POUKE IZ IVOTA SV. FRANJE

Download POUKE IZ IVOTA SV. FRANJE

Post on 01-Feb-2017

217 views

Category:

Documents

4 download

TRANSCRIPT

  • 1

    2009.

    POUKE

    IZ IVOTA

    SV. FRANJE

    2011.

  • 2

    SADRAJ

    1. Franjo traga za poslanjem u svom ivotu .............................. 3

    2. Franjo potpunije nazrijeva svoj poziv ..................................... 4

    3. Franjo osniva zajednicu i prima sv. Klaru ................................ 6

    4. Franjo donosi oprost i pomae odbaenima .......................... 7

    5. Franjo donosi mir u Gubbio ................................................... 9

    6. Franjo navijeta Isusovu predanost i ljubav u Grecciu .......... 10

    7. Franjo propovijeda evanelje sultanu .................................... 11

    8. Franjo dobiva stigme ............................................................. 12

    9. Franjo velia Stvoritelja u svim stvorenjima .......................... 14

    10. Kri u obliku grkog slova tau ........................................... 16

    11. Savrena radost: kri svetog Damjana ............................... 18

  • 3

    1. Franjo traga za poslanjem u svom ivotu

    Sv. Franjo Asiki roen je 1182. kao sin jedinac Pietra Bernardonea, bogatog trgovca tkaninama iz Sredinje Ital e. Pietro je na krtenju nazvao sina Ivan (Giovanni) iako je kasn e prom enio to ime u Franjo (Francesco), moda u ast svojeg trgovanja s Francuskom. Pietrov svjetovni uspjeh osigurao je mladom Franji bezbrian i udoban ivot. Franjo je bio veoma omiljen mladi, e-sto u sreditu pozornosti; obilazio je gradske trgove ili je samouvjereno pjevao serenade asikim djevojkama.

    Franjo je gorljivo traio ratnu slavu i ast, a 1201.god. u dobi od 19 godina odjenuo se u viteku odoru da bi se pridruio ratu protiv nepr atelja Asiza grada Perugie. Nakon naglog poraza Asiza Franjo je proveo gotovo godinu dana kao zarobljenik susjednog grad dok je njegov otac 1203. god. prikupljao novac za ot-kupninu.

    esto je posezao za Svetim pismom radi utjehe jer su zarobljenitvo i bolest uzdrmali njegovo samopouz-danje, ali umjesto da ga evanelje utjei izazvalo ga je sa svojim njemu jo nepoznatim vr ednostima kran-skog uenitva.

    Godine 1205. ponovno je pokuao krenuti u viteki pohod, ali nakon to se iznova razbolio, imao je vienje koje je oznailo poetak njegova obraenja. Bilo mu je 23 godine.

    Nesiguran i zamiljen vratio se u Asiz, a njegova je poetna potitenost uskoro prerasla u emocionalnu krizu. Ostavio je svoj stari nain ivota i svoje stare pri-jatelje; osjeao se razoarano i prazno.

    Njegovo oito nezadovoljstvo s mater alnim udob-nostima ivota frustriralo je njegova oca, osobito jer je

  • 4

    Franjo spontano poeo d eliti bogatstvo svoje obitelji sa siromasima.

    I doista, slabo razum evanje meu ovom dvojicom izazvalo je provalu grubih, ljutitih r ei njegova oca i prkosnu, nepr ateljsku utnju sina. Pietro n e uspio prepoznati previranje u svom sinu a Franjo se n e znao otvoriti svome ocu.

    Plod krize ovakvog uzajamnog nerazum evanja bila je Franjina potraga za nutarnjim mirom i novom smjer-nicom u ivotu i tako je Franjo zakoraio putem obra-enja.

    Molitva

    Nebeski Oe, pomozi nam da ti budemo vjerni,

    daj nam snage da ispunimo zahtjeve evanelja

    da oprostimo i razum emo druge.

    Neka razorene obitelji nau iscjeljenje i jedinstvo

    uz pomo potovanja, obzirnosti i topline.

    Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    2. Franjo potpun e nazr eva poziv

    Jednog dana godine 1206., dok se 24-godinji Franjo molio u malenoj crkvici sv. Damjana, Krist mu progo-vori s kria: Obnovi moju Crkvu.

    Tako se Franjo bacio na zadatak obnove naputene, zabaene crkvice sv. Damjana u dolini podno Asiza. Iako je vjerovao da se zadatak obnove Crkve sasto-ji samo u graevinskim radovima kamenju i mortu, ipak je prom enio svoj nain ivljenja.

  • 5

    Mnogi su pomislili da je poludio i mora da je njego-va obitelj trpjela neugodnosti zbog njegova ponaanja. Usprkos tome, neke je privukla jednostavnost i iskre-nost njegova novog ivota.

    Sve vee nesuglasice izmeu Franje i njegova oca javno su eskalirale u listopadu 1206. kada je Pietro Ber-nardone progonio svog sina do sredinjeg gradskog trga traei da mu ovaj nadoknadi sve to je spiskao u svojoj velikodunosti prema siromasima ali i novac koji je Franjo potroio u obnovi crkve.

    Pred svim okupljenim mjetanima Franjo se skinuo do gola, odrekao se svojih nasljednih prava i vratio je svom zaprepatenom ocu svu svoju skupocjenu odje-u. Asiki biskup koji je nazoio ovoj dramatinoj ge-sti, zagrnuo je mladia svojim ogrtaem, ali Franjo se kasn e odjenuo u jednostavnu lanenu tuniku svezanu oko struka komadom ueta. Tako je Franjo sveano proslavio svoje vjenanje sa ljubljenom zarunicom Gospoom Siromatinom zbog koje se odrekao svih svjetovnih dobara, asti i povlastica.

    Bez obzira na stavove ljudi oko sebe, Franjo je poeo uviati istinsku narav Bojeg poziva. Franjo je u po-etku mislio da je pozvan samo obnoviti oronulu zgra-du. Premda je obnovio i druge dv e naputene crkvice, malo udaljene od Asiza: sv. Petra i sv. Mar e Aneoske (Porc unkula), u dolini podno Asiza, postupno je po-eo razum evati svoj poziv u obnovi duhovnog ivota Crkve svjedoenjem spasonosne snage evanelja.

  • 6

    MolitvaM !. F"#$% &"%' K"(%)Svevinji, slavni Boe,prosv etli tamu moga srca i podaj mipravu vjeru, sigurnu nadu i savrenu ljubav,razum i znanje, Gospodine, da mogu provesti u djelotvoju svetu i istinsku volju.

    3. Franjo osniva zajednicu i prima sv. Klaru

    Mladii iz Asiza poeli su opaati znakovitu promje-nu na Franji. Jedne noi Bernardo Kvintavalski proma-trao je Franju koji nita n e slutio kako opetovano moli Boe moj, sve moje. Nadahnut pobonou i odanou svoga pr atelja, Bernardo je razd elio svoje ogromno bogatstvo i pridruio se Franji da ivi potpun e poziv evanelja. Pridruili su im se i drugi mladii pa se Asiz udio koliko je mladih napustilo mater alnu udobnost svojih domova da bi nasljedovali Krista u siromatvu.

    Godine 1209. papa Inocent III. sanjao je da se zido-vi velike Lateranske bazilike simbola sveope Crkve, polagano rue. Meutim, pr e konanog uruavanja, neki niski ovjek u jednostavnoj sivoj tunici svezanoj konopcem oko struka hitao je da podupre crkvu i spri-jei njeno uruavanje.

    U meuvremenu je Franjo 1210. god. krenuo pjeke u Rim sa svojom skupinom sljedbenika da ishodi bla-goslov pape u svezi osnutka novog reda. Kada ga je papa ugledao, prepoznao je u Franji kao lik iz svojeg sna, gorljivo je blagoslovio njega i njegove sljedbenike i usmeno je odobrio njihovo Pravilo ivota kojim bi oni trebali obnoviti Crkvu.

