Stavio sam crnu pozadinu da učeći manje kvarite oči.

3. Književni oblici i teme baroka

Teme u hrvatskom baroku su : moralnost, onostranost, izmišljeni događaji,

nestvarnost. Pisalo se o duhovnosti, religioznosti. Govoreći o moralnim

krizama raspravljaju što je moral. Javlja se i tema pokajanja i pokore(Suze

sina razmetnoga). Zastupljene su teme iz zagrobnog života.

Književni oblici baroka usklađeni su sa tematskim potrebama. Piše se najviše

lirika. Ima i drama, epova, liturgijskih tekstova. Umjetničku slobodu su pisci

izražavali kroz liriku. Ona je kao forma bila najpogodnija za

eksperimentiranje.

Karakteristike barokne lirike su patetičnost,retoričnost,pobožni naglasci.

Prevladava uvjerenje da književna djela moraju biti opsežna pa nastaju

opsežni epovi, opsežni romani.

4. Stilska sredstva

Barokni stil obilježen je gustom uporabom figura, naglašenom sklonošću

stilskih efekata. Koriste stilska sredstva poput bujne metafore, kontrasta,

paradoksa i hiperbola, a popularna stilska figura je končeto (concetto) –

spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost. Oblici

končeta su antiteza, paradoks i hiperbola.1

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Barok

Drama

drama znači radnja.

Obuhvaća sve knjaževne vrste namijenjene izvođenju na pozornici.

Fabula dramskog teksta se ne pripovijeda, već se postiže izmjenom dramskih situacija. Dijalog (razgovor među likovima) i monolog (izlaganje jednog lika) .

Temelji se na sukobu koji se na kraju razrješava.

Vrste : Komedija,Tragedija, Drama u užem smislu.

Tragedija završava smrću glavnih glumaca, komedija završava sretno, razum pobjeđuje, u drami

Eshil prvom glumcu pridružuje drugog glumca. Sofoklo uvodi trećeg glumca.

Drama u užem smislu prikazuje sukob suprotstavljenih stavova od kojih svaki teži za pobjedom.

IVAN GUNDULIĆ

Ivan (Dživo) Gundulić rođen je 8.siječnja 1589.g. u Dubrovniku, u plemićkoj obitelji

školovao se u dubrovačkoj humanističkoj školi, gdje su mu učitelji bili Toskanac Camilo Camilli, poznavatelj Tassove epopeje i učeni Petar Palikuća

obavljao je više državnih dužnosti:dva puta knez u Konavlima, sudac, senator i član Malog vijeća

ljubavne su mu pjesme izgubljene, a od deset drama sačuvale su se četiri, ali ne u potpunosti: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida

Gundulić je preveo sedam psalama i tiskao ih je u Rimu 1621. pod naslovom ‘’Pjesni pokorne kralja Davida’’

1622. objavljuje u Veneciji religioznu poemu ‘’ Suze sina razmetnoga’’, u kojoj je na književno-umjetnički način progovorio o problemu ljudskog grijeha i Božjeg opraštanja

zatim dolazi Dubravka, pastirska igra, prikazana prvi put 1628. g. u Dubrovniku

PASTIRSKA IGRA - oblik svjetovne drame

- razvila se iz ekloga i mitoloških igara u renesansi- tipični likovi: vila, pastir zaljubljen u vilu, satir koji

pastiru otima vilu- ima sretan završetak, završava pjesmom i plesom- pastiri su idealizirani - oni su sentimentalni

ljubavnici u idiličnoj i vječno nasmijanoj Akadiji(idilična zemlja pjesme i plesa).

