiće da se prijave na javni poziv. Projekt je zamišljen da se radno vrijeme vrtića uskladi s potrebama roditelja u nadi da će to pridonijeti demografskoj obnovi - rekla je zamjenica Žužak.

S javnim pozivom prisutne su pobliže upoznali Ivana Udovičić, voditeljica Službe za istraživanje i koordinaciju demografske politike u Ministarstvu, i Vladimir Šomen, voditelj Odjela za vrednovanje pro-jekata iz fondova EU.

vatne i obiteljske obaveze rodite-lja - rekla je državna tajnica u Mi-nistarstvu demografije Margareta Mađerić, dodavši da se ovim pozi-

vom potiče i zapošljavanje odgaja-telja, logopeda, psihologa, rehabili-tatora, kuhara, spremača…

- Sve je na dječjim vrtićima, od-nosno njihovim osnivačima. Oni najbolje znaju kakve su potrebe na terenu - rekla je državna tajnica, naglasivši da osnivači vrtića neće imati nikakvih financijskih troško-va. Kako se radi o trajno otvorenom pozivu, rekla je da će se pristigle prijave odmah obraditi te, ukoliko

Županija će za svako dijete ro-đeno u 2018. dodijeliti jed-nokratnu novčanu pomoć u

iznosu od tisuću kuna. Pravo na pomoć može ostvariti jedan od roditelja, samohrani roditelj ili ro-ditelj iz jednoroditeljske obitelji, državljanin RH s prijavljenim pre-bivalištem na području Zagrebačke županije od najmanje godinu dana. Zahtjev za dobivanje pomoći pod-nosi se, u pravilu, u roku od četiri mjeseca od dana rođenja djeteta. Krajnji rok za dostavu zahtjeva je 10. siječnja 2019. godine.

ŽUPaNIJa OSIGURala JEDNOKRaTNU NOVČaNU POMOĆ RODITElJIMa NOVOROĐENČaDI

Tisuću kuna za svako novorođeno dijetePravo na pomoć može ostvariti jedan od roditelja, samohrani roditelj ili roditelj iz jednoroditeljske obitelji, državljanin RH s prijavljenim prebivalištem na području Zagrebačke županije od najmanje godinu dana

Postupak za dobivanje pomoći pokreće jedan od roditelja, samo-hrani roditelj ili roditelj iz jedno-roditeljske obitelji s kojim novo-rođeno dijete živi u zajedničkom kućanstvu. Zahtjev i pripadajuća dokumentacija podnose se u pisa-nom obliku na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdrav-stvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb. Obrazac zahtjeva, kao i sve dodat-ne informacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici Županije, www.zagrebacka-zupanija.hr.

❱ Kroz javni poziv osigurano je zapošlja-vanje odgajatelja, stručnog i pomoćnog osoblja, kao i nabava didaktičke opreme

❛Predškolski odgoj nije u nadležnosti Županije, ali to nas ne priječi da ovom projektu damo podršku i potaknemo vrtiće da se prijave na otvoreni javni poziv - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

Dobitnici Zlatne diplome Čedomir Klasnić i Stjepan Markotić

Srebrnu diplomu, uz ostale, primili su Mladen Celić, Bruno Rotim, Jadranko Kosmat, Željko Prevarek

76 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. 6 Ž K

U prvo vrijeme vodu iz vodocrpilišta u Puškarovom Jarku koristit će stanovnici priključeni na vodovodni sustav Pribić, jedan od dva sustava vodoopskrbe na području općine Krašić

Na Svjetski dan voda, 22. ožuj-ka, župan Stjepan Kožić otvorio je u Puškarovom

Jarku, u općini Krašić, novosa-građeno vodocrpilište, izdašnosti 12 litara vode u sekundi. Istražni radovi počeli su još 2010., a sam proces gradnje vodocrpilišta 2012. godine. Prije tri godine sa-građeno je i 750 metara priključ-noga visokotlačnog cjevovoda, a krajem prošle godine završeno je spajanje cjevovoda s bunarom na vodocrpilištu, za što je uporabna dozvola izdana u veljači ove go-dine.

- Za nas je ovo investicija od kapitalne važnosti. Ovo izvorište dovoljno je da se vodom opskrbe dvije općine Krašić, dakle duplo više stanovnika nego što ih sada živi na našem području - rekao je načelnik Krašića Josip Petko-vić Fajnik, dodavši da se ukupna investicija ne bi mogla realizirati

Na SVJETSKI DaN VODa - U OPĆINI KRaŠIĆ OTVORENO NOVOSaGRaĐENO VODOCRPIlIŠTE

Dovoljno pitke vode i za duplo više stanovnika

bez pomoći Zagrebačke župani-je. Samo u spajanje vodocrpilišta s tlačnim cjevovodom, zajedno s izradom projektne dokumen-tacije, uloženo je 650.000 kuna, od čega je Županija osigurala 520.000 kuna.

- U proteklih pet-šest godina ukupno je u ovu investiciju ulo-ženo 1,8 milijuna kuna. Ulagala je Općina, Županija, Hrvatske vode i Vodoopskrba i odvodnja Zagre-bačke županije - podsjetio je Petković Fajnik.

U prvo vrijeme vodu iz vodocrpili-šta u Puškarovom Jarku koristit će sta-

novnici priključeni na vodovodni sustav Pribić, jedan od dva susta-va vodoopskrbe na području op-ćine Krašić.

- Ovakvi objekti su radost, ne samo za sredinu u kojoj su sa-

građeni, nego i Županiju. Prepoznali smo problem

koji se ovdje javljao na-kon većih kiša, kada je dolazilo do zamućenja

vode, i pomogli gradnju novoga vodocrpilišta.

Mislim da to moramo radi-ti u svim sredinama, posebno

u manjim općinama koje izvor-nim sredstvima proračuna ne mogu same realizirati kapitalne projekte - rekao je župan Kožić, zahvalivši na pomoći Hrvatskim vodama i Vodoopskrbi i odvodnji Zagrebačke županije. Još jednom je istaknuo i projekt vodoopskr-be istočnoga dijela Zagrebačke županije, investiciju od oko 800 milijuna kuna, koja će se najve-ćim dijelom realizirati europskim te sredstvima države i Hrvatskih voda.

- Ovaj projekt, nažalost, pripre-mamo dugo godina, no uskoro će on, kada krenu konkretni radovi, biti vidljiv i na terenu - rekao je župan.

Rana intervencija podrazumijeva postupke pravodobnog uočavanja i prepoznavanja odstupanja u razvoju te provođenje interdisciplinarnih interventnih programa za djecu s neurorizikom za nastanak teškoća u razvoju

Podjelom diploma završila je dvogodišnja edukacija dje-latnika Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi

Gornja Bistra tijekom koje su stekli nove kompetencije i znanja o ra-noj interevenciji i potpomognutoj komunikaciji djece s višestrukim teškoćama. Medicinskim sestrama, njegovateljima, fizioterapeutima, defektolozima… diplome je uručio ministar zdravstva Milan Kujun-džić.

- Ovo što se dogodilo u Bistri veliki je iskorak u trendu svjetske medicine. Djelatnici su educirani o ranoj intervenciji, koja znači na vrijeme početi liječiti, te o indivi-dualnoj, personaliziranoj medicini, koja je u svijetu tek u povojima. Pacijenti ove bolnice sada će imati drugačiju i kvalitetniju skrb. Vje-rujem da će rezultati biti vidljivi

❱ Dosadašnje vodocrpilište u Puškarovom Jarku, građeno prije više od 50 godina, radilo je na prin-cipu sabirnih komora, pa je nerijetko, nakon većih kiša, dolazilo do zamućenja vode

vodocrpilište je izdašnosti

12 litara vode u seKundi

❱ Županija ima ugovo-renih 45 T1 timova (liječnik, medicinska sestra/tehničar, vozač) i pet T2 timova (medicinska sestra/tehničar, vozač)

OPĆINE I GRADOVI 7Ž K

ISPOSTaVE ŽUPaNIJSKOG ZaVODa Za HITNU MEDICINU U IVaNIĆ-GRaDU I SVETOM IVaNU ZElINI

DVOGODIŠNJa EDUKaCIJa DJElaTNIKa SPECIJalNE BOlNICE Za KRONIČNE BOlESTI DJEČJE DOBI GORNJa BISTRa

Za rad timova hitne medicinske pomoći osigurano 1,2 milijuna kuna

Stekli nove kompetencije i znanja o ranoj intervenciji

Rad hitne medicinske službe u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini Županija će i ove go-

dine sufinancirati s 1,2 milijuna kuna. Naime, Županija je 2016., promjenom Mreže hitne medici-ne, dobila dodatnih 15 T1 timo-va, a gradovi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina, u kojima je dotad bilo ustrojeno dežurstvo, dobili su sta-tus ispostava Zavoda za hitnu me-

dicinu Zagrebačke županije. Žu-panija od tada ima 45 T1 timova (liječnik, medicinska sestra/teh-ničar, vozač), pet T2 timova (me-dicinska sestra/tehničar, vozač) i pet timova u prijavno-dojavnoj jedinici u Velikoj Gorici. Isposta-ve u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini imaju po pet T1 timova, od čega četiri tima u svakom gradu plaća Hrvatski zavod za zdrav-

stveno osiguranje, a po jedan tim financira Zagrebačka županija sa spomenutih 1,2 milijuna kuna.

- Pravodobna hitna pomoć u najvećem broju slučajeva spašava život. S obzirom na naš geografski položaj i činjenicu da na našem području nema opće bolnice, uz financiranje timova u Ivanić-Gra-du i Svetom Ivanu Zelini, ove go-dine sufinanciramo i rad osam

punktova posebnog dežurstva u neradne i dane blagdana u sklo-pu ispostava županijskoga Doma zdravlja (vidi str. 20) . Na taj ćemo način rasteretiti pritisak na hitnu medicinsku službu - kaže župan Stjepan Kožić. Županija također, ove godine s 300.000 kuna, su-financira i nabavu medicinske i laboratorijske opreme bolnica i poliklinika u gradu Zagrebu.

u godinama pred nama - rekao je ministar Kujundžić.

Edukaciju su, kroz dva različita programa, proveli Edukacijsko-re-habilitacijski fakultet i Centar za rehabilitaciju djece i mladeži „Mali dom“, a sve je financirao, s gotovo 700.000 kuna, Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

- U ovoj bolnici smo naišli na veliku otvorenost ravnatelja da pristupi zahtjevnim promjenama i procesima. Promjene su mogu-će jedino ako postoji dobra volja. Edukacija je provedena kako bi se

osuvremenila skrb za djecu, kako bi svako dije-te, s višestrukim teškoćama, dosegnulo svoj puni potencijal - rekla je Valentina Otmačić, vo-diteljica Ureda UNICEF-a za Hr-

ÎSvečanosti predaje diploma prisustvovao je i župan Stjepan Kožić, koji je malim bolesnicima donio i prigodne uskrsne poklone. Rekao je da je ponosan što je ideja za ovakvu edukciju potekla od ravnatelja bolnice Renata Mittermayera. - I dalje ćemo, u materijalnom smislu, skrbiti za ovu bolnicu. Nadam se da ćemo u vremenu pred nama sagraditi novu zgradu bolnice, za što smo na-čelni sporazum već potpisali - rekao je župan. Na njegove se riječi nadovezao i ministar Kujundžić.- Svjesni smo da ova kuća, s pacijenti-ma kakvi se u njoj liječe, treba cijeloj Hrvatskoj. Ozbiljno razmišljamo o neophodnosti gradnje primjere-nije, suvremenije bolnice koja će zbrinjavati teške pacijente s posebnim potrebama. To je i potreba ove zemlje - rekao je ministar.

ÎEdukaciju su prošli svi naši djelatnici koji rade s pacijentima - medicinske sestre, njegovatelji, fizioterapeuti, de-fektolozi. Veoma je važno prepoznati, a onda i omogućiti djeci s posebnim teškoćama da razviju određene vješti-ne - rekao je ravnatelj bolnice Renato Mittermayer.

Nova bolnica

Djeca s posebnim teškoćama

vatsku, dodavši da su sredstva za provođenje edukacije svojim do-nacijama osigurali građani RH. Na veliki angažman polaznika, koji su u edukaciju uložili svoje slobodno vrijeme, ukazala je Darija Udovi-čić Mahmuljin, ravnateljica Centra „Mali dom“.

- Imali smo dva cilja: impleman-tirati nove suvremene metode u ranoj intervenciji, zasnovane na modernim dostignućima koja po-boljšavaju razvoj djeteta na svim razinama, i kreirati stimulativno,

poticajno okruženje za ra-zvoj. Realizirali smo to

kroz seriju edukacija i radionica praktičnih vještina - približila je jedan od programa D.

Udovičić Mahmuljin. O drugome, koji je za cilj

imao naučiti djelatnike bolni-ce metodama kako iz djece izvući maksimum u pogledu komunikaci-je, govorila je Jasmina Ivšac Pavli-ša s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

- Velika je vrijednost ovoga pro-grama što se zdravstveni sustav povezao s visokim obrazovanjem, kako bi se djelatnicima bolnice moglo prenijeti ono što danas zna-mo o ranoj intervenciji - rekla je J. Ivšac Pavliša.

eduKaciju je financirao

ured unicef-a za hrvatsKu

ZDRAVSTVO

98 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018.

Jedinice lokalne samouprave dužne su do 9. lipnja za svoje područje donijeti program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

Za PREDSTaVNIKE GRaDOVa I OPĆINa ŽUPaNIJa ORGaNIZIRala SaSTaNaK Na KOJEMU SE GOVORIlO O SURaDNJI U PROVEDBI ZaKONa IZ PODRUČJa POlJOPRIVREDE

Županija je za gradonačelnike i općinske načelnike, odno-sno predstavnike gradova i općina organizirala sa-

stanak na kojemu se govorilo o provedbi dva zakona - o zaštiti životinja i o poljoprivrednom zemljištu, odnosno obvezama jedinica lokalne i regionalne sa-mouprave koje proizlaze iz ovih zakona. Domaćin sastanka bio je zamjenik župana Hrvoje Frankić.

- Od vas želimo povratnu in-formaciju što vas najviše muči i kako vam Županija može pomoći da se problemi kod provedbe za-kona svedu na minimum - rekao je Frankić.

Zaštita životinja

Zakon o zaštiti životinja, koji je na snagu stupio krajem pro-šle godine, uz ostalo, obvezuje županije da na svome područ-ju, ako ga dosad nije bilo, ofor-me sklonište za životinje. Na području Zagrebačke županije zasad je registrirano šest sklo-ništa, pa naša županija nema tu obvezu. Obveza županija je i osnivanje koordinacijske rad-ne skupine koja će koordinirati

❱ Gradovi i općine dužni su organizirati i financirati poslove sakupljanja napuštenih životinja te plaćati troškove njihove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite

ruralni razvitak i šumarstvo. Ona je prisutne pobliže upo-

znala sa zakonskim obvezama gradova

i općina. Oni su, uz ostalo, dužni organizirati i fi-nancirati poslo-ve sakupljanja napuštenih ži-

votinja te plaća-ti troškove skrbi,

sterilizacije, označa-vanja i veterinarske za-

štite napuštenih ili izgubljenih životinja. Također, gradovi i op-ćine su dužni do 30. lipnja ove godine osigurati nadzor pro-vedbe obveznoga mikročipira-nja pasa. O Zakonu o zaštiti ži-votinja govorio je i Luka Oman, predsjednik Udruge „Prijatelji životinja“. Kako ovaj zakon više ne predviđa eutanaziju živo-tinja dugotrajno smještenih u skloništu, viša stručna surad-nica za poljoprivredu u Gradu Svetom Ivanu Zelini Štefica

na prostoru Županije dosad je

miKročipirano 36.180 pasa, a pretpostavKa je da ih još 30 do 50 posto nije

miKročipirano

primjenu propisa iz područja zaštite životinja. Odlukom žu-pana, Koordinacijska rad-na skupina Zagrebačke županije ima 11 čla-nova, a za predsjed-nicu je imenovana Gordana Županac iz Upravnog odjela za poljoprivredu,

Kramarić rekla je da će jedinice lokalne samouprave za godiš-nji smještaj napuštenih pasa u skloništu morati izdvajati i po 15.000 kuna za jednoga psa. Načelnik Brckovaljana Željko Funtek, pak, smatra da izjava Omana kako lisice ne treba tje-rati iz naselja ako ne predstav-ljaju opasnost za ljude „prelazi granice dobroga ukusa“. Za sa-stanka je ukazano i na problem namjerno ostavljenih pasa u šumama i ruralnim naseljima županije. Ostavljaju ih oni koji ih se žele riješiti, a ako nisu mi-kročipirani, njihovo zbrinjava-nje ide na teret gradova i općina na čijem se području takav pas zatekne. Prema iznesenim po-dacima, na prostoru županije dosad je mikročipirano 36.180 pasa, a pretpostavka je da ih još 30 do 50 posto nije mikročipi-rano.

