isusove pouke - adventisti hrvatska · 2018-12-20 · prirucnik za ucitelje (3/2014) ¥ 3 carlos a....

PRIRUCNIK ZA UCITELJE (3/2014) • 1

Isusove pouke

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2014.

2 • PRIRUCNIK ZA UCITELJE (3/2014)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2014.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan• Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura:

Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

znaci-vremena.com • adventisti.hr


Carlos A. Steger

Isusove pouke

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2014.


Sadræaj

1. Naπ dragi nebeski Otac

2. Sin

3. Sveti Duh

4. Spasenje

5. Kako biti spaπen

6. Rasti u Kristu

7. Æivjeti kao Krist

8. Crkva

9. Naπe poslanje

10. Boæji zakon

11. Subota

12. Smrt i uskrsnuÊe

13. Drugi Kristov dolazak


Pouka 1 28. lipnja—5. srpnja 2014.

Naπ dragi nebeski Otac

KljuËni tekst: 1. Ivanova 3,1.

UËenici ÊeZnati: Bolje Êe shvatiti karakter nebeskog Oca prikazan u Isusovim

poukama.OsjeÊati: Osobno Êe doæivjeti ljubav i njeænu brigu nebeskog Oca.»initi: Predat Êe u potpunosti svoj æivot briænom Ocu koji bezgra-

niËno voli svoju djecu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Glavna osobina karaktera naπeg nebeskog Oca je ljubav.

A. Koje znaËenje ima pripisivanje izraza “Otac” prvoj Osobi Boæan-stva?

B. Na koji je naËin Isus otkrio Oca tijekom svojeg boravka na Zem-lji?

C. Koje su osobine naπega nebeskog Oca otkrivene u Isusovomnauku?

II. OsjeÊati: U osobnom iskustvu moæemo doæivjeti OËevu brigu.A. Koja vam je Isusova usporedba najviπe pomogla da doæivite Boæju

njeænu brigu i ljubav?B. Koja su vam Isusova djela najviπe pomogla da osjetite ljubav

nebeskog Oca?C. Zbog kojih obeÊanja nebeskog Oca najviπe cijenite Njegovu lju-

bav prema vama?

III. »initi: Ljubav naπega nebeskog Oca poziva nas naposveÊenost.

A. Kako moæete izgraditi snaæniju zajednicu s uzviπenim nebeskimOcem?

B. Kako moæete pomoÊi onima koji imaju poteπkoÊa s povjerenjemu nebeskog Oca?

C. Na koje naËine moæete podijeliti radosnu vijest o nebeskom Ocus onima koji Ga joπ ne poznaju?


Saæetak: »itavo Sveto pismo svjedoËi o ljubavi naπega nebeskogOca. Ona je bit Njegovog karaktera. Kristova sluæba to najbolje pokazu-je.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Luka 15,11-24.

KljuËna misao za duhovni rast: Niπta πto smo dosad uËinili, iliπto bismo mogli uËiniti, ma koliko bilo straπno, ne moæe umanjiti BoæjuvjeËnu ljubav prema izgubljenom ljudskom rodu.

Samo za uËitelje: U osnovi krπÊanstva nalazi se poruka da je Bogljubav. Najviπe navoen tekst iz Svetoga pisma poËinje sljedeÊim rijeËi-ma: “Da, Bog je tako ljubio svijet.” (Ivan 3,16) Svakidaπnjom brigom,paæljivim sluπanjem ljudskih briga i æelja, a prije svega preko KristovekonaËne ærtve na Golgoti, naπ nebeski Otac stalno iznova pokazuje svo-ju vjeËnu ljubav. IroniËno je to πto usprkos Boæjim izuzetnim naporima,veÊini ljudi, kada razmiπljaju o Bogu, na um dolaze strogi zahtjevi,velika otuenost i pretjerano kaænjavanje — πto ukazuje na uspjeh Soto-nine neËasne borbe.

Ova pouka usmjerava naπu pozornost na odlike Boæje ljubavi. Iakojedno prouËavanje ne moæe poniπtiti nakupljeno razoËaranje vjernika uodnosu na Boga, bit Êe dovoljno za iznoπenje istine o Boæjem karakterupunom ljubavi koja Êe, ako joj se pruæi prilika, razbiti tu gorËinu kojamoæe sprijeËiti neke ljude da u svojem iskustvu doæive Boæju ljubav.

Uvodna aktivnost: Zamislite da sjedite pokraj vatre ili nekog dru-gog izvora svjetla i da se obojeni, prozirni komad stakla ili plastike naeizmeu vaπih oËiju i izvora svjetla. Istaknite da staklo i plastika prikri-vaju pravu boju svjetla. U ovoj ilustraciji izvor svjetla prikazuje BoæjuËistu, pravu ljubav, dok obojeno staklo ili plastika prikazuju Sotoninoizvrtanje istine. Razgovarajte o tome kako se izvor svjetla (Boæja ljubav)mijenja kada se promatra kroz filtre u boji (Sotonino izvrtanje istine).

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kad god je Boæji divni karakter bio pogreπno

prikazan, Sotona je odnosio pobjedu; i oni koji su napustili laæno pri-kazanog Boga patili su zbog posljedica svojih odluka. Æivot odvojen odboæanske ljubavi potiËe bezobzirno ponaπanje, sebiËnost i gorËinu. Po-sljedice takvog stava mogu dovesti samo do propasti. Kako ispravnorazumijevanje neusporedive boæanske ljubavi, otkrivene u Isusovim pou-


kama, moæe promijeniti ove razorne modele ponaπanja? Ovo pitanjestvara okvir naπeg prouËavanja.

Biblijski komentarI. Kao Otac, kao Sin

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Izaija 63,1; 64,8; Ivan1,18.)

U Starom zavjetu nebeski Otac otkriven je preko proroËanstava.Proroci su prikazali mnogostrano razumijevanje Boga koje je bilo pre-noπeno u okviru njihove kulture i u svjetlu njihovog osobnog iskustva.VjeËna RijeË, Isus mogao je uspjeπno dovrπiti portret zapoËet prekoproroka zato πto je On osobno bio Bog i jedno s Ocem. “Bog koji jenekoÊ u mnogo navrata i na mnogo naËina govorio ocima po prorocima,na kraju, to jest u ovo vrijeme, govorio nam je po Sinu, koga je postaviobaπtinikom svega i po kome je stvorio svijet. Sin, koji je odsjev njegovasjaja i otisak njegove biti, koji svemir uzdræava svojom silnom rijeËi,sjede, poπto je ostvario oËiπÊenje grijeha, s desne strane VeliËanstva unebu.” (Hebrejima 1,1-3)

Kristov æivot i nauk bili su tijelo nevidljivog pojma zvanog “Bog”.“On je savrπena slika Boga nevidljivoga.” (Koloπanima 1,15) Meutim,Ëak i Kristov najuæi krug uËenika, koji su Ëinila Dvanaestorica, sporo jeto shvaÊao. “Gospodine — reËe mu Toma — ne znamo kamo ideπ. Kakobismo mogli poznavati put? Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus.— Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni. Kad biste mene poznavali,poznavali biste i Oca mog. Vi ga veÊ sada poznajete i vidjeli ste ga! Filipmu reËe: Gospodine, pokaæi nam Oca, i dosta nam je! Toliko sam vreme-na s vama — odgovori mu Isus — i ti me, Filipe, nisi upoznao? Tko jevidio mene, vidio je i Oca. Pa kako veliπ: ‘Pokaæi nam Oca!’ Zar nevjerujeπ da sam ja u Ocu i da je Otac u meni? Ja ne govorim sam odsebe rijeËi koje vam kaæem: Otac koji boravi u meni Ëini svoja djela.”(Ivan 14,5-10)

Sva Isusova djela, Njegov æivot i nauk otkrivaju Oca. Isus je prven-stveno preko priËanja usporedbi i osobnim primjerom pouËavao o OËe-vom divnom karakteru. Neke usporedbe, kao πto su usporedbe o izgub-ljenom sinu, izgubljenoj ovci i milosrdnom Samarijancu, na vrlo slikovitnaËin otkrivaju dubinu neusporedive Boæje ljubavi.

Razmislite: Isus je tvrdio da vidjeti Njega znaËi vidjeti Oca. ©to jeIsus time mislio? Na koje naËine Isus danas nama otkriva Oca?

u Zaπto krπÊanski roditelji trebaju voditi raËuna o tome da na od-govarajuÊi naËin prikaæu ljubav svojega nebeskog Oca?


II. NeograniËeno suosjeÊanje(Prisjetite se u razredu tekstova iz Jeremije 31,3; Psalma 103,13; 1.

Ivanove 3,1.)

Jeremija, psalmist David i Ivan, ljubljeni uËenik, daju prikaz Boæjeljubavi. Ta ljubav ne samo da nam otkriva tko je Bog, veÊ pokazujeprisno otkrivanje dubokih Ëeænji u boæanskom srcu.

©to je to za Ëim Boæje srce najviπe Ëezne? Taj odgovor dobivamopreko Jeremije: Bog æeli izliti ljubav na svoj narod. On se osobno javljaproroku da potvrdi svoju duboku ljubav prema Izraelu: “Ljubavlju vjeË-nom ljubim te, zato ti saËuvah milost.” (Jeremija 31,3) Ovo poglavljepoËinje jasnom tvrdnjom pokazujuÊi da je Bogu jako dobro poznatanaπa duboka potreba da budemo uvjereni u Njegovu boæansku milost injeænost. On objavljuje svoju ljubav prema svojem narodu i naziva jevjeËnom. Kao i bit Boæjeg biÊa, Njegova ljubav nema ni poËetak ni kraj.Ona je neuniπtiva i nepromjenjiva; jednom dana, ne moæe biti povuËena.Kakvo povjerenje i sigurnost ulijeva takva bezuvjetna ljubav!

Zapazite veliËinu Boæje ljubavi otkrivene preko Jeremije. Ona nasuvijek pribliæava Njemu. Njegova ljubav je privlaËna i otvoreno izraæena;ona nije puki statiËni osjeÊaj, veÊ naËelo pomirenja i otkupljenja kojestalno djeluje. Privukao nas je k sebi zato πto nas ljubi. Bog ne prikrivaËinjenicu da Njegova ljubav ima plan; i On mu otvoreno teæi s odluËnimmislima, usmjeravajuÊi svu svoju pozornost na to. On jasno kaæe da jeveliki cilj Njegove ljubavi da nas vrati u savrπenu zajednicu sa SvetimDuhom.

Da bi obogatio ovu sloæenu sliku boæanske ljubavi, psalmist nasuvjerava da je Gospodin pun saæaljenja i suosjeÊanja prema svojoj djecikoja imaju strah Gospodnji. Ovdje psalmist pravi jasnu vezu izmeuBoæjeg suosjeÊanja prema svojoj djeci i naπe posluπnosti. PosluπnoπÊune moæemo zaraditi Boæje suosjeÊanje; posluπnost je djelovanje Boæjeljubavi u nama, πto nas stavlja u najpovoljniji poloæaj u odnosu na Bogada nas blagoslovi najpotpunijim izrazom ljubavi. Ovo veliko srce ispu-njeno ljubavlju zna da naπe vrijeme istjeËe. Zna da je naπe tijelo slaboi prolazno.

Bez obzira na naπe slabo tijelo i greπne odluke, Sveto pismo potvr-uje da je boæanska ljubav bezuvjetna i oËinska. U svojoj poslaniciapostol Ivan preuzima oËinsku sliku Boga kao Oca punog ljubavi kojomse koristi psalmist, i preplavljen je nepojmljivim uËincima takve pove-zanosti. Ako je Bog naπ Otac, onda smo mi posvojenjem po Kristu,Njegovom Sinu, Njegova djeca. Ovo zapanjujuÊe razumijevanje nadah-njuje nas ne samo povjerenjem i sigurnoπÊu, veÊ potpunom predajomsrca Bogu.


“GledajuÊi visinu, dubinu i πirinu OËeve ljubavi prema rodu kojiumire, nadahnuti apostol Ivan ispunio se oboæavanjem i dubokim πto-vanjem. Ne nalazeÊi prikladnih rijeËi da izrazi veliËinu i njeænost teljubavi, pozvao je svijet da je promatra: ‘Gledajte koliku nam je ljubavOtac iskazao, da se zovemo djeca Boæja.’ (1. Ivanova 3,1) ... Takva ljubavje neusporediva. ... Nenadmaπne li Boæje ljubavi prema svijetu koji Ganije ljubio! Ova misao ima moÊ ukrotiti duπu i navesti um na pokorava-nje Boæjoj volji.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 12)

Razmislite: Ako se za neπto kaæe da je bezuvjetno, to znaËi da sene moæe zaraditi ili zasluæiti, veÊ samo primiti. Ono ne ovisi o onomekoji prima, veÊ o dobroti onoga koji daje. ©to bezuvjetni Boæji dar lju-bavi znaËi nama koji smo posebni predmet boæanske ljubavi? Kakovjernici mogu pokazati bezuvjetnu ljubav onima koji su uËinili neπtonaæao njima ili njihovim dragima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sotonina okrutnost najoËiglednija je kada osoba

u oËaju, ne imajuÊi nade, vjeruje da nema drugog izbora osim da okonËasvoj æivot. Krivnja, sramota, nemir i drugi Ëimbenici mogu ljude ispunitibeznaem i navesti ih da pomisle da su bezvrijedni i da im ne moæe bitioproπteno. Samo Boæja ljubav koja se umijeπa u njihov æivot moæe ihvratiti s tog puta. Apostol Ivan je napisao: “DjeËice, ne ljubimo rijeËjui jezikom, nego djelom i iskreno. Po tome Êemo poznati da smo odistine i pred njim umiriti svoju savjest — ma za πto nas naπa savjestosuivala — jer je Bog veÊi nego naπa savjest. On poznaje sve.” (1.Ivanova 3,18-20)

Boæja ljubav nadmaπuje naπe samoosuivanje. Niπta nas ne trebaodvojiti od boæanskog suosjeÊanja. Ne postoji niπta πtetnije od iskazi-vanja sumnje u Boæju dobrotu, potpuni oprost i suosjeÊanje. Ako Ëla-novi razreda ne usvoje niπta drugo do blaæene sigurnosti da ih Bogbezuvjetno ljubi, vrijeme uloæeno u prouËavanje pouke neÊe biti uzalu-dno. Kako mogu steÊi tu sigurnost?

Za razgovor:1. Kako bi vjernici trebali potisnuti osjeÊaj bezvrijednosti i oËaja?2. ©to vam je pomoglo da doæivite Boæju ljubav?3. Kako vjernici mogu biti osjetljiviji prema onima koji su u bezna-

u zato πto nisu iskusili Boæju ljubav?4. Koja je prednost raditi zajedno kao Boæja crkva, a ne pojedina-

Ëno, kada je u pitanju πirenje Boæje ljubavi?


5. BuduÊi da ima sve viπe samoubojstava, posebno meu tinejdæe-rima, πto bi Boæja crkva trebala uËiniti da druge upozna s Njegovombezuvjetnom ljubavlju, ukljuËujuÊi i mlade?

6. Kako dijeljenje Boæje ljubavi s drugima omoguÊava vjernicima daiskuse tu ljubav na joπ potpuniji naËin?

7. Kako bi vjernici mogli sruπiti prepreke koje su podigli prethodninaraπtaji u Crkvi govoreÊi o uvjetnoj ljubavi?

»ETVRTI KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ivan 3,16 moæda je najpoznatiji tekst u Svetom

pismu. Tekst u 1. Ivanovoj 3,16 koji je napisao isti ljubljeni uËenik,mogao bi biti na drugom mjestu. U prvom se tekstu govori o Boæjoj ærtvizahvaljujuÊi kojoj Êe ljudski rod biti spaπen. Drugi pokazuje kakav tre-ba biti naπ odgovor na tu ærtvu. “Po tomu smo spoznali ljubav πto je onza nas dao svoj æivot. Tako i mi moramo dati svoj æivot za svoju braÊu.Tko god posjeduje zemaljska dobra i vidi svoga brata u nevolji i od njegazatvori svoje srce — kako Êe ljubav Boæja ostati u njemu? DjeËice, neljubimo rijeËju i jezikom, nego djelom i iskreno.” (1. Ivanova 3,16-18)SljedeÊa aktivnost predlaæe da u praktiËnom æivotu primijenimo ono πtopropovijedamo u skladu sa savjetom iznesenim u ovim redcima.

Aktivnost: Pronaite u svojoj druπtvenoj sredini skupine nevolje-nih ljudi. Ovamo mogu spadati samohrane majke u tinejdæerskim godi-nama, Ëlanovi kriminalnih skupina, stariji graani, nepismeni i/ili onikoji ne govore vaπ jezik, siromaπni ili beskuÊnici. Neka razred izmeuovih osoba koje ne primaju ljubav u svojem æivotu izaberu jednu skupinuu koju Êe moÊi unijeti promjenu πirenjem Boæje bezuvjetne ljubavi naneposredan, praktiËan naËin. Razmislite o sljedeÊim kreativnim prijed-lozima: 1) Pobudite njihovo zanimanje; 2) uspostavite kontakt kako bi-ste im mogli govoriti o Kristovoj ljubavi; 3) napravite poveznice izmeuvaπe krπÊanske kulture i njihove; 4) iznesite evaneosku vijest tako daje mogu razumjeti; 5) ukljuËite ih u korisne aktivnosti preko kojih ÊemoÊi primiti Boæju ljubav.


Pouka 2 5.—12. srpnja 2014.

Sin

KljuËni tekst: Matej 20,28.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe tko je Krist i koju ulogu ima u njegovom spase-

nju.OsjeÊati: Osjetit Êe Boæju prisutnost preko Kristovog poærtvovnog

duha, koji je pokazao odriËuÊi se svojih boæanskih prava i predajuÊisvoj æivot.

»initi: Osobno Êe prihvatiti Boæji velikoduπni dar spasenja koji jeomoguÊila Kristova ærtva.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Mesija je imao dvije naravi — boæansku i ljudsku.

A. Zaπto je Krist morao biti u potpunosti i Ëovjek i Bog?B. Kako je Kristovo utvrivanje vlastite naravi utjecalo na Njegovo

razumijevanje poslanja?C. Kako svaki od ova dva aspekta Isusove naravi utjeËe da cijenimo

ono πto je Bog uËinio?

II. OsjeÊati: Postaje nam lakπe prepoznati Boæju prisutnostkada shvatimo dvije Kristove naravi koje se dopunjuju.

A. Kako razumijevanje Kristove ljudske naravi umanjuje naπ strahod Boga?

B. Kako nam razumijevanje Kristove boæanske naravi ulijeva povje-renje da Êe nas spasiti?

C. ©to se dogaa ako podcijenimo ili zanemarimo ijedno od ovihuvjerenja?

III. »initi: PrihvaÊanje Boæjeg dara spasenja razmjerno jepovjerenju koje imamo u Krista.

A. Kako nerazumijevanje Kristove boæanske naravi odvraÊa ljude daMu povjere svoje spasenje?

B. Kako nerazumijevanje Kristove ljudske naravi dovodi do odbaci-vanja Njegovog dara spasenja?


C. Kako uravnoteæeno razumijevanje Boga navodi ljudsku duπu daprihvati Isusa kao Spasitelja?

Saæetak: Kristova narav ljudima ujedno nudi Prijatelja punog razu-mijevanja i svemoÊnog Stvoritelja spremnog da postane boæanska Za-mjena za greπnike.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 20,28.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Isus je postao u potpunosti ËovjekodriËuÊi se svojih boæanskih prava. Time je postao osposobljen kaovjerni Veliki sveÊenik i Ærtva prinesena za otkup preko koje primamospasenje.

Samo za uËitelje: Sveto pismo otkriva tananu ravnoteæu izmeudva naizgled suprotna nauka: boæanske i ljudske naravi Mesije. Kad gododbacujemo ili podcjenjujemo Njegovu boæansku narav, u nama se javljasamopravednost i ideja da se moæemo spasiti svojoj snagom. Uostalom,da je Isus bio samo Ëovjek, zaπto se ljudi onda ne bi mogli spasitiugledajuÊi se na Njegov primjer?

U tom je sluËaju Isusu dodijeljena uloga instruktora plivanja, a nespasioca. On nas “spaπava” pouËavajuÊi nas kako da plivamo, odnosnoda æivimo pravedno. Po tome se mi ne davimo beznadno u svojim grije-sima, veÊ postajemo sposobni plivaËi uz pomoÊ pravog instruktora.

Kad god ljudi odbacuju ili podcjenjuju Isusovu ljudsku narav, unjihove misli uvuku se oËaj i beznae. Ljudi u takvom stanju misle daBog ne moæe shvatiti ljudske kuπnje, slabosti i borbe buduÊi da jesvemoÊan i savrπeno pravedan. BuduÊi da nikada ne mogu dostiÊi bo-æanska mjerila, odustaju od pokuπaja da æive pravedno. Ovdje se putbeznaa i pogreπnog razumijevanja razdvaja u dva razliËita, ali podjed-nako razorna glediπta: 1) jeftina milost — buduÊi da ne mogu æivjetipravedno, slobodno Êu grijeπiti oËekujuÊi da Êe Boæja milost pokriti tegrijehe i 2) otvoreno grijeπenje — buduÊi da sam osuen bez obzira nato πto Ëinim, æivjet Êu sebiËnim æivotom i uzet Êu sve πto mi æivot pruæa.Meutim, kada ova dva glediπta usporedimo s Pismom, moæemo izbjeÊinjihove pogreπke i postiÊi pravu ravnoteæu.

Uvodna aktivnost: Pronaite sliku osobe koja hoda po uæetu ko-risteÊi se motkom za odræavanje ravnoteæe. Pokaæite sliku u razredu.Ako je niste u moguÊnosti donijeti, zamolite razred da zamisli osobu


koja hoda po uæetu. Razgovarajte o tome πto joj pomaæe da to uspjeπnoradi i koja je uloga motke za odræavanje ravnoteæe. Razmislite πto jekrπÊanima motka za odræavanje ravnoteæe dok izgrauju svoje razumi-jevanje Boga.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Razumijevanje Kristove naravi nuæno je za razu-

mijevanje spasenja. Vrlo je vaæno da to ispravno shvatimo. Doπlo je domnogih teoloπkih rasprava i bespotrebnih sukoba u vezi s ovim nau-kom.

Radosna je vijest da izvorne istine Svetoga pisma nikada nisu bilezatrpane tim mnoπtvom rasprava. Kristova boæanska narav pokazuje daljudi ne mogu sami sebe spasiti. Netko izvan nas mora uËiniti ono πtomi sami nismo u moguÊnosti. Kristova ljudska narav pokazuje da BogshvaÊa naπe kuπnje i probe. Isus je æivio u ljudskom tijelu. To su osnov-ne misli na koje se moramo usredotoËiti.