Dubravka - sadržaj:

Osmerci i dvostruko rimovani dvanaesterci. 3 čina.1628. U Dubrovniku se izvodi pastirska igra Dubravka

radnja drame odvija se u pastoralnoj Dubravi , u mitsko vrijeme sreće i blagostanja, na dan sv. Vlaha

od starine je običaj da se u Dubravi svake godine svetkuje sloboda, i tada se vjenčaju najljepši i najplemenitiji momak i cura iz mjesta

dramski zaplet se događa kada vjenčanje sprečava bogati, a ružni Grdan tako da podmiti suce da se Dubravka uda za njega

U hramu boga Lera kada se trebaju vjenčat Grdan i Dubravka Lero sprječava vjenčanje čudesnim znamenjem.

Dubravka se ipak vjenča s Miljenkom, najboljim i najčestitijim momkom kojeg odavno voli

narod slavi vjenčanje i svetkovinu slobode, te svi božici slobode na oltar prinose darove i pjevaju himnu slobodi:

O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam bog je do...

mitološko-pastoralni sadržaj drame ima alegorijsko značenje:

mjesto radnje, Dubrava, označava sam grad Dubrovnik,

pastirica Dubravka simbol je dubrovačke slobode i autonomije

njome se ženi Miljenko, alegorijsko obličje dubrovačkog plemstva,

Grdan simbolizira obogaćeni sloj dubrovačkih građana koji se žele domoći vlast

živa savjest Dubrave je starac Ljudbrag, on: kori, prijeti, savjetuje

Pastirska igra. Sredinom 17. st

Tri čina

pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima.

U radnju su upleteni mnogi prilozi sa satirima i satiricama. Satiri simboliziraju poroke i mane.

sloboda se ne ugrožava samo oružjem slobodu ugrožavaju i sami građani Dubrave

Tema : stari običaj prema kojemu se svake godine svetkuje jedan dan u čast božice slobode : priređuje se pir njljepšeg mladića i najljepše djevojke.

SUZE SINA RAZMETNOGA - Religiozna poema u 3 plača

Nadahnuta je parabolom o izgubljenom sinu iz Evanđelja po Luki

RELIGIOZNA POEMA SU DUHOVNE PJESME, KOJE SU SE RAZVILE U ITALIJI U 16.ST.elemetni svih triju književnih rodova: LIRIKE, EPIKE, DRAME.

epskog narativnog – iznosi moralnu dramu subjektiviteta, grijeha i čišćenja od grijehaoblikujući više stanja subjekta i refleksije o moralno-teološkim pitanjima, poema nosi izrazite crte lirskogtročlana struktura simbolizira teološku misao djela

Cijeli spjev je monolog razmetnoga sina

Tema: grješni čovjek i Bog kao velikodušni otac koji radosno prihvaća izgubljenog i grešnog sina, mogućnost spasa. priča o mladićevu sagrešenju, grijehu, spoznaji vlastita grijeha i pokajanjuocrtava nemarnost čovjeka prema Bogu, svojemu Ocu, od kojeg bježi odajući se grijehu

TRI PLAČA:1. SAGRIJEŠENJE grijeh strovaljuje čovjeka u bijedu (sagrešenje)2. SPOZNANJE čovjek shvaća razliku između Božje dobrote i niskih strasti svijeta (spoznanje)3. SKRUŠENJE čovjek se ponovo vraća Bogu koji mu oprašta (skrušenje)

Dubrovniku je prijetila opasnost od izdaje vlastitih raznetnih sinova, naslov je metaforičan.

STROFA SESTINA, STIH OSMERACprva dva stiha označavaju najavu teze druga dva njezino rasčlanjenje posljednja dva stiha predstavljaju udarnu sintezu

concettio (končeto) - spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost.

paradoks, oksimoron i antitezakonstrasti

smrt – životgrijeh – čistoćabiblijsko i svjetovnopakao - raj

najdotjeranije pjesničko djelo stare hrvatske književnosti

bogatstvo svog rječnika

igre riječi piše o običnim i poznatim stvarima

Gundulić je više refleksivan nego emotivan pjesnik.u svojim djelima ponekad pređe u patetiku, retoriku što je karakteristika za sve pjesnike kada ih napuste osjećaji.