Poljoprivredno zemljište

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede - državni tajnik Tugomir Majdak te Manda Su-man-Jovanović i Ivan Dumić, prisutne su upoznali s osnov-

POLJOPRIVREDA

Obveze gradova i općina koje proizlaze iz Zakona o zaštiti životinja i Zakona o poljoprivrednom zemljištu

štem u vlasništvu države ‘spu-šta’ na gradove i općine. Oni su stoga do 9. lipnja dužni donijeti program raspolaganja poljopri-vrednim zemljištem u vlasniš-tvu države. Kod utvrđivanja najpovoljnijega ponuditelja za zakup zemljišta, pojasnila je Manda Suman-Jovanović, pred-nost će imati vlasnici ili posjed-nici stoke koji ne ispunjavaju uvjet „prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih po-vršina“, dosadašnji posjednici, mladi poljoprivrednici te domi-cilni poljoprivrednici. Novina je da će se u zakup moći dati i poljoprivredno zemljište u pri-vatnome vlasništvu koje je ne-obrađeno ili zapušteno, a čiji su vlasnici nedostupni ili imaju ne-poznato boravište. Takvo će ze-

Do 30. lipnja gradovi i općine su dužni osigurati

nadzor provedbe obveznoga mikročipiranja pasa

❱ Novim zakonom u zakup će se moći dati i poljo-privredno zemljište u privatnome vlasništvu koje je neobrađeno ili zapušteno, a čiji su vlasnici nedostupni ili imaju nepoznato boravište

❱ Županija će do kraja ove godine započeti s anketiranjem zainteresiranih i odabrati pilot-lokaciju na kojoj bi se kroz idućih pet do šest godina, europskim novcem, sagradio sustav navodnjavanja

mljište u zakup, na rok do deset godina, moći dati Ministarstvo poljoprivrede.

Navodnjavanje

Na kraju sastanka, pročelnik za poljoprivredu, ruralni ra-zvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković pri-sutne je upoznao s projektom navodnjavanja poljoprivrednih površina u županiji. Županija je još 2006. izradila Plan navod-njavanja poljoprivrednih povr-šina i gospodarenja poljopri-vrednim zemljištem i vodama, a sada je pravo vrijeme, rekao je Kraljičković, da se on realizi-ra europskim sredstvima. Kroz Program ruralnog razvoja RH, operaciju „Investicije u osnov-nu infrastrukturu javnog na-

vodnjavanja“, moguće je dobiti do 100% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, odnosno do 15 milijuna eura. Županija će do kraja ove godine, rekao je pročelnik, započeti s anketi-ranjem zainteresiranih vlasni-ka/posjednika, koncesionara i zakupaca poljoprivrednoga ze-mljišta te odabrati pilot-lokaci-ju na kojoj bi se kroz idućih pet do šest godina sagradio sustav navodnjavanja.

nim odredbama novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Najznačajnija je da se raspola-ganje poljoprivrednim zemlji-

POLJOPRIVREDA

1110 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. POLJOPRIVREDA

Inicijativom Zagrebačke žu-panije, njezinoga Upravnog odjela za poljoprivredu, ru-

ralni razvitak i šumarstvo, u Distributivnom centru za voće i povrće održan je radni sa-stanak pročelnika za poljopri-vredu Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Kra-pinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždin-ske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Središnja tema bila je „Poticanje razvoja horti-kulturne proizvodnje - izazovi, proizvodnja, logistika, distri-bucija, prodaja, udruživanje, zajednički projekti“. Pose-ban naglasak bio je na proizvodnji jabuke te je načelno prihva-ćen prijedlog pro-čelnika za poljopri-vredu Zagrebačke županije

Josipa Kraljičkovića o iniciranju projektne ideje „Devet županija za konkurentniju proizvodnju voća i povrća - primjer proi-zvodnja jabuka“. Prisutni su se složili da ovakav projekt prije svega trebaju podržati sami proizvođači, koje treba uvjeriti da je to dobra ideja u njihovom interesu. U konačnici, zamisao je da se udruže proizvođači de-vet županija i tržištu ponude je-dinstvenu hrvatsku robnu mar-ku jabuke. Kao primjer dobre prakse udruživanja proizvođa-ča istaknuta je PZ „Zagrebački voćnjaci“, prva proizvođačka organizacija u RH u sektoru voća i povrća. S načinom funk-cioniranja zadruge, od njezina osnutka do danas, prisutne je upoznao Mario Di Giusti, njezin upravitelj.

Govorilo se i o mogućnosti da Distributivni centar za

voće i povrće postane regionalni centar za plasman domaćeg voća na hrvatsko i europsko tržište. Rečeno je da će ovaj

centar, nedavno pot-pisanim ugovorom s njemačkim partnerom, krenuti ove godine s ozbiljnijim plasmanom jabuke na europsko tr-žište. Hrvoje Bunjevac, njegov direktor, rekao je da je Centar na usluzi svim voćarima sjevero-zapadne Hrvatske.

Kao primjer dobre prakse, Distri-butivni centar za voće i povr-će, u sklopu kojega će uskoro

biti otvorena najmodernija ULO hladnjača, obišlo je izaslanstvo Općine Brodski Stupnik, s kojim je bio i zamjenik brodsko-posav-skog župana Stjepan Bošnjaković. Uz Hrvoja Bunjevca, direktora Distributivnog centra, o značaju ULO hladnjače za poljoprivrednike puno šire od prostora Zagrebač-ke županije, gostima je govorio zamjenik župana Hrvoje Frankić.

Prihvaćena je ideja da se moguća suradnja razvija u smjeru gradnje hrvatskoga pokazno-istraživačkog centra u kojemu bi se educirali proizvođači

Distributivni centar za voće i povrće obišao je, zajedno sa suradnicima, Simhon Shalom, u dva mandata mi-

nistar poljoprivrede Države Izrael. Zajedno s predstavnicima Velepo-slanstva Izraela u RH, razgovarao je sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim suradnicima o moguć-nostima suradnje, napose u preno-šenju izraelskih iskustava i znanja u poljoprivrednoj proizvodnji i korištenju novih, inovativnih teh-nologija. Shalom je vlasnik konzul-

Korist od Distributivnog centra imaju poljoprivredni proizvođači, a ne trgovci

❱ Pročelnik za poljopri-vredu Zagrebačke županije Josip Kraljičko-vić rekao je da se ideja o pokazno-istraživačkom centru može realizirati kroz fondove EU

Načelno je prihvaćen prijedlog o iniciranju projektne ideje ‘Devet županija za konkurentniju proizvodnju voća i povrća’

RaDNI SaSTaNaK PROČElNIKa Za POlJOPRIVREDU

Kako uvjeriti proizvođače u nužnost njihova udruživanja?

❱ Govorilo se o mogućnosti da Distributivni centar postane regionalni centar za plasman domaćeg voća na hrvatsko i europsko tržište

Krajnji je cilj ponuditi trŽištu hrvatsKu robnu

marKu jabuKeRekao je da ovakav centar, čiju po-litiku poslovanja određuju sami proizvođači, garantira sigurnu dis-tribuciju i plasman proizvoda.

- Korist od njega imaju sami pro-izvođači, a ne trgovci. Kroz ovakav

❛Svi smo svjesni problema u poljoprivredi, a ovakav centar jedno je od rješenja problema - poručio je Hrvoje Bunjevac

tantske tvrtke koja pruža stručnu pomoć u pripremanju strateških planova u području poljoprivrede, vode, energetike i ruralnog razvoja. Sam je za mjesto sastanka odabrao Distributivni centar te prihvatio ideju da se moguća suradnja razvija u smjeru gradnje hrvatskoga poka-zno-istraživačkog centra u kojemu bi se, prije svega kroz prikaz novih tehnologija u proizvodnji voća i po-vrća, educirali proizvođači.

- Vaša iskustva s inovativnim centrima nama bi dobro došla. Vje-

POLJOPRIVREDA

DISTRIBUTIVNI CENTaR OBIŠlO IZaSlaNSTVO OPĆINE BRODSKI STUPNIK

PRENOŠENJE IZRaElSKIH ISKUSTaVa I ZNaNJa U PROIZVODNJI VOĆa I POVRĆa I KORIŠTENJU NOVIH TEHNOlOGIJa U POlJOPRIVREDI

‘Ako će svako selo voditi svoju politiku, neće nam biti dobro’

Bivši ministar poljoprivrede Izraela nudi suradnju Zagrebačkoj županiji

rujem da ste u nama prepoznali odgovorne ljude koji promišljaju o razvoju poljoprivrede. Želimo baštiniti nove tehnologije koje poljoprivrednoj proizvodnji mogu donijeti značajan napredak - re-kao je župan Kožić, dodavši da od Shaloma i njegova tima, posred-stvom izraelskoga Veleposlanstva, očekuje pisani prijedlog o mogućoj suradnji.

- Imamo puno iskustva. Nikada nisam čuo za dobar san za koji se ne bi našao novac da se ostvari. Ako to stvarno želimo, možemo ovdje zajedno napraviti pokazno-istraživački centar koji će prido-nijeti iskorištenju maksimalnih kapaciteta u proizvodnji voća i po-vrća. U Izraelu su takvi centri, koji proizvođače povezuju s istraživa-

čima, izuzetno rašireni - rekao je Shalom, koji je pozvao izaslanstvo Županije da u svibnju posjeti Izra-el kojom prilikom bi, uz boravak na sajmu poljoprivrede, obišlo u Galileji jedan od ovakvih centara, u kojemu se proizvodi voće, poput jabuke i marelice, i cvijeće.

Tijekom sastanka razgovaralo se i o navodnjavanju, u kojemu Drža-va Izrael ima veliko iskustvo. I dok se u Hrvatskoj navodnjava svega 1,3 posto poljoprivrednih površi-na, u Izraelu se navodnjava 50 po-sto poljoprivrednoga zemljišta.

O poljoprivrednom potencijalu županije izraelsko izaslanstvo je upoznao pročelnik za poljoprivre-du Josip Kraljičković. Uz ostalo, re-kao je da je prostor županije veliki potencijal za razvoj poljoprivrede, posebno voća i povrća. Na prosto-ru županije odvija se, za hrvatske prilike, i značajnija proizvodnja mlijeka, a tu je i najviše stoke i go-veda te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u RH. Kraljičković je rekao da se ideja o pokazno-istra-živačkom centru može realizirati kroz fondove EU.

zelenoj tržnici, preko osnivanja zadruge, gradnje prve faze Dis-tributivnog centra, dobivanja statusa proizvođačke or-ganizacije, pa sve do gradnje i opremanja ULO hladnjače, goste je kroz prezentaciju proveo Hrvoje Bunje-vac.

- Svi smo danas svje-sni problema u poljopri-vredi, a ovakav centar jedno je od rješenja problema. Trebamo se udruživati i zajedno nastupati na tržištu. Ako će ‘svako selo’ voditi svoju politiku, neće nam biti dobro - rekao je Bunjevac.

centar se kreira i razvija povjere-nje krajnjeg kupca i poljoprivred-nih proizvođača - rekao je Frankić.

Od ideje, kada su članovi da-našnje PZ „Zagrebački voćnjaci“ bili tek skupina proizvođača na

usKoro se u distributivnom centru otvara

najmodernija ulo hladnjača

Da se pojedinačnim pokušajima ne može uspjeti na globalnom

tržištu, svjestan je i načelnik Brodskog Stu-

pnika Goran Jelinić. Ova Op-ćina, rekao je, ima namjeru graditi poljoprivredni inkubator, koji bi se sufinancirao europskim novcem, a u kojemu bi, uz ostalo, bio prostor za preradu voća i povrća, meda i mesa te, u konačnici, i hladnjača.

❛Vjerujem da ste u nama prepoznali odgovorne ljude koji promišljaju o razvoju poljoprivrede. Želimo baštiniti nove tehnologije koje poljoprivrednoj proizvodnji mogu donijeti značajan napredak - rekao je župan Stjepan Kožić

1312 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

NOVOSaGRaĐENU UlO HlaDNJaČU DISTRIBUTIVNOG CENTRa Za VOĆE I POVRĆE OBIŠlI ŽUPaNIJSKI PROIZVOĐaČI VOĆa, POVRĆa I CVIJEĆa

Bez udruživanja nema opstanka na globalnom tržištuU SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

U veterinarskoj ambulanti nerijetko se susrećemo s ortopedskim pro-blemima kod naših ljubimaca, jedno od češćih stanja je iščašenje patele. Iščašenje (luksacija) patele ili ivera u kućnih ljubimaca se javlja u ranijoj životnoj dobi, u najvećem broju slučajeva ono je urođeno, no može biti i stečeno. Uzrok urođenog iščašenja leži u anatomskim nepravilnostima skeleta, bedrenog mišićja i kukova, najčešće kod malih pasmina pasa. Stečena, traumatska luksacija patele javlja se u medijalnom ili lateralnom obliku. Klinički znakovi variraju ovisno o stupnju iščašenja, nalaz može biti sličan kod nekoliko različitih stanja i zato je bitno da se provede kompletan ortopedski pregled.

Ovisno o težini promjena, četiri su stupnja iščašenja.PRVI STUPaNJ je najlakši i ne zahtijeva operacijsko liječenje. Psi ne poka-zuju ili neznatno pokazuju kliničke znakove ili se šepanje javlja tek nakon dužih opterećenja. Iščašenje prvog stupnja je najčešće slučajan nalaz tije-kom pregleda životinje. Patela se vraća u svoju poziciju, deformacije kosti nema. Manualna luksacija patele je moguća za vrijeme pregleda, ali se patela automatski vrati kad pritisak popusti. Fleksija i ekstenzija zgloba je normalna.DRUGI STUPaNJ se utvrđuje kada do iščašenja dolazi spontano, ali se iščašena patela vraća u normalnu poziciju dovoljno lagano da ne izaziva bol. Patela se manualno može izbaciti iz svog ležišta i tamo ostaje sve dok ju pomak zgloba ili pregledavatelj ne vrati na mjesto. Tipično za drugi stupanj je da životinja tijekom dva ili tri kora-ka ne opterećuje nogu, zatim se nastavi normalno kretati, kao da poskakuje. Iščašenje najčešće prijeđe u treći stupanj.TREćI STUPaNJ: životinja češće poskakuje, ne opterećuje nogu, patela je trajno u luksaciji, no ručnom manipulacijom se može vratiti na mjesto. Javlja se bol prilikom pregleda. Mogu se javiti i abnormalnosti kod mekog i koštanog tkiva.ČETVRTI STUPaNJ iščašenja patele prati konstantna bol, životinja nogu uopće ne opterećuje i patela je konstantno dislocirana. Ukoliko se stanje ne korigira u ranoj dobi, dolazi do nepopravljivih deformacija kosti i ligame-nata.Liječenje luksacije patele ovisi o stupnju iščašenja. Prvi stupanj, bez klinič-kih znakova se liječi konzervativno. Ukoliko dođe s vremenom do šepanja, pristup liječenju se ponovno razmatra. Četvrti stupanj iščašenja se liječi operativno u što ranijoj dobi kako bi se spriječilo nastajanje deformiteta na kostima u kasnijoj dobi. U pasa malih pasmina kod kojih je utvrđena luksacija drugog ili trećeg stupnja i šepanje, preporuča se kirurška obrada i sanacija.U operacijskoj sanaciji luksacije patele postoji nekoliko načina liječenja, ali u pravilu se niti jedna metoda ne koristi samostalno, već se nekoliko njih kombinira i na taj se način dobije uspješnija operacija. Postotak recidiva može biti dosta velik ukoliko se ne odabere pravilna tehnika.Postoperativno, tijekom šest do sedam tjedana, životinja se kreće pod kontrolom, na kratkoj uzici, uz pasivne kretnje i vježbe koje obavlja vlasnik. U slučajevima iščašenja drugog ili trećeg stupnja prognoza je povoljna i kod velikih i malih pasmina pasa. Četvrti stupanj luksacije je teško prognozirati. Prognoza ovisi o deformacijama kostiju i dobi psa.

