intervju auto boje company profile odmor za molere u grč · pdf fileintervju: ulf runholm...
TRANSCRIPT
Specijalizovani časopis o bojama i lakovimaBroj 26 Godina IV Besplatan primerak
IntervjuUlf Ronholm
TemaAuto boje
Company profile Baumit
Roma CompanyOdmor za molere u Grčkoj
Vesti:
Str. 10-17
Tema:
Boja osigurava i
bezbednost
Str. 18
Otvaranje:
Novi distributivni
centar Roma company
Str. 21
Intervju:
Ulf Runholm
Str. 22
“10 pitanja za…”
Str. 28
Company profile:
Baumit
Str. 26
Komentar:
Igor Mlakar
Str. 29
Kutak za parket:
Bojenje parketa
Str. 34
Moja kuća:
Dekoracija ulaznih
vrata
Str. 38
Putovanje:
50 molera u Grčkoj
Str. 40
Pitanja i odgovori:
Zamke pri izboru
termoizolacionog sistema
Str. 42
Savetnik:
Kapilarna vlaga i
materijali za sanaciju
Str. 44
Građevinski lepkovi:
Dobar lepak za
dobar posao
Str. 50
Svet boja:
Moć boje
Str. 58
Reč urednika
Poštovani čitaoci,
Pred Vama je novi broj Vašeg i našeg broja časopisa Ton –
energija boja. Ovogodišnja sezona krečenja, farbanja stolarije,
čamaca ili postavljanja termoizolacije u stanovima ili kućama po-
lako se privodi kraju. Naravno, mnogi od Vas će još mesecima bi-
ti veoma aktivni pre nego što naprave malu pauzu ili se posvete
poslovima koji se tradicionalno rade u kasnu jesen ili čak i zimi.
Međutim, mi u Tonu nastavljamo da radimo istim intenzi-
tetom jer želimo da Vam pružimo što više korisnih informacija
o svemu što Vas u branši zanima. Tako smo povećali broj
strana, uveli neke nove rubrike, postojeće osvežili i nastavili da
poboljšavamo grafički izgled lista. U tom smislu od velike ko-
risti bi nam bile i vaše sugestije ili primedbe kako bi Ton ubu-
duće bio još bolji i Vama korisniji.
Od prošlog broja časopisa Ton, prošla su dva meseca to-
kom koji su se dogodile mnoge važne stvari u bran[i. Tru-
dili smo se, kao i do sada, da ispratimo sve ove važne do-
gađaje i da Vas bolje upoznamo sa onim što se događa u
svetu građevine, boja i lakova.
Tema ovog broja su auto lakovi. Koristeći rezultate mnogih
ozbiljnih istraživanja iz sveta potrudili smo se da Vam predsta-
vimo neke svetske trendove u industriji boja za automobile, kao
i onome šta se na ovom planu može dalje očekivati. Namera
nam je bila da na popularan način prikažemo koliko se u sve-
tu važnosti pridaje značaju i uticaju boja na auto industriju.
U ovom broju Vaš i gost Tona je Ulf Ronholm, čovek koji
je brend sadolin učinio toliko prepoznatljivim da je termin
postao generički pojam za tu vrstu proizvoda. Ovaj sada viši
savetnik Evropske banke za obnovu i razvoj za zemlje Istočne
i Centralne Evrope govori o budućnosti tržišta boja i lakova
u Srbiji i, čini nam se, daje veoma korisne savete za sve ko-
ji rade u ovoj branši.
U rubrici Company profile predstavljamo ličnu kartu “Bau-
mita”, koja je za gotovo 110 godina svog postojanja, od male
porodične firme, postala jedan od regionalnih lidera u proiz-
vodni građevinskog materijala.
U ovom broju Tona predstavićemo Vam i dve nove rubrike
“Pitajte…” i “Komentar”. Što se tiče prve rubrike Ton će Vam
od sada pomagati da postavljate pitanja direktorima ili vo-
dećim ljudima kompanija koje se bave proizvodnjom boja, la-
kova i materijala za završnu obradu u građevinarstvu. Po-
zvaćemo Vas i omogućiti Vam da dobijete konkretan odgovor o
svemu što Vas zanima u vezi proizvodnog programa, distribu-
cije, prodaje, promocija ili bilo čega drugog što vas zanima u
vezi sa nekom kompanijom.
U rubrici “Komentar” svoje stavove o nekom važnom pitanju
pisaće najcenjeniji stručnjaci i poznavaoci prilika u industriji bo-
ja i lakova. Smatrali smo da gospodin Igor Mlakar iz kompani-
je “Helios” ima šta da kaže na temu važnosti proizvodnje boja i
lakova na vodenoj osnovi i s tim povezanom zaštitom okoline.
Naravno, i u ovom broju imaćete prilike da čitate stalne rubri-
ke “Uradi sam”, “Pitanja i odgovori”, “Moj dom”, “Anketa”,
“Kutak za parket” ali i da se koje zabavite i saznate nešto korisno.
Za sledeći broj pripremamo još dosta toga zanimljivog i novog
a naredno čitanje zakazujemo pred novogodišnjih praznika.
Urednik
Zoran Knežević
IMPRESUM
Izdavač:
FRAME media -
Cara Lazara 9, Beograd
za klijenta “Roma company”
Urednik:
Zoran Knežević
Marketing menadžeri:
Đorđe Zarić
Milijana Majstorović
Fotografije:
Mikica Petrović
Lena Ivanović
Naslovna stranica:
Lena Ivanović
Saradnici:
Jelica Putniković, Aleksa Urošević,
Srđan Zorić, Ratko Stojković,
Marija Milosavljević
Lektura i korektura:
Vesna Kalabić
Grafički urednik:
Branko Žužić
Adresa redakcije:
Cara Lazara 9
(tel/fax) 011/ 3285-890,
011/ 3285-883
(e-mail) [email protected]
web: www.framemedia.net
Štampa:
AMD Grafika
List je upisan u registar javnih glasila koji se vodi u Ministarstvu kulture javnog informisanja Republike Srbije, pod rednim brojem 3391
10
VESTI
KEMA
NOVA POSLOVNA ZGRADAPreduzeće “Kema Puconci” otvorilo je 25. avgusta no-
vu upravnu zgradu. U prisustvu Keminih poslovnih
partnera i ličnosti iz lokalnog političkog zivota, novu
poslovnu zgradu zajedno su otvorili direktor “Keme”
Branko Drvarič i župan opštine Puconci Ludvik Novak.
Upravna zgrada delo je savremene arhitekture i ima
oko 1.000 kvadrata korisne površine. U njoj prostor de-
le zaposleni u komercijalnoj, tehničkoj i finansijskoj
službi, i uprava preduzeća.
Otvaranjem upravne zgrade Kema je okončala de-
setogodišnji investicioni ciklus, u kojem su obnov-
ljeni, dograđeni ili izgrađeni novi proizvodni kapa-
citeti i dva trgovinska centra. Prošle godine obnov-
ljena je i kompletna spoljašnja slika preduzeća. No-
va poslovna zgrada omogućava poboljšavanje radnih
rezultata i otvaranje novih radnih mesta. “Kemin”
cilj je da postane međunarodno uvažen poslovni si-
stem koji će preko sopstvenih firmi poslovati u
većini evropskih zemalja.
Svečano otvaranje nove upravne zgrade spojeno je sa
tradicionalnim piknikom za poslovne partnere, koji se
organizuje poslednjeg petka u avgustu. Ovogodišnji pik-
nik bio je petnaesti, a uz prekomurske specijalitete, mu-
ziku ciganskog etno sastava “Langa” i pevačicu Sašu
Lendero, kao i srdačnu domaćinsku atmosferu, gosti su
proveli prijatno popodne i veče.
AUSTROTHERM
KOMPANIJSKI MAGAZINNA SRPSKOM JEZIKU
Interni kompanijski magazin kompanije Austrotherm
koji u Austriji, na nemačkom jeziku, izlazi već više go-
dina, od novembra 2006. godine izlazi i u Srbiji - na
srpskom jeziku.
Magazin je pre svega namenjen onima sa kojima ova
kompanija sarađuje (trgovcima građevinskim materija-
lima, izvođačima građevinskih radova, projektantima-
arhitektama itd.), ali i svima ostalima koji se interesu-
ju za njihov proizvodni program.
PRVI MAJ, ČAČAK
KONTROLA POTVRDILAPOBOLJŠANJE STANDARDA
Prvu proveru sistema kvaliteta
(JUS ISO 9001:2001) i sistema
zaštite životne sredine (JUS ISO
14001:2004) u kompaniji “Prvi
maj” iz Čačka, obavilo je 21. i 22.
septembra Društvo za sertifikaciju
i nadzor sistema kvaliteta JUQS, a
kontroli je prisustvovao i pred-
stavnik JUAT-a, Akreditacionog
tela Srbije. Inspektori JUAT-a su,
istovremeno, kontrolisali i rad
JUQS-a.
Posle dvodnevnog obilaska
preduzeća i uvida u dokumentaci-
ju, ocenjeno je da je “Prvi maj”
napravio vidna poboljšanja kako u
samom sistemu poslovanja tako i
u izgledu poslovnog prostora.
“Prvi maj” iz Čačka tako je po-
stao jedna od retkih kompanija
koje su u prvoj nadzornoj poseti
ostavile bolji utisak nego na sa-
mom ocenjivanju.
11
VESTI
ROMA COMPANY
DONACIJA ZA“PLAVI KOŠUTNJAK”
Naporima uprave Pionirskog parka u Košutnjaku da
ovu predivnu oazu prirode obnovi i vrati je deci, pri-
družila se i “Roma Company”. Polovinom oktobra “Ro-
ma” je za realizaciju umetničkog projekta “Plavi Košut-
njak” poklonila 200 kilograma raznih vrsta uljanih bo-
ja. “Plavi Košutnjak” je umetnička tvorevina koja je in-
spirisana tragičnom činjenicom da na Zemlji “raste be-
ton, a šume padaju”.
Osušena, stara i mlada stabla farbaju se različitim bo-
jama, uz prethodnu zaštitu uljanim bojama. Tako obo-
jena stabla, zajedno s nekoliko dela dokazanih likovnih
stvaralaca, biće uobličena u jednu umetničku tvorevinu
kao stalnu postavku. ZORKA COLOR
NA KRSTARENJU BOKOMZa vreme Sajma građevinarstva u Budvi, “Zorka Color”
organizovala je krstarenje Bokokotorskim zalivom za distri-
butere i najbolje maloprodajne objekte u Crnoj Gori, kao
i za goste iz Srbije i Albanije. U Tirani je nedavno instali-
ran i prvi MIXLINE-tinting sistem. U prisustvu promo-ti-
ma, tamburaškog orkestra i po sunčanom vremenu, dobro
raspoloženje na brodu “Budva” nije moglo izostati. Brod je
pristao i na jednom veštačkom ostrvu, a posećena je i cr-
kva-muzej Gospa od Škrpjela.JUB
PREZENTACIJA PROIZVODNOGPROGRAMA U SENTI
Prezentacija proizvodnog programa kompanije JUB
održana je polovinom septembra u Senti u organizaciji
firme “Romel” iz tog grada i JUB-a. Zahvaljujući od-
ličnoj organizaciji, pre svega domaćina Gorana Roman-
dića, i prelepom ambijentu, prezentacija je u popuno-
sti ispunila očekivanja.
Izvođači (bilo je pedesetak gostiju) od inženjera
JUB-a čuli su najnovije informacije o bojama, fasada-
ma, termoizolaciji… Najzanimljiviji materijali uživo su
predstavljeni uz aktivno učešće samih izvođača. Na
zahtev izvođača, kontakt će se nastaviti uzvratnom po-
setom Gorana Romandića i izvođača JUB-ovom Infor-
mativnom centru u Šimanovcima i razmenom iskustava
u primeni materijala.
JUB
UNIVERZALNA PODLOGAZA FASADNEDEKORATIVNE MALTERE
Unigrud je specijalan
proizvod koji prati najsa-
vremenija rešenja kada
su u pitanju osnovni
premazi (“podloge”) za
fasadne dekorativne mal-
tere; bez obzira koji je
fasadni dekorativni mal-
ter u pitanju - akrilni,
silikonski ili silikatni,
Unigrund možemo da
koristimo kao osnovni premaz. Osim izvođačima, od velike
pomoći je i trgovcima, koji s jedinstvenim lagerom Uni-
grunda mogu ispratiti prodaju svih vrsta fasadnih dekora-
tivnih maltera. Dakle, više nije potrebno za pojedine vrste
maltera držati sve kombinacije osnovnih premaza.
Pored ovih, pre svega ekonomskih i organizacionih
prednosti, spomenućemo i jednu tehnološku: Unigrund
rešava i problem toniranja podloge (recepture su razvije-
ne i tonira se na “Jumiks” sistemu po JUB ton-karti “boje
i malteri”), kao I problem prihvata fasadnog maltera jer
podlogu čini blago hrapavom.
Pakovanje 5 kg i 18 kg
Proizvođač: JUB, Slovenija
12
VESTI
JUB
ANTIFUNGICIDNAUNUTRAŠNJA BOJA
Amikol je specijalna boja na vodenoj bazi koja se ko-
risti kao kompletno rešenje za zaštitu unutrašnjih zido-
va industrijskih objekata koji su jako podložni pojavi
plesni (pekare, mlekare i slični objekti gde se redovno
i intenzivno pojavljuje kondenzacija na zidovima). Po-
vršine prebojene Ami-
kolom mogu se prati
standardnim sredstvima
za higijenu, dezinfekci-
onim sredstvima i raz-
ređenim bazama i kise-
linama. Posebna pred-
nost je u tome što se
zaprljane površine mo-
gu prati vrelom vodom.
Važno je spomenuti da
se zidne površine već
zaražene plesnima i
buđi prethodno mora-
ju dezinfikovati sredstvom za uništavaje algi i plesni -
Algicidom. Amikol je zato boja koja može da pomogne
u mnogim slučajevima, a često je jedina zamena za ke-
ramičke pločice na zidovima, koje su znatno veća inve-
sticija.
Pakovanje 15 l
Proizvođač: JUB, Slovenija.
ZVEZDA HELIOS
PROMOCIJA U “MERKURU”Od 15. do 17. septembra u Tržnom centru “Merkur” u Beogradu održana je promoci-
ja dobavljača. IBL “Zvezda-Helios” održao je promociju 16. septembra.
Svaki kupac proizvoda robne marke “Zvezda” dobijao je određene poklone.
Promocija je održana ispred glavnog ulaza u Tržni centar i u odeljenju boja i lakova.
Prodajno i tehničko osoblje Profitnog centra “Dekorativa” potrudilo se da svim kupcima
boja i lakova toga dana prezentuje svoje proizvode i objasni im njihovu namenu, način
korišćenja, prednosti…
Sudeći po reakcijama kupaca i porastu prometa toga dana, prezentacija je uspešno
obavljena.
14
VESTI
PRVI MAJ
SAJAMSKI NASTUP U BUDVIHemijska industrija “Prvi maj” iz Čačka, po tradiciji, na-
stupila je i ove godine na Sajmu građevinarstva u Budvi,
održanom od 26. do 30. septembra. Na istoj sajamskoj po-
ziciji već drugu deceniju neguju se stari i stvaraju novi
kontakti i prijateljstva. Promenom vlasništva pre dve godi-
ne, “Prvi maj” osvežio je i svoj imidž. Svojoj 46. godini po-
stojanja i tradicionalnom kvalitetu proizvoda iz oblasti za-
vršnih radova u građevinarstvu, dodao je moderan izgled
sajamskog štanda, prospektnog materijala, memoranduma
firme, što je inače i odraz ulaganja i pozitivnih promena u
samoj fabrici. Svoje zadovoljstvo nastupom, kontaktima i
novim poslovima, podelom preko 10.000 prospekata za
vreme trajanja sajamske manifestacije, “Prvi maj” prezento-
vao je i na nacionalnoj televiziji Crne Gore.
ROYAL COLOR
POTRVĐENSVETSKISTANDARD
“Royal color” jedan je
od retkih privatnih pro-
izvođača boja u Srbiji
koji je sertifikovan po
međunarodnom stan-
dardu ISO 9001:2001
od strane renomirane švajcarske verifikacione kuće SGS.
Time već poznati znak ROYAL COLOR - GARANCIJA
KVALITETA dobija jednu novu dimenziju i otvara put ne-
smetanom izvozu u bilo koji deo sveta.
BUDVA
NAJBOLJI NA SAJMU GRAĐEVINARSTVA
Na ovogodišnjem Sajmu građevinarstva koji je
održan u Budvi od 26. do 30 septembra, svoje proiz-
vode i usluge predstavilo je 200 firmi iz više od 30
zemalja. Broj izlagača bio je rekordan, za 70% veći
nego prošle godine.
Zakupljeni sajamski prostor prevazišao je sve dosa-
dašnje manifestacije, tako da su kapaciteti Jadranskog
sajma morali biti prošireni kako bi uprava svim zainte-
resovanim izlagačima izašla u susret.
U okviru sajma, u Modernoj galeriji u Starom gradu
otvoren je Osmi beogradski trijenale svetske arhitekture,
autora Ivice Mladenovića, i Osmi bijenale španske arhi-
tekture koji su organizovali Institut “Servantes” i Mini-
starstvo za stambena pitanja Španije.
U želji da podstakne unapređenje kvaliteta prezenta-
cije, žiri sajma dodelio je priznanja “Expo Trophy” naj-
uspešnijim izlagačima.
Prvu nagradu i Zlatnu plaketu osvojio je “Rapex” iz
Bara, dok su drugu i treću nagradu dobili “Toza Mar-
ković” iz Kikinde i “Naša sloga” iz Kovina. Posebno pri-
znanje za inovacije uručeno je izdavaču “Media System”
iz Podgorice i Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreba.
15
VESTI
INVESTICIJE
MUREKSIN STIGAONA SRPSKO TRŽIŠTE
Austrijska firma građevinskog materijala “Mureksin”,
koja posluje u sastavu holdinga “Šmid industri”, otvorio
je svoje predstavništvo u Sbiji. Posle uspeha koji je ostva-
rio u zemljama u regionu, pre svega u Hrvatskoj, Slove-
niji i Mađarskoj, “Mureksin” će i na srpsko tržište done-
ti niz novih građevinskih tehnika koje su do sada bile
rezervisane samo za tržište Evropske unije.
Predstavnici “Mureksina” već su najavili transfer savre-
mene tehnologije u Srbiju kroz direktne investicije.
