kapitalizam, socijalizam ili nešto treće

8/12/2019 Kapitalizam, socijalizam ili neto tree

1/12

Dilema kapitalizam, socijalizam ili neto tree

Problematiku emo tu prouiti iskljuivo preko toka novca i kapitala unutar drave tenaina emisije novca.

1. Novac

Novac je kupovna mo za robe i usluge na tritu drave koja se njime slui. Tj. samnovac ima zanemarivu vrijednost prema vrijednosti robe i usluga kojima se prometuje.Vrijednost novcu daje omjer ponude roba i usluga prema koliini novca. Zbog toga sepoveanje koliine novca treba biti razmjerno poveanju ponude roba i usluga. ako jeovo drugo isto praktina stvar provedbe i mogunosti slobodni! kapaciteta da seproizvodnja poveava" oigledno je da koliina novca koji se dodaje ne moe biti povolji velika. #na mora biti u skladu sa mogunostima.

2. Kredit

redit je prebacivanje sadanje neije kupovne moi $novca% na ime otplate prekovlastiti! pri!oda. &e'utim" ako je kupovna mo tj. novac nastala produktivnim radomsvi! u dravi $ili e nastati ( usluge%" jasno je da kredit u neku ruku pogodovanje. )adsvi! tj. jednog dijela radnika se preko kredita daje u ruke pojedinca ili udruene grupe.*ko je kredit uloen u poslovne svr!e" to pogodovanje u konanici moe stvoriti osnovuza poveanje stvaranja pro+ita $bogaenje%.

, kapitalistikom drutvu bi zagovarali ovaj model" osobito ako je ulaganje upoveanje pro+ita. &e'utim" kako je pro+it dio novca koji se dodaje u sustav ili u gorem

sluaju neiji dug" posljedice stvaranja velikog pro+ita u prvom sluaju moe biti u stvaripromjena u preraspodjeli bogatstva. )ast udjela u ukupnom kolau takorei relativnooduzima kupovnu mo drugima. , stvari raste kupovna mo oni! koji rade vei pro+it.

- premda se kredit moe uloiti u poveanje produktivnosti proizvodnje" poveanjepro+ita kvari raspodjelu kupovne moi $novca% te bi stoga svi ostali morali tako'erpoveati produktivnost. To vodi ka veem standardu svi! i ne kvari raspodjelu kupovnemoi. Na alost" produktivnost u razliitim granama djelatnosti ne moe uvijek pratitiproduktivnost ostali!. Tako se moe vidjeti da korporacije prodaju poslove koji imdonose manje od planiranog povrata na uloeni kapital. Paljivim biranjem i planiranjemone kao i pojedinci mogu ii za maksimalnim povratom ulaganja. Praktino to znai daje kapitalistiki du! elja da se skupiti to vie kupovne moi $novca% premda se istaesto i ne koristi. * moe se koristiti i za kupovanje materijalni! bogatstava $zemlje"resursa" itd.% te za kupovanje konkurentski! +irmi. to se vie toga preuzme" smanjujese irina ulaganja i moe doi u situaciju da +ali trita koje bi moglo !raniti daljnjuakumulaciju kapitala. /lobodan tok kapitala i slobodno trite stoga logian nastavak.

rajnji domet postizanja visokog pro+ita vodi u preuzimanje svi! djelatnosti u dravi.ako privatni! tako i javni!. *li isto tako" to znai da se kapital zajednice kako privatni"tako i zajedniki moe izgubiti. 0a li situaciju neto poboljava to se ne radi o jednojobitelji" nego da se radi o nekoliko postotaka stanovnitva" prosudite sami1

, kapitalizmu kupovna mo koja ima pokrie u novcu dolazi od rada svi!" apreraspore'uje se tako da manjina dobiva vei dio $statistike to potvr'uju%.


2/12

Naini emisije novca

)azmotrimo poznate i predloene naine emisije novca.

2. 3misija novca sa zlatnom podlogom.

Premda se ovdje ini dosta primamljivo da je novac pokriven zlatom koje se nalazipo!ranjeno u se+ovima" ovdje imamo niz praktini! problema. ao prvo" jasno je da senovanice mogu pojaviti jedino" ako netko poloi zlato u se+. Tu odma! upada u oi daustanova koja prima zlatni polog preuzima to zlato i stavljanjem u se+ ga izbacuje izprometa. , promet se daje papirni novac. ,stanova koja izdaje papirni novac nemanikakvu emisionu dobit" nego ima i trokove odravanja papirni! novanica u dobromstanju. 3misionu dobit ima donosioc zlata. #n je direktno u mogunosti pretvoriti svojurobu u novi novac na tritu. , ovo sluaju svi vlasnici rudnika zlata imaju odlinuprednost pred ostalima. #ni mogu mijenjati svoj proizvod direktno za novac te zatimkada odbiju trokove i poreze biti mogui ulaga svjeeg novca u dravi. - to kao prvi ulancu. To je isti novac koji svoju vrijednost ne gradi na neijem dugu. &e'utim" akoproizvo'ai zlata svoj pro+it budu dalje plasirali preko davanja kredita gdje se koristibankarstvo djelomine rezerve oni e tu djelovati kao neka centralna banka u kreditnomsustavu ekspanzije. Poetni novac e dolaziti od nji! i oni e +aktiki moi odluivati otome koliko e svog pro+ita ubacivati u sustav. Pri tome e se dogoditi da novac vienema podlogu u zlatu jer bankarstvo djelomine rezerve stvara depozite koji su samodjelom pokriveni rezervom tj. realnom koliinom zlata. Zakljuak je da bi tu bilo dobroda su rudnici zlata u rukama drave. Tada bi drava imala realni izvor novca sapodlogom u zlatu. &e'utim i dalje ostaje problem to je produkcija i ponuda drugi! robai usluga daleko vea od proizvodnje zlata $kada gledamo u realnom utroenom radu% teje oigledno da ponuda novca i ponuda ostali! roba ne moe biti koordinirana. *