  • 7

    Nekoliko godina kasn e, Klara, ki asikog plemia, tada deset godina mlaa od Franje molila je Franju da se pridrui njegovu evaneoskom ivotu siromatva. Tako ju je 1212. god. Franjo primio s nekolicinom dru-gih djevojaka i smjestio ih je u samostan gdje su one razvile kontemplativno pravilo ivota i njime izrazili svoju predanost miru, molitvi i samoi.

    Klara Asika uspjeno je integrirala Franjinu duhov-nost s monakim nainom ivljenja i dokazala se kao jedna od velikih inovatora vjerskog ivota svoga doba.

    Siromane klarise su do dananjih dana zadrale svoju predanost kontemplativnom nainu ivljenja i nastavljaju djelovati kao ogranak u klauzuri, unutar brojne franjevake obitelji.

    MolitvaNebeski Oe,pomozi nam u naoj nesigurnosti i uv ek nas vodi.Umiri naa nemirna srca i podaj nam spokoj.Darom svoga Duha Svetogapodri nau predanost tvojoj svetoj slubi.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    4. Franjo donosi oprost i pomae odbaenima

    Nakon prihvaanja svog poziva da ivi evanelje, u razdoblju od 1207. do 1209., Franjo se posvetio ivotu molitve i samoe.

    Jednoga dana, u trenutku osobnog obraenja, Fra-njo je susreo gubavca. U njegovo doba gubavci su bili prisiljeni zvoniti kamo god bi prolazili i upozoravati druge: neist sam!

  • 8

    Drutvo tog vremena usadilo je u Franju neopisivo gaenje prema osobama koje su patile od ove vrste bo-lesti. Uv ek se bojao same bolesti i uasnog unakaenja kao posljedice takve bolesti. Obino bi susretao gubav-ce s odbojnou i tjeskobom.

    Poput mnogih svojih suvremenika, njegova osobna odbojnost dodatno je poniavala ovako jadne osobe i doprinosila njihovoj patnji.

    Usprkos tome, u odluujuem trenutku prosvjetlje-nja Franjo je iznenada u ovom gubavcu ugledao utje-lovljenje Boje ljepote, ljudsko bie koje treba ljubiti i njeno se o njemu skrbiti. Zagrlio je gubavca i nauio je poput Isusa grliti sve ljude.

    Franjevci su kao zajednica njegovali i kupali gubav-ce i tako su otpoeli svoju tradic u pridavanja posebne pozornosti siromasima i odbaenima.

    Kad je Franjo nauio razumjeti i prigrliti svakog po-jedinca kao jedinstvenog odraza Boje savrenosti, u njemu se poeo formirati pravi stav brinosti i suosje-anja za blinje.

    Franjo je milou Bojom preokrenuo svoju poet-nu odbojnost prema gubavcima u osobnu pobjedu nad prosuivanjem i predrasudama. Ovaj je poriv doveo do formiranja pokreta mira koji je stoljeima kasn e djelovao na mnotvo ljudi.

    MolitvaNebeski Oe, darovao si svome sluzi Franjiuvid i hrabrost da prigrli svako ljudsko bie.Osjeamo se preslabi i nesigurni,odvie greni i nepripremljeni da ga nasljedujemo.Pomozi nam odgovoriti na izazove mirotvorstva i uzajamnog prihvaanja prema svjetlu evanelja.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

  • 9

    5. Franjo donosi mir u Gubbio

    Kako se Franjin ugled svetosti i mira irio njegovom rodnom Ital om, ljudi su ga pozivali da r eava njiho-ve nesuglasice i da ih spasi od opasnosti i nasilja. Tako su jednom prigodom mjetani Gubbia izv estili Franju o nazonosti krvolonog vuka u njihovu kraju. Izjalovi-li su im se naime svi napori da ulove vuka ili ga otjeraju pa su zamolili sveca da posreduje.

    Krenuo je na ovo poslanje samo s porukom iz evan-elja, nenaoruan, bez sankc a ili neke pr etee raz-metljivosti. Franjo je susreo vuka i pozvao ga na poka-janje zbog kaosa i tete koju je uzrokovao. Vuk i mjeta-nisu se dogovorili da e od sada nadalje ivjeti u miru; vuk e se uzdrati od napada na mjetane i na njihovu stoku, a mjetani e hraniti vuka dok je god iv.