DUBRAVKA

pastoralna dramska vrstaprikazana u Dubrovniku 1628.radnja se događa u pastoralnoj Dubravi u nek mitsko pogansko vrijeme sreće i blagostanjaDubravka - sadržaju Dubravi se slavi dan slobode kada se najljepša i najplemenitija pastirica vjenčava s najljepšim pastirom - Dubravka i Miljenkobogati i ružni Grdan podmiti suce suci dodjeljuju Dubravku starom i bogatom Grdanu kada je već sve spremno za neprilično vjenčanje u hramu boga Lera (boga ljubavi) bog sprečava čudesnim znamenjemGrdan je odbačen u trenutku kada se trebao obaviti čin vjenčanja na njegovo mjesto je postavljen Miljenko Alegorijska značenjamitsko pastoralni sadržaj ima alegorijsko značenjeDubrava označava grad Dubrovnikpastirica Dubravka simbol je dubrovačke slobode i vlastis Dubravkom se ženi Miljenko alegorijsko odličje dubrovačkog plemstvaGrdan simbolizira obogaćeni sloj dubrovačkog građanstva kji se želi domoći dubrovačke vlasti ženidbom s plemkinjomu radnju su upleteni mnogi prilozi sa satirima i satiricama (Divljak, Vuk, Zagorka i Pelinka)

satiri simboliziraju poroke i mane: sklonost prema raskoši, nenaravno kićenje, skupocjeno oblačenje i raskalašenost (gorski satiri jure za tuđim dobrima i neradom)

idealizirana Dubrava nije imuna od zlaGundulićev pogled na slobodusloboda se ne ugrožava samo oružjem slobodu ugrožavaju i sami građani Dubraveživa savjest Dubrave je starac Ljudbragon kori, prijeti, savjetujSve je u vedrom i svečanom raspoloženju. Dominiraju svijetle boje zore i cvijeća kao simbola čistoće i ljubavi pastirska igranajraširenija u Italiji (Tasso Aminta Sanazzaro Arkadija)u strukturi ima ljubavni zaplet prikazuje pastirski idilični svijet koji se suprostavlja životu na dvorutemelji se na pastirsko mitološkim prizorimanajčešće teme su svemoć ljubavi, radost pastirskog životaradnja se odvija u idiličnom arkadijskom ambijentu (idealma zemlja poezije i glazbe)antitetički parovi

ropstvo – slobodasramota – častopakost – poštenjeružnoća - ljepota

Dubravka je himna slobodi, izgrađena na pastirsko-idiličnoj građi

OSMAN

viteško – idilični roman povijesni roman barokni ep u dvadeset pjevanja (14. i 15. izgubljeno- nadopunio ga

Ivan Mažuranić)

Hoćimska bitka i smrt sultana u Carigradu potaknuli Gundulića da napiše ep Osman.

Gundulić dobro poznaje političke događaje svog vremena. Poznaje odnose između Rusa i Poljaka, Poljaka i Šveđana, sukobi pojedinih viteštva

poznavao je dobro geografiju

izgled gradova, utvrda, šuma, polja, livada, mostova FABULA:Građu je rasporedio u 20 pjevanja.Na početku epa javlja se Osmanov solilokvij(unutrašnji ili vanjski monolog) o Turcima nekada i sada:

Govori o uzrocima hoćimskog poraza.Donosi odluku da ode na istok i skupi novu vojsku.Vraćanje nekadašnjeg ugleda Turskoj vojsci.