NOVI SAD
OTVOREN “KOLORIS”U Novom Sadu otvorena je nova prodavnica boja i
lakova “Koloris” – centar za uređenje prostora “Vaš
dom NS”. U njoj se mogu naći najkvalitetniji materija-
li za završne radove u građevinarstvu, a stručnjaci kup-
cima pomažu savetima, projektima i izvođenjem radova.
Pored bogatog programa u oblasti boja, lakova i
alata, “Koloris” pruža i usluge projektovanja i
uređenja enterijera i eksterijera stambenih prostora i
prostora višestruke namene, na vrhunskom profesio-
nalnom nivou.
Projektovanje i izvođačke radove obavlja firma “Vaš
dom NS”, koja ima dugogodišnje iskustvo.
Prilikom otvaranja radnje održan je i turnir u malom
fudbalu na kome su učestvovale ekipe JUB-a, “Rome
Company”, “Kolorisa” i novinara.
AUSTROTHERM
KLASIFIKACIJA PO EVROPSKOJNORMI
Austrotherm u Srbiji izvršio je klasifikaciju svojih
proizvoda na bazi ekspandiranog polistirena (EPS -
“stiropor”) shodno evropskoj normi EN 13163. Ova
norma propisuje takvu klasifikaciju proizvoda u kojoj je
svaka “klasa” definisana ispunjavanjem minimalnih kri-
terijuma kada su u pitanju fizičko-mehanički parametri
koji je karakterišu.
Prema pomenutoj normi postoji tzv. “ključ oznake pro-
izvoda” koji obuhvata sledeće fizičko-mehaničke parame-
tre:
EPS - skraćenica za ekspandirani polistiren
EN 13163 - oznaka adekvatne evropske norme
Ti - granična mera debljine
Li - granična mera dužine
Wi - granična mera širine
Si - granična mera pravouglosti
Pi - granična mera ravnine
DS(TH)i - stabilnost dimenzija pri definisanim tempera-
turnim uslovima i definisanom vlažnošću
BSi - savojna čvrstoća
CS(10)i - pritisna čvrstoća pri 10% stišljivosti
DS(N)i - stabilnost dimenzija pri normalnim klimatskim
uslovima
DLT(i)5 - deformacija pri pritisnom i temperaturnom
opterećenju
TRi - naprezanje pri izvlačenju
CC(i1/i2/y) - ponašanje pri dugotrajnom opterećenju
WL(T)i - upijanje vode pri utapanju
WD(V)i - difuziono upijanje vode
MUi ili Zi - paropropusnost
SDi - dinamička krutost
CPi - sabijanje
HENKEL
U INĐIJI POČELAIZGRADNJA FABRIKE LEPKA
U Inđiji je počela izgradnja fabrike industrijskih lepkova
kompanije “Henkel”, čija će vrednost biti 4,3 miliona evra.
Predsednik “Henkela” za centralnu i jugoistiočnu Evro-
pu Volfgang Hlavač naveo je da će pogon u Inđiji proizvo-
diti 100.000 tona lepka godišnje, uz praškaste materijale za
završne faze gradnje i gotove dekorativne maltere.
Prema njegovim rečima, predviđeno je da ta fabrika
počne da radi u aprilu iduće godine, a lepkovi proizvede-
ni u Indjiji izvoziće se i na tržišta Hrvatske, Bosne i Her-
cegovine i Rumunije.
18
VESTI
ZVEZDA-HELIOS
ISPUNJEN PLAN PRODAJEIndustrija boja i lakova “Zvezda-Helios” iz Gornjeg Mila-
novca ispunila je ovogodišnji plan prodaje, a do kraja no-
vembra ostvariće i finansijski plan koji je za 40 odsto veći
nego u 2005. godini.
Dosadašnja zarada od izvoza bila je oko 2,5 miliona evra, a do
kraja godine očekuje se još pola miliona, čime će četvrtina pri-
hoda biti ostvarena na inostranom tržištu. Ove godine, najveći
inostrani kupci bili su iz Belorusije, Slovenije, Bosne i Hercego-
vine, Hrvatske i Makedonije, a za iduću godinu već se priprema
izvoz u Rusiju, Rumuniju i Bugarsku. Najviše je izvezeno
građevinskih premaza, lakova u prahu i antikorozivne boje.
SAJMOVI
IZLOŽBE TOKOMNOVEMBRA I DECEMBRA
ICA - Moskva, 7-10. novembar 2006. godine
Međunarodni skup na temu hemije (ICA-CHEM-
BASE: bazne hemikalije; ICA-RAWMAT: sirovine;
ICA-CHEM-EQOIP: mašine za hemijsku industriju;
ICA-AGRO: agrohemija; ICA-PLAST: plastika,
proizvodnja plastike; ICA-P&C: boje i površinska
zaštita; ICA-RUBBER: sintetička guma, tehnička roba
od gume; ICA-FIBRES: hemijska vlakna; ICA-
HOUSE: kućna hemija; ICA-REA: hemijski reagensi;
ICA-CHEM-CITY: hemijski proizvodi za komunalne
sluzbe; ICA-ECO: ekologija; ICA-TRANS-UPAK:
logistika, specijalni transport i pakovanje; ICA-SAFE-
TY zastita na radu).
PRIMUS: Building Ukraine/autumn - Kijev, 14-18.
novembra 2006. godine
Ukrajinski forum građevinarstva, arhitekture i diza-
jna (sastoji se iz sledećih internacionalnih specijalizo-
vanih izložbi: materijali i fasade, građevinske mašine i
oprema, izgradnja drvenih kuća, lakovi i industrija
farbe, elektrooprema u građevinarstvu, kamen i
tehnologija obrade kamena, kupalista: saune i bazeni,
sanitarije i keramika, sistemi cevi u građ?evinarstvu,
grejanje, snabdevanje vodom, klimatizacija, enterijer,
završni radovi, dizajn, dizajnerski studiji i dekoracija
za prozore, parket i podne obloge, sportske podne
obloge i podovi u industriji).
Central European Coating Show - Varšava, 28-30.
novembra 2006. godine
Centralno evropska izložba namenjena industriji
farbi (sirovine koje se koriste u proizvodnji boja,
štamparskih boja i ostale srodne industrije uključujući
biljne smole, pigmente, razređivače).
SUBCONTRACT Moscow - Moskva, 29.11.-
1.12.2006.
Izložba i konferencija na temu podizvođaca u
industriji (tehnološka oprema, elektronska oprema,
proizvodnja, završni radovi, procesi testiranja, servisi
u industrijskoj proizvodnji, tehnička dokumentacija,
industrijski dizajn, merenje, površinska zaštita,
rastopine).
Metal Working Asia - Shanghai, 1.-5. novembar
2006. godine
Internacionalna izlozba obrade i prerade metala
(površinska zaštita metala, fabrike i skladišta,
tehnologija rukovanja, industrijski roboti, električni,
pneumatski i mehanički ručni alati, alati za merenje,
oprema i sistemi za testiranje metala, kompjuterska
tehnologija i alatne masine, CAD/CAM, software,
servisi i tehnika).
Odlazak na pomenute sajmove organizuje:
TTI - Trade & Travel International
Terazije 16/V, Beograd
Telefon: 011/3618-488
BEOGRAD
NOVA BETONJERKAŠvajcarska grupa “Holcim” otvorila je u beogradskom naselju
Krnjača Fabriku betona “Beograd istok”, u čiju su izgradnju
uložena dva miliona evra. Generalni direktor “Holcima Srbija”
Gustavo Navaro izjavio je, otvarajući novi pogon, da je kapaci-
tet fabrike 100.000 kubnih metara betona godišnje, ali da će
ona u početku sa deset zaposlenih proizvoditi trećinu te ko-
ličine. Navaro je rekao i da “Holcim” planira otvaranje još dve
fabrike betona u Beogradu. “Beograd istok” je moderna fabri-
ka betona sa najsavremenijom švajcarskom tehnologijom koja je
ekološki potpuno čista. Inače, “Holcim” je do sada u Srbiju
uložio 150 miliona evra, a ove godine samo u Cementaru u
Novom Popovcu više od 90 miliona dolara.
20
VESTI
ROMA COMPANY
DEČIJI JUNACI NA ZIDOVIMANJIHOVIH SOBA
Nalepnice i sav neophodan prateći material za ukrašavanje zidova
dečijih soba sa motivima Princeze, Vini Pua, Male sirene i automo-
bile, čiji je proizvođač DECOFAN, već neko vreme se mogu naći u
prodajnim objektima roma company koja je i generalni distributer
za Srbiju ove vrste proizvoda.
Kompletan program koji nudi Roma može se naći i u ostalim pro-
davnicama boja i lakova koji se snabdevaju u ovoj distributerskoj kući.
U ponudi Rome nalaze se samolepljive nalepnice za višekratnu
upotrebu sa likovima Princeze, Male sirene i Vini Pua, magični ele-
menti koji se mogu raspoređivati i kombinovati u dužini od pet me-
tara, magični elementi koji svelte u mraku koji se takođe mogu ras-
poređivati u dužini od pet metara, samolepljive bordure i zidni gra-
fikon koji se mogu prati.
Da bi se ovo izvelo neophodno je na zidu olovkom nacrtati sve-
tluvertikalnu liniju do vidine od 1.5 metara od poda. Neophodno je
obeležiti i visinu od 0,6 metara, zatim spojiti dva dela u celinu. Ka-
da se 60-i centimeter položi na prethodno obeleženo mesto, kori-
steci samolepljive kvadratiće celina se lepi na zid I drži pritisnuta
oko 30 sekundi.
U ponudi Roma company nalaze se i različite vrste zidnih deko-
racija, samolepljivih nalepnica, dekoracija za zidova namestaja i
opreme, samolepljive bordure veličine 15.9 centimetara i one di-
menzija 10,6 cmX5 metara.
Za dekoraciju u unutrašnje ureženje dečijih soba Roma nudi i sa-
molepljive nalepnice za višekratnu upotrebu visine 95 centimetara sa
likovima kao crnu, plavu i pink boju za stvaranje površine školske ta-
ble, za koju su preporučljive uglačane i staklene površine.
U prodajnim objektima Roma company mogu se naći i akrilna bo-
ja za unutrašnje površine, za koje je takože neophodna staklena i
uglancana površina, boje za stvaranje specijalnih efekata.
Da bi slučajni namernik znao da se iza nekih vrata krije malo oslika-
no i ukrašeno carstvo neophodno je da na to bude upozoren. Zato svi
koji se na ovaj način odluče da dekorišu dečje sobe ne trebaju zabora-
viti ni nosac pločice za ime, koja stoji na vratima “dečijeg sveta”.
Priča o bojama automobila možda na prvi
pogled ne izgleda preterano zanimljiva, ali je,
u stvari, veoma složena. Prava boja automobi-
le može učiniti još privlačnijim, a nezanimlji-
vom dizajnu obezbediti atraktivnost. Istovremeno, loše
odabrana boja može upropastiti dobro dizajnersko rešen-
je određenog modela vozila. Boja automobila odraz je
ličnosti njegovog vlasnika koji pomoću nje najčešće po-
kazuje svoj karakter. Analizom boje automobila može se
pretpostaviti starost njegovog vlasnika, pa čak i pripad-
nost društvenom sloju.
A sve je počelo kada je Henri Ford govoreći o prvom
velikoserijskom modelu automobila – T – rekao: “Ku-
pac može odabrati bilo koju boju, dok je ona crna”.
Od tada do danas prošlo je više od 100 godina tokom
kojih su automobili, a sa njima i boje i lakovi, veoma
unapređeni. Boja i njihovih nijansi danas ima na hiljade,
ali samo pet kupci najčešće biraju: srebrnu, plavu, crnu,
belu i crvenu.
Srebrna boja je poslednjih nekoliko godina u svetu, ali
i u našoj zemlji, bila najčešći izbor. Za nju se odlučivao
svaki treći kupac novih automobila, verovatno zato što se
srebrna smatra bojom koja simbolizuje naprednu tehno-
logiju. Ta boja najzastupljenija je i u Japanu, gde je čak
nadmašila tradicionalno najpopularniju belu, koju je u
proteklih deset godina biralo čak 70 odsto kupaca. U
SAD-u taj procenat iznosio je 23.
Jedno istraživanje koje je u Nemačkoj sprovedeno
2004. godine pokazalo je da je srebrna boja dominantna
i u zemlji za koju mnogi kažu da pravi najbolje automo-
bile na svetu. Tim istraživanjem bilo je obuhvaćeno
1.656.117 novoregistrovanih automobila, od kojih je čak
773.464 bilo lakirano u nekoj nijansi srebrne boje, koja
već gotovo desetak godina vodi po popularnosti. Razlog
za to, pokazalo je istraživanje, leži u njenoj eleganciji, re-
klamama u kojima prevladavaju srebrni automobili i
praktičnosti, odnosno slabom isticanju prljavštine.
Stručnjaci pretpostavljaju da će se auto-svet između
2006. i 2008. godine, ipak, više šareniti i da srebrna neće
biti najpopularnija boja.
“Srebrna je veoma moderna boja, ima stila, sofistici-
rana je, a uz to asocira i na preciznost i dobro funkci-
onisanje”, tvrdi Bob Dejli, glavni čovek za boje u naj-
22
TEMA
Boja osiguravai bezbednostSrebrna boja je, kako tvrde stručnjaci, najvidljivija i pri većim brzinama, po-sebno na autoputevima. Kao određeno upozorenje i savet, stručnjaci supredložili povećanje broja srebrnih automobila da bi se efikasno uticalo napasivnu sigurnost putnika
TEKST NPMSI/TMG
23
TEMA
većoj fabrici automobilskih boja i lakova, “Dupont Per-
formance Coating”. Srebrna, po njegovom mišljenju,
dobro pristaje i novom, izazovnijem dizajnu automobi-
la. Takvom dizajnu odgovara i crna boja, koja je, kako
pokazuju podaci, treća po popularnosti. Druga, već de-
cenijama najpopularnija boja, jeste bela! Ispred nje su,
ističe Dejli, samo pomodni trendovi koji se, gotovo sva-
ke godine, menjaju.
U nemačkom istraživanju naveden je još jedan zanim-
ljiv podatak – danas gotovo 90 odsto novih automobila
nosi konzervativne boje, jer se na drugom i trećem me-
stu nalaze crna (391.045) i plava (283.327). Za crvenu
boju danas se odlučuje samo 4,3 odsto kupaca, zelenu
4,1, belu 2,2 i žutu 1,7 odsto. Prave retkosti su na-
randžasta, ljubičasta i smeđa.
Neka boje vremenom gube na značaju tako da zelena,
koja je u Nemačkoj bila najpopularnija sedamdesetih, ili
crvena, koja je vrhunac popularnosti doživela devedesetih,
danas više nisu tako interesantne.
S druge strane, neke se boje tradicionalno vežu za od-
ređene vrste automobila. Crvena, plava i žuta mladalačke
su boje koje su karakteristične za sportske modele ili ka-
Jarke boje uočljivijeDr Pablo Lardelji Klaret i njegove kolege sa Univerziteta u Grana-
di u Španiji analizirali su podatke o sudarima koji su se u toj zemljidogodili od 1993. do 1999. godine i otkrili da kod belih i žutih auto-mobila postoji manji rizik od sudara za koji su krivi isključivo vozačidrugog vozila. Pomenuti tim istraživača analizirao je više od 57.000teških sudara uzrokovanih prekršajem samo jednog vozača.
Utvrđeno je da je rizik da vozači belih i žutih automobila budu “pa-sivni” učesnici sudara četiri odsto manji. “Zaštitni efekat” bele i žuteboje automobila naročito dolazi do izražaja po kiši, magli ili drugimlošim vremenskim uslovima, kao i na otvorenom putu.
24
TEMA
briolete. Crna i srebrna najčešći su izbor za luksuzne li-
muzine, dok se jarke i upadljive nijanse uglavnom susreću
na malim gradskim automobilima.
Neke boje postale su deo tradicije pojedinih proizvođača
i njihovih modela. “Ferari” je najčešće crven, “lam-
bordžini” se povezuje s jarkožutom, a “jaguarovi” sportski
modeli uglavnom su u tradicionalnoj zelenoj boji.
Pilikom odlučivanja o boji automobila kupci velikoserij-
skih modela odlučuju se za jarke boje jer tako žele da se
izdvoje iz mase i iskažu svoju posebnost.
Kada već pominjemo modne trendove, na lestvici
popularnosti poslednjih se godina uspinje i metalik
crvena, koju kupci automobile, pokazuju istraživanja,
poistovećuju s luksuznim i sportskim modelima. Za-
hvaljujući tome, metalik crveno bilo je svako deseto
vozilo prodato prošle godine. Ipak, stručnjaci poput
Boba Dejlija ne očekuju da će ta boja biti toliko po-
pularna i ove godine.
Dok jedna boja bledi, naravno figurativno, druga je u
usponu, tvrdi ovaj stručnjak za automobilske boje i pod-
seća da je početkom devedesetih godina prošlog veka
veoma popularna bila zelena. Dugo godina kupci “nisu
voleli” plavu, ali joj se sada pomalo vraćaju zahvaljujući
novim, mnogo življim i svetlijim tonovima koji zamenju-
ju tradicionalnu tamnomodru.
Zanimljivo je i da se ukus kupaca u Aziji, Evropi i Se-
vernoj Americi jasno razlikovao pre nekoliko godina, a da
sada globalizacija i mogućnost trenutne komunikacije
brišu takve razlike.
Pozabavimo li se sigurnosnim aspektom, takođe dolazi-
mo do nekih veoma zanimljivih podataka. Boje, naime,
utiču i na samu sigurnost automobila. Istraživanja su po-
kazala da je srebrna boja i najsigurnija, jer automobili te
boje učestvuju u čak 50 odsto manje nezgoda s teškim
povredama od ostalih. Prema tom istraživanju, najnesigur-
nije su smeđa, crna i zelena.
“Rizične” boje su i bela, žuta, siva, crvena i plava.
Naravno, nemoguće je potvrditi u kojoj meri boja
utiče na nesreću, ali činjenica je da neke boje ulivaju
veću sigurnost vozaču i putnicima. Već pominjana sre-
brna je, kako tvrde stručnjaci, najvidljivija i pri većim
brzinama, posebno na autoputevima. Kao određeno
upozorenje i savet, stručnjaci su predložili povećanje
broja srebrnih automobila da bi se efikasno uticalo na
pasivnu sigurnost putnika.
Boje automobila danas su toliko kompleksno i uticajno
područje da su, suprotno trendovima u prošlosti, postale
inspiracija proizvođačima raznih proizvoda koji nisu veza-
ni za automobilsku industriju.
