izvjeŠtaj o protivminskom djelovanju za 2018. godinu · 2019. 5. 20. · izvjeŠtaj o...

IZVJEŠTAJ O PROTIVMINSKOM DJELOVANJU ZA 2018. GODINU


1

SADRZ AJ

1. OPŠTA PROCJENA UTICAJA MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 3

1.1. Društveno-ekonomski uticaj mina/ESZR/kasetne municije 3

1.2. Veličina sumnjive opasne površine/sistematsko izviđanje 4

1.3. ŽRTVE OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 6

2. REALIZACIJA STRATEŠKIH I OPERATIVNIH CILJEVA 7

3. HUMANITARNO DEMINIRANJE 9

3.1. Generalno/netehničko izviđanje - projektovanje 9

3.2. Generalno/netehničko izviđanje - hitno obilježavanje 10

3.3. Planiranje protivminskog djelovanja na nivou ugrožene opštine 10

3.4. Tenderi za poslove tehničkog izviđanja i čišćenja mina 11

3.5. Tehničko izviđanje i čišćenje mina/kasetne municije 11

3.6. Trajno obilježavanje 18

4. UPOZORAVANJE NA MINE/ESZR/KASETNU MUNICIJU 19

5. POMOĆ ŽRTVAMA OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 20

6. OSIGURANJE KVALITETA 21

7. OBUKE 23

8. ZAGOVARANJE I MEĐUNARODNA SARADNJA 24

9. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI OPERATIVNIH KAPACITETA 26

10. ELIMINACIJA RIZIKA 27

11. FINANSIRANJE 28

ZAKLJUČAK 30


2

UVOD

Izvještaj o protivminskom djelovanju u BiH za 2018. godinu predstavlja dokument koji ima za cilj

izvjestiti Komisiju za deminiranje u BiH i javnost o aktivnostima i ciljevima koji su realizovani u

izvještajnom periodu iz domena protivminskog djelovanja u BiH.

Osnovu za izradu Izvještaja predstavljao je godišnji operativni plan protivminskog djelovanja Bosne

i Hercegovine za 2018. godinu, u skladu sa članom 16. Zakona o deminiranju u BiH (“Službeni

glasnik BiH”, broj: 5/02) odobrila je Komisija za deminiranje u BiH, aktom broj: 15-36-21-301-1-

IM/18 od 26.02.2018.godine

Operativni plan protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu prethodno je usklađen sa Analizom

implementacije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. godina sa prijedlogom izmjena

(II revizija), koju je usvojila Komisija za deminiranje u BiH na 12. sjednici održanoj 28.03.2016.

godine.

Izrada i usvajanje Operativnog plana protivminskog djelovanja u BiH definisana je članovima 16. i

17. Zakona o deminiranju u BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 5/02).


3

1. OPŠTA PROCJENA UTICAJA MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE

Opšta procjena uticaja mina/ESZR/kasetne municije u BiH ažurirana je u postupku Analize

implementacije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. godina sa prijedlogom izmjena.

1.1. Društveno-ekonomski uticaj mina/ESZR/kasetne municije 1

Ažuriranje Opšte procjene obuhvatilo je istraživanje uticaja mina/ESZR/kasetne municije kojim se

određuje njihov društveno-ekonomski uticaj na naseljena mjesta, odnosno ugrožene zajednice i

ažuriranje sistematskog izviđanja kojim se identifikuju, evidentiraju i obrađuju podaci o sumnjivim

mikrolokacijama kao izvorima rizika.

Opšta procjena uticaja mina/ESZR/kasetne municije u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala

1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/ESZR/kasetne municije. Od ukupnog broja ugroženih

zajednica:

1.369 zajednica je kontaminirano minama,

dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima

kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom).

Mikrolokacije kontaminirane minama/ESZR/kasetnom municijom direktno utiču na bezbjednost

545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od toga:

mikrolokacije kontaminirane minama utiču na bezbjednost 517.238 stanovnika,

dok mikrolokacije kontaminirane kasetnom municijom utiču na bezbjednost 54.314

stanovnika (od čega je 25.949 stanovnika ugroženo kombinovano minama i kasetnom

municijom).

Kriterije za određivanje nivoa ugroženosti zajednice predstavljala je proporcija broja stanovnika

prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, veličina sumnjive

opasne površine po kategorijama prioriteta, kao i površina ugrožene zajednice.

1 ESZR predstavlja eksplozivna sredstva zaostala iz rata; Kasetna municija - Kasetna bomba, rasprskavajuća bomba, klaster bomba, kasetna avio-bomba (KAB) je vrsta slobodnopadajuće, aerodinamički oblikovane municije sa kasetnom bojevom glavom koja se baca iz vazduha ili ispaljuje sa zemlje. U principu to je nevođena avio-bomba, sa bojevom glavom - specijalnim, „kontejnerom“ u kome je smeštena podmunicija koja se popularno naziva „submunicija“.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Municija


4

U grafikonima 1. i 2. prikazan je broj ugroženih zajednica i broj stanovnika u ugroženim

zajednicama prema nivoima ugroženosti i godinama ažuriranja Opšte procjene.

Grafikon 1: Ugrožene zajednice Grafikon 2: Ugroženo stanovništvo

1.2. Veličina sumnjive opasne površine/sistematsko izviđanje

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.018. km2 ili 1,98% u odnosu na

ukupnu površinu BiH2.

Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je

procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina/ESZR.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,30 km2, od čega je

3,20 km2 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju.

Kroz operacije sistematskog izviđanja definisane su 203 sumnjive mikrolokacije na kasetnu

municiju na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 1.500 komada kasetne podmunicije/ESZR.

U tabeli 1. prikazana je trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH na mine po kategorijama

prioriteta i trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju, dok je u grafikonu 3.

prikazana sumnjiva opasna površina na mine po strukturi-namjeni.

2 Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH iz 1998. godine,

sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila 4,2 km2 ili 8,2% od ukupne površine BiH.