bankarstvo djelomine rezerve napu!uje novanu masu u odnosu prema koliini zlata dote mjere da je koliina zlata malena prema koliini novca koji je stvoren. Zlatnistandard zbog toga ne moe opstati i biti u +unkciji zajednice" nego samo u +unkciji+inancijskog sektora. #n je jedna vrsta prijevare. Nema bitne razlike sa drugimmetalnim standardima. to je metal dostupniji i je+tiniji" to se nameu problemi saskladitenjem tog metala i naravno +aktikim izbacivanjem iz korisne upotrebe.

4. 3misija novca preko kredita koritenjem centralni! banaka

0anas je to najei oblik ekspanzije novane mase. Popularnost moe za!valiti

bankarima. #ni su prieljkivali i na kraju stvorili sustav u kojem nee imati problema samanjkom poetne koliine novca. * u tom sustavu ima varijacija gdje npr. amerikacentralna banka ( 530 moe poetni novac posu'ivati samoj dravi. , 3, je sistemdrugaiji i poetni krediti od 3678a uglavnom idu bankama. * banke ga uz poveanjekamate posu'uju dalje. Vrijednost novcu daje zakon ponude i potranje regulirankamatom. &e'utim" to objanjava samo kako se postie neki omjer novca prema robamai uslugama" ali se zaboravlja" da kad je novana masa kredit, da tada cijelo vrijemeide kamata na tu novanu masu. 7olje reeno" koritenje novca se masno plaa $ali senikad ne moe platiti% svima koji su u sustavu ekspanzije novane mase. 0a se stvarzamaskira" pro+it centralne banke u nekim dravama se daje samoj dravi. &e'utim" tajpro+it je zanemariv prema pro+itu koji postiu banke preko multiplikacije poetnogkredita od centralne banke. )ezultat svega je da ukupni dug uvijek prelazi koliinunovca i to ba za zadrani pro+it banaka. Tj. dok banke rade sa pro+itom" dug e rastibrze od novane mase. To bi znailo da u teoretskom sluaju" kada je dug jednak


3/12

novanoj masi" da bi banke morale raditi bez pro+ita. Tu se ak ini da je nacionalizacijabanaka put ka rjeenju. /amo se tada i dalje plaa kamata na koriteni novac $ovaj putadravi%. Pri tome i dalje ne bi imali sigurne banke. Te banke rade sa djelominomrezervom. /vako masovnije podizanje depozita moe dovesti do bankrota banke. Pritome imamo i najvaniji paradoks da je sva ponuda robe i usluga na tritu pod!ipotekom kredita za novanu masu. )ealni rad i stvaranje u konanici daje dug koji je

vei $a u najboljem sluaju jednak% onome to je stvoreno tim novcem. #vo je skoroklasini odnos kamatara i zajmoprimca 8 9dug za posu'eni novac uvijek mora biti vei odmogunosti dunika da ga plati:. To je ekonomsko ropstvo. ;ak i kada je vlasnik banakadrava to i dalje ostaje ekonomsko ropstvo.

Negativne strane kreditne ekspanzije novca su stvaranje ekonomskog ropstva"nesigurne banke" ponudu novca diktira +inancijski sektor" a vlasnici banka stvaraju pro+itak i kod veliki! kriza koje uglavnom vode ka unitavanju manji! banaka. Velike bankee se najee odrati jer e i! centralna banka uvijek podrati pozajmicom1< rize setu koriste za ienje sitnije konkurencije iz posla" ali i za ekonomski udar na drave.