Crna – automobilu ovoj boji imaambiciozan vozačkoji želi da prikažesebe kao uspešnuosobu.
Crvena – otvorenai impulsivna oso-ba, mladalačkihstavova i ponašan-ja kojoj, ipak, mno-ge stvari brzo do-sade.
Srebrna – vlasniciautomobila u ovojboji imaju osećaj zastil i često su uspe-šni, iako nekad ima-ju potrebu da onošto rade čine pre-više “pompeznim”.
Bela – izbor lekarai osoba koje volepraktične stvari. Upitanju su ljudi nakoje se možeteosloniti.
Siva – izražava do-bar ukus i označa-va pouzdanu oso-bu čije je ponašan-je u saobraćaju ve-oma bezbedno.
Plava – timski igračkoji je društven i pri-jateljski raspoložen,mada mu nedostajemašta.
Kada bismo među vlasnicima automobila sprovodili an-ketu o važnosti boje njihovih limenih ljubimaca, odgovoribi drastično varirali. Pripadnice lepšeg pola najčešće bi od-govorile da je boja najvažniji detalj, dok bi muškarci rekli daje ona manje važan detalj. Ipak, o uticaju boja na psihu raz-mišljali su još stari Egipćani. Oni su verovali u mogućnostlečenja bojama – da crvena stimuliše mentalnu energiju,
žuta nerve, da plava leči poremećaje u organizmu… Moderni proizvođači automobila veruju u slično – u
mogućnost bolje prodaje automobila baš zahvaljujući bo-jama. Psiholozi su analizirali vezu između boje automobi-la i njihovih vlasnika, a rezultati mogu biti veoma korisniako već danima posmatrate neku “misterioznu” osobu izsusedne zgrade.
Karakter boja
25
VESTI
Roma compamy otvorila je novi regional-
ni distributivni centar u Kraljevu. Na po-
vršini od 1.000 kvadratnih metara Roma
company će svim svojim partnerima iz ovog
kraja, ali i svima kojima Kraljevo logistički
odgovara, ponuditi kompletan program bo-
ja, lakova i materijala za završne radove u
građevinarstvu.
- Distributivni centar u Kraljevu zamišljen
je tako da opslužuje naše partnere u poli-
prečniku od oko 150 kilometara. Na ovaj
način želeli smo da se što više približimo
onima koji iz ovog kraja sa nama već duže
posluju, ali i potencijalnim novim klijentima
jer je ovaj kraj prilično perspektivan. Nadamo
se da ćemo uz pomoć naših partnera i do-
bavljača uspeti da kvalitetno odgovorimo svim
zahtevima ovdašnjeg tržišta, rekao je Neman-
ja Romandić, direktor Roma companuy.
Inače, distributivni centar u Kraljevu na-
lazi se nedaleko od fabrke “Magnohrom”,
na izlazu iz grada prema Kragujevcu. Veliki
parking prostor omogućava laku manipula-
ciju robom, a blizina trenzitne saobraćajni-
ce laku dostupnost.
Svečanom otvaranju distributivnog centra
prisustvovali su brojni poslovni partneri Ro-
ma company, za koje je organizovana i pro-
slava koja je trajala do kasno u noć.
Roma company
Novi distributivni centar
FOTO: Lena Ivanović
Ulf Ronholm poslednjih je sedam godina
međunarodni konsultant i viši savetnik nekoli-
ko značajnih proizvođača boja u Istočnoj i
Centralnoj Evropi. U Srbiji je odnedavno kao
konsultant u kompaniji Zorka Color, i to u okviru TAM
programa. TAM program (Turn Around Management) fi-
nasira Evropska banka za obnovu i razvoj i namenjen je
ekonomijama u razvoju. Njime se obezbeđuje stručna po-
moć kompanijama koje su dosadašnjim radom dokazale
da mogu da se takmiče sa inostranim konkurentima na
domaćem, ali i na stranim tržičtima. Oko 40 srpskih
kompanija iz različitih oblasti industrije je ušlo u realiza-
ciju programa, a od programa očekuju prvestveno ubr-
zanje razvoja kroz upoznavanje sa iskustvima iz drugih ze-
malja, naročito iz zemalja koje su već prošle tranziciju.
Tokom više od 60 godina karijere Ronholm se bavio
marketingom, strateškim upravljanjem i planiranjem, una-
pređenjem distribucije… Inače, Ulf Ronholm je “živa le-
genda” svetske industrije boja – čovek koji je proslavio
brend Sadolin i to toliko da je sam termin postao gene-
ričko ime za tu vrstu proizvoda.
U Zorka Color ste došli da prenesete iskustva iz drugih
zemalja kako bi ova kompanija unapredila svoje poslo-
vanje. Šta je vaš cilj?
- U TAM programu, koji je stvoren kako bi pomogao
promovisanje i uspostavljanje principa tržišne privrede u
zemljama bivšeg istočnog bloka, radim već sedam godina.
Pre toga sam dosta radio u SSSR-u i državama koje su iz
njega nastale pa ta iskustva sada pokušavamo da primeni-
mo ovde i pomognemo Zorki. Moj osnovni posao je da
pomognem uspostavljanju novih marketinških i uprav-
ljačkih principa u radu kompanije, kako bi ona bila
spremna da se ravnopravno takmiči na sve zahtevnijim
tržištima – domaćem ali i stranim. U konkretnom sluča-
ju cilj je da Zorka postane lider na domaćem tržištu bo-
ja i sposobna da nastupi i na stranim tržištima.
Na čemu ćete konkretno biti angažovani?
- U Zorki sam pre svega da bih pomogao da unaprede
sektor marketinga, distribucije i primene novih tehnologija.
Dolaziću ovde u naredne dve godine i nadam se da ćemo
za to vreme uspeti da uradimo sve što smo planirali.
Stručnjak ste za zaštitu drveta. Da li će unapređenje
programa Zorke u ovom segmentu biti jedan od osnovnih
pravaca vašeg angažovanja?
Proizvodnja sredstava za zaštitu drveta jedna je od naj-
složenijih tehnologija u industriji boja. Čak i kada imate
vrhunska sredstva veoma je teško održavati drvo u stanju
kakvo je bilo u trentku kada ste ga prvi put zaštitili usled
njegovih prirodnih svojstava. Za proizvodnju visokokvali-
tetnih sredstava za zaštitu drveta potrebna su velika sred-
stva i tehnologija koje male kompanije nemaju. Pored to-
ga, veoma su skupi i aditivi koji se dodaju tim proizvodi-
ma, a oni su tu da štite a ne da obezbede dekorativnost.
Kakve su, po vama, šanse Zorke i drugih proizvođača u
Srbiji da napreduju u ovom segmentu boja?
Pre svega, Zorka Color, odnosno “Nova Zorka” kako vo-
le da kažu u njenom menedžmentu, ima mnogo stvari da
uradi jer ovom tržištu tek predstoje velike promene. U
Poljskoj je, na primer, tokom restruktuiranja njihove indu-
strije boja zatvreno oko 75 odsto kapaciteta koji nisu mo-
gli da izdrže tržišnu utakmicu. Nova evropska zakonska re-
gulativa će na promene naterati i tržište u Srbiji, pre svega
zato što će morati da se proizvode vodorazredive boje,
umesto boja baziranih na rastvaračima. Sada u Srbiji oko
40 odsto materijala za zaštitu drveta zadovoljava te uslove,
ali će u narednih tri-črtiri godine taj procenat morati da
poraste na najmanje 70 odsto. Zato se i govori o revoluci-
ji u industriji boja čemu će morati da se prilagode i dileri
i fabrike – kroz primenu novih znanja i tržišnih pristupa.
Kakvo je vaše viđenje tržišta boja i lakova u Srbiji?
Generalna ocena bi mogla da bude da tržište nije do-
voljno razvijeno ali da ne zaostaje za ostalim u ovom re-
gionu. Industrija boja na ovom prostoru u vreme posto-
janja jedinstvene države bila je relativno jaka ali je taj pe-
riod ostao daleko iza nas a tržište je u međuvremenu
propalo. Drugi problem koji ovde vidim je nedovoljno
shvatanje značaja i principa marketinga. Savermeni prici-
pi marketinga i on sam nisu ono što se ovde misli da je-
su, a ako mogu da budem tako slobodan u ocenjivanju
mislim da samo jedan od 100 ljudi ovde istinski zna šta je
i razume moderne marketinške principe i pristupe. Na-
ravno, pre svega govorim o industriji boja. Razloga za to
26
INTERVJU
Ulf Ronholm, viši savetnik TAM programa
Tržištu boja predstojevelike promeneKompanije koje se bave proizvodnjom boja sve više ukrupnjavati kakobi mogle da prežive jer sada ima previše malih firmi koje ne mogu daizdrže žestoku tržišnu utakmicu. Onaj ko ne bude proizvodio dovoljnorobe, pre svega kvalitetne, neće moći da opstane
TEKST: Zoran Knežević FOTO: Lena Ivanović
27
INTERVJU
ima mnogo ali čak i tamo gde ima novca najčešće se ne
razume važnost takvog ulaganja.
Predstoji Vam, dakle, težak posao?
Ima jedna stvar koja moj posao ovde jako olakšava a to
je činjenica da mogu da predvidim šta će se na ovom
tržištu dešavati u budućnosti. Znate, za svakog čoveka je le-
po kada zna šta ga može očekivati jer mu je lakše i da pla-
nira poteze. Iz ličnog iskustva mogu pouzdano da kažem
šta će se dešavati na ovom tržištu za godinu ili dve dana
jer su se iste stvari dešavale i dešavaju u ostalim zemljama
ovog regiona i bivšeg SSSR-a. To su, nadam se, dragocena
iskustva koja ja mogu da prenesem menedžmentu Zorke, a
oni kao i svi koji su bili u TAM programu imaju ogra-
ničeno vreme da nova znanja usvoje i primene.
Kakve su Vaše prognoze o razvoju srpskog tržišta boja i
lakova?
Korišćenje i potrošnja boja su veoma zanimljivi iz više
razloga. Prema dosadašnjem iskustvu može se očekivati da
potrošnja boja u narednom periodu na ovom tržištu raste
mnogo brže nego što to možete i zamisliti. Prognoza je
da će taj rast izbnositi i do 25 odsto godišnje. Menjaće su
i struktura boja tako da će se sve manje koristiti sive i
tamne nijanse, od kojih gradovi izgledaju sumorno. Kako
u “Zorki” kažu, potreban nam je novi “life style” – tržištu
KarijeraSvoju profesionalnu karijeru Ulf
Ronholm počeo je 1955. godine u
finskoj kompaniji Primo Oy, gde je
kao direktor marketinga radio do
1969. godine. Unapređujući posto-
jeće i uvodeći nove marketinške
pristupe tržištu uspeo je da pomog-
ne kompaniji da svoje tržišno
učešće u Finskoj poveća sa četiri na
65 odsto.
Sledećih petnaet godina (od
1969.-1994.) Ronholm je radio u
menadžmentu Oy Sadolin Ab (Akzo
Nobel) kao CEO. Tokom većeg de-
la tog perioda (od 1981. do 1994.)
radio je i na širenju poslova na ta-
dašnje sovjetsko tržište boja i njego-
vom razvoju, a jedan je od osnivača
prve zajedničke (“joint ventures”)
kompanije na svetu, nastale između
sovjetske i zapadnoevropske kompa-
nije i proširio distributivnu mrežu
na teritoriju cele Rusije.
Od 1995. do 2004. godine Ron-
holm je bio međunarodni konsul-
tant u okviru sporazuma Evropske
banke za obnovu i razvoj (EBRD) i
najznačajnijih hemijskih kompanija.
U tom periodu kreirao je i nadgle-
dao sprovođenje uspešnih biznis
planova i visoko profitabilnih proje-
kata u Uzbekistanu, Ukrajini, Ru-
muniji, Bugarskoj, Slovačkoj i Jer-
meniji. Od 2005. godine savetnik je
više kompanija za proizvodnju boja
i lakova.
28
INTERVJU
je potrebno ponuditi što više boja. Video sam da ovde i
dalje preovlađuje sivilo i da zaista trebate mnogo više bo-
ja kako bi vaši gradovi i kuće bili lepši i “vedriji”. Novim
bojama stvaramo novi svet, a to je jedan poseban pogled
na budućnost. Korišćenje boja i razlog za njihovu upotre-
bu često je i psihološka stvar, jer kada vaši susedi oboje
kuću u neku lepu boju vi dobijete želju da to isto uradi-
te. Dobra stvar je što boje ne koštaju mnogo pa je i to
razlog da se sve više koriste.
Koji su novi trendovi u svetskoj industriji boja?
Rezultati istraživanja koje je sprovela moja bivša kompa-
nija pokazuju da su u poslednjih pet godina žene preu-
zele na sebe ulogu onoga ko najčešće bira boju i ko ini-
cira potrebu bojenje zidova ili drugih delova objekata. To
čak ide toliko daleko da žene sve više preuzimaju na se-
be i farbanje, što i ne treba da čudi kada je taj posao da-
nas postao veoma lak.
U svemu tome veoma je važan i markeitng koji se sve
više okreće ženama. Tako je pre četiri godine, na primer,
jedna norveška fabrika poroizvela boju pod nazivom
“lady” a koja je doživela veliki uspeh na tržištu. Davanjem
tog imena kompanija je učinila malu stvar koja je dopri-
nela velikom tržišnom uspehu. To je samo jedan primer
koji pokazuje kako treba razmišljati.
U sferi advertajzinga značajno je to što su distributeri
sve više počeli da ulažu u ovu oblast. Uskoro će i oni ali
i svi koji to do sada nisu činili morati da urade mnogo
više na tom planu. Na to će ih primorati konkurencija.
Akzo Nobel nedavno je objavio prognozu da će potrošnja
boja na Istoku Evrope porasti za oko 65 odsto u nared-
nih nekoliko godina, kao posledica konkurencije i ra-
stućih potreba pri čemu će ključnu ulogu u “pročišćavan-
ju” tržišta umati advertajzing.
Treća, veoma važna stvar je da će se kompanije koje se
bave proizvodnjom boja sve više ukrupnjavati jer sada ima
previše malih firmi koje ne mogu da izdrže žestoku
tržišnu utakmicu. Onaj ko ne bude proizvodio dovoljno
robe, pre svega kvalitetne, neće moći da opstane.
Kako je organizovana distribucija u Srbiji?
Situacija je ovde dosta dobra jer su dilerske mreže do-
bro raspoređene. Prodavnica boja je mnogo i ima ih na
svakom koraku što je ranije bio slučaj i u Finskoj, na pri-
mer. Tada ste u centru Helsinkija mogli da kupujete bo-
je u malim radnjama ali je to sada potpuno promenjeno.
Kao i u drugim zapadnim zemljama i u Finskoj se radnje
sa ovom robom sada uglavnom nalaze izvan gradskog je-
zgra. Da bi takve male radnje uopšte opstale njihovi vla-
snici se udružuju kako bi kod dobavljača postigli što bol-
je uslove i bili konkurentni na tržištu. Veoma je važno
imati i dovoljno informacija o tržištu na kome poslujete
kako biste mogli da se na vreme prilagodite.
U čitavoj istočnoj Evropi najviše boja, lakova i sličnih ma-
terijala sve se više prodaje kroz radnje koje prodaju sve što je
potrebno za uređivanje životnog prostora i za građevinarstvo.
To će se uskoro desiti i u Srbiji, za šta je dobar primer cen-
tar “Merkur” u Beogradu gde možete kupiti gotovo sve što
vam treba. Ovakav trend nije dobar za konkurenciju, pre
svega prema malim trgovcima ali to su zakoni tržišne ekono-
mije i tu se ništa ne može. Prednost velikih trgovaca su nji-
hovi kapaciteti i bolja i raznovrsnija ponuda što će dovesti do
zatvaranja malih trgovina. Predstoji vam, dakle, koncentraci-
ja dilerske mreže jer će ubuduće za otvaranje radnje biti po-
trebno više novca pa neće svako moći time da se bavi..
Šta je potrebno srpskoj industriji boja da bi se približila
evropskim standardima?
Dobro znanje, istraživanja i savetnici mogu vam u tome
pomoći. Uskoro će ovde doći i velike svetske kompanije
koje neće ponuditi niže cene, već bolji kvalitet što će
zaoštriti konkurenciju ali i omogućiti povećanje potrošnje
boja. Fabrike u svim zemljama u kojima sam radio kao
konsultant trpele su i trpe veliki pritisak tržišta na koje
nisu navikli. Bugarska je, na primer, imala 64 male kom-
panije koje su propale usled nedovoljnog znajna da pro-
izvedu potrebne količine kvalitetne robe. Ne znam koliko
će ovde kompanija morati da bude ugašno ali pretpostav-
ljam da će opstati samo desetak najvećih.
Kako će se dolazak stranih kompanija odraziti na tržišni
kapacitet srpskih kompanija?
U sektoru dekorativnih boja ljudi iz inostranstva nikada
neće uzeti više od 40 odsto domaćeg tržišta jer je to polje
na kome svuda preovladava domicilna proizvodnja. Druga
stvar je sektor industrijskih boja u kome nema limita.
Što se tiče Zorke ona prvo mora postati lider u svojoj
zemlji da bi mogla da izađe na strana tržišta. Dobro je što
su njihovi planovi veoma ambiciozni, ali se mora znati da
nije ni tako lako izaći na strana tržišta. Prednost Zorke je
i njen mlad menadžment, jer mladi ljudi uvek mogu
mnogo da promene.
30
COMPANY PROFILE
Iza imena Baumit stoje dva austrijska porodična
građevinska koncerna, Schmidt Industrieholding
i Wietersdorf Gruppe, svaki sa više od 110 godi-
na tradicije. Oba regionalno vodeća proizvođača
građevinskog materijala, 1988. godine potpisala su ugovor o
zajedničkoj saradnji i nastupu na tržištu pod nazivom Bau-
mit, radi razvoja visokokvalitetne robne marke.
Danas, gotovo dve decenije od osnivanja, “Baumit” je širo-
ko rasprostranjen u 16 zemalja centralne, južne, istočne
Evrope i Dalekog istoka, sa više od 3.000 zaposlenih.
U poslednjih deset godina, “Baumit” se dinamično razvija
– od 1991. godine obrt se sa oko 60 miliona evra popeo na
355 miliona u 2004. godini.
U proizvodnom programu nalazi se više od 80 raz-
ličitih proizvoda koji su našli svoj put do građevinskih
investitora, arhitekata i izvođača radova. Svi proizvodi,
prethodno ispitani u sistemu “Baumitovih” laboratorija,
podležu sistemu kvaliteta ISO 9001. Procenjuje se da se
trenutno na gotovo svakom drugom gradilištu u Austriji
koriste “Baumitovi” materijali.
