Ideje su energija. Nastaju u trenu i ire se brzinom misli. Ideje prelaze s ovjeka na ovjeka sve dok ne postanu snaga. Adris grupa oduvijek je nastojala biti promicateljem dobrih ideja, mjestom na kojem se svakome malom svjetlu doputa da raste i jaa. Naih je svjetala vie od tri tisue. To su nai zaposlenici. Njihove ideje svijetle u mraku

2

godinje izvjee 2008.

Misija i vizija Pismo predsjednika Uprave dioniarima Adris grupa d.d. Rezultati poslovanja Adris grupe d.d. u 2008. godini Izvjee revizora

6 9 15 19 42

5

misija

Osigurati razvoj svih stratekih poslovnih jedinica vodei rauna o zadovoljstvu djelatnika i krajnjih potroaa na nain koji jami rast vrijednosti dionikog kapitala te koji je u skladu s interesima zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

6

vizija

Biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja oslanjajui se na tradiciju, vlastite potencijale te na inovativan i dinamian pristup tritu.

7

pismo predsjednika uprave dioniarima

Potovani dioniari, pred vama je izvjee o poslovanju Adris grupe koje, sine ira et studio, dokumentira jo jednu uspjenu poslovnu godinu pojedinih naih tvrtki, stratekih poslovnih jedinica i sustava u cjelini. U 2008. godini navrilo se deset godina otkako je nae Drutvo (od 2003. godine Adris grupa) zapoelo razdoblje novoga razvojnog uzleta. To razdoblje obiljeava nekoliko vanih akvizicija, diverzifikacija poslovanja, konsolidacije i restrukturiranja tvrtki, nove investicije, novi kadar, nova trita i trini rast te druga unapreenja u poslovanju. Popis je podugaak, a o njemu sam vas izvjetavao tijekom proteklih godina. Istodobno, ukazivao sam i na brojne prepreke i prijetnje u poslovnom okruenju, izraavajui uvjerenje u snagu naega poslovnog sustava. Usporedno s velikim promjenama unutar nae tvrtke, bitno se mijenjalo i meunarodno i domae poslovno okruenje. Poznato je kako su se u svijetu unatrag godinu dana pojavili znakovi globalne financijske krize koja je, tako rei preko noi, kulminirala u rujnu 2008. godine u SAD-u, te je u kratkom vremenu postala svjetska financijska, gospodarska, pa i moralna kriza. Pritom se nipoto ne smiju zaboraviti ni njezine socijalne, pa ni politike posljedice. Hrvatsko gospodarstvo i drutvo u cjelini zacijelo su, zbog svoje globalne neznatnosti, malo ili gotovo nita pridonijeli uzrocima i nastanku spomenute krize, ali ona se u konanici prelijeva i u nae gospodarstvo, stapajui se i potiui krize domaeg podrijetla. Premda emo u iduem godinjem izvjeu vie i konkretnije raspravljati o utjecajima svjetske i domae financijske i ekonomske krize te poduzetim brojnim antirecesijskim mjerama unutar naih tvrtki, utjecaji globalne krize ve su se mogli osjetiti i na kraju turistike sezone u 2008. godini te na nekim izvoznim tritima duhanskih proizvoda. Osim svjetske recesije, jo je nekoliko vanih vanjskih dogaaja obiljeilo 2008. godinu, koji su osobito utjecali na poslovanje Adrisove duhanske divizije. Na meunarodnom planu dolo je do daljnje koncentracije multinacionalnih kompanija (JTI-jevo preuzimanje Gallahera i ITG-ijevo Altadisa).

9

Tako sada preostale etiri globalne duhanske kompanije kontroliraju sva vana svjetska trita, naravno, osim Kine. Udio tih kompanija na najvanijem europskom tritu, u Njemakoj primjerice, iznosi 95 posto ukupne potronje. No, valja primijetiti kako su spomenute akvizicije odobrile europske antimonopolistike agencije, iako ozbiljni kritiari dananje globalne gospodarske krize njezine uzroke vide, meu ostalim, u dosadanjim odobravanjima slinih koncentracija u mnogim industrijama. Takve, globalne oligopolne trine strukture zapravo su u suprotnosti s naelima trinog natjecanja i teorijama dobrog funkcioniranja kapitalistike ekonomije. To vie je onda licemjerno prozivati hrvatsku duhansku industriju za tobonji monopolistiki poloaj. Na nacionalnom, pak, planu doneseno je sasvim neprimjereno zakonodavstvo o zabranama puenja. Neprimjereno stoga jer ne uzima u obzir nae prilike i potrebe, kao ni mogunosti i praksu koegzistiranja puaa i nepuaa, kakva, primjerice, postoji u pojedinim europskim zemljama (Austriji, panjolskoj, pa i u samom Bruxellesu!). Neprimjereno i zato to se Zakonom o zabrani puenja, u Hrvatskoj kao turistikoj zemlji, ne potuju zahtjevi i potrebe gotovo milijun i pol domaih graana i turista, te se onemoguuje izbor i potroaima i ugostiteljima. Drugi gospodarski iznimno vaan dogaaj odnosi se na promjene u sustavnom gospodarskom zakonu Zakonu o posebnom porezu na duhanske proizvode. Promjene su zapoele u 2008. godini i ve nas obvezuju u vrijeme pisanja ovog izvjea. Ta sistemska porezna izmjena ima dva aspekta. Prvo, rije je o skokovitom rastu troarina na duhanske proizvode, u naem sluaju samo srednjih i niih cjenovnih skupina cigareta. Skokoviti rast troarina ubraja se u ee nerazumne poteze pojedinih drava. On izaziva nedopustivo raslojavanje trita i unosi cijeli sklop nelegalnih te gospodarski i moralno tetnih i neprihvatljivih ponaanja trinih aktera i potroaa. Rast troarina mora biti postupan jer su troarine porezi na potronju i stoga se nuno odraavaju na cijene proizvoda i standard potroaa. Drugo, naprasno i praktiki jednokratno i bez mogunosti prilagodbe, tim se zakonskim izmjenama ukida sustav razliitih visina troarina na razliite vrste duhanskih proizvoda, to je bila stoljetna praksa na ovim prostorima. Uinjeno je to, kau nam, pod pritiskom europskih birokrata i, jo kau, lobistikih pritisaka nekih, ve spomenutih multinacionalnih kompanija koje dominiraju na europskim tritima. Hrvatska je dosadanjim poreznim sustavom, navodno, na naem tritu diskriminirala njihove uvozne proizvode. Potovani dioniari, u ovom izvjetaju elim zabiljeiti kako dosadanji hrvatski zakon, propisi i praksa nisu porezno diskriminirali uvozne proizvode,

10

te da je takva optuba apsolutno pravno neutemeljena, to je hrvatska strana i pismeno i usmeno dokumentirala Europskoj komisiji. Hrvatska je takve tvrdnje i zahtijevane promjene zakona trebala odluno odbaciti, barem do trenutka punopravnog lanstva Hrvatske u Europskoj uniji ili barem do roka koji je Europska unija ponudila Hrvatskoj (poetak 2010. godine). Uostalom, s takvim poreznim sustavom Hrvatska je ula u Svjetsku trgovinsku organizaciju uz suglasnost svih dananjih lanica Unije. Moemo razumjeti da se Hrvatsku u pregovorima s Unijom blokira ili ucjenjuje zbog vitalnih gospodarskih ili politikih interesa pojedinih zemalja lanica. Neshvatljivo je, meutim, da se jedna suverena zemlja ucjenjuje zbog interesa jedne ili dviju multinacionalnih kompanija koje ak i nemaju sjedite u zemljama Europske unije. U prilog ovim tvrdnjama moemo navesti injenicu da su, istodobno s hrvatskim prihvaanjem zahtjeva za ukidanjem naega diskriminirajueg poreznog sustava, naa odgovarajua ministarstva registrirala uvozni brend jedne multinacionalne kompanije u taj isti diskriminirajui troarinski razred u kojem se nalaze istovrsne cigarete domae proizvodnje. Sigurni smo da je registracija uinjena zato to se taj uvoznik konano udostojio potovati svu postojeu legislativu i procedure, predviene podjednako za sve domae i uvozne proizvode. Dakle, navedeni sluaj pokazuje da se jedina diskriminacija uvoznika proizvoda u naem dosadanjem zakonu, propisima i praksi sastojala u tome da je uvoznik trebao potovati postojee hrvatske propise. Kakvog li drskog zahtjeva tako male zemlje?! U ovom izvjeu zamjetnu pozornost posveujem tom sustavnom gospodarskom zakonu jer se njegovim prihvaanjem pogoravaju trini uvjeti za cjenovno pristupanije vrste domaih cigareta, a znatno poboljavaju za tzv. globalne brendove. U vezi s tim, TDR je u vie navrata dokazao kako na pojedinim vanjskim tritima, u meunarodnoj konkurenciji, u razliitim i nepovoljnim poreznim sustavima zna kako se ulazi na trite, kako se postie konkurentnost kod potroaa i ostvaruje trini rast. Ovdje je, meutim, rije o vanom naelnom pitanju i jo nezabiljeenom sluaju naprasnog uvoenja novog poreznog sustava, ime se, uz ve spomenuti rast troarina, destabilizira trite i dezorijentiraju potroai u njihovom vrednovanju trine ponude. Novim se Zakonom, uz to, bezrazlono potie uvoz nestandardiziranih vrsta proizvoda, potie se uvoz globalnih brendova, uvodi se poveani porezni teret i pojaava porezna nepravednost prema potroaima niih platnih mogunosti. To je takoer tetno i za dravni proraun, za cjelokupno duhansko gospodarstvo, kao i s njim povezani dio domaega gospodarstva. Osim toga, uvedenom visinom troarina ve smo dosegnuli razinu koje zemlje iz zadnjeg kruga proirenja eu jo nisu dosegnule. A nisu dosegnule zato to

