isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi u stihovima
DESCRIPTION
Stanko Jerčić, Na slapovima evanđelja. Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi u stihovima, Glas Koncila, Zagreb, 2013.TRANSCRIPT
Na slapovima evanđelja
Na slapovima evanđelja
Na
sla
pov
ima
ev
an
đel
ja
Sta n ko Je r č i ć
Sta n ko Je r č i ć
Sta
nk
o J
er
čić
Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi
u stihovima
Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi
u stihovima
Glas Koncila
Stanko Jerčić ovim je izborom i pjesničkom for-mom probrao ono najbolje iz novozavjetnih spisa.
On preriče, ili još bolje prepjevava doslovnost Isuso-va izričaja. Dok je većina od nas u Kristovim riječima i djelima tražila nadahnuća za novo čitanje ponajprije Kristovih poruka, a onda i za razumijevanje svijeta, ljudi i samih sebe, dotle je ovo Jerčićevo pjevanje posve u službi iskonskog Kristova govora. I u tome je posebnost ovih pjesama. One ne nude neke nove teme, neka nova gledanja – premda će u pokojem de-talju pjesnik ući u opis mogućih okolnosti pojedinih protagonista oko Krista, ali ne i njega sama – nego ostaje vjeran riječi onoga koji je sam Riječ.
Iz pogovora Antona Šuljića
ISBN 978-953-241-381-6
www.glas-koncila.hr Cijena: 60 kn
Stanko Jerčić
Na slapovima evanđeljaIsusove prispodobe
i novozavjetni hvalospjevi u stihovima
Stanko Jerčić, Na slapovima evanđelja. Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi u stihoviva, Glas Koncila, Zagreb, 2013.
Nakladnik:Glas Koncila, Kaptol 8, ZagrebTel.: 01/4874-315; faks: 01/4874-319E-pošta: [email protected]
Za nakladnika:Stjepan Pogačić
Biblioteka:Forma viva. Knjiga 8
Izvršna urednica:Irena Puljić
Jezično uređivanje:Josip Sinjeri
Grafičko oblikovanje:Blaženka Matić
Ilustracije:Branimir Dorotić
Tisak:Grafika Markulin, Lukavec
Tiskano u travnju 2013.
ISBN 978-953-241-381-6
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 840209.
Glas KoncilaZagreb, 2013.
Stanko Jerčić
Na slapovima evanđeljaIsusove prispodobe
i novozavjetni hvalospjevi u stihovima
5
Predgovor
Koliko znamo iz kanonskih spisa, Isus nije napisao ni jednoga retka, tek Ivanovo evanđelje spominje
da je nešto pisao (vjerojatno samo črčkarao) prstom po tlu kad su ga stavili pred zamku presude preljubni-ci. To, naravno, ne znači da je bio nepismen; židovski dječaci teško su mogli odrasti nepismeni, za razliku od današnjeg »prosvijećenog« vremena u kojemu mnogi mladi ljudi, čak u Europi i Americi, i nakon višego-dišnjeg školovanja, ili barem »pohađanja škole«, izlaze iz nje polupismeni: sve slabije čitaju i sve lošije pišu! Evanđelje nam opisuje kako je Isus u nazaretskoj sina-gogi na šabat čitao iz Knjige Izaijine, kad su »sve oči bile uprte u njega«. (U što su danas, ili u koga, uprte oči? Mladih i starih…)
Međutim, evanđelisti su nam – pomno zapisujući Učiteljeve prispodobe (usporedbe, parabole…) – preo-bilno posvjedočili da je Isus bio pravi majstor priče i da je svojim prispodobama obogatio svjetsku književnost. Da nam je podario samo priču o rasipnom sinu, a lije-po netko reče da bi je bolje bilo nazivati prispodobom »o rasipnom ocu i njegovim izgubljenim sinovima«, već bi po njoj zavrijedio ulazak u antologije. Ona je postala dio kolektivne svijesti i podsvijesti te rječnika cijeloga svijeta. Tih 20-ak evanđeoskih redaka naš Gundulić u svojoj poemi Suze sina razmetnoga razrađuje u 1332 sti-ha. Tema je tijekom kršćanske povijesti procvala u svim
6
granama umjetnosti, posebno u slikarstvu. Spomenimo, u novije vrijeme, Henrija Nouwena, koji joj posvećuje cijelu knjigu Povratak izgubljenog sina, zapravo meditaciju nad istoimenom Rembrandtovom slikom u petrograd-skom muzeju.
Moja pomisao da se posebno posvetim evanđeo-skim prispodobama valjda je i krenula baš od te, čini mi se još iz vremena kad sam u splitskom sjemeništu bio dio ekipe koja je pod vodstvom nezaboravnog ravna-telja mons. Ante Jurića dobro uvježbala operetu Rasipni sin. S njome smo gostovali u mnogim župama, a rav-natelj se je pobrinuo da za sve glavne uloge imamo al-ternaciju te je bio angažirao i pučke pjevače iz svojeg Vranjica. Ja sam bio član zbora i najavljivač, i svaki put kad sam najavio vrhunski prizor susreta oca i sina, glas bi mi zadrhtao i oči se ovlažile, znajući unaprijed da će gledateljstvo, uvijek novo, biti pred tim prizorom pre-plavljeno ganućem.
