·r--------------------Privredno· kulturne

Matice za Sjevernu Dalmaciju

~~-------------------

-------

Izlaz l četvrtkom.

--------------------~~

DPIIBPIAHO • KWJI'fipHe

~-ITM•e sa Cit a. laiMIIIIiJ . ------~

Oodl§nja pretplata za nallu državu 40 din., za Ameriku 2 dolara, a za ostalo Inostranstvo 80 dln. Clanovi Matice dobivaju llat besplatno. WaCSeBBK, l. 0r<To6pa 1931. Vlunl.k •Privrt>dno-kulluma Matica za Sjev. Dalmaciju•

UređuJe Sekretarijat Matice. Primjerak l din. SPOJ 114. fOllMHA Ill. Telefon klr. J - Broj čele. računa 38.242

Proširivanje naše organizacije Kada smo se prvi put poslije

rata sastali na dogovor o sarad­nji u privrednim i kulturnim pi­tanjima - u Zemuniku 1925 godine, a zatim u Benkovcu 1926 godine - i ako su izne­šena osnovna pitanja, na čijem se ostvarenju mora raditi, još se nije ukazivao jedan siguran put, kojim se mora ići. I 1928 godine. kada smo osnivanjem "Privredno­kulturne !'1atice" jasnije označili privredni i" kulturni program Sje­verne Dalmacije, približili smo se bliže jednom pravom pro­gramu, ali još uvijek nijesmo bili obuhvatili sve one potrebe, koje naše prilike ističu. Tek pokreta­njem osnivanja "Privrednog Sa­veza11 1929 godine i njegovim ostvarenjem prošle i ove · godine došli smo sasvim do svog pra­vog cilja, a -na nekidašnjoj skup­štini u Kninu (25. o. mj.) konačno smo utvrdili osnove svih pravaca našeg rada u privrednom, pro­svjetno-kulturnom, zdravstvenom

socijalnom radu.

Učesnici skupštine. l

Iz Beogreda su došli gg. dr. Stev. Z. Ivanić, direk'~or Cen­tralnog higijenskog zavoda, dr. Bogoljub Konstantinović, š~f _o­djeljenja za socijalnu higijenu, dr. Karlo Šnajder, upravnik Sa­veza zclravstvenih ~zadruga.

Iz _naših krajeva bilo je: uči­telja (22), ljekara (14), svešteni­ka (8), te načelnika i pretstav­nika općina, jedan veliki broj težaka i drugih redova društve- · n~h iz: Obrovca, Žegara, Đevr­saka~ Kistanja, Benkovca, Zemu­nika, Promine, Drniša, Vrlike, Gra­hova, dok su skupštinu pozdra­vili iz . Zrmanje, Sinja i drugih mjesta. Bili su pretstavnici zdravstvenih zadruga: (Zemunik, Obrovac, Žegar, Vrboska na Hvaru, Đevrske, te Knina, Ki­stanja, Kosova i drugih u osni-vanju.) ·

Predmet raspravljanja. . U raspravljamju u kojem su

učestvovali gg. dr. Ivanić. dr. Konstantinović, dr. Šnajder, dr. Jovanović, dr. Ćatović, pop Pajo Zelić, učitelj Ležaić, šk. nadzornik Škovrlj, Stevan Macura, pop Mi­livoj Jelača. Ante Beritić načel­nik iz Vrboske. Veljko Pokrajac,

načelnik Knina, Milan Urukalo, načelnik Obrovca i dr. ispitivala se je potreba i mogućnost hi­gijenskog rada na selu, a na ~onferenciji poslije podne doni­jele su se odluke o organizaciji rada.

Pctreba higijenskog rada na selu

U pitanju potrebe higijenskog rada PO našim selima ivi su bili jednodušni, jer u nijednom dru­gom kraju i ne postoji takova potreba kao baš kod nas u Sj. Dalmaciji, gdje pored malarije, tuberkuloze i drugih raznovrsnih boleština, te opće klonulosti na­šeg svijeta nema nikakvih uslova ni za liJečenje ni za higijensko življenje. Ni jedan naš seljak nema lijrpo uređene kuće, pri­stojnog zahoda, --dubrišta. staje, svinjaka, kokoš)ljaka. Njega djece nP. postoji, o prosvijećenosti žen­ske čeljadi ni govora nema. Si­romašan je čovjek u nemoguć­nosti da se liječi. Nijedna usta­nova ne može izvršiti svojih za­dataka dok se ne izazove sa­radnja mnogih saradnika iz ši­rokih narodnih slojeva.

Postoji ll mogućnost rada na selu 1

Nevolja gola - najbolja je škola, pa i kod nas je baš ta nevolja pokrenula ljude da se bave sami sobom i svojim pi­tanjima privrednim, prosvjetnim, zdravstvenim, koja su međusobno povezana. A niko drugi ne može ni pomoći ljudima, dok se sami ne maknu. Po svim našim mje­stima ima ljudi, koje tište za­jedničke nevolje, pa je samo potrebito, da se svi oni koji to osjećaju, nađu jedni drugima na pomoći. Kraj pojave toliko uči­telja, sveštenika, ljekara, težaka i predstavnika raznih ustanova i zanimanja jasno je da su mno­gi i kod nas uvidjeli, da ima jedan jedini put preobražaju na­rodnom, a to je put udruženih snaga i saradnje. Mnoge organi­zacije po raznim našim mjestima svjedoče, da se to može i pro­vesti, gdje ima barem jedan čovjek, koji će pokretati pitanja. koje potrebe nameću, i probrati ljude za or~anizirani rad.

Način uspješnog rada I dosad je kod nas bilo rada,

mnogi su se napori ulagali, da se prilike poprave. ali većih uspjeha nije bilo, jer su se malo pokretali oni, kojih se to i tiče, a čovjeku niko ne može pomoći dok on sam o sebi ne počne misliti i raditi. Naš veliki prija­tf'!] g. dr. Đorđe Radin, jedan od glavnih posrednika Amerikan­sko- jugoslaveeske zdravstvene akcije na selu, prolazeći ovih dana kroz naš kraj, čudio se je kako su i do sada mnoga sred~ stva potrošena, ali bez pravoga rezultata, jer se nije oslanjalo na organizaciju privatne inicijative, sa čijom je saradnjom jedino mogućno rješavati pitanja,. koja se tiču samoga naroda.

Naše zdravstveno pitanje naj­krupnije je pitanje narodno, jer je ono ujedno i socijalno i pri­vredno i kulturno pitanje.

Zdravstveno zadrugarstvo dalo je najljepše uspjehe od svih drugih pravaca rada u Srbiji, i s pravom je rečeno da je to najveći pokret, poslije ujedinjenja u našoj držrtvi i najljepše djelo, što je stvoreno.

Naše općine koje izdaju ve­likP. izdatke za zdravstvo moći će samo pomoću zdravstvenih zadruga popraviti naše očajno zdravstveno stanje.

Naš "Zdravstveni savez" Da se i ova naša najvažnija

pitanja bez za toja pokreću i rješavaju na skupštini je izabran jedan odbor, koji će rukovoditi kod nas zdravstvenim pokretom. To je naš "Zdravstv. savez". Po­red "Privredno-kulturne matice", čiji je zadatak, da pokreće sva kulturna pitanja, koja se mogu ostvariti u našim krajevima i prilikama, a u vezi sa našim privrednim pitanjima, koja su osnova svemu, i pored "Privred­nog saveza ", koji okuplja naše zad ružne organiz?c1je, -Zdrav-l veni savez " ra zvijaće higiJenski

wd, l\oji je za naše prilike naj ­potrebilij i. Te naše tri orgnniza~ cije nn "e su troj ·tv o mećtusobno povez no lwje obuhvata sve pravce rada, koji je u našim prilil{ama potrebit i mogućan.

"Zdravstveni savez" u čijoj

se upravi nalaze pretstavnici zdravstvenih zadruga i općina te nekoliko izabranih težaka, uči­telja, sveštenika i drugih redova naše narodne inteligencije počeće odmah provoditi u djelo utvrđeni program. Naročito je korisno za naše općine da stupe u ezu sa upravom "Zdravstvenog saveza" kako bi proveli što prije ovu organizaciju u svom kraju, jer se kod nas sama sobom nameće saradnja općina i zdravstvenih zadruga, kao najuspješnija i naj­jeftinija.