Biblijski komentarI. Jedinstveni spoj

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Mateja 14,33; 24,30; 25,31 iMarka 15,39.)

Teolog Arije iz Ëetvrtog stoljeÊa tvrdio je da Krist ne posjedujeboæansku narav. On je smatrao da postoji samo jedan Bog (nebeskiOtac) i samim tim Krist ne moæe biti Bog. OdbacujuÊi razumijevanjeBoga u obliku Trojstva, Arije oËito nije razumio soterioloπke (spasenjske)implikacije svojega glediπta. Ako Krist nije bio Bog, onda je na spasenjeljudskog roda utjecalo samo joπ jedno stvoreno biÊe. Prema ovakvomrazumijevanju stvorena biÊa mogu spasiti sama sebe.

Arijeva glediπta bila su povezana s vjerovanjima Lucijana iz Antiohije,koji je temeljio svoja kristoloπka glediπta na filozofiji posvojenja Pavlaiz Samosate, zagovornika vjerovanja da je Krist posvojen od strane Bogakao ljudsko biÊe. Arije je vjerovao da je Krist bio savrπeno ljudsko biÊekoje je uæivalo poseban, ali u osnovi podreen odnos sa svojim nebeskimOcem. (Ova su se glediπta i danas zadræala u nauku Jehovinih svjedokai Unitarnih univerzalista.)

Do 325. godine ove iskrivljene doktrine podijelile su vjernike, zbogËega je bio sazvan Nicejski sabor koji je bio prekretnica i na kojem jetrebalo odgovoriti na ove izazove. Na saboru je potvren jedinstveni spojKristove naravi, koji izraæen teoloπkim jezikom glasi: “U potpunostiËovjek, u potpunosti Bog.”


Drugi su imali poteπkoÊa s prihvaÊanjem Kristove ljudske naravi.Gnostici u drugom stoljeÊu i manihejci u Ëetvrtom (ogranci krπÊanstva)tvrdili su da je Kristova ljudska narav bila samo prividna. Ova pogreπnadoktrina nazvana je “docetizam” od grËke rijeËi dokein, πto znaËi “Ëinitise”. Ono je proisteklo iz njihove glavne pretpostavke da je materija zla.Na osnovi toga Isusova ËistoÊa iskljuËuje moguÊnost da je imao pravotijelo (zlu materiju). (Ovo se oËito odnosi i na glavne krπÊanske doktrineo utjelovljenju, pomirenju i uskrsnuÊu, ali te teme izlaze izvan okviranaπeg trenutaËnog prouËavanja.)

Joπ jedan mislilac prve Crkve koji se suprotstavljao vjerovanju daje Krist doπao u tijelu bio je Marcion. Pod utjecajem dualistiËke filozo-fije vjerovao je da je Krist posjedovao “fantomsko tijelo”. Ovo je glediπtebilo u oπtroj suprotnosti s Tertulijanovim, koji je odbacio misao da jematerija zla. Marcion je, s druge strane, smatrao da je utjelovljenje biloispod Boæje razine, dok je Tertulijan to prihvatio na osnovi neoborivihbiblijskih tvrdnji (Ivan 1,1-14; Koloπanima 1,22; Hebrejima 2,5-18).

Razmislite: Zaπto krπÊani trebaju biti oprezni kada razgovaraju oKristovoj naravi?

II. Dvostruka narav(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 3,13; 8,58; 17,5 i Mateja

25,31-46.)

Umjesto da samo prihvate one biblijske doktrine koje jasno nau-Ëavaju o Kristovoj boæanskoj i ljudskoj naravi, neki su se mislioci zapitalikako je ovakav spoj naravi moguÊ. Meutim, Mojsije je izjavio: “©to jesakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objava nama i sinovima naπimzauvijek, da vrπimo sve rijeËi ovoga Zakona.” (Ponovljeni zakon 29,28)

Katkad, meutim, u neposrednoj suprotnosti s ovim Mojsijevimnaukom, ljudi troπe vrijeme pokuπavajuÊi razumom objasniti stvari kojeBog nije jasno otkrio. Netko bi to s pravom mogao nazvati duhovnompljaËkom — pokuπajem da se Boæje tajne ukradu putem racionalnihmisli. Jedan od takvih bio je Apolinarije, koji se borio s miπlju kako seboæanska RijeË mogla potpuno ujediniti s ljudskom naravi. On je zaklju-Ëio da su ove dvije naravi spojene, ali da je boæanska narav nadvladalaljudsku tijekom procesa ujedinjenja, kao πto kap meda nestane u oce-anu. Dok je otvoreno odbacivao Arijev laæni nauk, nesvjesno je zaπao uprofinjeni docetizam. Njegova gorljiva potpora Kristovoj boæanskoj na-ravi dovela je do neuravnoteæenog razumijevanja koje je u osnovi pod-cjenjivalo Kristovu ljudsku narav. Da se Apolinarije zadovoljio prihvaÊa-njem jasno otkrivenih istina umjesto πto je pokuπavao objasniti nepo-


znate i neotkrivene detalje, on moæda nikada ne bi krenuo pogreπnimputem. Ovdje leæi pouka koju svi trebamo nauËiti.

Razmislite: Kako krπÊani mogu sebi nanijeti πtetu pokuπavajuÊiznati previπe?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Boæanska mudrost otkriva da Krist posjeduje

dvije naravi koje se podjednako dopunjuju. Naglaπavanje jedne na πtetudruge dovodi do ljudske pasivnosti (Bog sve Ëini; zaπto ulagati napore?)ili pokuπaja spaπavanja djelima (Kristov primjer ukazuje na Boæje zah-tjeve koji, kada ih slijedimo, omoguÊavaju spasenje). Uravnoteæeno razu-mijevanje odnosa boæanske i ljudske naravi ukazuje na odnos suradnjeizmeu Boga i ljudskog roda, pri Ëemu je Bog taj koji daje spasenje, aljudska biÊa spremno prihvaÊaju snagu Evanelja koje vrπi promjenu.SliËno tome, za Kristovo poslanje moæemo reÊi da je dvostruko: 1) otkup-ljenje i 2) promjena. Njegovom ærtvom naπi proπli prijestupi su oproπte-ni i tako je dana sila naπem duhovnom razvoju u buduÊnosti. Otkuplje-nje uvijek prethodi promjeni. Promjena prirodno slijedi. Kako Êe razu-mijevanje odnosa ove dvije naravi produbiti naπu zahvalnost Kristu ipomoÊi naπem krπÊanskom razvoju?

Za razgovor:1. Kako Kristova potpuna boæanska narav utjeËe na Njegovo posla-

nje?2. Kako Kristova potpuna ljudska narav utjeËe na Njegovo poslanje?3. Kako Kristova boæanska narav utjeËe na moje spasenje?4. Kako Kristova ljudska narav utjeËe na moje spasenje?5. Kako Kristova ljudska i boæanska narav utjeËu na moj evaneo-

ski rad i razumijevanje smisla?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Isusova ovozemaljska sluæba odnosila se na

obnavljanje ljudske naravi. Njegova boæanska narav pruæila Mu je silukojom je mogao nadvladati zlo i uniπtiti smrt. Njegova ljudska naravpruæila Mu je razumijevanje i vjerodostojnost meu onima koje je doπaospasiti. PolitiËke kampanje osvajaju se laæima: “Moj neprijatelj je tolikobogat da te ne moæe razumjeti.” Sotona ponavlja iste rijeËi. Meutim,dok promatramo Njegovo slabo tijelo prikovano na grubi drveni kriæ,izloæeno prirodnim silama, napuπteno od strane najbliæih uËenika, od-bacujemo Sotonine laæi. Krist dobiva vjerodostojnost i mi poËinjemo


imati povjerenje u tog vjernog Prijatelja. Krist nije viπe suzdræano, nad-naravno, bezobzirno uzviπeno BiÊe, veÊ onaj koji dijeli tamniËku Êelijus nama mada ima moguÊnost pobjeÊi iz Êelije smrti.

Aktivnost: Iznesite planove aktivnosti u kojima Êe Ëlanovi vaπegrazreda sluæiti kao Kristovi sluge meu nevjernicima u vaπoj srediniunapreujuÊi misijski rad za Krista. Razmislite koje bi aktivnosti ilidogaanja zadobila povjerenje ljudi u vaπoj zajednici kako biste moglipozvati greπnike na pokajanje, k preobraæavajuÊoj Boæjoj milosti. Raz-mislite o buduÊim aktivnostima, razgovarajte o moguÊim koracima kojivode od svjedoka koji pate do nositelja nade. Drugim rijeËima, kada vaπesvjedoËenje postane vjerodostojno, kako Êete πiriti Evanelje a da seponovno ne udaljite od njega? Kako vjernici mogu pozvati greπnike napokajanje bez pokazivanja samopravednosti s jedne strane i bez ublaæa-vanja grijeha s druge?


Pouka 3 12.—19. srpnja 2014.

Sveti Duh

KljuËni tekst: Ivan 14,16.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da iako se Krist uznio na Nebo, nije ostavljen i

napuπten.OsjeÊati: NaÊi Êe utjehu u Boæjem nepobitnom obeÊanju da Êe

uvijek biti blizu kada nam je potreban.»initi: Stavit Êe u stranu prepreke koje spreËavaju djelovanje Svetoga

Duha u svojem æivotu i æivotu drugih.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sveti Duh preuzima duhovno vodstvo.

A. Zaπto je bilo vaæno da Sveti Duh u osnovi bude isti kao Krist dabi bio Njegova ovozemaljska zamjena?

B. Na koje je naËine Sveti Duh bio sliËan, a na koje razliËit odKrista?

C. Zaπto bi bilo opasno da podredimo Osobe Boæanstva na temeljunjihovih uloga?

II. OsjeÊati: Utjeha Boæje stalne prisutnostiA. Zaπto Êe vjernici cijeniti Svetoga Duha ako cijene Isusa?B. Kako nam Boæja stalna prisutnost moæe donijeti mir u teπkim

okolnostima djelovanjem Svetoga Duha?C. Kako povjerenje u Boga moæe pruæiti silu svjedoËenju za Njega?

III. »initi: Sveti Duh ispunjava srce koje Ga je spremnoprihvatiti.

A. Kako vjernici mogu njegovati stav srca koji dopuπta SvetomeDuhu da nas ispuni?

B. Kako vjernici mogu potaknuti primljivo srce u drugima zbogistog razloga?

C. Kako crkva moæe ukloniti prepreke izlijevanju Svetoga Duha?


Saæetak: Isus je nauËavao da Êe Njegov boæanski Suradnik preuzetiduhovno vodstvo na Zemlji za vrijeme Njegove odsutnosti. Njegovisljedbenici neÊe biti napuπteni. Svaka potreba, svaka suza, svaka pobjedai dalje privlaËi boæansku pozornost.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 3,5-8; 14,16-18; 14,26; 15,26.

KljuËna misao za duhovni rast: Povezivanje sa Svetim Duhomotvara neograniËene moguÊnosti za krπÊanski razvoj i rast.

Samo za uËitelje: Na raËunalu povremeno moæemo vidjeti oglaseza sklapanje braka preko interneta. Neki ljudi ne mogu vjerovati dapojedinci ulaze u doæivotnu zajednicu s virtualnim strancem. Brakovisklopljeni izmeu osoba koje se dugo poznaju mogu imati problema —a kako li je tek u sluËaju brakova izmeu osoba koje se ne poznajudovoljno? Uspjeπno udvaranje omoguÊava osobama koje se ne poznajuda zapoËnu prijateljstvo i istraæe moguÊnosti za prisnije odnose. Upo-znavanje, otkrivanje karaktera i osobnosti druge osobe i sve veÊa bliskostpostupni su koraci koji vode braku. Preskakanje ovih koraka Ëestodovodi do razoËaranja i vrlo Ëesto do razvoda.

Iako vrlo vaæan, brak nikada nije bio glavna zajednica namijenjenaljudima. Bog je tu prednost saËuvao za sebe. Neki vjernici ulaze u zaje-dnicu s Bogom ne znajuÊi mnogo. Ova se zajednica vrlo Ëesto raskidakada doe do razoËaranja, obiËno zbog nepoznavanja boæanskog karak-tera i namjera. Isus je posvetio znaËajan dio svoje sluæbe predstavljajuÊiSvetoga Duha. PredviajuÊi svoje skoro uznesenje, znajuÊi za potrebuuËenika za osobnom zajednicom, prepoznajuÊi sve veÊe ovozemaljskeodgovornosti Svetoga Duha nakon Njegovog odlaska, Krist je dosta go-vorio o ulozi Svetoga Duha. PosveÊenim prouËavanjem Kristovih poukau ovom tekstu, vjernici mogu izbjeÊi gore spomenuta razoËaranja kojadovode do duhovnog pada i iskuse bogatstvo trajne zajednice s Bogom.

Uvodna aktivnost: Jedna od nezaboravnih Isusovih metafora jestprikazivanje Svetoga Duha kao vjetra. Puhnite u vlat trave, list ili neπtosliËno da doËarate djelovanje vjetra. Razgovarajte o osobinama vjetra, naprimjer: nevidljiv, snaæan, izaziva kretanje, proizvodi zvuk, ima razornumoÊ, moguÊi je proizvoaË energije itd. Povezani pojmovi mogu obuhva-titi: provjetravanje, gubitak daha, rad vjetrenjaËa, puhaËke instrumente.Pozorno razmotrite kako se ove metafore odnose na duhovan æivot ikako vjernicima pruæaju pouke o razvoju i napredovanju.


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: BuduÊi da je Boæji Duh danas aktivno nebesko

orue meu ljudima, vrlo je vaæno da vjernici shvate Njegovu Osobu,ulogu i karakter. Bez razumijevanja tih osnovnih pojmova, krπÊani su uvrlo nepovoljnom poloæaju. Njihov duhovni rast, pojedinaËno i zajedniËkosvjedoËenje i vizija za rad su ugroæeni. Naπe trenutaËno prouËavanjenudi moguÊnosti za ispravljanje tih nedostataka.

Biblijski komentarI. Vrhunski predstavnik

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 14,16-26; 15,26; 16,7-14.)

U svijetu sporta postoje izrazi prva i druga postava. Odnose se napodjelu natjecatelja na osnovi sposobnosti. Prvu postavu Ëine najus-pjeπniji i najiskusniji sportaπi. U sluËaju ozljede, igraËi iz druge postavezamjenjuju igraËe prve postave. Tada obiËno oËekujemo da igra te mom-Ëadi oslabi zato πto je smanjena razina njezine sposobnosti. U koπarcise ulaæu posebni napori da se ta pojava loπije igre smanji na minimum.BuduÊi da su zamjene Ëeste, vaænost zadræavanja visokog ritma igre sigraËima iz druge postave vrlo je vaæna. U koπarci je razvijen pojamπestog igraËa. Iako nije u poËetnoj petorci, ovaj igraË treba biti takovjeπt da igra njegove momËadi ne oslabi kada on ue u igru. Ovaj rezerv-ni igraË moæe posjedovati drukËije vjeπtine, imati razliËitu osobnost i nemora biti poput drugih igraËa. Ipak, igra momËadi ostat Êe na istojrazini, πto Êe ih na kraju dovesti do pobjede.

Ovo moæemo primijeniti i na duhovni æivot. Kako je Nebo zamije-nilo osnovni izraz boæanske ljubavi, Isusa Krista, prigodom Njegovogodlaska sa Zemlje? Tko je imao te nuæne osobine potrebne za postiza-nje odreenog zadatka? »ije Êe ime opravdati ukazivanje odanosti rezerv-nom voi? Moæe li netko drugi osim Boga — moæda neki istaknutianeo — zadovoljiti ove zahtjeve?

OËito da je “odbor za izbor” ograniËio moguÊnosti. Kao prvo, kan-didat koji dolazi u obzir mora biti jednak Mesiji koji odlazi. Mesija jeroen prije svake tvari (Koloπanima 1,15-17; Herejima 1,8-12; Ivan 1,1-14) i posjeduje vjeËni æivot. BuduÊi da je Krist bio neprijeporno Bog,Njegova zamjena mora isto tako biti pravo boæanstvo. Drugo, kandidattreba biti uvijek dostupan. Kristovo kraljevstvo se brzo πirilo. Ukratko,vjernici su naselili svaki kutak planeta Zemlje. Zahtjevi za boæanskompomoÊi nalagali su æurnost. Tko je mogao odmah odgovoriti na potrebeljudi πirom svijeta? Moæemo navesti joπ neke Ëinjenice, ali je izbor veÊsuæen na Boæjega Duha. Kristova zamjena bila je poput Krista, Bog u


bitku, mada razliËita Osoba, kao i sveprisutna, i samim tim sposobna daodgovori na istodobne zahtjeve πirom svijeta. Isus Ga paæljivo predstav-lja svojim uËenicima pred kraj ovozemaljske sluæbe. On je predstavnikosnovnog otkrivenja boæanske ljubavi! On Êe otkriti potpunu istinu.

Razmislite: Zaπto krπÊani trebaju biti oprezni kada raspravljaju onaravi Svetoga Duha?

II. Obazrivost: Djelovanje Duha(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 3,5-8; 15,26; 16,8-13 i

Djela 1,4-8.)

Iako se naπe trenutaËno prouËavanje usredotoËuje na Kristov nauko Svetome Duhu, nijedno istraæivanje neÊe biti potpuno bez razumijeva-nja djelovanja Svetoga Duha u Starom zavjetu i nadalje. Tekst u Postan-ku 1,1-3 pokazuje da je Boæji Duh sudjelovao u stvaranju. On je osposo-bio ljude za odreene pothvate: 1) pisanje Biblije (1. Petrova 1,10.11), 2)gradnju ©atora sastanka (Izlazak 31,3), 3) vodstvo (Otniel, Jiftah, David— Suci 3,10; 11,29; 1. Samuelova 16,13) i 4) prorokovanje (Luka 1,15.41.67; 1. Samuelova 10,9-13). Zatim, Sveti Duh je nadgledao i podupiraoKristovu ovozemaljsku sluæbu: a) Isus je bio zaËet Svetim Duhom (Luka1,35; Matej 1,20), b) bio je pomazan Svetim Duhom (Izaija 11,1.2; 42,1;Luka 3,22; 4,18; Djela 10,38), c) Sveti Duh Ga je vodio u Njegovimputovanjima na Zemlji (Luka 4,1.2) i d) Svetim Duhom prinio je sebe naærtvu (Hebrejima 9,14). KonaËno, Isus je uskrsnuo Boæjim Duhom (Rim-ljanima 8,11).

Kristov nauk i proroËanstva, meutim, ukazivali su na prisutnostDuha nakon Pedesetnice, kada su bili otkriveni dodatni aspekti Njego-vog boæanskog djelovanja. Za vrijeme Kristove odsutnosti, Boæji Duhima ulogu boæanskog glasnogovornika (Ivan 16,13). On takoer ima od-govornosti tuæitelja da osudi svijet zbog nevjerovanja (Ivan 16,8.9). Onnastupa kao branitelj Krista i Njegovih sljedbenika (Ivan 14,15-17; 15,25-27). On potvruje Kristovu pravednost prikazanu uskrsnuÊem i uznese-njem, i izriËe sud svijetu zbog Njegovog odbacivanja (Ivan 16,8-11). Duhoslobaa ljude od sile grijeha (Rimljanima 8,2) i utiskuje boæanska na-Ëela u srca vjernika (1. KorinÊanima 3,16; 2. KorinÊanima 3,3). BoæjiDuh djeluje na duhovnu obnovu, proces kojim prihvaÊanje Kristove za-mjenske ærtve mijenja æivot i stvara nov naËin æivota (Ivan 3,3-7). Duhobdaruje vjernike nadnaravnom silom (Djela 1,5-8) i neprestano æivi unjima, dajuÊi im duhovnu snagu i vlast (Rimljanima 8,9-11; 1. Korin-Êanima 3,16.17; 6,19). KonaËno, Sveti Duh daje duhovne darove vjerni-cima za izvrπavanje Kristovog poslanja (1. KorinÊanima 12).


Razmislite: Zaπto navodno pojavljivanje Svetoga Duha mora bitimjereno biblijskim mjerilima, a ne slijepo prihvaÊeno?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Jezgrovit prikaz i nepotpun kratak pregled dje-

lovanja Svetoga Duha iznesen u prethodnom tekstu ipak oslikava πirinuNjegovog djelovanja. Ipak, napori Duha neÊe nas spasiti ako ih odbaci-mo. »ovjekovo donoπenje odluka sada takoer stupa na scenu. RoditeljiËine osobnu ærtvu velikoduπno kupujuÊi boæiÊne poklone koji Êe bitizaboravljeni u sijeËnju. Graani se ne bune protiv doprinosa za uree-nje nekog zelenog parka ili djeËjeg igraliπta koje poslije nitko ne koristi.Pokraj Boæjeg neusporedivog dara spasenja koji je beskonaËno skup,mnoπtvo ljudi prolazi u neznanju. Spasenje ide samo uz poziv. Bognikoga ne prisiljava. Zaπto je svaka osoba odgovorna za svoj izbor?

Za razgovor:1. Kako ljudi mogu biti sigurni da je njihov æivot u potpunosti pod

vodstvom Svetoga Duha?2. Kako vjernici mogu ustanoviti koje su duhovne darove primili?3. Kako krπÊani mogu pomoÊi onima koji odbijaju predati svoj æivot

vodstvu Svetoga Duha?4. ©to ste poduzeli da biste odræali æivu zajednicu s Boæjim Du-

hom?5. Kako biste opisali olakπanje koje ste prvi put iskusili kada vas

je Duh oslobodio iz Sotonine vlasti?6. Kako vaπa crkva moæe na odgovarajuÊi naËin pouËiti vjernike o

vaænom, ali Ëesto zanemarenom djelovanju Svetoga Duha?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Apostol Luka kaæe da je Boæji narod nakon

primanja sile Svetoga Duha bio osposobljen za svjedoËenje. Ovo je po-zadina za sljedeÊu aktivnost. ©to vjernici trebaju raditi kada prime Sve-toga Duha?