Iščašenje patele kod pasa Želja je Županije da se što više proizvođača

udruži u poljoprivredne zadruge, a potom osnuje i proizvođačke organizacije koje će Distributivnom centru biti partner

Udruživanje voćara i povrćara u zadruge, potom proizvo-đačke organizacije, osno-va je njihova opstanka na

globalnom tržištu. Pojedinačno će teško uspjeti. Zagrebačka žu-panija će zainteresiranima, kao i dosad, pružiti maksimalnu podrš-ku prilikom njihova organiziranja i dobivanja potrebnih certifikata, bez kojih se voće i povrće sve teže prodaje trgovačkim lancima, a uslugu skladištenja i distribuciju proizvoda mogu povjeriti Distri-butivnom centru za voće i povrće, trgovačkom društvu u većinskom vlasništvu Zagrebačke župani-je. Ovaj centar s najmodernijom ULO hladnjačom u državi, sagra-đenom i opremljenom s 90% eu-

ropskoga novca, nije građen da posluje s ekstra profitom, već naprotiv, da omogući poljopri-vrednim proizvo-đačima skladištenje, sortiranje, pakiranje i plasman proizvoda na tr-žište. Kako bi se upoznali s mo-gućnostima koje Centar, odnosno ULO hladnjača, koja će uskoro i službeno biti stavljena u funkciju, pruža poljoprivrednim proizvo-đačima, za zainteresirane voćare, povrćare i proizvođače cvijeća s

prostora županije organiziran je njegov obilazak, a potom i razgo-vor s predstavnicima Županije i poslovodstvom Centra.

- Centar omogućuje spremanje i čuvanje robe kako bi se prodala kada je to najisplativije, a ne kada je to nužnost. Centar će odra-diti sve za vas, na vama je samo proizvoditi kvalitetnu robu. On je i garancija da se isplati pove-ćati proizvodnju. Građen je da bi vama pomogao da još više ojačate - prisutnima je poručio zamjenik župana Hrvoje Frankić.

Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljopri-vredu, ruralni razvitak i šumar-stvo, rekao je da nitko nema monopol nad Distributivnim

centrom, dapače in-tencija je Županije da se što više proizvođača udruži u poljoprivredne

zadruge koje će Centru biti partner. - Da nije bilo udruži-

vanja te poljoprivrednih za-druga „Zagrebački voćnjaci“ i „Međimurski voćnjaci“, ne bi bilo ni povrata 90% uloženih sredsta-va u gradnju ULO hladnjače. Ako treba, osnujte i pet novih zadru-ga, potom stvorite i proizvođač-ku organizaciju kako biste mogli

postignute cijene. - Naši kupci traže certificiranu

proizvodnju i, uglavnom, prvu klasu voća i povrća. GlobalGAP certifikat je obavezan - rekao je Bunjevac. Sa zadovoljstvom je rekao da je Distributivni centar potpisao ugovor s njemačkim partnerom, pa se od ove godine kreće sa značajnijim izvozom ja-buke na njemačko tržište.

Osim jabuke, kao primarnog proizvoda, Distributivni centar je dosad na tržište, kroz trgovačke lance, plasirao i šljive, breskve, jagode, mandarine…, a nešto manje i povrće. S gradnjom ULO hladnjače, kapaciteta 3000 tona, mogućnosti su znatno proširene, pa u Distributivnom centru vje-ruju da će se, uz proizvođače s prostora županije te međimurske i slavonske voćare, kao i proizvo-đače mandarine iz doline Nere-tve, s kojima je već uspostavljena uspješna suradnja, krug domaćih proizvođača s kojima će sura-đivati širiti i na ostale hrvatske regije.

povući europski novac - rekao je Kraljičković, dodavši da oni koji surađuju s Distributivnim cen-trom moraju zadovoljiti određe-ne standarde koje traže krajnji kupac.

- Spremni smo angažirati i stručnjake s Agronomskog fakul-teta koji bi vam pružili stručnu po-moć u proizvodnji, ali za tako ne-što morate biti udruženi - rekao je.

❱ Distributivni centar nije otkupni, već tranzitni centar. S poljoprivrednicima potpisuje ugovore o skladištenju, a potom traži kupca za njihovu robu

poljoprivrednici Koji surađuju

s distributivnim centrom trebaju imati

globalgap certifiKat

❱ U Hrvatskoj PDV na voće i povrće iznosi 25%, u austriji 10%, Njemačkoj 7%, Nizozemskoj 6% Francuskoj 5,5%, a u Italiji 4% (na jabuke 5%)

❱ Potpisanim ugovorom, Distributivni centar ove godine počinje sa značajnijim izvozom hrvatske jabuke na njemačko tržište

O načinu poslovanja Distri-butivnog centra poljoprivredne proizvođače upoznao je njegov direktor Hrvoje Bunjevac. Rekao je da Distributivni centar nije ot-kupni, već tranzitni centar.

- S vama potpisujemo ugovore o skladištenju, a potom tražimo kupca za vašu robu. Kada ga na-đemo, i ako nam on, primjerice, robu plati u roku od 30 dana, mi vama plaćamo u roku od maksi-malno 35 dana - rekao je Bunje-vac. Cijenu robe i klasu proizvo-da, u konačnici, određuje kupac, a Distributivni centar za skla-dištenje, sortiranje, pakiranje i distribuciju uzima proviziju od

problem s patelom

čest je uzroK šepanja pasa

❱ Iščašenje patele se javlja u ranijoj životnoj dobi, u najvećem broju slučajeva ono je urođeno, no može biti i stečeno

1514 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Tjestenina nadahnuta tradicijom

Dodana je vrijednost naših proizvoda što su rađe-ni od domaćih, svježih jaja, a ne jaja u prahu. I

brašno je od hrvatskih proizvo-đača, nije durum brašno iz uvo-za - potražnju tržišta za tjeste-ninom tvrtke Gotes pojašnjava Matija Gorički. Direktor je obi-teljske tvrtke iz Svetog Ivana Zeline koja već tridesetak godi-na proizvodi sušenu tjesteninu s jajima (uske i široke rezance za juhu, ribanu kašicu i krpi-

ce) i mlince, ali i prerađuje jaja (za industriju i hotelijerstvo). Upravo potražnja kupaca, ali i želja obitelji Gorički da proširi paletu proizvoda, nagnala ih je da kupe novu opremu i presele u novi proizvodni prostor.

- Domaća tjestenina na tr-žištu ima tendenciju rasta, pa smo odlučili povećati kapa-citete. Kupnju nove opre-me prijavili smo na natječaj „Povećanje kapaciteta malih i srednjih poduzeća“, te do-bili povrat 45% uloženoga - pripovijeda Gorički. Ukupna vrijednost investicije, koja će otvoriti 15 novih radnih mje-sta, bila je 3,9 milijuna kuna. Kupljene su dvije proizvodne linije - jedna za tjesteninu, a druga za proizvodnju mlinaca i tortilja. Kupljena su i dva silosa za brašno, svaki kapaciteta 20 tona, sušara za tjesteninu, kon-tejner za tekuća jaja, stroj za pakiranje i oprema za regalno skladište.

Gorički. Proizvodnja u novom pogonu počinje sredinom trav-nja, a odvijat će se u tri smjene (od ponedjeljka do petka).

Trenutni proizvodni kapaci-tet Gotesa je 600 tona tjesteni-ne godišnje, što će se u novo-me pogonu povećati za 100%. Još više, s 400 na tisuću tona godišnje, povećat će se proi-zvodnja mlinaca. A novi pro-izvod - tortilje, od pšeničnog i kukuruznog brašna, želja je poslovodstva tvrtke, trebao bi se naći i na europskom tržištu.

Proizvodnja će se odvijati u skladu s IFS (Inter-

national Food Stan-dard) certifikatom. Povrat ulaganja Gotes je ostvario uz konzultantske

usluge Regionalne razvojne agencije Za-

grebačke županije.- Kompletan, opsežan pa-

pirnati dio pripremila je Regi-onalna razvojna agencija. Mi smo bili samo support, onoliko koliko se to od nas tražilo. Su-radnja je bila odlična! - kaže Gorički.

Ukupna vrijednost investicije bila je 3,9 milijuna kuna, a povrat 45% uloženoga

❱ Premium tjestenina proizvodit će se samo od brašna i jaja (iz podnog uzgoja), bez dodatka vode

- Odsad ćemo proizvoditi va-ljanu tjestenine čime ćemo se još više približiti načinu na koji se ona radila u vrije-me naših baka. Uvest ćemo i premium proi-zvod, tjesteninu čiji će sastav biti samo brašno (pšenič-no; op.a.) i jaja, bez dodatka vode. Jaja koja ćemo koristiti u proizvodnji bit će iz tzv. podnog uzgoja - pojašnjava

EUROPSKI FONDOVI

EUinfo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja RH. Ukupan iznos raspoloživih sredstava potpore je 187.787.500 kuna, a visina potpore po korisniku iznosi 375.575 kuna.

Svrha ovog natječaja je stvaranje novih nepoljoprivrednih djelatnosti na po-ljoprivrednim gospodarstvima, uz održavanje postojeće zaposlenosti ili stva-ranje novih radnih mjesta, s ciljem smanjenja depopulacije i poticanja održi-vog razvoja ruralnih područja.

Moguća su ulaganja u sektor prerade i marketinga ili izravne prodaje pro-izvoda, sektor pružanja usluga u ruralnim područjima koji može obuhvaćati: usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatnostima, usluge u društvenim djelatnostima i intelektualne usluge. Također je moguća prijava projekata vezanih uz sektor turizma u ruralnom području te uz sektor tradicij-skih i umjetničkih obrta.

Prihvatljivi prijavitelji su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja zahtjeva za potpo-ru, koja pripadaju ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnome standardnom

ekonomskom rezultatu poljoprivrednoga gospodarstva od najmanje 1000 eura, u rangu mikro ili malog poduzeća.

Uvjet za prihvatljivost projekta je da će se on provoditi u naseljima s najviše 5000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednoga gospodarstva te da su projekti u skladu sa strateškim razvoj-nim dokumentima jedinice lokalne samouprave, odnosno

LAG-ova.Sufinanciranje projekata je moguće isključivo na temelju izrađenoga po-

slovnog plana za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, a provođenje aktivnosti iz poslovnog plana ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva za potporu, osim aktivnosti pripreme dokumentaci-je te troškova kupnje zemljišta/objekata koje nisu nastale prije 1. siječnja 2014. godine.

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u do 23. travnja 2018. godine. Potvrdu o podnošenju potrebno je ispisati i potpisati te je dostaviti preporučenom pošiljkom ili neposredno u Agenciju za plaćanja. Za korisnike čija je lokacija ulaganja na području Zagrebačke županije, potvrda se podnosi na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica u Zagrebačkoj županiji, Ozaljska 10/I., 10000 Zagreb.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru-ralnom razvoju objavila je natječaj iz mjere 4 Programa ruralnog razvoja RH za operaciju 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”. Ukupan iznos raspoloživih sredstava pot-pore po ovom natječaju iznosi 360 milijuna kuna. Financi-rat će se ulaganja u sektor ratarstva, u proizvodnju šećerne repe, u sektor vinogradarstva, te ulaganja u sektor cvijeća i ukrasnog bilja. Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 5000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a najviša 300.000 eura. Najviša vrijednost potpore po projektu za korisnike početnike iznosi 100.000 eura, a najviša vrijednost potpore za zajedničke projekte iznosi 300.000 eura, osim u slučaju ulaganja u kupnju kombajna i/ili samohodnog čistača šećerne repe za površine pod šećer-nom repom veće od 40 hektara kada može iznositi i do 600.000 eura.

Moguće je financirati prihvatljive opće, materijalne i ne-materijalne troškove, poput financiranja nabave mehani-zacije i opreme, podizanja novih vinograda, proizvodnju industrijskog bilja (duhana, uljane repice, suncokreta, soje), proizvodnju ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja te cvi-jeća i ukrasnog bilja, usluge arhitekata, inženjera i konzul-tanata, troškova izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš...

Prihvatljivi prijavitelji su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljopri-vrednika i proizvođačke organizacije. Ekonomska veličina za prijavitelje iz po-dručja vinogradarstva, cvijeća i ukrasnog bilja treba biti najmanje 6000 eura, a za prijavitelje iz područja ratarstva, industrijskog bilja, ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja najmanje 8000 eura. Zahtjev za potporu može se popunja-vati i podnositi u AGRONET-u do 16. travnja 2018. godine.

POKRETANJE NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

ʠ Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u do 23. travnja 2018. godine

Europska komisija ove godine počinje s provedbom programa WiFi4EU, ukupno vrijednog 120 milijuna eura. Program je namijenjen gradovima i općinama svih zemalja članica Europske unije, a odnosi se na gradnju WiFi infrastrukture na javnim mjestima, poput trgova, parkova, knjižnica, muzeja, javnih ustanova, zdravstvenih centara… U stopostotnom iznosu financirat će se oprema i izvedba pristupnih točaka za bežični internet na mjestima od javnog značaja.

Prijavitelji - jedinice lokalne samouprave ili zajednice jedinica lokalne sa-mouprave, trebaju osigurati sredstva za uspostavu posredničke infrastrukture nužne za internetsku povezanost, kao i sredstva za internetsku pretplatu te za dodatnu opremu koja se izričito ne odnosi na pristupne točke bežičnoga in-terneta. Prijavitelji moraju osigurati i sredstva za održavanje opreme i njezino

funkcioniranje tijekom najmanje tri godine.Financiranje odobrenih projekata provodit će se pu-

tem vaučera na način da će svakoj zemlji biti dodijeljeno najmanje 15 vaučera. Protuvrijednost jednog vaučera iznosi 15.000 eura. Vaučeri će se dodjeljivati prema re-doslijedu podnošenja projektne prijave, stoga je važno da svaki prihvatljivi prijavitelj, u trenutku kada se poziv

otvori, što prije i pošalje prijavu.Otvaranje poziva očekuje se 15. svibnja, a svi prijavitelji prethodno trebaju

provesti postupak registracije na WiFi4EU portalu (https://www.wifi4eu.eu). Prije same registracije prijavitelji trebaju pribaviti EU login key koristeći pove-znicu https://webgate.ec.europa.eu/cas/eim/external/register.cgi.

POČEO POSTUPAK REGISTRACIJE ZA PROGRAM EU KOMISIJE 'IFI4EU'

ʠ Financiranje odobrenih projekata provodit će se putem vaučera protuvrijednosti 15.000 eura

ʠ Sufinanciraju se ulaganja u sektor ratarstva, vinogradarstva, cvijeća i ukrasnog bilja te u proizvodnju šećerne repe

www.euinfo.hr

novi proizvod gotesa

bit će tortilje, od pšeničnoga i

KuKuruznog brašna

Proizvodnja u novom pogonu počinje sredinom travnja

1716 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018.