0ruga stvar je to se drava mora zaduivati za de+icit prorauna te dugorono dolazido veliki! posljedica na +unkcioniranje zajednice. ada su banke koje +inanciraju dravuprivatne" tada se porezi diu" a socijalna prava i usluge padaju. Zbog toga se morajuraditi nepotrebne privatizacije $koje nisu rjeenje%. ada su te banke dravne" tada sedrava nastavlja zaduivati sve vie i vie te stvara visoku in+laciju. Naime" pozajmicadrave se u +inancijskom sustavu multiplicira te izdani krediti trae vie novca za povratod poetne pozajmice drave. =ednakost >?k@> u iteraciji kada je multiplikator novanemase 9k: vei od jedan daje eksponencijalnu +unkciju u vremenu. 0evalvacija valutenema e+ekta. ,baeni novac se multiplicira tokom nekog vremena. &e'utim" premda seu vrijeme visoke in+lacije brzina optoka novca se poveava" ipak se realna vrijednost

novane mase moe poeti smanjivati. Tj. to nominalna emisija novca raste premaukupnoj novanoj masi to realna vrijednost novane mase tei da padne na vrijednost teemisije. Velika emisija obezvre'uje novanu masu" ali i njenu ukupnu realnu vrijednost.Velika in+lacija smanjuje 70P jer brzo pada kupovna mo novca u cirkulaciji. ,brzavanjecirkulacije novca ne moe slijediti !iperin+laciju iz isto +iziki! razloga.

A. 3misija novca bez duga

3misija novca bez duga nastaje u biti iz potrebe da se prekine sa prijevarama ikorupcijom $pogodovanju interesima neki! manji! skupina% u ekspanziji novca. *ko se

drimo ovi! smjernica vidjeti emo da postoje ideje o emisiji novca bez duga koje neiskljuuju korupciju. Pogodovanje interesima neki! manji! skupina ljudi u biti znai dase nismo previe maknuli od postojei! rjeenja. Vjerujem da se takva rjeenja i donosesa ciljem da se povea ponuda u rjeenjima i da se na kraju ne odabere najboljerjeenje za zajednicu. Teko je rei da se to doga'a iz neznanja.

, biti 6!artalizm i kasnije &oderna monetarna teorija $&&T% imaju odline poetneosnove. /ve je tu na isto znanstvenoj logici. &e'utim" problem nastaje u konkretnojimplementaciji. &oda bi tu mogli govoriti o kapitalistikoj i socijalistikoj verziji.apitalistika verzija rjeenja ide na ruku privatnom kapitalu $osobito krupnomkapitalu%" a socijalistika bi trebala ii na ruku svima tj. velikoj veini u zajednici.


4/12


5/12

nain. apitalistiki nain bi znaio da e se otkria $bez obzira na izvor +inanciranja%koristiti za poveanje pro+ita $kapitalno% sposobne manjine ili za sabotiranje koritenjati! otkria kada se procijeni da nova te!nologija nije u interesu. /ocijalistiki nain bibio da se znanstvena otkria koriste za poveanje produktivnosti postojei! drutveni!+irmi ili za otvaranje novi! drutveni! +irmi. Teko je pretpostaviti da e drutvene +irmesabotirati koritenje znanstveni! otkria. 7ojazan bi mogla biti u sluajevima kada

poveanje produktivnosti znai da je potrebno manji broj radni! sati i time modagubitak radni! mjesta. &e'utim" viak radne snage se moe rijeiti skraivanjemskraivanjem radni! sati i poveanjem broja radnika.

*ko u dravi sve subjekti $osim same drave% ele pokriti svoje trokove i modaostvariti neki pro+it od svog rada" tada je jasno da dravni proraun mora imati de+icit.Pri tome uzimamo da je vanjskotrgovinska bilanca na nuli $kao to je ona nula na nivouzemaljske kugle%. Tako bi mogli rei da svi mogui pro+iti svi! na svijetu dolaze odde+icita prorauna svi! drava. Problem je jedino u tome to novac pojedini! dravadaje kupovnu mo za proizvode iz ti! drava" ali ne automatski i za strane proizvode.Premda jedinstvena valuta izgleda primamljivo i praktino za pojedinca" postoje mnogikonkretni problemi.

0rava mora osigurati +inanciranje de+icita prorauna emisijom novca bez duga.0rava moe +inancirati i de+icit platne bilance sa inozemstvom emisijom nekreditnognovca. Premda tako radi *merika $samo novac nije nekreditan%" ona to moe jer jeosigurala da se na+ta plaa u dolarima. Pa i! zbog toga i zovu petrodolari. to je tunelogino neemo sad istraivati. *ko bi naa drava +inancirala de+icit de+icit platnebilance sa inozemstvom $plaanjem u naoj valuti%" novac koji tako emitira prije ilikasnije bi se mogao iskoristiti. , kapitalistikoj verziji nije uope vano na to e straniposjednik nae valute iskoristiti novac. To bi moglo biti za robe i usluge" ali bi moglo biti

za kupovinu +irmi" zemljita" nekretnina" prava na eksploataciju $koncesija%./ocijalistiki model bi tu morao ograniiti koritenje tog novca $u rukama stranogvlasnika% na kupovanje roba i usluga. Naravno" ako bi naa socijalistika drava koristilaplaanje u naoj valuti za stjecanje nekretnina" tvornica i drugi! prava u stranidravama" morala bi prema reciprocitetu dozvoliti isti obujam isti! prava i kod nas. Topravilo ima smisla kada se uzme u obzir da su neke strane drave znatno vee od naedrave. , socijalistikom modelu se na isti nain se mogu gledati i dosadanji kreditikoje smo dobili. *ko su oni potroeni na robe i usluge" tada se i dug treba na jednaknain otplatiti. apitalistiki model otplate dugova tu ne bi radio razliku i omoguavaobi da se na ime dugove preuzmu +irme" zemljita" koncesije" banke itd. * to se praktinoi doga'a.