Proizvodni program sačinjavaju:
* različita veziva – kreč (gašeni i negašeni), cement, tra-
sit
* suvo zamešani betoni
* program spoljnog uređenja – podloga, lepkovi, fug-ma-
se i impregnacije za izradu pločnika i staza
* malteri za zidanje
* malteri za malterisanje – spoljnji i unutrašnji, ručni i
mašinski: krečno-cementni, gipsano-krečni i termo-mal-
teri, kao i prateći pribor
* program sanacionih maltera
* estrisi – obični, brzovezujući, samolivi
* program završnih maltera i lepkova za fasadne sisteme,
kao i prateći pribor (lajsne, tiplovi...)
* lepkovi za keramiku
Baumit - istorija i činjenice
31
COMPANY PROFILE
Širok asortiman proizvoda i visok kvalitet svrstavaju
“Baumit” u red najzastupljenijih proizvođača u građevi-
narstvu. Dobro organizovan proizvodni program sve više
osvaja i naše tržište. Posebno treba istaći “Baumitove”
atestirane sisteme u oblasti spoljašnje obrade zidova i
sanacije. Visokorazvijene kombinacije materijala tokom
vremena dokazale su svoj kvalitet, pouzdanost, povoljan
odnos uložene cene i dobijenog.
Baumit Srbija i Crna Gora
Na tržištu Srbije i Crne Gore robna marka Baumit prisut-
na je od 2002. godine, a preduzeće “Baumit” d.o.o. je 100
odsto u vlasništvu austrijskog proizvođača. Poseduje central-
ni magacin u Beogradu, a kroz mrežu distributera proizvodi
su dostupni u celoj zemlji. Stalna tendencija razvoja predu-
zeća ogleda se u proširenju kapaciteta, prisustvu na sajmovi-
ma u zemlji, snažnim marketinškim nastupom i oglašavanjem
u sredstvima javnog informisanja.
Od sredine 2005. godine “Baumit” poseduje sopstvenu
mešaonicu za završne maltere i boje, čime je znatno sman-
jeno vreme čekanja od porudžbine do isporuke kupcu. Sve
zahtevnijem tržištu Srbije i Crne Gore “Baumit” nudi i si-
lo-logistiku – isporuku suvih mešavina direktno na gradi-
lište u čeličnim silosima kapaciteta oko 20 kubika. Predno-
sti su mnogobrojne: olakšani rad, smanjenje troškova,
manji prostor na gradilištu. “Baumitov” tehnički tim stoji
na raspolaganju prilikom odabira optimalnog rešenja, da-
vanju odgovora na pitanja koja se javljaju tokom rada i
odgovarajuće obuke radnih ekipa.
Pri ugradnji svih Baumit elemenata koji čine atestiran si-
stem (podloga, malter i prateći materijal) dobija se odgova-
rajuća garancija.
Tokom poslednjih godina na domaćem tržištu “Baumit”
je posebno poznat po mašinskim malterima (gipsano-
krečni GlättPutz, krečno-cementni unutrašnji MPI25 i
spoljašnji MPA35), lepkovima za fasadne sisteme (Klebe-
Spachtel i PlattenKleber) i kompletnim programom za-
vršnih fasadnih maltera i boja (na silikonskoj, silikatnoj,
akrilnoj ili mineralnoj osnovi, u 200 boja po ton karti).
Pored već pomenute redovne fabričke kontrole, svi pro-
izvodi poseduju i atest instituta IMS.
32
PITAJTE...
ODGOVARA Ivan StanišićDirektor prodaje za Srbiju
LOGOS NIŠ, Slavoljub Srbinoski
Zašto Zorka Color nije prisutnija na tržištu Niša i oko-
line? Zašto njeni komercijalisti češće ne obilaze malopro-
dajne objekte u ovom regionu?
I pored konstantno velike stope rasta prodaje Zorkinih
proizvoda na tržištu Srbije, moram priznati da je južna
Srbija a posebno Niš region u kome nismo zadovoljni re-
alizacijom. Kako bi poboljšali situaciju i naš proizvod pri-
bližili kupcima, planiramo niz aktivnosti, a od skora u
Nišu imamo i novozaposlenog komercijalistu koga ste u
medjuvremenu sigurno i upoznali.
Da li će Zorka organizovati više prezentacija svoje po-
nude jer ih sada u ovom regionu gotovo i nema, kao ni
propagandnog materijala?
U cilju boljeg upoznavanja ovog tržišta sa asortimanom
i kvalitetom naših proizvoda u narednom periodu
održaćemo niz prezentacija i promotivnih akcija. Kada je
propagadni materijal u pitanju, situacija će se do kraja
godine u potpunosti promeniti kada je Niš u pitanju.
ROYAL Z&G NOVI SAD, vlasnik Zoran Bjelobrk
Naši kupci su se pre mesec dana žalili na postojanje
sitnih granulata u Zoralux emajlu (beli mat). Iako su
granulati bili veoma fini (kao najfinija šmirgla) bilo je
problema sa primenom pa me interesuje o čemu se ra-
di – da li je u pitanju posebna receptura ili problem u
seriji?
Smanjeni broj reklamacija na naše proizvode samo po-
kazuje našu ozbiljnost da kada nam sugerišete neki pro-
pust mi učinimo sve kako bi otkrili uzrok i pobrinuli se
da se to više nikad ne desi. Stoga Vas molim da svaki put
kada imate neki problem pozovete ili našeg menadžera
prodaje koji je zadužen za taj teren ili našu stručnu
službu čiji broj možete naći na pozadini svake limenke.
STOG BEOGRAD, Ognjen Jovović
Kada će Zorka Color početi proizvodnju premaza za
drvo i metal na akrilnoj osnovi?
U narednoj godini obogatićemo naš asortiman sa
većim brojem novih proizvoda na čijem razvoju se ubr-
zano radi.
DUGA KOLOR KRALJEVO, Zoran Simović
Da li će ubuduće Zorka Color više raditi direktno sa
maloprodajnim objektima boja i lakova ili preko velepro-
daja?
Zorka Color veoma uspešno saradjuje sa najvažnijim ve-
leprodajama u Srbiji a istovremeno negujemo i politiku
saradnje sa regionalno važnim maloprodajama i velepro-
dajama. Takva praksa biće nastavljena i ubuduće.
PREMAZ PANČEVO, Belodedić Željko
Kakva će biti dalja politika Zorke Color što se tiče ak-
cijskih prodaja? Da li se u ovom regionu može očekiva-
ti više promotivnih prodaja i prezentacija Zorkinih pro-
izvoda?
U ovoj godini organizovali smo niz promotivnih pro-
daja po maloprodajnim objektima koje su se pokazale
veoma uspešnim. Maloprodaje koje su u tim promoci-
jama pokazale najbolje rezultate u prodaji naših proiz-
voda nagradili smo vikend odmorom na Zlatiboru. U
narednom periodu planiramo još veći broj promocija u
Srbiji, pa će ih samim tim biti znatno više i u Vašem
regionu.
BOJADEX BEOGRAD, Dejan Dinčić
Zašto je obustavljena proizvodnja Vitekola – pune dis-
perzije – jer je taj proizvod i dalje veoma tražen? Plani-
ra li se možda ponovna proizvodnja?
Zorka Color u trenutno u svojoj ponudi ima 3 klase
disperzionih boja. To su
1. Ambijenta unutrašnja poludisperziona boja;
2. Ambijenta unutrašnja disperziona boja – Vitekol i
3. Ambijenta unutrašnja periva disperziona boja - Vite-
kol extra.
Kao što možete videti mi i dalje u svojoj ponudi imamo
visoko kvalitetnu disperzionu boju Vitekol i beležimo za-
vidne rezultate u njegovoj prodaji.
“Sve što vas zanima o...”- Zorki Color
33
KOMENTAR
Zdravlje, životna sredina i čuvanje pri-
rodnih resursa toliko su velike vrednosti
da niko od nas nema pravo da se prema
njima ponaša neodgovorno. Svako takvo
ponašanje pojedinaca ili državnih institucija je pre-
skupo i nepošteno, pre svega prema budućim gene-
racijama, kojima bi trebalo da omogućimo život u
zdravoj, zelenoj okolini.
Pišući komentar, razmišljao sam o dva cilja kojima
bih želeo da zajedno težimo u svom svokodnevnom
profesionalnom angažovanju.
Prvi cilj je da predočimo restriktivno hemijsko za-
konodavstvo, koje je usmereno na očuvanje okoline,
posebno kada su u pitanju vrsta i način upotrebe
boja koje nisu štetne za okolinu.
Drugi cilj usmeren je na profesionalne korisnike
boja – molere, fasadere, parketare, industrijske la-
kirere, auto-lakirere – ali i one koji boje koriste
po sistemu »uradi sam«. Sve njih želim da pozovem
da i sami doprinesu očuvanju okoline prilikom
upotrebe boja i lakova.
Dobro je što češće u javnosti naglašavati da zako-
nodavstvo Srbije u oblasti hemije potpuno prati
propise koji važe u EU. Promet, uslovi i upotreba
boja i lakova u različitim segmentima potrošnje, ka-
ko inudustijske tako i široke, jasno su definisani
strogim normama.
U martu 1999. godine usvojena je direktiva EU
kojom je jasno naloženo smanjenje emisije ispara-
vajućih organskih materija (ang. VOC – Volatile
Organic Compounds) u vazduh. Te materije prisut-
ne su u bojama i lakovima, naročito u organskim
otapalima, a znatno manje u pigmentima i aditivi-
ma. Druga direktiva, Deco Paint Directive
2004/42/ES, odnosi se na boje i lakove u progra-
mu dekorativnih premaza. Njome se takođe znatno
ograničava maksimalan sadržaj isparavajućih organ-
skih materija u nekom premazu.
Zašto ta ograničenja? Zagađujuće materije prelaze
u atmosferu, pri čemu se raspadaju u jedinjenja ko-
ja utiču na uvećanje ozona u prizemnoj oblasti, a
ozon je štetan po zdravlje.
Obe dve direktive stupaju na snagu u dve
faze; prva počinje 1. januara 2007, a druga 1.
januara 2010.
Za postizanje cilja – poštovanje i realizaciju di-
rektiva, a prvenstveno odgovornog ponašanja prema
okolini – na raspolaganju su nam dva pravca.
Prvi slede proizvođači boja i lakova koji moraju
promeniti konvencionalne premaze premazima na
bazi vode ili klasičnim premazima zameniti materi-
je koje nisu obuhvaćene propisanim merama, a
znatno učestvuju u isparenjima (aromatizovana oto-
pala, pigmente od svinca, aditive).
Drugi pravac slede profesionalni i drugi kori-
snici boja. Kako? Svojom odlukom o izboru boja
čija deklaracija dokazuje da sadrže materije koje
ne uništavaju okolinu, a koje se označavaju ozna-
kom Xi ili su čak bez oznaka. U industrijskoj
upotrebi boja i lakova biće potrebne promene i
u tehnologiji aplikacija.
U industrijskom lakiranju metalnih ili drvenih
površina upotrebljavaće se prvenstveno tri teh-
nologije: premazi na bazi vode, premazi s viso-
kim sadržajem suve materije (high solids pre-
mazi) i lakovi u prahu. Ako želimo odgovorno
da se ponašamo prema budućnosti, onda je
teško prihvatiti mišljenje da se na mestu na ko-
me radimo i živimo mogu upotrebljavati jeftini
razređivači i boje nepoznatog porekla s nedo-
slednim deklaracijama.
Svim profesionalnim molerima, fasaderima, par-
ketarima, ali i investitorima, trebalo bi reći da po-
trebne promene u industriji boja koje se upotre-
bljavaju u dekorativi neće uticati na njihovu pri-
menu jer se izuzetno vodilo računa o njihovom vi-
sokom kvalitetu, kao i o mehaničkoj i fizičkoj re-
zistentnosti premaza.
Veći deo asortimana (zidne i fasadne boje na ba-
zi vode, osnovne i pokrivne boje za drvo i metale
na bazi vode, lazure i lakovi za parket na bazi vode)
potpuno je usklađen s evropskom direktivama.
Kod klasičnih boja i lakova aromatska otapala
zamenjena su drugim sirovinama koje nisu štetne
za okolinu.
Igor Mlakar, vođa marketinških projekata HELIOS group
Zdravim bojama dozdrave budućnosti
35
PROMOCIJA
Svjetlost, Lužani
Prezentacijamiks mašina
U lovištu “Karakuša”, nedaleko od Šapca, početkom sep-
tembra, predstavništvo “Svjetlosti” iz Lužana u Srbiji, orga-
nizovalo je prezentaciju mašina za miksovanje maltera za
fasade. Od 2005, kada je predstavništvo u Šapcu počelo da
radi, u Srbiji je instalirano više od 30 ovakvih mašina, naj-
više u Vojvodini.
Na prezentaciju u “Karakuši” bili su pozvani vlasnici
mašina i moleri kako bi se uverili u kvalitet ovih proizvo-
da. Stručnjaci iz “Svjetlosti” upoznali su goste s načinima
korišćenja mašina, kao i nanošenja maltera dobijenih na-
kon mešanja prema ton-kartama “Svjetlosti” i drugih siste-
ma.
Prednost programa “Svjetlosti” je u tome što se prilikom
mešanja tonova fasadnih maltera ne javljaju nikakva odstu-
panja od zadatih parametara, tako da oni koji ih koriste
mogu biti sigurni da se neće javiti greške u radu.
Predstavništvo “Svjetlosti” u Šapcu za sada namerava da
širi poslovanje pre svega kroz veleprodaje, kao i da relativ-
no brzo svoje sedište i skladišni prostor prebaci u Beograd,
budući da ima velike planove za distribuciju na tržište Ma-
kedonije.
Poslovna politika “Svjetlosti” u Srbiji biće uspostavljanje
partnerskih odnosa sa kupcima i održavanje i razvijanje
dugoročne i stabilne saradnje.
Prezentacija “Svjetlosti” održana je krajem septembra i u
Baru, u Crnoj Gori, i na njoj je takođe bilo oko 60 vlasni-
ka radnji koje imaju miks mašine, i molera.
Inače, “Svjetlost” iz Lužana, jedna od najstarijih fabrika
boja u bivšoj Jugoslaviji, instalirala je na toj teritoriji oko
300 miks mašina.
36
URADI SAM
Često se javljaju kupci sa problemima procuri-
vanja terasa i balkona.
Glavni uzroci su loše izvedena hidroizolacija
ili njeno nepostojanje, neadekvatan lepak za
pločice i masa za fugovanje pločica, poroznost keramike...
Vremenom voda prodire u slojeve terase i kroz samu
konstrukciju praveći ogromne probleme u prostorijama
ispod. Problem se povećava u zimskom periodu kada na-
poni koji nastaju prilikom smrzavanja razdiru materijal i
na taj način produbljuju problem.
Klasična sanacija ovog problema najčešće podrazumeva
razbijanje postojeće keramike i uklanjanje stare hidroizo-
lacije. Sve to zahteva vreme i velika ulaganja, a uspeh sa-
nacije nije zagarantovan. Ovom prili-
kom nećemo govoriti o klasičnim
metodama sanacije ovog problema
već želimo da prikažemo alternativu
koja je mnogo jednostavnija, jeftinija
i prijatnija za oko. To je poliuretan-
ska samorazlivna smola koja služi za
završnu obradu terasa, balkona, ste-
peništa, foajea i slično i pri tom ima
hidroizolaciona svojstva (Sikafloor 400
N elastic). Osnovna prednost ovog si-
stema je jednostavna primena koja
znatno umanjuje mogućnost greške
tokom samog izvođenja radova.
(slika 1) i (slika 2)
Osnovne osobine:
– hidroizolacija i završni poliuretanski pod
– trajno elastičan
– jednokomponentan
– premošćavanje pukotina i naprslina
– spreman za upotrebu
– otporan na vremenske uslove
– laka aplikacija
– aplikacija preko starih podloga od pločica, teraco podova
– otporan na klizanje
Postoje dva osnovna načina polaganja:
valjkom ili
četkom (slika
3) samorazli-
vanjem nazu-
bljenim glete-
rom (slika 4)
Priprema podloge:
Podlogu očistiti od slabo vezanih delova, prašine, masti
i ulja, a potom lepljivom trakom formirati ivice
lepljenje ivične trake uzimajući u obzir visinu holkera
(slika 5), za veća opterećenja nanosimo prajmer Sikaflo-
or 156 valjkom (slika 6).
Nanošenje poliuretanskog premaza:
nanošenje u dva sloja (sa slojem prajmera ili bez njega)
(slike 7, 8, 9)
Nanošenje samorazlivanjem:
nanošenje gleterom (slika 10),
ukrašavanje čipsom (slika 11), ko-
načan izgled (slika 12)
Potrošnja:
– 0,6 kg/m2 kao premaz
– 1,1 kg/m2 kao samoliv
Potrebno je naglasiti da je sve
prodore potrebno obraditi trajnoe-
lastičnim zaptivnim masama (Sika-
flex 11FC) .
Sanacija terasa i balkona
TEKST Boban Uzunović, dipl. inž.
1
3 4
5 6
7 8 9
10 11 12
2
Osnovni uzroci procurivanja terasa i balkona su loše izvedena hidroizolacija ili njeno nepostojanje, neadekvatan lepak za pločice i masa za fugovanje pločica, poroznost keramike...
Ekskluzivni partner za Makoproizvode u Srbiji i Crnoj Gori
Uvoznik i distributerROMA Company
Pazovački put 16a, 11080 ZemunTel./Fax: 011/316-16-36
Mako GmbH, Dinkelsuhlerstr. 20,D-91596 Burk,
Tel.: +49-9822-8236-0,Fax: +49-9822-8236-40E-mail: [email protected],
www.mako.de
38
KUTAK ZA PARKET
Podna obloga izrađena od
parketnih daščica verovat-
no nema premca po le-
poti. Ono što posebno
krasi parketnu površinu jeste njena
boja – prirodna boja drveta. Do-
maće vrste drveta nemaju izrazite bo-
je, ali su tople i kreću se od be-
ličastih do crvenih tonova. Egzotične
vrste drveta imaju šarolikiju skalu bo-
ja, tako da su ebanovina i venge cr-
ne, teak je zlatnosmeđ, mahagoni i
padouk više ili manje crveni, a za-
padnoindijski palisander ima plavol-
jubičaste šare.