    Kao to to esto biva, pobone legende esto su uko-r enjene u nekim pov esnim injenicama. Znanstveni-ci su meutim dugo smatrali da je ova popularna pria o Franji koji udesno djeluje na ivotinjski sv et bez nekog dubljeg duhovnog znaaja.

    Mogue je da pojam Gub ski vuk oznaava epitet poznatog odmetnika iz tog razdoblja koji je harao onim krajem, unitavajui stoku i pljakajui narod. U suko-bu s naoruanim seljacima, vuk bi pobjeivao, jer je bio vjet i u baratanju orujem ili je po naravi bio ne-milosrdn i.

    Meutim, Franjo n e bio naoruan, n e se sukobio s njim, niti mu je pr etio sankc ama.

    Umjesto toga izazvao je pljakaa da se u ime Bo-je izmiri sa rtvama i da iskusi mir kojeg jedino Krist moe don eti. Tako legenda o Gub skom vuku uka-zuje na jednu mnogo trajn u dimenz u Franjinog povi-

  • 10

    jesnog sluenja, naime, na pomirenje grenika i na nji-hovu ponovnu integrac u u drutveni ivot - milou opratanja.

    MolitvaNebeski Oe, pomozi nam da sklopimo mir u ovo nae vr emei da doivimo pomirenje u naem ivotu.Neka naa srdba i povrjeenost ustupepred ljubavlju i razum evanjem za blinje.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    6. Franjo nav eta Isusovu predanost i ljubav u Grecciu

    Duhovnost sv. Franje potjee iz njegove jasne i stal-ne usredotoenosti na Isusa Krista, Boga, dionika nae ovjenosti. Franjo je vidio Isusovo samonametnuto si-romatvo i poniznost kao vrata k naem spasonosnom susretu s Bogom. Taj ga je osjeaj obuzeo u c elosti pa je nastojao sl editi Krista koji nas je neogranieno lju-bio, u najstroem siromatvu.

    Da bi to vie istaknuo i ljudima pribliio izvan-rednu poniznost kojom je Bog prigrlio ljudsko stanje, svetac je odluio vidljivo oblikovati betlehemsko isku-stvo spilje, u brdima sredinje Ital e. Nosei djetece na rukama Franjo je u proces i poveo ljude iz Greccia zajedno s raznim domaim ivotinjama do spilje gdje je svetac obavio boinu liturg u u dramatinoj proslavi otajstva Kristova utjelovljenja.

    Iako se Franjo smatrao nedostojnim da bude svee-nik bio je zareen za akona pa je mogao propov edati evanelje s blagoslovom Crkve. U Grecciu, nosei dal-maticu, odjeu akona, nav etao je boino evanelje

  • 11

    na misi i jednostavnom je gestom stavljanja djeteta u jasle, zauv ek utisnuo u naa srca i umove ljubav Boju utjelovljenu u betlehemskom djetetu.

    Tako je Franjo zapoeo tradic u koja traje do dana dananjeg: tradic u boinih jaslica.

    Franjo je proveo ostatak svog ivota propov edajui milosre utjelovljenog Boga pomaui svoju brau u zajednici i molei se krajnje odano, sjedinjen s Isusom.

    MolitvaSvemogui Boe i Oe svjetla

    tvoja r e je t elom postala

    i nastanila se meu nama

    u tihom bd enju noi

    a mi poput Franje ispunjeni smo uenjem

    zbog blizine naeg Boga.

    Otvori naa srca da primimo tvoju ljubav

    da se nai ivoti ispune tvojim mirom.

    Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    7. Franjo propov eda evanelje sultanu

    Raaren eljom propov edanja evanelja i postiza-nja muenitva Franjo je odluio don eti Isusa musli-manskom sv etu. Tako je usred Petog kriarskog po-hoda 1219. god. Franjo dramatino preao ratnu lin u u Damie! i da bi razgovarao s Malikom-al-Kamilom, Ayubidskim sultanom egipatskim. Zbunjen hrabrou i jednostavnou ovog smionog ali skromnog ovjeka sultan je u Franji prepoznao kranina koji se veoma razlikuje od drugih krana.