ada drava preuzima ekspanziju novane mase" ona mora rijeiti i problemdosadanje ekspanzije novca koja je +aktiki u privatnom vlasnitvu banaka. Premasocijalistikom modelu svi krediti koji su bili izdani" a koji su stvorili poveanje novanemase u opticaju se moraju staviti u dravno $drutveno% vlasnitvo. Nadalje ukupnakamata koja se naplauje na ime izdani! kredita ne smije sigurno biti vea od emisijenekreditnog novca. * praktino ona ne bi smjela prijei FEG tog iznosa da bi realnisektor gospodarstva imao od kuda ostvariti globalni pro+it od proizvodne djelatnosti.

apitalistiki model bi bio da bankama posudi novac $novom emisijom% koji im +ali zaFEG obaveznu rezervu i da im se na taj novac naplauje kamata. Tako'er" kamata bi seodre'ivala prema zakonima ponude i potranje. To to iznos mogui! zaraunati!kamata moe prelaziti i vrijednost emisije nekreditnog novca bi rijeili zakoni trita. -moda bi 6!icago plan tu bio praktiniji za koritenje u kapitalizmu. =er kojeg smisla


6/12

ima ograniavati +inancijsko poduzetnitvo" ako je krajnji cilj pro+it tj. to vie pro+ita./a tog stanovita je i sama primjena nekreditnog novca u kapitalizmu dosta upitna.apitalizam i sad odlino +unkcionira za malobrojnu manjinu. Nekreditni novac bikapitalizmu oduzeo mogunost da dravi stvara dugove" ali bi i dalje ostalo stvaranjepro+ita od kapitalnog uloga. Tj. rad veine bi se mogao kapitalizirati i bez limitapoveavati pro+it kapitalista. Tako'er" kapitalisti e !tjeti smanjivati poreze da se

smanje davanja i da ojaaju konkurentnost proizvodnje na globalnom tritu. Zbog togae teiti da se sva javna davanja zamijene privatnima. Tako e kolstvo" zdravstvo"mirovinski +ondovi" trebati postati troak korisnika" a ne zajednice. , stvari kapitalistikimodel je model u kojem se svi bore protiv svi!. * nekad se i udruuju u toj borbiujedinjenjem ili dogovornom podjelom trita. /ocijalni standard radnika u tom sluajunije bitan. apitalisti pro+itiraju kada je velika nezaposlenost. Zbog obilja radne snage"plae radnika mogu biti niske jer se uvijek na'e radnik koji e !tjeti raditi za istu ili akza manju.

, socijalistikom modelu" zaposlenost i socijalna prava je vie nego bitna. 6ilj nijeveliki pro+it" nego zadovoljavanje ivotni! potreba. Zbog toga socijalistiki model saporastom produktivnosti moe ii na smanjenje radnog vremena i zapoljavanje ljudi ilina proirenje standarda otvaranjem novi! proizvodni! pogona. #ni tu mogu birati" alitreba uzeti u obzir da je do sada svako povienje standarda uvijek vodilo u poveanotroenje resursa. Pa stoga socijalistiki model moe lake pri!vatiti smanjenje standardajer u tome svi uestvuju podjednako.

/av emitirani novac u dravi zavri na neijim raunima. ada je u pitanjukapitalistiki model" cijene ne treba kontrolirati. Trite e samo napraviti balans.Naravno" to e nekima donijeti ogromne pro+ite" a nekima i gubitke. &e'utim"kapitalizam poiva na konkurenciji i vjetini postizanja pri!oda koji sigurno pokrivaju

trokove i rade pro+it. Ne vodi se previe rauna o posljedicama tog djelovanja., socijalistikom modelu se rast i nivo cijena treba kontrolirati. Neopravdano dizanje

cijena uvijek vodi prema poveanju pro+ita i za!vaanja u kola zajednikog stvaranja.&e'utim" socijalistiki model moe nekreditnu emisiju koristiti i za dotiranjenepro+itabilni!" ali drutveno vanim djelatnostima. Takve +irme zovemo poznatimnazivom 9gubitai:. Prije dotacija je naravno potrebno napraviti racionalizacije uposlovanju i provjeriti da li se +irma koristi kao paravan za velike pro+ite uprave"radnika" vanjski! suradnika" kooperanata ili dobavljaa. Tj. da li se iza gubitaka +irmekrije preplaen posao ili je problem u nedovoljnoj potranji za uslugama i proizvodimate +irme. #vo zadnje moe biti razlog za pokretanje procesa restrukturizacije i

proirenja proizvodnje na proizvode koji se trae ili zadravanje postojee proizvodnjesa manjim brojem radnika $redukcijom trokova% i dotacijom gubitaka. /ve ovisi ovanosti djelatnosti. Naime" poznato je da je veina +irmi koja proizvodi kvalitetne itrajne proizvode u riziku da kada zasite trite da do'e do pada potranje. ,socijalistikom modelu mi moemo zadrati proizvodnju jer je zbog kvalitete i trajnostidrutveno isplativa. Pro+it se ovdje ostvaruje time to proizvedeni proizvodi i dugo imajuupotrebnu vrijednost i samim time standard postiemo bez odravanja visokeproizvodnje kratko upotrebljivim proizvodima.

apitalistiki model proizvodnje zbog stavljanja pro+itabilnosti na prvo mjesto moravoditi ka stvaranju proizvoda kraeg trajanja da bi se pro+it nastavio stvarati stalnomprodukcijom radi zamjene kratkotrajni! proizvoda. Tako je poznato da su elektrinearulje sa arnom niti namjerno te!niki realizirane da im se ogranii trajnost. * da negovorimo da su mnoge +irme" koje su radile trajne strojeve na kraju bankrotirale.