Sadržaj ep i povijesni događaju se ne podudaraju hoćimska bitka je završila bez ičije pobijede

Dva pravca radnje

1. Kazlar- aga ide u potragu za plemenitim djevojkama među kojima bi car izabrao ženu 2. Ali-paša je poslan u Poljsku da sklopi mir

Zadatak fabule Osvijetliti Osmanov poraz Pobjedu kraljevića Vladislava Položaj slavenskog roblja turska vojska postaje nedisciplinirana i povlači se kraljević Vladislav nije sudjelovao u bitci Poljaci traže mir, a ne Turci

1. pjevanje - tema PROLAZNOSTAh, čijem si se zahvalila tašta ljudska oholosti?Sve što više stereš krila,sve ćeš paka niže pasti

Vjekovite i bez svrhenije pod suncem krepke stvari,a u visocijeh gora vrhe najprije ognjeni trijes udari

Ovo djelo je posvećeno Vladislavu sinu poljskog kralja Žigmunda koji je sudjelovao na Hoćimu Osnovni kontrasti: prijašnja i sadašnja vojska i prolaznost carstva

SADRŽAJ

1. savjetnici Osmanu savjetuju što treba napravitiveliki vezir Dilaver(za osmana) predlaže da prije polaska na Istok pobije rodbinu koja bi mu mogla za odsutnost preoteti prijestoljeučitelj Hodža savjetuje da se pobrine za nasljedstvo i zato da se oženi djevojkom plemenitog rodaKazlar-aga preporuča da najprije sklopi mir s Poljacima i tako se osigura od najopasnijeg susjeda. Ujedno treba pojačati stražu u zatvoru u kojem se nalazi Poljak Korevski Ali-pašino putovanjeAli-paša putuje u Poljsku na pregovore o miru

priča o nepreglednoj vojci, u borbi ističe hrabrost kraljevića Vladislava spominje Sokolicu koja je zaljubljena u Osmana

Ali-paša susreće Krunoslavu, vjerenicu KorevskogKrunoslava se povlači u šumu i tuguje. Odluči se preobući u Ugarsko odijelo i otići u Carigrad gdje će mitom osloboditi Korevskog

Osman se ženi Soklicom i dvjema Turkinjama plemenitog roda

Pobuna u Carigradu.Saznala se prava namjera Osmanova da ide ponovo u ratne pohode.Vojnici ne slušaju Aliju (janjičarski aga)Daut(protiv osmana) bi trebao svrgnuti Osmana i na čelo ponovo postaviti Mustafu (zapravo će vladati Mustafina majka i Daut)

Daut nagovori pobunjenike da svrgnu Osmana najprije navale na Dilaverov dvor.Dilaver odlazi u Malu Aziju po nove vojnike s kojima će spasiti OsmanaOsman se skriva u dvor Sinan-paše i šalje svoje ljude da umire vojskuSve posrednike pobunjenici su pubijaliOsmanov krajMustafa se nalazi u nekoj jami odakle ga vode u bogomolju po naredbi Mustafe Osmana uz ruganje svjetine vode na nekom kljusetu u zloglasnu Jedi-kulakad su došli do tamnice Daut zapovjedi da ga zadave

FRAN KRSTO FRANKOPAN

1643. ( Bosiljevo) – 1671. (Bečko Novo Mjesto)

hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik

jedan od organizatora Zrinsko-frankopanske urote

Pripada Ozaljskom književnom krugu

JEZIK: spoj svih triju narječja. Pobožnost, različite teme, usmena književnost.Piše na čakavskom, sa dodavanjem kajkavskog i štokavskog.

Djela:

Zbirka lirskih pjesama: Gartlic za čas kratiti, nastala u tamnici u Bečkom Novom Mjestu

Zganke za vrime skratiti

Trumbita sudnjega dneva

“Gartlic za čas kratiti” ,u prijevodu “Vrtić za kratiti vrijeme”

Frankopanov pjesnički uzor – talijan Crescente

Frankopanov pseudonim je “Ditelina”

“Srce žaluje, da vilu ne vidi”

Je li to moguće, svita stvoritelju,nepravica takva tlači tvoju zemlju?Još li ćeš pretrpit čalarnom narodu

kot lakomu vuku nad ovcami škodu?

Već godinu dana osamljen u zatočenju, gdje mu je življenje «spodobno smrti», on zavidi zelenim lozama, rascvalim poljima, zdencima, potocima i vodama, što mogu gledati sunce i

od vile lipotu, ka kot misec čista je v svomu životu.