0

200

400

600

800

1000

1200

2009 2012 2015

nisko 884 1013 875

srednje 625 268 382

visoko 122 136 111

bro

j ugro

ženih

zaje

dnic

a

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2009 2012 2015

nisko 424.425 207.883 138.462

srednje 342.550 179.294 270.382

visoko 154.538 151.434 108.394

bro

j ugro

ženih

sta

novnik

a


5

Tabela 1: Veličina sumnjive opasne površine

Grafikon 3: Sumnjiva opasna površina po strukturi-namjeni

63%3%

26%

3% 2% 3%

šume infrastruktura poljoprivreda stanovanje povratak ostalo


6

1.3. ŽRTVE OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE

U 2018. godini u BiH je registrovana su 3 minska incidenta, u kojima je 1 lice smrtno stradalo, 1 lice

teže povrijeđeni i 2 lica lakša povrijeđena. U minskom incidentu na području Gornji skipovac-

Topalović Vis, od dejstva mine PROM-1, stradalo je 16 ovaca. U općini Zavidovići rejon Vozuče,

desila se minska nesreća sa jednim smrtnim ishodom i jednim ranjavanjem sa teškim posljedicama.

Radi se o lovcima koji su ušli u obilježenu sumnjivu površinu. Dva lica su svojevoljno ušla u

obilježeno minsko polje sa traktorom u mjestu Kasetići, rejon Hadžići i tom prilikom su lakše

povrijeđena od dejstva mine PROM-1.

U tabeli 2. dat je pregled minskih i drugih nesreća u 2018. godini, a u grafikonu 4. pregled broja

žrtava mina/ESZR/kasetne municije u poslije ratnom periodu prema ishodu nesreće po godinama.

Tabela 2: Pregled minskih incidenata

Od 1992. godine, od mina/ESZR/kasetne municije u BiH su stradale 8.386 osobe. U ratnom periodu

(1992-1995. godina) stradale su 6.354 osobe, dok su u poslije ratnom periodu stradale 1.761 osoba,

od čega 615 osoba smrtno. Za 274 osobe nije poznata tačna godina stradanja. Od ukupnog broja

stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja

stradalih u poslije ratnom periodu, 185 žrtava su žene ili 10%, a 250 žrtava su djeca ili 14%.

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51

deminer smrtno.


7

Grafikon 4: Statistika žrtava od mina/ESZR/kasetne municije

2. REALIZACIJA STRATEŠKIH I OPERATIVNIH CILJEVA

U 2018. godini misija svih učesnika u realizaciji strateških i operativnih ciljeva odnosila se na

eliminaciju, odnosno smanjenje rizika na prihvatljiv nivo, uspostavljanje bezbjednog okruženja za

ugroženo stanovništvo, podsticaj održivog povratka i socio-ekonomskog razvoja u ugroženim

zajednicama, odnosno ugroženim opštinama minama/ESZR/kasetnom municijom. Koncept

protivminskog djelovanja se bazirao na pretpostavci da karakter i veličina problema zahtjevaju što

efikasnije upravljanje rizikom kroz neprekidno procjenjivanje uticaja mina/ESZR/kasetne municije,

efikasno planiranje i koordinaciju, te povezivanje svih komponenti protivminskog djelovanja.

Akcenat je bio na rješavanju problema kroz integralni pristup protivminskim akcijama u visoko

ugroženim zajednicama i kroz implementaciju grupa projekata u srednje i nisko ugroženim

zajednicama u cilju smanjenja rizika, odnosno stvaranja uslova za korištenje minama/ESZR/

kasetnom municijom blokiranih resursa, obnove i održivog povratka.

U skladu sa Operativnim planom protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu, Centar za

uklanjanje mina u BiH je kontinuirano provodio aktivnosti sistematskog i generalnog/netehničkog

izviđanja, hitnog obilježavanja, osiguranja kvaliteta i pripreme/revizije Akcionih planova


8

protivminskog djelovanja za opštine ugrožene minama/ESZR/kasetnom municijom. Operacije

tehničkog izviđanja koje uključuju ciljanu i sistematsku istragu, čišćenja mina, tehničkog izviđanja i

čišćenja kasetne municije, odnosno aktivnosti upozoravanja na mine, trajnog i hitnog obilježavanja

provodile su akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje u uz stručni nadzor i

koordinaciju Centra za uklanjanje mina u BiH, dok su aktivnosti u domenu pomoći žrtvama od

mina/ESZR/ kasetne municije kontinuirano provodile organizacije koje se bave navedenom

protivminskom akcijom uz koordinaciju Centra za uklanjanje mina u BiH. Aktivnosti iz domena

obuke i tehničkog razvoja, odnosno zagovaranja i međunarodne saradnje vršene su od strane

Centra za uklanjanje mina u BiH, akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje, kao i

drugih domaćih i međunarodnih institucija i organizacija koje su posredno ili neposredno

involvirane u program protivminskog djelovanja u BiH.

Centar za uklanjanje mina u BiH je provodio i ostale aktivnosti iz domena protivminskog djelovanja

u skladu sa Zakonom o deminiranju u BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 5/02).

Projekat „OPĆA PROCJENA SUMNJIVIH PODRUČJA U BiH 2018-2019“

U periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. Godine Projekat „Opća procjena

sumnjivih područja u BiH 2018 - 2019“ zajednički će provoditi Centar za uklanjanje mina u Bosni

i Hercegovini, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA), a realizacija istog planirana je

u periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. godine.

Projekat se finansira od strane Evropske komisije kroz hitne grantove u iznosu od 900.000 eura, a

provodit će ga 14 timova za netehničko izviđanje (BHMAC-a - 9, Oružanih snaga BiH - 2 i Norveške

narodne pomoći - 3).

Cilj ovog projekta je povećanje efikasnosti u protivminskim djelovanjima u Bosni i Hercegovini kroz

implementaciju poboljšane opće procjene minske situacije, a u cilju postavljanja nove osnove kroz

primjenu netehničkog i tehničkog izviđanja.