Nažalost, drvo je kao prirodni or-
ganski materijal podložno promeni
boje zbog raznih procesa (hemijskih
i fizičkih) koji su posledica sunčevog
zračenja, pa tokom vremena površina
drveta tamni ili menja boju. Tako će
na sunčevom svetlu drvo požuteti, na
šta su posebno osetljive one vrste
koje su i inače svetle. Pod uticajem
ultraljubičastih zraka celuloza postaje
žućkasta, što se može videti i na pa-
piru. Osvetljenje i sunčeva svetlost
utiču na boju drveta jer pospešuju
prirodni proces oksidacije. To je, pre
svega, važno kod egzotičnih vrsta dr-
veta. One u ligninu sadrže sastojke
koji pod svetlošću postaju tamniji.
Moramo zato pripaziti da parket nije
direktno osvetljen. Prozore koji su
okrenuti na južnu ili zapadnu stranu
trebalo bi zamračiti uvek kada je
svetlost jaka. Moramo znati da je ok-
sidacija drveta prirodni proces i da
se ne može sprečiti, a pravilnim ras-
poredom svetlosti možemo postići da
proces oksidacije bude ravnomeran.
Kod većine egzotičnih vrsta drveta
boja će nakon izvesnog vremena po-
stati tamnija. Te se promene do-
gađaju i na lakiranim parketima.
Štaviše, sloj laka takođe pridonosi
promeni boje parketa. Tako hrastovi
parketi, na primer, nakon lakiranja
požute, dok bukovi dobiju crveno-
smeđi ton. Promenu boje moguće je
sprečiti (ublažiti) tako što se pre la-
kiranja površina impregnira Chromo-
den impregnacijom (isti rezultat dobije
se i upotrebom Chromoden univerzal-
nog gela za fuge). Impregnaciju je
najbolje naneti metalnom gladilicom,
iako se može naneti i pomoću valjka
s kratkim tekstilnim dlačicama. Im-
pregnacija je veoma izdašna, ali se
impregnirana površina ne sme brusi-
ti jer će površina ostati flekava.
U praksi se često susrećemo sa
zahtevom da se boja parketne po-
vršine izmeni. Željenu boju moguće
je postići upotrebom dvokompo-
nentne boje Chromoden transparent.
Ova se boja nanosi na obrušenu po-
vršinu parketa četkom ili sunđerom,
a višak se odmah obriše pamučnim
krpama koje ne ostavljaju dlačice.
Boju je moguće nanositi i mešanjem
s lakom. Na taj način lakiramo la-
kom u boji, što pojednostavljuje i
Bojenje parketaChromoden transparentom
KUTAK ZA PARKET
ubrzava postupak, ali preporučujemo
savetovanje pre takvog koraka. Par-
keti treba da budu fino obrušeni.
Ukoliko se koriste tračne brusilice,
potrebno je izvesti završno brušenje
papirom br. 150 ili finijim, a ukoli-
ko se koriste mašine za poliranje
(polirke), potrebno je završiti jed-
nim poliranjem brusnim papirom
br. 80 i jednom brusnim papirom
br. 120. Mogu se koristiti i mrežice
br. 100–120. Time se osigurava
ujednačenost boje drveta (ujed-
načuje se i smanjuje upojnost), a iz-
begava isticanje tragova od brušenja.
Boja se osuši za četiri–šest sati (u
zavisnosti od vremenskih uslova).
Obojena površina ne sme se brusiti,
već se lakira Chromoden lakom za par-
kete. Upotrebom Chromoden transpa-
rent boje (12 prekrasnih nijansi)
mogu se postići veoma zanimljivi i
efektni tonovi koji prostoriji daju
nov, do tada neviđen utisak. Sve ni-
janse mogu se međusobno mešati u
različitim odnosima, što otvara ne-
brojene mogućnosti. Chromoden tran-
sparent temeljne boje mogu se dobi-
ti u “Chromosu” i u nijansi prema
želji. Osim ugođaja, Chromoden tran-
sparent bojama mogu se postići i od-
ređene uštede. Naime, parketi loši-
jeg kvaliteta (s diskoloriranim
daščicama) premazani Chromoden
transparent bojom, dobiju ujed-
načenu boju, pa izgledaju kao par-
keti više klase. Chromoden transparent
bojom može se vratiti “živost” starim
parketima koji se nakon nekoliko
decenija bruse i lakiraju. Ne treba
zanemariti ni to da se Chromoden
transparent bojom mogu imitirati to-
novi nekih egzotičnih vrsta drveta,
čime se uveliko štedi. Ne prepo-
ručuje se bojenje bukovih parketa
jer će ostati mrlje, što je posledica
velike upojnosti bukovog drveta. Tre-
ba posebno naglasiti da se za bojen-
je parketa ne smeju koristiti klasične
lazurne boje (lazure), nitrotemeljne
boje, nitrotemeljni lakovi, uretanizi-
rane temeljne boje i lakovi, kao ni
druge boje koje sadrže alkidne smo-
le, firnis i sl. Izbeljivanje parketa vo-
donik-peroksidom i drugim oksidan-
sima takođe nije preporučljivo.
Adrese prodavnica koje imaju sistem za mešanje HELIOMIX, kao i detaljnije tehničke informacije o našim proizvo-
dima, možete dobiti na internet stranama (www.helios.si/colours).
Za savet o korišćenju boja i lakova Bori, Ideal, Spectra i Tessarol možete pozvati savetodavnu službu “HELIOS”,
Domžale d.d., tel. ++ 386 1 72 24 000, ili poslati pitanje na elektronsku adresu: [email protected].
42
MOJA KUĆA
Dekoracijaulaznih vrata
Upravo zato “HELIOS” je stvorio pokrivne premaze
TESSAROL. Kao zaštitu od najnepovoljnijih vremenskih
uticaja savetuje se upotreba posebne boje na osnovu to-
pljenja – TESSAROL professional emajl, koji zbog mo-
difikovanog veziva ima veći stepen tvrdoće površinskog
sloja i otporniji je na mehaničke i vremenske uticaje od
običnog emajla. Njegova velika prednost je u tome što
dobro pokriva, vreme sušenja je kraće, a bele i svetle,
pastelne nijanse, vremenom ne žute.
Uticaj atmosferskih prilika, pre svega sunca i padavina,
na nezaštićeno drvo je veliki, pa zato ono veoma brzo
počne da menja boju: prvo žuti, a zatim, zbog razgrad-
nje lignina, počinje da sivi. Usled toga ruši se ćelijska
struktura, drvo se “otvara” i postaje slično pečurki.
Snažno upija vlagu, što predstavlja idealne uslove za sve
druge procese razgradnje. Na mokro drvo sve se češće
naseljavaju pečurke, plesan, alge... Drvo od propadanja
štitimo i ujedno dekorišemo odgovarajućim bojama.
V: Zidove smo obojili nežnom sivoplavom bojom ko-
ja se ne slaže s bojom vrata. Sada bismo želeli da ih
obojimo u sivo. Površina vrata, posebno dovratka, malo
je oštećena. Šta da uradimo?
1. korak:
Potrebno je, pre svega, adekvatno pripremiti površinu. Pre-
maz morate prvo potpuno da odstranite. Eventualne pukoti-
ne u drvetu možete popuniti TESSAROL kitom za lopaticu.
2. korak:
Na tako pripremljenu podlogu (sledećeg dana) na-
nesite jedan-dva sloja TESSAROL osnovne boje za drvo,
koja će izravnati površinu i poboljšati vezivanje starog i
završnog premaza. Posle približno 24 časa (sledećeg
dana) površinu blago prebrusite i nanesite, ukoliko je
potrebno, još jedan sloj.
3. korak:
Kada se osnovni premaz osuši, nanesite dva sloja TES-
SAROL professional emajla željenog tona. Slojeve emajla
nanesite u razmaku od približno jednog dana. Možete ga
naneti četkicom, valjkom ili špricanjem, a ukoliko je po-
trebno, možete da ga razredite TESSAROL razređivačem.
Broj nanosa osnovne i pokrivne boje zavisi od
oštećenosti premaza i drveta, kao i od mesta gde se vrata
nalaze. Jednim litrom TESSAROL osnovne boje za drvo
možete u jednom sloju da obojite šest–osam kvadrata, a
TESSAROL professional emajlom osam–deset kvadrata.
Obe boje već su pripremljene u beloj, a u prodavnica-
ma koje imaju sistem za mešanje HELIOMIX možete da
izaberete TESAROL professional emajl u jednoj od više
od 3.000 različitih nijansi i više od 100 kombinacija boja
prema paleti boja HARMONIA.
HARMONIA je novi sistem paleta boja “Heliosa” koji vam
može pomoći kada odlučujete: kako izabrati odgovarajuću
kombinaciju nijansi, koje se nijanse međusobno slažu, ka-
ko uskladiti nijanse zidova, vrata i prozora, nameštaja, tepi-
ha, koju boju izabrati za fasadu kuće, odnosno možemo li
za fasadu da kombinujemo više tonova… U njoj su nave-
dene različite kombinacije nijansi za različite površine, u
unutrašnjem prostoru ili spolja. Boje koje su navedene u
paleti boja HARMONIA, mogu da vam pripreme u svim
prodavnicama koje imaju HELIOMIX sistem za mešanje.
Naši domovi sve su više domovi boja. Monotone boje
ustupaju prostor živahnim, tako da zidovi više nisu sa-
mo beli, a vrata i prozori samo braon. “HELIOS” zato
želi da ponudi što više nijansi da bi kupac mogao da
bira. Danas više nije potrebno da se sve prostorije po boji prila-
gode braon vratima, jer je lakše promeniti boju samih vrata. Ona
sada mogu da budu zelena, crvena ili bilo koje druge boje
44
AKCIJA
TEKST Aleksa Urošević
Da poslovni odnos ne
mora da se zasniva samo
na profesionalnoj komu-
nikacijii, pravovremenom
pružanju usluga ili izvršavanju obave-
za prema klijentima i poslovnim
partnerima, pokazala je i “Roma
Company” kada je krajem septembra
organizovala dvanaestodnevni odmor
u Grčkoj za oko 50 molera, farbara,
vlasnika maloprodajnih radnji boja i
lakova i drugih poslovnih partnera.
Letovanje u grčkom letovalištu Pa-
ralija bilo je deo akcije koju je “Roma
Company” pokrenula u maju ove go-
dine. Svi oni koji su od tada do sep-
tembra kupili robu u maloprodajnim
objektima “Rome”, vrednu 3.500 evra,
bili su kandidati za letovanje u Grčkoj.
– Želeli smo da se svojim klijenti-
ma na neki način odužimo za
uspešnu saradnju, ali i da napravimo
novi korak u odnosima s njima, dru-
gačiji od dosadašnje prakse u branši.
Kada smo se odlučivali kako to da
uradimo, preovladala je želja da im
omogućimo nešto što im je svakako
potrebno a što će im, ipak, ostati u
sećanju. Zato smo se odlučili da im
poklonimo jedan lep odmor. Smatra-
li smo da je tim ljudima koji tokom
sezone puno rade, odmor najpotreb-
niji, jer za njega najčešće nemaju
vremena – kaže za Ton Tatjana La-
zić, predstavnik “Rome”, organizator i
vođa puta u Grčku.
Pedesetak putnika za Grčku dvana-
est dana bilo je smešteno u apartma-
nima ovog poznatog grčkog letova-
lišta. Tu su mogli da se potpuno
opuste i zaborave na rokove izvršenja
poslova, vremenske prilike koje im
otežavaju rad, zahtevne klijente i
druge probleme s kojima se svako-
dnevno susreću.
– Sve je bilo, što se kaže, na ni-
vou. Stvarno smo uživali, pogotovo
zahvaljujući Tanji Lazić, koja je bila
tu za sve što nam zatreba. Prvo mo-
re, a onda i poseta Meteorima,
druženje… Bilo je nezaboravno –
kaže Jovan Kanazir iz Beograda, je-
dan od putnika u Paraliju.
Da je organizacija putovanja u
Grčku bila prava stvar, slažu se i dru-
gi putnici.
– Mesta koja smo obilazili, družen-
je, hrana… sve je bilo fenomenalno, i
provod i odmor. Zaista sam prijatno
iznenađen ovakvim gestom i nemam
ništa drugo da kažem osim pohvale,
posebno za organizaciju za koju je bi-
la zadužena sjajna Tanja – kaže
Aleksandar Arsić iz Kragujevca.
Želeći da svojim poslovnim partne-
rima odmor učini što prijatnijim,
“Roma” nije organizovala nikakve
stručne kontakte ni ekskurzije.
– Želeli smo da se ljudi samo od-
more i da ih ni na koji način ne op-
terećujemo poslom. Njima je posla
uvek preko glave, pa je naša namera i
bila da im pružimo istinski odmor. Je-
dino smo, onako između sebe, od-
lučili da odemo do Meteora, ali je to
bila samo prijatna promena. Poseta
ovom predivnom mestu ostavila je uti-
sak na sve nas – kaže Tatjana Lazić.
Siniša Kovačević iz Čačka takođe
smatra da je provod u Paraliji bio od-
ličan i dodaje da bi svakako trebalo
nastaviti organizovanje ovakvih akcija.
– Baš sam se odmorio od posla to-
kom sezone koja je bila zaista napor-
na. Najbolje je to što je odmor došao
potpuno neočekivano. Kao da su zna-
li šta mi treba – kaže Kovačević.
Neopterećujući tempo, mnogo vre-
mena za opuštanje, dobro odabrane
ekskurzije i dovoljno vremena za šop-
ing, uspeli su, čini se, da zadovolje sve.
– Kao prvo, moram “debelo” da
zahvalim Romi na ovom doživljaju.
Provod je bio sjajan, kuća u kojoj
smo odseli takođe, a gazda veoma
ljubazan. Paralija je krajem septem-
bra zaista lepa, jer sunce sija kao
usred leta, more je još veoma toplo,
ali nema gužve i cene su niže nego u
sezoni, što je dobro i za male kupo-
vine. Poseban doživljaj bila je poseta
Meteorima, jer je to neverovatno
mesto, kao da se nalazi u oblacima
– kaže Saša Đorđević iz Kragujevca.
Nagradno putovanje “Rome” svi
putnici u Paraliju ocenili su kao od-
ličan poslovni i promotivni potez ko-
Odmor u Grčkoj u organizaciji Roma Company
Predah za molereSmatrali smo da je ljudima koji tokom sezone puno rade, odmor najpotrebniji,jer za njega najčešće nemaju vremena, kažu u “Romi”
AKCIJA
ji, kako su naveli, svakako treba da
postane tradicionalan.
– Od “Rome” sam robu nabavljao
zbog kvaliteta i sigurnosti u isporuci,
a ne zbog putovanja u Grčku, za ko-
je nisam ni znao. Što se mene tiče,
slobodno me mogu smatrati doživot-
nim poslovnim partnerom, jer tako
lepa pažnja nikad se ne zaboravlja –
objasnio je Jovan Kanazir.
Svakako bi, dodaje Aleksandar Ar-
sić, o ovoj akciji trebalo da se čuje
jer je to pravi primer odnosa jedne
firme prema mušterijama.
– Što se opreme i materijala za
moleraj tiče, “Roma” je već vodeći
snabdevač ovde u Kragujevcu, tako
da verujem da će mnoge firme da
slede ovaj primer. Da bi se negovali
dobri poslovni odnosi, nije dovoljno
samo na vreme isporučiti robu već i
pokazati da poštujete to što neko sa-
rađuje s vama, a Roma je to na ovaj
način najbolje pokazala – kaže Arsić.
Sudeći po raspoloženju onih koji
su se odmarali u Paraliji, “Roma
Company” napravila je pravi potez
koji bi “trebalo da ponavlja svake go-
dine”, na isti ili sličan način.
– Ne znam ni za jednu drugu fir-
mu koja na ovaj ili sličan način po-
kazuje zahvalnost samo zato što ku-
pujete kod njih. Mislim da bi odnosi
u poslu bili mnogo bolji kada bi više
firmi sprovodilo ovakve akcije –
smatra Siniša Kovačević.
Iako je putovanje u Grčku bilo za-
mišljeno isključivo kao odmor, raz-
mena iskustava bila je neizbežna. Isti-
na, kako reče Tatjana Lazić, svi su se
trudili da što manje pričaju o poslu,
ali se to ipak nije moglo izbeći.
– To je normalno, ali zaista se ni-
smo opterećivali time. Naravno, pored
toga što sam se dobro odmorio, sa ko-
legama sam izmenjao mnogo različitih
a korisnih informacija koje će i meni,
a nadam se i njima, pomoći u poslu.
Upoznao sam mnogo ljudi u Grčkoj,
stekao nove poslovne kontakte i saznao
odgovore na mnoga zanatska pitanja.
Jedva čekam da se nešto slično organi-
zuje – kaže Saša Đorđević.
46
PITANJA I ODGOVORI
TEKST Goran Prolić, dipl. građ. inž.Tehničko-komercijalni predstavanik JUB-a
Iz mnogih vaših pitanja, a naročito u kontak-
tu sa investitorima i izvođačima na terenu dâ
se zaključiti da o temi Termoizolacije ima
mnogo stvari koje se potrebno pojasniti. JUB
je u dokumentaciji koja prati Jubizol sistem dao precizna
uputstva za izbor i ugradnju termoizolacionog sistema a
sada bih naveo neke osnovne stvari koje je potrebno zna-
ti da bi se za vaš objekat izabralo najbolje rešenje.
Prva stvar koju bi pomenuo je izbor lepkova. Nažalost,
jedan od osnovnih razloga zbog kojih fasade imaju pro-
bleme je upravo to što se izboru lepka retko poklanja
pažnja. Tako će vas mnogi ubeđivati da je to nevažno, da
su svi “tu negde” po kvalitetu i slično. To naravno nije
tačno pa preporučujemo da se informišete o ponudi lep-
kova, pogotovu o lepku za armiranje staklene mrežice. Za
tu namenu svaki ozbiljan proizvođač ima poseban lepak
sa drugačijim svojstvima – on mora biti elastičan.