U svim gradovima županije obilježen je prve subote proljeća Dan narcisa. Ak-ciju kojom se želi ukazati

na važnost prevencije raka dojke organizirala je Udruga „Eduka-cijom protiv raka dojke Zagre-bačke županije“. Čini to već 17 godina.

- Organiziramo akciju u svim sredinama gdje postoje ljudi koji znaju što znači biti bolestan. Go-dišnje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva, u prosjeku, 2500 žena,

a tisuću ih umire. Rak dojke je izlječiv ako se otkrije na vrijeme. Stoga treba biti odgovoran pre-ma sebi i povesti računa o svome zdravlju. Naša Udruga nastoji osvijestiti žene da je samopre-gled dojke jako bitan. A kako bi

se pravilno pregledale, trebaju se educirati - tijekom prodaje narcisa u Velikoj Gorici rekla je Đurđa Dehin, predsjednica Udruge, podsjetivši da od raka dojke obolijevaju i muškarci.

Akciji prodaje narcisa u Veli-

koj Gorici pridružila se zamjeni-ca župana Nadica Žužak, dok je zamjenik Hrvoje Frankić obišao štand Udruge u Samoboru.

- Ovo je iznimno važna i hvale-vrijedna akcija kojom žene upo-znajemo i s mogućnošću eduka-cije i besplatnim mamografskim pregledima. Ranim otkrivanjem raka dojke postižu se u liječenju ove bolesti vrlo dobri rezultati - rekla je zamjenica Žužak. Ovogo-dišnju akciju prodaje narcisa Žu-panija je pomogla s 15.000 kuna.

Koordinacija vijeća i predstavni-ka nacionalnih manjina Grada Zagreba, uz podršku Koor-

dinacije Zagrebačke županije, u Velikoj Gorici je, drugu godinu zaredom, organizirala izložbu uskrsnih pisanica. Izlagalo je de-set nacionalnih manjina.

- Građanima Velike Gorice že-limo pokazati kako su naši preci obilježavali, odnosno kako mi koji smo u novije vrijeme došli u Hrvatsku obilježavamo blagdan Uskrsa - rekao je Dušan Mišković, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manji-na Grada Zagreba.

Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan.

DESET NaCIONalNIH MaNJINa PREDSTaVIlO USKRSNE OBIČaJE

Ukrašavanje pisanica Nacionalne manjine koje drže do svojih običaja blago su za državu u kojoj žive

Godišnje u Hrvatskoj od raka dojke u prosjeku obolijeva 2500 žena, a tisuću ih umire

VaŽNOST PRaVIlNOGa SaMOPREGlEDa DOJKE

Humanitarna prodaja narcisa

rekao je Mikuljan, uz kojega je otvorenju izložbe prisustvovao i potpredsjednik Skupštine Zvon-ko Kunić, a izloženo je razgledao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Imbro Berkeš, predsjednik Ko-ordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebač-ke županije, komentirao je da su nacionalne manjine, koje drže do svojih običaja, blago za državu u kojoj žive. U programu otvorenja izložbe sudjelovao je mješoviti pjevački zbor Češke besede Za-grebačke županije.

- Uskrs je blagdan života, a ukrašavanje pisanica kao sim-bola života dobro je poznato u našoj tradiciji. Večeras nas je, uz

tradiciju, okupilo i zajedništvo. I upravo je to i najjača poruka ove izložbe, da se zajedništvom može puno učiniti u našim životima -

DOGAĐAJI

❛Rak dojke je izlječiv ako se otkrije na vrijeme. Stoga treba biti odgovoran prema sebi i povesti računa o svome zdravlju - kaže Đurđa Dehin, predsjednica Udruge

od raKa dojKe obolijevaju i

mušKarci

Na izložbi se, s ukrasnim i uporabnim predmetima, napose onima koji simboliziraju blagdan Uskrsa, predstavilo 12 zadruga

UOČI BlaGDaNa USKRSa ODRŽaNa TRaDICIONalNa IZlOŽBa RaDOVa UČENIČKIH ZaDRUGa

'Veseli svaki poziv Županije da predstavimo svoje radove'Najviše veseli kada vidim

da se ljudima sviđa ono što smo napravili. I kada to i kupe. U zadruzi sam

od drugog razreda, a najviše vo-lim raditi nakit i predmete od ke-ramike - za tradicionalne uskrsne izložbe radova učeničkih zadruga u prostoru Županije ispričala je Evita Navoj, članica UZ „Grozdek“ OŠ Ljube Babića iz Jastrebarsko-ga. Zajedno s prijateljicom Emom Fratrić prezentirala je radove ove zadruge.

- Donijele smo predmete od ke-ramike, zečeke i koke, te uskrsna jaja punjena filcom - rekla je. Na upit zašto je u zadruzi, Ema bez razmišljanja odgovara - zbog pri-jatelja.

- Svi se družimo i za-jedno radimo - ispri-čala je.

Barbara Ninić, članica UZ „Breza“ velikogoričke OŠ Nikole Hribara, pri-povijeda da se zadru-garima pridružila kada joj je nastavnica rekla „da se u zadruzi radi puno zabavnih stvari“. Članica je sekcije „Iglice“, pa je na izložbu donijela uskrsne koke rađene na šivaćoj mašini.

Nada Tomašić, voditeljica ove zadruge, kaže da male zadruga-re veseli svaki poziv Županije da predstave svoje radove.

- Danas smo, uz simbol blag-dana Uskrsa - pisanice, izložili ukrase od keramike i tkanina. U našoj je zadruzi 65 učenika koji rade kroz sekciju keramičara, krea-tivnu radionicu, informatičku i foto grupu i sekciju „Iglica“ - rekla je N. Tomašić.

Na uskrsnoj izložbi u Županiji, ukrasnim i uporabnim predmeti-ma, napose onima koji simbolizi-raju blagdan Uskrsa, predstavilo se 12 zadruga.

- Nikada nije dosadno, uvijek se zabavljamo - tako rad zadrugara UZ „Flora“ OŠ Stjepana Radića iz Božjakovine opisuje Fran Stipić. U

zadruzi je od početka ove školske godine. Na izložbu je, zajedno s pri-jateljem Ninom Livojevićem, donio pisanice od stiropora, ukrasne ku-tije, uskrsna gnijezda…

Leonarda Jantoljak i Lana Tomić, članice UZ „Pčelica“ OŠ Dubrava, najviše vole oblikovati papirnate trake, tzv. kviling tehnikom. Rade, od starih novina, i ukrasne košare.

- Od traka papira koje smo na-mazale čvrstim ljepilom isplele smo košare, a onda ih obojale - ispričale su. U zadruzi su, kažu, iz dva razloga: tamo su i njihovi

prijatelji, a i vole učiteljicu. Prvi puta na izložbi, sa svo-jim radovima, bio je Jakov Bagarić, član UZ „Jabuka“ iz Velike Mlake.

- Nitko me nije nagovarao, učete-ljica me pozvala da budem član zadruge i to me jako veseli -

ispričao je. Radove zadrugara razgledao je,

zajedno sa suradnicima, i župan Stjepan Kožić.

- Ovime što rade, djeca stječu dodatne vještine i znanja. Vjeru-jem da će im to koristiti u budućem životu. Čestitam vrijednim rukama malih zadrugara te njihovim men-torima što su nam podarili ovako lijepe proizvode - rekao je župan.

Na prostoru županije registrira-ne su 33 učeničke zadruge, od ko-jih aktivno radi njih 30. Okupljaju preko 2800 učenika.

ŠKOLSTVO

radom u zadrugama

djeca stječu dodatne vještine i znanja,

a susreću se i s poduzetništvom

1918 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. REGIONALNI RAZVOJ

Kako osnovci zamišljaju Hrvat-sku 2030.? U sklopu promo-tivne kampanje „Hrvatska kakvu želimo“, pokazali su

to kroz likovne i literarne radove. Kampanja je dio procesa izrade Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine.

Natječaj za najbolje literarne i likovne radove organiziralo je, u suradnji s regionalnim koordina-torima (u Zagrebačkoj županiji to je Regionalna razvojna agencija), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Sudje-lovale su 222 osnovne škole, iz Zagrebačke županije njih deset, u četiri kategorije. S područja naše županije ocijenjena su 63 rada. Na državnoj razini su među 12 najbo-ljih uvršteni radovi dvoje učenika OŠ Bogumila Tonija iz Samobora. U konkurenciji učenika od petog do osmog razreda, Iskra Majsec osvo-jila je prvu nagradu u kategoriji likovnih radova, a Roko Šoić treću nagradu u kategoriji literarnih ra-dova. Nagrade im je uručila mini-strica Gabrijela Žalac.

- Važno nam je kakvu vi Hrvatsku želite. Na nama je da vam budemo oslonac i osiguramo potrebne te-melje kako bi se vaše vrijedne ideje i želje ostvarile - rekla je ministri-ca, poručivši učenicima da ulažu u sebe.

- Znanje je samo vaše i nitko vam ga ne može oduzeti. Pokazali ste u kakvoj Hrvatskoj želite živjeti

MINISTaRSTVO REGIONalNOG RaZVOJa ORGaNIZIRalO NaGRaDNI NaTJEČaJ ‘HRVaTSKa KaKVU ŽElIMO’

Hrvatska 2030. u likovnim i literarnim radovima osnovaca

Na državnoj razini, u konkurenciji učenika od petog do osmog razreda, Iskra Majsec (OŠ Bogumila Tonija) osvojila je prvu nagradu u kategoriji likovnih radova, a Roko Šoić (također OŠ Bogumila Tonija) treću nagradu u kategoriji literarnih radova

❱ Kampanja ‘Hrvatska kakvu želimo’ dio je procesa izrade Nacionalne razvojne strategije RH

nastave djelo je Antonije Pedljo iz OŠ Bogumila Tonija (drugoplasira-ni je rad Klare Marin iz OŠ Eugena Kumičića, a trećeplasirani Sofije Šantek iz OŠ Bogumila Tonija), dok je Roko Šoić imao najbolji rad među učenicima predmetne nasta-ve (iza njega su Ema Galović iz OŠ Eugena Kvaternika i Katarina Jurić iz OŠ Pavla Belasa).

Teme natječaja bile su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigur-nost, hrana i bio-ekonomija, digi-talno društvo te turizam i kreativ-no društvo.

Među 12 najboljih u državi - Roko Šoić i Iskra Majsec

2030. kada ćete biti punoljetni građa-ni i kada ćete sami pridonositi cjeloku-pnom razvoju Hrvat-ske - rekla je ministrica Žalac.

Likovni i literarni radovi prošli su ocjenjivanje na školskoj razi-ni, potom županijskoj i, završno, najbolji županijski na nacionalnoj razini. Nagrade, koje je za učeni-ke s područja Zagrebačke župani-je osigurala Regionalna razvojna agencija (RRA), primilo je troje prvoplasiranih u svakoj kategoriji.

Najbolji likovni rad u konkurenciji uče-nika od prvog do če-

tvrtog razreda imao je Luka Krafulić iz OŠ

Eugena Kvaternika iz Velike Gorice (slijede Ivano

Bukovina iz OŠ Pavla Belasa iz Br-dovca i Nika Herak iz OŠ Sveta Ne-djelja), dok je rad Iskre Majsec bio najbolji među učenicima od petog do osmog razreda (slijede Ana Sejdić iz OŠ Kardinala Alojzija Ste-pinca iz Krašića i Petra Štirjan iz OŠ Jakovlje). Najbolji literarni rad u konkurenciji učenika razredne

sudjelovale su 222 osnovne šKole,

iz zagrebačKe Županije njih deset u četiri

Kategorije

Nagrade najboljima na županijskoj razini uručili su direktor RRa Zlatko Herček i pročelnik za gospodarstvo Zagrebačke županije Damir Fašaić

INVESTICIJE

Nikada u tuđini nisam za-boravio voljeti Hrvatsku! Moja obitelj je uvijek bila ‘živa grana hrvatskoga

stabla’. Moja kćer se vrati-la u Hrvatsku zbog ljubavi, a i ovaj projekt je nastao iz ljubavi, iz želje da se nešto pokloni Jaski i Hrvatskoj - za svečanosti otvorenja Hotela „Princess“ rekao je njegov vlasnik Dragutin Vučković. Prije gotovo pedeset godina otišao je u Kanadu, gdje je danas uspješan građevin-ski poduzetnik. Za hrvatske prilike, reći će, veliki, za ka-nadske mali. Prije 12 godina u Jaski je sagradio Kongresno-banketni centar „Princess“, po-red kojega je sada otvoren hotel sa 186 kreveta, u 82 sobe i 11 apartmana, kategoriziran s četiri zvjezdice.

- Naš prvi predsjednik Franjo Tuđman po-zvao je nas iseljeni-ke da učinimo nešto dobro za svoj zavičaj. Ja sam ga poslušao i sretan sam što sam ovo napravio za Hrvat-sku i rodni kraj. Sada želim da ovaj hotel, zajedno s kongre-snim centrom, bude generator turističkoga razvoja ovoga kraja, da se u njemu godišnje ostvari više od 20.000 noćenja - rekao je Vučković. U gradnju hotela uložio je oko 70 milijuna kuna. Uz sobe prilagođene invalidima, sobe za pušače i pet friendly sobe, SPA i kraljevski apartman, hotel ima unutarnji bazen s wellness cen-trom, tursku kupelj, finsku, bio i infracrvenu saunu, vi-noteku, punionice za elek-trične automobile i bicikle… Zaposlio je 35 osoba.

- Spoj ovoga hotela i već ranije sagrađenoga kongre-snog centra znači dodatni poticaj razvoju turizma. Ono što nedostaje Zagre-bačkoj županiji su smje-štajni kapaciteti. Siguran sam da ovaj hotel, s prekra-

NaKON KONGRESNO-BaNKETNOG CENTRa PODUZETNIK DRaGUTIN VUČKOVIĆ SaGRaDIO I HOTEl ‘PRINCESS’

Dodatni poticaj razvoju turizmaUz sobe prilagođene invalidima, sobe za pušače i pet friendly sobe, SPA i kraljevski apartman, hotel ima unutarnji bazen s wellness centrom, tursku kupelj, finsku, bio i infracrvenu saunu, vinoteku, punionice za električne automobile i bicikle…

- Ovaj hotel je ponos ne samo Jaske, nego Hrvatske. On je svi-jetla zvijezda vodilja hrvatskoga turizma, a turizam pokreće gos-podarstvo. Optimizam koji sam vidio večeras…, to je Hrvatska koja može, hoće i zna! - rekao je ministar Cappelli.

Štetner je čestitao obitelji Vuč-ković na viziji, upornosti i hra-brosti, odlikama, rekao je, svih dokazano dobrih poduzetnika.

Operativina ❛Naš prvi predsjednik Franjo Tuđman pozvao je nas iseljenike da uči-nimo nešto dobro za svoj zavičaj. Ja sam ga poslušao i sretan sam što sam ovo napravio za Hrvatsku i rodni kraj - komentirao je Dragutin Vučković

❛Siguran sam da ovaj hotel, s prekrasnim pogledom na okolne plešivičke vinograde, može razvijati kon-gresni turizam tijekom cijele godine - za svečanosti njegova otvorenje rekao je župan Stjepan Kožić

Dio obitelji Dragutina Vučkovića

hotel ima 186 Kreveta i

Kategoriziran je s četiri zvjezdice

snim pogledom na okolne plešivičke vinograde, može razvijati kongresni turizam tijekom cijele godine - pri-sustvujući svečanosti njego-va otvorenja, zajedno sa za-mjenicom Nadicom Žužak, rekao je župan Stjepan Ko-žić. Na otvorenju su bili i mi-nistar turizma Gari Cappelli i izaslanik Predsjednice RH Davorin Štetner.