Ne mogući do nje, moli u efektnoj zaključnoj strofi vjetrove, da joj barem oni odnesu pozdrav:

Deh, vi konči vitri glas moj pronosite,ter vili ljublenoj službu razveselite;

srce tak valuje:gdi telo ne more, naj misal zvršuje.

“Sriču vsaki išče”Nut poglejte kako sriču človičanski ljudi išču:

ki z navukom med knigami ki z oružjem med vojskami;

ki u dvoru prisližujuč, z neistinom prilizujuč,

drugim na zlo potverduju, što je krivo potribuju.

Ali sriča je bižeča, malo kadi obstoječa,

vsi ju žele, nasliduju,

retki pako dostiguju.

“Trpeće ništar ni na svitu” Oh nestalnost ova svita

kaj su orsagi,kaj kraljevstva? dragi kinči,

kaj bogatstva? kaj su dike, kaj radosti . kaj veselje, kaj zmožnosti?

vse je listor tinja cvita, oh nestalnost ova svita!

(...) Oh nestalnost ova svita,

kaj su dragi roditelji, kaj rodbina, prijatelji,

kaj dvorani, vnoge sluge, štimajuć si verne druge? vse je listor tinja cvita,

oh nestalnost ovog svita! Zaključak Frankopan nije veliki pjesnik, ali njegova poezija nije bez interesa.

Frankopan

“ZGANKE ZA VRIME SKRATITI”

“TRUMBITA SUDNJEGA DNEVA”

TRUMBITA SUDNJEGA DNEVA - vrsta: satira

TEMA: osvrt na različite staleže i kritika društva

Humorističko-satiričan prikaz Sudnjeg dana koji je pjesnik doživio kao san

PROGOVOR:

Ispričava se zbog načina prikazivanja u svom djelu

Brani se protiv eventualnih prigovora

Pisan je realistički, s dozom humora

Tvrđenje da je sve samo san

Jedno propovijeda, a drugo misli

Opisuje sudnji dan (kako mu se u snu prikazao)

Svi mrtvaci u svojoj čovječjoj formi

Anđeli ih dijele u 3 grupe :- duhovnike- vojnike- meštre

Lucifer i vragovi nose knjige gdje su zapisani svi ljudski prekršaji

Pojavljuje se Gospodin Krist

Pjesnik prelazi na samo suđenje

Na realističan način dovede pred oči sve ljude s dobrim i lošim stranama

Arkanđeo Mihajlo brani, a Lucifer ih optužuje

Sačuvan je samo početak toga suda “ gdje redovnici i duhovnici dođu pred sud”

Biskupi i opati dijelili su duhovne časti na prijateljstvo

Iz crkvenih prihoda izdržavali su svoje najmilije, trošili na gozbe

Lucifer im govori kakvi bi trebali biti

Vidi se da je pjesnik nakanio i druge dovesti pred sud

Namislio je izvesti svoje djelo

Za svaki stalež je htio napisati po jedno poglavlje

ZGANKE ZA DAN SKRATITI

Sastavljene u tamnici

Ima ih 103 i najprije su bile određene za isto izdanje s Gartlicom

Zganka = zagonetka

Djelomično se oslanjaju na narodne zagonetke

Dio zganki nastao je u zatvoru

SRIČAVije se u kolu kot kača hudobna,vred zna obradovat, učinit turobna,premda život nima, sim tam prohođiva,to t’ zmožan, to t’ ubog, vsaki poželiva.

Narodne teme

Pitanja za godinu, godišnje doba i mjesece

LETO CELODvanajst sinkov sobom vodim,vsemu svitu hranu nosim,kaj se godre prigođiva,

sinkom mojim znano biva.

ČETIRI VRIMENA LETA

Do četiri pute čes leto rođivam,vazdar drugu halu, obličje dobivam,jes v porodu pervom stara i nevojlna,potlam vazdar lipa, rodna i povojlna.