Ovim će se osigurati nova osnova za realno planiranje protivminskog djelovanja, u cilju izrade plana

za realizaciju Strategije protivminskog djelovanja 2018. - 2025. i pripremu konačnog zahtjeva za

ispunjavanje obaveza iz člana 5 Otavske konvencije.


9

Shodno Sporazumu o partnerstvu o provedbi projekta v.d. Direktor BHMAC-a a u skladu sa

formirao je su projektne timove: Izvršno – rukovodni tim od 6 članova, Tim za nadzor od 5 članova,

Devet Izviđačkih timova po 3 člana.

U 2018. Godini , održana su dva ciklusa obuke za kompletno operativno osoblje uključeno u

implementaciju projekta i to : 08-12.10.2018 i 22-26.10.2018. godine , i nabavljena je i podijeljena

oprema koja je planirana za uspješnu realizaciju ovog projekta.

3. HUMANITARNO DEMINIRANJE

3.1. GENERALNO/NETEHNIČKO IZVIĐANJE - PROJEKTOVANJE

U 2018. godini operacije generalnog/netehničkog izviđanja su izvedene na površini od 22.84 km2

(32% od plana) . Pripremljena su ukupno 93 nova projekta za čišćenje, tehničko izviđanje, trajno

obilježavanje i vračanje površine sa ukupnom površinom od 17.07 km2 ili 24.84% u donosu na plan.

Tabela 3: Produktivnost generalnog/netehničkog izviđanja

br. pr. km2 br. pr. km2 br. pr. km2 br. pr. km2 br. pr. km2 Plan Realizacija % br. pr. km2

12 0.32 27 0.79 2 0.05 10 11.53 242 10.15 70.50 22.84 32% 42 4.38

Pripremljeni projekti

za tehničko

izviđanje


za trajno

obilježavanje

Reizviđeni projekti


za tehničko

izviđanje i čišćenje

kasetne municije


za čišćenje minaUKUPNO


za vraćanje površine

(MSP)


10

Grafikon 5: Generalno/netehničko izviđanje po strukturi-projektovanje

3.2. Generalno/netehnic ko izviđanje - hitno obiljez avanje

U 2018. godini u BiH je izviđački timovi Centra za uklanjanje mina u BiH izvršili su

postavljnje/zanovljanje 2,621 znaka upozorenja na opasnost od mina/ESZR kasetne municije na

250 lokacije . Od toga, 14 znakova se odnosi na obilježavanje sumnjive opasne površine na kasetnu

municiju na 3 lokacije. Nevladin sektor u sklopu aktivnosti upozoravanja na mine nije vršio

aktivnosti hitnog obilježavanja, kao ni postavljanja bilborda - informatora minske situacije.

3.3. PLANIRANJE PROTIVMINSKOG DJELOVANJA NA NIVOU UGROŽENE OPŠTINE

Godišnjim operativnim planom protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu, planirana je

izrada/revizija 8 Akcionih planova protivminskog djelovanja. U izvještajnom periodu nije bilo

aktivnosti na izradi/revidiranju Akcionih planova, iz razloga povečane aktivnosti izviđačkih timova

na raealizaciji zadataka po projektu „OPĆA PROCJENA SUMNJIVIH PODRUČJA U BiH 2018-2019“.


11

3.4. TENDERI ZA POSLOVE TEHNIČKOG IZVIĐANJA I ČIŠĆENJA MINA

U 2018. godini od strane ITF-a (Enhancing Human Security) realizovano je 6 tendera za poslove

tehničkog izviđanja i čišćenja mina, pri čemu je ugovorena realizacija 91 projekta sa potvrđenom

opasnom površinom od 2.961,792 m2. U tabeli 4. dat je prikaz realizovanih tendera sa pregledom

donatora i brojem projekata sa potvrđenom opasnom površinom po operaciji.

Tabela 4: Pregled realizovanih tendera za poslove tehničkog izviđanja i čišćenja mina

3.5. TEHNIČKO IZVIĐANJE I ČIŠĆENJE MINA/KASETNE MUNICIJE

U 2018. godini operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina izvedene su na 173 zadatka sa i na

kraju izvještajne godine certifikovana površina iznosi 5.964,807 m2.

U navedenim operacijama pronađeno je i uništeno 2,101 protivpješadijska mina/od toga 1,467 PP

mina kao rezultat čišćenja mina MSP/, 57 protivtenkovskih mina i 1,974 komada ESZR/od toga 942

komada NUS-a kroz čišćenje mina MSP. Prosjek pronađenih mina po hektaru iznosi: 23.2 mina/ha.

Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine

zaključno sa 2018.godinom redukovana je i očišćena površina od 207,4 km2,

pronađena i uništena 66.606 protivpješadijska mina,

8.521 protivtenkovskih mina i

58.900 komada ESZR.


12

U grafikonu 6. dat je pregled izvršenja godišnjeg plana operacija tehničkog izviđanja i čišćenja

mina po strukturi.

Grafikon 6: Pregled izvršenja tehničkog izviđanja i čišćenja mina

Operacijama tehničkog izviđanja redukovana je površina od 5.035.282 m2. Operacijama čišćenja

mina očišćena je ukupna površina od 929,522 m2/od toga 431.808 m2 je čišćenja MSP-a/ Trenutno,

u progresu se nalazi 71 zadatak tehničkog izviđanja i čišćenja mina sa potvrđenom opasnom

površinom od 1.868.076 m2.

0

1,000,000

2,000,000

3,000,000

4,000,000

5,000,000

6,000,000

7,000,000

8,000,000

9,000,000

Tehničkoizviđanje

Čišćenje mina

Plan 9,000,000 3,000,000

Realizacija 5,035,285 929,522

Pov

ršin

a m

2

31%

56%


13

Grafikon 7: Pregled redukovane i očišćene površine po namjeni

U tabelama 5-10. prikazani su rezultati operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina/kasetne

municije po administrativnim nivoima u BiH i organizacijama koje su provele navedene operacije.