11

su izborile prijelazna razdoblja, titei tako svoje potroae i kompanije koje posluju u tim zemljama. Smatrali smo da je Adris grupa, kao i druge sline domae kompanije, s obzirom na narav njezinih poslovnih divizija, vaan partner odgovarajuim dravnim resorima. I to iskljuivo stoga to Adris znatno pridonosi dravnom proraunu, to sve zarade iz domaeg i inozemnih trita plasira u domai razvoj, generira veliku izravnu i neizravnu zaposlenost na selu, u trgovini, graevinarstvu, kod brojnih domaih dobavljaa i, napokon, zato to je hrvatska kompanija. Ne zalaemo se za neprimjerenu zatitu domaega gospodarstva, ve se protivimo promjenama koje izravno potiu uvoz i na takav nain tete domaim gospodarskim interesima. O tome smo brojnim dopisima, poreznim modelima i scenarijima, dokumentirano i argumentirano, obavjetavali sve resore i donositelje odluka, pa nitko od njih ne moe tvrditi kako je rije o nepoznavanju gospodarskih teta i drugih posljedica. Ostaje, meutim, otvoreno pitanje: koji i iji su to interesi u ovoj zemlji vaniji od interesa domaega gospodarstva, zaposlenosti, pa i samih domaih potroaa? Tko je, i na temelju ega utvrdio da je u hrvatskom interesu preko noi izruiti jednu tradicionalnu gospodarsku granu najstroim europskim uvjetima poslovanja, umjesto da se osigura postupno i viegodinje razdoblje prilagodbe kao to su to, uostalom, imale i stare i nove lanice EU-a? Uvjeren sam da i vi kao dioniari, odnosno suvlasnici naeg Drutva te istodobno i kao graani ove zemlje postavljate slina pitanja i traite na njih odgovor, to vie to dva navedena zakona potiu gospodarsku krizu u nas, dok istodobno druge zemlje poduzimaju razne protekcionistike mjere koje potiu rast i potronju. Treba li, primjerice, podsjetiti na ponaanje Francuske, Njemake, Maarske i odluke njihovih parlamenata?! Potkraj protekle godine svjedoili smo, manje-vie, linearnom padu vrijednosti inozemnih dionikih trita, pa u skladu s tim i domaeg trita, izazvanog svjetskom financijskom krizom. Nai poslovni rezultati pokazuju da takva kretanja nisu utemeljena na tzv. fundamentima poslovanja, a niti mogu biti utemeljena na poslovnim oekivanjima za sljedeu godinu. Dogaaji na dionikom tritu samo potvruju kako je bilo ispravno nae dosadanje odreenje kada smo Adrisovu strategiju fokusirali na dugoroni i odrivi razvoj, a ne na kratkoroni rast trine dionike vrijednosti. Takav stav potvrdile su i mnogobrojne nedavne rasprave o tom pitanju u uglednome meunarodnome poslovnom tisku (Bila je glupa ideja fokusirati se na kratkoroni rast profita i dionike vrijednosti kompanije; dionika vrijednost je rezultat, a ne strateki cilj, izjavio je Jack Welch, gost-predava naega Adris Business Foruma).

12

Unato velikim investicijama u izvjetajnom razdoblju, Adris grupa vodila je, kritiarima usprkos, odgovarajuu i konzervativnu politiku nespekulativnih i nerizinih ulaganja. Zbog takve politike Adris grupa lake moe prebroditi nastupajuu financijsku krizu, kreditne restrikcije i rast cijene kredita. tovie, i u takvim vremenima tvrtka je sposobna i voljna ulagati u domai financijski sektor, energetiku i prehrambenu industriju. Meutim, takve prilike aktualna gospodarska politika ne otvara niti potie, a smatramo da bi to mogla i trebala biti jedna od vanih protukriznih mjera. Nastavili smo i s planiranim investicijskim ciklusom u turizmu, u mjeri u kojoj su to urbanistiko-pravne pretpostavke omoguile. Dovren je novi hotel s pet zvjezdica Monte Mulini; vaan za daljnji razvoj Maistre, vaan za Rovinj i hrvatski turizam. Kupili smo i stavili u funkciju Maistrinih kapaciteta otok Sv. Katarina, simbol rovinjskog turizma i rovinjske vizure koji je kasnih 90-ih godina bio prodan stranom vlasniku. Dovrene su i planirane investicije u Vrsaru (Belvedere, Petalon, Blesika). Uz to, Adris je preuzeo i znatne hrvatske kapacitete u marikulturi. U duhanskoj diviziji nastavljeno je s brojnim manjim ulaganjima. Intenzivirana su poboljanja i racionalizacije u poslovanju, pri emu su ostvarene utede vee od 60 milijuna kuna. Posebno je vano istaknuti kako je duhanska poslovna jedinica u odnosu s trgovinom i potroaima, kao i u dijelu svojih tvrtki, kao to su Hrvatski duhani i Istragrafika, podignula konkurentnost i poveala prodornost cijele strateke poslovne jedinice. Tomu zasigurno pridonosi uvoenje i osposobljavanje vlastite distributivne tvrtke Adista te kupnja 25 posto vodeega srbijanskog distributera - Veletabaka. Valja spomenuti i injenicu da su ostvareni prvi izvozi na iransko, njemako i talijansko trite. Najposlije, poslovanje Adris grupe danas je profilirano prema potrebama krajnjih potroaa duhanskih proizvoda, potroaa hotelskih i turistikih usluga te potroaa ribljih proizvoda, kao i korisnika usluga nae trgovine. Adris grupa servisira vie od 2,5 milijuna krajnjih potroaa u zemlji i u inozemstvu. Ve zbog toga ona e se i dalje razvijati kao consumer first kompanija. Svi sudionici i dioniari Drutva trebaju to imati na umu i tomu pridonositi. Ne treba dvojiti kako emo i u promijenjenim uvjetima njegovati i razvijati skladan odnos sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, zahtijevati etiko ponaanje menadmenta te socijalno odgovorno ponaanje Drutva i pojedinih kompanija prema lokalnoj i iroj zajednici. Uz to, osiguravat emo primjerenu nagradu dioniarima. Za sve to potrebno je voditi strategiju i poslovnu politiku koja osigurava dugoronu odrivost sustava i odgovarajuu snagu zarade na svakom pojedinanom profitnom mjestu.

13

S ostvarenim poslovnim rezultatima i uz tradicionalnu privrenost tvrtki naih zaposlenika te nova znanja i inovativnu korporativnu kulturu, uvjeren sam, potovani dioniari, da e Adris grupa bez bitnih stresova prebroditi ovo krizno i neizvjesno razdoblje.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave

adris grupa d.d.

tdr d.o.o. Istragrafika d.d. Hrvatski duhani d.d. Adista d.o.o. tdr d.o.o. Blauj Rovita d.o.o. Tuzla Rovita d.o.o., Ljubljana Rovita d.o.o. Beograd Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje Rovita d.o.o. Pritina Rovita d.o.o., Podgorica Rovita Bugarska d.o.o., Sofija tdr Germany GmbH Adria Resorts d.o.o. Maistra d.d. Rovinjturist d.d. Tvornica duhana Zagreb d.d. iNovine d.d. Abilia d.o.o. Cenmar d.d., Zadar Marimirna d.d., Rovinj Bisage d.o.o., Zadar Marikultura Istra d.o.o., Marana

15

uprava adris grupe d.d.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave Plinio Cuccurin, lan Uprave Branko Zec, lan Uprave elimir Vukina, lan Uprave

16

nadzorni odbor adris grupe d.d.