7/12


8/12

emisija novca" ali e ona rezultirati in+lacijom. apitalistiki model tu teko da moeizbjei in+laciju. ao prvo" kapitalisti ne ele kontrolu cijena. * kako se nekreditnaemisija ipak mora na neki nain odrediti" to znai da e u kapitalistikom modelu doido konkurencije u do!vaanju dijela tog kolaa. =edna od najsigurniji! metoda jepreuzimanje poslova javni! poduzea" a i time dobivanja monopola na odre'enomteritoriju $vodovod" struja" komunalije" ceste" eljeznice" zatvori" itd.%. Takva

privatizacija nema dobre e+ekte na zajednicu. Tu sa samo pojavljuje jedan posrednikizme'u korisnika i oni! koji realno stvaraju uslugu" a koji razmilja samo kako daiskoristi poziciju za stvaranje dobrog pro+ita.

apitalistika konkurencija i optimiranje cijene za maksimalan pro+it mora voditi doin+lacije. /vako dizanje pro+ita da bi se ostvario maksimalan pro+it od djelovanjauglavnom zavrava na tome da je bolje prodati manje uz vei pro+it" nego vie uz manji.)azlog je to manji promet u svakom sluaju znai i smanjenje trokova prometa iskladitenja. * isto tako manji promet uz veu maru znai da je proizvo'a ostvariomanju zaradu. Time je i udio vlastitog pro+ita u sumi svi! pro+ita vei. Vea cijenastvara i vee trokove drugima te i! na taj nain tjera u smanjenje pro+ita i u gubitke. *to je opet prilika za proirenje poslovanja na druge djelatnosti. Neki kapitalisti ak ikoriste dobre pro+ite u jednom poslu kao pokrie za dampingke cijene u drugom poslu.

Nadalje" drava mora za svoje potrebe nabavljati robe i usluge te izvoditi radove naodravanju i proirenju javne in+rastrukture. Postoje velike razlike izme'usocijalistikog i kapitalistikog modela. apitalistiki podrazumijeva da e se izvo'a tj.dobavlja izabrati javnim natjeajem. Tu drava ima mogunost odabrati je+tinijuponudu. ;ak se drava trudi da centralizira nabavu da bi na vee koliine dobila najniucijenu. Zbog toga se na velike natjeaje mogu javiti samo +irme koje imaju dovoljnokapaciteta da tu narudbu i izvre ili se ak udruuju da bi dali ponudu. Takav sistem

ide na ruku samo tim velikima. * mali dobavljai e morati raditi poslove koji nisu zadravu ili e se morati udruiti. #vaj nain u biti uvijek pre+erira privatnog dobavljaa iliudruenu grupu privatnika. Pri tome pro+it odlazi dobrim dijelom u ruke kapitalista. Toje u biti pogodovanje kapitalistima. =edino to se ne zna tko e biti taj kapitalista.

/ocijalistiki model dravni! nabava treba pre+erirati drutvene +irme. - to ba izrazloga jer one dobit raspodjeljuju na vei broj ljudi $svoje radnika% i rade u smjerupodizanja standarda svoji! radnika. * kako su radnici ujedno i najvei dio proizvodni!snaga drutva" logino je da oni imaju prednost u javnim nabavama. Nadalje" mogue jeda za jednu nabavu konkurira vie drutveni! +irmi. &e'utim" socijalizam bi trebao teitiracionalizaciji proizvodni! kapaciteta tako da ne ulae u viestruke kapacitete koji

nemaju potrebno trite. Tako'er se moe koristiti i rad u A smjene. Time se istaproizvodna sredstva maksimalno iskoritavaju. To je racionalnost koji socijalizam treba"a kapitalizam je teko moe postii. Nedostatak kapaciteta u kapitalizmu moe znaitiznai i nekonkurentnost koju moe neki dugi kapitalista iskoristiti" ako ponudi dovoljnekapacitete i niu cijenu. Tu je oigledno da su kapaciteti proizvodnje narasli samo radikonkurentske borbe i da je slobodno trite +aktiki vlada zakon jaega.

Tako'er" moramo znati da ako drava ima vlast nad emisijom novca" tada se onamoe iskoristiti za stvaranje drutveni! tvornica i poduzea koja e zadovoljavatidravne potrebe uz minimalan pro+it. Na taj nain drutvo kao velika korporacija ulaeu svoja $zajednika% poduzea da bi maksimalno disperzirala pro+it na vei broj ljudi$radnika%. 0obro planiranje potreba i kapaciteta te izbor te!nologije koja e se koristitije vaan +aktor da se izbjegne poznati e+ekt 9#brovac: tj. napravi promaaj u ulaganju.