Pred kongres Saveza zdrav­stv enih zadruga

U Beogradu 25 oktobra odr~ žaće se kongres Zdravstvenih zadruga iz cijele zemlje, a po­slije toga će se pregledati neke zdravstvene zadruge po Srbiji, koje su bliže Beogradu ; vidjeće se kakva su kulturna djela na selu ostvarena u jednoj lijepoj saradnji državih ustanova i or· ganizirane privatne inicijative.

Molimo sve one prijatelje, koji bi želili ići na kongres u Beograd i kasnije obići ustanove po Srbiji, da nam se odmah jave, da možemo kod nadležnih urediti pitanje povlastice na že~ ljeznicama. Sa malim troškom ovo je prigoda, da i naši ljudi vide i ostalu braću zadrugare i one lijepe ·žive kulturne spome­nike koje su oni stvorili po svo­-jim selima. gdje će nas najsr­dačnije dočekati kao svoje goste.

Uprava Zdravstvenog saveza.

Nabavka sjemena Da bi se kvalitet naše pšenice,

raži i ječma podigao, odredilo je Mi­n·starstvo poljoprivrede, da se Iz Dr­žavne poljoprivredne zaklade toga ministarstva dodijeli banovinama dva milijuna dinar?. Primorskoj banovini dodijeljeno je 100.000 din. Banovina će za taj novac nabaviti sjeme i raz~ dati ga, na jednogodišr i pozaJmiCU, preko sreskih poljoprivrednih n fere~ nata, valjanim poljoprivrejnicima za sjetvu ove jeseni. a uz obaveLU, da primalac ima vratiti jednaku količinu sjemena iJuće godine po žetvi od istog roda. Ovako dobiveno sjeme razdaće Banska uprava u idućoj go~ dini onim poljoprivredni ima, koji u ovoj godini ne budu dobili sjeme.

:; l ,. : - •.-:

Strana 2. ,. G L A S • Broj 114:· .,

mogu uporedi ti sa onima u mana )ti i u veTiČini, . kakvi su bill u' svojoj prvo~ n o KpeT Žiči. S;cnlte freska i figura odavaju bitn :>sti , za d ba osnovatet)a despota v eliku zna la ku sposobnost u kistu . Ste ana. Obnovu ' planova i~cadio ie

'· '· Gled--lJUći ih nama se pret -; tavljaju arhi tekt poč. Žarko Tatfć. Č1tav rad; Csa ·. ~~q; ~<qllfMa je , np i!pacna I<OpHCT Y )lauarnthoj TewJ<oj cJ< .J HOM- ist111ska pobožna priviđenja. P. almopje- ornamer t ku rH etkom u.mJesnošću ru· ·l

J< cpny_ ~Aej a o ocH9BaH>y aApascTBc- CJ<oj CHTya~njn . vac reče: Otvori o či moje, da raz· kovodio je arhitekt g. Đv1de Bošković. ·

IIRX sap.pyra y ,O;I,M np en;j eJIBMa, OHJIII f1pHCyCTBO on HHIICIUIX l!a<feJillliT<a mi ;ljam o čude~ ima tvojega Zakona; Trm je Kalenić z~bllstao u . prvaš-

cy IJ.He ~5 ·.~ ~j_.' ~eo~' a yroAIIO u ase- Ha cacTarmy Aa] e HaM jaMCTBa, -Aa ke l r za ista ove slik ne samo što druge njem stanju. On 'fe tako udesio po~ HaljeHB.:,OAaaHBOI!l.,. T<oiH je ,Ra cacTaBI<Y ce speMenoM_ nocrnhB CHHT ea a pa.a.a nadma~uju, već stvarno nadv isuju i pravak da je dao skinuti rvašnji kreč nocTBrPU· li>a~ . .l ";-. nocrano_ ja eHo, onhP.ll CI<e a.a.paB CTBelle cJiy)i<đe ea no- ono, što pretstavlj P. i malter, bez povrjede s.1re fraske i

Od 51 raznih manastira sa crkva· ornament~. Rezbarije i crte, k oje su Aa je 0~~ ~~P!la~ P.H~cao aa~~~TBna I<peToM a.a.paBcTseHnx aa]lpyra, j ep je ma, za kc. je se tvrdi da 1h je u Sr- izveli kamenorcsci tbrad.om su isti

LUBPOI<f: .. ~~.a.t;.e ~ .l.l ~~~ se, re . A~ . n~T B oHaJ<o npeAB~~ljeHo Y aal<oHy o bip Ka lenić .je medu prv i ma, koji u potpuno Jedaaki prvašnJim. Povraćen K lbeHo~.:-J~o~~'lu.~t oqsa peB>y !Ulje BApaBCTBrtmM aa]lpyraMa, na osa MO}I(e 'đan oje doba priv lači posjetl oce sa . je stari ]1;;;1ed· čak i glavnom kubetu,

8BWe .l\all;e~~A1.i!l· Ta noe; aje noMano npeyaeTB tPYBI<~Đjy B .n.y>1<HoCT ~. as. stn:lPc. Naročito su '> paženi Francuzi, koje je danas'smatrana kao jeai>istveno

cTBapaoc-T, le~ je .ll a HaMa, Aa noJ<a- a.a.pascraeae čnrniiiHr, !'<oje ce npeMa ~nglez i, Svajcarci, Njemci, pa čak i u našoj srednjo'ljekovoqj ar.hik .tud. . .

..

>Kl'.Mo 1\;~P,.iJ,~-.c;~~ .'!- . npBČTynuM~ Y aaKoay H.Ma jy craap·aTB. ~IJ!eri k~nci. Man~stir je u više pril i k~ Ovim uspjelim i te_škim radom ... . , . , I< ~~? odllkov~n v1sokom posjetom 1 dan~s je- kalenićka lavra, onakova . ; • ·

pe.a. Oflllf, t 1<oj.H }f{e~e . B ~HacToje, .a.'a: · TeMeJbH cy ftH~ ~5 . o. M]. Y HHHY b _navkom N_!. V. na~eg. K~alja ~lek~ izgleda, kakpva. Je bila nekada. Omi · ·

il<llBiY· oprarutayjy ,onaKo, I<aJ<o TĆ seh y.((apefla. CaAa os ac H caM o o np o- sandra ... koJ•. kao IJu_b l t~IJ prr~ode predst~';'lja ·niz dragocjena biSera i p·o : -:

Hapo,ll.BH . ~~Pl~~ ~~xrBjeaajy. Cs~ · mupelhy pa11.a na cen}t ii opraHHSoB'ilB>Y znade C~Jemh on~ u_m)etmCku vnj_cd · svojoj spoljašnosti i unutra'šnjem ukra· - . ...::.:~ cpaKTO{tft• !!Do,J~FA!'a a~ ca~~..AH.iY. H op-_ c~na. 3uaha ;e· To HCTI!Ha reml<a, a nost, koJom se odl ikUJe ova zadužbma. su, kao i po prlrodnim osebinama -

raHBBo~BJ~ OB r I<qpHCHOr J '1 f 'o)lft'BOpHOCT semti<a, f~p· eas I<pcrJ OA ·Historijska prošlost ovoga mana- međll kojima je smještena. Premda ..: ..r:. h.