Pri pisanju ili prepjevavanju tih prispodoba znao sam se i ozbiljno pokolebati, jer bi me odjednom spo-pala pomisao da je to što činim možda »oskvrnuće« Isusovih riječi, kao da sam se drznuo – popravljati ga, a bio sam cijelo vrijeme poprilično uvjeren da tolika količina stihova ne može biti neka vrhunska poezija, pa i da je riječ o puno vrsnijem pjesniku nego što sam ja. Sad mi je drago što nisam odustao.
Latini rekoše: Omnis comparatio claudicat (svaka uspo-redba šepa), pa to vrijedi i za Isusove prispodobe. On je svjesno unosio u njih i nerealistične, nemoguće de-talje. Ali to uopće nije važno: prispodoba je kao ispru-ženi kažiprst; ne treba se zagledati u prst, nego u ono na što pokazuje! A da u mojem prepričavanju barem u formi ne bude previše »šepanja«, postavio sam sebi ne-
7
Predgovor
koliko normi: strogo poštovati ritam i rimu, ali također što manje prepričavati evanđeosku priču, te koliko god je moguće prenositi u stih što više izvornog teksta, po mogućnosti i cijele rečenice.
Pojavio mi se još jedan problem: u različitim izvo-rima, teološko-biblijskim napisima i u katehetskim ta-blicama uglavnom se govori o 40-ak prispodoba, ali ni-sam uspio naći niti dva ista popisa, a kad ih se sve zbro-ji, spominje ih se i više od 50! Negdje su dvije ili više kratkih prispodoba spojene u jednu, negdje se te male prispodobe i ne spominju, a negdje usporedba čini tek djelić važna događaja. Tako u opisu bogatog mladića u Isusovu metaforu spadaju samo »ušice iglene«, ali sam i to smatrao dovoljnim za obradu cijelog događaja.
Napokon, kad je sve bilo dovršeno, poželio sam prepjevati i novozavjetne hvalospjeve (kantike). To je bio još delikatniji zadatak, jer je to značilo pjesme pre-bacivati u pjesme, nešto drugačije, a možda i lošije, za-pravo, u rimu. Samo sam Magnificat (Veliča) već prije bio razradio, a sve ostale uglavnom tijekom ljetnog od-mora 2012. godine na Braču.
Vrlo sam zahvalan Glasu Koncila i gospodinu Pogačiću što su spremno prihvatili pripremiti za tisak i ovu moju knjižicu (nakon sonetnog vijenca Put Križa). Zahvaljujem gospođi Ireni Puljić, s kojom mi je vrlo ugodno bilo komunicirati, a koja je knjigu lijepo obra-dila u svom izvrsnom »salonu«. Posebno sam zahva-lan dragom prijatelju i kolegi don Tonču Šuljiću, koji je rado preuzeo napisati popratnu riječ; i očito se potru-dio u njoj iskazati prisni i prijateljski odnos s mojim sti-hovima, ne tražeći im mane kojih, naravno, ne nedosta-je. Sasvim posebno zahvaljujem ak. slikaru Branimiru Dorotiću, prijatelju još od ranog djetinjstva i ubavih
8
ljetnih bračko-pražničkih (ili po našu: broško-prožniš-kih) druženja, čiji – i ne samo slikarski – izričaj i volim i cijenim, koji je »još u zraku« spremno do-čekao moju zamolbu da knjigu uresi ilustracijama. Kada mi ih je poslao na uvid, doživio sam ih kao očekivane dobre znance, koje mi je dodatno milima činila spoznaja da su, barem neke od njih, nastale na Braču, u našim Pražnicama.
NASLOV mi se gotovo u snu pojavio i namet-nuo. Prije 5-6 godina bio sam supredstavljatelj jedne dražesne knjige, Minehaha – voda koja se smije, vrsne pripovjedačice Snježane Grković Janović, od koje sam saznao da se kod nekoliko indijanskih plemena voda kaže mine, pa je Minnesota = zemlji voda, a mine-haha = voda koja se smije, tj. slap! Možemo reći da je evanđelje voda koja nam život daje, napaja nas i umi-va, a evanđeoske su prispodobe – voda koja se smije, raskošni slap – Isusov osmijeh svijetu. Usudio bih se onda hvalospjeve nazvati vodoskocima kroz koje se zemlja zahvalno osmjehuje nebu!
Gospodaru voda neka je slava što mi milostivo dopusti da u njegov veličanstveni slap uskoči i moja mala kap.
Don Stanko Jerčić Jelsa, pred nedjelju Dobrog Pastira 2013.
ISUSOVE PRISPODOBE
11
Isusove pr ispodobe
MJERA KOJOM MJERITE(Mk 4, 24 – 25)
Mjerom će se vašom i vama vagati,A izdašnost vaša bit će nadmašena.Onom koji ima, još će se dodati,Bez ičeg će ostat onaj koji nema.