Anton Pokrajac, predsjednik no Giovanni Martini, zamjenik predsjednika no dr. Tomislav Budin Draen Juri olto Teodora Hodak Ivan Lokmer Alida Kabbaj Rino Bubii Andrea Cerin

17

rezultati poslovanja adris grupe d.d. u 2008. godini

Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obiljeeno je, s jedne strane, poetkom utjecaja najvee do sada zabiljeene gospodarske krize u svijetu i, s druge strane, provoenjem prije definirane poslovne politike. Unato usporavanju u drugom dijelu godine domaeg i veine glavnih izvoznih trita, Adris grupa je i ove godine zabiljeila dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje robe i usluga, ebitda i operativne dobiti. Valja oekivati da e nepovoljni makroekonomski uvjeti izazvani globalnom krizom znatno utjecati na poslovanje u predstojeem razdoblju. Prelijevanje globalne krize na veinu industrija zahtijeva prilagodbu tvrtki u sustavu Grupe kako bi se ublaile mogue neeljene posljedice. Provedeni projekti, kao i oni koji su u tijeku zasigurno e pridonijeti vitalnosti tvrtki unutar sustava i Grupe u cjelini. adris grupa vodei nacionalni investitor Izgradnjom dviju tvornica u Kanfanaru Adris je 2007. godine zavrio investicijski ciklus u duhanskom dijelu Grupe, vrijedan milijardu kuna, ime je stvorio pretpostavke tehnoloke i trokovne konkurentnosti Tdr-a. Investiranje je nastavljeno i u 2008. kreiranjem turistike ponude u viem cjenovnom segmentu, to je ujedno nain da se globalna kriza i kriza industrije ne pretvore u krizu poduzea. Investiranje je nunost radi stvaranja pretpostavki za odrivi rast i razvoj, kao i odraz socijalno odgovornog poduzetnitva. Ono je iznimno vano jer daje priliku ostati subjekt na gospodarskoj sceni. To znai kreirati budunost u skladu s vlastitim vizijama i vrijednostima. Adrisovo investiranje u svoju samostalnost daje, danas sve rjeu za hrvatske prilike, mogunost vlastitim zaposlenicima raditi na najsloenijim upravljakim poslovima i stjecati poeljna znanja i iskustva nuna za preivljavanje u globaliziranom gospodarstvu. Ovakav model gospodarskog domoljublja, osim financijskog, ima i znatan socijalni uinak.

19

U protekloj 2008. Adris je za hrvatske pojmove napravio neuobiajen poslovni potez, kupivi od stranih vlasnika tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. iz Zadra i Marimirnu d.d. iz Rovinja. Takoer, od inozemnih je vlasnika Adris kupio hotelski kompleks na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja, ime su stvorene pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u grad s pet zvjezdica. Tri i pol tisue zaposlenih, dvije tisue kooperanata u Slavoniji i Podravini, prosjeno godinje gotovo 700 milijuna kuna investicija, 6,7 milijardi ostvarenog prometa u protekloj 2008. godini veliine su koje potvruju injenicu da je Adris danas iznimno vaan za okruenje u kojem djeluje. Mnogobrojna hrvatska poduzea stjeu prijeko potrebno iskustvo i referencije na projektima koje rade za tvrtke unutar Grupe. Adrisove investicije pretpostavka su stabilne budunosti Grupe i onih tvrtki koje surauju na razvojnim projektima, to potvruje kako je upravo Adris grupa vodei nacionalni investitor. temeljna obiljeja 2008. poslovne godine Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obiljeilo je nekoliko procesa i dogaaja koji e u iduim godinama znatno utjecati na poslovanje. Strateka poslovna jedinica duhan je u zavrnoj fazi nune i brze prilagodbe zbog novoga troarinskog sustava na cigarete u Hrvatskoj. Potkraj 2008. usvojene su, naime, izmjene Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode kojima se naglo i znatno poveavaju porezna optereenja na jeftinije domae cigarete, a smanjuju na uvozne, to e znatno promijeniti cjelokupnu duhansku industriju u Hrvatskoj. Promjena zakonske regulative uzrokovat e poveanje maloprodajnih cijena cigareta, rast nelegalne trgovine i prekogranine kupnje te pad prihoda trgovine. Novi sustav u nepovoljan poloaj stavlja hrvatske uzgajivae duhana te poveava rizik u oekivanom punjenju dravnog prorauna. Tdr je i u 2008. pokazao poslovnu snagu izlaskom na dva nova, vrlo konkurentna trita. Jedno je talijansko, a drugo iransko trite, zanimljivo ponajprije zbog potencijala rasta Tdr-ovih brendova. Osim organskog rasta, Tdr je jaanje svoje pozicije u Srbiji ostvario akvizicijom najveega srbijanskog distributera cigareta Veletabak. Daljnji korak osnaivanja pozicije u regiji tijekom 2008. godine ostvaren je pripremom preuzimanja Oprese, vodeeg lanca kioska u susjednoj BiH. Za strateku poslovnu jedinicu turizam 2008. godina posebno je vana jer je Maistra zavrila prvi hotel s pet zvjezdica na destinaciji Rovinj Vrsar, Monte

20

Mulini. Takoer, u cijelosti su zaokrueni postojei proizvodi (Tn Belvedere, Tn Petalon, Tn Blesika) kako bi se, u skladu sa strategijom pozicioniranja ponude u vii cjenovni segment uz zadravanje kapaciteta na istoj razini, stvorila ponuda znatno vie kvalitete emu e zacijelo pridonijeti i, ve spomenuta, kupnja hotelskog kompleksa na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja. Povratkom ovog otoia u hrvatsko vlasnitvo stvorene su pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u vrhunsko turistiko odredite. Dovren je i proces spajanja drutava Duhan d.d., Zagreb i Duhan d.d., Rijeka u tvrtku iNovine radi stvaranja jednog od vodeih specijaliziranih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. U 2008. godini tvrtka Abilia d.o.o., poduzee za upravljanje i razvoj poslovanja s nekretninama, uspjeno je zavrila projekt za vanjsko trite stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju. Adris grupa je poetkom 2008. godine od stranih vlasnika kupila tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. i Marimirnu d.d. Tvrtke godinje proizvode oko 1.300 tona orade i brancina te oko 15 milijuna komada mlai, to predstavlja polovinu ukupne proizvodnje ribe iz uzgoja u Hrvatskoj. Vie od 50 posto proizvedene ribe izvozi se u zemlje Europske unije. Takoer, sredinom godine obavljeno je preuzimanje tvrtke Marikultura Istra d.o.o., kao i tvrtke Bisage d.o.o. u Salima na otoku Ugljanu. Planovi u segmentu zdrave hrane su znatno poveanje proizvodnje, razvoj autohtone robne marke te pokretanje bio-proizvodnje uz veu brigu o okoliu. Adris grupa je u 2008. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,40 milijardi kuna, to je na razini prologodinjih. Poslovni prihodi iznosili su 3,18 milijardi kuna, a prihodi od prodaje robe i usluga 3,11 milijardi kuna, to predstavlja rast od 13 posto. Prihodi od prodaje robe i usluga na domaem tritu iznosili su dvije milijarde kuna, a na inozemnim tritima 1,12 milijardi kuna. U istom izvjetajnom razdoblju ostvarena je dobit prije amortizacije, kamata i poreza u iznosu od 981 milijun kuna, to je 11 posto vie od prologodinje. Dobit prije kamata i poreza iznosi 774 milijuna kuna, to predstavlja rast od 12,9 posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 674 milijuna kuna, a neto dobit 504 milijuna kuna.

21

konsolidirani raun dobiti i gubitka (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti dobit prije oporezivanja Porez na dobit Neto dobit za godinu manjinski udjeli neto dobit 2,686,286 558,508 770,848 169,087 601,761 -9,820 611,581

2007. 3,177,044 685,437 873,624 203,838 669,786 2,065 667,721

2008. 3,176,941 773,879 674,316 170,578 503,738 4,637 499,100

odrednice vane za usporedivost podataka U 2008. godini bilo je nekoliko procesa koji su jednokratno utjecali na rast trokova. Ponajprije, rije je o potpunom zavretku procesa restrukturiranja duhanskog dijela Adris grupe te optimizacije organizacije u turistikom dijelu poslovanja. Nadalje, kupnja maloprodajnog lanca kioska Duhan d.d. Zagreb i proces spajanja s drutvom Duhan d.d., Rijeka uzrokovali su rast jednokratnih trokova. Ukupni trokovi restrukturiranja, ukljuujui rezerviranja i jednokratne stavke, gotovo su upola manji od prologodinjih. strateke poslovne jedinice (spj) Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strateke poslovne jedinice (spj): spj duhan i spj turizam. Strateke poslovne jedinice posluju samostalno, koristei se istodobno uincima zajednikog djelovanja Adris grupe kao cjeline. spj duhan i nadalje vie od pola prodaje u izvozu Unutar Spj duhan posluje trinaest drutava: tdr d.o.o., Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., tdr d.o.o. Blauj, Rovita d.o.o. Tuzla, Rovita d.o.o., Ljubljana, Rovita d.o.o. Beograd, Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje, Rovita d.o.o. Pritina, Rovita d.o.o., Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o., Sofija i tdr Germany GmbH. Spj duhan ini skup vertikalno povezanih poduzea iji je nositelj poslovanja drutvo matica Tdr d.o.o. Poslovanje strateke poslovne jedinice duhan obuhva-