0 ·.i' • -: Ha.P.OAJ-1 . , . ~Jira kako smo već naglasili bila je os.amljena a saobraćajno u daljem

noJ<pe.a B~~!UI:, cy .ce ~-He {<5 °· MJ . Q~postta , A.P. BpnBI<e, 3p_.M<Hb-e li Bo- nlo znacajna. Njegove su. zidi:f1e pte~ razmaku Qd, željezo:_ slanica, olaKoćen ··•

y l<RDBY .na o_&y.ny. ; a Cl'Jbai<a, ~<oja . ca ~cKc r ~paxo~a 'ieJ<a, .a.a 14Y ce npy}I(B tufile mnof!e tužne dr gadaje, preko je prlstu,J dobro izvedenim pU1evlnia .1

•

je ocr~~-~p .~s.gj no.ll>CI<H paJI, .a.a ':lyje iioxoh H YJJ.ape OCHOBH pa.a.a. kOjih je dospio preporcden do da· s jedne i druge strane. Radi toga -ha- , ~··t

HCT<peay 1.Jl: .~to6~y . p51jeq s olja osor Bo.a.etiy yn : ry H HH~~HjaTBBY aa .: ·n<:tSnjeg sia)a. Pod kraj 17 vijeka vlastito u ovo do~a godine,· .he-?broj .

noJ<per,, Y. ,~Jl~Bja, đeno je oJ<ynJbeao ·JJ.a'ihe pa ~ Ha 080~ orpoMHO.M D OAPY'~iY ..go_tovo opustoš~n. U 18 vijeku tri . odli~nih posjetioca svr~ćaju ~ale_nlćkoj ' ._, . - ...ka udera 1sposh.1u 'dozvolu od b.e.o- lavr1, gdje se okrepfiuJu duševmm za-- .. --

MBoro~Y.lJIITe.:lb.a \L- csemTeijBJ<a, cnpe- ~pHMa caAa Ha . cc6e 0A~op, 1<oja. Je gradskog ·wzlra, da ga obnove. Za dovolj stvom i posmatranjem u · ispiti! ·~ MBH~ AA--_n-..rSa~q.)J<.e, .Jla ~eJb~l\ -~.x.sa:rn _. ~~đp~H Ha cKynrnTH_HH 25. crn . .MJ . a ~ dpba turskih ratova 1788 god . sav vanju vrijednosti dobro tratilivttnlh

H npQ~ _g.saj J~QI_<P~'P,: I<QjH e; a~- Y. J<oje~ ~~ aana!le npercTaBHHUK cs_J!x -- u.ništen._. P<?žaro~ . D :lenije 0\1:todjen,, umjt::tRina i starina • .' • · · ~.

npaB?-"JJ~~e ~_p~;~ 82ayje P.aJJ.B H> era_. ću ax Mi:e'?'_a, y. J<oj aMa sam 'B'OBH no-'' •-ali· bez u_krasa 1 o:na·menta .. (J svtet~ u ,8 svu našu uzdržljivost dal 'pre..'

H KOJH' jlaj~e.""~~PBCT~ . 6arn . H>eMy _ KJ1er JtMa ~sojBx npHCTawa. Jj om ra tu • pretrp_ o j~ plJac~u od mučimo zasloge arkim. igumana O. ~ , -; AOHoc"~ . :··h ., , . . TernJ<a 41aaa paaaoja - y Koj oj ce austro-madz_ rske mvazlje. Bio )e pre- . N .kona oko obnove o\·e zadužbine 1

J!.a. cr/'~e~::no~TBrna xapxonsja Y. '· A<\Hac • HanaaBMO aMnep·aTaBno' H<tlll p_ušten neml_losrdn~m ud~su, a st~rje- · zasluge koje on u svojoj čednosti ne · - .. - • • • • • • . _ i š1;0a manast1ra ·arklmandnt. O. Nt~on će da se i!ltiču, mi smo o~et Iz via·

aameM . pa.a.y, oJ<ynJb,.eli,o 1e 6ano rc- aana}l(t>, Aa y cfe.a.eB>eHRM aK~ aj aMa .. #?rao je d~ . i.s;Jašta gorke časove sti_tih pvbuda,· prinudeno-' opravdani

JIBI<O Jb~Kapa, Kao . .a.a ce paAR o rneJ(aMo peaynraTe Harnera pa.a.a, 'jep -ropstva u N1z1deru. kada spomenemo napor tolikog uspje­

KaKBOM . Jb~I<ap:Koll cacTaHKy. YBH- HfliJ.BBBAYaJiaaoaanH npHH~IHI H ocaM- Odmah poslije oslobod enja, stalo ha. Uostalom ovo priznanje neka pri~

.a.ssma ,·Ba·~f:!O_CT · 6am JbeJ<a{lC J<e ea- JbeHB p aJI )J,06asa YAap~e ea csajy se pomišljati na potounu restauraciju p'še našem. ćastoljublju, jer su njegove

paJI..H>e, .,T.e., rnasHe . nonyre aa. c_s_aKJ:f crpao~ H Tp,ece ce npeA HOBHM eKo- '.crkve i manasiira. N tje to bio11ak po- odlič1 ne sposobnosti l nama kao nje~

. j ·e ' cSj_lO. Ali preduzimljivi duh ark m. igu~ gov m užim zemljacima od radosti i s.a.pas«raeaq aaJI.pyrapci<B pa~ sa ceny, .HoMCI<_Blll qlai<TO.M, J<o 8 _rywlt CBBI T " mana O. N tkona, nadvladao je sve zadovoljstva. A ovaka naša sopstvena ~-

noKpe:raqa · c_ag~nJ<a ynpB.IUiJ! B11!f cy_ . B I<O'lB npa~anan paaso]. ·- P, ~teškoće i njegova ust aj ost 9kru- ambici joznost, u koliko njemu ne bi • .:.. Je .a. ay '}!~ ~· J<O.BcF~_P~H~ajy CaJti BX • _Jbe-, · 3a TO c< KynJbajMo .Mane e nare ~ ii Jena je uspjehor_n potpunim, ~ad su bila do p.adljiva, .po na 'l je shvatljiva, ~ ~

Kap~, JI..a ~.c~." Me~y _B>B.M~ paa(!JicTpe Hapo.((He, np.use.((HMO ux na·rueM nosoM tiram i_ m~nastir pot~uno iz te~elj<l a prema tome i oprav~ana.

nojMo!l~~~ ... H.,A~ JbeJ<ap~ -~BHJI.e, JJ.a · no- . no 1<pery, J<q]H je jeAHHO y · cran,y, JJ.~ -:.- ~novl~em god. 1929, u _on om SJaju ~ · .... ,

KpeT ~p~~~t~eilBX aa.~tp)'ra H Bje - Ha - BM D~):}I(H rJOMOBH y lbBXOBOj ;eru KOJ · . .: -- ------~-:------:-:-"---:,..-:-..,......----

lbBXOB!,_.-~:fJTr~ B~~h~~I!a~e~a .. B~~--IIKY " )l(-HBO~H.P;j6opc5Jt. · )JJ> . ByKojoBilHOk~ll· · .. ~; ;: ... H A UJI. H ,:ifl.- o ... n H e J1 .. ::~·-- .::· .:.:~.' .... '·"'t~ 6-o:. i1;.

D~~~~et-ranovl~~ . _,, , . oo životu i ćudljlvosti. bogova( hr.iš- · • z • -Mcoo).l. QpRon~a, 28. cenTeM6pa. CBOMY ca6pary, .a.~ je aalllteAHO JeJI.HY

Lavrt· m«nastira K-.al~nić.a . ~; ani V(Ć . u sr~dnjem \ileku poč~nju ~ ! ... -~ . . • . . . , • • udešavat i svoJe crkver.e građe ' me, :·;· Ms )I{HBOTa name ~PI<Be. _ caorany, Roja ile ce no<:JUIJe B>erose

(sa k~jf~_. Upl'avlj~ Arhlm. Nikon, davši ·im savršen oblik u vidu razno~ J!.a8 ac ca.M rne,D,ao oHaj ~BBHH. csojei CMpTH MHO>KHTB' B t lhOM · he ReRčtA. Iz . .Radljev,ca kod Kolna). iki h stila ( bl ika) kao orjen tskim, rc- ,JIITO ce je cnerao Ha MaHacnpcKy· .((o6pa-ynpaaa .a.o6po'iRRCTB~ · CTBap.aTH ' ~ Ob:~~ao . sam da ću Vam -se jav it i manskim, gotskim. staro grčkim i dr. 'l cnasy y I<pynH H crcjeTHo caM -Jb~ooTy .ea TRM ocjehajeM oaapen-- H yMape;

s pu'tovcinJa . Izostavljam raznolika Otuda su ponikle znamenite crkvene d)Jie aawe HapOIJ.IIe nođo}I(HOCTH, J<oja ' ~act'JjaTeJb H;>erosa.MaJJacTHpa ~ocn&­građevine, me du kr j ma i u dalka: .ce je.a.HocrasHo Bapa}l(aBa, anH je nyRa Je H>erose CMP'l'B JeAifO(\TaBBO l(S}I(e

posrn;atranja i opažanja·. koja mogu e 6 fl ~ 6 6 J j ti nskom primorj o, prvenstveno se i s t iče JJ.ywesHe caJ{p>KBHe. Yi ue caM 1 TO. a a I< , ea .a. a 0 asa ecta -one, 'KO BX

biti zanimljiva po onoga, koji ih piše ; š . katedrala sv. Jakova u ibeniku, koja j :> lii H Ajena cTaapa, I<OjlH4a ce 'iOBjeK ce TH'le, a ca11o Mpaane noKaayJe ea

ali za člta(fca mogu da budu manje d · pHje'i iUU : fil " l d' un can (nac} H cH B!),

dopad, .lji.va i skoro dosadna. Jer sve je nedavno prosla'lila 500 go m~ . .JI.HBBTH Mopa. · t k - xopao je jom BMaTH l

ono ·'što je m!ko putem preturio kao SVOJega ops an a. f1poxarpaM npHJIO}I{~HI<e .MaHa-Cee ce Je To oti<pllno B caaHarro, ·

ana osaj npaaa "'lacja CBR" Kpelie ce

y li.PYWTBY ,.ea)"'aCHB}BX JbYAH"· l l<tJ je 6on.a Tyxaq Jeliati~eJba•oa•J

UPKBeaa BeJIBKOJI.OCTojHIIX liJili• ToJtop

Y rnJbe6pKa l ~ · ·· . , ·

...