Tabela 5: Rezultati tehničkog izviđanja

Tabela 5: Rezultati tehničkog izviđanja po administrativnim regionima

Nulta kategorija13%Stanovanje

12%

Infrastruktura10%

Javne ustanove1%

Ekonomski resursi52%

Energetika6%

Turizam1%

Šumarstvo5%


14

Tabela 6: Rezultati tehničkog izviđanja po organizacijama


15

Tabela 7: Rezultati čišćenja mina po administrativnim regionima

Tabela 8: Rezultati čišćenja mina po organizacijama

Bro

j zadata

ka

Zadana p

ovrš

ina (

m2)

Očiš

ćena/u

zork

ovana p

ovrš

ina

(m2)

Površ

ina u

pro

gre

su (

m2)

Pro

nađeno i u

niš

teno P

P m

ina

Pro

nađeno i u

niš

teno P

T m

ina

Pro

nađeno i u

niš

teno E

SZ

R

Učešće o

rganiz

acija

u č

išćenju

min

a (

%)

FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 4 53,795 40,441 13,354 58 10 354 8%

ORUŽANE SNAGE BiH 5 107,851 92,403 15,448 220 10 264 19%

REPUBLIČKA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE RS 4 29,479 17,874 11,605 44 11 26 4%

UKUPNO 13 191,125 150,718 40,407 322 31 644 31%

UDRUŽENJE ZA ELIMINACIJU MINA UEM 2 33,833 33,833 22 0 7 7%

UG DEMIRA 2 34,862 3,158 31,704 2 0 0 1%

NVO PRO VITA 2 1,603 1,603 7 0 46 0%

WBE 1 25,231 615 24,616

Udruga "Pazi mine Vitez" 2 19,101 19,101 0 60 12 142 4%

NVO STOP MINES 1 1,735 1,735 1 1 0 0 0%

UKUPNO 10 116,365 60,045 56,321 92 12 195 12%

N&N IVSA 16 233,643 229,728 3,915 115 5 182 47%

AMPHIBIA 3,852

DETEKTOR 5 35,577 27,857 7,720 72 5 10 10%

"IN DEMINING"N.H.O 4 19,376 19,376 0 3 4 1 4%

UKUPNO 25 288,596 276,961 15,487 190 14 193 57%

48 596,086 487,724 119,760 604 57 1,032 100%

ČIŠĆENJE MINA

Nevla

din

e o

rganiz

acije

Komercijalne

organizacije

SVE UKUPNO

Vladine

organizacije

ČIŠĆENJE MINA

Bro

j zadata

ka

Zadana p

ovrš

ina (

m2)

Očiš

ćena/u

zork

ovana p

ovrš

ina

(m2)

Površ

ina u

pro

gre

su (

m2)

Pro

nađeno i u

niš

teno P

P m

ina

Pro

nađeno i u

niš

teno P

T m

ina

Pro

nađeno i u

niš

teno E

SZ

R

Učešće a

dm

inis

trativnih

niv

oa u

čiš

ćenju

min

a (

%)

UNSKO-SANSKI KANTON 7 89,109 89,109 0 27 0 181 25%

POSAVSKI KANTON 2 85,344 75,137 10,207 33 0 20 21%

TUZLANSKI KANTON 4 93,765 93,765 0 100 10 88 26%

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON 3 21,373 19,774 1,599 9 0 14 6%

SREDNJE-BOSANSKI KANTON 4 40,778 40,778 0 126 18 32 11%

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON 4 11,672 7,757 3,915 31 0 10 2%

KANTON SARAJEVO 2 37,653 32,411 16,640 86 280 9%

BOSANSKO PODRINJSKI KANTON 1 744 744 1 0 6 0%

KANTON 10 0 0 0 0 0 0 0%

FEDERACIJA BIH 27 380,438 359,475 32,361 413 28 631 74%

REPUBLIKA SRPSKA 20 193,568 106,169 87,399 174 29 235 22%

DISTRKT BRČKO 1 22,080 22,080 17 0 166 5%

BOSNA I HERCEGOVINA 48 596,086 487,724 119,760 604 57 1,032 100%


16

Tabela 9: Pregled rezultata tehničkog izviđanja i čišćenja mina (MSP-ovi)3

3 MSP –Novi koncept tretiranja minski sumnjive površine (MSP) koji je usklađen sa Međunarodnim standardom za humanitarno deminiranje da se na što ekonomičniji i efikasniji način i u što kraćem vremenu korisnicima vrati na upotrebu što više sumnjive površine, a očiste samo područja koja potvrđeno sadrže minsko-eksplozivna sredstva

ADMINISTRATIVNI NIVO/ORGANIZACIJA

Bro

j MS

P-o

va

Pov

ršin

a M

SP

-a m

2

Oči

šćen

a po

vrši

na m

2

Bro

j pro

nađe

nih

i uni

šten

ih

min

a

Bro

j pro

nađe

nog

i

uniš

teno

g N

US

-a

KANTON SARAJEVO 4 8,026,918 42,070 297 83

SREDNJE-BOSANSKI KANTON 1 2,239,000 14,286 86 6

UNSKO SANSKI KANTON 4 3,432,867 7,345 84 5

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON 3 11,782,108 368,107 1030 848

FEDERACIJA BIH 12 25,480,893 431,808 1497 942

BOSNA I HERCEGOVINA 12 25,480,893 431,808 1,497 942

NVO PRO VITA 2 9,811,108 355,925 877 842

MAG 1 1,847,268 13,958 62 6

FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 2 1,188,867 600 1 1

MDDC 3 6,179,650 28,112 235 77

NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 3 6,359,152 33,213 322 16

ORUŽANE SNAGE BiH 1 94,848 0 0 0

UKUPNO 12 25,480,893 431,808 1,497 942


17

Tabela 10: Pregled MSP-ova u progresu

Operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina trenutno se provode na 11 minski sumnjivih površina

sa ukupnom sumnjivom opasnom površinom od 23.38 km2 gdje se očekuje pronalazak 1.531 mina.

