POUKE IZ ŽIVOTA SV. FRANJE

Download POUKE IZ ŽIVOTA SV. FRANJE

Post on 01-Feb-2017

218 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<ul><li><p> 1</p><p>2009. </p><p>POUKE</p><p>IZ IVOTA</p><p>SV. FRANJE</p><p>2011.</p></li><li><p>2 </p><p>SADRAJ</p><p>1. Franjo traga za poslanjem u svom ivotu .............................. 3</p><p>2. Franjo potpunije nazrijeva svoj poziv ..................................... 4</p><p>3. Franjo osniva zajednicu i prima sv. Klaru ................................ 6</p><p>4. Franjo donosi oprost i pomae odbaenima .......................... 7</p><p>5. Franjo donosi mir u Gubbio ................................................... 9</p><p>6. Franjo navijeta Isusovu predanost i ljubav u Grecciu .......... 10</p><p>7. Franjo propovijeda evanelje sultanu .................................... 11</p><p>8. Franjo dobiva stigme ............................................................. 12</p><p>9. Franjo velia Stvoritelja u svim stvorenjima .......................... 14</p><p>10. Kri u obliku grkog slova tau ........................................... 16</p><p>11. Savrena radost: kri svetog Damjana ............................... 18</p></li><li><p> 3</p><p>1. Franjo traga za poslanjem u svom ivotu</p><p>Sv. Franjo Asiki roen je 1182. kao sin jedinac Pietra Bernardonea, bogatog trgovca tkaninama iz Sredinje Ital e. Pietro je na krtenju nazvao sina Ivan (Giovanni) iako je kasn e prom enio to ime u Franjo (Francesco), moda u ast svojeg trgovanja s Francuskom. Pietrov svjetovni uspjeh osigurao je mladom Franji bezbrian i udoban ivot. Franjo je bio veoma omiljen mladi, e-sto u sreditu pozornosti; obilazio je gradske trgove ili je samouvjereno pjevao serenade asikim djevojkama.</p><p>Franjo je gorljivo traio ratnu slavu i ast, a 1201.god. u dobi od 19 godina odjenuo se u viteku odoru da bi se pridruio ratu protiv nepr atelja Asiza grada Perugie. Nakon naglog poraza Asiza Franjo je proveo gotovo godinu dana kao zarobljenik susjednog grad dok je njegov otac 1203. god. prikupljao novac za ot-kupninu.</p><p>esto je posezao za Svetim pismom radi utjehe jer su zarobljenitvo i bolest uzdrmali njegovo samopouz-danje, ali umjesto da ga evanelje utjei izazvalo ga je sa svojim njemu jo nepoznatim vr ednostima kran-skog uenitva.</p><p>Godine 1205. ponovno je pokuao krenuti u viteki pohod, ali nakon to se iznova razbolio, imao je vienje koje je oznailo poetak njegova obraenja. Bilo mu je 23 godine.</p><p>Nesiguran i zamiljen vratio se u Asiz, a njegova je poetna potitenost uskoro prerasla u emocionalnu krizu. Ostavio je svoj stari nain ivota i svoje stare pri-jatelje; osjeao se razoarano i prazno.</p><p>Njegovo oito nezadovoljstvo s mater alnim udob-nostima ivota frustriralo je njegova oca, osobito jer je </p></li><li><p>4 </p><p>Franjo spontano poeo d eliti bogatstvo svoje obitelji sa siromasima.</p><p>I doista, slabo razum evanje meu ovom dvojicom izazvalo je provalu grubih, ljutitih r ei njegova oca i prkosnu, nepr ateljsku utnju sina. Pietro n e uspio prepoznati previranje u svom sinu a Franjo se n e znao otvoriti svome ocu.</p><p>Plod krize ovakvog uzajamnog nerazum evanja bila je Franjina potraga za nutarnjim mirom i novom smjer-nicom u ivotu i tako je Franjo zakoraio putem obra-enja.