20 Ž K broj 116, ožujak 2018. 21Ž K broj 116, ožujak 2018. DOGAĐAJIZDRAVSTVO

Kako bi i u neradne dane te dane blagdana omogućila stanovnicima adekvatnu

primarnu zdravstvenu zaštitu, Županija je i u ovoj godini osigu-rala sredstva kojima sufinancira rad osam punktova posebnog dežurstva u ispostavama Doma zdravlja Zagrebačke županije. Kao i do sada, punktovi posebnog dežurstva, subotom od 15 do 20 sati, a nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati, rade u ispostavama Doma zdravlja u Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Sa-moboru, Svetom Ivanu Zelini, Vr-bovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Ukupna sredstva potrebna za or-ganizaciju rada posebnog dežur-stva iznose 2,15 milijuna kuna. Županija je osigurala 1,2 milijuna, a preostalih 950.000 kuna Hrvat-ski zavod za zdravstveno osigu-ranje i, iz vlastitih prihoda, Dom zdravlja Zagrebačke županije.

- S obzirom na to da Župani-

ja na svom području nema opće bolnice, morali smo iznaći al-ternativno rješenja kako bismo stanovnicima osigurali dostupnu uslugu liječnika tijekom vikenda i u dane blagdana, vodeći pritom računa da se rastereti rad hitne medicinske službe - kaže župan Stjepan Kožić.

Ukupno 180.000 kuna dodijeli-la je Županija poliklinikama i bolnicama sa sjedištem u

Zagrebu za nabavu medicinske i laboratorijske opreme. Temeljem javnog poziva, Poliklinici za pre-venciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju sredstva su dodi-jeljena za kupnju EKG snimača, Dječjoj bolnici Zagreb za kupnju digitalnog aparata za snimanje oka, Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ za kupnju Broncho-Fiberscopea, a Kliničkoj bolnici Dubrava za kupnju tran-sportnog ventilatora i kolica za reanimaciju.

U 2018. Županija je za nabavu medicinske i laboratorijske opre-me osigurala 300.000 kuna, dakle raspoloživo je ostalo još 120.000 kuna. Poziv je otvoren do 31. li-stopada, odnosno do iskorištenja sredstava. Pravo na podnošenje prijave imaju bolničke ustanove i poliklinike sa sjedištem u Zagre-

bu, a koje pružaju specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i usluge bolničkog liječenja sta-novnicima Zagrebačke županije. Maksimalni iznos subvencije koju pojedina bolnička ustanova ili po-liklinika može ostvariti je 50.000 kuna s uključenim PDV-om, odno-sno do 50% ukupne vrijednosti

opreme koja se nabavlja. Prednost kod odabira imaju poliklinike i bolnice koje nabavljaju opremu u svrhu unapređenja dijagnostike.

Tekst javnog poziva, upute za prijavitelje, kao i potrebni obras-ci objavljeni su na web strani-ci Županije, www.zagrebacka- zupanija.hr.

Prvu radnu sjednicu u novom sazivu održala je županijska Koordinacija za ljudska pra-

va. Jedanaest članova Koordinacije imenovala je Županijska skupština na sjednici sredinom veljače. Za predsjednika je imenovan Rudolf Vujević, a članovi su Željko Fadlje-vić, Ivan Zadravec, Nenad Strizrep, Ivana Belec, Tamara Poljarević, Ve-ronika Bandić, Ivančica Prugoveč-ki, Tihana Zemljak, Vedran Batrla i Memetali Zenuni.

Za sjednice je dogovoreno da predsjednik Vujević uputi svim članovima Koordinacije okvirni prijedlog plana rada za mandatno razdoblje te Akcijski plan za 2018., s temama koje će se obrađivati.

U projekt 'Osobni asistent' uključeno je devet osoba

RaDNa TIJEla ŽUPaNIJSKE SKUPŠTINE

JaVNa TRIBINa UDRUGE 'SRCE' O VaŽNOSTI UlOGE OSOBNIH aSISTENaTa U ZaJEDNICI

Prva sjednica u novom sazivu Koordinacije za ljudska prava

Bez obzira na vrstu invaliditeta, sve osobe trebaju imati iste mogućnosti

Godinu dana od početka pro-vedbe projekta „Osobni asistent“, financiranoga iz Europskoga socijalnog fon-

da, Udruga „Srce“ organizirala je u Svetom Ivanu Zelini javnu tribinu o važnosti uloge osobnih asistena-ta u zajednici. U projekt „Osobni asistent“ uključeno je devet osoba - šest s intelektualnim teškoćama i tri s tjelesnim invaliditetom. Četiri sata dnevno s njima provode osob-ni asistenti.

Članove Koordinacije uvodno su pozdravili predsjednik Skupštine Damir Mikuljan i, ispred izvršne vlasti, zamjenica župana Nadica Žužak

- Pomažemo im u svakodnev-nim aktivnostima, od odijevanja, osobne higijene, pripreme obroka, odlaska liječniku… Osobi kojoj sam asistentica u početku je svaka dru-ga riječ bila „neću“, ali kako vrijeme odmiče, sada to rijetko kaže - ispri-čala je Suzana Gregorić, dodavši da su aktivnosti asistenata prilagođe-ne potrebama, ali i željama korisni-ka.

- U današnje vrijeme zaposleni roditelji teško mogu odvojiti četi-ri sata 'u komadu' za svoje dijete, zato je ovaj projekt iznimno važan i za korisnike i za obitelj - rekla je S. Gregorić.

Osobe uključene u projekt do-sad su uglavnom bile isključene iz života zajednice te su, zbog raznih barijera, boravile unutar kuće. O napretku koji su posti-gle tijekom godine dana njegove provedbe govorile su Nikolina Sičaja, koordinatorica osobnih asistenata, i Marija Dugac, vodi-teljica poludnevnog boravka u Udruzi „Srce“. M. Dugac je rekla da se napredak bilježi u obitelj-

skome životu, gdje su se osobe s teškoćama odvažile baviti nekom od kućanskih aktivno-sti, kao i u kulturnom životu, razonodi, slobod-nim i sportskim aktivnosti-ma.

- Osobe uključene u ovaj projekt stekle su više vjere u sebe i puno više samostalnosti - rekla je M. Du-gac.

Uvodno su prisut-ne pozdravili Đurđa Penava, predsjednica Udruge „Srce“, grado-

načelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec i,

ispred Županije, zamjenica župana Nadica Žužak. - Ovakvi projekti pridonose kva-

liteti života osoba s teškoćama, a onda i zajednice u cjelini. Osobe s intelektualnim i teškoćama u ra-

zvoju dobivaju svakodnevnu po-moć te se na taj način sprječava njihova institucionalizacija - rekla je zamjenica Žužak, dodavši da će Županija i dalje, i materijalno i in-stitucionalno, pomagati Udrugu „Srce“, svjesna njezine uloge u za-jednici.

Sa sudionicima tribine svoja ži-votna iskustva podijelila je Amna Alispahić iz Sarajeva. Slijepa je od rođenja, završila je dva fakul-teta (književnost i knjižničarstvo te engleski jezik) i majka je dvoje djece (petogodišnje djevojčice i tromjesečnoga sina). Govorila je o inkluziji, rekavši da svi, bez obzira na vrstu invaliditeta, trebaju imati iste mogućnosti.

Dežurni liječnici obiteljske medicine rade subotom od 15 do 20, a nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati

Tekst javnog poziva, upute za prijavitelje, kao i potrebni obrasci objavljeni su na web stranici Županije, www.zagrebacka-zupanija.hr

PRIMaRNa ZDRaVSTVENa ZaŠTITa U ISPOSTaVaMa DOMa ZDRaVlJa

SPECIJalISTIČKO-KONZIlIJaRNa ZDRaVSTVENa ZaŠTITa I BOlNIČKO lIJEČENJE

Punktovi posebnoga dežurstva

Dodijeljeno 180.000 kuna za nabavu medicinske opreme

Članovi Koordinacije potom će ove radne dokumente dopuniti svojim prijedlozima.

- Obrađivat ćemo teme o ljud-skim pravima, surađivati s nacio-nalnim manjinama, ali i Hrvatima izvan Hrvatske - rekao je Vujević.

Već na sljedećoj sjednici, dogo-voreno je, raspravit će se dekla-racija Vijeća EU o anticiganizmu, vezanoj uz nacionalni program za Rome. Članove Koordinacije uvodno su pozdravili predsjednik Skupštine Damir Mikuljan i, ispred izvršne vlasti, zamjenica župana Nadica Žužak. Mikuljan je rekao da su zadaće Koordinacije široko postavljene zakonodavstvom, pre-porukama i smjernicama.

aKtivnosti asistenata

prilagođene su potrebama i Željama

KorisniKa

22 Ž K broj 116, ožujak 2018. 23Ž K broj 116, ožujak 2018.DOGAĐAJI

Zoran Ožetski autor je doku-mentarnog filma „Čudesna šuma Žutica - između dvije

poplave“, koji je izdala JU „Zeleni prsten“. Premijera filma, koji je nastajao tijekom četiri godine, održana je u Ivanić-Gradu.

- Ideja je potekla od moje im-presije, zapravo zaljubljenosti u šumu i želje da nepoznate deta-lje o Žutici približim širem gle-dateljstvu. Svi znamo da u šumi žive zec, lisica…, no ja sam ljudima htio pri-bližiti nepoznati svijet malih, ra-njivih skupina, poput vodoze-maca, gmazova, kukaca i nekih vrsta ptica, kao i biljnih vrsta. Siguran sam da će neke vrste koje su prikazane u filmu neki ljudi prvi puta vidjeti - komentirao je Ožetski, koji je film počeo snima-ti 2014., najviše kadrova snimio je 2015. i 2016., a ono što je ne-dostajalo, zbog nepredvidivosti šume, snimio je u proljeće prošle godine. Ožetski je snimatelj, mon-tažer, scenarist i redatelj filma. Film traje nešto duže od 45 mi-nuta, a namijenjen je, prije svega, školama i odgojno-obrazovnim institucijama.

Šuma Žutica dio je Europske

ekološke mreže Natura 2000 i druga je najveća nizinska šuma u Hrvatskoj. Specifična je po tome što je već 40 godina i naftno po-lje s više od 200 bušotina. Unatoč tome, u šumi je opstao bogat bilj-ni i životinjski svijet. Njezina vri-jednost ne ogleda se samo u bo-gatoj biološkoj raznolikosti, već i u činjenici da je Žutica prirodna retencija čija je svrha zaštititi na-selja uz rijeku Savu od poplava.

- Žutica je posebna i u mnogo-čemu se razlikuje od ostalih za-štićenih područja. Svake godine, njezinim istraživanjem, otkrijemo u njoj nešto novoga. S obzirom da su ova i iduća godina proglašene godinama prirodnih retencija u Zagrebačkoj županiji, osim ovo-ga filma, dakle promidžbenoga i edukativnoga dijela, Žutici ćemo posvetiti i posebnu pažnju kako njome što kvalitetnije upravlja-ti da bismo je ostavili za buduće generacije - za premijere je rekla Martina Glasnović, ravnateljica JU „Zeleni prsten“. Komentirajući film, rekla je da su u njemu prika-zane vrste koje se prilikom šetnje šumom i ne primjećuju, ali svje-doče o čistom okolišu i biološkoj očuvanosti Žutice.

Vatrogasci su, i opet, podnijeli najveći teret u postavljanju zečjih nasipa i zaštiti terena

od mogućih posljedica poplava. Iako situacija nije bila alarmantna kao za prošlih poplava, Kupa se izlila u Pisarovini, a povratne vode Odre došle su do Čičke Poljane.

- Obrana od poplave ove je godine

Sredstva za nabavu deset kompleta odijela, naprtnjača, tlačnih cijevi i motorne pile osigurala je županijska Vatrogasna zajednica

Pedesetak tisuća kuna vri-jedna oprema, prvenstve-no za gašenje otvorenoga šumskog požara, uručena

je vatrogascima Gornje Drenove. Uoči redovite godišnje izvještaj-ne skupštine društva, opremu je zapovjedniku DVD-a Gornja Dre-nova Karlu Bistričkom predao župan Stjepan Kožić. Sredstva za nabavu deset kompleta odijela, naprtnjača, tlačnih cijevi i mo-

Autor filma je Zoran Ožetski, a izdavač JU 'Zeleni prsten'

PREMIJERa DOKUMENTaRNOG FIlMa O BIOlOŠKOJ RaZNOlIKOSTI ŽUTICE

Čudesna šuma Žutica između dvije poplave

❱ Šuma Žutica dio je Europske ekološke mreže Natura 2000 i druga je najveća nizinska šuma u Hrvatskoj

Žutica je već 40 godina i naftno

polje s više od 200 bušotina

Zoran Ožetski

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

VaTROGaSCI I OPET POKaZalI Da SU STOŽERNa SNaGa SUSTaVa CIVIlNE ZaŠTITE

VaTROGaSCIMa GORNJE DRENOVE URUČENa OPREMa Za GaŠENJE ŠUMSKIH I POŽaRa OTVORENOG PROSTORa

Zečjim nasipima protiv nepredvidivih voda

Dosadašnje aktivnosti društva opravdale njegovo osnivanje

Iako situacija nije bila alarmantna kao za prošlih poplava, Kupa se izlila u Pisarovini, a povratne vode Odre došle su do Čičke Poljane

torne pile osigurala je županijska Vatrogasna zajednica.

- Koliko skrbimo o vatrogastvu, najbolje govori iznos koji godišnje osiguravamo za nabavu opreme. Na vatrogascima nismo štedje-li ni u gospodarski nestabilnim vremenima. Maksimalno smo po-magali, bit će tako i u budućnosti - rekao je župan, poželjevši vatro-gascima Drenove da budu složni i, prije svega, dobro educirani.

Obnoviteljska skupština DVD-a Gornja Drenova održana je prije dvije godine, društvo danas broji dvjestotinjak članova, a odnedav-no, nakon uspješno završene edu-kacije, ima i desetak operativnih vatrogasaca. Lani je, sredstvima donatora te gradske i županijske vatrogasne zajednice, nabavilo i kombi vozilo koje je sada, na-kon što je obnovljeno, i službeno predstavljeno.

- Svako vozilo i nova oprema

poboljšavaju protupožarnu zašti-tu. No, želim da ovim vozilom od-lazite s djecom na natjecanja, a da vatrogasnih intervencija bude što manje - poručio je gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec.

Josip Novosel, zapovjednik VZ Zagrebačke županije rekao je da će opreme uvijek biti, no pitanje je hoće li se njome, u sve više opustjelih sela u RH, imati tko ko-ristiti.

- Ova donacija dobar je poče-tak za okupljanje mladih oko va-trogastva, za njihova druženja, edukacije, natjecanja - rekao je Novosel.

Darko Bistrički, predsjednik Gradskog vijeća Svetog Ivana Ze-line, ujedno i član DVD-a Gornja Drenova, rekao je da su dosadaš-nje aktivnosti društva opravdale njegovo ponovno osnivanje.

trajala deset dana. Angažirali smo sedam DVD-a sa sedamdesetak vatrogasaca, deset vozila i tri čamca. Operativne va-trogasne snage smo pokrenuli na vrijeme te smo uspješno odradili posao - kaže tajnik VZO Pisarovi-na Tomislav Stepić. Na prostoru ove općine najteže je bilo u Grade-cu Pokupskom do kojega se moglo

samo čamcima, a preven-tivne aktivnosti provodile su se i u Donjoj Kupčini i Lijevom Sredičkom. Uz korištenje mehanizacije „Komunalnog Pisarovina“ napunjeno je bilo oko 1300 vreća s pijeskom. Vreće su bile postavljene i oko tridesetak kuća u Čičkoj Poljani, negdje i do visine jednog metra. U aktivno-stima obrane od poplava sudjelovalo je preko stotinu

vatrogasaca i šezdesetak djelat-nika tvrtke Lapor, licencirane za radove obrane od poplava. Ugro-ženo područje Pisarovine, kao i Čičku Poljanu, u vrijeme pripreme za dolazak vodnoga vala, obišao je zamjenik župana i načelnik Stože-ra civilne zaštite Zagrebačke župa-nije Hrvoje Frankić.