9/12

Dugovi

Problem u implementacije nekreditnog novca je i kako rijeiti nagomilan dugove. ,stvari" nastanak i gomilanje ti! dugova nas tjera da traimo izlaz iz te krize u novcu bezduga. 0ugove su nagomilale +irme" osobe i drava. 0o sada se prezaduenost draverjeavala rasprodajom dravni! +irmi. *li jasno je da je uzrok problem to to nije

postojao novac za pro+it ti! +irmi. Pa tako privatizacija ne donosi nita novoga. Nisumogle sve +irme biti pro+itabilne jer nije bilo uvjeta. /ada kada imamo uvjete zapro+itabilnost" moemo rei da se vidi kako je ideja to vee privatizacije bila prijevara.Tj. za kapitalistiku dravu je to samo nain da se povea i osigura pro+it za kapitaliste.*li za socijalnu dravu je to prijevara.

#igledno je da su koritena rjeenja bila tu sa ciljem da rasture socijalnu dravu.0rava se zaduivala izvana za novac koji je +alio za de+icit platne bilance sainozemstvom" ali i za globalni pro+it +irmi i osoba $tednju%. Zbog toga je jako brzonarastao ukupan dug. ada bi se nekreditni novac iskoristio samo za stvaranje novca zaunutranji pro+it" ve time bi se smanjilo daljnje zaduivanje. &e'utim" kapitalistikimodel dozvoljava poduzetniku slobodu i zaradu. Pa tako kod tog modela nemamo ni torazmiljati o rjeenju. Naime" postojei dug koji stoji je prema kapitalistima i to jepotpuno u skladu sa kapitalistikim smjernicama. Za!vati da se tu neto promijeni biznaili +avoriziranje jedni! kapitalista u odnosu na druge. - to bi bilo protiv slobodepoduzetnitva.

ako uope rijeiti dugovanja1 Prema socijalistikom razmiljanju" problem postojito smo svi zaduena prema malom broju vjerovnika. To tu znai da su oni koji sustvarati novac za zaduenje u stvari svu nai proizvodnju stavili pod !ipoteku ti! dugova.Potpuno je nelogino da neka manjina ima takve ovlasti jer se to kosi sa postojeim

zakonima nae drave. ada drava bude napravila dokapitalizaciju banka na imepotrebne visoke obavezne rezerve $FEG na oroena sredstva i 2EEG na sve ostalo% biti eu poziciji da preuzme i spasi banku od propasti. 7anka nee imati novac za tako velikerezerve" a da bi kasnije pro+it od tog biznisa imao limitiranu kamatu. *ko dravapreuzme banke koje su kupovale njene obveznice" tada moe rijeiti i taj unutranjidug. 0ug koji je prema mirovinskim +ondovima se moe lako isplatiti. , socijalistikommodelu e mirovinski +ondovi morati postati dravni tj. drutveni.

0evizna tednja kada je preuzme drava ne moe biti garantirana nego samo isplatomu domaoj valuti to garantira i zakon. 0eviza ima samo u iznosu koji je banka imala urezervi. 0evizni depoziti ne moe biti pokrivena dravnom dokapitalizacijom.

#staje jo socijalistiko rjeenje vanjskog duga. Veliki vanjski dug samo za kamatebez otplate glavnice trai masu deviza. To bi znailo da bi drava morala stvoriti uvijeteza veliki su+icit u platnoj bilanci. #mjer iznosa su+icita vanjskotrgovinske uplatnebilance prema ukupnom dugu pokazuje koliku se kamatu uope moe plaati. Npr. zaNjemaku je to A"4G. To znai da je sadanju nau kamatu nemogue plaati ak iNjemakoj. ;esto se ba taj pritisak na izvoz radi stvaranja deviza za otplatu dugakoristi da bi se spustila cijena proizvoda i usluga. Zbog toga je logino da bi se umjestozara'ivanja deviza trebalo dug isplatiti u domaoj valuti i vezati njegovo koritenjesamo na proizvode i usluge" a ne na vlasnitvo. /amo ni tada vraanje duga nee bitijednostavno jer svaki proizvod u sebi ima i trokove proizvodnje. To znai da se moranapraviti viestruko ve promet od iznosa dugova da bi se isti mogao otplatiti na tajnain. #sim to se dug moe tako isplatiti" ukupni iznos duga treba reducirati na mjerukoja je te!niki mogua. Tj. vjerujem da je otpis HEG duga vie nego potreban.