Tabela 11: Rezultati tehničkog izviđanja i čišćenja kasetne municije

Operacijama tehničkog izviđanja i čišćenja kasetne municije redukovana i očišćena je površina od

750,821 m2 (75% od plana – 1 km2), a pronađeno je i uništeno 1,009 komada kasetne podmunicije i

14 komada ESZR.

ADMINISTRATIVNI NIVO/ORGANIZACIJA

Bro

j zadata

ka

Zadana p

ovrš

ina m

2

Redukovana p

ovrš

ina m

2

Očiš

ćena p

ovrš

ina m

2

Tehnič

ki iz

viđ

ena p

ovrš

ina

Bro

j pro

nađenih

i u

niš

tenih

KB

Bro

j pro

nađenog i u

niš

tenog

ES

ZR

SREDNJE-BOSANSKI KANTON 1 56,757 56,757 33,000 23,757

HECEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON 1 217,354 217,354 149,500 67,854 25 7

KANTON SARAJEVO 2 190,647 190,647 92,048 98,599 892 0

FEDERACIJA BIH 4 464,758 464,758 125,048 190,210 917 7

REPUBLIKA SRPSKA 2 286,063 286,063 163,236 122,827 92 7

BOSNA I HERCEGOVINA 6 750,821 750,821 288,284 313,037 1,009 14

NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 3 503,417 503,417 312,736 190,681 117 14

ORUŽANE SNAGE BIH 3 247,404 247,404 125,048 122,356 892 0

UKUPNO 6 750,821 750,821 288,284 313,037 1,009 14


18

Završenim operacijama tehničkog izviđanja i čišćenja mina/kasetne municije eliminisana je

opasnost za oko 1.600 neposredno ugroženih stanovnika koji će biti i potencijalni korisnici

redukovane i očišćene površine.

3.6. Trajno obilježavanje

U 2018.godini u sklopu čišćenja mina i tehničkog izviđanja realizovano je 17 projekata trajnog

obilježavanja pri čemu je obilježena sumnjiva opasna površina od 892.618 m2, a postavljen je 121

pojedinačni znak ili 17% od planiranog.

U tabeli 12. prikazani su rezultati trajnog obilježavanja po administrativnim nivoima u BiH i

organizacijama koje su provele aktivnost.

Tabela 12: Pregled aktivnosti trajnog obilježavanjau 2018.godini

UNSKO-SANSKI KANTON 2 389,300 23

TUZLANSKI KANTON 5 175,967 27

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON 2 851 9

HERCEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON 1 5,000 2

SREDNJO BOSANSKI KANTON 1 6,000 20

FEDERACIJA BIH 9 566,118 59

REPUBLIKA SRPSKA 8 326,500 62

BOSNA I HERCEGOVINA 17 892,618 121

NVO PRO VITA 1 347,800 10 39%

UG DEMIRA 1 851 4 0%

"IN DEMINING"N.H.O 1 15,000 4 2%

ORUŽANE SNAGE BiH 2 160,000 16 18%

NGO STOP MINES 3 145,000 40 16%

N&N IVŠA 3 71,180 18 8%

UEM 1 60,000 10 7%

UEM.D.O.O 4 42,787 17 5%

FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 1 50,000 2 6%

UKUPNO 17 892,618 121 100%

Broj

zadataka

Broj

zadataka

ADMINISTRATIVNI NIVO Površina m2 Broj

znakovaBroj bilborda

ORGANIZACIJA Površina m2 Broj

znakova

Učešće u

realizaciji

(%)


19

4. UPOZORAVANJE NA MINE/ESZR/KASETNU MUNICIJU

U 2018. godini kontinuirano su provođene aktivnosti upozoravanje na mine/ESZR/kasetnu

municiju kroz javno informisanje, edukaciju ugroženih grupa stanovnika i povezivanje

protivminskih akcija sa ugroženom zajednicom/opštinom. Težište upozoravanja na

mine/ESZR/kasetnu municiju je bilo na provođenju aktivnosti u ugroženim

zajednicama/opštinama sa velikom sumnjivom opasnom površinom III kategorije prioriteta,

odnosno prema najugroženijim grupama stanovništva. U izvještajnom periodu realizovano je ili je u

fazi realizacije 12 projekata upozoravanja na mine/ESZR/kasetnu municiju pri čemu su o minskoj

opasnosti edukovane 36,608 osoba.

Tabela 13: Pregled realizovanih projekata upozoravanja na mine/ESZR/kasetnu municiju

Na osnovu saznanja o ilegalnoj migraciji na teritoriji BiH i u slučaju povećanih migracija kroz BiH

Centar za uklanjanje mina u BiH je organizovao tematske sastanke o ovom problemu u saradnji sa

Graničnom policijom BiH, Norveškom narodnom pomoći (NPA), Međunarodnim komitetom

crvenog krsta/križa i Društvom crvenog krsta/križa u cilju preventivnog preduzimanja mjera

upozoravanja migranata na upozoravanje na mine/ESZR/kasetnu municiju. Kao rezultat ovih


20

sastanaka MKCK BiH izvršio je upoznavanje sa opasnostima od mina u BiH 12.000

izbjeglica/migranata na lokalitetu Bihać, Cazin i V.Kladuša.

Isto tako u organizaciji Društva Crvenog krsta/križa BiH, u 2018. Godini, održano je

takmičenje“Misli mine“ na nivou osnovnih škola u BiH. Kroz sve nivoe takmičenja od školskih,

opštinskih, kantonalnih/regionalnih, entitetskih do državnog takmičenja obuhvačeno je 3.000

učenika.

RU/RK Centra za uklanjanje mina u BiH koji su nadležni za minsku situaciju u pograničnim

dijelovima BiH ostvarili su saradnju sa Regionalnim jedinicama Granične policije BiH kako bi dobili

saznanja o potencijalnim rutama kretanja migranata u BiH, te u skladu sa tim izvršili provjeru

stanja minskih znakova na područjima u neposrednoj blizini rute migranata i u slučaju nedostatka

minskih znakova izvršili zanavljanje istih.