</p><p>Molitva</p><p>Nebeski Oe, pomozi nam da ti budemo vjerni,</p><p>daj nam snage da ispunimo zahtjeve evanelja</p><p>da oprostimo i razum emo druge.</p><p>Neka razorene obitelji nau iscjeljenje i jedinstvo</p><p>uz pomo potovanja, obzirnosti i topline.</p><p>Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p><p>2. Franjo potpun e nazr eva poziv</p><p>Jednog dana godine 1206., dok se 24-godinji Franjo molio u malenoj crkvici sv. Damjana, Krist mu progo-vori s kria: Obnovi moju Crkvu.</p><p>Tako se Franjo bacio na zadatak obnove naputene, zabaene crkvice sv. Damjana u dolini podno Asiza. Iako je vjerovao da se zadatak obnove Crkve sasto-ji samo u graevinskim radovima kamenju i mortu, ipak je prom enio svoj nain ivljenja.</p></li><li><p> 5</p><p>Mnogi su pomislili da je poludio i mora da je njego-va obitelj trpjela neugodnosti zbog njegova ponaanja. Usprkos tome, neke je privukla jednostavnost i iskre-nost njegova novog ivota.</p><p>Sve vee nesuglasice izmeu Franje i njegova oca javno su eskalirale u listopadu 1206. kada je Pietro Ber-nardone progonio svog sina do sredinjeg gradskog trga traei da mu ovaj nadoknadi sve to je spiskao u svojoj velikodunosti prema siromasima ali i novac koji je Franjo potroio u obnovi crkve.</p><p>Pred svim okupljenim mjetanima Franjo se skinuo do gola, odrekao se svojih nasljednih prava i vratio je svom zaprepatenom ocu svu svoju skupocjenu odje-u. Asiki biskup koji je nazoio ovoj dramatinoj ge-sti, zagrnuo je mladia svojim ogrtaem, ali Franjo se kasn e odjenuo u jednostavnu lanenu tuniku svezanu oko struka komadom ueta. Tako je Franjo sveano proslavio svoje vjenanje sa ljubljenom zarunicom Gospoom Siromatinom zbog koje se odrekao svih svjetovnih dobara, asti i povlastica.</p><p>Bez obzira na stavove ljudi oko sebe, Franjo je poeo uviati istinsku narav Bojeg poziva. Franjo je u po-etku mislio da je pozvan samo obnoviti oronulu zgra-du. Premda je obnovio i druge dv e naputene crkvice, malo udaljene od Asiza: sv. Petra i sv. Mar e Aneoske (Porc unkula), u dolini podno Asiza, postupno je po-eo razum evati svoj poziv u obnovi duhovnog ivota Crkve svjedoenjem spasonosne snage evanelja.</p></li><li><p>6 </p><p>MolitvaM !. F"#$% &amp;"%' K"(%)Svevinji, slavni Boe,prosv etli tamu moga srca i podaj mipravu vjeru, sigurnu nadu i savrenu ljubav,razum i znanje, Gospodine, da mogu provesti u djelotvoju svetu i istinsku volju.</p><p>3. Franjo osniva zajednicu i prima sv. Klaru</p><p>Mladii iz Asiza poeli su opaati znakovitu promje-nu na Franji. Jedne noi Bernardo Kvintavalski proma-trao je Franju koji nita n e slutio kako opetovano moli Boe moj, sve moje. Nadahnut pobonou i odanou svoga pr atelja, Bernardo je razd elio svoje ogromno bogatstvo i pridruio se Franji da ivi potpun e poziv evanelja. Pridruili su im se i drugi mladii pa se Asiz udio koliko je mladih napustilo mater alnu udobnost svojih domova da bi nasljedovali Krista u siromatvu.