22

a aktivnosti primarne proizvodnje i prerade duhana, proizvodnje kartonske ambalae, proizvodnje i distribucije cigareta te podrku maloprodaji. Jednostavnije reeno, duhanski dio poslovanja Grupe upravlja procesom od sjemena do dima. Vertikalna integracija cijelog lanca vrijednosti duhanskog dijela Grupe omoguava stabilnost poslovanja i brzu reakciju na potrebe suvremenog potroaa. U protekloj 2008. godini obavljen je redizajn i kompletiranje brenda Walter Wolf u regiji. To je zasigurno utjecalo i na ostvareni rast prodaje ovog brenda koji je, uz Ronhill, jedan od dva kljuna Tdr-ova brenda i pozicioniran je u srednjem cjenovnom segmentu. F160 u V/m (eng. Value for Money) i York u niem (low) cjenovnom segmentu pokazali su svoju snagu u sueljavanju sa snanom konkurencijom meunarodnih brendova, ponajprije rastom prodaje i lojalnou potroaa. Kako bi ojaao komunikaciju s potroaem, Tdr je poetkom 2008. godine u Hrvatskoj uspostavio vlastitu distribuciju. Dodatni uinci su standardizacija cijelog distributivnog procesa i ostvarivanje financijske utede. Preuzimanjem 25 posto vlasnikog udjela u Veletabaku, vodeem distributeru cigareta u Srbiji, dugorono je osigurana vea i kvalitetnija dostupnost Tdr-ovih proizvoda. U Makedoniji je preuzet proces uvoza vlastitih proizvoda. U drugom dijelu godine obavljene su pripreme za preuzimanje Oprese, vodeeg lanca specijalizirane maloprodaje u BiH. Kao posljedica ulaska Srbije u Cefta-u, poetkom 2008. godine dogodile su se pozitivne promjene na tom, za Tdr iznimno vanom tritu. Naime, izjednaen je porezni tretman naih proizvoda s proizvodima multinacionalnih kompanija s proizvodnjom u Srbiji. Prestanak porezne diskriminacije omoguit e daljnje jaanje trine pozicije u sljedeem razdoblju. Rezultat ulaganja u brendove i trite jest injenica da Tdr ima stabilne trine udjele na tritima Hrvatske i BiH. Kontinuirani trend rasta udjela tvrtka biljei i na tritima Srbije i Makedonije. Tdr je u protekloj 2008. godini izaao na talijansko i iransko trite. Kako bi pojaao prisutnost i kvalitetnije pokrio poslovanje u regiji srednje Azije, u pripremi je otvaranje ureda i osnivanje tvrtke keri u Dubaiju. Zapoela je proizvodnja privatne robne marke (private label) za Njemaku, to je dugoroni posao u funkciji optimiranja proizvodnih kapaciteta nove tvornice u Kanfanaru. Istragrafika je pak ostvarila rast prihoda od prodaje robe i usluga za 4,9 posto, zadravi poziciju vodeeg proizvoaa komercijalne kartonske ambalae u nas. Istragrafika je vana karika u duhanskom dijelu Grupe, a osigurava fleksibilnost i brzinu djelovanja Tdr-a, kao i stabilnost jednog od najvanijih trita nabave. I Hrvatski duhani su, nakon viegodinjeg procesa restrukturiranja, 2008. godinu zavrili s dobiti.

23

spj duhan rezultati poslovanja Tdr je u 2008. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 2,34 milijarde kuna, to je za 5,9 posto vie nego u 2007. Ostvareni poslovni prihodi iznose 2,30 milijardi kuna i vei su od prologodinjih za 5,7 posto. Dobit prije amortizacije, kamata i poreza iznosila je 883 milijuna kuna te je, u usporedbi s proteklom godinom, vea za 14,5 posto. Operativna dobit vea je za 16,1 posto od prologodinje i iznosila je 775 milijuna kuna. Ukupna prodaja u 2008. godini iznosila je 13,59 milijardi cigareta, od ega je 50 posto ostvareno na izvoznim tritima. raun dobiti i gubitka spj duhan (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit Neto dobit za godinu MANJINSKI UDJELI NETO DOBIT 1,989,643 631,857 633,671 129,798 503,873 583 503,290

2007. 2,173,185 667,897 669,469 143,555 525,914 2,247 523,667

2008. 2,297,909 775,074 760,778 143,535 617,243 2,744 614,499

spj turizam dosljednost poslovne politike U Stratekoj poslovnoj jedinici turizam djeluju tri drutva: Adria Resorts d.o.o., Maistra d.d. i Rovinjturist d.d. Turistiki dio Grupe djeluje u dinaminoj industriji koja je tijekom posljednjih nekoliko godina doivjela velike promjene kao posljedicu interesa suvremenog potroaa za turizmom doivljaja. Tehnoloke promjene i suvremeni nain ivota utjecali su na nove naine komunikacije i prodaje te oblikovanje poslovnih modela turistikih tvrtki. Globalna kriza takoer oblikuje ponaanje potroaa, pri emu istraivanja pokazuju kako e se prosjean europski graanin vrlo teko odrei godinjeg odmora. Ljetovanje ostaje najvanije godinje putovanje, a porast e broj putovanja automobilima. Obilje i dostupnost informacija odgodit e odluku o bookingu, a najzanimljivija je injenica da najstabilniji segmenti ostaju dobro pozicionirani proizvodi visoke kategorije.

24

Razumijevanje potreba suvremenog potroaa s jedne strane i uspostava odrivog poslovnog modela s druge strane ciljevi su poslovne politike turistikog dijela Grupe. Stvara se prepoznatljivost i prisutnost u visokom (high) segmentu ponude koji ima stabilnu potranju i uvijek se pokazuje najotpornijim na krize i recesije. Ova zakonitost vrijedi u gotovo svim industrijama. Zavretak hotela Monte Mulini, prvog hotela u Istri s pet zvjezdica, daje novu dimenziju rovinjskom turizmu. S hotelom Monte Mulini Rovinj e ui na svjetsku kartu hotela ulaskom u prestinu skupinu The Leading Hotels of the World. Investicijski ciklus nastavlja se gradnjom hotela Lone, takoer u visokom segmentu ponude. Kljuno je, usprkos postojeoj globalnoj krizi, zadrati ustrajnost u dostizanju dugoronih ciljeva, a to su stvaranje kritine mase ponude u viem cjenovnom segmentu, to je i jedan od preduvjeta za promjenu imida cijele destinacije. Dinamika promjene ponude na destinaciji Rovinj Vrsar oituje se u injenici da je u 2004. godini u vrstim objektima Maistra imala samo osam posto kapaciteta s etiri zvjezdice, dok je 2008. godine zavrila s vie od 50 posto. U hotelima je danas taj iznos vei od 60 posto. Cilj je dosegnuti vie od tri etvrtine ponude na razini etiri i pet zvjezdica. Ulaganje u objekte jest ulaganje u hardware destinacije. Marketinki obrazac 4P product, price, promotion, place Maistra tumai na nain people, people, people, people! Upravo zaposlenici ine vrhunski hardware upotrebljivim i primjenjivim. Kombinacijom ulaganja u znanje i vjetine svojih zaposlenika i privlaenje najboljih iz drugih sredina nastoji se ojaati kljuni imbenik odrivoga poslovnog uspjeha ljudski potencijal. Hrvatska je i nadalje jedna od najpoeljnijih svjetskih destinacija. Stoga je Maistrin imperativ stvoriti sve uvjete da njezina ponuda bude razliita od konkurencije, a istodobno dugorono privlana i odriva. Ulaganjem u razvoj destinacije eli se oblikovati ponuda koja e zadovoljiti motive, zahtjeve i potrebe suvremenog potroaa. Turizam doivljaja putem zabave, gastronomije, sporta i wellnessa te kongresnih aktivnosti treba ojaati prisutnost tvrtke u veem broju trinih segmenata. Temelj odrivog rasta jest prepoznati potrebe suvremenog potroaa i stvoriti ponudu koja e danas i u budunosti pratiti te oblikovati potranju. Takav poslovni model gostu daje osjeaj da dobiva pravu vrijednost za uloeno, a tvrtki mogunost stvaranja i zadravanja konkurentske prednosti. Turistiki dio Adris grupe prihvaa ove izazove i predvia svoju poslovnu budunost tako to je sam izgrauje.