    U susretu su razm enili svoja vienja sv eta i Boje uloge u sv etu. Povjesniari izvjeuju da su Malik-al-Kamila dirnule Franjine r ei i rado ih je sluao. Za-

  • 12

    divljen svojim posjetiteljem sultan je potedio Franju i poslao ga je natrag u Ital u.

    Dva veoma razliita ovjeka susrela su se u duhu potovanja i interesa jedan obdaren znakovitom vre-menitom vlasti, a drugi s nenadmanom duhovnom energ om. Moda je svaki od njih prepoznao u dru-gome Duh Boji na djelu. Franjo se vratio u kranski sv et da iznova odgovori na izazov propov edanja i ivljenja evanelja. Al-Kamil je potedio Franjin ivot i pruio mu obnovljen osjeaj svrhe ivljenja. Gospodin n e usliao Franjinu elju za muenitvom nego mu je umjesto toga povjerio neto drugo; Bog je elio da Fra-njo i njegova subraa ponovno osnae svaki aspekt kr-anskog drutva s konkretnim iskustvom Bojeg mi-losra. Za Franju i njegovu subrau Boanska milost e nai svoj izriaj u snoljivosti i suosjeanju, preteama pomirenja i jedinstva.

    MolitvaNebeski Oe,pomozi nam prepoznati dostojanstvo ovjekakojim si obdario svakog od nas.Dopusti nam potivati tvoju sliku u naim blinjimai da iznaeno nain za mirotvorstvo iuzajamno prihvaanje u naem sv etu.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    8. Franjo dobiva stigme

    U godinama koje su usl edile nakon njegova obra-enja i javne predanosti evanelju, Franjin ivot i stav nastavili su se znakovito m enjati. Sve je vie uranjao u trajno iskustvo dubokog duhovnog sjedinjenja s Bogom.

  • 13

    T ekom korizme 1224. godine, dv e godine pri-je svoje smrti, njegov um i srce esto su se okretali k meditac i na trpeeg Krista i Njegovu poslunost Ocu. Povukavi se s bratom Leonom u divljinu Franjo je ula-zio u agon u duboke Isusove boli i muke, zahvaljujui naem Gospodinu na prinoenju tako uzviene rtve.

    Dana 14. rujna 1224., u samotnoj molitvi na brdu La Verna, dok je veliao Gospodina i izl evao mu svoju ljubav, Franjo je ugledao raspetog Krista koji lebdi u zraku noen sa est aneoskih krila. U tom trenutku ekstaze, on, sljedbenik Krista u svemu, dobio je znako-ve Bojeg raspea stigme na dlanovima, stopalima i na boku.

    I tako, dok se sv et u vjeri sve vie hladio, Krist je obnovio znakove svoje muke na t elu svetog Franje da iznova razgori nau ljubav prema Bogu. Sa znakovima razapinjanja na svom t elu, Franjo se jo dublje sjedinio s Isusom. Tako je Bog koji je prirastao k Franjinu srcu kao betlehemsko d ete i kao rtva na Kalvar i doveo sveca u jo savren i odnos sa svojim Sinom.

    MolitvaNebeski Oe,dao si svom sluzi Franjimilost i prisno sjedinjenje s tvojim raspetim Sinom.Pomozi nam nositi na kri da sjedinjeni s tobomtakoer upoznamo mir i radost koje je primio Franjo.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

  • 14

    9. Franjo velia Stvoritelja u svim stvorenjima

    Sveti Franjo umro je uveer 3. listopada 1226., u dobi od 44 godine. Franju je kanonizirao papa Grgur IX. dana 16. srpnja 1228., u crkvi sv. Grgura (sada se ta cr-kvica nalazi unutar samostana sv. Klare), gdje je privre-meno bilo sahranjeno Franjino t elo. Dovrenjem grad-nje dvostruke bazilike sv. Franje nepune dv e godine kasn e, brat Il a iz Kortone prenio je sveeve ostatke u grob ispod visokog oltara u donjoj bazilici.