vrućiAti, ~tisku · po vagonima ; nauživao Narodna je pjesma iskitila one ·'pi!pct<e, J<oj 11 cy .a.aposana .Maaacrspy

se pr~~d'ilih:. kta'sota,· kretao· se u vd- veleljepne crkvene zadužbi "'e, koje su . .croTH~baK rnaaa 6nara, a Me~y B>BMa

logu ·1 ~tlU'Ći veliki li'"gradova, razgledao podizali naši kraljevi iz. Njemanj . ća .. deiJ.Hora, J<oja je JJ.apbsao ne.a.a.aHo o80M

znamenite građevine, posjetio one roda. Puslije Kosovske pogibije prosli~ , \MaHaCTHpy wecT sonos_a ea ~aj~JlOM usta84'Je, .lro}e-da:vaju sjajan --odbljesak jedilo se podizanjem hramova i ma· :onpeMOM aa opalbe, nnyro.M B nojeco.M.

ljudskin~bdrrosno mašinskih proizvoda nas tira. A ovi su ono teško doba bili ·"Yi Ma m JIH J<ora r ,,IJ.Ope? • - nĐTall sve bve - lijepe ·i.primamljive osebin_e glavni ras ~: d ik pros vjete i ujedno ra. (To je T oAOP YmJbe6pT<a, aa Bo­

nisu ·tako rijetkĐ - J)"ristupne' čeljad~t 11 utjeha i nada u bol;u budućnost. raTIIBKa y )f{erapy). - 11MaM, xsaJia

u dan~ojem vremenu, pri tako raz- U tihoj samoći, ·a u pre-dijelu koji Bory l o~rosapa MH H npn'ia Kora cse

grana'tonrsaob_caćaju, kada ·sa manjim očarava prirotloim ljepotama, ,među Y KyhH B/U - 'ftJJ>a.aa, 6na_ra B caa­

troš((o~, cona}- koji .umije Cila -se snađe . ~umoviti'm brežuljcima; ispod koj h •• _,J<or đnarocnosa l l1 Meue H, cse Mole

u stan ft! ·re, der JlJQV._cde u . razonodi ,, , \i juga· · potok Kalerri e, -početkom , 15 AP)f{H osa nama· 1111jena aj epa: no­

nekolik:o:·Ldarla l jo~ pri tom da se v i jeka' despot 'Stevan · L:uarevi ć Vrsoki, 16o}I(HOCT, nocnxs - a Mojy saMBJIHjy

okoristl- !(>uim, ~· što . je .. bio 1neqmet podiže crkvu i manastir. rk va je yaaje'l< y•ur.M .a.a rnryje csieLOTeHHJ<e H

sopstvehOg .prorrlattanja. , . odijeljena od manastira, ali. i.e prema 1J.3pHBči csoj cseTH 11\aflacTHp - Hamy

X o he ns a ama QPJ<Bena 8/J&Ctl Aa t& ,.,.

L.ično·•;Uoz se mene tiče, ja već. po njemu u neposreonoj bli zini. Pl•sve· cnaBliY cpnCI<Y. saAy}I(6HHy l - na­

OJI.roBop Ha oso? l AKo casjecT .a.yxosoe snacu MO->Ke

IIOAHBjeTH 080 8JIOA}eJio, J<ao H IIH(lra · 11pyra neraB>a, Hehe ;. ra '•oliB rt6ltsi­jeTH Jaaa a casjec1' H· B>etra .. op rau.: ···

Yi~eMo - Aa 8HJI.IIJIO j• .,

Štbenfk. početkoor oktobra svoj.stv.a :..moj~ga staleža, želio b'h da ćena sv. Bogorodici po objemu osred- 1 nsjesa MH paAocno To Aop.

sve ttmouAio z-nam pretočiffi, u drugu{Za, nje veHčine, bo~ata u obli cim a Yi T<OA ocTanax ocjetla ce CJIB'iHO Filijal~· Polj(ldJelske ·'poslovni-

da ga usavtSi bolje i više od mene. grade, gdje se u skladnost i izmjenjuju .•• cse:ra~Ho p acnono}l(elbe H qosjeJ< ce · ce. _ Natrag g odinu dvije ofvorlla je

Ali ka k(} stvar o kojoj $arn namjera 'l boja bijela sa e ·veno m, a posvema <IY.(( IJ , J<aJ<o ce je o saKo sj epa ca'iy- s Jl ; ts~a Pt)li9d]elska poslov.nlca 'svoju '

da pišem; nero at.: odnosa sa b~d )<a~ sazidana od kamena tesa.Rca. Građena s ana I<OA osor npocTor CBHjeTa, AOI< ' filijalu u Slbenlku. _Ta je , _f11jal~ blJa kovomt pauk.o.m, ve.6 prostim ~rat~i,m u srpskom vizantijskom stilu, glavno cy MHOrH AYXOBHRUB I<JioHynk ~DOA pot(tbna, J~r su ctjeri.e ponekih pted:.

prikazom j~oe·. od mnogi ~adužbina i malo kube, kao i lukovi na proza~ l{pctoM" H yryrnHJIH csojy casjecT. meta. bJe J.;-žacl trebaju u svom

srpskih vladara~ Lc;tvre ~!:inas tira Ka~ rima sa uresi ma osta 'l jaju dubok ut i- CaM o Je.a.aH cny'iaj, o J<o.M BAl' poslu, bile auyiše vfso~~-u trgova~k.lm ; ·

leniĆ?f; ~Q· je 1 ~mješter;m_ u pitomom sak posjetioca. np B 'i a ou. ycra .a. o yeT a H CT pena ce ratlnjama. One nikako nijesu }>Ile

Lev.ču-, sre..za rekv~~kog a u Mora vsko j Po spoljašnjem njenom sja ju, a y nođo»<HOM csHjeTy, .a.a J<aaHa He sratmjern.e nabavnoj /lienl i pdstojnoj :

banovini, to pretposta,vljam, da ć1 unutrašnjoj skromnosti i slikama koje CTBrHe ~JJjeJIH osaj Kpaj pa~a je.a.Hor zaradi, koju trgofa~ tre.ba ~a ima. ·

barem po koga od mojih užih zem· rese fasade zidova i kub eta, a koje aJioAJena crpaUJHor. Stoga je i otvaranje ove filifale bilo ~

ljaka, ponuka ti da u prilici obade i su prcturile i razne invanzij<', požar i Mna.a. I<any~ep na copoMamHe J<ytie poldravljeno sa strane težaka, koji' su :·

upo.zq~ se .. sa ovim krajev ima, osvje- mnoge nepogode, ipak ostale saču~ oTJ<a.o;a 011, csojHx ycra B oJI. caoje se ponadali, d~ će mnoge stvari •oći

dočen kako se ne će pokajati što je vane skoro u cijelosti. Ha,6JIH}I(e poA6KH.e B w reAII saHewe H tu nabaviti uz ' fhtinlju eljem•. l · mora

preduzeo takovo pOtovanje. Sve skupa uzeto pretstavlja jeJan .a.a ocHyje Je.a.ay csojy Many .aa.a.y>K6Hny, se prh:nati, da su mne g e stvari tu •