Aktivnost: Marljivost ameriËkog naroda pretvorila je ovaj uspavanikontinent u najproduktivnije podruËje u povijesti u gospodarstvu. Sred-stva su bila nedovoljno koriπtena generacijama iako ih je uvijek bilo.Sveti Duh je oduvijek bio prisutan, iako se Njegova sila rijetko kada upotpunosti koristila. Promatrajte svoju druπtvenu sredinu i moleÊi se zavodstvo Duha, osmislite sluæbu koja Êe odgovoriti njezinim odreenimpotrebama. Budite jednostavni, sloæenost ostavite multinacionalnim


korporacijama, πto vi niste. Ostvarite je uz silu Svetoga Duha, ali seËuvajte od neuspjeha ako se vaπi planovi oslanjaju samo na trenutaËnovidljiva sredstva. Dopustite Duhu da uËini za vas ono πto ne moæeteuËiniti sami.


Pouka 4 19.—26. srpnja 2014.

Spasenje


UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe Boæji dar vjeËnog æivota kao jedino rjeπenje opÊeg

problema smrti.OsjeÊati: Iskusit Êe slobodu od kazne za grijeh i njegove sile, uklju-

ËujuÊi i posljedicu grijeha, a to je smrt.»initi: Prihvatit Êe dar vjeËnog æivota koji je tako skupo plaÊen, a

opet velikoduπno svima ponuen.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bog nudi jedino rjeπenje smrti.

A. ©to mislite zaπto je Ivan 3,16 postao najpoznatiji redak u Sveto-me pismu?

B. Koje su teænje ljudske duπe ispunjene obeÊanjem o vjeËnomæivotu?

C. U nekrπÊanskim religijama ljudi traæe Boga i nastoje Mu ugoditi.U krπÊanstvu Bog poduzima prvi korak da nas pronae. Kako objaπnja-vate ovu razliku?

II. OsjeÊati: Spasenje nas oslobaa od kazne i sile grijeha.A. Kako nas osjeÊaj krivnje i srama priprema da traæimo spasenje

koje Bog besplatno nudi?B. Kako doktrine koje naglaπavaju slobodu od kazne za grijeh, ali

ne i slobodu od njegove sile, umanjuju iskustvo svojih sljedbenika?C. Kako se vjernici mogu suoËiti s uæasom smrti kada su jednom

doæivjeli dar spasenja?

III. »initi: Dar vjeËnog æivota je beskoristan ako se neprihvati.

A. Koje se prepreke javljaju kada ljudi æele prihvatiti Kristov veliko-duπni dar vjeËnog æivota?

B. Kako ljudi mogu biti ohrabreni da prihvate dar vjeËnog æivota?


Saæetak: Spasenje koje Bog daje nudi potpuno osloboenje od gri-jeha i njegovih posljedica.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 3,16.

KljuËna misao za duhovni rast: Bog nudi ljudskom rodu potpunuobnovu dajuÊi spasenje od kazne za grijeh, njegove sile i na kraju samenjegove prisutnosti.

Samo za uËitelje: Iako su sve pouke u ovom tromjeseËju vaæne,moæda je najvaænija ona koju trenutaËno prouËavamo i ona koja slijedi.Razmiπljat Êemo o neiscrpnom bogatstvu boæanske milosti koja nam jevelikoduπno omoguÊila spasenje, a onda Êemo ispitati naËin na koji tospasenje moæemo prihvatiti u osobnom æivotu.

Uvodna aktivnost: Zamislite da pripremate hranu za prijatelje kojuim trebate poslati kao dar. Je li bolje da hranu posluæite toplu ili hlad-nu? Zamislite da dostava hrane mora neoËekivano biti odgoena. U me-uvremenu se topla hrana hladi, a hladna grije i tako gubi æeljeni ukus.Kako ta neoËekivana odgoda i promjene u kvaliteti mogu utjecati naocjenu pripremljene hrane od strane vaπih prijatelja? Kako vrijeme do-stave i primanja tog dara moæe promijeniti stav i glediπte o njemu?

Razmislite: Zaπto nam Bog nudi dar spasenja? ©to to otkriva onaravi boæanske ljubavi?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mojsije je zabiljeæio Sotoninu prvu izgovorenu

laæ: “NeÊete umrijeti.” Prvi stanovnici Zemlje su, naæalost, povjerovali uto. Jedan aforizam glasi: “Prisnost dovodi do nepoπtovanja.” Moæda suse naπi prvi roditelji nesvjesno toliko navikli na Boæju prisutnost da sugreπkom sveli Boæanstvo na razinu Ëovjeka. Zaπto bi oni — inteligentni,neovisni, vladari Zemlje, bili podËinjeni nekom drugom? Koje je pravoimao Bog, joπ jedan poznanik iz Vrta, da donosi zakone i upravlja njiho-vim æivotom? Oni su drsko sagrijeπili stavljajuÊi u stranu boæanskeupute zbog vlastitih teænji. Skupo voÊe! Njihov “æivotni raËun” doæivioje bankrot i izloæio ovaj planet vrlo skupoj pobuni zato πto su povjero-vali Luciferu. Smrt je u potpunosti zavladala ljudskim rodom. Tada sunastala dodatna zanimanja: lijeËnici, medicinske sestre, istraæitelji kojiutvruju uzroke smrti, pogrebnici, bolniËko osoblje. Ovi i deseci drugih


trebali bi im zahvaliti za zaposlenje. Zavladala je smrt. Kako moæemosprijeËiti uznemirenost koja vlada u oËekivanju smrti? Tko moæe pre-tvoriti beznae u nadu? Kako Ëlanovi razreda mogu doæivjeti sloboduponuenu preko Svetoga pisma koje ih oslobaa od strepnje u æivotu?

Biblijski komentarI. Spasenje koje se svima besplatno nudi

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 3,16; 6,44 i Luke 18,9-14.)

Roditelji koji sahrane svoje dijete doæivljavaju neizrecivu bol. Naπnebeski Otac spremno je ærtvovao svojeg jedinoroenog Sina, promatra-juÊi, naizgled bespomoÊan, kako se Krist sruπio pod teæinom nagomila-nih ljudskih prijestupa i kriæa. Bog je bio svjedok kako trnov vijenacprobada Njegovo slabo tijelo i krv, koja teËe niz lice, boji Kristovo tijelotamnocrvenom bojom. Vojnici — grubi, nedostojni i okrutni — nemilo-srdno su ismjehivali svojeg Spasitelja. Samopravedni vjerski voe uzvi-kivali su: “Raspni Ga!” Posluπni dræavni uglednici iz straha su napustiliIsusa. UËenici su se razbjeæali na sve strane. Kada je Krist uputio moli-tvu Bogu, vladala je samo tiπina. OËaj Ga nije mogao probosti veÊomsilinom. TisuÊe uplakanih anela uznemireno su Ëekali, spremni dauniπte nebeske neprijatelje. Shrvani bolju, nisu mogli razumjeti zaπtoIsus, njihov cijenjeni Zapovjednik, ne moæe primiti njihovu pomoÊ. Toπto su Ga napustili nepouzdani vladari, bezvoljni vjerski voe i slabiuËenici bilo je jedno, ali ni Njegov Otac nije odgovarao kada Mu je biotoliko potreban. Zaπto je Isus trebao umrijeti za ove neposluπne sve-Êenike, nezahvalne sljedbenike, kukaviËke vladare i ono neuko mnoπtvoljudi? Sunce je poËelo zalaziti, obiljeæavajuÊi kraj Isusovih posljednjihtrenutaka patnje. Njegovo tijelo odmah je trebalo biti grubo skinuto skriæa izobliËivπi se joπ viπe. Samo su Josip iz Arimateje i Nikodem izJeruzalema poπtedjeli Krista poniæenja da kao zlikovac bude sahranjenu neobiljeæenoj grobnici. Takva je bila cijena otkupljenja za naπe prije-stupe.

Tuæno je i ironiËno to πto mnogi vjernici smatraju spasenje svojimpravom. Kakva umiπljena i pretjerana uvjerenost! Oni smatraju dazasluæuju spasenje zato πto ga je Bog obeÊao. Kako ovaj stav oslikavaplitkost jeftine milosti! Nedostojni greπni smrtnici stavljaju u zalog Stvo-ritelja Ëitavog svemira! Nebeska raËunica tvrdi drukËije. Ljudski rod jevjeËno zaduæen, potpuno bez zasluga, bespomoÊan i bolestan kada jeudaljen od Boga. Krist niπta ne duguje. Greπna ljudska biÊa duguju sve.


Razmislite: Usporedba u Luki 18,9-14 opisuje dva vjernika. Kojipokazuje pravo krπÊansko iskustvo? Koje karakteristiËne stavove pri-kazuje to iskustvo?

II. Osloboeni grijeha(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 4,18.)

Krist je namjerno bio pognut dok Njegov pogled pun milosti nijeprivukao njezinu pozornost. Oskudno odjevena, nasilno odvedena izneke spavaÊe sobe, izloæena javnosti s nepoπtovanjem, nije mogla oËe-kivati taj suosjeÊajni izraz lica. Muπkarci su je poæudno promatrali, alinikad s ljubavlju. Njezina proπlost bila je burna. Druπtveno odbaËena,postala je igraËka u rukama prepredenih, legalistiËkih farizeja koji su jeæeljeli iskoristiti u politiËke svrhe. TraæeÊi priliku da Kristu postavezamku, ugovorili su nemoralni susret, a onda je, kao sluËajno, uhvatilina djelu. Gurnuli su je pred Isusa. Poboæno navodeÊi Mojsijeve spise,æeljeli su Ëuti Isusovo miπljenje. Ako je osudi u skladu s Mojsijevimzakonom, Njegov ugled pred mnoπtvom bit Êe doveden u pitanje. Ako jeoslobodi optuæbe, ovi licemjerni farizeji optuæit Êe Ga da krπi zakon.Isus je odmah odgovorio. On nije opravdao njezino nemoralno ponaπa-nje, niti je zahtijevao da se zasluæeno kazni. Ponudio joj je oprost iohrabrenje i na kraju joj uputio opomenu s ljubavlju: “Ne grijeπi viπe.”

Svi prisutni farizeji bili su takoer greπnici. Oni su se udaljili odosuene greπnice. Æena je, meutim, otiπla primivπi oprost, osnaæenaprotiv kuπnji, osloboena svoje straπne proπlosti. U ovom dogaaju vjer-nici mogu vidjeti kako Isus djeluje. On prvo odbacuje Sotoninu osuduoslobaajuÊi greπnika koji se kaje od proπlosti koja ga progoni i pruæa-juÊi mu oprost. Zatim oslobaa ove pokajnike Luciferovih snaænih kuπ-nji osposobljavajuÊi ih da æive poboænim æivotom. Prvo opravdan, zatimposveÊen, Boæji narod je spreman za Nebo.

Razmislite: ©to se obiËno dogaa kada sa spasenje tumaËi samokao oprost ili samo posveÊenje? Kako vjernici mogu odræati ravnoteæuizmeu oprosta i posveÊenja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Darovi su bezvrijedni kada se ne koriste. Naπe

trenutaËno prouËavanje istiËe najveliËanstveniju priËu ikada ispriËanu,najdivniji dar ikada poklonjen. Spoznaja o Boæjoj neusporedivoj ærtvizahtijeva odluku. Ako uËitelji zajedno s uËenicima propuste ovu prilikuda donesu odreene odluke, netko od prisutnih moæda neÊe doæivjeti


otkupljenje. Æivot je prolazan i ne daje nikakvo jamstvo. To moæe bitineËija posljednja prilika. Nekog uËitelja moæe odvratiti to πto su Ëlanovinjegovog razreda veÊ vjernici crkve, navodno obraÊeni sveti ljudi, ljudikoji su veÊ zapazili tu moguÊnost izbora. Takve pretpostavke su razum-ljive, ali mogu biti i opasne. Izreku “bolje biti siguran nego da se poslijekajeπ” sigurno moæemo primijeniti ovdje. UpuÊivanje tog poziva takoerdaje posveÊenim vjernicima priliku da obnove svoje duhovne obveze. Uzmolitvu razmislite kako se ovaj boæanski poziv moæe uputiti drugima.

Za razgovor:SjeÊate li se uvodne aktivnosti o pripremanju hrane? Razmislite

kakav bi bio ishod ove dostave hrane da se ona moæe posluæiti naodgovarajuÊoj temperaturi. Zatim iskoristite sljedeÊa pitanja da ustano-vite kakva bi se hrana mogla posluæiti na manje odgovarajuÊoj tempe-raturi.

1. Bi li hrana bila bolja i ukusnija da je posluæena u odgovarajuÊimuvjetima?

2. »ak i ako se ne pojede kada je najukusnija, sadræi li ona i daljeosnovne sastojke koji bi bili korisni tijelu?

3. Kada je najbolje vrijeme da “otvorimo” Boæji dar spasenja? Kadadar ima najbolji okus?

4. Ako su ljudi propustili prilike da prime spasenje, trebaju lioËajavati i na isti naËin propustiti i kasnije prilike? Je li nebeska hranai dalje dostupna iako propuπtene prilike mogu dopustiti Sotoni da done-se gorka iskustva?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Sveto pismo nudi vjernicima tri glavna razloga za

oboæavanje Boga: 1) stvaranje, 2) svakidaπnja briga, 3) otkupljenje. Pou-ka za ovaj tjedan bavi se treÊim. Pruæite izazov Ëlanovima razreda daodgovore na ponueno spasenje.

Aktivnost: Ova Êe aktivnost biti uvjetovana sposobnostima i duhov-nim darovima koje posjeduju Ëlanovi vaπeg razreda. Zamisao je da pri-preme neπto kao odgovor na spasenje koje im je tako velikoduπno dano.Neki Ëlanovi razreda mogu skladati glazbu ili napisati stihove za nekupoznatu melodiju. Neki mogu pisati poeziju, napraviti mozaik ili nasli-kati sliku. Drugi opet mogu napisati dramski tekst koji Êe izvesti unekoj sljedeÊoj prigodi. Neki Êe æeljeti pokazati da cijene Boæji darsvjedoËenjem.


Pouka 5 26. srpnja—2. kolovoza 2014.

Kako biti spaπen

KljuËni tekst: Ivan 3,14.15.

UËenici ÊeZnati: NauËit Êe kako moæe primiti spasenje u vlastitom æivotu.OsjeÊati: Radovat Êe se πto je smrtni zahvat grijeha slomljen oslo-

baajuÊom Isusovom silom.»initi: Podijelit Êe ovu neusporedivu vijest s prijateljima, roacima,

poslovnim suradnicima, Ëak i neznancima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Spasenje se prihvaÊa prepoznavanjem stanja u kojemse nalazimo, pokajanjem i vjerom.

A. Kako moæemo prepoznati koliko nam je doista potrebno duhov-no izbavljenje?

B. Kako moæemo nadvladati oholost, samouvjerenost i sve ono πtonas spreËava da se pokajemo?

C. Zaπto je u prihvaÊanju spasenja potrebna vjera?

II. OsjeÊati: Sloboda koju krπÊani uæivaju Ëini ih radosnima.A. ©to mislite zaπto je Krist izabrao vjenËanje, jedinstvenu proslavu

u bliskoistoËnoj kulturi, kao pozadinu za priËu o spasenju?B. ©to se dogaa s radoπÊu vjernika svaki put kada odbiju praved-

nost koja je prikazana svadbenim ruhom? (Ne zaboravite da je ova pra-vednost dvostruka: oprost i posveÊenje.)

C. Kako krπÊani mogu njegovati osjeÊaj slobode i proslave u svojemdomu, crkvi i krπÊanskim πkolama?

III. »initi: Dijelimo Radosnu vijest o spasenju s drugima.A. Kako vjernici mogu potaknuti nevjernike da postanu potpuno

posveÊeni Kristovi uËenici?B. Kako vjernici mogu izgraditi zajedniËke interese s nevjernicima

kako bi se odazvali Evanelju?


Saæetak: BuduÊi da Bog æeli da se svi spase, put kojim moæemodoÊi k Njemu jednostavan je i svima pristupaËan. Prepoznavanje vlasti-tih potreba, pokajanje, vjera u Krista, jedinog Spasitelja kojeg ovaj svijetpoznaje, ispunjava nas radoπÊu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 3,14.15.

KljuËna misao za duhovni rast: Dar spasenja mora biti praÊenosobnim prihvaÊanjem spasenja koje se postiæe vjerovanjem u IsusaKrista.

Samo za uËitelje: Bog je svakom ljudskom biÊu dao slobodnu voljuda odluËi u kojem Êe smjeru krenuti njegov duhovni æivot. Muπkarci,æene, bogati, siromaπni, pripadnici visokog druπtva, druπtveno odbaËeni,obrazovani, oni koji su napustili πkolovanje — svatko odluËuje o svojemduhovnom æivotu bez obzira na podrijetlo. Osnovna odluka tiËe sepovjerenja u Boga. Ne postoji neutralni teren. Vjera i nevjerovanje is-kljuËuju jedno drugo.

Brak pruæa odgovarajuÊu sliku. Ljudi su u braku ili nisu u braku.“DjelomiËan brak”, “ograniËeni brak”, “honorarni brak”, “povremeni brak”i sliËni nazivi sadræe u sebi paradoks. Osobe koje se zabavljaju nisu ubraku. ZaruËene osobe nisu u braku. Brak ne postoji dok se ne usposta-ve zajedniËke obveze. Zbog grijeha, ova zajednica se moæe ukinuti. Raz-voda ima sve viπe. BraËno stanje i odreene prednosti, meutim, presta-ju razvodom. Ljudi su u braku ili nisu u braku. Sada zamijenite rijeË“spasenje” rijeËju “brak”. NauËava li Sveto pismo o “djelomiËnom spa-senju”, “ograniËenom spasenju”, “privremenom spasenju”? Do duhov-nog razvoda dolazi kada se prethodne obveze odbace. Jedno je sigurno:Ëovjek ili prima spasenje ili ne prima. To je njegov izbor. Pouka za ovajtjedan naglaπava vaænost odluËivanja u pogledu duhovnog æivota. Kadaljudi ne izaberu spasenje, ne mogu biti spaπeni. Neka to nadahnuÊeupravlja naπom pripremom da uputimo Boæji poziv drugima za njihovospasenje.

Aktivnost: Razgovarajte uopÊeno o gradnji kuÊe. Izbjegnite struËneizraze da bi se oni koji se time ne bave mogli ukljuËiti u razgovor. ©tose obiËno prvo radi? (Temelj.) ©to zatim slijedi? (Zidovi, ulaz, prozori.)©to se gradi nakon toga? (Krov.)


Razmislite: Kod gradnje kuÊe slijedimo zdravorazumske upute.Zaπto se sve mora raditi spomenutim redoslijedom? ©to se dogaa kadase neki korak preskoËi? SliËno tome, spasenje slijedi odreeni logiËkiredoslijed. Razumijevanje tog procesa pruæa temelj za razumijevanjespasenja.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ProuËavanjem pouke za ovaj tjedan proÊi Êemo

pojedine stupnjeve koji vode do spasenja. NadovezujuÊi se na prethodnuanalogiju, ovi stupnjevi mogli bi biti oznaËeni kao hodanje, zaruke ibrak. Svaka podudarnost ima nedostatke, tako ni ova nije izuzetak.Ipak, ovaj redoslijed pruæa dovoljno sliËnosti da opravda svoju upotre-bu.

Biblijski komentarI. Prepoznavanje duhovnih potreba

(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 5,27-32.)

Prvi stupanj koji vodi k spasenju obuhvaÊa prepoznavanje vlastitihpotreba. Prije udvaranja zainteresirane strane osjete osobnu prazninuili neispunjenost, potrebu za druæenjem i razumijevanjem. Ovi osjeÊajioznaËavaju stupanj prepoznavanja u udvaranju. Prepoznavanje, drugimrijeËima, poËinje kada muπkarac i æena osjeÊaju da upotpunjuju jednodrugo. Dok god ne prepoznaju u sebi osjeÊaj neispunjenosti, nedostajatÊe im poticaj za udvaranje.

Razmislite kako se to odnosi na duhovni æivot. Kada su ljudi ispu-njeni sobom ne prepoznajuÊi svoje osnovne duhovne teænje, poticaj zaduhovnim udvaranjem nedostaje. Samodovoljni ljudi osjeÊaju se pot-punima. To je bila odlika Laodicejske crkve. “Ti tvrdiπ: ‘Bogat sam,nagomilao sam bogatstvo; niπta mi ne treba’, a ne znaπ da si upravo tinesretan, i bijedan, i siromaπan, i slijep, i go.” (Otkrivenje 3,17) Crkvaje bila u beznadnom stanju zato πto to nije uvidjela i prepoznala.

Uvodni biblijski tekst za ovaj odsjek prikazuje ovo naËelo. LevijevotrenutaËno stanje prijetilo je da bude iskljuËen iz kraljevstva. Da jeustrajao u tome, nikada ne bi bio spaπen zato πto mu je nedostajaopoticaj da teæi duhovnom izbavljenju. Oni koji sebe smatraju praved-nima stoje u duhovnom æivom pijesku. Dok god ne prepoznaju opasnoduhovno stanje u kojem se nalaze, ne mogu doæivjeti zadovoljstvospasenja. Ako se vratimo naπoj analogiji, prepoznavanje moæe prikazi-vati i trenutak kada greπnik susreÊe Krista prvi put i osjeÊa da njegovapraznina moæe biti ispunjena Boæjom miloπÊu.


Razmislite: ©to spreËava realnu procjenu naπeg duhovnog stanjakoja bi nam mogla omoguÊiti spasenje?

II. Pokajanje zbog grijeha(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 3,2; 4,17; Djela 2,38; 3,19.)

Prepoznavanje vlastitog stanja nije dovoljno za prihvaÊanje spase-nja. “I avli to vjeruju i — drπÊu.” (Jakov 2,19) Ono πto neizostavnoslijedi jest pokajanje. Usporeivanje pokajanje sa zaruËivanjem moæeizgledati nevjerojatno i moæda je najslabija karika ove analogije. Ipak,razmislite o sljedeÊem. Zaruke su vrijeme kada dvoje ljudi uklanja pre-preke koje ih razdvajaju, posveÊujuÊi se dugovjeËnoj vezi. Udvaranje jeimalo svoju svrhu vodeÊi ih od oduπevljenja i slijepog zaljubljivanja dodubinskog zanimanja i znaËajnog meusobnog povezivanja.

Razmislite o sliËnostima s duhovnim æivotom. Pokajanje obuhvaÊapoËetni odgovor koji nadilazi prepreke koje je ljudski rod postavio izme-u sebe i Boga. Pokajanje ukljuËuje priznanje grijeha, doæivljavanjeiskrenog kajanja, okretanje od grijeha i odlazak na pravi put. To moæeutvrditi stazu za zajednicu u vjeËnosti. Duhovno udvaranje, okarakteri-zirano sve veÊim poznavanjem Spasitelja, sve veÊim emocionalnim ulaga-njem i sve veÊom ispunjenoπÊu koju dobivamo iz te zajednice, zavrπavasvoj dio posla. Osobna izloæenost Spasiteljevom utjecaju naglaπava naπunedovoljnost, otkriva naπu bijedu i vodi nas u pokajanje. Pokajanjenadvladava duhovne prepreke i priprema nas za potpuno posveÊenje.