12
SJEME RASTE U TIŠINI(Mk 4, 26 – 29)
Čovjek baca sjeme u brazdu dubokuI kao za pokop zemljom ga pokriva.Makar ga je skrio i vlastitom oku,On zabrinut nije, jer zna što se zbiva.
Spavao il’ bdio, po nekome čudu,I danju i noću sjeme klija, raste.Zemlja će uzvratit njegovome truduTe će u radosti žeti zlatno klasje.
109
Sadrzajv
PREDGOVOR ............................................................ 5
ISUSOVE PRISPODOBE ............................. 9Mjera kojom mjerite ....................................... 11Sjeme raste u tišini .......................................... 12Pravo blago ...................................................... 13Dva gospodara ................................................ 14Providnost – ljiljani i ptice ............................. 15Ne sudite: trun i brvno .................................. 16Vrata – uska i široka ....................................... 17Lažni proroci – po plodovima ...................... 18Svatovi ne poste, zakrpa, mješine ................. 19Vrapci na krovu i vlasi na glavi ..................... 20Može li slijepac slijepca voditi ....................... 21Dva dužnika ..................................................... 22Udovičin novčić .............................................. 24Opasnost bogatstva ........................................ 25O smokvi .......................................................... 26Neplodna smokva ........................................... 27Prijatelj u ponoć .............................................. 28Nepravedni sudac ........................................... 29Milosrdni samarijanac ..................................... 30Kuća na stijeni, kuća na pijesku .................... 32Proračun – troškova, snaga ........................... 33Sijač ................................................................... 34Kukolj ............................................................... 36Svjetiljka na svijećnjaku .................................. 38
110
Zrno gorušičino .............................................. 39Kvasac ............................................................... 40Dragocjeni biser .............................................. 41Ribarska mreža ................................................ 42Vinogradari ubojice ........................................ 44Okrutni dužnik ................................................ 46Bogataš i Lazar ................................................ 48Sablazan ............................................................ 50Dva sina – da, ne ............................................. 51Svadbena gozba – uzvanici ............................ 52Nepošteni upravitelj ....................................... 54Savjesni i nesavjesni upravitelj ...................... 56Zgrtanje varava bogatstva .............................. 57Radnici posljednjeg sata ................................. 58Farizej i carinik ................................................ 60Deset djevica .................................................... 61Talenti ............................................................... 62Sin Čovječji je došao potražiti izgubljeno ... 64Izgubljena ovca ................................................ 65Izgubljena drahma .......................................... 66Rasipni sin ........................................................ 68
NOVOZAVJETNI HVALOSPJEVI ..........71Veliča duša moja Gospodina ......................... 73Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov ......... 74Sad otpuštaš ..................................................... 76Hvalospjev ljubavi ........................................... 78Hvalospjev Bogu Spasitelju ........................... 80Himan o Kristu ............................................... 81Kristovo prvenstvo ......................................... 82Otajstvo i slava Isusa Krista .......................... 83Životna nada .................................................... 84
111
Sadrzajv
Primjer Krista Patnika .................................... 86Kristov primjer ................................................ 87Hvalospjev otkupljenih .................................. 88Zahvala Bogu ................................................... 89Poklonstvena pjesma ...................................... 90Svadba Jaganjčeva ........................................... 91
DODATAK .................................................93Deset zapovijedi .............................................. 95
EVANđELJE U STIHOVIMA DON STANKA JERČIćA ...................................... 99
112
Od istog autora u izdanju Glasa Koncila
Put KrižaStih i molitva - sonetni vijenac
Zagreb, 22009.17,5 x 16 cm; 48 str.
Knjige možete kupiti ili naručiti kod nakladnika!
Glas KoncilaKaptol 8, 10000 Zagrebtel.: 01/4874-315; faks: 01/4874-319e-pošta: [email protected]
Na slapovima evanđelja
Na slapovima evanđelja
Na
sla
pov
ima
ev
an
đel
jaSta n ko Je r č i ć
Sta n ko Je r č i ć
Sta
nk
o J
er
čić
Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi
u stihovima
Isusove prispodobe i novozavjetni hvalospjevi
u stihovima
Glas Koncila
Stanko Jerčić ovim je izborom i pjesničkom for-mom probrao ono najbolje iz novozavjetnih spisa.
On preriče, ili još bolje prepjevava doslovnost Isuso-va izričaja. Dok je većina od nas u Kristovim riječima i djelima tražila nadahnuća za novo čitanje ponajprije Kristovih poruka, a onda i za razumijevanje svijeta, ljudi i samih sebe, dotle je ovo Jerčićevo pjevanje posve u službi iskonskog Kristova govora. I u tome je posebnost ovih pjesama. One ne nude neke nove teme, neka nova gledanja – premda će u pokojem de-talju pjesnik ući u opis mogućih okolnosti pojedinih protagonista oko Krista, ali ne i njega sama – nego ostaje vjeran riječi onoga koji je sam Riječ.
Iz pogovora Antona Šuljića
ISBN 978-953-241-381-6
www.glas-koncila.hr Cijena: 60 kn