Nasuprot neznabožačkim narodima, rijedak primjerak sp men1ka naše Yi o6onHo je m roje npeBHwe o.a. ce6e jeftinije ne2o u trgovačkim radnjama,

koji su svoje hramove podizali shod· srednjevjekovne umjetnosti, koje se mTeJI.BO. Y aa.a.B>BM AaHHMa npH'ia kofima je cilj lihvarska zarada. Mora· -

• l siju, toJtao

Ml telačil

Jem ·

Br. 114.

mo tek napomenuti, da se često tu ne mogu kuplU stvari u vrijeme, krd au one najpotrebnije. Tako je, na primjer, u ftlijali po~estalo galice baš u doba škropljenja vinograda, pa su je težaci morali k\Jpovatl u dućanima, gdje je bila skuplja. ~ druge strane čini nam se, da bi se u f lljaU morale dobivati neke stvari . jddnlje nego što se one danas prodaju. Stočnl'grašak prodava filijala po 5.50 Din. kg., dok st on mole u Zagrebu uzeti (i na :manje količine) po 2.75 Din. tg. Ako se , ovol cijeni nadoda troAak prijevoza ~d 35 para po -kg., onda -ona ko Ata franko Šibenik 3.20 Din. kUogram. Ut ovu eljenu mogu je sa~l td{lcl imati u Sibeniiu. pa ne ruumljemo. zašto je cljena u fl.lijali za preko 2 o :n. veća. Zatim ta je ·cijena tomca, da tefacl nemaju ~čuna, da atočnl grdak kupuju

• i siju, jer bi kg. suhe trave od graška koštao 90' para.

Ml shvatsmo vatnost filijale za tdačkl svljetl pa 'se nadamo, da će ona unapi'jjed nilatojatl da bude ~to bolje opslu'!Jljt:na syoqt robom, koju težak treba, i uz eljene, koja će težaku konvef!ir~tlt. da. je kup!lfu. jer po­slovnJcl. i onako nije cilj ~ stiče kapital; ·

Kn i nu Nedjelja 20 ov. mj. cdržan je u

Kninu okružni slet Sokolske župe šibem~ko-Ul~arske. Posljednje s kcl­ske priredbe ovako velllclh razmjera oddane su prije punih 8 godina. Ne­djeljni slet stoji · u tijesnoj vezi i samo je dio onog općeg kulturno­privrednog pokreta, koji kroz pos­ljednu godinu dana u mnogo raznih pravaca l oblika dobija· života ovdje u Kninu, sa tdn}om da se proširi i obuhiatl c;jalu sjevernu DlJmaclju. U .Glasu• biće drugom prilikom poseb­no g()vora o ovom dtjelu pokreta koji predvcdl kninski Soko, o metodama l o radu do sada svršenom kao i o programu daljnje aktivnost'. Za danas je dovoljno konstatovati, da je ne­djeljni slet u svakom pogledu dosti­gao . n~očekJvan uspjeh. Knin koji, izgleda, nije jo! uspio da shvati svotu kulturnu l privrednu utrgu barem u zagorskoj sjevernoj Dalmaciji i koji je pasivno a ~onegdje čak l sa ne­vjericom posmatrao napcre nekolicine png~oca, u nedjelju je cio bio na nogama i uzeo učešću u sJetu.

Od druitava Iz župe šibensko-za­darske najkrojnlje je bio zastupljen Šibenik l Mandallaa sa zastavama i aa mpr.lkom. Društva Drnll, Siverlč i Benkovac bila, su z 1stupliena takcđer. Od ~jlnjs\ih drdtava Gračac, Drvar i V.anjfc, naročito ova dva pcsljednja, doprlnfJela su mnoeo i za manitesta­clju i za tehnički uspjeh steta. Osim brojncg članstva Jz Jednog l drugog društva, h Vranjica je bila čitava uprava sa tastavom i mur.ik9m.

Naročitu pažnju svih slojeva pri­sutrrog naroda Jz;~zlvala je pojava u sokolskim redovima Seoske sokolske čete Iz Kninske g polja. Kršna l lijepa, u ltlćenu narodnu nošnju odjevenP, dJsclpUnovana i ~jajna uvJe!bana, ova je eeta upadala u oči. Seljaci liU u njoj gledali br~f~ne svoJe kulturne am-iciJe~ ~- gradigi koji ~ole selo i naro(t, vidJeli su u njoj opravdanje svojih nada u bolju i ljepšu budućnost nalega sela. 1

.. Oko podneva promartlrala je kroz KnJn !oi neviđena sokofika povorka. Zastave, mudke, oddevljenje sokol skih) p~esnlka l knlaskih erađana l seljaka Iz okolice atoplše se u jednu

»GLASe Strana l.

sliku, koja će ostati za uvijek urezana u sjećanju onih koji su je proživjeli. Posljednja noć s Todorom Medićem

I povorka i narod slegli su se na Poljani Krolja Petra, koja je bila čitava gusto Ispunjena. Tu je održan javni zbor. Starešina kninske-g Sokola br. Dr. I van Grg i ć pozdravio je goste i z J hvalio starešinstvu župe na pažnji ukazanoj ovome društvu sa priredbom steta. Mi vidimo u tome, kazao je, priznanje r.a naš dosadašnji rad, all još više vidimo podstrek za bu­dućnost, za Izvršenje zamašito' pre grama, koji smo predu zeli, da u Sokohtvu organizujemo sva sela Ispod Dinare K0ma l Velebita. U nastavk11 . govora istaknuo je, k~ko je Sokolstv<. u svoju organizaciju ikupllo ogrom· uu moralnu snagu. V .. n.ši su i s uvile mteene i tiiesne, a da lJI u njima ta snaga mogla da se upo trebi. Sokol­stvo je poz.vano da Izvrši djelo du­ševne i materijalne obno'fe clleloga naroda. T&i problem leži zapravo u selu l seljaku. Vani na selu imade neizmjerno v em a dubina, llrlna l visina za lnr!enje grandloznc.g sokolskog djela. Ako Sokolstvo svim svojim silama ne krene prema selu da ga pridigne, ono će Izgubiti svoj smisao i ono neće Imati više raz.loga da op­stoji.

Zatim je uzeo riječ stare!ina župe br. Pave Kovačev. On je govorio o os­novama sokolskog programa, • vaspl­tanju čovjeka za narod, za cJelinu. Viteški duh, ljubav prema zajednici i želja za napretkom, to su tri ugaona kamena sokolska. Posebnom toplinom oslovio je Seoske sokolske čete.

Poslije svršenog zbora, opet se je sastavila po vor ka, koja se Je kroz oduAevljeni narod vratila do S Jkol­skoi doma i tu se raz. L la.

Popodne u tri i po sata započela je javna vjdba na novom ljetnom vje!baliitu ovde š 1jeg Sokola. Niko nije mogao da sakrije priznanje zbog ove nove kult,.lfne tekovine Knina. I s tehničke strane i po uk asu, ovo vj1 ž b11i!te mogle~ bl da sluti na čast l većoj l bogatijoj varoAI. joA prije početka javne vjelbe, ono je bilo prepuna nareda. •

Svako sa svojim posebnim rltwič­klm vježbama, nastupila su drultva S ·beni~, Knin J Vranj!c (Krug. Vj t žl:>e duha i ttjela. ll bratskog zagrljaja l Karmen). Na spravama nastupili su uzorni odjeli S1benlka l Kn1na, a u prostlm vjelbama članstvo svih kate­gorija svih prisutnih društava l Seoske čete. Palnja l zadovoljstvo naroda bili Su vrlo veliki. Sve je bilo savršeno

K11o što je već Iz dnevnih novina poznat?, na amrt osuđeni Todor Me­d ić obješen je u dvorištu šib enlčklh

ta ica 23 IX u 5 1 h sati jutra. Dušev no stanje l držanje čovjeka ,

zdrava r.dravcata l u naponu rnl a dlćske snage, koji tačno u minut znade kad će se za navijek rastati sa svijetom, i to na jedan jeziv način, pretstavlja ne· osporno interes koji daleko prelazi običnu lju4sku radoznalost, budući je l sam takav događaj neobičan i rije­dak. To biva u svakom slučaju, bez. obzira o kome se radi : da ll o zli­kovcu, da li o žrtvi ndvaju bez duše•, Ill o kakvom političkom osuđeniku, čiji zloč :n nosi pečat relativnosti. Radi se o "golom" čovjeku, a u takom stanju svi su ljudi jednaki, ill bar vrlo slični i u svakom od .nilh• Ima po· nelto "nas" samih, i kad se lntere· sujemo o njima, ml se u stvari inte­resujemo o sebi. Naročita su u tom pogledu z mi m ljivi posljednji časovi.