ČEŠAL

Vsi me lube rad moje tverdosti,Ženam dajem vnoge nasladnosti,Gdi ih največ navadno serbiti,Špicom mojom znaju si vgoditi.

DITE

Kakovo stvoreńe biva – prosim, pas’te! –Ko mladim gospojam med nogami zraste,Gdi je pervo bilo, nemre več ulisti,Nigda čini škodu, nigda pak koristi.

PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: Priričnik aliti razliko mudrosti cvitje

Hrvatski leksikograf i povjesničar iz Senja.

Odiljenje sigetsko

Priričnik aliti razliko mudrosti cvitje

U djelu Priričnik aliti razliko mudrosti cvitje Vitezović je sabrao poslovice što ih je ranije objavio u svojim kalendarima

RIMA aabb, od 8 dijelova

plod usmenog stvaralaštva

Prožimanje triju narječja kao u Ozaljskom knjiž. krugu.

Želio je pojačati udio štokavštine

Zalagao se da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska tj. da svaki glas ima svoje, uvijek jednako, slovo.

Priričnik je pisan za one koji će nositi CVITJE MUDROSTI.

Priričnik je prva tiskana zbirka USMENE KNJIŽEVNOSTI.

U Pripičniku je vrlo KRITIČAN.

VITEZOVIĆ JE PRETEČA HRV. NARODNAG PREPORODA.

BARTOL KAŠIĆ

Pažanin, isusovac. Učitelj gramatike u Ilirskoj akademiji u Rimu.

Piše ‘korisnu’, a ne ‘lijepu’ književnost

Za potrebe isusovaca, naredbom generala Bartol Kašić je 1604. sastavio prvu hrvatsku gramatiku ‘Institutionum linguae illyricae libri duo’- Osnove iliričkog jezika. Na LATINSKOM JEZIKU.

Najvažnije djelo je prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik štokavskog izraza.

Izradio hrvatsku gramatiku po uzoru na latinsku gramatiku.

Neke osnovne podjele riječi, sklonidba imenica i sprezanja glagola uglavnom vrijede i danas

Bartol Kašić piše za časne sestre

za hrvatske hodočasnike

prepjeve 50 psalama Pjesni duhovne

Poredao je po abecedi sve hrvatske riječi iz rječnika Fausta Vrančića

ZRINSKI spadaju u ozaljski književni krug.

PETAR ZRINSKi

Adrianskoga mora Sirena, prijevod Nikolinog epa, izrazito hrvatski nacionalni ep. Nije umjetnički vrijedan kao Nikolin original. Materinji jezik mu je hrvatski.

NIKOLA ZRINSKI

Piše na Mađarskom. Pisao pod utjecajem kako klasicističke talijanske književnosti tako i mađarskog pjesnika Balassija. Nikola je u petnaest pjevanja opjevao opsadu i pad Sigeta. Izabravši mađarski jezik kao sredstvo svoje pjesničke poruke.

STROFA katren, STIH dvanaesterac, zajednička rima na kraju strofa.

Nikola je doživio prigovore jer se u jednom latinskom pismu brani ističući da je svjestan da je Zrinski i Hrvat, a profesija mu nije pjesništvo, nego za domovinu nešto mnogo važnije.

Opside sigetske, povijesno ključna događaja za oba naroda, hrvatski i mađarski, više je u originalu samu nego u obradi. Prikazuje bitku protiv Turaka, koja je doduše završila porazom kršćanske Europe, ali je taj događaj pun svijetlih primjera kako se u obrani domovine ustraje do kraja.