Druga stvar je izbor izolacione obloge što je kod nas, u
većini slučajeva, stiropor(EPS). Tu je izbor lakši, ali imaj-
te opreza. U principu je dobro da se opredelite za po-
znatu robnu marku, koja u principu i garantuje za kvali-
tet svojih proizvoda. Ovde su najveće nepoznanice oko iz-
bora same debljine i gramaže obloge. Ako je to potrebno
potrebno opisati u jednoj rečenici može se reći sledeće -
sama gustina obloge mora biti veća od 15 kg/m3 a man-
ja od 20 kg/m3, a što se tiče debljine za našu klimatsku
zonu pet centimetara je minimun. Ako u ovoj fazi želite
da uložite nešto više novca predlažemo da idete na de-
bljinu osam centimetara umesto da uzimate stiropor od
pet veće gustine, jer će dobici koje ostvarujete sa po-
većanjem debljine veoma brzo u vaš novčanik vratiti datu
razliku novca. Naravno kroz uštede u energentima zimi
ali i leti (klimatizacija i ugodnost boravka). Takođe, kada
je proces samog lepljenja stiropora u pitanju, ogroman
broj fasada se lepi nepravilno, uglavnom zbog loše infor-
misanosti samih izvođača, pre svega jer je teško povero-
vati da postoji bolje objašnjenje da se ploče stiropora za-
lepi vertikalno a ne horizontalno, kao što je pravilo.
Treća stvar je izbor završnog sloja- “fasade”. Ovde je ta-
kođe mnogo nepoznanica - ponuda je velika i kupac
često prvo uočava cenu i ukoliko na tom razmišljanju
ostane može da mu se dogodi da ozbiljno ugrozi trajnost,
pa i izgled svoje termoizolacione fasade. Ovde ću se za-
držati na samo jednoj od mnogih značajnih stvari koje
treba da vam pomognu u odluci - izboru nijanse na fa-
sadi. Kada se ugrađuje na izolaciju nju treba prilagoditi
određenim normama (koje propisuje svaki ozbiljan pro-
izvođač) tako da prilikom odabira nijansi treba izbeći ja-
ko tamne nijanse jer je njihovo zagrejavanje na fasadi to-
liko jako da ugrožava trajnost same fasade. Proizvođač
obično pri izboru nijanse daje jasno uputstvo koje od
njih dolaze u obzir. Radeći na ovaj način izbećićete
greške mnogih koji su izabrali neprikladne tonove jer loše
izabran ton u kombinaciji sa materijalima slabog kvalite-
ta veoma brzo zahteva sanaciju i dodatne troškove.
Jasno da je ovo kompleksna tema koja traži vreme i
prostor da bi se ušlo u detalje. Ako već niste doneli ko-
načne odluke preporučujemo da se konsultujete sa svim
osobama koji imaju veliko iskustvo, kao i potrebne stan-
darde, sertifikate i garancije – u krajnjoj liniji vi ste ti
koji za svoj novac treba da dobijete sve potrebne infor-
macije koje bi vam pomogle da se odlučite za dati proiz-
vod i proizvođača. Nemojte dozvoliti da se zbog manjka
informacija opredelite za loše rešenje a kako to može da
izgleda možete da vidite na fotografiji koja prati tekst.
Zamke pri izborutermoizolacionog sistemaNa tržištu Srbije uočljiv je trend ugradnje termoizolacionih fasada, što je svakakodobro: ono na šta investitor-”običan čovek”, ali i izvođač-fasader treba da obratipažnju često nije potpuno vidljivo. Naime, u brojnim ponudama raznih proiz-vođača teško je pronaći elemente koji bi pomogli pri izboru fasade, pa je ovo pri-lika da iz prve ruke saznate bitne činjenice koji bi vam pomogli da znate na šta daobratite pažnju
Kapilarna vlaga je glavni krivac za oštećenja
fasadnih maltera naših kuća. Stari zidovi koji
su, po pravilu, bez horizontalne hidroizolacije,
ili je imaju, ali je dotrajala i oštećena, kao
sunđer upijaju vlagu iz tla. Vlaga se kreće kroz zid sve
više noseći na svom putu rastopljene soli u malter ili na
njegovu površinu. Kad se vlaga prosuši, soli kristaliziraju.
Kristalizirajući pritisak koji se tada stvara, pravi velika
oštećenja na malteru (slika 1). Vlaga može delovati na
objekat na jedan od sledećih načina (slika 2): kiša, po-
vršinske vode, podzemne vode, vlaga iz zemlje, kondenz,
higroskopska vlaga i vodena para.
Na osnovu dugogodišnjeg iskustva “Kema” je razvila
materijale za potpunu zaštitu i sanaciju objekata od kapi-
larne vlage: od silikonske blokade do mineralnih isušivih
maltera, kao i površinski vodoodbojnih impregnacionih
rastvora. Ovom prilikom bavićemo se odlikama i načini-
ma primene isušivih maltera.
Mineralni iszšivi malteri
Obični krečno-cementni malter na zidu, ako je izložen
kretanju kapilarne vlage, vremenom gubi svoja svojstva i
opada. Da bi bio dugotrajan, da bi zid mogao da bude
isušen i da ostane nepromenjen, mora biti napravljen od
sasvim drugog “testa”. Hydroment isušivi malter dokazano
ispunjava te zahteve.
Hydroment isušivi malter
Hydroment je mineralni isušivi malter na bazi pranih
kvarcnih peskova i hidrauličnog veziva sa mineralnim i
posebnim dodacima za bolju obradivost i izdašnost. Pri
mešanju Hydromenta sa vodom, u malteru se stvara velika
količina pora (35 odsto), međusobno povezanih posebnim
Hydroment mikrokapilarima. Zbog svoje male strukture ka-
pilari nisu u stanju da transportuju vlagu iz zida u tečnom
agregatnom stanju, već je pretvaraju u vodenu paru i ta-
ko, u obliku pare, izbacuju višak štetne vlage. Time je
sprečeno i transportovanje rastopljenih soli iz vode koje
ostaju u zidu, a samim tim i njihova kristalizacija na po-
vršinskim delovima maltera, što i prouzrokuje najveća
oštećenja na objektu (slika 3).
Te izuzetne karakteristike omogućavaju da Hydroment
koristimo za (slika 4 i slika 5):
– spoljni i unutrašnji sanacioni malter
– za malterisanje svih zidova zasićenih kapilarnom vlagom
– čak i u slučajevima kad nije moguće uspostavljanje
blokade Kemasolom
48
SAVETNIK
Rešenje za sva vremena
Sanacija kapilarne vlage
1 2 3 4
49
SAVETNIK
– na zidovima gde je urađena blokada kretanju kapi-
larne vlage
– za sokle u stanogradnji
– podrumski unutrašnji malter
– malter za pruske svodove (lučni svodovi od opeke
ispod nivoa terena).
Hydroment fini malter
Hydroment fini malter je mineralni malter na bazi fi-
nih pranih kvarcnih peskova i hidrauličnih veziva. Na-
menjen je za fino izravnavanje zidova malterisanih Hydro-
ment isušivim malterom.
Postupak rada sa hydroment isušivim malterom
1. Određivanje visine do koje treba malterisati Hydro-
ment isušivim malterom
Visina do koje treba ugraditi Hydroment zavisi od deblji-
ne zida i količine vlage u zidu. Najbolje je odrediti visinu
tako što iznad vidne linije kapilarnog penjanja vlage do-
damo 1-1,5 debljinu zida.
2. Obijanje starog oštećenog maltera i čišćenje fuga
Stari malter, premazi i drugi nanosi moraju se u potpu-
nosti odstraniti do propisane visine. Malter iz fuga, koji je
po pravilu pun soli, očistimo do dubine dva centimetra.
Čeličnom četkom odstranimo sve ostatke maltera i soli
(slika 6), a zaostalu prašinu oduvamo. Odstranjeni malter
odvezemo što dalje od objekta da bi se onemogućio po-
vratak rastopljenih soli nazad u zid.
Instalaciju pričvrstimo brzovezujućom masom Hidrozat.
Gips i materijale na bazi gipsa nikako ne smemo kori-
stiti zbog njihove hidroskopnosti.
3. U građevinskoj mešalici umešamo vodu
i Hydroment isušivi malter
Hydroment je pripremljena mešavina kojoj
smemo dodati samo vodu. Nikakva “popravka”
materijala nije dozvoljena, jer bi se time na-
rušila strogo projektovana receptura mase, a sa-
mim tim i njen mehanizam delovanja. Najbolje
je zamešati dve vreće Hydromenta sa sedam-
osam litara vode. Mešanje mora da traje naj-
manje deset minuta da bi materijal stvorio optimalnu ko-
ličinu vazdušnih pora i kapilara u malteru.
4. Malterisanje zida Hydroment isušivim malterom
Pola sata pre početka malterisanja zid treba dobro na-
vlažiti vodom. Ne treba raditi “špric” već direktno malte-
risati u debljini od jednog centimetra. Moguće rupe u zi-
du treba zapuniti opekom, s tim što je malter za zapun-
javanje, takođe, Hydroment isušivi malter (slika 7).
Sledećeg dana, prohodni sloj maltera treba opet dobro
navlažiti i domalterisati do debljine najmanje dva centi-
metra (slika 8). Ukoliko je potrebna veća debljina malte-
ra, svako naredno domalterisanje treba raditi u debljini
od jednog centimetra sve do željene debljine. Debljinu
malterisanja određujemo drvenim vođicama ili flašnama
od samog materijala. Mesta uklonjenih vođica zapunimo
Hydroment isušivim malterom bez preteranog zaglađivanja.
5. Površine završno zagladimo Hydroment finim malterom
Posle dan-dva dana dobro navlažene podloge zagladi-
mo Hydroment finim malterom. Hydroment fini malter pri-
premamo u mešalici: 30 kilograma suve mešavine
umešamo sa 7,2 – 8,4 litara vode.
6. Hydroment fini malter farbamo fasadnom bojom
Posle tri nedelje možemo prefarbati Hydroment fasadnom
bojom. Veoma je važno da fasadna boja bude veće paro-
propustljivosti od Hydromenta. U suprotnom bi se onemo-
gućila njegova osnovna uloga – isušivanje zidova pretva-
ranjem vode iz zida u paru. Traženu paropropusnost imaju
silikatne ili silikonske mineralne boje, krečni nanosi i slično.
Tehnička služba preduzeća “Kema Beograd” besplatno izlazi
na teren, meri procenat kapilarne vlage i daje rešenja.
KEMA d.o.o. BeogradBul. Mihaila Pupina 10v/II/apt.120
T/F: 011/301 88 99T/F: 011/301 85 85
E-mail: [email protected]
Predstavništvo Novi SadSC Sajmište
Ul. Hajduk Veljkova 11I sprat, soba 10
T/F: 021/451 635
Predstavništvo NišUl. 7. Jula 24
T/F: 018/514 338
5 6 7 8
TEHNIČKI PODACI:Prisutnost vazdušnih pora u svežem malteru 35 vol.%Koeficijent difuzije vodene pare 8Koeficijent Sd pri debljini maltera 2 cm 0,16 mKoeficijent vodoupojnosti W 2,9 kg (m2h 1/2)Čvrstoća na pritisak 2 N/mm2Odnos čvrstoće na pritisak i savijanje 1,74
4
50
PRENOSIMO
Izlog vaše radnje je važan za prvi utisak kod
kupaca i zato ne dozvolite da bude nepri-
vlačan. On mora da bude čist, privlačan, ne-
prenatrpan, informativan. Taj deo prodavnice
odaje ukus zaposlenih, ali često mora da se menja, jer
vremenom počinjemo prema njemu da se odnosimo rav-
nodušno a to ostavlja utisak nemara i zapuštenosti. Pri
tom se ne sme zaboraviti da je izlog najjeftinije i najde-
lotvornije mesto za reklamu koja navodi kupca da uđe u
prodavnicu. Nekoliko saveta može vam pomoći da ispla-
nirate akcije i budite dosledni.
Kakav treba da bude izlog
* Izlog daje informacije o tome šta se događa u prodav-
nici! Prilagodite ga zato onome šte se u njoj događa –
postavite nešto što će pobuditi zanimanje publike i poka-
zati da ste kreativni, duhoviti. O događajima napišite slo-
gane, moto pod kojim se akcija vodi bilo da su to cene,
posebna prodaja, poziv, teme promocije, teme kojima se
poklanja posebna pažnja. Ne dozvolite da vam ti slogani
budu banalni, npr.: “Sve za krečenje” Napišite bar: “Aha!
Ponovo krečimo!” Pred sezonu nemojte da budete samo
prikladno opremljeni, pozovite kupce! Nikada nemojte –
osim kad ukidate prodavnicu, da napišete – “rasprodaja.”
Budite i tu duhoviti, interesantni, izazovite zanimanje, ma-
lo emocionalnosti, a o tome ćete ovde naći desatak ideja.
Kastner i Öhler su još 1932. organizovali akciju pod mo-
tom: “Kućna nedelja” – nedelja dobre robe i niskih cena.
* Izlog mora da ima svoj razlog! Nemojte u izlog da
stavite sve proizvode koje imate, već ih složite prema ne-
koj temi, ili ih bar postavite u neku životnu situaciju ko-
ja izaziva asocijacije, maštu, želje…Zašto da ne ostavite
korišćenu četku i kapu kao da ste upravo završili krečen-
je nekog zida. Izlog ne sme da bude oštar poziv na
nešto… Tim “pretnjama” smo stalno izloženi i inače, po-
nekad smo zbog toga i isfrustrirani, pa stoga budite sim-
patični i to s nekom ljupkom dosetkom.
* Ne ostavljajte istu temu suviše dugo u izlogu! To kod
kupca može da izazove ravnodušnost i osećaj dosade.
Menjajte češće; to jeste napor, ali i sastavni deo borbe za
opstanak. Možete da budete i uvek aktuelni, pa ubacite
vest ili savet dana … Ne morate sve to sami da izmišljate
– uključite potrošače, neka i oni učestvuju – to je pun
pogodak i ideja na koju su došli u američkim udruženji-
ma – buying groups.
* Želite li da prodrete u drugu sredinu gde već postoji
konkurencija? Pored svega ostalog koristite i izlog da obja-
vite nešto što sponzorišete – dečiji vrtić, ulepšavanje par-
ka, osobe iz lokalne sredine koje nisu često u novinama
(“mali ljudi” će vas srdačno prihvatiti i o tome će pričati).
Trgovci se i u tradicionalnim prodavnicama stalno su-
sreću s problemom – treba li stavljati cene u izlog? Di-
lema je stalna pa je bolje da o tome donesete odluku na
osnovu ciljne grupe kupaca i vlastitog identiteta. Uosta-
lom, evo primera i nedoumica:
* Cene se uglavnom stavljaju u izlog radi privlačenja
mušterija na povoljnu kupovinu ili upozorenja na klasu
koja može da bude i premijska. Ipak, reč je o dva raz-
ličita identiteta. Prvi privlači kupce koji traže povoljnije
prilike, a drugi služi da bi se cenom naglasila visoka kla-
sa koja je samo za nešto “dublje džepove”.
* Nema pravila! Oni za koje se zna da imaju niske ce-
ne ne stavljaju ih u izlog, jer im to nije potrebno. Ima i
slučajeva da oni koji imaju srednje cene smatraju da ce-
ne u izlogu odbijaju kupce pa, ako ih ne budu stavili,
probudiće radoznalost kupaca i navesti ih da svrate u
prodavnicu i vide “koliko to košta.”
* Neki trgovci će izostavljanje cena pravdati time da ne
žele da izazovu konkurenciju.
* Prodavnice visoke mode poznatih marki stavljaju ce-
ne, znaju da to odbija slojeve s nižom kupovnom moći ili
one “štedljive” pa privlače samo imućnije ili one koji žele
da dokažu svoj imućni status. Razume se, u ekskluzivnim
buticima cene se nikad ne stavljaju u izlog.
* Prenatrpan izlog, a osim toga i načičkan cenama
odaje neinventivnost i nejasnoću. Ali – zašto su ipak u
većini radnji sa obućom izlozi natrpani, a i cene su deo
toga? Verovatno ćete pogoditi iz prve...
Enterijer kakav treba da bude
Enterijer treba da bude onakav na kakav kupac očeku-
je da će naići s obzirom na svoje namere, navike, a on
upoređuje i bira. Počnimo od oniga čime se ujedno i za-
vršava – od vrata.
* Čistoća! Kupac pozitivno reaguje na čistoću i ured-
nost, a to nije samo briga čistačica i onih koji su zaduženi
za red, već celog tima! Zastarela roba, razbacana i ostav-
ljena posle prebiranja, nered na policama odaje ne baš
prijateljski odnos prema onima koji kupuju.
• Kupcu se često smuči kada ne može da se snađe ni u
malom prostoru. Zato se treba držati opštih načela raspo-
reda i smeštaja robe koja se kupuje impulsivno/namerno.
Razume se, roba se grupiše u logične celine po kategori-
jama i to tako da može lako da se pronađe.
* Posmatrajte kako se kupci šetaju po prodajnom me-
stu, gde i koliko se zadržavaju, nemojte suviše često da
menjate razmeštaj, ali se korigujte ako ste pogrešili. Po-
smatranje smera kretanja je navika svakog dobrog me-
nadžera u prodavnici. Trikovi su pritom neizbežni. Naj-
prodavaniju robu, na primer, nikada ne treba stavi odmah
Iz knjige “Uspešna trgovina”, Zvonimira Pavleka, u izdanju izdavačke kuće „Adižes“
Izlog je ogledalo radnje
52
PRENOSIMO
do ulaza već kupcu omogućiti da prošeta do nje i da za-
stane u prolazu.
* Kontraproduktivni su uski prolazi koje trgovci ostav-
ljaju da bi mogli da izlože što više robe. Sudaranje s dru-
gima, s uglovima i robom veoma nervira i požuruje kup-
ca da izađe što pre.
* Osvetljenje je veoma važno, posebno za robu koja se
bira po boji ili njenoj nijansi.
* Nemojte da izbegavate bedževe s imenima osoblja
koje treba da savetuje kupca ili da mu pomaže – pogo-
tovo u prodavnicama u koje se odlazi u kupovinu s od-
ređenom namerom (“distanca”). To kupca ohrabruje i
motiviše. Kupac očekuje informacije o proizvodu, ceni, iz-
boru i posebnim uslugama.
To su uobičajeni standardi koji su nezaobilazni, ali se u
praksi početnički i lakomisleno ignorišu. Ambijent u pro-
davnici može na kupce da deluje impulsivno, prijatno,
emocionalno (i obratno). On se ne stvara samo da bi se
kupac namamio u posetu, već i zbog toga da bi se što
duže zadržao, prijatno se osećao i kupovao.
Potrudite se da u tome napravite mali otklon od uo-
bičajenih standarda.
* Neonsko svetlo je postalo “klasika”, ali se uvek koristi
za obeležavanje posebnih delova ili događaja. Ako se u
okviru prodajnog prostora oblikuje posebno odeljenje, da
bi se izdvajalo u odnosu na ostala, ono mora da bude
osobeno, a neon je onda kruna svega toga.