Razmislite: ©to se dogaa kada vjernici izostave jedan od tri stup-nja iskrenog pokajanja?

III. Vjera u Isusa(Prisjetite se u razredu teksta iz Ivana 1,12 i 6,69.)

Pokajanje nas vodi na prag vjere buduÊi da je vjera jedini logiËnizakljuËak: prepoznajuÊi svoje potrebe, iskreno se kajuÊi i uklanjajuÊiprepreke koje ih dijele od Boga, greπnici koji se kaju sada su spremniza vjeru u Isusovu silu da izbavi. Ako ovaj posljednji korak previdimo,odmah Êe nastupiti beznae.

Vjerovanje u Kristovu sposobnost da nas spasi i stavljanje Ëitavogæivota u Njegove ruke, prirodan je nastavak prva dva koraka. Prepozna-vanje vodi pokajanju. Pokajanje vodi spasonosnoj vjeri. Spasonosna vje-ra jednostavno znaËi da Ëovjek prihvaÊa Kristovu smrt na Golgoti kaoærtvu pomirnicu za svoje grijehe i Njega prihvaÊa za svojega Gospodina.Koju blaæenu sigurnost dobivamo brakom s Janjetom?


Razmislite: Kako prepoznavanje naπe potrebe za Kristom vodi po-kajanju?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: OdjeÊa u Svetom pismu Ëesto se koristi kao

metafora za karakter i osobnost. U nekim kulturama djeca prave lutkeod papira. MijenjajuÊi im odjeÊu, lutke mogu prikazivati razliËita zani-manja, povijesna razdoblja, naËin æivota, Ëak i osobine. PoËevπi od Ada-ma i Eve, odjeÊa ima duhovno znaËenje. U usporedbi o svadbenom ruhuIsus daje duhovne pouke koristeÊi se odorom. Koje duhovne poukeiznosi ova usporedba?

Aktivnost: KoristeÊi se slikom odjeÊe i papirnatih lutkica, pozoviteËlanove razreda da opiπu odjeÊu koja bi najbolje oslikavala njihovo is-kustvo spasenja. Ne zaboravite tri stupnja prihvaÊanja spasenja o ko-jima smo prouËavali u ovoj pouci.

Za razgovor:1. Kako krπÊani mogu izbjeÊi zamku prepoznavanja svojeg jadnog

stanja bez njegovanja odgovarajuÊe spasonosne vjere?2. Kako krπÊani mogu napraviti razliku izmeu æaljenja, kajanja i

iskrenog pokajanja?3. ©to je pokazatelj vaπeg pokajanja?4. Kako krπÊani mogu pomoÊi drugima da prepoznaju svoje pravo

duhovno stanje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: UËitelji su pozvani da pruæe prilike za duhovnu

obnovu. Je li vaπe iznoπenje pouke za ovaj tjedan pruæilo nove prilikeËlanovima razreda da odgovore na Kristov osobni poziv?

Aktivnost: Ohrabrite Ëlanove razreda da ispitaju sebe i vide jesu lise u potpunosti predali Isusu. Mogu razmisliti o tome u tiπini ili ihpozovite na tihu molitvu.


Pouka 6 2.—9. kolovoza 2014.

Rasti u Kristu

KljuËni tekst: 2. KorinÊanima 5,17.

UËenici ÊeZnati: Saznat Êe da je Bog omoguÊio sve πto je potrebno za krπÊan-

ski rast i razvoj.OsjeÊati: Osjetit Êe osobno zadovoljstvo zbog bliskog preobraæava-

juÊeg susreta s Bogom koji potiËe osobni duhovni rast.»initi: Rast Êe u znanju, mudrosti i zahvalnosti za ono πto je Bog

uËinio u naπem æivotu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Iskustvo novoroenja nadahnuto je Boæjom voljom, ane ljudskim naporima.

A. Zaπto poπtovanje slobode spreËava Boga da nas prisili na poslu-πnost?

B. Kako Kristov æivot potiËe naπu æelju za krπÊanskim rastom iuËeniπtvom?

C. ©to se dogaa s naπim duhovnim rastom kada se prekine naπastalna ovisnost o Kristu?

II. OsjeÊati: Zdrav, zadovoljavajuÊi odnos s Bogom potiËeduhovni rast.

A. Kako prihvaÊanje Boga razumom prelazi u zadovoljavajuÊu emo-cionalnu privræenost?

B. Kako zdrava duhovna zajednica doprinosi duhovnom rastu?C. Kako se moæe sprijeËiti emocionalno uniπtavanje prouzrokovano

legalistiËkim pristupom spasenju?

III. »initi: Vjernici mogu rasti u znanju, mudrosti i iskustvu.A. Kako vjernici mogu biti sigurni da imaju stalnu zrelu duhovnu

zajednicu?B. Kako se vaπi svakidaπnji planovi mogu promijeniti ako se

usredotoËite na krπÊanski rast?


C. Kako krπÊani mogu njegovati duhovni rast drugih ljudi?

Saæetak: KrπÊanski rast je prirodna posljedica zdravog odnosa sBogom i odgovarajuÊih prilika koje se njeguju u Crkvi. U takvim seokolnostima osobni rast umnoæava evaneoskim rastom.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 2. KorinÊanima 5,17.

KljuËna misao za duhovni rast: KrπÊanski rast je prirodna poslje-dica zdravog odnosa s Bogom i odgovarajuÊih prilika koje se njeguju uCrkvi.

Samo za uËitelje: DrveÊe raste ili umire. Rast ukazuje na æivot.KrπÊani isto tako rastu ili umiru. KrπÊanska vjera je djelotvorna, postu-pna i stvaralaËka. Kada krπÊani zanemare ove osobine, krπÊanski rastprestaje.

Kako se njeguje æiva, napredna, snaæna vjera? Bavljenje poljopri-vredom pruæa nam pravi primjer. Rast poËinje kada je sjeme zdravo izemljiπte plodno. Vremenski uvjeti takoer daju svoj doprinos pruæa-njem odgovarajuÊe ravnoteæe izmeu padalina i sunËevog svjetla. Trenu-tak kada biljke dobivaju kiπu ili sunËevo svjetlo takoer je vaæan. Akosu temperature niæe od uobiËajenih, mogu usporiti i zaustaviti klijanje.Nedovoljna koliËina padalina moæe ugroziti æetvu. »ak i odgovarajuÊekoliËine padalina koje stiæu u pogreπno vrijeme mogu uniπtiti ljetinu.Lepeza moguÊih opasnosti je nezamisliva. Uspjeπno bavljenje poljo-privredom rezultat je razliËitih postupaka koji ove opasnosti svode naminimum kada se pruæa odgovarajuÊa njega (gnojenje, vlaga, sunËevosvjetlo) i æetva obavlja na vrijeme. Uspjeπan duhovni rast odvija se usliËnim okolnostima. Spremno srce (sjeme) pada u sredinu koja pruæanjegu (tlo), gdje prima duhovno ohrabrenje (sunËevo svjetlo) i boæanskepozive (padaline). RazliËite vrste njege (molitva, biblijski tekstovi, oso-bno svjedoËanstvo, Ëak i dar stradanja i drugi Ëimbenici) gnoje sjemekoje poËinje klijati. Dodatno sunËevo svjetlo priprema zrelu biljku zaæetvu.

Rezultat su duhovne odluke (poænjeveno sjeme). Ovi novi vjernici(trenutaËno poænjeveni) ponovno ulaze u svijet (zemlju) i proces se po-navlja.

Uvodna aktivnost: Razgovarajte o uvjetima u kojima biljka raste ivene. Odgovor moæe obuhvatiti: uskraÊivanje vlage, pretjerano gnojenje,


uskraÊivanje hranjivih sastojaka, loπa priprema zemljiπta, oπteÊenje bilj-ke, visoke/niske temperature i drugi nepovoljni vremenski uvjeti.

Razmislite: Prenesite razgovor na duhovni rast. Kako moæemo nje-govati duhovni rast? Kako duhovno napredovanje moæe biti prekinuto?Kojim se sredstvima koristi Sotona da sprijeËi rast vjernika? Suprotnotome, πto Bog Ëini za uspjeπan krπÊanski rast?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: KrπÊanski rast je korjenit i potpuno preobraæa-

vajuÊi. Ljudska greπnost je, s druge strane, potpuno poniæavajuÊa. Ljud-sko srce je po svojoj naravi, ma koliko izgledalo “dobro”, poput prljavehaljine u usporedbi s boæanskim mjerilima. Nebeska procjena ljudskogstanja zahtijeva potpunu promjenu: samo izvanjska promjena nije do-voljna. Uniπtavanje ostataka i gradnja novih temelja — razapinjanje tje-lesnog i raanje novog duhovnog biÊa — jedino je rjeπenje. ProuËavanjeza ovaj tjedan potiËe nas da cijenimo nebesko poærtvovno zalaganje zanaπe duhovno otkupljenje, da prihvatimo te boæanske izvore dok seborimo s kuπnjama i da se ukljuËimo u izgradnju Kristovog tijela, NjegoveCrkve. NajveÊa potreba svijeta, osim Krista, jest Kristovo tijelo vjernikakoji jasno pokazuju Njegov suosjeÊajni karakter. Kretanje u tom smjeruje osobni duhovni rast.

Biblijski komentarI. Iskustvo novoroenja

(Prisjetite se u razredu teksta iz Ivana 3,1-16.)

Iako je bio bogat, obrazovan i cijenjen, Nikodema je neobiËno pri-vukao skromni NazareÊanin. Zabrinut zbog slabe duhovnosti izraelskihvjerskih voa, bio je privuËen Kristovim neiskvarenim ponaπanjem.Isusovo nedavno ËiπÊenje Hrama privuklo je njegovu pozornost. Divio sekako Onaj koji nije pohaao πkolu nastupa s tako dojmljivim autorite-tom. SjeÊajuÊi se kako se Izrael kroz povijest ophodio prema Boæjimprorocima, Nikodem je bio uznemiren zbog loπeg ophoenja prema tomnepoznatom Galilejcu. Iako je savjetovao voama da budu oprezni splanovima usmjerenim protiv Krista, ipak Mu je oklijevao pruæiti otvore-nu potporu. Umjesto toga, osobno se sastao s Njim u tajnosti.

Svjestan svojeg druπtvenog i politiËkog poloæaja, Nikodem nije æelioda njegov susret s Isusom bude izloæen pogledu javnosti. Isus je pristaona njegovu molbu da se sretnu noÊu. Skriven noÊnim sjenkama, ovajistaknuti farizej bio je neobiËno uplaπen i uznemiren. Pribravπi se, po-


kuπao je zapoËeti razgovor laskajuÊi Isusu. Ukazao je na Njegov vrhun-ski nauk i nevjerojatna Ëuda. Isus se, meutim, nije osvrtao na laskanjei uËtive rijeËi, veÊ je iskoristio priliku da produbi duhovnu spoznaju uNikodemovom srcu. Sa sigurnoπÊu je izjavio: “Valja vam se odozgo [na-novo] roditi.” GrËka rijeË anothen koja znaËi “odozgo”, ima dvostrukoznaËenje. Ta igra rijeËima takoer se moæe shvatiti i kao “nanovo roditi”,πto je oËito bilo u Nikodemovom sluËaju. On se usprotivio govoreÊi daje takvo roenje u tjelesnom smislu nemoguÊe. Kristov odgovor imao jepreneseno znaËenje, nije se odnosio na bioloπko roenje ukazujuÊi takona zavjetna obeÊanja izgovorena prije mnogo godina preko proroka Je-remije i Ezekiela. Te noÊi Isus je govorio o Boæjem obeÊanju o zajednicikoja Êe se temeljiti na “novom srcu”. Boæanski lijeËnik bio je spremanda izvrπi hitnu transplantaciju srca. Nikodem je, meutim, ustuknuopred sloæenim i velikim istinama koje su zaokupile njegov um i koje Êese tek poslije pokazati u njegovom æivotu i donijeti mu spasenje.

Iskustvo novoroenja o kojem je Isus govorio moæe se doæivjeti nadramatiËan naËin (na primjer Pavlovo iskustvo na putu u Damask) ilineprimjetno (na primjer Timotejeva postupna izgradnja vjere pod utje-cajem majke i bake). Bez obzira na to, rezultati su isti: otkupljen, pro-mijenjen æivot. “Novoroenje” oznaËava duhovnu predaju i ponizno pri-znanje da su bez boæanske milosti ljudska biÊa spremna na neizrecivezloËine. Cijenjeni, uspjeπni ljudi, Ëak i evaneoski radnici, bili su osu-ivani zbog ubojstva braËnog druga, prodaju droge, prijevaru svojih sljed-benika i zlostavljanje djece. Ljudski ugled nije dovoljan. Obrazovanjenije dovoljno. Moralna promjena odviπe je plitka. “Valja vam se nanovoroditi.”

Razmislite: Kako Bog uklanja ono πto zadræava ljude da duhovnonapreduju? Zaπto je poniznost vrlo vaæna za duhovni rast?

II. Duhovna blizina: Biti blizu Boæjeg srca(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 15,4-10; Mateja 6,9-13 i

GalaÊanima 2,20.)

Ovaj odjeljak bavi se praktiËnim stvarima koje odræavaju æiv, zdrav,uzbudljiv odnos s Bogom.

Molitva je disanje duπe, netko je rekao. Glad moæe okonËati ljudskiæivot za nekoliko tjedana. Dehidracija moæe izazvati smrt nakon neko-liko dana. Nedostatak kisika nakon samo nekoliko minuta. Ne Ëudi πtoje apostol Pavao savjetovao Solunjanima da se mole bez prestanka! ZaastmatiËare koji Ëesto ne mogu doÊi do daha, smrt izgleda blizu u tim


trenutcima. BuduÊi da ja molitva duhovno disanje, a ljudi duhovni astma-tiËari, treba posvetiti veliku brigu duhovnom protoku zraka. Uokviritisvaki dan jutarnjom i veËernjom molitvom samo je poËetak. Razgovor sBogom tijekom dana treba biti naπ cilj.

Prebivanje u Kristu sigurno ukljuËuje molitvu, ali i duhovnu dis-ciplinu u prouËavanju Biblije i razmiπljanju o Bogu. Zdrav rast zahtijevauravnoteæenu prehranu. Sveto pismo nas poziva da “kuπamo i vidimo”.Krist i Sveto pismo u prenesenom znaËenju ono je πto nas Boæja rijeËpoziva da kuπamo. Duhovna hrana jaËa naπe duhovno biÊe da se moæe-mo oduprijeti laænom nauku, samouvjerenosti i mnogim drugim smet-njama koje spreËavaju krπÊanski rast. Biblijski proteini obnavljaju srcei utjeËu na optimalan rast stanica. ZapoËinjanje i zavrπavanje svakogdana s Pismom πtiti naπ duhovni æivot. Kada razmiπljamo o BoæjimobeÊanjima, Njegovom vodstvu u proπlosti i Njegovom otkrivenju (prijesvega u Getsemaniju, na Golgoti i u Josipovoj grobnici), naπa greπnostbiva uklonjena i zamijenjena plemenitim i svetim mislima.

Umiranje je u suprotnosti s naπim neposrednim opaæanjem stvar-nosti zato πto ljudi troπe Ëitav æivot i bogatstvo u pokuπaju da produljeæivot, a ne da ga skrate. Sveto pismo, meutim, zahtijeva od vjernika da“umru”. Pavao se raduje πto je “raspet s Kristom”. Kristova smrt, uskr-snuÊe i uzaπaπÊe bili su nuæni da bi Sveti Duh mogao djelovati. S malodrukËijim znaËenjem, smrt vjernika (njihove buntovne naravi) i odlazak(iz prekrπaja, grijeha i pobune) takoer su nuæni da bi Duh mogao vla-dati u æivotu.

Razmislite: Kako moæemo prenijeti ova naËela u svakidaπnji æivot?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Iskoristite posljednje trenutke u prouËavanju

pouke u razredu za razmjenu ideja o tome kako se moæemo suoËiti spreprekama koje ometaju naπ duhovni rast. Naglasite praktiËnost. Osimosnovnog, veÊ spomenutog (prouËavanje Biblije, molitva, razmiπljanje)osvrnite se na praktiËnu primjenu biblijskih naËela. Na primjer: gaπenjetelevizora, πetnja u prirodi, ograniËavanje upotrebe interneta, koriπtenjestanki na poslu ili vremena kada djeca spavaju za Ëitanje Svetoga pisma,sluπanje nadahnjujuÊe glazbe, prouËavanje u malim skupinama. »lanovirazreda mogu takoer reÊi biblijski tekst ili reËenicu iz djela Ellen G.White, koji su im pomogli i dali odgovor na pitanje: “Kako se moæemopribliæiti Kristu?”


Za razgovor:1. Kako se moæemo saËuvati od kuπnje da njegovanje osobne du-

hovnosti zamijenimo vjerskim aktivnostima i marljivom sluæbom?2. Koje ste korake poduzeli u svojem svakidaπnjem rasporedu ak-

tivnosti da biste imali vremena za duhovno razmiπljanje i prouËavanje?3. ©to smatrate dragocjenim u njegovanju duhovnog æivota?

Razgovarajte: Ponekad ono πto posjedujemo zapravo posjedujenas. Ljudi rade prekovremeno da bi imali novca za odreene stvari, zakoje nemaju vremena zato πto su prezauzeti. »ak i kada si ih moæemopriuπtiti, bavljenje njima moæe biti zamorno. Oslobaanje od takvih stvaripruæilo bi nam duhovni procvat. SliËno tome, emotivne veze mogu ome-sti duhovni rast. Pomaæu li nam naπi meuljudski odnosi da napreduje-mo ili nas iscrpljuju? Je li odreeno prijateljstvo vrijedno gubitka vjeË-nog æivota? Razmislite kako joπ moæete pojednostaviti svoj naËin æivota.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: I dalje naglaπavajte praktiËnost. Ovog je puta

primijenite na osobno razmiπljanje i samoispitivanje.

Aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da istaknu promjene koje Êeunijeti u svoj naËin æivota, svakidaπnje aktivnosti i odnose. Svrha je tihpromjena poboljπanje duhovnog rasta.



Æivjeti kao Krist


UËenici ÊeZnati: ProuËavat Êe Isusov naËin æivota i Njegov nauk radi stjecanja

biblijskog razumijevanja ljubavi.OsjeÊati: Æarko Êe æeljeti da svojim svakidaπnjim odlukama opona-

πa Isusov naËin æivota ispunjen ljubavlju.»initi: Pokazivat Êe ljubav suzdræanim stavom, opraπtanjem i

praktiËnom sluæbom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Isusov naËin æivota i Njegove pouke pokazuju πto jeprava ljubav.

A. Koja su vam se Isusova djela ljubavi najviπe urezala u sjeÊanje?B. Koje Isusove usporedbe najbolje odreuju znaËenje ljubavi?C. Ljubiti susjede ili nepoznate osobe moæe biti pravi izazov, ali

kako moæemo ljubiti svoje neprijatelje?

II. OsjeÊati: Bog usauje u srce vjernika tu æarku æelju daljubimo kao Isus.

A. Kako prouËavanje Kristovog æivota ispunjenog ljubavlju iskorje-njuje naπu naslijeenu sebiËnost zamjenjujuÊi je æivim suosjeÊanjem?

B. Kako krπÊani mogu izbjeÊi suzdræanost od patnje koja ih spre-Ëava da pokaæu ljubav prema potlaËenima?

C. Kako vjernici mogu nadvladati osjeÊaj osvete prema onima kojisu im uËinili neπto naæao i pokazati im ljubav?

III. »initi: Kristova ljubav izraæava se praktiËnim djelima iponiznim stavom.

A. Kako vjernici mogu izgraivati strpljenje u stresnim okolnostima?B. Kako krπÊani trebaju odgovoriti na optuæbe da opraπtanje zapravo

opravdava prijestup i potiËe druga djela kojima se nekome nanosi bol?C. Kako krπÊani mogu postati aktivniji u svojoj druπtvenoj sredini

u izraæavanju Kristove ljubavi?


Saæetak: Æivjeti kao Krist znaËi ljubiti kao Krist zato πto je Onljubav.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekstove: Ivan 13,34; 15,4-12; Luka 6,27-35; 10.30-37;

Marko 10,21.

KljuËna misao za duhovni rast: Isus Krist pravi je primjer kakose ljubav pokazuje na djelu. Kada Njegovi sljedbenici promatraju Njegovkarakter pun ljubavi, mijenjaju se u Njegovo obliËje i postaju krπÊanikoji ljube.

Samo za uËitelje: RijeË “ljubav” ima beskrajno mnogo znaËenja.Na primjer, ljudi ljube svoju imovinu, hranu ili neka proπla vremena.OËito je vrlo nejasno πto znaËi pokazivati ljubav. Potrebna nam je nekamjerodavna odrednica prave ljubavi. Starozavjetni pisci poticali su lju-bav prema susjedima i nepoznatim ljudima s praktiËnom primjenomistaknutom u Svetom pismu. Biblijske priËe (na primjer priËa o Ruti iJosipovo opraπtanje braÊi) nude znaËajan uvid u pravu ljubav. Ljudskanesavrπenost, meutim, ponekad kvari ovu sliku. Samo Kristov æivotdaje Ëistu odrednicu ljubavi. ProuËavanje Svetoga pisma stvorit Êe tuneodoljivu teænju koja Êe nagnati vjernike da ljube kao πto Krist ljubi.

Uvodna aktivnost: Glazba, koja se Ëesto naziva jezikom ljubavi,pruæa dragocjene prigode da razmiπljamo o tome πto znaËi “ljubiti kaoIsus”. Usporedite stihove krπÊanskih pjesama sa stihovima svjetovneglazbe. Kakva je kristocentriËna ljubav u usporedbi sa svjetovnim naËe-lom ljubavi? Koja je sebiËna, plitka, sentimentalna i nepostojana i za-πto? Koja je skromna, samopoærtvovna, vjeËna i ukazuje na brigu premadrugima i zaπto? Koje pjesme nude ËvrπÊe temelje za izgradnju Boæjegkraljevstva ljubavi? Obrazloæite svoj odgovor.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kako bi izgledalo oponaπati æivot koπarkaπa Ko-

bea Bryanta? Sigurno bismo oponaπali njegove pokrete, ponavljali ka-rakteristiËno kretanje prema koπu, imitirali njegove prepoznatljive πu-tove. Kako bismo oponaπali æivot kraljice Elizabete? Sve bi bilo poveza-no s kraljevskom obitelji — limuzine, osobna pratnja, velik bankovniraËun.