25

spj turizam rezultati poslovanja Turistiki dio Adris grupe ostvario je prihod od prodaje u iznosu od 473 milijuna kuna, to predstavlja rast od 14 posto. Ostvareno je 2,75 milijuna noenja gostiju, ili za 4,6 posto vie nego prethodne godine. Ostvaren je rast prosjenih cijena od 10 posto, to je izravna posljedica znatnih ulaganja u kvalitetu proizvoda i turistike ponude u cjelini. Djelomian utjecaj na rast cijena ima promjena strukture kanala prodaje, pad udjela alotmana u korist pojedinanih i poslovnih gostiju (mice Meetings, Incentive, Congress, Event i B2B Business To Business kanali). Takoer, ostvaren je rast prosjene dnevne la carte potronje po gostu za 13 posto, kao posljedica proirenja i poveanja razine kvalitete usluge. Operativna dobit iz redovnog poslovanja iznosi 37 milijuna kuna. Nakon viegodinjih nepovoljnih financijskih rezultata, uglavnom zbog visokih trokova restrukturiranja, u 2008. godini turistiki dio Grupe ostvario je pozitivan rezultat. raun dobiti i gubitka spj turizam (u tisuama kuna) 2006. UKUPNI POSLOVNI PRIHODI Dobit iz poslovnih aktivnosti DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit Neto dobit za godinu MANJINSKI UDJELI NETO DOBIT 443,791 -55,975 -70,196 -2,597 -67,599 -10,726 -56,873 2007. 556,204 -8,163 -32,580 392 -32,972 -5,244 -27,728 2008. 525,351 49,942 13,066 226 12,841 2,898 9,943

financijski pokazatelji adris grupe Novani tok iz poslovnih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 467 milijuna kuna, a novac generiran poslovanjem iznosio je 694 milijuna kuna. Novani tok iz ulagakih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 118 milijuna kuna. Na strani priljeva su prodaja materijalne imovine, koja nema razvojni potencijal, primici od dividende te pozitivni uinci ulaganja u depozite i dunike vrijednosne papire. Odljev je posljedica stjecanja novih drutava u 2008. te ulaganja u materijalnu imovinu. Ulaganje u materijalnu imovinu najveim je dijelom posljedica kontinuiranog ulaganja u turistiki dio Grupe radi izgradnje ponude u viem

26

cjenovnom segmentu. I u 2008. godini razvojni projekti Abilije, poduzea za razvoj i upravljanje nekretninama, dio su ukupnih ulaganja i imovine Grupe. U protekloj 2008. uspjeno je zavren prvi veliki projekt za trite, stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju. Dio slobodnih sredstava investiran je u razliite financijske proizvode, pri emu se vodilo rauna o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti. Novani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 584 milijuna kuna i odreen je isplatom dividende u visini od 112 milijuna kuna te otplatom okvirnog kredita od 457 milijuna kuna koritenog za potrebe upravljanja radnim kapitalom. Dobra likvidnost i niska zaduenost i nadalje su karakteristika poslovanja Adris grupe. Koeficijent likvidnosti definiran odnosom tekue imovine i tekuih obveza i dalje je visok i u 2008. godini iznosio je 3,4. Koeficijent zaduenosti od 0,16 ukazuje i nadalje na mogunost veeg koritenja financijske poluge, odnosno mogunost koritenja vanjskih izvora za financiranje buduih poslovnih aktivnosti. Adris grupa ima samo 42,3 milijuna kuna dugoronih kreditnih obveza, dok u strukturi kratkoronih obveza 5 posto, odnosno 54 milijuna kuna, ine kratkoroni krediti. Smanjenje kratkoronih kreditnih obveza posljedica je povrata dijela okvirnog kredita koji je posljedica optimiranja prinosa na postojee dugorone plasmane i druge financijske proizvode s jedne, te optimalnog upravljanja radnim kapitalom s druge strane. Kapital Adris grupe u 2008. godini porastao je na 5,94 milijarde kuna ili za 7,6 posto. Zarada po dionici iznosila je 30,8 kuna, uz cjelogodinje vrlo intenzivno trgovanje na hrvatskom tritu kapitala. mr. sc. Hrvoje Patajac

27

666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666 666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666

28

promet / 000 kn

2006/6,076,868 2007/6,774,129 2008/6,671,781

29

11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

30

Poslovni prihodi / 000 kn

2006/2,686,286 2007/3,177,044 2008/3,176,941

31

222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222 222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222

32

Imovina / 000 kn

2006/6,751,874 2007/6,928,365 2008/7,255,284

33

99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999

34

Kapital / 000 kn

2006/4,944,993 2007/5,520,362 2008/5,940,508

35

8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888 8888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888

36

Prodaja na domaem tritu / komada cigareta

2006/7,010,334,465 2007/7,152,849,525 2008/6,848,167,355

37

77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777

38

Prodaja na inozemnom tritu / komada cigareta

2006/7,279,361,760 2007/7,399,409,420 2008/6,751,296,512

39

55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 55555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555

40

Ukupna prodaja / komada cigareta

2006/14,289,696,225 2007/14,552,258,945 2008/13,599,463,867

41

adris grupa d.d. izvjee revizora i konsolidirani financijski izvjetaji, 31. prosinca 2008.

izvjee neovisnog revizora

Dioniarima drutva ADRIS GRUPA d.d. Obavili smo reviziju priloenih konsolidiranih financijskih izvjetaja drutva adris grupa d.d. i njegovih podrunica (Grupa). Konsolidirani financijski izvjetaji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2008. godine, konsolidiranog rauna dobiti i gubitka, konsolidiranog izvjetaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvjetaja o novanom toku za 2008. godinu te saetka znaajnih raunovodstvenih politika i biljeki uz financijske izvjetaje. Odgovornost Uprave za financijske izvjetaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja. Odgovornost Uprave ukljuuje: utvrivanje, voenje i primjenu te odravanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvjetaja bez materijalno znaajnih greaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreke; odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika; i definiranje raunovodstvenih procjena primjerenih postojeim okolnostima. Odgovornost revizora Naa je odgovornost izraziti miljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvjetajima na osnovu nae revizije. Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima koji nalau pridravanje etikih pravila, te planiranje i provoenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvjetaji bez materijalno znaajnih greaka. Revizija ukljuuje provoenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvjetajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, ukljuujui i procjenu rizika materijalno znaajnih greaka u financijskim izvjetajima koje mogu nastati

43

kao posljedica prijevare ili pogreke. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvjetaja koje sastavlja Drutvo u svrhu provoenja revizijskih procedura u skladu s postojeim okolnostima, a ne u svrhu izraavanja miljenja o uinkovitosti internih kontrola Drutva. Revizija isto tako ukljuuje ocjenu primijenjenih raunovodstvenih politika, primjerenost raunovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvjetaja. Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i ine odgovarajuu osnovu u svrhu izraavanja naeg miljenja. Miljenje Prema naem miljenju, priloeni konsolidirani financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno, u svim znaajnim aspektima financijski poloaj Grupe na dan 31. prosinca 2008. godine, rezultate njenog poslovanja i novane tokove za 2008. godinu sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, 24. travnja 2009.

Tatjana Rukavina predsjednica Uprave

Ranka Buni ovlateni revizor

44

konsolidirani raun dobiti i gubitka za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. 2007. Poslovni prihodi Ostali prihodi Poslovni rashodi Trokovi materijala i usluga Trokovi zaposlenih Amortizacija Umanjenje vrijednosti materijalne imovine Ostali poslovni rashodi Ostali (gubici)/dobici neto Dobit iz poslovanja Financijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Neto dobit za godinu Neto dobit za: Dioniare Drutva Manjinski interes Osnovna/razrijeena zarada po dionici koja se odnosi na dioniare Drutva (u kunama) 5 6 3.153.616 147.943 3.301.559 2.774.066 115.905 2.889.971 (1.381.569) (424.161) (196.792) (97.074) (173.270) (2.272.866) 280.120 897.225 (23.601) 873.624 (203.838) 669.786 667.721 2.065 669.786 41,21

7 (1.514.873) 8 (491.562) 15, 16 (207.516) 15, 16 9 10 11 12 (3.500) (172.194) (2.389.645) (212.815) 699.099 (24.783) 674.316 (170.578) 503.738 499.100 4.638 503.738 13 30,81

Ove konsolidirane financijske izvjetaje na stranicama od 45 do 129 odobrila je Uprava Drutva 24. travnja 2009. godine.

mr. Ante Vlahovi, predsjednik Uprave

45

konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. imovina Dugotrajna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganja u pridruena drutva Financijska imovina raspoloiva za prodaju Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Odgoena porezna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Depoziti Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Novac i novani ekvivalenti

2007.

15 16 17 19 20 21 22 20 24 25

3.314.600 178.790 152.378 7.929 40.092 32.263 3.726.052 768.300 1.194.350 1.030.640 467.711 38.301 3.499.302 29.930 3.529.232 7.255.284 164.000 16.922 (41.046) 12.448 5.278.017 510.167 5.940.508 227.253 6.167.761

2.911.513 121.967 101.414 7.929 11.085 19.807 3.173.715 464.250 674.259 1.717.171 827.609 37.614 3.720.903 33.747 3.754.650 6.928.365 164.000 16.922 (39.566) 12.448 4.566.769 799.789 5.520.362 217.841 5.738.203

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 23 Ukupno imovina kapital i obveze Kapital i rezerve Temeljni kapital Kapitalna dobit Vlastite dionice Zakonske priuve Priuve Zadrana dobit Manjinski udjeli Ukupno kapital

26

46

obveze Dugorone obveze Krediti Rezerviranja Odgoena porezna obveza Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Obveze za porez na dobit Krediti Rezerviranja Ukupno obveze Ukupno kapital i obveze

27 29 21 28 27 29

42.282 37.054 79.336 14.312 839.173 34.608 53.589 66.505 993.875 1.087.523 7.255.284