    Brat Il a izv estio je kako je Franjo na samrti izgle-dao kao istinska ljepota zraei bljetavilom b elog svjetla i radujui sve prisutne. Je li vjerni nasljedovatelj Krista ve u svom zemaljskom ivotu poeo sliiti Kri-stu u slavi vjenog ivota? Je li moda Franjo postao dionikom Kristovog boanstva?

    Katekizam katolike Crkve jasno izraava svrhu utje-lovljenja:

    R e je t elom postala da nas uini: zajedniarima boanske naravi... Razlog radi kojega je R e postala ovjekom, i Sin Boji, Sinom ovjejim jest da bi ovjek, ulazei u zajednitvo s R eju i primajui tako boan-sko posinjenje, postao Sinom Bojim. Zaista Sin Boji je postao ovjekom da nas uini Bogom.Jedinoroeni Sin Boji, hotei nas uiniti dionicima svoga boanstva, uzeo je nau narav da bi, postavi ovjekom, ljude ui-nio bogovima ( 460)

    Slava koja je obavila Franju u asu njegove smrti n e nita manje nego ispunjenje Kristova obeanja o posve-enju svojih sljedbenika i njihovu privlaenju u savr-en e jedinstvo sa samim sobom. Dok je tako leao na samrti Franjo je rekao svojoj brai: Uinio sam to sam trebao initi, pa neka sada vas Krist poui to vi trebate initi.

  • 15

    Meutim, nemojmo skrenuti u neku neprimjerenu sentimentalnost. Ako se naemo u blizini groba sv. Franje Asikog ili sluamo komentare turista dok pro-laze kroz crkvu, moda emo uti nekog kako u prola-zu netko kae da je uio o sv. Franji Asikom u koli i kako je zapamtio da je on svetac zatitnik ivotinja!

    Da bismo shvatili koliko ova popularna sentimen-talnost promauje smisao istinske svetosti, razmotrite sv et u kojemu je Franjo ivio. Ital a 12. i 13. st. bila je poprite stalnih borbi, politikih spletki, a esto i izra-zite okrutnosti. U tom sv etu ljudi su postupali prema ivotinjama jo i gore nego prema svojim blinjima. Za-pravo nepotrebno nanoenje boli i patnja ivotinja bila su uobiajena pojava u drutvu sve do druge polovice 19.st. kada je pravni sustav poeo usvajati zakone pro-tiv okrutnosti.

    Franjo je vie od 6 stoljea ran e primjenjivao ove zakone. N e bio neki sentimentalni osobenjak vezan za zeie, ptice i kune ljubimce samo je srcem poti-vao sve zemaljske stvorove ivotinje i ljude koje je Kristovo utjelovljenje don elo na sv et. Po skruenoj boanskoj ljubavi Franjo je otkrio isto suosjeanje koje e ljudski zakoni mnogo stoljea kasn e traiti od svih nas. I tako je Franjo bio savren primjer injenice da je ljubav ispunjenje zakona, na neki svoj obrnut nain.

    Meutim, Franjino suosjeanje sa svim stvorovima n e bila neka liberalnost koja sve tolerira. Niti je to bio politiki pokuaj zagovaranja raznolikosti i gr eha. Bilo je to suosjeanje prema grenicima duboko uteme-ljeno u sv esti prepunoj potovanja, na koje svakog od nas i sve nas poziva boanska volja, da se pokajemo za svoje gr ehe. Krist je sjedio s grenicima da bi im propov edao, tako je i Franjo radosno u ljubavi pristu-

  • 16

    pao svima koji bi se mogli pokajati zbog svojih gr eha i odabrati ivot svetosti, kao to je to i sam Franjo oda-brao. Jao onima koji umru u smrtnom gr ehu! pisao je u svojoj velianstvenoj pjesmi.

    Podaj nam, Boe, da svi teimo k svetosti ivota ko-jom je sv. Franjo sluio svom Stvoritelju.

    MolitvaNebeski Oe,dao si svom sluzi Franjiveliku ljubav prema svakom svom stvorenju.Naui nas gledati tvoj naum u svim stvorenjima.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    10. Kri u obliku grkog slova tau

    Nakon to se predao sluenju Bogu podno kria sv. Damjana, sv. Franjo je odabrao jedan jo star i simbol otkupljenja kao svoj standardni kri u obliku grkog slova tau.