</p><p>Godine 1209. papa Inocent III. sanjao je da se zido-vi velike Lateranske bazilike simbola sveope Crkve, polagano rue. Meutim, pr e konanog uruavanja, neki niski ovjek u jednostavnoj sivoj tunici svezanoj konopcem oko struka hitao je da podupre crkvu i spri-jei njeno uruavanje. </p><p>U meuvremenu je Franjo 1210. god. krenuo pjeke u Rim sa svojom skupinom sljedbenika da ishodi bla-goslov pape u svezi osnutka novog reda. Kada ga je papa ugledao, prepoznao je u Franji kao lik iz svojeg sna, gorljivo je blagoslovio njega i njegove sljedbenike i usmeno je odobrio njihovo Pravilo ivota kojim bi oni trebali obnoviti Crkvu.</p></li><li><p> 7</p><p>Nekoliko godina kasn e, Klara, ki asikog plemia, tada deset godina mlaa od Franje molila je Franju da se pridrui njegovu evaneoskom ivotu siromatva. Tako ju je 1212. god. Franjo primio s nekolicinom dru-gih djevojaka i smjestio ih je u samostan gdje su one razvile kontemplativno pravilo ivota i njime izrazili svoju predanost miru, molitvi i samoi.</p><p>Klara Asika uspjeno je integrirala Franjinu duhov-nost s monakim nainom ivljenja i dokazala se kao jedna od velikih inovatora vjerskog ivota svoga doba.</p><p>Siromane klarise su do dananjih dana zadrale svoju predanost kontemplativnom nainu ivljenja i nastavljaju djelovati kao ogranak u klauzuri, unutar brojne franjevake obitelji.</p><p>MolitvaNebeski Oe,pomozi nam u naoj nesigurnosti i uv ek nas vodi.Umiri naa nemirna srca i podaj nam spokoj.Darom svoga Duha Svetogapodri nau predanost tvojoj svetoj slubi.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p><p>4. Franjo donosi oprost i pomae odbaenima</p><p>Nakon prihvaanja svog poziva da ivi evanelje, u razdoblju od 1207. do 1209., Franjo se posvetio ivotu molitve i samoe. </p><p>Jednoga dana, u trenutku osobnog obraenja, Fra-njo je susreo gubavca. U njegovo doba gubavci su bili prisiljeni zvoniti kamo god bi prolazili i upozoravati druge: neist sam! </p></li><li><p>8 </p><p>Drutvo tog vremena usadilo je u Franju neopisivo gaenje prema osobama koje su patile od ove vrste bo-lesti. Uv ek se bojao same bolesti i uasnog unakaenja kao posljedice takve bolesti. Obino bi susretao gubav-ce s odbojnou i tjeskobom. </p><p>Poput mnogih svojih suvremenika, njegova osobna odbojnost dodatno je poniavala ovako jadne osobe i doprinosila njihovoj patnji.</p><p>Usprkos tome, u odluujuem trenutku prosvjetlje-nja Franjo je iznenada u ovom gubavcu ugledao utje-lovljenje Boje ljepote, ljudsko bie koje treba ljubiti i njeno se o njemu skrbiti. Zagrlio je gubavca i nauio je poput Isusa grliti sve ljude. </p><p>Franjevci su kao zajednica njegovali i kupali gubav-ce i tako su otpoeli svoju tradic u pridavanja posebne pozornosti siromasima i odbaenima.</p><p>Kad je Franjo nauio razumjeti i prigrliti svakog po-jedinca kao jedinstvenog odraza Boje savrenosti, u njemu se poeo formirati pravi stav brinosti i suosje-anja za blinje. </p><p>Franjo je milou Bojom preokrenuo svoju poet-nu odbojnost prema gubavcima u osobnu pobjedu nad prosuivanjem i predrasudama. Ovaj je poriv doveo do formiranja pokreta mira koji je stoljeima kasn e djelovao na mnotvo ljudi.</p><p>MolitvaNebeski Oe, darovao si svome sluzi Franjiuvid i hrabrost da prigrli svako ljudsko bie.Osjeamo se preslabi i nesigurni,odvie greni i nepripremljeni da ga nasljedujemo.Pomozi nam odgovoriti na izazove mirotvorstva i uzajamnog prihvaanja prema svjetlu evanelja.