21.719 39.684 61.403 502.272 69.838 517.494 39.155 1.128.759 1.190.162 6.928.365

47

konsolidirani izvjetaj u promjenama dionike glavnice za godinu koja je zavrila na dan 31. prosinca 2008. glavnica koja se moe temeljni kapitalna (u tisuama kuna) biljeke kapital dobit Stanje 31. prosinca 2006. Otkup od manjinskih dioniara Teajne razlike Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu Dobit za 2007. godinu Ukupno priznati prihodi za 2007. Raspodjela zadrane dobiti Objavljena dividenda Stanje 31. prosinca 2007. Otkup od manjinskih dioniara Manjinski udjeli iz stjecanja podrunica Teajne razlike Neto prihodi/ (trokovi) direktno priznati u kapitalu Dobit za 2008. godinu Ukupno priznati prihodi za 2008. Raspodjela zadrane dobiti Rezerve iz stjecanja podrunica Objavljena dividenda Stanje 31. prosinca 2008. 164.000 164.000 164.000 16.922 16.922 16.922

30/iii/ 30/ii/

30/i/

48

pripisati dioniarima drutva vlastite zakonske dionice priuve priuve (38.570) (996) (39.566) (1.480) (41.046) 12.448 12.448 12.448 4.046.544 (773) (383) (1.156) (1.156) 521.381 4.566.769 (1.288) (1.288) (1.288) 673.922 36.150 2.464 5.278.017

zadrana manjinski dobit udjeli 743.649 667.721 667.721 (521.381) (90.200) 799.789 499.100 499.100 (673.922) (114.800) 510.167 218.361 (2.585) (2.585) 2.065 (520) 217.841 (10.069) 14.843 4.774 4.638 9.412 227.253

ukupno 5.163.354 (3.358) (383) (3.741) 669.786 666.045 (91.196) 5.738.203 (10.069) 14.843 (1.288) 3.486 503.738 507.224 (1.480) 36.150 (112.336) 6.167.761

49

konsolidirani izvjetaj o novanom toku za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2008. (u tisuama kuna) Biljeka 2008. 2007. Novani tok iz poslovnih aktivnosti: Novac generiran poslovanjem Plaeni porez Plaena kamata Novani tok iz poslovnih aktivnosti 31 693.697 (210.100) (17.058) 466.539 (64.455) (160.322) (10.069) 853.530 (18.717) (457.588) (39.457) 7.866 7.317 118.105 (112.336) (1.480) (12.975) (457.166) (583.957) 687 37.614 38.301 611.437 (193.142) (26.190) 392.105 (106.184) 56.945 (4.746) 230.066 (72.146) (383.888) 4.644 170.286 4.610 (100.413) (89.074) (996) (4.446) (250.583) (345.099) (53.407) 91.021 37.614

Novani tok koriten za ulagake aktivnosti: Kupnja udjela u pridruenom drutvu 17 Novani odliv za stjecanje podrunica 30 Novani priljev od prodaje podrunica 30 Otkup dionica od manjinskih dioniara Naplata/ulaganja u depozite i obveznice Ulaganja u vrijednosne papire i udjele Nabava materijalne i nematerijalne imovine 15,16 Promjena na danim kreditima Primici od prodaje materijalne imovine Primici od dividendi 10 Novani tok koriten za ulagake aktivnosti Novani tok koriten za financijske aktivnosti: Isplata dividendi Otkup vlastitih dionica 26/ii/ Otplata dugoronih kredita (Otplata)/primici od kratkoronih kredita Novani tok koriten za financijske aktivnosti Neto poveanje/(smanjenje) novca i novanih ekvivalenata Novac i novani ekvivalenti na poetku godine Novac i novani ekvivalenti na kraju godine

50

biljeka 1 opi podaci

Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj (Drutvo) i podrunica navedenih u nastavku. Matica je registrirana u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, Hrvatska, za proizvodnju i preradu duhana i trgovinu duhanskim proizvodima. Grupa se preko nekoliko podrunica bavi i turizmom, te trgovinom. Na dan 31. prosinca 2008. godine dionice Drutva kotiraju na tritu javnih dionikih drutava na Zagrebakoj burzi. Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko drutava koja ine Adris grupu (Grupu).

51

naziv podrunice tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska Inovine d.d., Rijeka, Hrvatska Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska Rovita Ljubljana, Slovenija Rovita Tuzla, Bosna i Hercegovina tdr, Ilida, Bosna i Hercegovina Rovita Beograd, Srbija Rovita Skopje, Makedonija Rovita Ronhill Pritina, Kosovo tdr Podgorica, Crna Gora Rovita Sofija, Bugarska Rovita tdr Germany, Hamburg, Njemaka Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska Bisage d.o.o. Zadar, Hrvatska Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska Cenmar Koara d.o.o. Zadar, Hrvatska

vlasnitvo adris grupe d.d. rovinj % 100 97,536 88,802 100 100 100

100 100

52

tdr %

posredno uee u vlasnitvu povezanih drutava adria slobodna maistra resorts % katarina cenmar

85,971 96,323

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 83,921 85,582 89,564 62,780 100 100 100 100 100 100

100

53

biljeka 2 saetak znaajnih raunovodstvenih politika

Slijedi prikaz znaajnih raunovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja. Ove raunovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja ukljuena u ove izvjetaje, osim tamo gdje je drugaije navedeno. 2.1 osnove sastavljanja Konsolidirani financijski izvjetaji Grupe sastavljeni su sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (msfi) primjenom metode povijesnog troka, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Sastavljanje financijskih izvjetaja sukladno msfi zahtijeva upotrebu odreenih kljunih raunovodstvenih procjena. Takoer se od Uprave zahtijeva da se slui prosudbama u procesu primjene raunovodstvenih politika Grupe. Podruja koja ukljuuju vii stupanj prosudbe ili sloenosti, odnosno podruja gdje su pretpostavke i procjene znaajne za financijske izvjetaje prikazana su u biljeci 4. a tumaenja na snazi od 2008. godine ifric 14, mrs 19 Ogranienja na imovinu od definiranih primanja, Minimalni zahtjevi financiranja i njihova interakcija (na snazi od 1. sijenja 2008. godine). ifric 14 nije relevantan budui da Grupa nema planova definiranih primanja. ifric 11, msfi 2 - Transakcije s dionicama drutava u Grupi i s vlastitim dionicama, daje smjernice o tome da li se transakcije isplate s temelja vlastitih dionica ili dionica drutava unutar grupe (na primjer, opcije za dionice matinog drutva) priznaju kao transakcije podmirene glavnikim instrumentima ili u novcu u zasebnim financijskim izvjetajima matinog drutva i drutava unutar Grupe. Ovo tumaenje nema utjecaja na financijske izvjetaje Grupe.

54

Dodatak mrs-u 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje Dodatak standardima, objavljen u listopadu 2008. godine, doputa drutvu pod odreenim uvjetima reklasifikaciju nederivativne financijske imovine (osim one odreene po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka nakon poetnog priznavanja) iz kategorije po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Dodatak takoer doputa drutvu prebacivanje financijske imovine koja zadovoljava definiciju kredita i potraivanja (ukoliko nije odreena kao raspoloiva za prodaju) iz kategorije raspoloivo za prodaju u kategoriju krediti i potraivanja ukoliko drutvo ima namjeru i mogunost drati tu financijsku imovinu u predvidivoj budunosti. Grupa je dopunila raunovodstvene politike sukladno navedenom iako nije koristilo mogunost reklasifikacije. b prijevremeno usvojeni standardi i dodaci od strane grupe Grupa nije prijevremeno usvojila nijedan standard ili dodatak. c tumaenja koja su na snazi od 2008. godine, ali nisu relevantna ifric 12, Sporazumi o koncesiji usluga (na snazi od 1. sijenja 2008. godine). ifric 12 nije relevantan budui da Grupa ne prua usluge u javnom sektoru. ifric 13, Programi posebnih pogodnosti za kupce (na snazi od 1. srpnja 2008. godine). ifric 13 pojanjava da se prodaja roba i usluga uz neke posebne pogodnosti kupcima (na primjer, bodovi za vjernost ili besplatni proizvodi), sastoji od vie komponenata, a naknada koju kupac plaa rasporeuje se na te komponente koristei fer vrijednost. ifric 13 nije relevantan budui da Grupa nema programe posebnih pogodnosti za kupce. d standardi, dodaci i tumaenja postojeih standarda koji jo nisu na snazi i grupa ih nije prijevremeno usvojila Sljedei standardi i dodaci postojeim standardima obvezni su za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na dan 1. sijenja 2009. godine ili kasnije, ali ih Grupa nije ranije usvojila: mrs 1 (preraen), Prezentiranje financijskih izvjetaja (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Preraeni standard e zabraniti prezentiranje stavki prihoda i trokova (to jest, nevlasnike promjene u glavnici) u Izvjetaju o promjeni glavnice, te zahtijeva prezentiranje nevlasnikih promjena u glavnici odvojeno od vlasnikih promjena u glavnici. Sve nevlasnike promjene u glavnici trebat e se prikazati u okviru bilance uspjeha. Drutva mogu izabrati hoe li prikazati jednu bilancu uspjeha tj. izvjee o ukupno ostvarenoj dobiti ili gubitku ili dvije bilance uspjeha tj. raun dobiti i gubitka i izvjee o ukupno