    U komentarima izraelskog Svetog pisma rani kr-anski pisci koristili su grki pr evod Svetog pisma Septuagintu, u kome je zadnje slovo hebrejske abecede bilo slovo tau, transkribirano kao T na grkom jeziku. Unapr ed zamiljen kri u zadnjem slovu hebrejske abecede, zatim stilizirani, ovaj tau kri poeo je sim-bolizirati sredstvo kojim je Krist obrnuo neposlunost starog Adama i postao novi Adam, na spasitelj.

    Sveti Franjo se prvi puta susreo s ovim simbolom dok je njegovao gubavce. On i vjerski sljedbenici sv. Antuna Pustinjaka, koji su radili zajedno s njim, kori-stili su Kristov kri u obliku grkog slova T kao

  • 17

    zatitu od kuge i drugih konih bolesti. Sveti Franjo je naposljetku prihvatio i prilagodio T kao svoj vlastiti moto i potpis. Za njega je T predstavljao cjeloivotnu odanost muci Kristovoj. Njegov zavjet da e sluiti naj-manjima, gubavcima i odbaenima svoga doba.

    Slike grkog slova tau intenzivirale su se kada je papa Inocent III. otvorio etvrti lateranski koncil 1215. godine i upotr ebio opomenu starozavjetnog proroka Ezek ela (9, 4): Pozvani smo na obnovu svojih ivota, da budemo u nazonosti Bojoj kao pravedni narod. Bog e nas poznati po znaku slova tau obiljeenom na naim elima.

    Ovu simboliku koristio je isti papa koji je Franji odo-brio njegovu novu zajednicu svega 5 godina ran e, i ona je odmah srdano prihvaena kao poziv fratara na obnovu Crkve.

    Znajui da su najbolji dokumenti oni odozgor i da prolaze nezapaeni sve dok se ne prevedu u dobra dje-la na ulicama, tamo dolje, sveti Franjo je pruio svoje ruke i nav estio svojim fratrima da je njihov vjerniki habit (tunika) kri u obliku slova tau. Njihova je odjea odraavala oblik ovoga kria, ali je i omatala svakog fratra u cjeloivotno predanje da postane hodajui kri, utjelovljenje suosjeajnog Boga.

    Dodatni pov esni komentar

    Znamo iz drevnih tekstova da su se rimski krievi sastojali od dva d ela. Stipes su bili okomiti d elovi e-sto trajno privreni za zemlju. U podrujima nemira i u doba stalnih smaknua bilo je mnogo takvih krieva. Horizontalni dio nazivao se patibulum. Teio je oko sto-tinjak funti (50-tak kila) a osuenu su osobu obino pri-silili da nosi taj dio kria do mjesta pogubljenja. Odatle njegovo ime patibulatus.

  • 18

    Nakon to bi patibulatus donio taj dio kria do mje-sta raspea, privrstili bi ga za kri konopcima ili a-vlima odatle naziv crucifi xio, od crux to znai kri i fi go privrstiti. Zatim bi bio osovljen da se patibulum moe uvrstiti za stipes. Obino zamiljamo ova dva d ela kria kao usaene jedan u drugi, u obliku po-znatog latinskog kria (). Vjerojatn e je meutim da rimski vojni tesari, prisiljeni izraditi na stotine ili tisue krieva, nisu htjeli previe zamarati se s takvom pre-ciznom vrstom spajanja. Vjerojatno su samo uvrstili neki klin ili kuku na vrhu stipesa i izbuili otvor u pati-bulumu da lake montiraju kri jednim potezom. Tako je teina poprene grede i raspetog osuenika drala kri zajedno. Krajnji rezultat bio je stoga kri u obliku grkog slova tau (T).

    Moda je u ast kria tau, sveti Franjo razumio i malo vie o pov esti kranstva nego li to veina ljudi misli.