Nikola je Zrinski u mađarskoj književnosti stvorio prvi barokni ep, a kritika ga i danas smatra jednim od najboljih u mađarskom pjesništvu. Sirenu Petra Zrinskoga pak povijest hrvatske književnosti ne svrstava među prva pjesnička ostvarenja.Nikolin dvanaesterac i strofe po četiri stiha sa zajedničkom rimom na kraju, a poslije je popravio tako da je u sredini stihova iste strofe proveo rimu. Hrvatska Sirena po građi je potpuno vjerna izvorniku. I u jednom i u drugom grade se likovi kojima se uzor može naslutiti već u starijih talijanskih autora (npr. Ariosta). jezik Sirene mješavina svih naših narječja, u kojem

čakavsko čini temelj, a kajkavsko i štokavsko na nj se naslojavaju. Petar je dodao blizu 140 vlastitih strofa spjevu i dao mu novu, hrvatsku dimenzijuu vremenu kad se pred tolikim narodnim nesrećama o njima šutjelo, pogotovo u literaturi. Petrov prijevod uklopio se u hrvatsku književnost zbog opjevanih hrvatskih junaka i karakteristična u to doba katoličkog pogleda na svijet.Dvojezična Sirena obogatila je dvije nacionalne književnosti, dva povijesno povezana naroda, svrstavši se u sam vrh mađarske književnosti s jedne strane i ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti i narodnoj predaji.

JUNIJE PALMOTIĆ

plemić, Dubrovčanin,

PIŠE: dramska djela, pjesme, satire, nabožne pjesme.

Pavlimir - rodoljubna drama

Tema: govori o Pavlimiru, legendarnom osnivaču Dubrovnika.

Palmotić se služi pričama antičke mitologije kako bi u njih zaodjenuo aktualne poruke namijenjene suvremenicima.

Piše melodrame u kojima se mitološki svijet smjenjuje s viteškim imajući pred sobom predloške u epizodama iz Ovidija, Vergilija, Tassa i Ariosta, koje također prerađuje, ali s dosta samostalnosti (Captislava, Bisernica);

Neke je vješto lokalizirao i smjestio u naše prostore (Danica), a drugima je dao okus dubrovačke legende (Pavlimir).

DRAME su mu izvođene za vrijeme života: Atlantida, Pavlimir, Danica...

Piše šaljive pjesme: Gomnaida, ismijava jednog kneza.

Palmotić je osim drama pisao i pjesme, osobito je rado pisao šaljive pjesme. Sačuvala se odulja šaljivo-satirička poema Gomnaida.

Oblikuje čiste pjesničke koncepcije ljubavi prema svom gradu i državi, prema "dubravi". u Pavlimiru je povezao Dubrovnik s Epidaurom, udahnuo ponos postojanosti i snagu odhrvavanja neprijatelju, osobinu koja je Dubrovčanima

često trebala i često dolazila do izražaja. Palmotić slavi Dubrovnik rado spominjući zakone i "mudru gospodu" koja znadu "sveđ skladno" vladati. Često ističe da dubrovačkoj umješnosti u vladanju i spretnoj plovidbi između grebena opasnosti, između "orla siva, silna zmaja i ljuta lava" treba zahvaliti to što žive u miru.

Sva glavna lica u njegovim dramama su članovi plemićkih i kraljevskih obitelji, a radnja se redovito odvija na dvorovima. Vrline svojih junaka redovito povezuje s činjenicom što su plemenite krvi. Palmotić često moralizira osuđujući raskoš i urese.

Ljubavnim zapletima, himnama i plesovima punim životne radosti poziva na uživanje. Palmotić se pokazuje kao pisac koji pristaje uz ovozemaljski život.Palmotićeve drame su se igrale, ljudi su ih slušali, uživali u pjesmi, glazbi i plesu. Pa i u tome, u njihovoj povezanosti s kulturno-društvenim i idejnim očitovanjima suvremenika, treba gledati dio vrijednosti i značenja Palmotićevih drama.

Pavlimir

3 čina,

Povijesna tragikomedija Pavlimir, govori o osnutku grada Dubrovnika. Zasnovana na građi iz Ljetopisa popa Dukljanina, opisuje događaje koji se protežu kroz nekoliko naraštaja, isprepletene s čudesnim i fantastičnim likovima koji utjelovljuju dobre i zle sile.

mitološki svijet smjenjuje s viteškim, uzori su mu Ovidije i Vergilije.