❛Opreme će uvijek biti, no pitanje je hoće li se njome, u sve više opustjelih sela, imati tko koristiti - rekao je Josip Novosel, zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije

2524 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. OGLAS VIJESTI

Na temelju odluke župana (Klasa: 022-01/18-01/13, UrBroj: 238/1-03-18-07), od 13. ožujka 2018., o raspisivanju Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija u području zaštite okoliša i prirode u 2018., Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša raspisuje

J a V N I N a T J E Č a JZa FINaNCIRaNJE PROGRaMa I PROJEKaTa UDRUGa I DRUGIH NEPROFITNIH ORGaNIZaCIJa U PODRUČJU ZaŠTITE OKOLIŠa I PRIRODE U 2018. GODINI

Članak 1.Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostor-no uređenje, gradnju i zaštitu okoliša poziva udruge koje su programski usmjerene na rad u području zaštite okoliša i prirode da se prija-ve na Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga koji pridonose razvoju u području zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu: natječaj).

Članak 2.Udruge, sukladno odluci i natječaju, mogu pri-javiti program/projekt za sljedeća prioritetna područja sukladno Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke žu-panije, broj 20/03, 5/05 i 14/07):Prioritetno područje 1 - Provođenje edukacije na temu zaštite okoliša i održivog razvoja te promocija životnih stilova koji nastoje smanjiti količinu otpadaPrioritetno područje 2 - Očuvanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijedno-sti kroz projekte revitalizacije te čišćenja divljih odlagališta otpada uz uspostavu mjera za sprje-čavanje njihovoga ponovnog nastajanjaPrioritetno područje 3 - Provođenje projekata za zaštitu i očuvanje sastavnica okoliša (zrak, tlo i vode)Prioritetno područje 4 - Projekti potencijalno razvojnih modela održivoga razvoja, energet-ske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Članak 3.Udruge mogu prijaviti projekt koji pridonosi razvoju zaštite okoliša i prirode za sljedeće ak-tivnosti: - edukacija javnosti i promocija postupaka

oporabe, recikliranja, kompostiranja i odvo-jenog prikupljanja otpada

- uključivanje škola i vrtića u projekte vezane uz ekologiju, zaštitu okoliša i održivi razvoj

- održavanje stručnih tribina na temu zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i održivog ra-zvoja, zaštita i očuvanje tla, zraka i vode kroz projekte na lokalnoj razini

- promoviranje životnih stilova koji smanjuju nastajanje otpada u kućanstvu

- predstavljanje inovativnih rješenja i novih tehnologija u zaštiti okoliša kroz održivi ra-zvoj i energetsku učinkovitost

- aktivnosti usmjerene poticanju lokalnih vla-sti, javnih institucija i poslovnog sektora za korištenjem obnovljivih izvora energije

- akcije čišćenja divljih odlagališta otpada uz uspostavu mjera za sprječavanje njihovoga ponovnog nastajanja

- izgradnja nove i obnova postojeće infrastruk-ture (pješačke i biciklističke staze, informativ-ne table, klupice i stolovi za odmor) u zaštiće-nim područjima, parkovima prirode i dr.

Članak 4.Prilikom vrednovanja i ocjenjivanja dostav-ljenih projekata i programa primjenjivat će se kriteriji kako slijedi:

1. prijavljeni program/projekt pridonosi za-štiti okoliša, prirode i održivom razvoju Zagrebačke županije

2. program/projekt je u skladu s prioritetnim područjima iz natječaja

3. prijavljeni program/projekt pridonosi rješa-vanju problema korisnika

4. prijavljeni program/projekt usmjeren je ka postizanju neposredne društvene koristi

5. ciljevi i aktivnosti programa/projekta su ja-sni, opravdani i provedivi

6. prijavitelj i partner(i) imaju dovoljno isku-stva, kapaciteta i sudionika za provođenje programa/projekta

7. osigurano financiranje prijavljenog progra-ma/projekta i iz drugih izvora

8. vjerojatnost da se korist od prijavljenog programa/projekta nastavi nakon isteka fi-nancijske potpore

9. stupanj suradnje i partnerstva s lokalnim vlastima, školama, vrtićima, organizacijama civilnog društva i dr.

10. dosadašnji postignuti rezultati u radu prija-vitelja programa/projekta.

Svaki kriterij utvrđen u stavku 1. ovog članka na-tječaja ocjenjuje se ocjenom od 0 do 10. Maksi-malan broj bodova po prijavljenom programu/projektu je 100. Prijavljeni program/projekt koji u postupku ocjenjivanja ne ostvari najmanje 60 bodova, ne može ostvariti pravo na financiranje prijavljenog programa/projekta. Članak 5.Rok za podnošenje prijedloga programa i/ili projekta je 30 dana, koji počinje 19. ožujka i završava 19. travnja 2018. godine. Ukupno pla-nirana vrijednost natječaja je 250.000 kuna. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projek-tu je 5.000 kuna, a najveći iznos po pojedinom projektu je 40.000 kuna.

Članak 6.Uvjeti za prijavitelje su:

1. dostava svih obveznih obrazaca i priloga propisanih natječajem

2. projekt sukladan Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije

3. da imaju sjedište i područje djelovanja u Zagrebačkoj županiji

4. da su upisani u Registar udruga Republike Hrvatske čija temeljna svrha nije stjeca-nje dobiti

5. da sukladno statutu imaju glavnu djelat-nost zaštitu okoliša i prirode (ekološku) ili aktivno provode projekte na području za-štite okoliša i prirode te promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom

6. da nemaju dugovanja prema proračunu Županije

7. da nemaju dugovanja sa osnove plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osi-guranje i plaćanja poreza te drugih davanja prema državnom proračunu

8. upis u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske (RNO)

9. da imaju ljudske i materijalne resurse po-trebne za provedbu prijavljenih programa i projekata

10. da su dostavljena izvješća o namjenskom korištenju dodijeljenih financijskih sredsta-va iz županijskog proračuna i drugih javnih izvora za prijavljene programe i projek-te za zaštitu okoliša i prirode na području Zagrebačke županije

11. da imaju aktivno tijelo upravljanja (skup-ština/sabor/upravni odbor) koje vodi učin-kovitu razvojnu politiku i administrativnu kontrolu

12. utvrđeni način javnog objavljivanja pro-gramskog i financijskog izvješća o radu za

proteklu godinu (mrežne stranice prijavi-telja, izvješće s godišnje skupštine ili drugi prikladan način)

13. da se protiv korisnika, odnosno osobe ovla-štene za zastupanje i voditelja programa/projekta ne vodi kazneni postupak i nije pravomoćno osuđen za prekršaje ili kazne-na djela.

Članak 7.Svaka udruga može prijaviti i ugovoriti jedan projekt u okviru ovog natječaja, na razdoblje provedbe do 31. prosinca 2018. godine. Prijavu projekta na natječaj može podnijeti udruga koja je upisana u Registar udruga i djeluje naj-manje jednu godinu u Republici Hrvatskoj za-ključno s danom objave javnog natječaja, koja je programski usmjerena na rad u području zaštite okoliša i prirode, što je razvidno iz cilje-va i popisa djelatnosti u statutu udruge te koja je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje. Na natječaj se ne mogu prijaviti programi/pro-jekti koji se već sufinanciraju iz proračunskih sredstava za 2018. na temelju natječaja/javnog poziva raspisanog od strane nekog od upravnih tijela Zagrebačke županije. Ukoliko prijava nije sačinjena sukladno uvjetima natječaja ili je do-stavljena nakon roka za dostavu prijava, neće se razmatrati.

Članak 8.Pravo prijave na natječaj nemaju: - ogranci, podružnice i slični ustrojstveni

oblici prijavitelja koji nisu registrirani pre-ma Zakonu o udrugama i upisani u Registar udruga Republike Hrvatske kao pravne osobe

- prijavitelj koji nije upisan u Registar nepro-fitnih organizacija pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske

- prijavitelj koji primarno ne obavlja djelat-nost zaštite okoliša i prirode te aktivno ne provodi projekte na području zaštite okoliša i prirode

- projekti koji se financiraju prema posebnim propisima (npr. Zakon o Hrvatskom Crvenom križu)

- projekti koji se isključivo temelje na investi-cijskim ulaganjima, izgradnji (adaptaciji) ka-pitalnih objekata ili kupnji uredske opreme

- projekti usmjereni isključivo na pokrivanje troškova redovnog poslovanja

Članak 9.Prijedlozi programa/projekata dostavljaju se isključivo na propisanom obrascu koji je za-jedno s Uputama za prijavitelje, dostupan na mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr). Prijava se može podnijeti na obrascu prijave koji je dostupan i u web programu vUprava (sustav za prijavu programa/projekata) koji se nalazi na poveznici (http://zagrebacka-zupanija.vuprava.com). Popu-njeni obrazac prijave u web programu vUprava („zaključena prijava“) potrebno je isprintati, potpisati od strane ovlaštene osobe za zastu-panje i potvrditi pečatom te dostaviti sa svim obveznim prilozima.

Članak 10.Dokumentacija za prijavu programa/projekata je sljedeća:

1. Ispunjeni obrazac „OP-1“ (prijavni obrazac koji je ovjeren pečatom i potpisom osobe ovlaštene za zastupanje; izvornik)

2. Upis u odgovarajući registar (izvadak o regi-straciji prijavitelja iz odgovarajućeg registra ili ispis elektronske stranice sa svim poda-cima udruge u registru udruga, ne stariji od šest mjeseci od dana predaje prijave; presli-ka ili elektronski ispis)

3. Upis u registar neprofitnih organizacija (is-pis elektronske stranice registra neprofit-nih organizacija /RNO/ - za udruge i druge neprofitne organizacije, ne stariji od dana objave javnog natječaja; elektronski ispis)

4. Statut usklađen sa Zakonom o udrugama - NN 74/14 (izvadak iz statuta o području dje-lovanja udruge/neprofitne organizacije, koji je ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje; ovjerena preslika)

5. Nema dugovanja prema državnom prora-čunu (potvrda Porezne uprave o stanju po-reznog duga - ne starija od 30 dana od dana predaje prijave; preslika ili izvornik)

6. Protiv prijavitelja (udruge) se ne vodi ka-zneni postupak (uvjerenje nadležnog suda da se protiv prijavitelja /udruge ili druge neprofitne organizacije/ ne vodi kazneni po-stupak, ne starije od šest mjeseci; preslika ili izvornik)

7. Protiv osobe ovlaštene za zastupanje prija-vitelja se ne vodi kazneni postupak (uvje-renje nadležnog suda da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje prijavitelja ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci; preslika ili izvornik)

8. Ako je voditelj programa/projekta različit od osobe ovlaštene za zastupanje (uvjerenje nadležnog suda da se protiv voditelja pro-grama/projekta ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci /ako je voditelj programa-projekta različit od osobe ovla-štene za zastupanje/; preslika ili izvornik)

9. Osoba ovlaštena za zastupanje i voditelj programa nisu pravomoćno osuđeni za pre-kršaje ili kaznena djela definirana Uredbom - NN 26/15 (izjava o neosuđivanosti osobe ovlaštene za zastupanje i voditelja projekta/programa /obrazac „I- 1“/; izvornik)

10. Nema dvostrukog financiranja projekta iz županijskog proračuna i financiranje ne prelazi više od 100% vrijednosti projek-ta te nema dugovanja prema proračunu Zagrebačke županije (izjava o nefinanci-ranju programa/projekta iz drugih javnih izvora i podmirenju obveza iz javnih izvora koja je ovjerena pečatom i potpisom oso-be ovlaštene za zastupanje /obrazac „I-2“/; izvornik)

11. Program/projekt se provodi u partnerstvu s udrugom ili udrugama (izjava o partner-stvu, ako partnerstvo postoji, koja je ovjere-na pečatom i potpisom osobe ovlaštene za zastupanje /obrazac „I-3“/; izvornik)

12. Izvještaj o radu udruge (zapisnik s godiš-nje skupštine udruge za 2017. ili podatak o web stanicama prijavitelja na kojima javno objavljuje programska i financijska izvješća o radu; preslika)

13. Godišnji financijski izvještaj (preslika go-dišnjeg financijskog izvješća prijavitelja iz Registra neprofitnih organizacije i to: A) za obveznike dvojnog knjigovodstva: Godišnje izvješće o prihodima i rashodima, bilanca i bilješke uz financijsko izvješće za 2017. - preslika; B) za obveznike jednostavnog knji-govodstva: Godišnje financijsko izvješće o primicima i izdacima za 2017. (G-PR-IZ-NPF) - preslika)

14. Broj žiro računa (preslika bankovnog izvo-da ili potvrda iz poslovne banke o broju žiro računa /IBAN/; preslika ili izvornik).

Za svu dokumentaciju koja se dostavlja u pre-slici, Županija može tražiti uvid u originalnu dokumentaciju, što joj je prijavitelj dužan omogućiti.

Članak 11.Bez obzira na kvalitetu predloženog progra-ma/projekta, Zagrebačka županija neće dati financijska sredstva za aktivnosti koje se već financiraju iz nekog javnog izvora u stopo-stotnom iznosu ili se financiraju po posebnim propisima - kada je u pitanju ista aktivnost, na istom području, u isto vrijeme i za iste korisni-ke. Članak 12.Statuti udruga moraju biti usklađeni sa Za-konom o udrugama (Narodne novine, broj 74/14). Prihvatljivim prijaviteljem smatrat će se i udruga koja je u trenutku podnošenja prijave podnijela nadležnom tijelu usklađen statut sa Zakonom o udrugama. Ukoliko podatak o podnesenom usklađenom statutu nije vidljiv iz ispisa elektronske stranice registra udruga, udruga treba priložiti drugi odgovarajući dokaz iz kojega je vidljivo da je podnijela zahtjev nad-ležnom tijelu. Udruga koja nije uskladila statut niti podnijela zahtjev za usklađenje statuta smatrat će se neprihvatljivim ponuditeljem. Sve udruge koje ostvare pravo na financiranje temeljem ovog natječaja, u trenutku sklapanja ugovora o financiranju moraju imati upisano usklađenje statuta sa Zakonom o udrugama.

Članak 13.Natječajnu dokumentaciju treba dostaviti na jedan od sljedećih načina:

1. poštom, preporučeno u zatvorenoj omotni-ci na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i za-štitu okoliša, Prijava na javni natječaj - ne otvaraj, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb

2. osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici putem pisarnice Zagrebačke županije na adresi: Ulica grada Vukovara 72/VI., Zagreb.

Razmatrat će se samo projekti koji su pravo-dobno prijavljeni te koji u cijelosti zadovolja-vaju propisane uvjete natječaja. U opravdanim slučajevima Županija će pozvati prijavitelja na ispravak ili dopunu prijave. Prijavitelj ima rok od osam dana za dopunu ili ispravak koji teče od dana primitka obavijesti o ispravku ili do-puni. Prijavitelj koji na zahtjev Županije u do-datnom roku iz prethodnog stavka ne dostavi dopunjenu ili ispravljenu prijavu, smatrat će se da je povukao prijavu. Prijavitelj čija prijava bude odbačena iz razloga neispunjavanja pro-pisanih formalnih uvjeta natječaja, nakon do-stave obavijesti o istome ima pravo osam dana od dana prijema obavijesti podnijeti prigovor pročelniku Upravnog odjela, koji će u roku od osam dana od primitka prigovora donijeti za-ključak o prigovoru.

Članak 14.Prijavitelju kojem nisu odobrena financijska sredstva može se na njegov zahtjev omogućiti uvid u zbirnu ocjenu kvalitete prijavljenog pro-grama ili projekta, uz pravo Županije da zaštiti tajnost podataka o osobama koje su ocjenjivale

program ili projekt. Prijavitelj može zahtijevati uvid iz prethodnog stavka u roku od tri dana od dana javnog objavljivanja rezultata natječaja.