* Neka se nešto kreće! Pokretne oznake uvek privlače
pažnju, a koriste se za posebno obeležavanje posebnih
akcija, sezona, tematskih prodaja. Kad se odvijaju pojedi-
načne akcije, onda se one obeležavaju i spolja i iznutra,
pa se tako umnožava njihovo dejstvo.
* Otvorite vrata drugima koji su zainteresovani! Dozvo-
lite distributeru, proizvođaču, vlasniku marke, da u doba
svojih koncentrisanih promotivnih aktivnosti, u koje ulaže
znatne svote u reklame, i on po prodavnici obeleži te
svoje napore. On tako povećava promet, ne samo sebi već
i maloprodaji. Naravno, njegove akcije moraju da budu
dobro osmišljene i delotvorne. To trgovac mora da za-
ključi na osnovu njegovih referenci, iskustava, iznetih ar-
gumenata, obrazloženih- s “podrškom” – kako to u
međunarodnoj praksi nazivaju ugledne agencije za
istraživanje tržišta ili reklamu. Mogu da se razvijaju i za-
jednički oblici nastupa.
* Obeležite i unutrašnjost! Kod promotivnih cena po-
sebno se obeležava i unutrašnjost, a ne samo ulaz i izlog.
To se odnosi na cene koje se promovišu na duhovit i iza-
zovan način, ili postotkom, ili grupom proizvoda... Isku-
stva pokazuju da uobičajeno obeležavanje klase cena na
polici ne izaziva posebne podsticaje, a ako se te iste cene
istaknu visoko i posebno, onda potrošači na njih reaguju
i tim povodom kupuju.
* Oznake ne bi trebalo da budu samo zaspisi na be-
lom, već nešto što ruši zadate oblike i posebno izaziva
pažnju, bilo da su to strelice, stopala, prsti, ruke, zvezde,
šare, kljunovi, krila...
* Mali izlet u kreativnost izvan stereotipa omogućiće
vam kompjuter, maštoviti studenti, kreativni likovnjaci pa
čak i vaši zaposleni.
GRAĐEVINSKO PREDUZEĆE "GRANIT -PEŠČAR" - A.D. LJ IG Te l : 014/85-205, 85-275;
www.gran i t .co.yu
• Fina glet masa za unutrašnju obradu• Obrađena površina je perfektno glatka• Gletol je u prahu i priprema se mešanjem
sa vodom• Nanosi se ručno ili mašinski u slojevima
od 1-3 mm• Prosečna potrošnja je do 1 kg/m2• Pakovanje: džak 5 i 25 kg
Gletol
• Masa za lepljenje keramičkih pločica• Nanosi se u debljini od 1mm ,
nazubljenom lopaticom• Potrošnja je 1,5-2,5 kg/m2 u zavisnosti
od podloge• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Kerogranit
• Boja za obradu zidova izrađena na bazipunila i aditiva
• Koristi se i za zaštitu, dekoraciju i dez-infekciju enterijera
• Nanosi se ručno valjkom ili četkom imašinski
• Potrošnja se se kreće u granicama od0,25-0,30 kg/m2 u zavisnosti od podloge
• Pakuje se u plastičnim kantama od 10-30 kg
Movikolor
• Univerzalni građevinski lepak • Efikasno lepi sve pločice od granita,
mermera i keramike• Koristi se za spoljašnje i unutrašnje
obrade• Potrošnja je od 1,5 kg/m2• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Putekol
• Karbonatno punilo, prema granulometri-jskom sastavu primenjuje se u oblastigrađevinarstva (niskogradnja), industrijiboje i lakova, polimera, stakla, gume,kablovske smeše, pesticida, abrazivnihsredstava za čišćenje, veštačkih đubriva,plastike i za proizvodnju stočne hrane
• Potrošnja zavisi od namene karbo-nantnog punila
• Pakuje se u papirne vreće od 50 kg
Kalcijum Karbonat Caco3 -Stočna Kreda
• Praškasti lepak za lepljenje termoizola-cionih ploča
• Od stiropora, tarolita i poliuretana• Nanosi se ručno gletericom i mašinski• Potrošnja od 6-10 kg/m2• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Stirogranit
• Čvrsto, praškasto đubrivo i oplemenjivačzemljišta
• Prah sivo bele boje, caco3-kalcijum karbonat,• Namenjen je za neutralizaciju kiselosti
zemljišta• i ishranu biljaka sa kalcijumom• Primenjuje se u količini od 1-20 t/ha , u
zavisnosti od stepena kiselosti zemljištai dubine zaoravanja
• Pakuje se u papirne vreće od 50 kg
Kalk
54
GRAĐEVINSKI LEPKOVI
Pod pojmom građevinskih lepkova podrazu-
mevamo široku lepezu proizvoda baziranih na
mineralnim vezivima (prevashodno cementu)
modifikovanim polimerima, koji se koriste u
građevinarstvu za lepljenje keramičkih pločica, kamenih
ploča, blokova od poroznog betona, stiropora i drugih
elemenata. Materijali slične namene upotrebljavali su se
još pre 3.500 godina za oblaganje zidova mozaik pločica-
ma u Persiji i Kini. Materijali koji su se koristili u te svr-
he bili su pravljeni na gradilištu i bili su bazirani na va-
zdušnim (gips, kreč) i hidrauličnim vezivima (cement,
pucolanski vulkanski pepeo i sl.). I tada su bili modifiko-
vani različitim aditivima (sapuni, smole, pepeo, mleko i
dr.) radi poboljšanja tehničkih karakteristika. Osnovni ne-
dostak ovakvog rada je variranje u kvalitetu materijala. Si-
rovine (veziva, agregati i aditivi) odvojeno se transportu-
ju do gradilišta, gde se mešaju u odgovarajućim odnosi-
ma i nakon dodavanja vode spremni su za upotrebu. Sam
kvalitet materijala zavisi od kvaliteta sirovina, iskustva i
stručnosti radnika koji obavljaju taj proces, tako da puno
varira. Ovakav način rada preovladavao je sve do sredine
dvadesetog veka, iako je prvi patent za proizvodnju suvo
izmešanih materijala objavljen krajem devetnaestog veka.
Građevinski lepkovi i malteri pravljeni mešanjem na suvo,
u specijalizovanim postrojenjima, imaju niz prednosti nad
materijalima koji se prave na samom gradilištu:
– mogućnost tačnog doziranja svih sastojaka (veziva,
punioca i aditiva)
– mogućnost kontrolisanja kvaliteta sirovina i gotovih
proizvoda pre ugradnje
– mogućnost pravljenja različitih vrsta proizvoda za
specifične primene
– lakši transport i brža primena
– veća produktivnost...
Materijali pravljeni na gradilištu primenjuju se meto-
dom lepka u debelom sloju. Po ovoj metodi vezivo (ce-
ment) i agregat (pesak) mešaju se u odgovarajućem od-
nosu (najčešće 1:4 ili 1:5) i nakon mešanja s vodom na-
nose na prethodno navlaženu pločicu u sloju od 15 mm
do 30 mm, a onda se ta pločica pritiska na prethodno
navlažen supstrat koji se oblaže. Nakon sušenja formira se
sloj debljine 10 mm – 25 mm. Ovakav lepak nema ot-
pornost na klizanje, pa se pločice moraju ređati odozdo
nagore i koristiti razmaknice za formiranje odstojanja
između pločica. Ovakvim postupkom mogu se lepiti samo
porozni elementi i elementi manjih dimenzija na ravne i
porozne mineralne površine.
Pojavom polimer modifikovanih suvih građevinskih lepko-
va prešlo se na tehniku tankog sloja. Postoje dve osnovne
vrste tih materijala: jednokomponentni i dvokomponentni.
Jednokomponentni lepkovi modifikovani su praškastim
redisperzibilnim polimerima koji se umešavaju s ostalim sa-
stojcima prilikom same proizvodnje lepka u specijalizova-
nim postrojenjima, dok se dvokomponentni modifikuju
polimernim suspenzijama ili emulzijama koje se umešavaju
sa ostalim suvim sastojcima na samom gradilištu kao druga
komponenta. Zbog navedenih slabosti materijala sprema-
nih na samom gradilištu, očigledne su prednosti jedno-
komponentnih lepkova. Jednokomponentni lepak dovoljno
je razmutiti sa odgovarajućom količinom vode da bi bio
spreman za upotrebu. Nanosi se nazubljenom gletericom
na supstrat, pri čemu se stvara uniforman sloj lepka deblji-
ne 4 mm – 6 mm, nakon čega se postavljaju pločice. Sam
lepak otporan je na klizanje (eng. sag resistant), pa je re-
dosled postavljanja pločica nebitan, a upotreba razmaknica
nepotrebna. Zbog sposobnosti zadržavanja vode, nije neop-
hodno prethodno kvašenje pločice i supstrata, i moguće je
lepljenje manje poroznih površina. Mogućnost tačnog de-
finisanja količina i vrsta sastojaka dozvoljava formulsanje
lepkova specifičnih za određene pločice i supstrate, kao i
određenog kvaliteta i cene.
Sastav građeviskih lepkova zavisi od konkretne namene,
ali se može reći da svi jednokomponentni, suvo mešani
građevinski lepkovi, sadrže veziva, agregate i aditive koji
mogu biti:
– ugušćivači
– aeratori
– ubrzivači
– usporivači
– sredstva za hidrofobiranje
– superplastifikatori
– vlakna
– antipenušavci.
Dobar lepakza dobar posao
56
GRAĐEVINSKI LEPKOVI
Tankoslojni, jednokomponentni građevinski lepak treba
da zadovoljava osnovne tehničke zahteve, odnosno mora da:
1. obezbedi dobru kohezionu i adhezionu čvrstinu svih
tipova pokrivnih materijala (keramičke, kamene pločice
i sl.) i različitih vrsta podloga (beton, cigle, krečno-ce-
mentni malteri, drvo, gipsane ploče i dr.) čak i nakon
izlaganja ekstremnim uslovima kao što su niske i viso-
ke temperature, vlaga i voda, mehanička naprezanja;
2. ima dovoljnu fleksibilnost da apsorbuje naprezanja
između podloge i pločica uzrokovanih različitim kli-
matskih uslovima;
3. ima dovoljno dugo otvoreno vreme i vreme po-
dešavanja čak i na višim temperaturama;
4. obezbedi dobro zadržavanje vode (eng. water reten-
tion) koje omogućava dobru obradivost i adekvatnu
hidrataciju cementa;
5. obezbedi optimalnu otpornost na klizanje svežeg
lepka;
6. obezbedi karakteristike dobre obradljivosti i kvašenja
supstrata i pločice.
Da bi se osigurao njegov kvalitet, građevinski lepak po
završetku proizvodnje podvrgava se standardizovanim me-
todama testiranja kojima se proveravaju njegove tehničke
karakteristike. One zavise od namene lepka, ali se
najčešće testiraju sledeće:
– konzistencija se proverava testom sleganja, pri čemu
se sleganje definiše kao prečnik materijala (u mm) for-
miranog nakon uklanjanja standardizovanog kalupa i pro-
tresanja smeše;
– zadržavanje vode meri se na taj način što se zid ko-
ji apsorbuje vodu simuilira filter pločama. Lepak se ras-
prostre na filter ploče i nakon određenog vremena meri
se i u procentima izražava količina apsorbovane vode;
– granulometrijska analiza izvodi se prosejanjem uzor-
ka na sitima određenih promera. Ostaci na sitima mere se
i izražavaju kao procenti početne težine uzorka. Svaki le-
pak, u zavisnosti od namene, ima specifičnu granulome-
trijsku krivu. Granulometrijski opseg, za većinu građevin-
skih lepkova, najčešće varira od 0,1 mm do 1 mm.
– otvoreno vreme je vreme u kome se sveže izmešan
lepak može obrađivati. Ono se može definisati i kao vre-
me između postavljanja sloja lepka i formiranja pokožice
(testira se pomoću komadića vate) ili kao vreme nakon
kojeg je najmanje 50 odsto površine pločice pokriveno
posle uklanjanja sa supstrata;
– otpornost na klizanje meri se standardnom pločicom
i izražava u milimetrima.
Mogućnost tačnog doziranja i odabira specifičnih sasto-
jaka omogućava kreiranje građevinskih lepkova usko spe-
cijalne namene. Generalno, građevinske lepkove možemo
svrstati u tri osnovne grupe: lepkovi za pločice, lepkovi za
termoizolacione fasade i lepkovi za univerzalnu namenu.
Lepkovi za pločice prave se u više varijanata, u zavisno-
sti od vrste i kvaliteta pločica i podloge. Na tržištu postoji
širok spekar lepkova: standardni, fleksibilni, normalno
očvršćavajući, brzo očvršćavajući, lepkovi sa dužim otvore-
nim vremenom, lepkovi za kamene pločice, vodonepropu-
sni lepkovi, razlivajući za podne pločice i dr. “Delfin AG”
u svojoj ponudi ima: Keromax kem-1 (lepak za keramičke
pločice), Keromax kem-2 (standardni lepak za keramičke
pločice) i Keromax extra (fleksibilni lepak za sve vrste kera-
mičkih, mermernih, granitnih i ostakljenih pločica).
Lepkovi za termoizolacione fasade, zbog svoje speci-
fične namene, moraju zadovoljiti posebne tehničke ka-
rakteristike. Pre svega moraju imati pojačanu adheziv-
nost zbog specifičnosti materijala koji se njima lepe
(stiropor), veću fleksibilnost, otpornost na udar i tem-
peraturne razlike, kao i povećanu vodoodbojnost. Vre-
me očvršćavanja i sušenja ove vrste lepkova mora se
strogo poštovati da bi lepak mogao da postigne svoje
tehničke karakteristike. Zbog nepoštovanja tih vremen-
skih preporuka česte su greške prilikom ugradnje. U
ponudi je i za ovu svrhu provereni Stiromax, koji služi i
za lepljenje panela stiropora i za osnovni sloj za po-
stavljanje armirajuće mrežice.
Lepkovi za univerzalnu namenu moraju zadovoljavati
većinu tehničkih karakteristika lepkova svih specifičnih
namena. Oni služe za lepljenje keramičkih pločica, stiro-
pra, gas-betonskih blokova, teraco ploča i drugih materi-
jala na različite supstrate. “Delfin AG” proizvodi i Gradi-
max, univerzalni građevinski lepak.
Rešavanje problema, kreativnost i donošenje
odluka su veoma tesno povezani. Da bi se
rešio problem neophodno je dobro ga sagle-
dati sa svih strana i osmisliti određen broj po-
tencijalno uspešnih ideja i rešenja. Ovo, naravno, zahteva
kreativnost a odabir najbolje opcije donošenje odluke o
tome na koji način je najefektivnije rešiti nastali problem.
Postoje isprobani načini koji pomažu osmišljavanju ide-
ja i različlitih mogućnosti rešavanja problema. U poslu se
često dešava da ljudi na brzinu donesu odluku o tome
kako da reše gorući problem, koja je u mnogim slučaje-
vima dobra odluka i zaista rešava trenutnu situaciju, ali
retko kada se dešava da se neko udubi u problem, da ga
sagleda sa svih strana i potrudi se da pronađe rešenja ko-
ja će biti efektivna i na duge staze.
Da li s prepoznajete u ovim opisima?
- Većinu problema rešavam odmah, bez razmišljanja
- Nije mi potrebno najbolje rešenje, ako se problem
vrati ponovo ću se pozabaviti njime
- Previše vremena trošim na rešavanje problema
- Ponekad mi nove ideje jednostavno ne padaju na pamet
- Kako je moguće rešiti stari problem koji se uvek iz-
nova pojavljuje? Sve je već pokušano!
Prilikom rešavanja poslovnih problema, možete se od-
lučiti za individualan ili timski nastup. Oba pristupa ima-
ju svoje mane i prednosti, ali vi kao dobar menadžer mo-
rate da odlučite koji pristup u datoj situaciji ima veće
šanse za uspeh. Prednost individulanog pristupa je u čin-
jenici da se u takvim situacijama uglavnom radi o
stručnjaku koji dobro poznaje materiju, što ceo proces
čini bržim i efikasnijim. Međutim, jedna osoba uvek ima
manje ideja od celog tima. Timski rad u rešavanju pro-
blema uglavnom postiže bolje rezultate, ali se lako može
dogoditi da se diskusija otrgne kontroli i da dovede do
udaljavanja od teme. Ovakav pristup zahteva više vreme-
na, ali su rešenja često preciznija a previdi ređi.
Definišite problem
Veoma je važno problem razložiti na više manjih pro-
blema, kako biste ga uspešnije rešili. Ukoliko imate pri-
tužbe kupaca, problem nije kako smanjiti njihov broj već
ono ono što ih izaziva. U takvoj situaciji napravite listu
potencijalnih uzroka, obratite pažnju na to šta sadrže do-
bijene pritužbe i saznaćete šta je pravi problem.
Kreativnost
Cilj kreativnog razmišljanja prilikom rešavanja problema
je pronalaženje što većeg broja mogućih opcija između
kojih ćete moći da izabrete najbolju.
Zato je veoma važno da moguća rešenja budu zasnovana
na realnim činjenicama, a potencijalna teškoća leži u tome
što neki ljudi kreativno mišljenje smatraju teškim. Neki lju-
di dobiju mentalnu blokadu u takvim situacijama jer sma-
traju da postoji samo jedan pravi odgovor, pa je vaš zadatak
kao menadžera i vođe tima da prepoznate takvu reakciju i
uverite svoje saradnike da nema razloga za brigu. Mnogi se
plaše i da će ispasti smešni pred drugima pa se radije od-
lučuju za prihvatanje nekog očiglednog rešenja. Da biste
podstakli kreativno mišljenje potrebno je da odstranite sve
predrasude i da podstaknete maštu svojih saradnika.
Sve ideje treba pribeležiti i nijednu ne treba unapred
odbaciti jer jedna ideja rađa drugu što će vas na kraju
dovesti do najboljeg rešenja.
Donošenje odluka
Dobro procenite sve predloge rešenja pri čemu vam
može pomoći lista “za” i “protiv”, naročito ako imate veli-
ki broj mogućih varijanti. Obratite pažnju i na ograničen-
ja vaše odluke, kao što su iznos budžeta ili vremensko
ograničenje... Zapamtite da ne postoji tačan odgovor i
tačno rešenje, već samo najbolje rešenje u datoj situaciji.
Prioriteti
Ako imate nekoliko dobrih rešenja, pokušajte da njihov
broj smanjite određivanjem prioriteta. Da li vam je naj-
važnije da smanjite troškove, podignete nivo usluge ili nešto
treće? Vodeći se ograničenjima i prioritetima, lakše ćete do-
neti odluku o najboljem načinu rešavanja problema.