10/12

je!avanje duga in"lacijom

Treba moda analizirati rjeenje unutranji! dugova putem +orsirane emisije novca.Premda to rjeenje ima plemenitu nakanu da obezvrijedi dug treba ga malo pojasniti ukoracima da bi se vidjele mogue posljedice. Pretpostavimo da postoji novana masaiskazana u kunskim depozitima. *ko je ukupna rezerva u odnosu na depozite oko 4EG to

kao prvo znai da u biti samo petina novca realno postoji. Zbog toga ak i da se !oe ida ima deviza u deviznim rezervama IN78a" ne moe se cijela kunska aktiva promijenitiu deviza pa zatim devalvirati teaj i otkupiti devize po novom teaju. To bi znailo da semoraju svi rauni osoba" +irmi i drave provui kroz isti proces kao i gotovina kojapostoji u neijim novanicima i kasicama. Takva sinkronizacija doga'anja i poredproblema sa konverzijom kuna8J devize" devalvacija" devize8Jkune je jako teka. *ko biproces slabljenja kune iao dok su kune u nekom razdoblju sa tendencijom da se teajobori 2E puta onda bi tu sigurno najbolja taktika bila da se emisija novca koristi za otkupdeviza. To je prokuana metoda koja je od 2KKE. do kraja 2KKA. urodila znatnomin+lacijom. Pri tome su je vano za vidjeti da bi se u tom procesu ak i da se uspijesauvati realna vrijednost novane mase dogodilo da oni koji imaju devize za prodaju zakune u stvari imaju popust na teaj kao prvi koji dolaze do kuna. Njima kuna vrijedinajvie. ada se te kune dalje troe" njima pada vrijednost te ostali u krugu cirkulacijenovca rade sve manji realni promet. #vom metodom bi drava mogla skupiti dostadeviza. Naravno pod uvjetom da ima oni! koji ele mijenjati devize za kune.

0rugi nain da se oslabi valuta je da se emitirani novac pone troiti. &e'utim samapomisao da se treba potroiti 2E puta vie novca nego to ga ima u svim depozitima vodiu niz problema. Prvo na to e se potroiti toliko novca1 &oda bi bilo najjednostavnijeotisnuti kuna koliko treba da se kupe banke. &e'utim" tko bi sprijeio vlasnike banakada ne zatrae da im IN7 doznaku kuna promijeni u devize1 #sim toga" ako se pone sa

snanim dravnim troenjem novca" jasno je da bi dobar dio ljudi odma! poeliozara'ene i ostale kune konvertirati u devize. Nastala i navala na mjenjanice i teoretskibi IN7 u roku keks mogao ostati bez devizni! rezervi. Vjerojatno bi i banke odma!poele sa konverzijom svoji! kunski! vikova u devize.

* sad recimo da ograniimo slubenu promjenu kuna u devize. , tom sluaju biprocvalo crno trite. Tada bi bilo najbolje da drava prvo kupiti sve banke" a zatim dapone kupovati devize. &e'utim" novac ne bi svi mogli promijeniti u devize te bi nastalatrka da se potroi novac na bilo to korisno prije nego to in+lacija ne uniti kupovnumo.

&e'utim" i dalje imamo problem kako oslabiti valutu 2EEEG. ;ak i za godinu dana toje stra!ovito puno i dovelo bi do pada realne vrijednosti novane mase. * ubrzanjecirkulacije ma!nitim troenjem to ne bi moglo slijediti. ada bi drava troila novac naneto korisno. Npr. na izgradnju in+rastrukture tada bi najvie pro+itirao izvo'a radova.#n bi prvi u lancu troio zara'eno. Pri tome bi sigurno radio sa pro+itom. *ko to gledamosveobu!vatno" privatne +irme koje bi dobile poslove u to vrijeme i da se preko nji!ovi!radova provue toliko puno novca ve od male mare bi zaradile ogromna bogatstva.

&oda bi najjednostavnije bilo da se promijeni izgled i naziv valute sa +aktoromkonverzije 2E za jednu kunu. *ko bi se zabranila konverzija dugova" nego samokonverzija depozita time bi se na jednostavan nain rijeili dugova. &e'utim" time bipogodovali svima koji su imali kredite. Znai ne samo osobama" nego i +irmama. - to bibilo vee pogodovanje to je vei dug bio. * najvee dugove imaju poduzetnikapitalisti.


11/12

#eliko otvoreno tr$i!te u velikoj %ajednici dr$ava

0obro zvui. Veliko trite omoguava puno konkurencije. Netko bi pomislio da biprema zakonima trita tu sve trebalo biti odlino. &e'utim" veliko trite ima jo veeigrae. Pro+iti koji se tu ostvaruju sa vremenom mogu pomoi polaganom uklanjanjukonkurencije. Prema statistici *merike" razliitost vlasnitva veliki! klaonica tokom

prolog stoljea se smanjivala. Time se praktino dokazuje da djelatnosti koje imajupreduvjete da se mogu monopolizirati moraju prije ili kasnije voditi do stvaranjamonopola ili oligopola. Zbog orijentacije kapitalista da dolaze u posjed visokopro+itabilni! poslova" pro+iti koje tako ostvare mogu koristiti daljnja ulaganja.apitalistiki model je tu uvijek poznat i predvidiv. #tvoreno trite je tu samo prostorda korporacije jo vie ojaaju. * znamo da mnoge korporacije i vre pritiske da seuspostavi otvoreno trite.