Ove posljednje časove Todora Medića pratio je sveštenik g. Stevo Prostran, koji je s njime prove9 cijelu posljednju noć, od 9 sati večera do samog i1vršenja osude. lako g. Prostran nerado govori o tome, bio je ipak ljubazan da nam saopći neke momente.

- Nema tu mnogo interesantnoga, počeo je otprilike g. Prostran. Dušu Todora Med·ća nije bilo moguće pro­ll'etl. Sa njegova i inače blijedog lica, a tako ni iz njegova držanja nlita se nije dalo pročitati. V1dj ~ lo se jasno da ga ovaj Jerlvl čas nimalo nije iznenadio. Ort je sve utiske l duševne prelome već bio preživio; o~tall su samo posljedn}i t hl talasi, koli su nečujno tonull u jednu bezdanu red­gnacilu. Mr, savrseni mir f loz( fa koji u smrti očekuje oslobcđenje. Poslije izmirenja 1 Bogom i rasterećenja svoje grješne savjesti jednim Iskrenim ak· janjem, usred dubokog noćnog mira, Todor Medić je potpuno izbrisao svoju životnu ~l ': ču: i mrf.nju ll}ubav, do posljednjeg traga, uronio u tihu , du­boku rezignaciju - i čekao' 'smrt.

Posjetio sam ga prvi put jedan sat iza saopćenja presude. Sjedio je uz sama vrata ćelije, a kroz mall pror.or­čić v:dlo se pred njim stolić i na njemu tek donesena čorba za ručak', što ga je porueio izvana. Kad sam mu se javio on vrati čorbu netaknutu. stolić pomače na sred ćelije, hitno zatret.'i stolicu za mene l: "I tvolite, oče".

pripremljeno i dlsclplinovano l sve je _ Todore, d } đ-! kraj i tvojim bilo nagrađeno velikim odobravanjem. mukama.

Poslije javne vježbe razvilo Je br o ts ko sijelo na Istom vježbaliltu. - D đe, oče l a licem mu se razll Muzika je svirala. Igrala su se kola bolan osmijeh. - l vrijeme je vl~e. sve do odlaska gostiju. Samo ne mogu da razumiJem, zašto

IspraćaJ je bio iste tako srdačan l ne bl to odmah ir.vr!ill, ako osuđenik bratski kao l prijem. . iuičlto !eli. Ituzev ako, fllle l to mu-

Sa ov'm sletona izvrillt ie sokol-čenje sastavni d o same kazne.

stvo jednu krupnu mfslju u Kninu. Pošto sam mu se stavio na raspo-Varoš jedna koja je i po svom geo- loženje u svemu čime b.h, po svome grafskom položaju i po ekonomskoj i i da ol kšam pos

"' j j k l \t . da poz vu, mogao mu a -saobra~.a no . on u un pr zvana ljednje časove, Izrazio je želju da po bude c~nlar Jedne velike okoline, večeri dcđem , da mu pre'uatim noć. primila Je tu ulogu pasivno, onako · kako su je prilike same donijet~. N je Volio bih da vidim i pozdravlm se osjećalo pravo 1 dužnost da se g. protu. Krstanovlća. Poznajem ga Inicijativom u privrednom l kulturnom od tvna t dopada mi se .. On je Kot­radu opravda tu , 1etnu konjukluru. njanfn, a Koi~skoj Krajlm nijesam se Nedjeljna velika manif<! stacl)a na koju u ničem zamJerio. su stigle sokolske organizacije sa to- Večernja posjet:l, sve do ll i . P0

llldh strana,· blle su nesumnjivo kadre sati, pro~la je u pripremi za IspoviJed. da probude savje5t kod mnogih, koji Čim smo došl~ saopćio nam Je, kako će odsad, u mjesto pas:vn sti, barem je popodne tmao je.dnu neugodnu nastojati pružiti ndto moralne l m2- posjetu. - ,. ~uo s: m se s gospod~­terljalne pomoći onima, koji se trude nom pretsjedmlcom . Na moju pr.­da ba! Iz Knina raznose kroz sela mjedbu, da je on o pretsjednlku imao tuču prosvjete i napretka. najbolje mišljenje, l h 1allo se s nje-

Dr. Ivan Grgić govim lijepim i čovječnlm ophođe-

njem, Međlć odgovori : .. Tako mJilje­nje ja 1 danas Ima•.

Meni je odmah bilo jasno, da ove riječi Idu na nalu adresu. One su Imale da znače: " Ake lapovl)ed to Isto traži od mene, onda neka nm le na znanje, da je ja ne .tellm l" MeDi je to bilo :Jasno Iz ranJjeg ddanja Medićeva. Ipak je strplJivo čitao pD'­kajnl čke molitve, zajedno s protom Krstanovlćem. Ali je pristao na ilpo­vljed tek po odlasku ovoga, kad sam ga uvjerio, da se Ispovjednika tiču samo grijesi, a ne l lica sa detaljima. - • To mi se vrlo dopada, jer to mo je pitanje dosta mučilo. Žellm da se izmlrim s Bogom, all nl u svoje sve­tinje da ne dirnem. J er zadana rJje~. kad se nečije glave Uče, u · mene Je svetinja A onda znate da se kate: D jedan tuđi grijeh što sačuval, 801 U dva oprašta •. - Otprilike do jedno& sata poslije ponoći rado je rugova­rao samo je volio da mu se pomv-

• o

ljaju pitanja. Vrijeme poal ,ie toca prelio je najvlle u mučnom ćulu~ Vet zarana je Medić počeo osJećati grčeve u želucu. - ".Pio rwa tbaa i mnogo puš ~o na prazan iehadac. Prestao je pušiti l zatrallo rakilt, ati su bolovi bill sve jači. - .Sto ovo boli, nllta ne mari, brzo će av&mu biti kraj ; ali me u!asno jedi to Ito će me jako oslabiti, a napolju je zlma pa ću se uzdrhtati i svijet će misliti da sam se prepJlO. A nljesam nltl Imam čega da se bojim ; bojte se Yi koJI · ostajete, ja aam ·za se siguran". Ter po gor~om osmijehu mo&to se &aklju­č.tl da posljednja riječ znači Ironiju.

Međutim su bolovi u stomaku p()stajall !lve to jači. Pri jednom na· stupu Izgledalo je . da te ra uhvatlti nesvijest. Spustio se na slamnJaču l zamolio da ~~ ostavim sama, a mali naredio da ga probudi u tri sata, a~o b! ztsp1o." Međutim poslije četvr~ sata poslao me zvati . Ustao se. To ae po· novilo još jednom Ill dva puta. U međuvremenu sjedio je nepomU!an, utonuv~l ponekad u duboke misli. Ne­kad bl me f1ks frao dugo u oči, kao da bl htio nešto da mi reče. Oko tri sata ie uzeo Kačićevu pjesmaricu l odpjevao pjesmu koja mu se prva otvorila. To je č ' nlo pod glas, tiho l svtčdno kao da vrši k1kav obrad. . ' Završivši zatvori kr,jlgu. uz onaj aorJcl osmijeh, koji mu je cljelu noć lebdio na usnama. -

U četiri sata poptll smo čaJ. Tad­su se javili prvi pozivi elektrleaor zvonca na ulazu u tamnice. Tu ga mir počinje vidno napuštati. - • M o­rala bl brzo l komlalja. Šta treba bal na mlnu1 da se čeka ... A rdJe tt biti , stratište?" Zatim je pokupio •ye pre­ostale cigarete, pololio Ih u dhp. i kako .. bl na'bo ko od strate dijeli~ zovući avakog po Imenu. Pregledao. je napisana pisma, pokoje dopulllo l spremio da Ih preda pretlljednlku. U p~t l četvrt pojavio se pretsjednlk : • Dobro jutro, g pretsjednlče, hoćemo ll ? J 11 sam gotov •. E to l branitelja dra Viaš 6a. Ulue l neki sudije. Svi se pozdravljaju s njim, a on Ih nu<!l cigaretama. Na vratima zastaje drhvnl tu žtlac: "Izvolte, g. ctoktort, ta ja znam ... Vl ste ono po dui nostl".