Kako bi izgledalo æivjeti kao Isus? Odgovor: Sve bi bilo povezano spravom ljubavlju. Cilj ove pouke jest upoznavanje Isusa punog ljubavi


na tako dojmljiv naËin da Ëlanovi razreda osjete æe za veÊim znanjemi tako postanu promijenjeni krπÊani ispunjeni ljubavlju.

Biblijski komentarI. Isus je pokazivao ljubav

(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 20,28; 25,31-46; Ivana 11,5;15,13; Luke 10,30-37.)

Ljubav bez djela je mrtva. Ljubljeni uËenik je zapisao: “Po tomusmo spoznali ljubav πto je on za nas dao svoj æivot. Tako i mi moramodati svoj æivot za svoju braÊu. Tko god posjeduje zemaljska dobra i vidisvoga brata u nevolji i od njega zatvori svoje srce — kako Êe ljubavBoæja ostati u njemu? DjeËice, ne ljubimo rijeËju i jezikom, nego djelomi iskreno. Po tome Êemo poznati da smo od istine i pred njim umiritisvoju savjest.” (1. Ivanova 3,16-19) Samoodricanje, posveÊenost sluæbi iljubav pokazana na djelu bile su karakteristike Kristove sluæbe. Takavje bio Njegov odnos prema svim ljudima — starima, mladima, strancima,djeci, bogatima, druπtveno odbaËenima, vojnicima i ribarima. Njegov ne-optereÊen naËin æivota usmjeravao je Njegovu energiju u sluæbu ljubavi.

Isus je utjelovio naËela iz Levitskog zakonika koja su podsjeÊalaIzraelce da trebaju ljubiti susjede i strance (Levitski zakonik 19,18.34).Ali do vremena kada je zapoËeo svoju sluæbu, teritorijalni sukobi i vjer-ska nesnoπljivost uguπili su svaki moguÊi pokuπaj da se ova naËelaostvare. Usprkos tadaπnjim okolnostima, Krist je odbacio æidovsku ne-snoπljivost i prigrlio Rimljane, Grke, SirofeniËane, Samarijance, opsjed-nute, gubavce i druge. Isus je bio utjelovljenje sveopÊe ljubavi. Njegovausporedba koja uzdiæe vrline nepoznatog Samarijanca govori o sveop-Êem prihvaÊanju. Vrlinu odreuje karakter, a ne boja koæe. Bliænjima sunazvani svi oni koji su u potrebi i, πto je joπ vaænije, biti bliænji znaËisluæiti potrebama drugih.

Isus je poslije govorio o potrebi za sluæbom u okviru posljednjegsuda. UobiËajeno æidovsko tumaËenje tih proroËanstava ukazuje na za-vrπne dogaaje kada Êe Boæji sud nad narodima imati razliËite ishode.Isus u Mateju 25 mijeπa ovaj okvir s tadaπnjim obiËajima u uzgojustoke. Ovce i jarci zajedno pasu preko dana, ali ih palestinski pastiriobiËno razdvajaju nakon zalaska sunca. Jarcima je potrebna toplina,dok ovce viπe vole biti na otvorenom. Isus ovo slikovito prenosi nazavrπne dogaaje kada Êe vjerni Boæji narod biti odvojen od onih koji suosueni na propast. Presudno je to kako su sluæili Kristu u liku druπ-tveno odbaËenih. Pogreπno ophoenje nikada nije navedeno kao razlogosude. Osueni su prvenstveno zato πto su odbili neπto uËiniti. Nezna-


nje nije bilo uzeto kao olakπavajuÊa okolnost. Tako je Isus uzdignuovaænost sluæenja svakome bez razlike.

Razmislite: Odredite znaËenje sluæbe ljubavi na osnovi Isusoveovozemaljske sluæbe.

II. Ljubiti neprijatelje(Prisjetite se u razredu tekstova Luke 6,27-35; Mateja 5,44 i Rimlja-

nima 12,21.)

Prije mnogo godina evaneoska vijest proπirila se na SolomonskootoËje, pretvarajuÊi ljudoædere u uËenike tijekom jednog naraπtaja. Me-u obraÊenicima bili su poglavice Panapa i Tamati. Na otoku je prijeobraÊenja meu plemenima vladao rat koji je obuhvatio i njihova sela.Panapa je ubio Tamatijevog oca i zatim ga pojeo. Iako su æivjeli u razli-Ëitim selima, odlazili su u istu crkvu. Jednom prigodom na obreduGospodnje veËere, Tamatijevi su se osjeÊaji uzburkali. U gnjevu je napu-stio crkvu. MuËila ga je pomisao da ubojica njegovog oca slavi Gospod-nju veËeru. Kakvo licemjerje! Prije nego πto se udaljio, Tamati se ipakodluËio vratiti u crkvu, gdje je obred joπ uvijek bio u tijeku. Tek πto jesjeo, gnjev je ponovno izbio na povrπinu i on je æurno otiπao. Kada jeiziπao iz crkve, proradila mu je savjest. Razmiπljao je o svojem duhov-nom stanju i shvatio da Êe, ako æeli da se Evanelje proπiri po otoku ipromijeni stanovnike, morati nauËiti opraπtati. Teπkog srca se joπ jed-nom vratio u crkvu, joπ uvijek u boli zbog gubitka, ali konaËno smiren.Kada je bogosluæje zavrπilo, u suzama su se zagrlili i otok je postaoujedinjen. Iz crkve su iziπla dva osloboena muπkarca. Panapa je bioosloboen od svojeg sramnog djela. Tamati je bio osloboen od svojeæelje za osvetom.

Razmislite: Zaπto je nemoguÊe æivjeti i ljubiti kao Isus ako nismooprostili svojim neprijateljima? Koji teret nosite sa sobom zato πto nemoæete oprostiti? Koju slobodu moæete uæivati ako se to promijeni?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Suvremeno druπtvo je preplavljeno umjetnom

religioznoπÊu. TisuÊe ljudi govore da bi neπto rekli, ali gdje su oni kojikao Tamati oponaπaju Isusa i donose teπke odluke koje Bog cijeni? Naπnebeski Otac nikada se nije pretvarao da Êe to biti lako. Krist je upozo-rio da Êe Njegovi sljedbenici patiti. Isus je nagovijestio da nakon patnjedolazi nagrada — na Nebu u buduÊnosti, ali i sada u srcu ispunjenom


mirom. Æivjeti kako je Isus æivio nagrada je sama po sebi. Kako vjernicimogu ljubiti kao Isus i kako njihova ljubav moæe postati preobraæavaju-Êa sila u njihovoj sredini?

Aktivnost: Podijelite se u male skupine od dvoje do Ëetvero i sa-stavite listu praktiËnih naËina kako moæete pokazati ljubav kao Isus.Sjetite se odreenih biblijskih priËa i utvrdite kome je Isus sluæio. Pro-naite kome su najsliËniji u suvremenom druπtvu i razgovarajte o tomekako im pojedinci ili, moæda, vaπ razred moæe pokazati ljubav kakvu jepokazivao Isus. Ponovno okupite razred i pozovite skupine da iznesusvoje ideje pred Ëitavim razredom.

Zatim prijeite na drugi dio razgovora. Sotona slabi naπu uspjeπ-nost i postojanost kad nas navede na grijeh. Svako ljudsko biÊe posje-duje naslijeene i steËene slabosti. Svakom je potrebna potpora izvanada ublaæi te slabosti. Isus pruæa tu potporu koja mora dolaziti izvan nas.Bit je da je skoro svatko bio povrijeen u nekom trenutku. Ove rane Êenas onesposobiti ako im to dopustimo. Onesposobljeni ljudi ne moguljubiti kao Isus, ali Kristova preobraæavajuÊa sila moæe nam dati snaguda ljubimo kao On.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ljubiti kao Krist prvenstveno zahtijeva posve-

Êenost; ali kreativnost je divan dodatak posveÊenosti.

Aktivnost: Zavrπite prouËavanje pouke molitvom da nam Boæji Duhotvori prilike da ljubimo kao Isus i da vaπ razred bude spreman odgovo-riti na taj poziv.



Crkva

KljuËni tekst: Ivan 17,20.21.

UËenici Êe

Znati: Utvrdit Êe osobine jedinstvene Crkve praveÊi razliku izmeujedinstvene i jednolike.

OsjeÊati: Doæivjet Êe blagoslov πto pripada jedinstvenoj svjetskojduhovnoj obitelji.

»initi: Udruæit Êe se s vjernicima iz mjesne crkve i πiriti Boæjekraljevstvo ulaæuÊi vrijeme, energiju, darove i novËana sredstva.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Jedinstvo je osobina prave Crkve.

A. Kako nejedinstvo osujeÊuje Crkvu da ostvari svoju zadaÊu?B. Kako se jedinstvo razlikuje od jednolikosti i zaπto je vaæno da

ne mijeπamo ta dva pojma?C. Kako Krist pomaæe jedinstvu i kako se to odnosi na duhovni

æivot vjernika?

II. OsjeÊati: Pripadanje duhovnoj obitelji otvara neograniËenemoguÊnosti da blagoslivljamo druge i da sami budemoblagoslovljeni.

A. Kako jedinstvo s drugim vjernicima utjeËe na osobno emocional-no zdravlje krπÊanina?

B. Kako kritiËki stav utjeËe na jedinstvo Crkve?C. Kako emocionalni aspekti crkvenog æivota (osjeÊaji, ljubav, dru-

æenje) trebaju biti u ravnoteæi s etiËkim aspektima (nauk, istina, naËe-la)?

III. »initi: »lanstvo u Crkvi potvruje posveÊenost pojedincaodreenoj crkvenoj obitelji.

A. Zaπto Ëlanstvo u Crkvi donosi odgovornost? Usporedite stavoveljudi koji su braku i koji æive u izvanbraËnoj zajednici. Kakve promjenedonose braËne duænosti?


B. Zaπto Ëlanstvo u Crkvi nema smisla bez ulaganja energije, krea-tivnosti i novËanih sredstava? Kako to podsjeÊa na “ustajale” brakove ukojima partneri ne doprinose niπta meusobnoj zajednici?

Saæetak: Crkva najbolje sluæi vjernicima i druπtvenoj sredini kadaje ujedinjena.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 17,20.21.

KljuËna misao za duhovni rast: Bez jedinstva Kristova ZaruËnica,Crkva, slabi do te mjere da se Boæje kraljevstvo ne moæe uspjeπno πiriti.

Samo za uËitelje: Sportske momËadi, udruge volontera, multinacio-nalne kompanije, Ëuveni simfonijski orkestri, mala poduzeÊa, politiËkestranke, dræavne vlade itd. neÊe uspjeti ostvariti svoje ciljeve ako unjihovim redovima zavlada nejedinstvo. Vrijedi li to i za Kristovu Zaru-Ënicu, Crkvu? Sotonini revni pomoÊnici pokazuju da Crkva nije izuzetaod takvog napada. Demonske sile koriste se mnogobrojnim slabostimaunutar Boæjeg kraljevstva: sebiËnoπÊu, namjernom i nehotiËnom loπomkomunikacijom, podjelama na osnovi spola, nacionalnosti i etniËke pri-padnosti, ratobornim stavovima, samopravednoπÊu i mnogim drugim.Jesu li crkve bespomoÊne prigodom takvih napada?

Naπe trenutaËno prouËavanje biblijske pouke pruæa odgovore, sred-stva, postupke i planove za Ëuvanje crkvenog jedinstva. Suvremena pri-mjena ovih vjeËnih naËela, meutim, ovisi o tome koliko Êemo dopustitiSvetome Duhu da nas vodi. Ne zaboravite, vaπem su razredu na raspo-laganju neiscrpni nebeski izvori. PouËavajte ih vjerujuÊi da Boæji Duhmoæe upotrijebiti vaπ razred da ujedini Crkvu. On to moæe!

Uvodna aktivnost: Za ovu aktivnost trebate donijeti jedan lomljivpredmet ili predmet koji se moæe rastaviti na dijelove. Prvo razgovarajteo svrsi tog predmeta. Zatim razgovarajte o njegovoj vrijednosti. Na krajurazgovarajte o tome kako se koristi. Moæe li predmet ispuniti svojunamjenu ako se razbije na komadiÊe? Koliko je vrijedan predmet koji nemoæe ispuniti svoju namjenu? Moæe li se taj predmet koristiti ako serastavi na dijelove? Ako moæe, na koji naËin? Ako ne, zaπto ne moæe?Zatim razgovarajte o tome koja je svrha Crkve i πto je Ëini vrijednom.Razgovarajte o tome kako razliËiti aspekti crkvenog æivota uzajamnodjeluju i kako su meusobno usklaeni. ©to se dogaa sa sposobnoπÊuCrkve da ostvari zadaÊu koju joj je Bog dao kada se u nju uvuku podje-


le? Kako se podijeljena Crkva moæe obnoviti da bi Boæje djelo napre-dovalo? Kako se moæe odræati jedinstvo bez jednolikosti? Koja je ra-zlika izmeu jedinstva i jednolikosti? Kako jedinstvo doprinosi da seostvari Boæja namjera za Crkvu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Za iznoπenje pouke za ovaj tjedan vaæno je na-

glasiti tri pitanja. Prvo je teoloπko i glasi: “Zaπto je jedinstvo potrebnoi vaæno?” Odgovor se ne odnosi samo na ljubaznost, meusobno po-πtovanje ili ostvarivanje Boæjeg djela. Zaπto su oni vaæni? ©to oznaËa-vaju ljubaznost, sklad i poπtovanje? Drugo pitanje je praktiËno: “KakoCrkva moæe ispuniti evaneoski nalog ako je podijeljena?” TreÊe sepitanje usredotoËuje na naπ Uzor — Boga: “Da su nesklad, ljubomora isukobi potaknuli podjele unutar Boæanstva, gdje bi krπÊanstvo danasbilo?”

Biblijski komentarI. Jedini temelj Crkve, Krist

(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 7,24.25; 16,18 i Djela 4,11.)

Neki teolozi tvrde da tekst u Mateju 16,18 govori da je Petar po-stavljen kao temelj Kristove crkve. Bi li Krist doista postavio nagloglaæljivog Petra kao temelj krπÊanstva? Naπe loπe ponaπanje Ëini da stvaritako izgledaju! Bez obzira na ljudsko ponaπanje, Isus je ponudio neπtoneusporedivo bolje: sebe. Petar, kojeg je Krist jednom upitao πto mislio Njemu, poslije je prepoznao da je Isus zaglavni kamen Boæje crkve(Djela 4,11; 1. Petrova 2,4-8). Ljudska snaga i upraviteljske sposobnostibile su nedovoljne za voenje te mlade ustanove do pobjede. Bila jepotrebna sila Boæjeg Duha i Njegova bezgraniËna mudrost. Privremenose moæe uËiniti da su dobri neki drugi temelji, ali vjeËni Bog odreujenasljednike voene Duhom (Efeæanima 2,20).

Razmislite: Na koji naËin vjernici suvremene Crkve svojim djelimapokazuju kako smatraju da Crkva moæe imati samo ljudske temelje?Ovozemaljski obiËaji, samovolja i humanistiËke filozofije zamijenili suKrista i Njegovu rijeË kao jedini crkveni temelj. Kako se vjernici trebajuodnositi prema takvom stanju?

II. Ujedinjene molitve(Prisjetite se u razredu Kristove molitve za jedinstvo zabiljeæene u

Ivanu 17, obraÊajuÊi posebnu pozornost redcima 21-23.)


Sadræaj Kristove posredniËke molitve istaknut je u prvim redcima17. poglavlja Evanelja po Ivanu. Krist je u svojoj sluæbi obnavljao ras-kinutu zajednicu izmeu Boga i Njegovog naroda. Jedinstvo s Bogombilo je postignuto Kristovom ærtvom pomirnicom. Poznavanje Boga uka-zivalo je na primanje vjeËnog æivota.

Ono πto optereÊuje Krista u daljnjem tekstu 17. poglavlja jest us-pjeh Njegovog poslanja. RaspeÊe je bilo neizbjeæno. Nije bilo preteËa nastazi kojom je krenuo. Nikada smrtno biÊe nije pobijedilo grijeh i smrt.ProroËanstva (Izaija) i apokaliptiËki tekstovi (Daniel) predvidjeli suNjegovu pobjedu. Sigurno je Krist imao povjerenje u svojega nebeskogOca i vjerovao Njegovim obeÊanjima, ali je proæivljavao veliku patnju dokje razmiπljao o straπnim dogaajima koji su trebali uslijediti. HoÊe liuspjeπno proÊi prvi tom stazom i nadvladati smrt, hoÊe li Njegovi uËeni-ci izvrπiti zadaÊu kad On ode? Bilo je dano obeÊanje o nebeskom Brani-telju, ali hoÊe li Njegovi uËenici spremno pokoriti svoja miπljenja, stavo-ve i razliËite karaktere? Isus Êe se uskoro uznijeti na Nebo i Njegovamlada ZaruËnica bit Êe povjerena sinovima groma (Jakovu i Ivanu) ikamenu (Petru). U posljednjim zajedniËkim trenutcima prepirali su seoko toga tko Êe zauzeti uzviπeniji poloæaj u Kristovom kraljevstvu. Oviljudi nisu shvatili sklad na koji im je Isus ukazivao (jedinstvo s Ocem,jedinstvo s Duhom). HoÊe li se Njegov mladi pokret raspasti?

Pitanje jedinstva bilo je teret koji se osjetio u Njegovim posljednjimrijeËima. Jedinstvo s Bogom, koje donosi jedino spasenje, ovisilo je onjihovoj potpunoj predaji. Njihovo meusobno jedinstvo ovisilo je o nji-hovom jedinstvu s Bogom. Ova dva jedinstva teku paralelno. Uniπtavanjenjihovog jedinstva pokvarit Êe, ako ne i uniπtiti, njihovo jedinstvo sBogom, a ono donosi vjeËni æivot. Savrπeno jedinstvo osposobit Êe ih dauspjeπno svjedoËe svijetu i tako ispune evaneoski nalog. NejedinstvoÊe naπtetiti tom pothvatu i ugroziti Boæje djelo.

Razmislite: »ime vi moæete ugroziti jedinstvo u Crkvi? HoÊete li toi dalje Ëiniti ako shvatite da ta tvrdoglavost ugroæava vaπ spasonosniodnos s Bogom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Konstrukcija kotaËa bicikla pruæa korisnu sliku

o jedinstvu. Æbice su udaljenije jedna od druge na naplatku nego naosovini. ©to su bliæe srediπtu, bliæe su jedna drugoj. Skromni Galilejackoji je prinio svoj æivot na Golgoti naπe je srediπte. Mnogi krπÊani,meutim, æive na rubu. Oni umanjuju vrijednost duhovnog æivota sebiË-nim naukom. Æedne duπe æele upoznati Boga zato πto æele vjeËni æivot.


One trebaju uvidjeti kako je Bog postao stvaran u naπem æivotu. Mi sepribliæavamo srediπtu iskrenim razgovorom s Bogom i pomnim biblij-skim prouËavanjem. Kako se vjernici pribliæavaju Bogu, pribliæavaju sebraÊi i sestrama koji su njihovi istomiπljenici. Ako je jedinstvo ikadabilo potrebno, onda je to sada. Kako vjernici mogu postiÊi i iskusitijedinstvo koje im Bog velikoduπno nudi?

Aktivnost: Nacrtajte kotaË sa æbicama na papiru ili zamolite Ëla-nove razreda da ga zamisle. Razgovarajte o stvarima koje trenutaËnorazdvajaju vjernike crkve. Istaknite da πto su vjernici bliæe srediπtu,bliæi su jedni drugima i manje su podijeljeni. Razgovarajte o tome πtonas pribliæava Isusu. ©to je bitno? Ne zaboravite da s biblijskom istinomne moæete praviti kompromise i da je jedinstvo koje ima neki nedosta-tak laæno, a osnove spasenja i krπÊanskog æivljenja nisu ni sloæene niuvijene. Nakon mnogih teoloπkih rasprava, kada doemo na Nebo, mo-æda Êemo se iznenaditi koliko je sve zapravo bilo jednostavno.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Tekst u Mateju 18 istiËe postupke i naËine na

koje se sukobi u Crkvi mogu rijeπiti. Rijetko se, meutim, postupa uskladu s ovim savjetom, Ëak i kada su ljudi upoznati s njim. Isus jepostigao pomirenje s uvrijeenom braÊom (i sestrama) kao preduvjet danjihova sluæba bude prihvaÊena. KrπÊansko jedinstvo nije samo æeljeniishod, veÊ nuæni Ëimbenik. Nenapuhani baloni samo su rastezljiva obo-jena guma. ©to je zrak za balon, to je Sveti Duh za duhovni æivot. Onse daje onima kojima je pomirenje na prvom mjestu.

Aktivnost: Razmislite kako moæete potaknuti jedinstvo koje setemelji na pouci od ovoga tjedna i na tri koraka pomirenja istaknuta uMateju 18,15-18. Osuvremenite jezik ovog teksta da biste odgovorilitrenutaËnim okolnostima, situacijama i iskustvu dvadeset prvog sto-ljeÊa. Detaljno opiπite metode koje Êete upotrijebiti u vaπoj crkvi.



Naπe poslanje

KljuËni tekst: Matej 28,19.20.

UËenici ÊeZnati: Razumjet Êe da je crkveno poslanje u srediπtu Kristovog

evaneoskog naloga.OsjeÊati: Æeljet Êe sudjelovati u Boæjem pozivu da stvara uËenike.»initi: Iskreno Êe se moliti da Bog otvori vrata, veÊ ovaj tjedan, da

moæe πiriti svoju vjeru.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Isusovi uËenici obasjavaju svijet.

A. Zaπto je Kristovo kraljevstvo povezano sa svjetlom?B. KrπÊansko svjedoËenje Ëesto se povezuje s obraÊenjem, ali πto

oznaËava njegovo iskonsko znaËenje?

II. OsjeÊati: Osobna ispunjenost posljedica je sudjelovanja uprocesu stvaranja uËenika.

A. TrkaËi su sretni kada sruπe osobni rekord. DizaËi utega isto setako osjeÊaju ispunjenima kad podiæu utege sve veÊe teæine. Kako seosjeÊaju krπÊani kada nekoga dovedu Kristu? Zaπto?

B. Izuzetni napori jednog Ëlana mogu pokrenuti Ëitav tim. Kakouspjesi postignuti prilikom stvaranja uËenika nadahnjuju druge?