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p></li><li><p> 9</p><p>5. Franjo donosi mir u Gubbio</p><p>Kako se Franjin ugled svetosti i mira irio njegovom rodnom Ital om, ljudi su ga pozivali da r eava njiho-ve nesuglasice i da ih spasi od opasnosti i nasilja. Tako su jednom prigodom mjetani Gubbia izv estili Franju o nazonosti krvolonog vuka u njihovu kraju. Izjalovi-li su im se naime svi napori da ulove vuka ili ga otjeraju pa su zamolili sveca da posreduje. </p><p>Krenuo je na ovo poslanje samo s porukom iz evan-elja, nenaoruan, bez sankc a ili neke pr etee raz-metljivosti. Franjo je susreo vuka i pozvao ga na poka-janje zbog kaosa i tete koju je uzrokovao. Vuk i mjeta-nisu se dogovorili da e od sada nadalje ivjeti u miru; vuk e se uzdrati od napada na mjetane i na njihovu stoku, a mjetani e hraniti vuka dok je god iv.</p><p>Kao to to esto biva, pobone legende esto su uko-r enjene u nekim pov esnim injenicama. Znanstveni-ci su meutim dugo smatrali da je ova popularna pria o Franji koji udesno djeluje na ivotinjski sv et bez nekog dubljeg duhovnog znaaja. </p><p>Mogue je da pojam Gub ski vuk oznaava epitet poznatog odmetnika iz tog razdoblja koji je harao onim krajem, unitavajui stoku i pljakajui narod. U suko-bu s naoruanim seljacima, vuk bi pobjeivao, jer je bio vjet i u baratanju orujem ili je po naravi bio ne-milosrdn i. </p><p>Meutim, Franjo n e bio naoruan, n e se sukobio s njim, niti mu je pr etio sankc ama. </p><p>Umjesto toga izazvao je pljakaa da se u ime Bo-je izmiri sa rtvama i da iskusi mir kojeg jedino Krist moe don eti. Tako legenda o Gub skom vuku uka-zuje na jednu mnogo trajn u dimenz u Franjinog povi-</p></li><li><p>10 </p><p>jesnog sluenja, naime, na pomirenje grenika i na nji-hovu ponovnu integrac u u drutveni ivot - milou opratanja. </p><p>MolitvaNebeski Oe, pomozi nam da sklopimo mir u ovo nae vr emei da doivimo pomirenje u naem ivotu.Neka naa srdba i povrjeenost ustupepred ljubavlju i razum evanjem za blinje.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p><p>6. Franjo nav eta Isusovu predanost i ljubav u Grecciu</p><p>Duhovnost sv. Franje potjee iz njegove jasne i stal-ne usredotoenosti na Isusa Krista, Boga, dionika nae ovjenosti. Franjo je vidio Isusovo samonametnuto si-romatvo i poniznost kao vrata k naem spasonosnom susretu s Bogom. Taj ga je osjeaj obuzeo u c elosti pa je nastojao sl editi Krista koji nas je neogranieno lju-bio, u najstroem siromatvu.</p><p>Da bi to vie istaknuo i ljudima pribliio izvan-rednu poniznost kojom je Bog prigrlio ljudsko stanje, svetac je odluio vidljivo oblikovati betlehemsko isku-stvo spilje, u brdima sredinje Ital e. Nosei djetece na rukama Franjo je u proces i poveo ljude iz Greccia zajedno s raznim domaim ivotinjama do spilje gdje je svetac obavio boinu liturg u u dramatinoj proslavi otajstva Kristova utjelovljenja.</p><p>Iako se Franjo smatrao nedostojnim da bude svee-nik bio je zareen za akona pa je mogao propov edati evanelje s blagoslovom Crkve. U Grecciu, nosei dal-maticu, odjeu akona, nav etao je boino evanelje </p></li><li><p> 11</p><p>na misi i jednostavnom je gestom stavljanja djeteta u jasle, zauv ek utisnuo u naa srca i umove ljubav Boju utjelovljenu u betlehemskom djetetu.