55

ostvarenoj dobiti ili gubitku. Kada drutva preprave ili reklasificiraju usporedne podatke dodatno e trebati prezentirati prepravljenu bilancu na poetku usporednog razdoblja. Grupa e primijeniti mrs 1 (preraen) od 1. sijenja 2009. godine. Vjerojatno je da e Grupa prezentirati jednu bilancu uspjeha. msfi 3 (preraen), Poslovne kombinacije (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Preraeni standard nastavlja primjenjivati metodu kupnje na poslovne kombinacije, uz neke znaajne promjene. Na primjer, sva plaanja kod kupnje drutva trebaju se iskazati po fer vrijednosti na dan stjecanja s potencijalnim plaanjima klasificiranima kao dug, kasnije ponovno mjerenima kroz raun dobiti i gubitka. Manjinski udjeli se mogu mjeriti ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini steenog drutva. Svi trokovi povezani sa stjecanjem trebaju se iskazati u raunu dobiti i gubitka. Grupa e primijeniti msfi 3 (Preraen) na sve poslovne kombinacije od 1. sijenja 2010. godine. msfi 8, Poslovni segmenti (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). msfi 8 zamjenjuje mrs 14 Izvjetavanje o poslovnim segmentima. Novi standard zahtijeva menadment pristup, prema kojem se informacije o segmentima prikazuju na istoj osnovi kao i za potrebe internog izvjetavanja. Nadalje, o segmentima se izvjetava na nain koji je konzistentniji s internim izvjetavanjem izvrnom donositelju odluka. Grupa e primijeniti msfi 8 na izvjetavanje o poslovnim segmentima od 1. sijenja 2009. godine msfi 5 (Dodatak), Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja (i dodatak msfi-u 1, Prva primjena) (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Dodatak pojanjava da se sva imovina i obveze podrunice klasificiraju kao namijenjene prodaji ukoliko plan djelomine prodaje rezultira gubitkom kontrole. Za tu podrunicu treba izvriti relevantno objavljivanje ako je zadovoljena definicija prestanka poslovanja. Grupa e primijeniti msfi 5 (Dodatak) na sve djelomine prodaje podrunica od 1. sijenja 2010. godine. mrs 27 (preraen), Konsolidirani i zasebni financijski izvjetaji (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Preraeni standard zahtijeva iskazivanje uinaka svih transakcija s manjinskim vlasnicima u glavnici, ukoliko nema promjene u kontroli, pa ove transakcije vie nee rezultirati goodwillom ili dobicima i gubicima. Standard takoer utvruje nain raunovodstvenog iskazivanja kod gubitka kontrole. Svaki preostali udio u drutvu ponovno e se mjeriti do fer vrijednosti, a dobit ili gubitak priznat e se u raunu dobiti i gubitka. Grupa e primijeniti mrs 27 (Preraen) na transakcije s manjinskim vlasnicima od 1. sijenja 2010. godine. mrs 27 (Dodatak), Konsolidirani i zasebni financijski izvjetaji (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u podrunicu koje se iskazuje prema mrs-u 39, Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje klasificira kao

56

namijenjeno prodaji prema msfi-u 5, Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, nastavlja se primjenjivati mrs 39. Grupa e primijeniti mrs 27 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. mrs 28 (Dodatak), Ulaganja u povezana drutva (i dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ulaganje u povezano drutvo tretira se kao jedna stavka imovine u svrhu testiranja umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti ne alocira se na pojedine stavke imovine ukljuene u ulaganje, na primjer, goodwill. Ukidanje umanjenja vrijednosti iskazuje se kao usklaenje ulaganja do iznosa do kojeg se nadoknadivi iznos ulaganja u povezanog drutvo poveao. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe budui da Grupa nema udjela u povezanim drutvima. mrs 28 (Dodatak) Ulaganja u povezana drutva (i konsekventni dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u povezano drutvo obraunava u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 28, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja. Grupa e primijeniti mrs 28 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. mrs 23 (Dodatak), Trokovi posudbe (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak standardu zahtijeva kapitalizaciju trokova posudbe koji se odnose na nabavu, izgradnju ili proizvodnju kvalificirane imovine. Grupa e primijeniti mrs 23 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine i uprava razmatra uinak ovog standarda na financijske izvjetaje. mrs 23 (Dodatak), Trokovi posudbe (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Definicija trokova posudbe promijenjena je na nain da se troak kamata izraunava koritenjem metode efektivne kamatne stope, kao to je definirano u mrs-u 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Grupa e primijeniti mrs 23 (Dodatak) na kapitalizaciju trokova posudbe kvalificirane imovine od 1. sijenja 2009. godine. mrs 36 (Dodatak), Umanjenje vrijednosti imovine (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se fer vrijednost umanjena za trokove prodaje izraunava na temelju diskontiranih novanih tokova, potrebno je izvriti objavljivanja jednaka onima za izraun vrijednosti u uporabi. Grupa e primjenjivati mrs 36 (Dodatak) i osigurati potrebno objavljivanje gdje je primjenjivo za testiranja umanjenja vrijednosti od 1. sijenja 2009. godine. mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Predujam se moe priznati jedino kada je to plaanje izvreno prije dobivanja

57

prava pristupa robi ili primanja usluga. Uprava oekuje da nee imati znaajan utjecaj na financijske izvjetaje. mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak brie tekst koji navodi da rijetko, ako ikada ima potpore za koritenje metode koja rezultira niim stopama amortizacije od pravocrtne metode. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da se sva nematerijalna imovina amortizira koritenjem pravocrtne metode. Postoji vie manjih dodataka msfi-u 7: Financijski instrumenti: Objavljivanja, mrs-u 8: Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke, mrs-u 10: Dogaaji nakon datuma bilance, mrs-u 18; Prihodi te mrs-u 34: Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine, koji su dio projekta godinjih poboljanja Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Nije vjerojatno da e ovi dodaci imati utjecaja na izvjetaje Grupe te stoga nisu detaljno analizirani. e standardi, dodaci i tumaenja postojeih standarda koji jo nisu na snazi i nisu relevantni za poslovanje grupe Sljedea tumaenja i dodaci postojeim standardima obvezni su za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na dan 1. sijenja 2009. godine ili kasnije, ali ih nisu relevantni za poslovanje Grupe: msfi 1 (Dodatak) Prva primjena Meunarodnih raunovodstvenih standarda i mrs 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji (na snazi od 1. sijenja 2009). Dodatak Standardu nije relevantan, jer je Grupa primjenjivala mrs i u ranijim razdobljima. msfi 2 (Dodatak), Plaanja temeljena na dionicama (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak standardu pojanjava raunovodstveni tretman uvjeta za stjecanje prava i otkazivanja isplata s temelja dionica. Dodatak nije relevantan budui da Grupa nema transakcije plaanja temeljene na dionicama. mrs 1 (Dodatak), Prezentiranje financijskih izvjetaja (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak pojanjava da su samo neke stavke financijske imovine i obveza koje su klasificirane kao namijenjene prodaji u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje primjeri kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza. Grupa e primijeniti mrs 1 (Dodatak) od 1. sijenja 2009. godine. Ne oekuje se utjecaj na financijske izvjetaje Grupe. mrs 16 (Dodatak) Nekretnine, postrojenja i oprema (i konsekventni dodatak mrs-u 7 Izvjetaj o novanom toku) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Subjekti ije se uobiajene poslovne aktivnosti sastoje od iznajmljivanja i naknadne prodaje imovine, a primici od prodaje te imovine predstavljaju prihod, knjigovodstveni iznos takve imovine iskazuju kao zalihe kada imovina

58

postane namijenjena prodaji. Konsekventni dodatak mrs-u 7 navodi da se novani tokovi koji proizlaze iz kupnje, iznajmljivanja i prodaje takve imovine klasificiraju kao novani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, jer uobiajene aktivnosti nijednog od drutava unutar grupe ne ukljuuju iznajmljivanje i naknadnu prodaju imovine. mrs 19 (Dodatak) Primanja zaposlenih (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak razjanjava uinke odreenih promjena planova definiranih primanja, dopunjuje definiciju povrata od imovine plana, razjanjava razliku izmeu kratkoronih i dugoronih primanja zaposlenih i zahtijeva objavu potencijalnih obveza, ne njihovo priznavanje, u skladu s mrs-om 19. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe. mrs 20 (Dodatak) Raunovodstvo za dravne potpore i objavljivanje dravne pomoi (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dobitak od dravnog zajma odobrenog uz kamatu niu od trine ini razlika izmeu knjigovodstvenog iznosa u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i primitaka obraunatih u skladu s mrs-om 20. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe. Postoji vie manjih dodataka mrs-u 20, Raunovodstvo za dravne potpore i objavljivanje dravne pomoi te mrs-u 29 Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima, mrs-u 40 Ulaganja u nekretnine te mrs-u 41 Poljoprivreda, koji su dio projekta godinjih poboljanja Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Utjecaj ovih Dodataka opisan je u odlomku gore. mrs 29 (Dodatak) Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Smjernice su izmijenjene tako da odraavaju injenicu da se odreeni dio imovine i obveza mjeri po fer vrijednosti, a ne po povijesnom troku. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da matica i niti jedna od podrunica ne posluje u hiperinflacijskom gospodarstvu. mrs 31 (Dodatak) Udjeli u zajednikim pothvatima (i konsekventni dodaci mrs-u 32 i msfi-u 7) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Kad se ulaganje u zajedniki pothvat obraunava u skladu s mrs-om 39, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 31, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe budui da Grupa nema udjela u zajednikim pothvatima. Dodatak mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i mrs 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja Financijski instrumenti koji se mogu prodati i obveze koje proizlaze iz likvidacije (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Dodatak nije