C. Kako vjernici mogu neprestano traæiti prilike da govore o svojojvjeri?

III. »initi: Bog nam pruæa prilike da govorimo o svojoj vjerikad se ponizno molimo za vodstvo.

A. Zaπto je molitva toliko vaæna u stvaranju uËenika?B. Koje opasnosti vrebaju ako se prigodom stvaranja uËenika osla-

njamo na svjetovne metode uvjeravanja, a ne na molitvu?C. Kako vjernici mogu uspjeπnije raditi zajedno u dovoenju ljudi

Kristu?


Saæetak: Crkva postoji zbog zadaÊe koju vodi Sveti Duh, kao πtovatra nastaje kad kisik potiËe sagorijevanje. Oni koji stvaraju prave uËe-nike ispunjavaju Boæju namjeru za Njegovu Crkvu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 28,19.20.

KljuËna misao za duhovni rast: Ako se svaki vjernik crkve aktiv-no ne ukljuËi u Kristov nalog o stvaranju uËenika, ona ostaje bez rodai na kraju se gasi.

Samo za uËitelje: Vatra nastaje zbog sagorijevanja. Crkve postojezbog poslanja. Krist je dao poseban nalog svojoj Crkvi da stvara uËe-nike. Kada Crkva zaboravi svoje poslanje postaje samo bezvrijedna, hla-dna institucija. Svaka crkva treba s vremena na vrijeme ocijeniti svojuvjernost poslanju. Vjernici crkve ukljuËeni su u mnoge vaæne aktivnosti,ali jesu li one usredotoËene na misiju? Crkvena administracija nadgledastotine razliËitih projekata koji iziskuju golemu energiju. Svaka aktiv-nost koja nije ukljuËena u Kristovo poslanje, nepotrebno troπi energijukoja treba biti uloæena u stvaranje uËenika.

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da kaæu na kojim radnim mje-stima rade. Zabiljeæite njihove odgovore. Pitajte ih koja je osnovna dje-latnost njihove ustanove. Zatim odgovorite na sljedeÊa pitanja.

Razmislite: ©to se dogaa kada ustanova nema jasno odreen cilj?©to se dogaa kada manje vaæne aktivnosti i ciljevi zamijene glavni cilji postanu vaæniji?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Isus je objasnio πto je poslanje pomoÊu metafora

svjetiljke, svjedoka i predstavnika. Krist je obeÊao svojim sljedbenicimaribarima da Êe postati lovci ljudi. Njihovo poslanje obuhvaÊa elementeprosvjetljenja, svjedoËanstva, predstavljanja i prihvaÊanja. Oni na razli-Ëitim mjestima mogu biti upotrijebljeni u razliËitim omjerima kakookolnosti nalaæu, ali svi elementi zasluæuju odreenu pozornost zatoπto su sastavni dio procesa stvaranja uËenika.


Biblijski komentarI. Iskreno svjedoËanstvo

(Prisjetite se u razredu tekstova u Mateju 5,14-16; Efeæanima 5,8; Luki 24,46-49 i Djelima1,8.)

U Svetom pismu svjetlo prikazuje Boga. Tama prikazuje Njegovusuprotnost. Krist opominje svoje uËenike da ne hode u tami. Oni trebajuπiriti svjetlo i razgoniti tamu. Ako stavimo na stranu preneseno znaËe-nje ovih rijeËi, krπÊani trebaju obasjavati svijet otkrivajuÊi Boæji karak-ter pouËavanjem i djelima.

Osvrt na suvremenu tehnologiju disperzije svjetla pomaæe nam udaljnjoj razradi ove misli. Svjetlo ima nevjerojatne sposobnosti. Uzmi-mo, na primjer, prirodno noÊno svjetlo koje osvjetljava veliki prostorbez elektriËne energije. Tako i krπÊani trebaju postati protoËnici boæan-ske dobrote, suosjeÊanja, velikoduπnosti, briænosti, strpljenja i istine.Skriveno uËeniπtvo (svijeÊa skrivena pod posudom) izjednaËava se sparadoksom. Krist je doπao meu ljudski rod i tako osvijetlio i promije-nio naπ svijet.

Kada netko sebe nazove krπÊaninom a pritom ne πiri svjetlo i neodræava osobnu zajednicu s Kristom, predstavlja stvarnost na pogreπannaËin. Zabluda takvih ljudi zatamnjuje pravo svjedoËenje iskrenih vjer-nika. Zamislite æarulje jarkih boja bez elektriËne energije. One moguimati odgovarajuÊi oblik i duæinu, mogu biti ispravne, ali dok nisu pove-zane s elektriËnom energijom, one su samo æarulje koje ne svijetle.Crkve mogu biti pune vjernika koji nalikuju na æarulje koje ne svijetle,a Bog zahtijeva da svjedoËenjem obasjamo cijeli svijet.

Razmislite: Kako vjernici mogu odræati osobnu zajednicu s Bogomkoja ih osposobljava za uspjeπno svjedoËenje?

II. Boæja orua s dvostrukom ulogom(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ivana 3,17; 14,12; 17,18; Mateja

24,14; 28,19.20.)Kada za nekog kaæemo da ima dvostruku ulogu, pod tim podrazu-

mijevamo da je ta osoba dvoliËna, nepouzdana i da radi u tajnosti.Obratite pozornost na joπ jedno tumaËenje ovog pojma: “Predstavnicikoji imaju dvostruku ulogu u Boæjem djelu” “dvostruka su orua”. Naπdvostruki nalog potjeËe od Krista osobno. Isus je zapovjedio 1) da propo-vijedamo i 2) stvaramo uËenike. Orue oznaËava predstavnika ili po-slanika. Poslanici su visoki diplomatski sluæbenici poslani na duæe vrije-me u drugu zemlju kao predstavnici svoje zemlje. Tako su krπÊani dvo-struki predstavnici sluæbe propovijedanja i stvaranja uËenika.


Zemlje prihvaÊaju novog poslanika na temelju ugleda dræave, a nena temelju njegovog vlastitog ugleda. Tako se prihvaÊanje nas kao po-slanika ne temelji na naπim vlastitim osobinama, veÊ na poloæaju kojiBog zauzima. Obeshrabreni radnici u djelu ne trebaju ovo zaboravitikada naiu na odbijanje (Ivan 17,14-18; Luka 10,5-16). Nismo mi ti kojismo odbijeni, veÊ Onaj koga predstavljamo. KrπÊani trebaju biti svjesniizuzetne nagrade koja se podrazumijeva kada sluæimo kao Kristovi pred-stavnici. Kao πto je nebeski Otac poslao Krista, tako su vjernici poslanikao Njegovi osobni predstavnici. ©to moæe biti vaænije od hodanja Kri-stovim tragom za πto smo dobili boæanski nalog s nebeskog prijestolja?

Moæda netko razmiπlja na ovaj naËin: “Ja nisam propovjednik.”Objaπnjenje ovog pojma moæe biti od pomoÊi. GrËki izraz koji se Ëestoprevodi kao “propovijedat Êe se”, povezan je sa starim obiËajem preno-πenja vijesti. Glasnici su u poËetku bili kuriri koje su vladari slali kadasu æeljeli neπto objaviti ili proglasiti. Nije im bila potrebna rjeËitost nigovorniËka vjeπtina. Meutim, bile su potrebne tri stvari: 1) kraljev na-log, 2) poznavanje vijesti i 3) spremnost da se vijest prenese. SvakikrπÊanin je dobio kraljev nalog. Iskreno obraÊeni vjernici veÊ su upoznatis vijeπÊu. Jedina smetnja je spremnost da se vijest objavi. Svaki vjernikmoæe “propovijedati” Radosnu vijest bez izlaska na propovjedaonicu iupotrebe mikrofona. Objavljivanje biblijskih istina duænost je svakogvjernika, a ne samo pastora.

Tako je i stvaranje uËenika odgovornost svih vjernika. Prvi stupanjstvaranja uËenika ne zahtijeva teoloπko obrazovanje. Koraci u tom pro-cesu jesu sljedeÊi: 1) stupanje u dodir s ljudima; 2) stjecanje povjerenjaljudi; 3) svjedoËenje iz Biblije; 4) poziv na duhovnu odluku. Najuspjeπ-nije razdoblje za krπÊanstvo, kada je doπlo do velikog rasta, bilo je prijeosnivanja prvih krπÊanskih teoloπkih πkola. Stolari, dadilje, ratari, voj-nici, trgovci i obiËni radnici utjecali su na jedinstveno πirenje krπÊan-stva. Zar ne bi danas programeri, bolniËari, vozaËi kamiona, drvosjeËe,inæenjeri, posrednici za nekretnine i informatiËari trebali Ëiniti isto?

Razmislite: ©to vas nadahnjuje da se ukljuËite u Kristov velikinalog?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ProËitajte naglas sljedeÊu priËu i razgovarajte o

tome u razredu. Kako vjernici mogu izbjeÊi da ih bilo πto odvrati odposlanja?


PriËa: Tvrtka Globally Motivated Automobile Corporation (G.M.A.C)imala je u poËetku zadatak da proizvodi intergalaktiËka vozila svjetskipriznatog izumitelja Joshue Ben Lovejoya. Prva generacija vozila, kojaje bila poznata po naprednom dizajnu, inovativnom inæenjeringu i veli-kim ulaganjima, prodavala se izuzetno dobro. Usprkos okrutnoj konku-renciji postojeÊih proizvoaËa, zakonskima smetnjama i pogubnim po-slovnim potezima, ova korporacija je sve viπe osvajala træiπte. Potraænjaje dostigla nevjerojatnu razinu i uprava je dopustila olakπice na radu ivelike pogodnosti za radnike. Smetnje i ærtve koje su podnijeli zaposle-nici prve generacije bile su zaboravljene.

Kada je uprava poËela stavljati zadovoljstvo zaposlenika u prvi plan,glavna ulaganja su postupno preusmjeravana s dizajna proizvoda imarketinga. U poËetku je pad prodaje pripisivan oπtrijoj konkurenciji,sezonskim promjenama i nepostojanosti træiπta. Meutim, velik profitsteËen prodajom prve generacije vozila ublaæio je utjecaj svega toga irijetko kad je netko izraæavao svoju zabrinutost. Zaposlenici su poËelitraæiti veÊe plaÊe, duæe stanke, veÊu zaradu, raznovrsniji jelovnik urestoranu i duæe odmore. Glas umjerenosti je utihnuo. Rezerve su sesmanjivale, a financije su s kapitalnih ulaganja bile preusmjeravane nazahtjeve zaposlenika. Odjeli za dizajn i marketing dobivali su sve manjasredstva.

Korporacija je sve viπe zaostajala kako je potraænja za intergalak-tiËkim putovanjima slabjela. Postupno je ova kompanija digla ruke odsvojih proizvoda i kupila vozilo konkurentske kompanije.

U G.M.A.C-u netko je sluËajno pomijeπao dva soka u kafiÊu. Novokus izazvao je pravo oduπevljenje i uprava je odmah preusmjerila svasredstva na reklamiranje tog soka. Taj uspjeπan pothvat zaokupio je svuenergiju korporacije buduÊi da je proizvodnja intergalaktiËkih vozilapostupno stala. Uslijedilo je masovno otpuπtanje. Skladiπte je zaraslo ukorov. Vozilo konkurentske kompanije izbilo je u prvi plan. Nitko nijeprimijetio kada je stigao Joshua Ben Lovejoy. Joshua je zaplakao.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Jeste li kada vidjeli πtapiÊe koji sjaje u mraku?

Kada se izloæe izvoru svjetla, sjaje u mraku. Kada su izloæeni Kristovomutjecaju, krπÊani su isto tako osposobljeni da osvjetljavaju tamu ovogasvijeta.

Aktivnost: NaËinite tjedni plan aktivnosti ukljuËujuÊi viπe prilikada budete “izloæeni Kristu”.


Pouka 10 30. kolovoza—6. rujna 2014.

Boæji zakon


UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da se nepromjenjivost i trajnost Zakona u velikoj

mjeri tiËe krπÊanskog πirenja vijesti o spasenju.OsjeÊati: Osjetit Êe sigurnost zbog spoznaje da sluæi dosljednom

Bogu Ëiji se karakter i naËela nikada ne mijenjaju.»initi: Svakoga Êe dana pozivati Krista u svoje srce, Ëija preobra-

æavajuÊa sila jedino moæe usaditi æelju da Ëinimo Njegovu volju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kristova smrt na Golgoti svjedoËi o nepromjenjivostiBoæjeg zakona.

A. Zaπto Isus nije promijenio Zakon i tako izbjegao kaznu za pri-jestup?

B. Kako su Kristov naËin æivota, pouËavanje i smrt na Golgoti pro-dubili znaËenje Zakona i naglasili njegovu vaænost?

II. OsjeÊati: Vjernici Êe osjeÊati sigurnost znajuÊi da sluæeBogu Ëiji se karakter i naËela, izraæena preko boæanskogZakona, nikada ne mijenjaju.

A. Kako bi se krπÊani osjeÊali da sluæe Bogu koji podsjeÊa na “ka-meleona”, koji iz hira mijenja svoja oËekivanja?

B. Kako vjernici mogu osvjedoËiti druge u Boæju dosljednost kadaodrastaju u sredini u kojoj vlada ljudska nepostojanost?

C. Kakav utjecaj krπÊanski “kameleoni” imaju na πirenje Evanelja?

III. »initi: Iako prava posluπnost nadilazi sposobnosti ljudskevolje, Boæji Duh koji prebiva u nama moæe nas osnaæiti dabudemo posluπni.

A. Kako trebamo posloæiti svoje prioritete da budemo potpuno ovi-sni o sili Svetoga Duha kako bismo tvorili Boæju volju?

B. ©to vjernici mogu uËiniti da bi nevjernici bili privuËeni praved-nim æivotom gledajuÊi æivi primjer Boæjih naËela?


Saæetak: Boæji nepromjenjivi Zakon pruæa postojanost i sigurnost.Boæja milost omoguÊava nam æivot u skladu s Njegovim Zakonom.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 5,17-19.

KljuËna misao za duhovni rast: KrπÊani koji cijelim srcem poπtujuBoæji nepromjenjivi Zakon primaju i prenose drugima najveÊe nebeskeblagoslove.

Samo za uËitelje: Skladni svemir ovisi o postojanosti. Zakon gra-vitacije djeluje jednako i ujutro i uveËer, u sijeËnju i listopadu, u Amster-damu i Moskvi.

Nepromjenjivost duhovnog Zakona takoer je sveopÊa. Preljub jebio nemoralni Ëin u vrijeme Davidove vladavine, a nemoralan je i danas.Izebelino ubojstvo Nabota prije tri tisuÊe godina u Samariji bilo je ne-pravedno kao πto su ubojstva u Montrealu ili Oslu danas. Boæji zakoniprimjenjuju se podjednako bez obzira na druπtveni poloæaj, etniËkupripadnost, osobni uspjeh i politiËke veze. Kada ljudski zakon poniπtavaboæanski, to se odraæava na moralnost. Ipak, Boæja naËela ostaju nepro-mijenjena. Ljudski su zakoni promjenjivi i ovise o nepredvidljivim ljud-skim stavovima i druπtvenim kretanjima. Meutim, “Isus Krist isti jejuËer i danas i zauvijek Êe biti isti” (Hebrejima 13,8).

Uvodna aktivnost: Izaberite jedan popularni sport Ëija pravila po-znajete. Porazgovarajte o tome πto bi se dogodilo kad bi se ta pravilamijenjala iz utakmice u utakmicu ili tijekom jednog natjecanja. Razmi-slite kakve bi bile posljedice da postoje drugaËija pravila za razliËitemomËadi i ekipe. Kako bi se to odrazilo na naËelo pravednosti i nepri-stranosti? Kako bi stalna promjena granica utjecala na dugoroËne pla-nove? Koje koristi proizlaze iz Ëinjenice da ista mjerila vrijede za sve?Koje prednosti proizlaze iz dosljednog primjenjivanja pravila?

Razmislite: Jeste li kada igrali neku druπtvenu igre s osobamakoje nameÊu svoja vlastita pravila, a ne pridræavaju se uputa za igru ilinekih opÊeprihvaÊenih pravila? Kako se osjeÊate dok igrate s ljudimakoji stalno izmiπljaju nova pravila? Zaπto bi bilo nemoguÊe poπtovatiBoga kada bi On neprestano mijenjao svoje zapovijedi?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: KrπÊanski su se voe kolebali u pitanju Zakona

joπ od najranijih dana krπÊanske povijesti. U æelji da izbjegnu krajnostfarizeja, neki su uËitelji doslovno uklonili Zakon iz svojeg nauka. Vjer-nici obiËno poπtuju samo odreene zakone. Preljubnici æele da se pro-vode zakoni koji se odnose na krau, ali ne i na preljub. Oni to nazivajuudvaranjem. Oni koji kradu æele da se primjenjuju zakoni koji se od-nose na ubojstvo, ali ne i na kazne za krau. Kraa je njihov izvoruzdræavanja. Kriminalci su spremni na ubojstvo, ali oËekuju potpunuodanost od svojih partnera. »ak i pastori i uËitelji biraju koje Êe zapovi-jedi poπtovati, a koje odbaciti. Meutim, svaka neposluπnost ima svojeposljedice.

Biblijski komentarI. Boæji nepromjenjivi karakter i nepromjenjivi Zakon

(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 5,17-44.)

U krπÊanstvu je tijekom povijesti vladalo veliko neslaganje u vezi sispravnim razumijevanjem Zakona. Heretik Marcion iz drugog stoljeÊa,koji je osnovao veliku krπÊansku zajednicu u Maloj Aziji, tvrdio je dapostoji prevelika razlika izmeu Zakona i Evanelja. Po njemu Zakon jepripadao starozavjetnom Bogu koji se bavio pravdom i kaznom, a Evan-elje novozavjetnom Bogu, drukËijem od starozavjetnog, koji se bavimilostivim spaπavanjem. Boæanska milost zamijenila je pravdu, kaznu iZakon. Iako je poricao optuæbe na raËun antinomijanizma (odbacivanjavaænosti posluπnosti boæanskom Zakonu), Marcionove teoloπke pretpo-stavke imale su velik utjecaj na nijekanje odgovarajuÊe uloge boæanskogZakona.

Antinomijanizam (od rijeËi anti “protiv” i nomos “zakon“) cvao jeu kasnom Srednjem vijeku kao reakcija na legalistiËki monasticizam.Prema monasticizmu rjeπenje za moralni pad nalazilo se u asketskomnaËinu æivota u kojem su se redovnici od tjelesnih æelja oslobaaliπutnjom, biËevanjem i drugim “pravednim djelima”. KrπÊanski nauk oslobodi suprotstavljao se ovom samonametnutom psiholoπkom i fiziË-kom kaænjavanju. Meutim, oni koji su otiπli u krajnost poËeli su nau-Ëavati ne slobodu od osude Zakona, veÊ slobodu od posluπnosti Zakonu.Ta krajnja verzija duhovnog osloboenja podcjenjuje potrebu za osob-nim priznanjem i posveÊenjem pod vodstvom Svetoga Duha. To na krajuvodi neograniËenom traæenju zadovoljstava i duhovnoj samodopadnosti.

Dispenzacionalizam Johna Darbyja nehotiËno je uvrstio problema-tiËne toËke Marcionovog nauka. Njegova filozofska pretpostavka bila je


da je Bog razliËito djelovao meu ljudima u razliËitim povijesnim raz-dobljima. Ovaj otvoreni napad na boæansku dosljednost oslikava Marci-onovo vjerovanje u razliËite bogove, s tim πto je Darby u svojem uËenjugovorio o jednom Bogu koji djeluje na dva razliËita naËina. Bog je djelo-vao milostivo u evaneoskom razdoblju ukinuvπi potrebu za dræanjemZakona. KonaËno je shvatio da su Njegova ograniËenja dana Mojsijuneodræiva pa je problem za buduÊe naraπtaje rijeπio odbacivanjem Moj-sijevih uputa. Naæalost, Mojsijevi sljedbenici rodili su se previπe rano!

Usporedite ove komplicirane doktrine s Kristovom jasnom izjavom:“Nemojte misliti da sam doπao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ihukinem, veÊ da ih ostvarim. Jer, zaista, kaæem vam, dok opstoji nebo izemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrËica slova iz Zakona sigurno neÊenestati a da se sve ne ostvari. Stoga, tko god prekrπi i jednu od ovih inajmanjih zapovijedi i nauËi druge da tako rade, bit Êe najmanji u kra-ljevstvu nebeskom; dok Êe onaj koji ih bude vrπio i nauËavao biti veliku kraljevstvu nebeskom.” (Matej 5,17-19)

Razmislite: Krπenje Zakona (grijeh) uzrok je Kristove smrti. ZaπtoIsus nije promijenio Zakon da se prilagodi obiËajima koji su vladali itako zaustavi krπenje Zakona? Zar to ne bi bilo lakπe i bezbolnije?Razgovarajte o tome.

II. Posebna primjena nepromjenjivog Zakona(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 5,27-30 i Marka 7,1-13.)

Ovi tekstovi otkrivaju kako je Isus ispunio svrhu boæanskih zapovi-jedi. Prva primjena odnosila se na sedmu zapovijed. Isusovo ukazivanjena krivnju zbog misli, a ne samo djela, oslikavalo je dublje znaËenjezapovijedi prema kojem je samo poæeljeti tuu æenu smatrano prije-stupom. Krist primjenjuje ovo isto naËelo i na druge zapovijedi. Ubojstvonije viπe ograniËeno na hotimiËno ubojstvo, veÊ obuhvaÊa i mrænju,ljutito optuæivanje, Ëak i uvredljive rijeËi. ShvaÊena na pravi naËin, πestazapovijed ne dopuπta osvetu i nalaæe ljubav prema neprijateljima. Tako-er su bili uzdignuti poπtenje i milosre. Ispunjavanje minimalnih zah-tjeva viπe nije bilo dovoljno. Bile su istaknute pobude u odnosu nadjela. Mjerilo je postala sluæba iz cijelog srca.