    11. Savrena radost:kri svetog Damjana

    Na prvi pogled, kri sve-tog Damjana odaje dojam da Krist samo stoji pred kriem i da ne visi s njega u agon i. Na kraju krajeva, rimski nain ra-zapinjanja bio je ruan oblik torture kojim bi osuenik vi-sio svom svojom teinom na rukama i umirao bi sporom smru od guenja. Neki osu-enici bili su svezani za kri konopcima, a u nekim slu-ajevima, kao i u sluaju naeg Gospodina, zabili bi im

  • 19

    avle kroz zapea i listove, smrskali kosti i razmaknuli krvne ile pa bi osuenici patili od stranih bolova.

    A opet, na ovoj slici, ini se da je Krist gotovo spoko-jan. to bi onda bio razlog tako udnovatog likovnog prikaza kljunog otajstva kranske vjere? Gledajui poblie uoavamo prizore iz pozadine koji zapravo odreuju oblik kria.

    Prvo, iza sredine Kristova t ela, vide se likovi opi-sani kod Ivana 19, 25-27: sl eva njegova majka Mar a zajedno s Ivanom, a zdesna najpr e sestra njegove maj-ke, Mar a Kleofi na, zatim Mar a Magdalena i stotnik koji je izjavio: Zaista, ovaj ovjek b ae Sin Boji. (Mk 15, 39). Manji likovi oznaavaju vojnika Longina sl eva s kopljem, a zdesna ovjeka koji je spuvu natopljenu octom prinio Kristovim usnama. Stoga, ovaj sredinji dio slike prikazuje otajstvo raspea.

    to se moe vidjeti iza Kristovih ruku? Taj dugulja-sti, mrani, pravokutni prostor je Kristov grob. No ne samo grob nego prazan grob. Mogu se uoiti etiri an-ela du dna i likove Petra i Ivana kako je opisano kod Ivana 20, 1-10, koji zure u prazninu zaueni. Ovaj dio pozadine prikazuje stoga otajstvo Uskrsnua.

    Ako pogledamo u prostor u obliku slova T, iznad Kristove glave, moemo vidjeti Krista koji uzlazi na nebo, a iznad njegove glave Oevu ruku kako ga bla-goslivlja. Jer ovdje konano jest vrhunac njegovog ze-maljskog poslanja i njegov povratak na mjesto zdesna Ocu: Otajstvo uzaaa.

    Tako c eli kri sv. Damjana oslikava ne samo injeni-cu raspea nego oslikava tri otajstva iza raspea. Sv etu je kri: idovima sablazan, poganima ludost (1 Kor 1, 23); ali oima vjere kri je raspee, uskrsnue i uzaa-e, u svojoj cjelokupnoj istovremenoj stvarnosti.

  • 20

    Ova slika je dakako slika koja je svetog Franju obra-tila iz ivota samozadovoljstva u ivot potpune poslu-nosti Bojoj volji.

    Franjo je nauio radovati se neodoljivoj ljepoti Bo-jeg stvaranja ljepoti koja oznaava Boju ljubav ipak n e elio nita od mater alnog sv eta za svoje vlastito ispunjenje. Umjesto toga elio je samo primiti Boga i-stog srca i t ela.

    I kao to je pokazao u preostalom d elu svog ivota, Franjo je u c elosti razumio razlog neobinog prikaza Kristova spokojstva na kriu sv. Damjana. Jer kada net-ko prihvati nepravdu, okrutnost i prezir sa strpljivo-u, ne mrtei se i bez mrmljanja te izdrava sve to s ljubavlju i potpunom vjerom, kako to druga e mo-emo nazvati nego savrena radost? I tako je od samog poetka Franjo razumio da pozadina cjelokupne ljud-ske patnje mora biti potpuna vjera u konanu pobjedu Kria.

    Pravom radou smatrajte brao moja, kad upadnete u ra-zne kunje znajui da prokuanost vae vjere raa postojano-u. Ali neka postojanost bude na djelu savrena, da budete savreni i potpuni, bez ikakvih nedostataka.

    (Jak 1, 2-4)

    Naprotiv, radujte se kao zajedniari Kristovih patnja da i o Objavljenju njegove slave mognete radosno klicati.

    (1Pt 4, 13)