5. POMOĆ ŽRTVAMA OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE

U 2018. Godini Odlukom Vijeća ministara BiH, konstituisano je koordinaciono tijelo za pomoć

žrtvama od mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH, sa ciljem:

koordinacije aktivnosti iz oblasti pomoći žrtvama od mina, podizanja svijesti o problemima i

potrebama žrtava od mina, izrade projekata, planova I dokumenata sa ciljem unaprijeđenja

društvenog položaja žrtava od mina.

U izvještajnom periodu kontinuirano je vršeno ažuriranje baze podataka BHMAIS, a podaci iz baze

podataka BHMAIS o žrtvama po zvaničnom zahtjevu su dostavljeni svim zainteresovanim stranama

u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

U 2018. godini nastavljena je implementacija projekta koji je Delegacija Evopske Unije u BiH je

podržala. Projekat "Socijalno-ekonomsko osnaživanje žrtava mina i njihovih porodica kroz program

nabavke alata, tehničke opreme, treninga u upravljanju malim biznisom i stručno-tehničkoj podršci

u sljedećim opštinama: Konjic, Lukavac, Travnik, Donji Vakuf, Bihać, Velika Kladuša, Doboj, Stanari,

Zvornik, Čajnice i Bosanka Krupa. Vrijednost projekta iznosi 388.830 eura a do kraja 2108. Godine

ukupno je utrošeno 276,902 eura ili 71% od planiranog.


21

Realizacija navedenog projekta je planirana do 31.07.2019. godine, projekat implementiraju

organizacije World Vision BiH i Udruženja amputiraca RS “UDAS”, a isti će obuhvatiti 50 direktnih

korisnika žrtava od mina/ESZR/kasetne municije.

NVO Posavina bez mina implementirala je jedan projekat iz oblasti pomoći žrtvama od mina u

proteklih 2018.godini. Naziv projekta: "Prevazilaženje barijera", Donator: Vlada Brčko distrikta BiH

Cilj projekta: Podizanje svijesti i senzibiliteta stanovništva Brčko distrikta o pravima žrtava od

mina zagarantovanih Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i Otavskom konvencijom o

zabrani mina.

Centar za obuku pasa za otkrivanje mine u Bosni i Hercegovini je kao nevladina organizacija

uključen u projekt pomoći žrtvama mina u Bosni i Hercegovini.

Projekt CHAMPS kao jedan od ciljeva ima komponentu pomoći žrtvama mina i do sada je za 24

žrtve mina i NUS-a osigurao kvalitetne proteze i pomagala. Projekt financira U.S. State Department

preko Marshall Legacy Institute. Terenske aktivnosti obavlja Centar za obuku pasa sa dvije osobe

koje vode projekt u BiH i izvještavaju direktno donatoru.

Takođe, od strane Delegacija Evopske Unije u BiH u 2018. Godini nastavljene su aktivnosti za

podršku projektu “Zaraditi-ne dobiti” koji realizuje organizacija ASB. U 2018. Godini izvršena je :

- evaluacija aplikacija u svih 11 lokalnih zajednica

- izvršena je obuka za biznis planove u svih 11 lokalnih zajednica

- izvršena je evaluacija biznis planova u 4 lokalne zajednice

Isto tako, u 2018. godini Savezna Republika Njemačka izdvojila je 200,000 eura za podršku žrtvama

od mina u BiH u cilju izrade i pliagođavanja proteza i nabavke drugih protetičkih pomagala za oko

45 žrtava od mina u BiH.

U 2018. godini Ministarstvo za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K je izdvojilo 19,153 KM za 11 žrtava

od mina u BiH, u cilju pomoći u ortopedskim pomagalima, 32 korisnika su ostvarila jednokratnu

novčanu pomoć za šta je izdvojeno 7,700 KM i 18 korisnika je upućeno na banjsko-klimatsko

liječenje


22

6. OSIGURANJE KVALITETA

U 2018. godini izdato je 1,164 ovlaštenja i 244 akreditacije za protivminsko djelovanje u BiH.

Inspektori kontrole kvaliteta Centra za uklanjanje mina u BiH obavili su 2,591 stručni

nadzor/inspekciju na 234 zadatka .

Ta bela 15: Efektivnost i produktivnost stručnih nadzora/inspekcija

U cilju sticanja ili obnove akreditacije, odnosno redovne godišnje provjere, u 2018. Godini izvršeno

je 949 testiranja metal detektora, 110 testiranja prega4 i 29 mašina za deminiranje. U cilju sticanja

ili obnove akreditacije, odnosno nabavke nove opreme, kod 15 akreditovanih organizacija

izvršenoje 15 pregleda i procjene upotrebljivosti opreme i sredstava.

Tabela 16: Pregled testiranja resursa

U 2018. Godini od strane Komisije za deminiranje u BiH odobrena su 2 poglavlja SOP-a za

Protuminske akcije u BiH i to:

- Poglavlje 1. Netehničko izviđanje

- II dio otvaranje i pračenje zadataka

4 Prega – vodić psa i pas za otkrivanje eksploziva

Planirano Izvršeno Realizacija Planirano Izvršeno Realizacija Planirano Izvršeno Realizacija

1030 949 92% 100 110 110% 31 29 94%

Testiranje metal detektora Testiranje prega Testiranje mašina


23

7. OBUKE

U izvještajnom periodu akreditovane deminerske organizacija su u periodu prije početka

deminerske sezone vršile doobuke operativnog osoblja. Doobuke su također provođene u toku

godine prilikom zapošljavanja deminera. Pored redovne doobuke vršene se i vanredne doobuke po

procjenama rukovodstva organizacija ili po zahtjevu investitora ITF. Obuke su uspješno provođene

u skladu sa odredbama Poglavlja I Obuke Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u BiH i Instrukcije

BHMAC o minimalnom sadržaju plana doobuka prije početka deminerske sezone 2018.godine.