Krist se suprotstavljao farizejskim, nebiblijskim obiËajima. Isus jeprvenstveno tvrdio da su njihovi obredi ËiπÊenja zamijenili moralno po-naπanje odreeno Boæjim zapovijedima. Iako su uËitelji Zakona visokocijenili roditeljstvo i tumaËili da peta zapovijed obuhvaÊa pruæanje pot-pore starijim roditeljima, dopustili su da se krπi zbog zavjeta korbana.Nekada davno korban se odnosio na ærtveno posue koje je bilo posve-


Êeno. Predmeti za koje je reËeno da su korban bili su posveÊeni Bogui zabranjeni za drugu upotrebu. Pohlepna djeca, koja su uskraÊivalapomoÊ roditeljima, izjavila bi da su njihova novËana sredstva korban itako ih ograniËila samo na prilog Hramu, πto znaËi da nisu bila dostup-na za pomoÊ roditeljima. Ona su zapravo zadræavala bogatstvo za sebekoristeÊi se rupama u Zakonu da opravdaju svoju pohlepu. Dok su senaizgled pokoravali Boæjem zakonu, zapravo su se ponaπali suprotnotome: “Ovaj me narod πtuje usnama, a srce mu je daleko od mene.Uzalud misli da me πtuje dok nauËava kao moju nauku zapovijedi ljud-ske.” (Matej 15,8.9)

Razmislite: ©to je bolje — zauzeti antinomijanistiËki stav i otvo-reno se usprotiviti posluπnosti boæanskom Zakonu ili ga javno podupi-rati, a u tajnosti krπiti? Obrazloæite svoj odgovor. Kako pokajanje moæeutjecati na promjenu oba pristupa?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ©to je lakπe, rijeËima dræati Boæji zakon ili ga

stvarno primijeniti u æivotu? “RijeËi su jeftine.” “Djela govore glasnijeod rijeËi.” Ove izreke, uz joπ mnoge druge, naglaπavaju vaænost primje-ne.

Isus postavlja to pitanje u usporedbi u kojoj je dvojici sinova reËe-no da vode raËuna o oËevom vinogradu. Prvi u poËetku nije pristao, alise pokajao i otiπao raditi. Drugi je odmah pristao, ali nije uËinio niπta.Krist je zatim upitao svoje sluπatelje koji je sin posluπao. Kako bistemogli opisati sebe kao vjernika — u poËetku kao neposluπnog i prkos-nog, a poslije spremnog na suradnju; pokornog, a zapravo na pogre-πnom putu; ili posluπnog? Krist je rekao: “Ako me ljubite, vrπit Êetemoje zapovijedi.” (Ivan 14,15) Isusov brat Jakov napisao je: “Naprotiv,reÊi Êe netko: Ti imaπ vjeru, a ja imam djela. Dokaæi mi svoju vjeruodvojeno od djela, a ja Êu tebi dokazati svoju vjeru djelima! Ti vjerujeπda ima samo jedan Bog. Dobro Ëiniπ! I avli to vjeruju i drπÊu. Æeliπvidjeti, o luaËe, da je vjera bez djela beskorisna!” (Jakov 2,18-20) Kri-stov ljubljeni uËenik je uputio prijekor: “DjeËice, ne ljubimo rijeËju ijezikom, nego djelom i iskreno.” (1. Ivanova 3,18) NajrjeËitije izjave uprilog nepromjenjivosti Boæjeg zakona ne potjeËu od teoloπkih doktrina,veÊ iz æivota koji je stalno u skladu s Boæjom voljom. Kako vjernicimogu tako æivjeti?


Za razgovor:1. Kako vjernici mogu ispuniti svrhu Boæjeg zakona u svojem æivo-

tu? (Drugim rijeËima, pozitivna svrha zapovijedi koja je izgovorena kaozabrana: “Ne uËini preljuba!” jest braËna vjernost. Pozitivna svrhazapovijedi izreËene u obliku zabrane: “Ne svjedoËi laæno na bliænjegasvoga!” jest potpuno poπtenje.)

2. Kako vjernici mogu dræati Zakon s radoπÊu nasuprot mirenju sboæanskim zapovijedima uz gunanje?

3. Kako vjernici mogu prenijeti vaænost dræanja Zakona nevjernici-ma a da ne zauzmu stav farizeja?

4. Koje mjere opreza krπÊani trebaju poduzeti kako se iskrenaposluπnost ne bi pretvorila u spasenje djelima s jedne strane ili sluæburijeËima s druge strane?

5. Kako treba prikazati Evanelje da bi nevjernici shvatili biblijskisklad izmeu Evanelja i Zakona?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pravo krπÊanstvo ne mjeri se time πto vjernici

izbjegavaju, veÊ πto Ëine. Pravila su uokvirena ograniËenjima: “NemojprekoraËiti brzinu od pedeset kilometara na sat.” “Ne uzimaj stvari kojene pripadaju tebi.” Ova ograniËenja, sreÊom, Ëuvaju red. Ona ograniËa-vaju djela koja su pogubna za meuljudske odnose. Meutim, ona neukazuju nuæno na pozitivnu izgradnju odnosa. Supruænici su ponekadvjerni, ali nepaæljivi. Katkad se ljudi suzdræavaju od krae, ali ravnodu-πno prolaze pokraj gladnih i nepokretnih ljudi. NaËela ljubavi i dijeljenjanisu prekrπena niti su u potpunosti prihvaÊena. Zanemarivanje pozitiv-nih izraza Boæjih zapovijedi Ëesto vodi u legalizam.

Aktivnost: Sastavite “pozitivnih” Deset zapovijedi oblikujuÊi prvo-tne zapovijedi tako da izraze naËin izgradnje odnosa ispunjenih ljubav-lju. Kada zavrπite zadatak, razmiπljajte o tome kako moæete njegovatiova naËela u svakidaπnjem æivotu.


Pouka 11 6.—13. rujna 2014.

Subota

KljuËni tekst: Marko 2,27.28.

UËenici Êe

Znati: Usporedit Êe legalistiËki pristup svetkovanju subote s Kri-stovim primjerom i poukama o suboti.

OsjeÊati: Cijenit Êe subotnji blagoslov odmora i druæenja s Bogomponuen svim vjernicima.

»initi: Dræat Êe subotu svetom i primit Êe duhovno osvjeæenje,tjelesni odmor i priliku za njegovanje meuljudskih odnosa.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Isusov primjer i pouËavanje o suboti njeguje duhovnirast i razvoj.

A. Kako Kristovo stvaranje subote utjeËe na naπe razumijevanjenjezine vaænosti?

B. Kakav utjecaj Kristov primjer dræanja subote ima na naπe svet-kovanje tog dana?

C. Kako Kristova Ëuda koja je uËinio u subotu doprinose naπemrazumijevanju da je On Gospodar subote?

II. OsjeÊati: Bog nudi svakom vjerniku blagoslov odmora idruæenja svetkovanjem subote.

A. Kako blagoslov subotnjeg odmora i druæenja utjeËe na naπ stavprema drugim danima u tjednu?

B. Kako priprema za subotu i njezino svetkovanje pruæa zacjeljenjeemocionalnih udaraca i modrica koje smo primili tijekom tjedna?

C. Kako strogi program utjeËe da se ljudi osjeÊaju otueni od svet-kovanja subote? Obrazloæite svoj odgovor.

III. »initi: Vjernici Êe iz duhovnih razloga i zbog tjelesnogodmora uæivati u svetkovanju subote.

A. Kako svetkovanje subote Ëuva vjernike od kuπnje da se oslanjajusamo na sebe?


B. Kako roditelji mogu promijeniti pristup suboti usmjeren na pra-vila u pozitivan stav prema svetkovanju subote i meu svojom djecomnjegovati pozitivna oËekivanja u vezi sa subotom?

Saæetak: Krist je subotu uËinio duhovnim osvjeæenjem i tjelesnimodmorom.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Marko 2,27.28.

KljuËna misao za duhovni rast: Blagoslovi svetkovanja subotedostupni su svim vjernicima koji vjeruju da je Krist izvor njihovog spa-senja.

Samo za uËitelje: U treÊem i Ëetvrtom poglavlju Poslanice Hebreji-ma prisjeÊamo se pobune Izraelaca u pustinji. Bog je obeÊao odmor kojije bio povezan s ObeÊanom Zemljom, ali su Izraelci odbili uÊi u nju.Otvrdnula srca ispunjena prijevarom bila su uzrok njihove neposluπno-sti. Ipak, Boæja milost pruæa joπ jednu priliku za duhovni mir i oslobo-enje: subotu.

Sedmi dan subota znak je duhovnog osloboenja iz ropstva grijehakoje se joπ uvijek nudi svakoj osobi koja Ëezne za duhovnom slobodom.To duhovno osloboenje oslobaa vjernike od uzaludnih napora da po-stignu dobrotu. U ono πto je tijekom naraπtaja pruæalo tjelesni odmor iduhovno osvjeæenje utisnuto je soterioloπko (spasenjsko) znaËenje. Ma-terijalna nesigurnost katkad potakne radnike da neprestano rade kao daÊe ih propuπtene prilike dovesti do gladi. Svetkovanje subote pokazujeda πest sedmina s Boæjim blagoslovima pruæa veÊe izobilje nego sedamsedmina bez njih. Emocionalni problemi ponekad potaknu krπÊane daprionu na dobra djela kao da mogu umilostiviti Boga svojim slabimnaporima. Svetkovanje subote pokazuje da potpuni duhovni odmor pru-æa veÊu duhovnu sigurnost nego djela koja Ëinimo gonjeni krivnjom. Ciljpouke za ovaj tjedan jest da vjernici iskuse tjelesni i duhovni odmor.

Uvodna aktivnost: Neka nekoliko vjernika ukratko opiπe jedan odsvojih nezaboravnih odmora ili trenutaka duhovnog mira. Razgovarajteo koristima koje po tjelesno zdravlje ima putovanje na odmor. Razgo-varajte o tome kako se svakidaπnje aktivnosti tijekom odmora razlikujuod dana provedenog na poslu. Opiπite emocionalno i tjelesno stanjeosobe prije i nakon odlaska na odmor. Usporedite emocionalno i tjelesnostanje osobe koja se oslobodila krivnje prije i nakon primanja spasenja.


Razmislite: Razgovarajte o tome kako pravo svetkovanje subotepovoljno utjeËe na emocionalno i tjelesno zdravlje.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Rasprave o svetkovanju subote bile su moæda

najraπirenija razonoda farizeja u vrijeme Isusove ovozemaljske sluæbe.Farizeji su odredili duljinu putovanja, maksimalnu teæinu tereta koji semoæe ponijeti i joπ desetke drugih strogih pravila svetkovanja subote. Jeli Krist bio poËaπÊen tako strogim propisima? Naprotiv, Sveto pismoukazuje da je Isus bio æalostan. Tuæno je to πto se povijest ponavljameu suvremenim vjernicima koji svetkuju subotu. Raspravama o is-pravnom svetkovanju subote nemaju kraja. Meutim, jesmo li neπtoprevidjeli? Moæda u srediπtu pozornosti trebaju biti svrha i znaËenjesubote. Tada Êe unutarnje osvjedoËenje pod vodstvom Svetoga Duhaoblikovati vanjske pripreme kako bi subota postala radosno iskustvo,πto je i bila Boæja namjera. Usmjerite razgovor na osnovno znaËenjesubote kako dragocjeno vrijeme ne bi bilo posveÊeno nepotrebnim de-taljima.

Biblijski komentarI. Isus: Mesija, Stvoritelj, Uzor, Gospodar

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Koloπanima 1,16; Luka4,16-21 i Matej 12,1-8.)

Ono πto je apostol Ivan izjavio u Otkrivenju u vezi s Pismom (otome da ne treba niπta dodavati ni oduzimati) pruæa razumne smjerniceza svetkovanje subote. U stara vremena farizeji su opteretili svetkovanjesubote ljudskim zahtjevima. Ponekad suvremeni vjernici Ëine isto. Sdruge strane, znaËenje svetkovanja subote umanjuje se zanemarivanjemsvetosti toga dana i svoenjem subote na godiπnji odmor ili bilo kojidrugi dan u tjednu. Boæji blagoslovi ne poËivaju ni na jednom od ovihglediπta. Neoprezni vjernici bivaju uhvaÊeni u mreæu ovozemaljskih bri-ga i nikada ne doæive odmor. Izuzetno oprezni vjernici bivaju upleteni umreæu Ëuvanja drugih subotnjih obiËaja i ne mogu naÊi vrijeme za od-mor. Blagoslove primaju samo oni koji pod vodstvom Duha i na temeljuBiblije savjesno teæe svetkovanju subote.

Primjer koji nam je Isus ostavio u pogledu dræanja subote vrlo jevaæan. Kako je Isus svetkovao subotu? 1) Sastajao se s drugim vjerni-cima radi prouËavanja Svetoga pisma i odræavanja bogosluæja (Luka 4,16-21). 2) Provodio je vrijeme u prirodi (Matej 12,1-8). 3) Oslobaao je ljudepatnje (Matej 12,9-14; Luka 13,15.16; Ivan 5,16.17). 4) Odmarao se od


rada (Postanak 2,1-3). 5) Zbog Isusovog strogog pridræavanja Svetog pi-sma, moæemo zakljuËiti da se suzdræavao od trgovine (Matej 5,17-19;Nehemija 13,15-22). 6) Iz ponaπanja Isusovih uËenika moæemo zakljuËitida je poπtovao dan pripreme (Luka 23,24; usporedi Izlazak 16). Na teme-lju Isusovog primjera, danaπnji krπÊani trebaju savjesno izgraivati su-botnje navike.

Razmislite: ©to se dogaa kada neki krπÊani pokuπavaju utjecatina savjest drugih vjernika u vezi sa subotom? Zaπto vjernici trebaju bitioprezni kada Sveto pismo o neËemu jasno ne govori? Kako krπÊani sljubavlju mogu pokazati neslaganje kada je u pitanju krπenje subote?

II. »uda uËinjena u subotu(Prisjetite se u razredu tekstova iz Mateja 12,10-12; 24,20 i Luke

23,24.)Kristova Ëudesna iscjeljenja uËinjena u subotu ispunila su ljude

toga dana posebnim osjeÊajem divljenja. Tjelesni odmor namijenjen svi-ma proπirio se na tjelesno obnovljenje bolesnih.

Meutim, Krist je najbolje saËuvao za kraj. Jednog turobnog danapripreme, Krist je visio na golgotskom kriæu. Muka i oËaj obuzeli suljudski rod. Jedini dostojan protivnik smrti bio je pobijeen. Dok sepribliæavao poËetak subote, rimski vojnici su u æurbi skinuli KristovoizmuËeno tijelo s kriæa. Isus je u tiπini poËinuo po svojoj zapovijedi kaoπto je to obiËno Ëinio. Josipova grobnica ostala je zapeËaÊena. Obnov-ljen i osnaæen Boæjim Duhom nakon odmora prema boæanskom planu,Krist je iziπao iz Josipove grobnice spreman za joπ jednu sluæbu —nebeskog Velikog sveÊenika. KrπÊani mogu dijeliti Kristovo iskustvoizlazeÊi spremni za nove izazove svakog tjedna, duhovno obnovljeninakon subotnjeg odmora.

Razmislite: Kako vjernici svakog tjedna mogu doæivjeti oduπevlje-nje koje pruæa subota?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Iskreni razgovori o prikladnom dræanju subote

Ëesto mogu zavrπiti pitanjima o tome πto se u subotu radi, a πto se neradi po Zakonu. Primjena Kristovih naËela uzetih iz nekog drugog doga-aja pokazat Êe se korisnim u uzdizanju takvih rasprava na ozbiljnijurazinu. Kada je rijeË o opsjednutosti demonima, Isus je upozorio da Êeistjerivanje demona biti beskorisno ako se ne ispuni nastala praznina.U protivnom Êe praznina biti ispunjena joπ veÊim brojem demona. Mnogi


dobronamjerni vjernici uËinili su istu pogreπku. PreoptereÊeni preciz-nim subotnjim obiËajima, u potpunosti su odbacili subotu. ©to ispu-njava nastalu prazninu? Prekomjerni rad, materijalizam, antikreacionis-tiËki nauk, dokolica, isprazna zadovoljstva — “demoni” koji su u istojili veÊoj mjeri razorni kao i oni koji su ih prethodno opsjeli.

Nije dovoljno samo se æaliti na sve ono πto optereÊuje subotu.Praznina mora biti ispunjena ispravnim svetkovanjem da ne bi doπlo donjezinog odbacivanja. Kako se Boæje osobine sadræane u svetkovanjusubote (Stvoritelj, Otkupitelj, Gospodar) uklapaju u suvremenu praksu?Kako moæemo bolje cijeniti obiËaje svetkovanja subote kroz povijest iblagoslove koje ono nudi? Kako vaπ razred moæe postiÊi uravnoteæenpristup svetkovanju subote?

Aktivnost: Neka Ëlanovi razreda sastave listu Boæjih osobina uklju-Ëenih u biblijski nauk o suboti. Razmislite o aktivnostima ili obiËajimakoji Êe naglasiti ova vjerovanja. Pripremite ih za djecu, tinejdæere, mladei odrasle. Obratite pozornost na sljedeÊe ciljeve: 1) sudionici u njimatrebaju uæivati; 2) trebaju ukljuËiti πto viπe osjetila; 3) aktivnosti Êe bitikorisnije ako su u njih ukljuËeni sudionici koji potjeËu iz razliËitihkultura i razliËitog su spola 4) razmotrite koje je vrijeme najpogodnije(na primjer mirno razmiπljanje je pogodno u vrijeme zalaska sunca, nijeuobiËajeno u vrijeme ruËka); i πto je najvaænije, 5) moraju pruæati du-hovno ohrabrenje.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U judaizmu su se tijekom povijesti javila dva

glediπta. Jedno glediπte (hebrejsko ili halakah) bilo je usredotoËeno naËuvanje svetkovanja subote. TisuÊe domoljubnih Hebreja koji su radijebili ubijeni od strane sirijskih vojnika u vrijeme Makabejaca nego daprekrπe subotu sudjelujuÊi u bitci, zatim Hebreji koji su napustili svojeutvrde u vrijeme Pompejeve opsade Jeruzalema zbog poËetka subote,primjeri su vrijedni spomena, mada pomalo idu u krajnost. Joπ jedanprimjer ovog glediπta nalazi se u tekstu pod naslovom ©abat, ukljuËenu Miπnu, koji istiËe 39 razliËitih kategorija zabranjenih aktivnosti usubotu. Esenska sljedba smatrala je da je bolje dopustiti da se æivotinjeili ljudi udave nego da ih se spasi zato πto su to smatrali krπenjempropisa o dræanju subote. Zato su Rimljani uvojaËili mali broj æidovskihvojnika plaπeÊi se da bi ovi mogli napustiti svoje poloæaje ako bi dobilizapovijed da se bore u subotu.

Hebrejska rijeË hagada, meutim, otkriva drugo glediπte. Ono jenaglaπavalo ljepotu subote. Smatrano je da je prva glazbena kompozicija


koju je skladao Ëovjek bila hvalospjev suboti koju je Adam pjevao sed-mog dana nakon spoznaje o Boæjem oprostu. Neki komentatori tvrde daje ova skladba saËuvana kao Psalam 91. Prema drugoj predaji Izraelci surazgovarali o prelasku preko Crvenog mora u subotu, πto ukazuje na joπjednu soterioloπku povezanost sa svetkovanjem subote. Sluæba u ©atorusastanka takoer je naglaπavala subotnje bogosluæje buduÊi da je pri-noπen veÊi broj ærtava nego u obredima u ostale dane (Brojevi 28,9.10).Subota je bila poseban dan, vrijedan slavljenja.

Aktivnost: Napiπite pjesmu koja govori o svetkovanju subote upovijesti. Neki detalji koji vam u tome mogu pomoÊi spomenuti su uprethodnom tekstu. Druga je moguÊnost da istraæite obiËaje dræanjasubote od strane Etiopljana i Kelta.


Pouka 12 13.—20. rujna 2014.

Smrt i uskrsnuÊe


UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe sigurnost Kristovog uskrsnuÊa zahvaljujuÊi ko-

jem je moguÊe i naπe uskrsnuÊe.OsjeÊati: Doæivjet Êe æivotodavnu silu uskrsnuÊa koja daje snagu

vjernicima u æivotu, sad i u buduÊnosti.»initi: Æivjet Êe æivotom utemeljenim na sili uskrsnuÊa dostupnoj

svim vjernicima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kristovo uskrsnuÊe je sigurnost na koju vjernici moguosloniti svoju vjeru.

A. ©to se dogaa s Crkvom ako zapostavi bitnu krπÊansku doktri-nu, sigurnost Kristovog uskrsnuÊa?

B. Zaπto su druge doktrine beskorisne ako nema uskrsnuÊa?C. Zaπto nauk o besmrtnosti duπe ukida Isusovu jedinstvenu ulogu

koju ima kao uskrsnuÊe i æivot?

II. OsjeÊati: Nauk o Kristovom uskrsnuÊu pruæa duhovnu silusada i vjeËni æivot u buduÊnosti.

A. Kakvo olakπanje vjernici trebaju osjetiti sada buduÊi da je smrtpobijeena i nema vlast nad njima?

B. Kako se emocionalno stanje ljudi koji æive s nadom u vjeËniæivot moæe usporediti sa stanjem onih koji je nemaju?

C. Kakvi osjeÊaji proæimaju krπÊane koji su uvjereni da Êe se po-novno sresti sa svojim voljenima?

III. »initi: Isus je uskrsnuÊem pobijedio smrt, oslobaajuÊivjernike od Sotonine sile.

A. Kako uskrsnuÊe utjeËe na naËin na koji vjernici pristupaju kuπ-njama?

B. Kako uskrsnuÊe daje silu vjernicima u svjedoËenju?


Saæetak: Bez uskrsnuÊa naπa vjera postaje samo joπ jedan izbor,a ne jedinstveni put koji vodi u vjeËni æivot.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 11,25.

KljuËna misao za duhovni rast: Nauk o uskrsnuÊu ulijeva vjerni-cima nadu i utjeËe na sve aspekte krπÊanskog vjerovanja.

Samo za uËitelje: Jedan sportski trener je izjavio: “Pobjeda nijenajvaænija stvar. To je jedina stvar.” Naæalost, ove se rijeËi primjenjujuna neπto πto je beznaËajno i kratkotrajno, kao πto je pobjeda u nekojutakmici. Primijenite te rijeËi na vjeËni æivot: “UskrsnuÊe nije najvaæ-nija stvar. To je jedina stvar.” Ono svakako zasluæuje da tako o njemugovorimo.

KrπÊanstvo nije samo joπ jedna moguÊnost izbora. Radikalna tvrd-nja krπÊanstva da je ono jedinstveno temelji se na Kristovom uskrsnu-Êu. Buda, Abraham, Muhamed i Konfucije ostali su u grobu. Samo krπ-Êanstvo tvrdi da ima æivog Utemeljitelja. Da je Njegovo uskrsnuÊe samovjerska pretpostavka nevezana za stvarnost, krπÊanstvo ne bi dugoopstalo.