</p><p>Tako je Franjo zapoeo tradic u koja traje do dana dananjeg: tradic u boinih jaslica.</p><p>Franjo je proveo ostatak svog ivota propov edajui milosre utjelovljenog Boga pomaui svoju brau u zajednici i molei se krajnje odano, sjedinjen s Isusom.</p><p>MolitvaSvemogui Boe i Oe svjetla</p><p>tvoja r e je t elom postala </p><p>i nastanila se meu nama</p><p>u tihom bd enju noi</p><p>a mi poput Franje ispunjeni smo uenjem</p><p>zbog blizine naeg Boga.</p><p>Otvori naa srca da primimo tvoju ljubav</p><p>da se nai ivoti ispune tvojim mirom. </p><p>Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p><p>7. Franjo propov eda evanelje sultanu</p><p>Raaren eljom propov edanja evanelja i postiza-nja muenitva Franjo je odluio don eti Isusa musli-manskom sv etu. Tako je usred Petog kriarskog po-hoda 1219. god. Franjo dramatino preao ratnu lin u u Damie! i da bi razgovarao s Malikom-al-Kamilom, Ayubidskim sultanom egipatskim. Zbunjen hrabrou i jednostavnou ovog smionog ali skromnog ovjeka sultan je u Franji prepoznao kranina koji se veoma razlikuje od drugih krana. </p><p>U susretu su razm enili svoja vienja sv eta i Boje uloge u sv etu. Povjesniari izvjeuju da su Malik-al-Kamila dirnule Franjine r ei i rado ih je sluao. Za-</p></li><li><p>12 </p><p>divljen svojim posjetiteljem sultan je potedio Franju i poslao ga je natrag u Ital u.</p><p>Dva veoma razliita ovjeka susrela su se u duhu potovanja i interesa jedan obdaren znakovitom vre-menitom vlasti, a drugi s nenadmanom duhovnom energ om. Moda je svaki od njih prepoznao u dru-gome Duh Boji na djelu. Franjo se vratio u kranski sv et da iznova odgovori na izazov propov edanja i ivljenja evanelja. Al-Kamil je potedio Franjin ivot i pruio mu obnovljen osjeaj svrhe ivljenja. Gospodin n e usliao Franjinu elju za muenitvom nego mu je umjesto toga povjerio neto drugo; Bog je elio da Fra-njo i njegova subraa ponovno osnae svaki aspekt kr-anskog drutva s konkretnim iskustvom Bojeg mi-losra. Za Franju i njegovu subrau Boanska milost e nai svoj izriaj u snoljivosti i suosjeanju, preteama pomirenja i jedinstva.</p><p>MolitvaNebeski Oe,pomozi nam prepoznati dostojanstvo ovjekakojim si obdario svakog od nas.Dopusti nam potivati tvoju sliku u naim blinjimai da iznaeno nain za mirotvorstvo iuzajamno prihvaanje u naem sv etu.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.</p><p>8. Franjo dobiva stigme</p><p>U godinama koje su usl edile nakon njegova obra-enja i javne predanosti evanelju, Franjin ivot i stav nastavili su se znakovito m enjati. Sve je vie uranjao u trajno iskustvo dubokog duhovnog sjedinjenja s Bogom.</p></li><li><p> 13</p><p>T ekom korizme 1224. godine, dv e godine pri-je svoje smrti, njegov um i srce esto su se okretali k meditac i na trpeeg Krista i Njegovu poslunost Ocu. Povukavi se s bratom Leonom u divljinu Franjo je ula-zio u agon u duboke Isusove boli i muke, zahvaljujui naem Gospodinu na prinoenju tako uzviene rtve.</p><p>Dana 14. rujna 1224., u samotnoj molitvi na brdu La Verna, dok je veliao Gospodina i izl evao mu svoju ljubav, Franjo je ugledao raspetog Krista koji lebdi u zraku noen sa est aneoskih krila. U tom trenutku ekstaze, on, sljedbeni...</p></li></ul>