59

relevantan jer Grupa nema financijskih instrumenata koji se mogu prodati niti obveza koje proizlaze iz likvidacije. mrs 39 (Dodatak) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ovaj dodatak pojanjava da je mogue prelaenje u i iz kategorije fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka kad se derivativ pone ili prestane kvalificirati kao instrument zatite novanog toka ili zatite neto ulaganja. Definicija financijske imovine ili financijske obveze po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka koja se odnosi na imovinu koja je namijenjena prodaji, takoer se mijenja. Pojanjava se da se financijska imovina ili obveza koja je dio portfelja financijskih instrumenata kojima se zajedniki upravlja, a postoji dokaz o nedavnom stvarnom kratkoronom ostvarenju prihoda, ukljuuje u takav portfelj kod poetnog priznavanja. Dodatak nije relevantan budui da Grupa ne koristi instrumente zatite. mrs 41 (Dodatak), Poljoprivreda (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Zahtijeva upotrebu trine diskontne stope kad se izrauni fer vrijednosti temelje na diskontiranim novanim tokovima i ukida zabranu koritenja biolokih transformacija kod izrauna fer vrijednosti. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da drutva u Grupi ne koriste diskontirane novane tokove za izraun fer vrijednosti bioloke imovine. mrs 40 (Dodatak) Ulaganja u nekretnine (i konsekventni dodaci mrs-u 16) (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Nekretnine koje su u izgradnji ili razvoju, a koristit e se u budunosti kao ulaganja u nekretnine, u opsegu su mrs-a 40. Kad se primjenjuje model fer vrijednosti, takve nekretnine se mjere po fer vrijednosti. Meutim, kad se fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji ne moe pouzdano mjeriti, nekretnine se mjere po troku nastalom do dana zavretka izgradnje ili dana kad fer vrijednost postane pouzdano mjerljiva, ovisno to je prije. Dodatak nee imati utjecaja na poslovanje Grupe, budui da Grupa nema ulaganja u nekretnine u izgradnji ili razvoju. ifric 15, Ugovori o izgradnji nekretnina (na snazi od 1. sijenja 2009. godine). Ovo tumaenje razjanjava treba li na pojedine transakcije primijeniti mrs 18 Prihodi ili mrs 11 Ugovori o izgradnji. Vjerojatno e rezultat biti primjena mrs-a 18 na iri raspon transakcija. ifric 15 nije znaajan za poslovanje Grupe budui da se sve transakcije s prihodom vode prema mrs-u 18, a ne mrs-u 11. ifric 16, Zatite neto ulaganja u inozemno poslovanje (na snazi od 1. listopada 2008. godine). ifric 16 razjanjava raunovodstveni tretman u pogledu zatite neto ulaganja. Ovo ukljuuje injenicu da se zatita neto ulaganja odnosi na razlike u funkcionalnoj valuti, ne izvjetajnoj valuti, a instrumenti zatite

60

mogu se drati bilo gdje u grupi. Zahtjevi mrs-a 21, Uinci promjena teaja stranih valuta, primjenjuju se na zatienu stavku. Grupa e primijeniti ifric 16 od 1. sijenja 2009. godine. Ne oekuje se da e imati materijalni uinak na financijske izvjetaje Grupe. ifric 17, Raspodjela nenovane imovine vlasnicima (na snazi za godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumaenje razjanjava kada i kako se treba priznati raspodjela nenovane imovine vlasnicima u obliku dividendi. Grupa treba mjeriti obvezu za raspodjelu nenovane imovine vlasnicima u obliku dividende po fer vrijednosti imovine koja e se raspodijeliti. Dobit ili gubitak od raspodjele nenovane imovine priznat e se u raunu dobiti i gubitka kada grupa podmiri obvezu za dividende. ifric 17 nije relevantan za poslovanje Grupe budui da Grupa ne vri raspodjelu nenovane imovine vlasnicima. ifric 18, Prijenosi imovine od kupaca (na snazi za godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumaenje razjanjava raunovodstveni tretman prijenosa imovine od kupaca tj.okolnosti u kojima je zadovoljena definicija imovine; priznavanje imovine i mjerenje njezinog troka pri poetnom priznavanju; utvrivanje usluga koje se mogu pojedinano prepoznati (jedna ili vie njih u zamjenu za prenesenu imovinu); priznavanje prihoda i raunovodstveni tretman prijenosa novca od kupaca. Ne oekuje se da e ifric 18 imati uinak na financijske izvjetaje Grupe. 2.2 konsolidacija a ovisna drutva Ovisna drutva su sva drutva nad kojima Grupa ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, to u pravilu ukljuuje vie od pola glasakih prava. Postojanje i uinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene da li Grupa ima kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna drutva su u potpunosti konsolidirana od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu, te iskljuena iz konsolidacije od dana prodaje. Metoda kupnje koristi se za iskazivanje stjecanja ovisnih drutava od strane Grupe. Troak kupnje mjeri se kao fer vrijednost steene imovine, izdanih glavninih instrumenata te nastalih ili preuzetih obveza na dan kupnje, uvean za trokove neposredno povezane s kupnjom. Steena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju inicijalno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja, neovisno o manjinskom udjelu.

61

Viak troka stjecanja iznad fer vrijednosti udjela Grupe u neto steenoj imovini ovisnog drutva, iskazuje se kao goodwill. Ako je troak stjecanja manji od fer vrijednosti neto steene imovine ovisnog drutva, razlika se priznaje izravno u raunu dobiti i gubitka. Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija unutar drutava Grupe eliminirani su pri konsolidaciji. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, osim ako postoje dokazi o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene politike ovisnih drutava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa. b transakcije i manjinski udjeli Grupa primjenjuje politiku prema kojoj transakcije s manjinskim dioniarima tretira kao transakcije s veinskim vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioniara razlika izmeu plaenih iznosa i pripadajueg udjela u neto imovini podrunice iskazuju se u kapitalu. c ulaganja u pridruena drutva Pridruenim drutvima smatraju se drutva u kojima Grupa ima izmeu 20 i 50% glasakih prava, odnosno u kojima ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. U financijskim izvjetajima Grupe navedena ulaganja iskazana su primjenom metode troka. Ulaganja Grupe u pridruena drutva ukljuuje goodwill (umanjen za akumulirane gubitke od umanjenja) identificiran kod stjecanja. Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruenih drutava nakon stjecanja priznaje se u raunu dobiti i gubitka, a udio promjena u priuvama nakon stjecanja priznaje se u priuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklauje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruenog drutva jednak, odnosno kada nadmauje vlasniki udio u pridruenom drutvu, ukljuujui sva neosigurana potraivanja koja ine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze ili ako su izvrena plaanja u ime pridruenog drutva. Nerealizirani dobici od transakcija izmeu Grupe i njegovih pridruenih drutava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruenim drutvima. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko transakcija ne prua dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene politike pridruenih drutava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.

62

2.3 izvjetavanje o poslovnim segmentima Poslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili usluge koje su podlone odreenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi drugih poslovnih segmenata uz koje je vezana odreena imovina. Zemljopisni segment odnosi se na aktivnosti vezane za proizvode ili usluge unutar odreenog zemljopisnog okruenja koje su podlone odreenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi segmenata koji posluju u drugim gospodarskim okruenjima. 2.4 strane valute a funkcionalna i izvjetajna valuta Stavke ukljuene u financijske izvjetaje svake pojedine lanice Grupe iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruenja u kojem lanica Grupe posluje (funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvjetaji prikazani su u kunama, to predstavlja funkcionalnu i izvjetajnu valutu Grupe. b transakcije i stanja u stranoj valuti Transakcije u stranim sredstvima plaanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaanja preraunavaju po teaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od teajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i prerauna monetarne imovine i obveza izraenih u stranim valutama, priznaju se u raunu dobiti i gubitka. c lanice grupe Rezultati poslovanja i financijsko stanje svih lanica Grupe ija se funkcionalna valuta razlikuje od izvjetajne valute preraunavaju se u izvjetajnu valutu kako slijedi: i imovina i obveze za svaku bilancu preraunavaju se prema zakljunom teaju na datum te bilance; ii prihodi i rashodi za svaki raun dobiti i gubitka preraunavaju se prema prosjenim teajevima; i iii sve nastale teajne razlike priznaju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice. U konsolidaciji, teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna ovisna drutva evidentiraju se unutar dionikog kapitala. Prilikom prodaje

63

inozemnog ovisnog drutva, sve teajne razlike priznaju se u raunu dobiti i gubitka kao dio dobitka ili gubitka od prodaje. 2.5 nekretnine, postrojenja i oprema Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni troak ukljuuje troak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine. Naknadni izdaci ukljuuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina jedino ako e Grupa imati budue ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se troak imovine moe pou