U poslanicama apostola Pavla vidimo da je on shvatio ovu istinu.SuprotstavljajuÊi se laænom nauku KorinÊana, on uzvikuje: “Ako li Kristnije uskrsnuo, onda je neosnovano naπe propovijedanje, neosnovana jei vaπa vjera. Tad izlazi da smo i laæni svjedoci Boæji jer smo svjedoËilida je Bog uskrisio Krista, kojega nije uskrisio, ako zbilja mrtvi ne us-krπavaju. Ako, naime, mrtvi uistinu ne uskrπavaju, ni Krist nije uskrs-nuo. A ako Krist nije uskrsnuo, bez ikakve je vrijednosti vaπa vjera; viste joπ u svojim grijesima. Tada i oni koji u Kristu umrijeπe, izginuπe.Ako se samo u ovome æivotu uzdamo u Krista, najbjedniji smo od svihljudi.” (1. KorinÊanima 15,14-19)

Uvodna aktivnost: Prisjetite se krπÊanskih himni koje govore ouskrsnuÊu i uznesenju. Razgovarajte o tome πto je Kristovo uskrsnuÊeznaËilo naπim predcima. Usporedite himne iz razliËitih razdoblja (sedam-naesto, osamnaesto, devetnaesto stoljeÊe), analizirajuÊi sliËnosti i razli-ke. Moæete uvrstiti i suvremenu skladbu Samuela Medleyja “I Know ThatMy Redeemer Lives”. ©to je pokrenulo njihovu maπtu? ©to je utvrdilonjihovu nadu? Kojim su se metaforama koristili da bi prenijeli svojemisli? Zamolite Ëlanove razreda da kaæu koji su stihovi njima najzna-Ëajniji i najganutljiviji.


Razmislite: Kako ove pjesme snaæe vaπu nadu u uskrsnuÊe?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Samo jedna religija ima silu da prenese ljudski

rod izvan planeta Zemlje. Samo jedna religija pokreÊe ljude. Druge reli-gije govore o velikim ciljevima, ali ne mogu ljude tamo povesti. SamokrπÊanstvo pruæa æivotodavnu silu za duhovnu promjenu preko uskrslogKrista. Kako Ëlanovi razreda mogu biti uvjereni u jedinstvenost vjere uuskrsnuÊe?

Biblijski komentarI. Sudbina nade ili beznaa?

(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 8,54.55; Ivana 5,28.29.)

Ljubljeni apostol Ivan biljeæi Kristove rijeËi u vezi s uskrsnuÊem upetom poglavlju svojeg evanelja. Na drugom mjestu (Otkrivenje 20)pojaπnjava ove izjave istiËuÊi da prvo uskrsnuÊe obuhvaÊa samo prave-dne i prethodi drugom uskrsnuÊu koje Êe se dogoditi nakon milenija.Dva uskrsnuÊa oznaËavaju boæanski sud, “odvajanje jaraca od ovaca”.Prvo uskrsnuÊe odnosi se samo na one za koje je izreËena povoljnapresuda. Drugo uskrsnuÊe obuhvaÊa one koji su proglaπeni krivima.Ove dvije skupine meusobno se iskljuËuju.

U povijesti prve Crkve vjerovanje u uskrsnuÊe uopÊe bilo je nakuπnji. Pavao u poslanicama KorinÊanima (posebno u 1. KorinÊanima15) dosta govori o uskrsnuÊu, opovrgavajuÊi nauËavanja koja odbacujuuskrsnuÊe kao neπto nestvarno. IroniËno je πto je πest godina ranije(51. godine) Pavao pisao Solunjanima iz Korinta govoreÊi o uskrsnuÊupravednih, suprotstavljajuÊi se tamoπnjim laænim doktrinama.

Naæalost, za Pavla takva laæna nauËavanja nisu bila ograniËenisluËajevi. Kruæila je joπ jedna teoloπka zabluda o uskrsnuÊu koju suπirili “Himenej i Filet. Oni su odlutali od istine tvrdeÊi da je uskrsnuÊeveÊ bilo.” (2. Timoteju 2,17.18) ©tetniji je moæda bio docetizam koji sepojavio u drugom stoljeÊu, kojem su posebno bili naklonjeni gnostici iposlije (u Ëetvrtom stoljeÊu) sljedbenici manihejstva. VjerujuÊi da jematerija zla, odbacili su moguÊnost utjelovljenja zato πto bi, s njihovogaglediπta, pravo tijelo ukaljalo Kristovu ËistoÊu. Krist se samo predstaviokao Ëovjek, ali je takav Njegov izgled bio samo prividan. Prema njihovomvjerovanju, Krist nije imao tijelo, pa ni uskrsnuÊe tijela nije bilo moguÊe.Meutim, pravi nauk o Kristovom utjelovljenju tvrdi da je Krist bio upotpunosti Ëovjek i u potpunosti Bog. Isus, koji je pretrpio stvarnu, a neprividnu tjelesnu smrt, mogao je doista doæivjeti tjelesno uskrsnuÊe.


Oni koji se u danaπnje vrijeme bave kristologijom stvorili su doktri-ne koje podsjeÊaju na stari docetizam. Njihovi napori da razdvoje “povi-jesnog Krista” (opipljivo biÊe) od mitoloπkog Isusa (kojega vjernici obo-æavaju) podudaraju se s joπ starijim tumaËenjima Kristovog uskrsnuÊa.Na temelju tih tumaËenja nije vaæno je li Krist uskrsnuo u tijelu, “Kristkoji je ustao iz groba” (objektivna stvarnost), veÊ je li “ustao u vaπemsrcu” (subjektivni osjeÊaj). Boæja je rijeË u tom pogledu savrπeno jasna:Kristovo uskrsnuÊe je stvarno i jedina je sila koja uspjeπno moæe vratitiljude njihovom domu.

Razmislite: Kako vjernici mogu biti sigurni da Êe imati udjela uprvom, a ne u drugom uskrsnuÊu?

II. Izlazak iz tamnice(Prisjetite se u razredu teksta iz Ivana 11,38-44.)

Izraz koji se u Novom zavjetu najËeπÊe prevodi rijeËju “pakao” jesthad. Ovo mjesto svih mrtvih nije ukazivalo ni na nagradu ni na kaznu.Tamo se niπta ne dogaa. Isus je usporedio njihovo stanje sa “snom”.Meutim, ovaj odmor je privremen jer Êe na kraju svi Ëuti Njegov glasi bit Êe uskriπeni u jednom od dva uskrsnuÊa. Tamnica smrti bit Êeispraænjena. Sve je ovisilo o Kristovom osobnom uskrsnuÊu. Tri uskrs-nuÊa, zabiljeæena u vrijeme Njegove zemaljske sluæbe, pretkazala suIsusovu konaËnu pobjedu: 1) Jairova kÊi, 2) sin udovice iz Naina i 3)Lazar. Lazarovo uskrsnuÊe sigurno je bilo najdojmljivije buduÊi da jenjegovo tijelo Ëetiri dana leæalo u grobnici. Nakon Isusovog uskrsnuÊa,nekoliko mrtvih bilo je podignuto u æivot (Matej 27,51-53). Ova “ranaoslobaanja” bila su predslika izlaska iz tamnice do kojeg Êe doÊi kadase Krist vrati i slomi lokote Sotonine tamnice.

Razmislite: Zamislite sliku uskrsnuÊa kada Isus ponovno doe.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: UskrsnuÊe ne samo da stvara temelj za blaæeni

æivot u buduÊnosti, nego veÊ sada omoguÊava duhovnu promjenu. PavaozakljuËuje: “Kao πto je Krist uskrsnuo od mrtvih OËevom slavom, [dabismo] i mi æivjeli novim æivotom.” (Rimljanima 6,4) Ubojicama, prosti-tutkama, teroristima, lopovima i drugim greπnicima obeÊana je buduÊ-nost na Nebu i trenutaËna duhovna obnova. ObraÊenje obuhvaÊa oprav-danje i posveÊenje. Kristova smrt, polaganje u grobnicu i uskrsnuÊeomoguÊuju i opravdanje i posveÊenje.


Za razgovor:1. Kako duhovna sila koju pruæa Kristovo uskrsnuÊe moæe biti

primijenjena u svakidaπnjoj borbi krπÊana sa Sotoninim kuπnjama, osje-Êajima depresije i uznemirenosti u vezi s buduÊnoπÊu?

2. Kako uskrsnuÊe moæe pomoÊi vjernicima da se pripreme za gu-bitak svojih voljenih?

3. Kako ispravno razumijevanje Kristovog uskrsnuÊa Ëuva vjernikeod spiritizma i modernistiËkih teænji da uskrsnuÊe objasne u duhovnomsmislu?

4. Kako ispravno razumijevanje uskrsnuÊa Ëuva vjernike da nepostanu plijen laænog nauka o vjeËnom ognju u paklu?

5. Kako vjernici mogu podijeliti svoju nadu u uskrsnuÊe s onimakoji tonu u beznau?

6. Kako vjernici mogu prenijeti tu baklju nade na buduÊe naraπta-je?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U dobro napisanom dramskom komadu ono πto

je najvaænije ostavlja se za kraj. Drama na svrπetku vremena u kojojsudjeluje Krist potvruje ovo pravilo. Krist dolazi u pratnji mnoπtvaanela i glasan zvuk truba. Potresi potresaju Zemlju, a grmljavina budizaspale otkupljene. Grobovi se otvaraju velikom silinom, a ljudi koji suu njima poËivali kreÊu u susret Kristovom zagrljaju. Radost je sve veÊadok se voljeni ponovno sreÊu. Suze radosnice teku niz njihova lica dokse glasovi ujedinjuju u hvali. DajuÊi novo znaËenje nekada davno izgo-vorenim rijeËima, otkupljeni uzvikuju: “Svrπi se!”

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da opiπu svoj ponovni susretsa svojim voljenima. To izraæavanje nade treba posluæiti kao prilika dau oËekivanju buduÊe radosti, na kreativan i konkretan naËin izrazesvoju vjeru da Êe Krist uskrisiti vjerne.


Pouka 13 20.—27. rujna 2014.

Drugi Kristov dolazak

KljuËni tekst: Ivan 14,1-3.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe narav Kristovog obeÊanog povratka.OsjeÊati: Osjetit Êe sigurnost drugog Kristovog dolaska.»initi: Pripremit Êe se u duhovnom smislu da krenu u susret Go-

spodinu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Krist jasno opisuje narav svojeg povratka i prilikekoje Êe tada vladati.

A. Koje su prepoznatljive karakteristike Kristovog drugog dolaska?B. ©to drugi Kristov dolazak znaËi otkupljenima, a πto osuenima?C. ©to ukazuje na blizinu Kristovog povratka?

II. OsjeÊati: Kristov dolazak pruæa svakom vjerniku osjeÊajmira i sigurnosti.

A. Koji osjeÊaji ispunjavaju vjernike dok razmiπljaju o Kristovomdolasku?

B. Zaπto bi znaci skorog Kristovog povratka trebali biti razlog zaradost, a ne zabrinutost?

C. Kako svrha Kristovog dolaska utjeËe da joπ viπe cijenimo Boæjuljubav prema ljudima?

III. »initi: Za susret s Kristom moramo biti duhovno spremni.A. Koji svakidaπnji obiËaji i navike pripremaju vjernike za Kristov

dolazak?B. Kako vjernici mogu pomoÊi onima koji ne vjeruju da se pripreme

za drugi Kristov dolazak?C. Koju ulogu krπÊanska zajednica ima u duhovnoj pripremi?

Saæetak: ObeÊani Kristov povratak viπe je od velikog sna. To nijebijeg od stvarnosti. On ukazuje na Spasitelja punog ljubavi koji dubokoËezne za ponovnim susretom sa svojim izabranim narodom. Vjernici su


pozvani na svakidaπnju duhovnu pripremu i stalnu budnost kako ihKristov dolazak ne bi zatekao nespremne.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 14,1-3.

KljuËna misao za duhovni rast: Slavni vrhunac krπÊanske vjerebit Êe susret s Kristom prigodom Njegovog obeÊanog dolaska.

Samo za uËitelje: Naglasite uËenicima u razredu da je vaænostKristovog dolaska istaknuta njegovim Ëestim spominjanjem u Svetomepismu.

Uvodna aktivnost: Prisjetite se nekog πkolskog ili obiteljskog oku-pljanja, moæda proslave godiπnjice mature srednje πkole. Kako ste seosjeÊali kada ste ponovno vidjeli prijatelje iz istog razreda?

Zamolite prisutne da zamisle trenutak najuzbudljivijeg susreta:drugoga Kristovog dolaska. Kako Êe on izgledati prema opisu Svetogpisma? Potaknite uËenike da izraze πto viπe svojih dojmova praveÊi kaorazred zajedniËku sliku Kristovog skorog povratka. Kako Êe taj dogaajizgledati, kojim Êe zvucima biti praÊen, koje Êe osjeÊaje pobuditi? ©toje najvaænije, zamolite nekoliko Ëlanova razreda da odgovore na sljedeÊepitanje: ©to susret s Kristom znaËi vama osobno?

Razmislite: Ponovni susret znaËi da Êemo ponovno biti svi na okupu.Iako mnogi u vrijeme uskrsnuÊa, osim uËenika, nisu vidjeli Isusa licemk licu, zaπto je drugi dolazak ipak ponovni susret Krista i Njegovognaroda? Kako smo Ga veÊ vidjeli licem k licu iako Ga nismo vidjelivlastitim oËima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Iako su oπtro podijeljeni u vezi s naukom i

pojedinostima o Kristovom drugom dolasku, mnogi se krπÊani slaæu daÊe Isus ponovno doÊi da se sretne sa svojim narodom.

Biblijski komentarI. ObeÊanje i cilj Isusovog dolaska

(Prisjetite se tekstova iz Ivana 14,1-3 i Mateja 16,27.)

Tekst u Mateju 16,27 ukazuje na Danielovo apokaliptiËko proroËan-stvo o konaËnom sudu (Daniel 7,13.14). Krist je objedinio starozavjetna


proroËanstva Zaharije, Daniela, Izaije i drugih proroka i iznio novozavje-tni nauk o drugom dolasku. Sigurnost tog nauka postavila je temelj skojeg On zapovijeda: “Da se ne plaπi srce vaπe.” Na ovom planetu zara-æenom ratovima, neizljeËivim bolestima, genocidima, nuklearnim kata-strofama, rasizmom, razvodima, ekonomskom nesigurnoπÊu itd., to Kri-stovo uvjeravanje pruæa izazov. Ipak, kakvu god patnju ovdje doæivjeli,to se ne moæe usporediti s Boæjom obeÊanom nagradom. “Zato ne ma-laksavamo. Naprotiv, ako se i raspada naπ vanjski Ëovjek, ipak se naπnutarnji Ëovjek obnavlja iz dana u dan. Uistinu, naπa nam sadaπnja alikratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjeËnu slavu.” (2.KorinÊanima 4,16.17)

Razmislite: Mnogi teolozi odbacuju sud kao neπto πto umanjujeBoæju milost, opravdanje i oprost. Zaπto su Boæja milost i opraπtanjebesmisleni bez suda?

II. NaËin i vrijeme Njegovog dolaska(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 24 i Otkrivenja 1,7.)

Postoje tri osnovna teoloπka glediπta u vezi s vremenom Kristovogdolaska.

Postmilenaristi vjeruju da Êe drugom Kristovom dolasku prethodititisuÊu godina napretka. U devetnaestom stoljeÊu, u vrijeme tehnoloπkognapretka, mnogi su prihvatili ovo vjerovanje. Smanjena oËekivanja pro-uzroËena u velikoj mjeri mnoπtvom ratova, gotovo su uguπila ovo vje-rovanje.

Amilenaristi ne vjeruju u doslovnih tisuÊu godina, veÊ ih shvaÊajuu prenesenom znaËenju. Zato je vrijeme Kristovog dolaska u odnosu natisuÊu godina njima nevaæno.

Posljednja skupina, premilenaristi, podijeljena je u dvije podsku-pine — dispenzacionalisti i historicisti. Dispenzacionalisti vjeruju daBog djeluje razliËito meu ljudima u razliËitim vremenskim razdobljima.Vrijeme od Kristovog raspeÊa na Golgoti do poËetka velikih nevolja je-dno je takvo razdoblje, koje oznaËava razdoblje Crkve. Na kraju tograzdoblja dolazi do tajnog uznesenja vjernika, dok se Kristov drugi do-lazak dogaa sedam godina poslije, na kraju sedmogodiπnjih nevolja(postoje manje razlike unutar ove skupine u vezi s toËnim redoslije-dom). Greπnici imaju joπ jednu priliku da se pokaju tijekom tog sedmo-godiπnjeg razdoblja nevolja.

Nesklad ovoga glediπta s biblijskim naukom je prevelik da bismo gaovom prigodom iznijeli. Biblijsko glediπte je najbolje prikazano premi-lenaristiËkim naukom historicista. Na temelju tog nauka Krist dolazi na


poËetku tisuÊu godina (i nakon vremena nevolje) kad Êe otkupiti æive imrtve spaπene (o prvom uskrsnuÊu). Æivi greπnici bit Êe uniπteni slavomtog dolaska. Zatim Êe poËivati zajedno sa svim nepravednicima uzemaljskoj povijesti do kraja tisuÊu godina kada Êe se zbiti uskrsnuÊeosuenih. Nakon tog drugog uskrsnuÊa bit Êe konaËno uniπteni.

NaËin Kristovog dolaska spominje se nekoliko puta, pri Ëemu sujasno otkrivene njegove karakteristike: 1) javan (nasuprot “tajnom”, Ot-krivenje 1,7; 1. Solunjanima 4,15-18), 2) istodoban svuda u svijetu (na-suprot “ograniËenom”, Matej 24,5.23-30), 3) objavljen uz glasan zvuktrube (nasuprot “tajnom”, 1. Solunjanima 4,15-18; Matej 24,31), 4) do-slovan i osoban (nasuprot “u prenesenom znaËenju”, Djela 1,11; Luka24,36-43), 5) neoËekivan (1. Solunjanima 5,2-6; Matej 24,43.44) i 6) ka-taklizmiËan (Daniel 2,32-35). U vezi s vremenom i naËinom Kristovogdolaska Bog nam daje dovoljno Ëinjenica da bismo to vjerom mogliprihvatiti, ali ne prekomjerno da ne bismo sve uzeli zdravo za gotovo.

Razmislite: Odgaanje nanosi bol mnogim ljudima; πto Êe mnogiuËiniti ako budu vjerovali da imaju dvije prilike da se pripreme za Kri-stov povratak kao πto vjeruju dispenzacionalisti? Koja opasnost leæi uovom nauku?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: »injenice mogu nadahnuti. »injenice nas mogu

uËiniti neosjetljivim.U Mateju 24 Isus odgovara na pitanje uËenika o vremenu svojeg

dolaska. HoÊe li im koristiti ako im pruæi mnoπtvo Ëinjenica? HoÊe lipostati oprezni ili pospani?

U Mateju 25 Isus iznosi tri usporedbe o pripremi i budnosti kojegovore o duhovnoj spremnosti. Razmotrite ove obrasce u razredu: 1)deset djevica, 2) tri sluge (usporedba o talentima), 3) ovce nasuprotjarcima. Koja naËela moæemo uoËiti u ovim usporedbama koja Êe nampomoÊi da se pripremimo za Kristov dolazak? Na koji naËin moæemoizraziti ta naËela u svojem æivotu? Kako naπ razred moæe biti spremanza susret s Isusom?

Aktivnost: Otvorite Evanelje po Mateju 25. Razgovarajte o svimusporedbama traæeÊi naËela koja se mogu primijeniti na okolnosti udvadeset prvom stoljeÊu. Ove istinite usporedbe imaju primjenu i izvansvojeg trenutaËnog okvira.

Razmislite o prenesenom znaËenju:


u ©to je reËeno o duhovnoj spremnosti?

Analizirajte sadræaj:u ©to su sudionici u usporedbi dobro uËinili?u ©to su protivnici pogreπno uËinili?u Kako su protivnici mogli donijeti bolje odluke?u Koji je bio kljuËni trenutak koji je protivnike razdvojio od su-

dionika? Do kojih je promjena trebalo doÊi da bi ishod bio sretniji?u Kako ova naËela primjenjujemo na osobnu duhovnost?u Zaπto su razlike izmeu sudionika i protivnika izraæene u njiho-

vim djelima, a ne razmiπljanjima?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: PoËetak je joπ jedne πkolske godine. Profesori

dijele raspored sati i iznose kratak pregled gradiva ukazujuÊi na oËeki-vanja koja imaju za razliËite predmete. Neki uËenici Êe se uskladiti sasvim tim zahtjevima i odmah odgovoriti na oËekivanja. Drugi Êe se za-bavljati, odgaati obveze i na kraju doæivjeti neuspjeh. Bolji uËenici Êese pripremiti za posljednje ispite; drugi Êe gubiti vrijeme uludo, odga-ati pripreme i kasniti. Æivotna πkola odvija se prema sliËnim naËelima.Polaganje posljednjeg ispita oznaËava primanje vjeËnog æivota. Neuspjehmoæemo lako objasniti. UËenje u posljednji Ëas neÊe donijeti uspjeh.Donijet Êe ga samo postupni napredak tijekom æivota.

Aktivnost: Ovaj tjedan pripremite pregled svojeg æivota pomoÊuslika. ProuËite svoju osobnu povijest putem slika. Napravite album saslikama koje Êe prikazati vaπu æivotnu priËu. Razvrstajte slike prematome za πto vas je taj dogaaj sa slike pripremio. Po Ëemu odreenedogaaje smatrate uspjeπnima? Koje duhovne pouke o pripremi za vjeËniæivot moæete izvuÊi iz tih dogaaja?


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Vjerojatno se svatko od nas sjeÊa nekog dobroguËitelja koji je izvrπio utjecaj na naπ æivot, kojem smose divili i koga smo cijenili.

Mnogi istaknuti uËitelji imali su presudan utjecaj naæivot i misli ljudi, i Ëesto su bili opÊepriznati. Isus je,naravno, bio najveÊi UËitelj.

Oni koji su Ga imali prilike sluπati “bili su zaneseninjegovom naukom, jer ih je uËio kao onaj koji ima vlast,a ne kao knjiæevnici” (Marko 1,22).

On je pouËavao druge istini jer je sam bio “Istina”.Kao utjelovljeni Bog, govorio je: “Tako govori Jahve”, aonda bi dodao: “Ali ja vam kaæem.”

©to viπe vremena provodimo kraj Njegovih nogu, bitÊemo spremniji reÊi, kao dva uËenika na putu u Emaus:“Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govorioi tumaËio Pisma!” (Luka 24,32)

isusove pouke - adventisti hrvatska · 2018-12-20 · prirucnik za ucitelje (3/2014) ¥ 3 carlos a....

Documents