Nadzor nad provođenjem obuka i doobuka je redovno vršen od strane inspektora Centra za

uklanjanje mina u BiH i konstatovana je uspješna saradnja sa predstavnicima akreditovanih

organizacija koje su provodile obuke i doobuke u periodu januar – decembar 2018.godine.

Tabela 17: Pregled održanih obuka

Organizacija

Operator

mašine za

pripremu

površine

Trener

prege

Formiranje

pregeKerovođa Izviđač

Čišćenje

kuća

Osnovni

deminerski

kurs

Uklanjanje

kasetne

municije

Instruktor

MRE

Vođa tima

za UES

CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BIH 4 7

ORUŽANE SNAGE BIH 13 21 26 25 31 25

REPUBLIČKA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE RS 17

NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 6 12 14

UEM.do.o 3

K 9 4

FEDERALNA UPRAVA CZ 1 14

Centar za obuku pasa za otkrivanje mina 2 4

PRO VITA 73 13

16 0 12 17 4 21 137 39 31 38SVE UKUPNO

315


24

Tabela 18 : Pregled održanih doobuka

8. ZAGOVARANJE I MEĐUNARODNA SARADNJA

Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina Centar za uklanjanje mina

u BiH je podržao i učestvovao u izradi dokumentarnog filma ''Ranjena zemlja'' koji je edukativnog

karaktera, a izrađen je u saradnji Digi produkcije i Televizije Sarajevo. Sama činjenica da žrtve mina

govore o svom stradanju i životu nakon toga predstavlja jedan vid upozorenja na opasnost od mina.

Predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH u sklopu delegacije BiH aktivno su učestvovali na 21.

sastanku direktora centara za uklanjanje mina i UN savjetnika, Polugodišnjem sastanku zemalja

potpisnica Otavske konvencije i 17. sastanku zemalja potpisnica „Otavske Konvencije“ koji su

održani u Ženevi. Predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH su takođe učestvovali i na „28.

sastanku SEEMAC-a“ koji je održan u sklopu „15. Međunarodnog simpozija o humanitarnom

deminiranju“ u Slanom, Hrvatska.

U Brčkom, BiH je održan je regionalni sastanak na temu regionalne saradnje duž graničnog pojasa i

po mogućnosti izrade zajedničkih projekata iz ove oblasti. Sastanku organizovanom od strane

Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) prisustvovali su direktori i predstavnici Centra za

razminiranje Srbije, Direktorata za vanredne situacije Crne Gore i Centra za uklanjanje mina u BiH.

U Sarajevu je u periodu 18 -19.10.2018. godine održana Konferencija “Humanitarno deminiranje u

BiH - put ka završetku”. U pitanju je dijaloška konferencija, koju je organizovalo Ministarstvo

civilnih poslova BiH u saradnji sa Komisijom za deminiranje i Centrom za uklanjanje mina u BiH, a

Kompanija OSBH FUCZ RSCZ NPAStop

mine

Eco

demDetektor In dem Pro vita

N&N

IvšaMDDC

UEM

doo

Pazi

mine

UEM

d.d.MAG Demira Point

Minemo

n

Broj osoba 412 142 57 79 25 23 48 24 56 24 19 29 22 20 31 30 28 24

1093


25

pod pokrovitelјstvom Odluke Vijeća Evropske Unije i Jedinice za implementaciju Konvencije o

zabrani upotrebe protivpješadijskih mina. Ovom događaju prisustvovali su svi nosioci

protivminskih aktivnosti u našoj zemlјi, uklјučujući državne institucije, NVO, privatni sektor i

predstavnike međunarodnih i domaćih organizacija uklјučenih u rješavanje ovog problema. Cilј

Konferencije je bio podizanje interesa za program protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini i

razmatranje mogućnosti mobilizacije svih raspoloživih resursa na ovom polјu.

U izvještajnom periodu Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o deminiranju u BiH koji je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH upućen u

redovnu parlamentarnu proceduru. U saradnji sa Ženevskim centrom za humanitarno deminiranje

(GICHD) izrađena je Strategija protivminskog djelovanja BiH 2018-2025. godina čije usvajanje se

očekuje početkom 2019. godine.

U saradnji sa Jedinicom za podršku u implementaciji „Otavske Konvencije“ (APMBC ISU) Centar za

uklanjanje u BiH je podnio Zahtjev za produženje roka za ispunjavanje obaveza po članu 5.

„Otawske Konvencije“.

Centar za uklanjanje mina u BiH je u izvještajnom periodu bio na raspolaganju predstavnicima

lokalnih i međunarodnih medijskih kuća u cilju širenja poruka o problemu mina/ESZR/kasetne

municije u BiH. U 2018. godini web stranica: www.bhmac.org bila je u službi javnog informisanja o

svim značajnim stavkama protivminskog djelovanja u BiH.

http://www.bhmac.org/


26

9. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI OPERATIVNIH KAPACITETA

Tabela 19: Pregled akreditovanih resursa

U BiH je u 2018. godini akreditovano 18 organizacija za protivminsko djelovanje, od čega: 4 vladine

organizacija (Oružane snage BiH, FU Civilne Zaštite FBiH, RU Civilne Zaštite RS, Civilna Zaštita BD i),

5 komercijalnih organizacija (7 domaćih) i 9 nevladinih organizacija (8 domaćih i 1 međunarodna).

U akreditovanim organizacijama angažovano je 1.200 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje

poslova protivminskog djelovanja i ovlaštenje za rad, odnosno 900 deminera i 300 lica koja su

ovlaštena za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka (vođe timova, vođe radilišta, operativni

oficiri, oficiri za osiguranje kvaliteta, treneri prega, kerovođe, operateri i dr.).


27

10. ELIMINACIJA RIZIKA

U 2018. godini. godine sumnjiva opasna površina je smanjena za 43.2 km2 . Netehničkim metodama

(sistematsko i generalno/netehničko izviđanje) od strane Centra za uklanjanje mina u BiH otkazano

je 37,24 km2 , a tehničkim metodama (tehničko izviđanje i čiščenje mina) od strane akreditovanih

organizacija redukovano je i očišćeno 5.96 km2.