Članak 15.Danom dostave pisane obavijesti o rezultati-ma natječaja smatra se dan objave prijedloga zaključka o dodjeli financijskih sredstava na web stranicama Zagrebačke županije. Prijavi-telji imaju pravo na prigovor na prijedlog za-ključka o dodjeli financijskih sredstava. Rok za podnošenje prigovora je osam dana od dana dostave pisane obavijesti o rezultatima na-tječaja, a zaključak o prigovoru donosi župan. Prigovor se može podnijeti isključivo na pro-vedbu natječajnog postupka te eventualno bo-dovanje nekog kriterija s 0 bodova, ukoliko pri-javitelj smatra da je u prijavi dostavio dovoljno argumenata za drugačije bodovanje. Razlog podnošenja prigovora ne može biti visina do-dijeljenih sredstava ili nedodjela sredstava.

Članak 16.Zaključak o dodjeli financijskih sredstva za programe/projekte donosi župan. Sa svim prijaviteljima kojima su odobrena financijska sredstva Županija će potpisati ugovor o finan-ciranju programa ili projekata najkasnije 30 dana od dana donošenja zaključka o dodjeli financijskih sredstava. Svi prijavitelji kojima su odobrena financijska sredstva dužni su Zagrebačkoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoli-ša, podnijeti izvješće o izvršenom programu/projektu za 2018. u roku od 30 dana po zavr-šetku obavljenog projekta i utrošku dobivenih sredstava, a najkasnije do 10. siječnja 2019. godine. Županija može, u slučaju opravdanih razloga, prijavitelju produžiti rok za provedbu programa/projekta na rok ne duži od tri mjese-ca od dana predviđenog za završetak proved-be programa/projekta. Županija kao davatelj sredstva ima pravo uvida u svu dokumentaciju i podatke vezano uz program/projekt za koji daje financijsku potporu, kao i obaviti terensku kontrolu, a korisnik sredstava dužan je isto omogućiti.

Članak 17.Ukoliko je korisnik priložio neistinitu doku-mentaciju ili nije utrošio sva dodijeljena sred-stva ili se utvrdi da je nenamjenski potrošio dobivena novčana sredstva ili nije proveo pro-gram/projekt za koji je dobio sredstva ili nije podnio opisno i financijsko izvješće o obavlje-nom programu/projektu, sredstva mora vratiti u županijski proračun. U slučaju da je prijavitelj priložio neistinitu dokumentaciju ili potrošio sredstva nenamjenski ili nije podnio izvješće u predviđenim rokovima iz članka 16. ovog natje-čaja, bit će isključen iz svih županijskih potpora u zaštiti okoliša i prirode sljedeće dvije godine.

Članak 18.Natječaj je otvoren od dana objave na web stranici Zagrebačke županije. Pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti slanjem upita na adresu elektronske pošte: m.prce@zagrebacka- zupanija.hr i d.begic@zagrebacka-zupanija.hr te pozivom na brojeve telefona: 01/6311-763 i 01/6311-762.

KLASA: 351-02/18-05/01 URBROJ: 238/1-18-02/4-18-4 Zagreb, 19. ožujka 2018.

UMJETNIČKO STVaRalaŠTVO OD ZNaČaJa Za ŽUPaNIJU

DRUŽENJE CRNOGORSKE NaCIONalNE MaNJINE

Pedeset godina umjetničkog rada Jaskanca Nine Škrabea

'Različitosti nas trebaju spajati, a ne razdvajati'

Nino Škrabe, umjetnički voditelj amaterskog Ka-zališta Škrabe iz Jastre-

barskoga, proslavio je pedesetu godišnjicu umjetničkoga rada. Tom prigodom predsjednik Žu-panijske skupštine Damir Miku-ljan uručio mu je Zahvalni-cu za naročit doprinos na području umjetničkog stvaralaštva od izni-mnog značaja za Za-grebačku županiju.

- Ovakve ljude treba prepoznati i nagraditi, jer grad ne čine samo trgovi, uli-ce, perivoji i šetališta. Grad čine lju-di poput Nine Škrabea, čovjeka koji je u svome gradu očuvao kazalište - rekao je Mikuljan.

Pet desetljeća Škrabeova um-jetničkog rada obilježeno je pre-mijerom predstave „Oko jedne

hiže“. Njome Kazalište Škrabe odaje počast skladatelju Arsenu

Dediću i pjesniku Dragi Britviću.

- Jaskanci su naučeni na dobre predstave. Uvijek smo radi-li za publiku. Kada nakon pedeset godina vidite da sve to ima smisla, onda čovjek može biti sretan - ko-mentirao je Škrabe, koji je do sada napisao i adaptirao pedesetak dramskih djela.

Predsjednik Skupštine Za-grebačke županije Damir Mikuljan prisustvovao je

uskrsnom druženju pripadnika crnogorske nacionalne manjine Zagrebačke županije i Grada Za-greba.

- Doista mi je drago družiti se s mojim crnogorskim prijateljima. Okupio nas je najveći kršćanski blagdan, blagdan nade i novog početka. U tom uskrsnom duhu želim da nas različito-sti između većinskog i ma-njinskog naroda okupljaju i spajaju, a ne razdvajaju - re-kao je Mikuljan.

Druženje su organizirali Društvo Crnogoraca i prija-telja Crne Gore „Montene-gro“ Zagreb i predstavnik crnogorske nacionalne ma-

njine u Zagrebačkoj županiji Vuja-din Prelević.

- Ovakva druženja, koja organi-ziramo uoči vjerskih blagdana, po-kazuju naše zajedništvo - komenti-rao je Prelević.

O uskrsnim običajima crnogor-ske nacionalne manjine govorila je Milanka Bulatović, predsjedni-ca Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“. Prema Julijanskom kalendaru, koji kori-sti Crnogorska pravoslavna crkva, Uskrs se ove godine slavi 8. trav-nja.

Škrabe je napisao i adaptirao pedesetak dramskih djela

Organizatori druženja bili su Vujadin Prelević i Društvo 'Montenegro'

jubilej je proslavljen premijerom

predstave 'oKo jedne hiŽe'

2726 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Gotovo svakodnevno se u mediji-ma spominje mogućnost povla-čenja i korištenja EU sredstava

kojima se mogu financirati određeni projekti. Republici Hrvatskoj ta sredstva su bila na raspolaganju i prije pristupanja EU, u tzv. pretpristupnom razdoblju, međutim na raspolaganju su joj i nakon pristupanja. I dok su neki zadovoljni visinom povučenih i korište-nih sredstava EU, velika većina smatra kako sredstva koja su na raspolaganju treba maksimalno iskoristiti, a što do sada nije učinjeno. Sredstvima EU mogu se financirati projekti i programi iz područja kao što su: regionalni i urbani razvoj, zapošljavanje i socijalna uključenost, poljoprivreda i ruralni razvoj, pomor-ska i ribarska politika, istraživanje i inovacije, humanitarna pomoć. Sredstva EU podliježu upravljanju u skladu sa strogim pravilima kako bi se u potpunosti nadzirala njihova upora-ba i osiguralo da se novac troši na tran-sparentan i odgovoran način. Na razini EU postoji skupina povjerenika koji imaju političku odgovornost za osigu-ravanje pravilne uporabe tih sredstava. Ali, s obzirom da se većinom sredstava upravlja u državama članicama koje su korisnice tih sredstava, odgovornost za obavljanje provjera i godišnjih revizija trebaju preuzeti nacionalne vlade.Navedeno područje je vrlo komplek-sno, pogotovo kada se u okviru nave-denoga razmatra i obveza PDV-a ili oslobođenje od PDV-a. Naime, postoje različite situacije kod EU projekata, pa je u svrhu oslobođenja od PDV-a potrebno za svaki pojedini projekt utvrđivati postoji li osnova za primjenu oslobođenja od PDV-a.

1. Primjenjuje li se nakon pristu-panja Republike Hrvatske EU

oslobođenje od PDV-a na projekte u okviru programa IPa koji su sklopljeni do 1. srpnja 2013.?Do pristupanja Europskoj uniji RH je bila korisnica pretpristupnih programa i Programa Unije, stoga je prijelaznim i završnim odredbama članka 198. Pravilnika o PDV-u (NN od broja 79/13 do 128/17) propisano da su PDV-a oslobođene isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koje se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Europske unije koji su sklopljeni prije 1. srpnja 2013. godine. U skladu s time, oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. - Prekogranična suradnja, programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA III. - Regionalni razvoj, te IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, primjenjuje se na sve postupke nabave koje je proved-beno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja 2013. te na sve

postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom. Međutim, za sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo pokrenulo nakon 1. srpnja 2013., oslobođenje od PDV-a se ne primjenjuje.

2. Primjenjuje li se oslobođenje od PDV-a na projekte u okviru

programa IPa koji su sklopljeni nakon 1. srpnja 2013.?Iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Priloga III., poglavlja 7., točke 1 (za) proizlazi da se određene komponente programa IPA nastavljaju provoditi po IPA pravilima, dok neke komponente IPA progra-ma postaju programi kohezijskog i strukturnih fondova. Programi u okviru komponente IPA I. - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, IPA II. - Preko-granična suradnja, i to IPA program jadranske prekogranične suradnje, pre-kogranični program Hrvatska - Bosna i Hercegovina, prekogranični program Hrvatska - Crna Gora i prekogranični program Hrvatska – Srbija, te programi IPA V.- Ruralni razvoj (IPARD), na-stavljaju se provoditi po IPA pravilima te su oslobođeni PDV-a. Međutim, programi u okviru IPA komponente IPA II. - Prekogranična suradnja, i to programi Hrvatska - Mađarska i Hrvatska – Slovenija, te programi IPA III. - Regionalni razvoj i programi IPA IV. - Razvoj ljudskih potencijala, postali su operativni programi strukturnih i kohezijskih fondova te kao takvi nisu oslobođeni PDV-a.

3. Primjenjuje li se oslobođenje od PDV-a na Programe Unije?

PDV-a su oslobođene isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz Programa Unije skloplje-nima prije 1. srpnja 2013. Međutim, ako se radi o novom Programu Unije u kojem RH sudjeluje i koji je sklopljen nakon 1. srpnja 2013., oslobođenje od plaćanja PDV-a nije primjenjivo te su isporučitelji dobara i usluga obvezni na isporuku obavljenu u okviru projekata obračunati PDV.

4. Može li se primijeniti oslobođe-nje od plaćanja PDV-a kada se

radi o projektima koji se financiraju iz EU fondova (strukturnih i kohezij-skih)?Oslobođenje od plaćanja PDV-a nije moguće te su isporučitelji dobara i usluga obvezni na isporuku obavljenu u okviru projekata koji se financiraju iz strukturnih i kohezijskih instrume-nata EU obračunati PDV. Korisniku sredstava EU fondova koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza, PDV će biti prihvatljiv izdatak što znači da će iz sredstava EU fondova moći financirati

i izdatak za PDV. Korisniku sredstava EU fondova koji je upisan u registar obveznika PDV-a, PDV nije prihvatljiv izdatak, međutim taj korisnik će uz ispunjenje Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisanih uvjeta imati pravo na odbitak pretporeza, pa neće snositi trošak PDV-a kao krajnji korisnik.

5. Na koji način se određuje je li PDV prihvatljiv ili neprihvatljiv

izdatak ako je korisnik sredstava iz EU fondova obveznik PDV-a samo u dijelu u kojem obavlja oporezivu gospodar-sku djelatnost?U tom slučaju u pogledu prikazivanja PDV-a kao prihvatljivog troška prilikom prijave projekta za financiranje, korisnik sredstava treba odrediti hoće li sredstva iz EU fondova koristiti za aktivnosti iz svoje ovlasti ili u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti. Ako će korisnik sredstva iz EU fondova koristiti za provedbu aktivnosti iz svoje ovlasti za koje nije obveznik PDV-a, tada će mu PDV biti prihvatljiv izdatak jer ga ne može odbiti kao pretporez. U tom slučaju korisnik bi mogao koristiti pisanu izjavu da nema mogućnost odbitka PDV-a za određenu nabavu provedenu u okviru projekta koji se financira iz EU fondova. Takvu izjavu izdaje i ovjerava sam korisnik sred-stava. Međutim, ako korisnik sredstva EU fondova koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti s osnove koje je obveznik PDV-a, PDV mu nije prihvatljiv izdatak.

6. Koji je postupak za provođenje oslobođenja od plaćanja PDV-a?

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerene preslike stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore-financijske pomoći. Korisnik projekta ovjerava presliku ovjerenih stranica ugovora svojim pečatom i daje ih is-poručitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedena ovjerena preslika predstav-lja dokaz isporučitelju da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga. Ako je državno tijelo nadležno za projekt ujedno i korisnik projekta, tada ono kao korisnik projekta daje ovjerenu presliku stranica ugovora isporučitelju dobara radi ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a.

7. Tko su partneri na projektu?Partnerima na projektu, u

kontekstu primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a, podrazumijevaju se osobe koje kao partneri sudjeluju u konzorciju te su kao takvi navedeni u glavnom ugovoru koji je sklopljen s Europskom komisijom.

EU projekti i obveza PDV-a

❛Za dobru salamu pajcek mora biti star barem godinu dana. I težak između 200 i 250 kilograma - pripovijeda Tomo Naglić

Djedu i unuku, Tomi i Marku Nagliću iz Svetog Martina pod Okićem, pripale su Velike zlatne šajbe ovo-

godišnje, 31. Samoborske salami-jade. Djedu Tomi u kategoriji do-maćih uzgajivača svinja, a Marku, koji od djeda, priznaje, još treba puno učiti, u kategoriji domaćih proizvođača. Među proizvođačima salama iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, Veliku zlatnu šaj-bu, najviše priznanje Salamijade, osvojio je Damjan Habinc iz Sev-nice (Slovenija), a u posebnoj ka-tegoriji (dominirale su špekovke) Andrejka Zobarič iz Dobove (ta-kođer Slovenija). Iako ova sezona, zbog visokih temperatura tijekom zime, proizvođačima salama nije pogodovala, ocijenjeno je 35 uzo-raka više nego prošle godine.

- Duga, blaga jesen, a onda 'nika-kva' zima s temperaturama i do 15 stupnjeva, zahtijevali su od proi-zvođača salama veliku umješnost. Rekao bih da su majstori u takvim uvjetima postali velemajstori. Sve salame koje su dostavljene na ocjenjivanje visoke su kakvoće. Nijedan uzorak nije odbačen. Go-vori to da salameri rade predse-lekciju, pa one salame koje se ne pokažu dobrima ne dostavljaju na ocjenjivanje - komentirao je

UDRUGa 'ZlaTNa ŠaJBa' U SaMOBORU ORGaNIZIRala JOŠ JEDNO OKUPlJaNJE NaJBOlJIH PROIZVOĐaČa SalaMa

Tomo i Marko Naglić najbolji šajberi ovogodišnje Samoborske salamijade

Uz salamere iz Samobora i okolice, sudjelovali su i proizvođači salama iz Istre te Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine

ÎU ime Županije, 31. Salamijadi je prisustvovao županov izasla-nik Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. - Samoborska salama je najpo-znatiji samoborski proizvod u 21. stoljeću. A tko je za to, osim proizvođača, najzaslužniji? Zagre-bačka županija! Zašto? Zato što je pokrenula projekt stvaranja sa-moborske salame kao županijske robne marke - rekao je Kraljičković, dodavši da samoborska salama na najbolji mogući način promovira Samobor kao turističko-gastro-nomsku destinaciju.