U to kucnu i audnjl čas. Pozdravlja se, pruta ruku . Prilui l čuvarica žensko g odjel jenja :

- Zbogom gospođo l

J e sam li poslao pretplatu 'l

,·

Strau 4

- Zbogom, Todore, Bog tl dao pokoj duš i.

Kad su mu potom no&'e oslobo­dent, a rnke naleđ 'ce vezane, lice se njegovo iz osnova izmij enilo. Boja potamnlls, crte •se ukrutite· s:gurnlm korakom koračao je do stupa smrti.

- Ovo je Todor Med!ć, krvnf·č e,

nek s vrši pravda. - Gospodine pr·etsjedn!če, ja bih

nešto rt!kao ... Imao bih nešto reć i ... Krvnik je bacio rukavice podno

stuba ~ "Slavl11 sude, pravdi je udo­voljeno".

* Iz Medlćevih razgovora navodim

glavnije momente. -'- Pitate me, gdje sam re najviše

zadt!avao? ....:.. U Ue!. Tamo ml je ~ bilo tnaf•lgurnije. S'/ijet je dobar l

\~~ · ·· tvr~, karakt'eran . U uaš l_m kraJevima .tJ- ~"J' s alti sf:! maJo zadrfavao da vlastima ~~)_• · nt dtjem povoda raznim polfcljsklm

.. · · m}et'atna.

...

U Boanuaamzalaziou nt:ldl brzobjdao ,9tud, 1er ta'nlo au ljudi rđavi. Zalro­?'a~t do zla boga. l plemenski l vjerski J •U11~d•kl odno'SJ sl itrdnl. Za na j-

' ' manJu uahrgu tnžlli eu osvetu nad avojlm J'ltot!vnlkom. l to često za althlc~. Meni se to gadilo l bjdaa sam od hjlh. j

U ne\o doba, poslije duljei raz­mi~ljanja poče:

- Pop Kojo reče: nek s~ vr~l volja Božja . ... Ja ne vjeru]em da je to volja Božja. A nije nl ljudska. Ima tu nešto što je slabije od B 1&"•· a jače ođ )judi... Đavo, šta li je to. Ne. mog~a da se ijetlm j«;dne · dječje ·rgu·, a i i• UJtl je liras> dok sam flv blo. Samo se sjećam ove slike: pohvataju se dJeca· u dug lanac, jedno dragom za Jed:ma. Red Ima da prođe Između dvojice koji ICie~e l prave neka vrata, atra!~, sudije, što ll. O fi af koji je na čelu predvodi, l kad dođe do sudija drž! nekll obranu. Osuda· pada: ,. Pu­ati prve, drži tai:lnju !" t rvl prbltze, a p~sljednju (jedinku) porrabe četiri ruke.

- Napad na poštanalcl auto? Ve­lite: uha jedan l Dočekate · ljude pa kao kokolke u kavezu strljelate. 1 to maJi svijet; koji se grdno muči l Ide tamo amo, trbuhom za kruhom. -To jo Istina, ja osjećam svu strahotu to~a. Maku da nisam pucao nl nlkor ubio, ja s~ ne branim. Ali molim vas dozvolite ovo. Kad čovjek sam na se kldl!e f ubije se, svi e-a žale. Kad kidiše na · drugora, svi ga oauđujll.

Svi kalu da ae čovjek ne ubli• od bljeia već od nevolje, a niko neće da pomisli kako čovjek m~!e od nevolje da dtygog ubije. Niko ne~e da pomisli, kako je td ko bl tl zlikovac kad čovje k za to· nije reden. l tu fe vrafjl prst po arljedl. Nrgo moram ovdje da vam napomenem k&ko, osim onog !andar­m•, nemam nič ije krvi na ·duši ...

-.- Ž!o ml je starih rodltelja. Ima p'~kosnih ljudi koji će lm se naslađi­vati, a oni su nemoćni da ae nose sa svojim nevoljama. ito ml je sestar~t, Ordno su mučene l zloatavljanto, pa na koncu utaman.

- Žao ml je što au ljudi bez Ikakvog stvarnog razloga htjeli da me oglase za komunfslu l prot lvn;ka dr!ave l kralfs. N kad ni jednog ml­nuta to nisam bio. Naprotiv. To ml, molim vas, napomenute· da ne zabo­ravim reći u onom času, ako ml do­zvole govoriti. Isto tako napomenule ml da rasteretim ključara Zorića, na koga sam potvorlo da ml je pri bijegu dao pllicu. Muj je cilj bio drug! l postigao sam ga, a Zorić Je nevin .

• Na koncu.

Poznavajući g. Prostrana kao pro­svjetnog radnika, kojf se već godina­ma Interesuje životnim pitanj ima one sredine iz koje · je potekao Todor Medić, smatrali smo da neće biti ne­umjesno, ako mu postavimo pitanje: da ll se njemu ovom prilikom nameću kakve rtfl ~ kslje.

__:. Nikakve, odgovorio je g. Pro­stran. što je mislilo, to ml se davno nametnulo. Ovom pri11kom samo to­liko, da je nestalo jednoe- slljepca, lrojl jeo, gonjen ollljama života, dugo vre­mena blo na teret sebi l drugome, dok hlje nabasao u jamu l slomio vrat. Stmo po sebi to nije ništa tragično· Mnoge od nj •h bespošted­no čfstl bura života, kao pokldano l raza~uto Iverje, a da to malo ko vidi. Vide se samo oni koji grubom rasnom snagom l otporn :>š6u odol jevaju burt~ ma flv'ota, dok ne dođu u sukob sa zakonom.

- Van svake je sumnje da se naši kraje.;l nalaze pred jednom stra­hovitom zimom.

- Tako c!e životna bura, uz po­moć vtlebitske l dlnarske, ščlstltl,. Iver­je• , u grobn ' ~e l boln '-cr.'Kad bl tom pril ikom, po sili krute neminovnosti, ož!vjla mofa žalosna ,.parohija", Bog zna bl se tada mirne duše moglo reći: ,.Slavni rode ljudski, pravdi je udovo­ljeno!"

Završio je g. Prostran, pomalo uzbuđen. OL

K r a l j e v s k i d a r s i r o t i n j-i Nj. V. Kralj Aleksandar l

Din. 1,000.000 Nj. V. Kraljica Marija • 200.000 Nj. VIs. PrestolonaslJednik:

Petar ,. l 00.000 ,. ,. Princ Tomislav ,. 100 000 ,. ,. ,. Andrija ,. 100.000

Ukupni) Din. 1;800,0000

Radno vrijeme u državnim uredima Od Kraljevske banske uprave, Op­

iteg odjeljenja primamo : Usljed već -važeće naredbe G>­

spodina Pretsjednlk:a Ministarskog sa• veta propisano je počev od 1 okto­bra tekuće godine do l maja 1932 godine po kancelarijama administra­tivnih državnih nadleitava ovo radno vrijeme : svakoi radnog dana od 8 do 12.30 i 15.30 do 18 sati, a subo­tom od 8 do 1-' sati·

Slovenačko zadrugarstvo U SlovenačkoJ d mu postoje 4 za~

drufna aavezs od koj ih su vafnfjl: Za­družni savez (Zadružna sveza) l Savez alovensk h zadruga. hvan oviti iaveza lm• prilič~n broj zadruga učlanjenih u Btorradu.

Ztdružnl savez je po broju učla­njen ih zadruga jedan od najvećih u našoj državi, a po svojoj kreditnoj moći l or&anlzacljl je naj : ači. Savez danas Ima 6 tS zadruga, a nj1hovi ulozi na itednju iznose 1,180.000.000 dinara.

Savez Ima svoju robnu centralu koja snabdijeva ndrugare sa potrebi­tlm sjemenom, v)tšlačklm đubret 0 m, mt~ jnama l drugim predmetima po vrlo povoljnim cijenama. 01lm toga organizuje popularna preda van j a iz poljoprivrede i liri poljoprivrednu literaturu.

Savez slovenaklh zadruga osnovan l 007 iod. Ima 167 zadruia 32.500 članova l 851,112.000 dinara uloga na §tednju.

Savez iOSpodarskih zadruga za Jurosiavlju okupio Je oleo sebe rad­ničke zadruie, koj1h Ima 46 sa 2~070 članova. Zadru21 Ima zadrulnu banku, koja otpravlja poslove ~ 11spjehom.