Od početka protivminskog djelovanja u BiH od 1996. godine sumnjiva opasna površina je smanjena

za 3.189 km2. Od toga, netehničkim metodama (sistematskim i generalnim/netehničkim

izviđanjem) od strane Centra za uklanjanje mina u BiH za 2.982 km2 (94%), a tehničkim metodama

(tehničkim izviđanjem i čišćenjem mina) od strane akreditovanih organizacijama za 207 km2 (6%).

Grafikon 8: Pregled smanjenja

sumnjive opasne površine po

metodama

Grafikon 9: Pregled smanjenja

sumnjive opasne površine za

period od 2009-2018.godina

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

Netehničkemetode

Tehničkemetode

Plan 70.50 15.00

Realizacija 37.24 5.96

Površ

ina

km

2

39%

52%

2.982 km2

Netehničko/ Generalo/

Systematsko izviđanje

94%

207 km2

Tehničko izviđanje i

čišćenje mina 6%


28

11. FINANSIRANJE

U ukupnoj sumi potrebnih novčanih sredstava nisu uračunati troškovi Centra za uklanjanje mina u

BiH koji iznose 5.925.000 KM a koji će biti utrošeni za operacije netehničkog izviđanja, osiguranja

kvaliteta i inspekcijskih poslova. Ukupna potrebna finansijska sredstva za 2018.godinu iznose

41.425.000 KM.

Tabela 20: Pregled plana finansiranja protivminskog djelovanja prema operativnim aktivnostima

Čišćenje 3.000.000 4,20

Tehničko izviđanje 9.000.000 2,20

Upozoravanje na mine

Pomoć žrtvama mina

Zastupanje

Ukupno

100.000

35.500.000

1.000.000

2.000.000

PMAPlanirana

površina u

m2

Cijena KM

po m2

(average)

Ukupna sredstva

KM

2018

12.600.000

19.800.000


29

Tabela 21: Pregled finansiranja PMA u 2018. godini


30

ZAKLJUČAK

Opšta procjena uticaja mina/ESZR/kasetne municije u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala

1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/ESZR/kasetne municije. Od ukupnog broja ugroženih

zajednica:

1.369 zajednica je kontaminirano minama,

dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima

kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom).

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.018. km2 ili 1,98% u

odnosu na ukupnu površinu BiH5.

Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na

kojima je procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina/ESZR.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,30 km2, od

čega je 3,20 km2 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju.

U 2018. godini u BiH je registrovana su 3 minska incidenta, u kojima je 1 lice smrtno

stradalo, 1 lice teže povrijeđeno i 2 lica lakša povrijeđena. U minskom incidentu na

području Gornji skipovac-Topalović Vis, od dejstva mine PROM-1, stradalo je 16 ovaca. U

općini Zavidovići rejon Vozuče, desila se minska nesreća sa jednim smrtnim ishodom i

jednim ranjavanjem sa teškim posljedicama. Radi se o lovcima koji su ušli u obilježenu

sumnjivu površinu. Dva lica su svojevoljno ušla u obilježeno minsko polje sa traktorom u

mjestu Kasetići, rejon Hadžići i tom prilikom su lakše povrijeđena od dejstva mine PROM-1.

U periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. Godine Projekat „Opća

procjena sumnjivih područja u BiH 2018 - 2019“ zajednički će provoditi Centar za

uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć

(NPA), a realizacija istog planirana je u periodu od augusta 2018. godine do decembra

2019. godine.

5 Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH iz 1998. godine,

sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila 4,2 km2 ili 8,2% od ukupne površine BiH.


31

U 2018. godini operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina izvedene su na 173 zadatka sa i

na kraju izvještajne godine certifikovana površina iznosi 5.964,807 m2.

U navedenim operacijama pronađeno je i uništeno 2,101 protivpješadijska mina/od toga

1,467 PP mina kao rezultat čišćenja mina MSP/, 57 protivtenkovskih mina i 1,974 komada

ESZR/od toga 942 komada NUS-a kroz čišćenje mina MSP. Prosjek pronađenih mina po

hektaru iznosi: 23.2 mina/ha.

U 2018.godini u sklopu čišćenja mina i tehničkog izviđanja realizovano je 17 projekata

trajnog obilježavanja pri čemu je obilježena sumnjiva opasna površina od 892.618 m2, a

postavljen je 121 pojedinačni znak ili 17% od planiranog.

U 2018. Godini Odlukom Vijeća ministara BiH, konstituisano je koordinaciono tijelo za

pomoć žrtvama od mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH,

sa ciljem: koordinacije aktivnosti iz oblasti pomoći žrtvama od mina, podizanja svijesti o

problemima i potrebama žrtava od mina, izrade projekata, planova i dokumenata sa ciljem

unaprijeđenja društvenog položaja žrtava od mina.

Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine

zaključno sa 2018.godinom redukovana je i očišćena površina od 207,4 km2,

pronađena i uništena 66.606 protivpješadijska mina,

8.521 protivtenkovskih mina i

58.900 komada ESZR.

Centar za uklanjanje mina u BiH će u periodu juli-septembar 2019. godine izvršiti detaljnu analizu

svih fakotra koji su uticali na odstupanje od planiranih rezultata, u okviru svojih nadležnosti, te iste

otkloniti u najkraćem mogućem roku.

Polazeći od naprijed navedenog, predlaže se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, da nakon

razmatranja Izvještaja o protivminskom djelovanju za 2018. godinu donese sljedeći:

ZAKLJUČAK

1. Usvaja se Izvještaj o protuminskom djelovanju za 2018. Godinu“

Vijeće ministara BiH je na _______________ sjednici održanoj ____________. godine usvojilo Izvještaj o

protivminskom djelovanju u BiH za 2018. godinu.


32

izvjeŠtaj o protivminskom djelovanju za 2018. godinu · 2019. 5. 20. · izvjeŠtaj o...

Documents