, velikom otvorenom tritu imamo pojaane e+ekte kao i u svakoj dravi. Postojerazvijeniji i manje razvijeni krajevi. #ni koji su manje razvijeni obino su to zbogpoveani! trokova rada $izoliranosti% ili zbog loi! uvjeta za bavljenje djelatnostima.Zbog toga neka podruja mogu biti izloena odljevu stanovnitva" te na kraju opustjeti./ituaciju pogorava koritenje iste valute koja omoguava lako seljenje kapitala iz jedneu drugu dravu lanicu. Nejednaka razvijenost se teko moe kompenzirati jer jeoigledno da se krajevi sa veim trokovima moraju novano dotirati. Tada se razvijenapodruja osjeaju kao da i! nerazvijeni pljakaju. &e'utim" istina je drugaija. 0obarskor razvijeni! dolazi od nji!ovi! dobri! uvjeta" ali i od toga to moda sa nerazvijenimkrajevima posluju bez gubitkom. =er kada bi nerazvijeni imali dobar pro+it i oni bi se savremenom mogli razviti. , biti prema tom naelu koliko odre'eni kraj ima protokkapitala i da li ga koncentrira ili s kapital odljeva tako se doga'a ili ne doga'a razvoj.

apitalistiki model u biti ne eli ispravljati uvjete za pro+itabilnost jer se timedodatno stvara troak zbog odvajanja za poticanje. &e'utim" sa socijalistikogstanovita se mora raditi da se odre'eni krajevi ne opustoe i da se u manje razvijenimkrajevima organizira ivot. Pro+it u socijalizmu ne moe biti na prvom mjestu. Primjer jeukidanje eljezniki! veza za krajeve koji su ionako slabije naseljeni. * kao razlog senavodi nerentabilnost. ako" ako je eljezniki transport je+tiniji od cestovnog1 Trokovicestovnog prijevoza mogu biti ukupno i vei.

*ko pogledamo" kako svaka drava zatvara proraun sa svojim de+icitom koji e datiglobalni pro+it od stvaranja na njenom terenu" bilo bi moda logino da i svaka lokalnauprava dobije dio nekreditnog novca u svoj budet. &e'utim" nekreditnom novcu

vrijednost daje upravo rad na stvaranju proizvoda i usluga. *ko lokalna uprava nije umogunosti pokriti svoje trokove $nrp. dijaliza" izvanredni trokovi zbog nepogoda %tada bi se te trebalo uskoiti i emisijom novca u biti solidarno pokriti trokove.

Nekreditna emisija novca je bitna kod teki! elementarni! katastro+a. apitalistikimodel tu omoguava da se kapitalisti okoriste poveanom potranjom i povise cijenepremda prodaja ide dobro. /ocijalistiki model to ne bi smio nikako dozvoliti. Ve samopoveana potranja stvara isplativost posla. Zbog toga je svaka kriza u kapitalistikommodelu velika pomo da se postignu ekstra zarade kod dijela poduzetnika. Nije ni udnoda je je zadnji! sto godina obiljeeno ratovima. Teko je rei da to nema veze sakapitalistikim poduzetnicima.


12/12

&akljuak

Zbog pro+ita kapitalista na prvom mjestu" uvo'enje nekreditnog novca u kapitalistikisustav nee bitno poboljati kapitalizam" a niti rijeiti probleme u dravi. Nekreditninovac ne moe poveati socijalnost kapitalistike drave. Nekreditni novac moeotkloniti prijevaru na emisiji novca. *li ta prijevara je postojala i prije kapitalizma.

7itno stabilnije banke" ali bez kontrole kamatne stope mogu opet nadvladati upreraspodjeli pro+ita nad realnim sektorom. apitalizam sa ljudskijim licem se moepostii samo velikim regulacijama. &e'utim" ako razvoj bude rukovo'en samo pro+itnimciljevima" zabrazditi e u smjeru koji nije najbolji za zajednicu.

Nasuprot kapitalizmu" socijalizam koji bi koristio nekreditni novac bi se odlinonadopunjavao. Nekreditni novac je odlian nain ekspanzije novane mase koji moeosigurati stabilniju vrijednost novca nego klasina emisija novca sa multiplikacijomdepozita u bankama. 7anke bi bile drutvene i stabilne" ali bi radile sa bitno manjimpro+itom.

Neto tree u svemu tome je da se u socijalizmu moe dozvoliti privatnopoduzetnitvo do odre'ene vrijednosti poduzetnikog kapitala. Neogranieni rastkapitala moe se dozvoliti samo drutvenim +irmama. Najvei nedostatak socijalizma jeodgovarajua nagrada za inovativnost i tromost u prilago'avanju. Treba nai naina dase dopusti privatna inicijativa" a da time ne bude dovedena u pitanje ravnomjernijapreraspodjela pro+ita od rada. Tako'er" socijalizam mora podravati razvoj je+tiniji!metoda lijeenja" razvoju novi! korisni! te!nologija i otkria koje se ne baziraju napro+itabilnosti.

Zagreb" 4L.EA.4E2A.

Nostradurus Zagrebaki

kapitalizam, socijalizam ili nešto treće

Documents