Ćetvrtl je R~vlzljskl savez sloven~ aklh zadruga, koji su obrazovale 12~ zadruia pošto au !stupile Iz Zadru!­noa aaven.

Privred.-kult. Matica Prilozi

Mihail Knežević, Z~dar: darovao u f md M~tlce Din. 100, da počasti

uspomenu smrti Danice ud. pek. Sne Bjelanov: Ćd ; Porodica Dra Jovana Radakovića, u Imotskom darovala je u fJnd Matice Din. 100, da počasti uspomenu Danice ud. SlVe B;elano· vića.

Pretplata Todor Trilć, Subotica (1931) Din. ~O

Iz na§e korespodencije G. Petronlje Stan\Jjevlć, avestenik

kosovski pile nam : .Na poziv u ,. Glasu" nastojao sam, da ·nađem koga za povjerenika u svrhu prikupljanja no­novih članova za Maticu l obećao ml je mjesn1 uči telj g. J andrija M-itrović, da će b:tl povjertnlk l to u opsegu njegove' g Akolskr g refana lli samo za selo Z9jerlnec, ako bl bolje bilo, da svako selo Ima svog posebnog po­vjerenika.

D Jbro je da mlađi ovo predutmu all ne treba nl nas stare zapostavljati i ignorlsati, kad koJI joA hoće l mo!e da radi za dobro narode. Za ,.Glas• ja sam u početku gotovo sve pret­platnike u Kosovu prikupio. - Sa bratskim pozdravom

Stanojev16 Petronije

ltnosimo pismo ovog čestitog

starca kao dokaz njegove Iskrene sa­radnje, a l lijepog sla,anja sveAtenlka l učltel ta, kojima ne smeta razlika vjere, da se nađu u zajedničkom radu.

Napominjemo l druglw ndim pri· jateljlma, koji na& pitaju za objašnje­nje, đa je pri okupljanju članstva za Maticu nama glavni cilj da se h:VTši h:bor najboljih ljudi u svakoq~ mjestu, da se s njima počnu provoditi razne vrste organlzaclia, koje od,ovsraju njihovim potrebama j moaućnoatlma.

Zato molimo sve nate prijatelje da požure sa svojim odg.Jvorlma.

Stanovni§tvo naše dr2ave Jugoslavija broji 13,929.988

U pretsjednlštvu ministarako~ sa­vjeta u odjelenju dr!avne statlst~ke, završen je rad o poplau stanovnlltya, koje Je izvrieno 31. marta o. g. Pre­n1a definitivno sređenim podaclfl\a kraljevina jugeslavlja broji 13,92Q.988 • tano votka, dok je prema statistici ~~ 1Q21. god. i<Uala 11,984 911 stanov· nika. Prema tome J ug Jslavlja broJI 1,945.077 stanovnika više, nego ito je imala pred 10 godina ill 16.23 posto.

Po vrlina Kraljevine j ug osla vlje iznosi 248 66!5 četvornih kilometara. N a je dari četvorni kU o metar dolazi 51 .56 stanovnika, đ.:>k je 1921. i· ot-palo 48 29. ·

Broj domaćinstava

u J ugoshvljl 1931. g, ltnosi 2, 727.886, dok je 1921. ~- Iznosio 2,347.879. Na svako domaćinsko odpada 5.10 sta­novnika .

Primorska banovina

ima 19 368 čdvornlh kilometara: 154,613 domaćinstava, dok je u 1921. g. im9h 143.3H d9maćlnstava. Sta­novništvo Iznosi 882.~20. Od toga odpada na muš. 435.677, a. na ženske 447.243. O )d 1921. na teritoriju Pcl­morske banovine bilo je 786 357 sta­novnika. Prema tome se za ov1h l O godinl broj stanovnika u Primorskoj banovini povećao za ~6.564 lli za 12.28 posto. Na jedan l!etvornJ kilo­metar otpada -'!5.59, a na jedno do· ma~instvo 5.71.

Brof H~

Dužina ljudskog vijeka - Nekoliko zanimlji~ih primjera -

Pred godinu dana svjetske novine su pisale o Jednom Turčinu iz Carl­grada, zvanom Zoro Aga, kojJ je star 145 godina. Novinarima je Izjavio da je pred 120 godina , ·služio vojsku u Beogradu ; da nije pio alkoholna pića ni pušio duvan, a hranio se najvHie kiselim mlijekom. Cuše za njega ame· rikanski filmski režiseri pa· ga pozvaše, ne bl li na njemu zaradili koli ml· llončlć dolara. StaJe tamo bilo s njime nije nam poznato, samo znamo da se pred nekoliko mjeseci vratlo preko Pariza, l da su ga novine oglaCJile za varalicu, fer da mu nJ izdaleka niJe onoliko godina koliko je on kazivao.

Nas se ovdJe malo tiče njegova kršten!ca ; htjeli smo samo da istak· nemo kako je malo . ljudi bilo ~:tklono

da vjeruje u njegovu starost iz pro· stog razloga što im se činilo nemo­guće da čovjek može dollvjetl tako · starost.

Medutim ćemo mi ovdje iznijeti nekoliko istinitih primjera duboke sta• rost( koja dosiže nevjerovatne godine. Tako su t-ivjeli : Amerikanka Eleonora Spicer 121 godinu, Engleskinja Mar­garita Poters 138 godina; Grofica Eclecston sa Islanda 143 godine, pu­kovnik Thomas Winstov 146 god., Thomas Parre 152 god.; Englez Josef Surrington Je umto u 160 godlnh a iza sebe ostavio dva sina ; jednog ođ 103 a đrugog od 109 godina.

Godine 1772 u n:eppe-u je tivJela 150 godt§nja Ana C'lnchie. Njezin ohio Je živio isto toliko, a stric je umro u 173 ·Oj godini života. Učenjak Haller u svojoj FJziologlj~ priča o ne. kom ribaru Heurlhu Jeukmsu kojl je 6 decembra 1670 umro u 169-oj go· dini života . B.lo mu je 100 godina, R

' još je vozio čamac i mreže vukao. Imao je dva sina stogodi§njaka.

U južnoj Arnericl živjela je 175-godišnja starica Luiza Cruxfl, koja je amrla usljed jednog slučaja. Profesor Neanoviu 1 _Iz. Danzfga spominje jed o og starca od 188, a drugog od 190 godina.

Francuske novine koje su izlaz\le u Petrogradu 1895 godine spominju jedan nevjerovatan slučaj starosti od 202 godine. N <t vode ime i neke poj~­dinostl Iz života dotičnog starca, koji nije znao godinu svog rodenja, all su mu Ih drugi izračunali na osnovu al· gurnih p:>dataka. S ovim se raćunom moglo dogoditi kao i sa Zoro Agi{lim~ ali slučajevi koje smo gore spomen~li tiču se če3to osoba kultunih, L~ t. zv. vf: S')kih društven;h slojeva, gdje se ne ne može rad1tl o lzraOunavanju već o dokumentima.

Više slučafeva dugovječnosti preko 150 i preko 170 godina navodi po­znati ruski učenjak Dr. Ilija Mečnikov u svojim djelima .stud:je o prirodi čovječjoj" l ,.Studije o optimizmu•. Ovaj prlrodnj k izi§ao je na &las svo· jim teorijama o produženju ljudsko~ vijeka, čije su normalne granice, po njemu; 150 godina. Kao moćno sre· st-vo za produženje .§ivota Mečnikov preporučuje što veće uživanje kiselaa mlijeka. '

Proizvodnja Aljlva U proizvodnji §lJiva Jugoslavija zau·

z'ma- prvo mjesto na svijetu sa tf>O,OOO tona. Za ftjom dolaze Sjev. Amerika sa 160.000, Rumunjska sa 140.000 Ćeho­slovačlca sa 100 000, Austrija sa 46.000, Francuska 40.000, E~tgleaka 35.000, Bu· iarslca 60.000. Sljlvu uvoze ponajvlle Englrska, Švicarska, Austrlfa, Holandlja Švedska.

Vlasnik za Privredno-kulturnu maticu za Sj. Dalmuclju• Dr. Ivan O~glć.

Za uredniĐtvo l §lampu odiovara N. Clkato

Stampa Novo ltamparije - Sibenli. <

• N

zbor, važna nost ljani u POlla(

doba