Županijska robna marka

TRI DESETLJEĆA SALAMIJADE PRETOČENA U MONOGRAFIJUUoči ovogodišnje Salamijade promovirana je monografija „Samoborska salamijada - 30 godina“. Na gotovo 300 stranica, s više od 500 fotografija i slikovnih prikaza, monografija kroz 15 poglavlja donosi prikaz događaja od osnutka Udruge „Zlatna šajba“, preko stvaranja robne marke „Samoborska salama“, do međunarodne suradnje samoborskih šajbera sa sličnim udrugama u Europi. Monografiju su promovirali Dubravko Viduč, predsjednik Udru-

ge „Zlatna šajba“, koja je i njezin nakladnik, Robert Škiljan, njezin urednik, i Marko Tadić, umirovljeni profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Ispred Županije promociji je prisustvovao zamjenik župa-na Hrvoje Frankić. - Vi koji ste stvarali samoborsku salamu zadužili ste i grad i županiju - rekao je Frankić, dodavši da se monografija doima poput obiteljskog albuma „divnih ljudi i divnih djela“.

Dubravko Viduč, predsjed-nik Udruge „Zlatna šajba“, koja organizira Salamija-du. Pojašnjava da su viso-ke temperature, u vrijeme kada su salame trebale po-četi fermentirati, kod nekih proizvođača suhomesnatih proizvoda (uglavnom hobi-sta, nedovoljno educiranih) uzrokovale, umjesto bijele plemenite, stvaranje zelene plijesni, pa je bilo i onih koji su proizvedeno morali baciti.

- Tko nije osigurao potrebne uv-

jete, poput prozračivanja prostori-ja i zaštite salama od sunca, odno-sno neprikladnih temperatura, taj

soli i bibera, i malo šećera. Svinje hranimo po starinski. Domaćim kukuruzom, koji sami uzgajamo, i krumpirom. Kupujemo samo krmnu smjesu. Nema nikakvih koncentrata i zato mogu reći da je naša salama eko proizvod - ispri-čao je Tomo Naglić, koji je Veliku zlatnu šajbu, u kategoriji domaćih uzgajivača svinja, primio i prošle godine.

- Špek režemo na kockice, s ma-šinom, a za povezivanje usitnimo meso, tako da izgleda kao pašteta. Kada ih napravimo, salame se 24 sata trebaju dobro ocijediti, a tada odlaze na dimljenje. Jedan dim je, najviše dim i pol, dovoljan - rekao je Tomo, dodavši da je on mali, obiteljski proizvođač koji salame radi za sebe, ali nešto i proda.

je loše prošao - komentirao je Viduč. Naglići su znali doskočiti za zriobu salama nepovoljnim vremenskim prilikama i ponijeli najvi-ša priznanja. U njihovim je proizvodima završilo naj-kvalitetnije meso, od buta, dvadesetak pajceka. Teš-kih, u prosjeku, oko 280 kilograma.

- Za dobru salamu paj-cek mora biti star barem godinu dana. Koristimo prvoklasno meso, uz dodatak paprike, češnjaka,

MANIFESTACIJE

2928 Ž K Ž K broj 116, ožujak 2018. broj 116, ožujak 2018. MANIFESTACIJE

Uskoro u Gradecu počinje gradnja dječjeg vrtića, za što će Općina bespovratno dobiti 7,5 milijuna kuna

Prvom pratiljom proglašena je Anja Pisačić iz Vrbovca, a drugom Mateja Gadžić iz Dugog Sela

Na Uskrsni ponedjeljak u Gradecu je održana ma-nifestacija „Uskrsni obi-

čaji gradečkog kraja“. Program je počeo blagoslovom parka i unutrašnjosti općinskih pro-storija, nakon čega je u župnoj crkvi Ranjenog Isusa slavljena sveta misa. Nakon mise, svoj doprinos manifestaciji dala su djeca OŠ Gradec s nekoliko re-citacija, pjesama i kraćih igro-kaza, te Marko Đurakić koji je svirao na orguljama. Uz tradi-cionalni seoski ručak te izlož-bu slika i kiparskih skulptura, središnji događaj bio je paljenje uskrsne vuzmice, običaj kojim se slavi Isusovo uskrsnuće. Uz brojne goste, u Gradecu je na Uskrsni ponedjeljak bio i župan Stjepan Kožić.

ana Marija Stančerić, 19-go-dišnja studentica ekonomi-je iz Dugog Sela, osvojila je

titulu najljepše na izboru za Miss Zagrebačke županije. Prvom pra-tiljom proglašena je Anja Pisačić iz Vrbovca, a drugom Mateja Gad-žić iz Dugog Sela.

Izbor je održan u Dugom Selu, a imao je i humanitarni karakter. Ukupno prikupljena sredstava donirana su humanitarnom pro-jektu „Patrikov put nade“, od-nosno namijenjena su liječenju Patrika Vidovića koji boluje od cerebralne paralize. Najznačaj-niji iznos, 70.000 kuna, donirala je Zagrebačka županija, a ček je Patrikovim roditeljima, uz novo-okrunjenu Miss Zagrebačke žu-panije, uručila zamjenica župana Nadica Žužak.

U GRaDECU ODRŽaNa MaNIFESTaCIJa ‘USKRSNI OBIČaJI GRaDEČKOG KRaJa’

U DUGOM SElU ODRŽaN IZBOR Za MISS ZaGREBaČKE ŽUPaNIJE

Paljenje uskrsne vuzmice

Lentu najljepše ponijela studentica ekonomije Ana Marija Stančerić

- Danas se u Gradecu vidi veli-ko zajedništvo. Ispunjena crkva i trg najbolje svjedoče koliko

ljudi drže do svojih običaja. Drago mi je vidjeti ovoliko mladih obitelji koje su odlu-čile ostati u Gradecu, čemu je sigurno pridonijela i nova os-novna škola koju smo ovdje sagradili - rekao je župan, dodavši da ga posebno ve-seli što uskoro kreće gradnja

dječjeg vrtića, za što će Općina bespovratno dobiti 7,5 milijuna kuna.

Sajam je bio podijeljen na eno-gastronomsku ponudu, stare zanate te ponudu suvenira i rukotvorina

Proljetni sajam

U Samoboru je krajem ožuj-ka, na središnjem grad-skom trgu, održan 14. Sa-moborski proljetni sajam.

Sudjelovalo je šezdesetak izla-gača. Županija je, tradicionalno, bila pokrovitelj sajma.

- Na ovakvim sajmovima proi-zvođači najbolje mogu prezenti-rati sebe i ono što rade, a posje-titelji, nakon obilaska, otići kući s punim vrećicama vrhunskih pro-izvoda naših obrtnika i obitelj-skih poljoprivrednih gospodar-stava - za svečanosti otvorenja sajma rekao je zamjenik župana Hrvoje Frankić.

Na sajmu su, tradicionalno, sudjelovali proizvođači suho-mesnatih proizvoda, meda, vina, voćnih rakija, bermeta, sira, ko-lača, pekmeza… Sudjelovali su i medičari, proizvođači licitara, tradicionalnih igračaka, nakita, ručno rađenih samoborskih su-

MANIFESTACIJE

ZaJEDNICa KUlTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGa VElIKE GORICE PROSlaVIla 20. GODIŠNJICU POSTOJaNJa

ČUVaNJE BaŠTINE I TRaDICIJE SaMOBORSKOGa KRaJa

‘Turopolje moje drago’ Koncertom „Turopolje moje drago“, održa-

nim u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Zajednica kulturno-umjet-

ničkih udruga Velike Gorice proslavila je 20. godišnjicu postojanja. U trosatnome progra-mu sudjelovali su FA Šiljakovina, Gradski

zbor „Franjo pl. Lučić“, HPD „Kučani“, KUD Čiče, KUD Dučec, KUD Gradići, KUD Miče-vec, KUD „Nova zora”, KUD Pleso, KUD Stari Grad, KUD Šćitarjevo, KUD Velika Mlaka, Ogranak Seljačke sloge Buševec, Turopoljske mažoretkinje, Udruga veliko-goričkih mažoretkinja, Ansambl „Zlatne godine“ i VIS „Jane“.

- Raznolikim programom pokaza-li smo što rade sve generacije u našim društvima - komentirao je Vladimir Štarkelj, predsjednik ZKUU Velike Gorice.

venira. Uz samoborske obrtnike, sudjelovali su i gosti iz Pule, Pe-trinje i Županje.

Marijan Karlović, predsjednik Udruženja obrtnika Samobor, zahvalio je svima koji pomažu

obrtništvo jer ono, kako je rekao, „puni gradsku kasu“.

Po drugi je puta organiziran i Dječji proljetni sajam, na ko-jemu su se predstavile škole i vrtići, a sve s ciljem da se naj-mlađi uče koliko je važno čuvati tradiciju.

Uz suorganizaciju samobor-skoga Udruženja obrtnika, Po-duzetničkog centra, Pučkoga otvorenog učilišta i Komunalca, Sajam je organizirao Grad Samo-bor, a otvorio ga je gradonačel-nik i saborski zastupnik Krešo Beljak.

31Ž K broj 116, ožujak 2018.30 Ž K broj 116, ožujak 2018. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 116, ožujak 2018.

IMPRESSuM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Saksofonist Jan Tominić, učenik prvog ra-zreda srednje škole u Glazbenoj školi „Ferdo Livadić“ u Samo-

boru, predstavljat će Hrvatsku na ovogodišnjoj Euroviziji mladih glazbenika u izvedbi klasične glazbe od 16. do 23. kolovoza u Edinburghu (Škotska). Jan je nastup izborio, u konkurenciji sedam finalista, izvedbom skladbe „Pequeña Czarda“ za alt saksofon i or-

kestar Pedra Itturaldea.Jan je bio ovogodišnji najmlađi fina-list. Iza sebe ima već niz nagrada i

sudjelovanja na raznim natjecanji-ma i smotrama u zemlji i inozem-stvu. Janov profesor je Tomislav Žužak, a za nastup na izboru za predstavnika Hrvatske na ovo-

godišnjoj Euroviziji mladih glaz-benika u izvedbi klasične glazbe

pripremio ga je Aljaž Razdevšek.

Jan Tominić predstavlja Hrvatsku na Euroviziji mladih glazbenika

NaCIONalNI IZBOR Za ODlaZaK Na EUROVIZIJU KlaSIČNE GlaZBE

Motivacijsko-stručnim skupom „Uređenje vrtova u dječjim vrtićima, osnovnim i sred-

njim školama, centrima za odgoj i obrazovanje te učeničkim domovi-ma u Zagrebačkoj županiji“, održa-nom u OŠ Milana Langa u Bregani, označen je početak ovogodišnjeg projekta Hrvatske radiotelevizi-je „Najljepši školski vrtovi u RH“. Prošle godine je najljepšim pro-glašen vrt OŠ Milana Langa, dok je priznanje za najljepši vrt dječjih vrtića pripalo Dječjem vrtiću „Ra-dost“ iz Jastrebarskoga.

- Projekt je prije 23 godine kre-nuo s Hrvatskoga radija, lani se proširio na Hrvatsku televiziju i na naše društvene mreže. Smatra-mo da se radi o izuzetno korisnom ekološko-obrazovnom projektu kroz koji se djeca vraćaju prirodi, gledaju kako se oko njih razvija cvijet, plod, uče na otvorenom… - ispričala je Đurđica Čočić, ured-nica projekta „Najljepši školski

EKOlOŠKO-OBRaZOVNI PROJEKT HRVaTSKE RaDIOTElEVIZIJE

I ove se godine bira najljepši školski vrtProšle godine je najljepšim u RH proglašen vrt OŠ Milana Langa iz Bregane, dok je priznanje za najljepši vrt dječjih vrtića pripalo Dječjem vrtiću 'Radost' iz Jastrebarskoga

vrtovi“.Ovim projektom, rečeno je za

motivacijsko-stručnoga skupa, želi se afirmirati činjenica da se u odgojno-obrazovnim ustanovama, osim učenja, može razvijati i svijest prema organskoj poljoprivredi.

Promiče se isključivo uzgoj izvornog i domaćeg bilja

te prepoznavanje lje-pota vlastitoga kraja i povratak tradicijskim vrtovima.

U ime Županije do-gađanju u Bregani pri-

sustvovale su pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i

tehničku kulturu Mirela Katalenac i zamjenica župana Nadica Žužak.

- Vrlo se rado uključujemo u ovaj projekt, a postižemo i dobre rezultate. Projekt je vrijedan jer potiče najmlađe da njeguju svoj odnos prema prirodi i okolišu ško-le koju polaze - rekla je zamjenica Žužak.

ÎO školskom vrtu OŠ Milana Langa govorio je profesor biologije Milan Librić.- Naša bajka trenutno spava, buđenje kreće s toplijim danima. Prostor oko naše škole krasi raznolikost. Uzgajamo ruže, oblikovane na razne načine, imamo voćnjak starih sorata jabuke, travnjak koji održavamo tradicionalnom košnjom, imamo i baru, aleju breza, park šumu, sami uzgajamo i začinsko bilje… Do mog odlaska u mirovinu, krajem 2019., planiramo zasaditi i nekoliko trsova grožđa sorte kardinal - ispričao je Librić.Iskustva s uređenjem vrta iznijela je i ravnateljica Dječjeg vrtića „Radost“ Jadranka Stojković, dok je predavanje „Povratak tradicijskom vrtu“ imala Tamara Rehak Bi-ondić iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a predavanje „Krajobrazna arhitektura vrta - kako početi“ Dobrila Kraljić, krajobrazna arhitektica.

‘Naša bajka trenutno spava…’

prije 23 godine projeKt je poKrenut na

hrvatsKom radiju

jan je učeniK

prvog razreda srednje šKole u glazbenoj šKoli ‘ferdo livadić’ u

samoboru

Područje Zelinske glave zaštićeno je 1992. kao značajan krajobraz. Obuhvaća područje Male i Velike Reke s dolinskim livadama, Zelingrad s okolicom, napušteni kop kamenoloma u dolini Velike Reke, otvorene prostore vinograda i voćnjaka iznad predjela Hrastovec, dolinske i brdske livade Kladešćice te šumski kompleks doline potoka Bistrice. Značajan krajo-braz Zelinska glava pruža se sjeverozapadno od grada Svetog Ivana Zeline i predstavlja najistočnije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. U ovom području Medvednice očuvala se raznolikost i bujnost prizemnog raslinja u kojem se naročito ističu proljetnice. Unutar zaštićenog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelingrada, izgrađenog u godinama nakon provale Tatara. Zelingrad se prvi puta spominje 1295. kada se u njemu nalazio kaštelan s kraljevskom posadom.

Zelinska glava - značajan krajobraz

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je, drugu godinu zaredom, manife-stacija „Kajkavci u Lisinskom“. U organizaciji Radija „Kaj“, predstavljeni su običaji i tradicija te turističko-kulinarska ponuda pet hrvatskih županija: Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske i Grada Zagreba. Ovim se projektom dodatno žele promovirati zanimljivosti, snaga i ponuda ovoga dijela kontinentalne Hrvatske. U ime Zagrebačke županije manifestaciji, čiji je finale bio koncert kajkavskih pjesama, prisustvo-vao je zamjenik župana Hrvoje Frankić. - Ovdje su naše vinske kraljice i najuzornije seoske

žene. Posjetiteljima smo pripremili i naše pjenušce na čiju smo kvalitetu iznimno ponosni - rekao je zamjenik Frankić, dodavši da je kvaliteta proizvoda i usluga, od OPG-a do turističkih destinacija, razlog što sve više izletnika dolazi na prostor županije. U sklopu manifestacije posjetitelji su mogli vidjeti kako se gazi zelje, radi maslac, mogli su kušati sir, bučino ulje, vino, razgledati čipku i djela naivne umjetnosti, najmlađi su se igrali drvenim igračkama… U kulturno-umjetničkom programu u predvorju dvorane nastupili su, uz ostale, FA Turopolje iz Velike Gorice, KUD Strmec iz Svete Nedelje i KUD „Preporod“ iz Dugog Sela.

‘Kajkavci u Lisinskom’