58
MENADŽMENT
Rešavanje problemaU poslu se često dešava da ljudi na brzinu donesu odluku o tome kako dareše gorući problem, koja u mnogim slučajevima zaista rešava trenutnusituaciju, ali se retko kada ljudi stvarno potrude da pronađu rešenje kojeće biti efektivno i na duge staze
60
ANKETA
TEKST Aleksa UroševićFOTO Lena Ivanović
1) Kada se radi sjajnim lakom, najkvali-
tetnija varijanta za prihvatljivu cenu je “Er-
Lac”. Nova, skuplja varijanta je lakiranje za
mat izgled parketa, i u takvim situacijama
koristim italijanski lak za parket Ica.
2) Trenutno jesam. Jedina sitna zamer-
ka bila bi što nema ili je dosta teško naći
špakle za lakiranje, ali to se ionako retko
radi. Od ostalog alata, kao što su valjko-
vi i četke, kupujem one malo skuplje, jer
se najviše isplate.
3) Laminat je, pre svega, statičan, tako
da privlači prašinu, zbog čega ga nikom
ne preporučujem za stan, posebno ako
vlasnik ima malu decu. Jedina prednost
laminata je što se lako održava, tako da
je najpogodniji za poslovne prostore,
čekaonice i slično.
1) Uglavnom koristim proizvode “ER-
Lac” ne samo kada radim završno laki-
ranje već i ceo njihov program – raz-
ređivače, usporavače i drugo. S njima sve
poslove završavam bez zamerke klijenata.
2) Nisam uopšte zadovoljan. U Srbiji
ne postoji ozbiljna industrija mašina za
parketare. Nekoliko privatnih firmi pravi
nešto, ali to nije dovoljno ni za Beograd,
a da ne pričamo o celoj Srbiji? Posledica
toga je da moramo da nabavljamo sku-
plje strane mašine pod za nas najnepo-
voljnijim uslovima.
3) Laminat bih preporučio isključivo
za poslovne prostore, i to pre svega za
one u kojima je velika frekvencija ljudi.
Ljudi, ipak, često koriste laminat iako je
veštačkog izgleda i hladan, jer on ima
svoje prednosti kao što su lako održavan-
je i niska cena.
1) Koristim lakove “Er-lac”, zato što
imaju najbolji odnos cena-kvalitet, i zato
što mi do sada na njih niko nije imao
reklamaciju.
2) Danas se u Srbiji može naći dosta do-
brog sitnog alata i tu nemam nikakve za-
merke. Problem je i dalje nedostatak kva-
litetnih hoblerica i, posebno, polir-mašina.
3) Lično nisam ljubitelj laminata i ni-
kada ga ne bih postavio u svoj stan, pa
ga nikome i ne preporučujem za privat-
nu upotrebu. Smatram da se može kori-
stiti za terase, jer je svakako bolji od go-
log betona. Prave mušterije za laminat su
vlasnici kancelarija, kafića, firmi i manjih
magacina.
Ivan Arsić
Miroslav Mitić
Ivan Lasan
1) Na tržištu je sve više lakova za parket raznih proizvođača. Koji vi koristite i kakvasu vaša iskustva?
2) Da li ste zadovoljni ponudom parketarskog alata na tržištu – mašinama, hobleri-cama, valjcima, četkama…?
3) Za koji tip prostorija preporučujete laminat kao jeftiniju varijantu od klasičnogparketa i zašto?
Laminat nije rešenjeza stanoveU nekoliko prošlih brojeva razgovarali smo sa molerima o malim i velikim tajnama njihovogzanata, i saznali, nadamo se, dosta korisnih stvari. Šta su u međuvremenu radili parketari?
Neposredna i spontana
reakcija na boje jedna je
od osnovnih instinktivnih
osobina čoveka. Ljudsko
oko može da razlikuje više od deset
miliona različitih nijansi i boja, koje
nesporno imaju uticaj na ljudsko ras-
položenje. One mogu delovati uzne-
mirujuće ili smirujuće, depresivno ili
stimulativno; čak je dokazano da mo-
gu da pobuđuju i raznovrsna živopi-
sna sećanja. Načini na koje ljudi
pamte boje i asocijacije koje one iza-
zivaju kod njih, mogu biti toliko
upečatljivi da pojedinci nesvesno
imaju sklonost ili odbojnost prema
nekoj boji samo na osnovu iskustava i
doživljaja iz detinjstva.
Način na koji reagujemo na boje
formira se na osnovu dva faktora –
instinkta i asocijacije. Zanimljivo je
da crvena, na primer, na fiziološkom
nivou utiče na povećavanje broja ot-
kucaja srca i podizanje nivoa adrena-
lina u krvi. Istraživanjima se došlo do
zaključka da se ljudi više kreću, više
komuniciraju i, uopšte, da su više
podstaknuti na aktivnost dok borave
u prostorijama u kojima dominira cr-
vena boja. Postoje tvrdnje da crvena
čak podstiče i apetit, tako da, ako se
to uzme u obzir, treba biti pažljiv pri
odabiru boja za prostorije u kojima
treba da se obeduje. Jedan od razlo-
ga zbog kojih crvena povećava broj
otkucaja srca jeste njen asocijativni
faktor – crvena je boja krvi i vatre,
a te dve stvari izazivaju našu pažnju i
nesvesne psihološke reakcije.
U nekim slučajevima, reakcije na
određenu boju više su asocijativne
nego instinktivne, a počivaju na je-
dinstvenim iskustvima svake indivi-
due. Upotreba boja razlikuje se po
njihovom asocijativnom karakteru u
raznim kulturama (na primer, kod
evropskih naroda bela se povezuje s
nevinošću, dok je kod nekih azij-
skih naroda, u Japanu recimo, boja
žalosti).
Ponekad reakcije na boje mogu
imati konkretan fizički efekat, u za-
visnosti od toga kako određena bo-
ja utiče na ljudsko oko. Eskperi-
ment u jednoj američkoj kompaniji
koja se bavi proizvodnjom kozme-
tičkih preparata pokazao je da boja
u radnom okruženju može bitno da
utiče na produktivnost zaposlenog.
Naime, od trenutka kada je labora-
torija za ispitivanje bila obojena u
blistavo belo, sa belim podnim i
zidnim keramičkim pločicama i ta-
vanicom takođe obojenom u belo,
kod ljudi koji borave i rade u tom
prostoru počele su da se javljaju
glavobolje i mučnina. Zaključeno je
da je uzrok bila nepovoljna kombi-
nacija boja u njihovom radnom
okruženju. Naime, kada čovek po-
gleda prvo u crveno, a potom u
neku belu površinu, njegovo oko
62
SVET BOJA
PRIPREMIO Srđan Zarić, dipl. arh.
Moć bojeUkoliko se treba odlučiti za određene boje u nekom prostoru koji nije javan,nabolje je birati one koje su u skladu s karakterom pojedinca, korisnika togprostora, ali i s atmosferom koja se želi postići
64
SVET BOJA
registruje da, umesto bele, on vidi
boju komplementarnu crvenoj, tj.
zelenu.
Tako su zaposleni u laboratoriji
tokom radnog vremena gledali cr-
vene ruževe, lakove za nokte i osta-
le proizvode na kojima su radili, a
kada bi skrenuli pogled s njih,
pričinjavalo bi im se da vide zelene
mrlje po zidovima i tavanici; čak bi
i lica njihovih kolega povremeno
bila zelena.
Predloženo je da se zidovi labora-
torije oboje u kombinaciju svetlih ni-
jansi plave i zelene kako bi se uklo-
nio efekat pričinjavanja zelene boje, a
da se radne površine nameštaja obo-
je u neutralno sivo. Već nekoliko da-
na posle ove promene, tegobe radni-
ka su prestale, a sasvim neočekivano,
za šest meseci nivo produktivnosti
povećao se čak dva puta. Da se ne bi
dešavalo da nakon dugotrajnog po-
smatranja intenzivno crvene boje
počne da se priviđa zelena, prepo-
ručuje se da se operacione sale ne
boje u belo nego u nijanse zelene.
Kako primenjivati boje?
Kada biramo boje, odluku obično
donosimo na osnovu ličnih sklonosti,
emotivne i psihološke reakcije ili
usvojenih kulturoloških standarda.
Ukoliko se treba odlučiti za od-
ređene boje u nekom prostoru koji
nije javan, nabolje je birati one koje
su u skladu s karakterom pojedinca,
korisnika tog prostora, ali i s atmos-
ferom koja se želi postići. Trenutni
trendovi ne treba da budu presudan
faktor u odabiru. Pri donošenju od-
luke o boji za enterijer nekog privat-
nog prostora, treba voditi računa o
tome da ona mora da stvori ambijent
u kojem će se korisnik tog prostora
osećati prijatno. (Slično postupamo
kada kupujemo komad nameštaja –
vodimo računa o njegovoj udobnosti
i veličini.)
Ukoliko se u nekoj od prostorija u
kući ili stanu čovek ne oseća naročito
prijatno, u najvećem broju slučajeva
u pitanju je neodgovarajuća boja
prostorije, odnosno boja koja je u
suprotnosti s osećanjem koje korisnik
želi da postigne ili aktivnošću koju
želi da upražnjava dok tamo boravi.
Dakle, ako je plava boja ono što vas
asocira na vedro nebo, čistu i nepre-
glednu vodenu površinu, i pri tom
vas opušta, razmislite da li je to baš
osećaj koji želite da imate dok bora-
vite u prostoriji kao što je, recimo,
dnevni boravak. Boje treba upotrebi-
ti tako da odgovaraju nameni prosto-
ra u kome se primenjuju.
Kod kuće ili u stanu
Kako pronaći boje koje su odgova-
rajuće za vas i kako ih najbolje pri-
meniti:
* pogledajte boju odeće koju voli-
te da nosite i saznaćete u koju boju
treba da “obučete” svoj enterijer;
* koristite pravilo 60-30-10: zidovi,
najveća površina u prostoriji, čine
60% boje prostorije, fasadna drvena-
rija, tepisi, pokrivači i ćilimi 30%, a
detalji kao što su knjige, lampe ili ja-
stuci 10%;
* koristite mekše tonove boja koje
privlače pažnju kao što su crvena i
žuta; upotrebljavajte ih odmereno i
na manjim površinama (istraživanja
su pokazala da, na primer, bebe
mnogo više plaču ako borave u soba-
ma u kojima dominira žuta);
* “prelivajte” boje iz jedne prosto-
rije u drugu, tako što ćete boju do-
minantnu u jednoj prostoriji, prime-
niti kao detalj u drugoj;
* stvarajte optičke iluzije pomoću
boja; da biste u uskoj sobi stvorili
utisak širine, uže zidove obojite u
svetlije tonove nego šire; da biste,
recimo, u sobi kvadratne površine
smanjili “kubični” utisak prostora,
obojite jedan zid tamnije nego osta-
la tri. Pomoću boje možete i “po-
dići” ili “spustiti” tavanicu. Ako je
obojite za nijansu tamnije nego zi-
dove, “približićete” je podu. Ukoliko
je obojite u svetlije tonove ili belo,
stvorićete utisak da je viša nego što
u stvari jeste.
Budite slobodni i menjajte boje u
svom domu ako smatrate da vam ne
odgovaraju. Prilagodite okruženje svo-
jim potrebama i doživljaju prostora.
Uz mali napor i nevelika ulaganja,
prostor u kome živite možete učiniti
prijatnijim. Stvorite sebi ambijent u
kome ćete se osećati smireno i
opušteno. Upotrebite moć boja na
pravi način.
Korišćeni materijal:
* M.McCauley, ASID, Color Therapy at Home (Rockport, 2000)
* D.Eiseman, Colors for Your Every Mood (Capital Books, 2000)
66
ZABAVA
67
ZABAVA
Kako komunicirate?Komunikacija
Pukovnik prenosi majoruSutra uveče oko 20 časova Ha-
lijeva kometa će biti vidljiva na
ovom prostoru. Ova pojava deša-
va se jednom u 75 godina. Reci-
te svojim ljudima da se pojave u
krugu kasarne u radnoj uniformi,
a ja ću im objasniti ovaj feno-
men. U slučaju kiše, jasno, ništa
neće moći da se vidi, pa sakupite
ljude u sali, a ja ću im projekto-
vati film o kometi.
Major prenosi kapetanuPo pukovnikovoj naredbi, sutra
u 20 časova, pojaviće se iznad
kruga kasarne Halijeva kometa.U
slučaju kiše, dovedite ljude u
radnim uniformama, smestite ih
u salu, gde će videti retku pojavu
koja se događa jednom u 75 go-
dina.
Kapetan poručnikuPo naređenju pukovnika, sutra
uveče, u radnoj uniformi, oko 20
časova, pojaviće se u sali čuvena
Halijeva kometa. U slučaju kiše
pukovnik će u krugu kasarne iz-
dati jedno naređenje, što se do-
gađa jednom u 75 godina.
Poručnik narednikuSutra oko 20 časova pojaviće se
pukovnik na Halijevoj kometi, u
sali, obučen u uniformu. Ovo se
u slučaju kiše događa jednom u
75 godina. Pukovnik će doneti
kometu u krugu kasarne.
Narednik vojnicimaKada sutra oko 20 časova udari
kiša, čuveni general Heli, sa svo-
jih 75 godina, obučen u radnu
uniformu, pojaviće se u pratnji
pukovnika, vozeći svoju kometu u
salu.
Dobra komunikacija je važna za svaku profesiju i svaki posao, ali ima posebnu“težinu” ako ste menadžer, jer ste odgovorni za rukovođanje svojim ljudima. Uspehvašeg tima u velikoj meri zavisi od vaše sposobnosti da svojim ljudima uspešno ko-municirate. Odgovorite sa DA ili NE na sledeća pitanja kako bi utvrdili da li dobro ko-municirate sa članovima svog tima:
1. Da li pažljivo slušate kada vam se članovi tima obraćaju?
2. Da li su u komunikaciji članovi vašeg tima ravnopravni savama?
3. Da li tokom razgovora pažljivo pratite povratne informa-cije koje dobijate od svojih sagovornika?
4. Da li vodite računa da vaš govor tela bude u skladu sa poru-kama koje šaljete?
5. Da li unapred planirate šta ćete reći?
Vaš rezultat:Ako ste odgovorili Da na svih pet pitanja – čestitamo! Ako ste odgovorili NE na
neko od pitanja, verovatno ne komunicirate dobro koliko biste želeli i trebali.Pročitajte obješnjenje koja slede i pokušajte da već u sledećem razgovoru una-predite svoju komunikaciju.
1. Iako većina ljudi pod komunikacijom podrazumeva veštinu govora i pisanja,slušanje je takođe njen dragoceni deo. Kada vam se članovi tima obraćaju posve-tite njihovim porukama nepodeljenu pažnju. “Odolite” iskušenju da razmišljate“unapred”, jer ako se stalno trudite da predvidite buduće teme, pitanja i odgovo-re, verovatno će vam promaći neka važna informacija.
2. Ako ste menedžer ili predvodite svoj tim, ne znači da sa svojim ljudima trebada komunicirate “nadmeno”, oslanjajući se na svoju poziciju i autoritet ili po-višenim tonom. Tako ne komunicirate pa dijaloga i nema.
3. Najbolji način da utvrdite da li su poruke koje saopštavate jasne je da postav-ljenjem pitanja tražite od svojih sagovornika potvrdu. Pažljivo pratite govor tela(izraz lica, gestikulaciju) svojih sagovornika a, ako primetite da su dekoncentrisa-ni ili zbunjeni, nastojte da utvrdite gde je nastao “prekid” u komunikaciji i pono-vite osnovne elemente svoje poruke.
4. Podjednako je važno i da vaša poruka bude praćena odgovarajućom gesti-kulacijom. Pokreti ruku, gledanje u oči sagovornika i izrazi vašeg lica moguznačajno doprineti povećanju interesovanja, kao i nivou razumevanja vaših sago-vornika.
5. Nepripremljenost, zbunjenost, greške i drugi vidovi loše komunikacije uveksu posledica lošeg planiranja. Pre nego što saopštite važne informacije članovimasvog tima odvojite vreme da isplanirate i osmislite osnovne crte svoje poruke ka-ko bi ona bila jasna; najbolji način, vreme i mesto za to, kao i da se pripremite zasva pitanja koja se mogu javiti tokom razgovora.
70
VESTI
Roma company Milana Rešetara 11, 11080 Zemun Tel/fax: 011/222-4000
Royal color Marka Oreškovića 7, 11080 Zemun Tel: 011/2610 333, 2101 514
JUB Novo naselje 32, 22310 Šimanovci Tel: 022/81 404, 81 408
Delfin AG Pančevački put 152, 11000 Beograd Tel: 011/331 74 03, 331 74 66
Zorka color Hajduk Veljkova bb, 15000 Šabac Tel: 015/345 051
Banja komerc Kralja Petra I bb, 34000 Aranđelovac Tel: 034/725 884
Helios Pazovački put bb, 11080 Zemun Tel: 011/316 46 33
Mako veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Maxima Dragiše Mišovića 16, 32240 Lučani Tel: 032/817 029
Er-Lac veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Smirdex veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Duga Viline vode 6, 11000 Beograd Tel/fax: 011/321 74 52
Zvezda - Helios� Radovana Grkovića 24, 32300 Gornji Milanovac Tel: 032/771 000, 771 001
Rigips Austria Gesmbh Bulevar V. Mišića 43, 11000 Beograd Tel: 011/3690 633
Svjetlost Lužani Laze Lazarevića 4, 15000 Šabac Tel: 015/350 635
Henkel Dunavska 86, 11000 Beograd Tel: 011/207 22 50, 207 22 73
Granit Peščar 14240 Ljig Tel: 014/85 205, 85 164
Elan Prijepolje Lj. Miodragovića11, 31300 Prijepolje Tel: 033/781 350
Prvi maj Nikole Tesle 9, 32000 Čačak Tel: 032/373 712, 374 316
TKK Pazovački put bb, 11080 Zemun Tel: 011/375 46 71
Vanex Balkanska 29/III, 11000 Beograd Tel: 011/2688 865
OGLAŠAVAJTE SE!
011/ 3285-890
011/ 3285-883
Da, želim da naredna tri broja časopisa
Ton - energija boja dobijam besplatno:
Ime, prezime i delatnost:
Naziv i adresa firme:
Broj telefona:
Zanimanje:
Voleo bih u časopisu Ton - energija boja da čitam i o:
Porudžbenicu pošaljite na adresu “Roma company”,
MIlana Rešetara 11, Zemun ili faksom na 011/ 222-4000.