integrativna neurofiziol 17 · • afazija = poreme ćaji govora uzrokovani ošte ćenjem...

of 16/16
INTEGRATIVNA NEUROFIZIOLOGIJA 1 •refleks vs. ponašanje •refleksni odgovor vs. kompleksni odgovor na podražaj Monosinaptički refleks istezanja 4

Post on 31-Dec-2019

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • INTEGRATIVNA NEUROFIZIOLOGIJA

    1

    •refleks vs. ponašanje

    •refleksni odgovor vs. kompleksni odgovor na podražaj

    Monosinaptički refleks istezanja

    4

  • projekcije osjeta u primarnoj

    somatosenzoričkoj regiji

    kortikospinalni (primamidni) trakt:

    voljna kontrola motorike

    7 8

  • 9

    Vidni evocirani potencijali - VEP

    okcipitalni korteks

    10

    Slušni evocirani potencijali – BAEP (Brainstem Audiotory Evoked Potentials)

    11 12

    Primarne i asocijativne regije kore mozga

  • Funkcionalna integracija vidnog, vestibularnog i senzomotornog sustava pri održavanju ravnoteže

    GNOSTIČKE FUNKCIJE= sposobnost prepoznavanja različitih osjetnih

    podražaja (taktilnih, vidnih, slušnih i dr.)

    agnozija

    15

    Agnozija: oštećenje asocijativnog korteksa

    Vidna agnozija

    PRAKSIJA-EUPRAKSIJA

    • apraksija = otežano izvođenje uvježbanih pokreta koje nije uzrokovano motoričkom slabošću

    • nemogućnost planiranja, konstrukcije i realizacije voljne radnje

    motorički korteks je očuvan, nema poremećaja motorike

  • “VIŠE KORTIKALNE FUNKCIJE”

    • GOVOR

    • GNOSTIČKE FUNKCIJE

    • PRAKSIJA-EUPRAKSIJA

    • PAŽNJA

    • PAMĆENJE

    • UČENJE

    GOVOR

    = kortikalni centri govora :• motorički ( Broca )• senzorički (Wernicke)

    • afazija = poremećaji govora uzrokovani oštećenjem kortikalnihcentara govor u dominantnoj hemisferi mozga i njihovih međusobnih subkortikalnih sveza

    (motorička, senzorna, globalna, nominalna, konduktivna)

    PAŽNJAomogućuju je:• kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne

    i prednje temporalne)• talamičke jezgre

    • retikularna formacija moždanog debla

    PAMĆENJE (MEMORIJA)

    = predstavlja ukupnu količinu pohranjenih iskustava neke osobe

    povezano s :• UČENJEM = pohranjivanje ili engramiranje novog

    iskustva • SJEĆANJEM = dovođenje k svijesti ranije

    zapamćenog iskustva

  • PAMĆENJE (MEMORIJA)

    PAMĆENJE

    DUGOTRAJNO

    DEKLERATIVNO

    ILI EKSPLICITNO

    EPIZODIČKO

    SEMANTIČKO

    PROCEDURALNO

    ILI IMPLICITNOKRATKOTRAJNO

    DUGOTRAJNO PAMĆENJE (MEMORIJA)

    • DEKLERATIVNA ILI EKSPLICITNA MEMORIJA = naučeno znanjeEPIZODIČKA = osobno iskustvo, specifični doživljaji ili doživljene životne

    epizodeSEMANTIČKA = održavanje i korištenje spremljenih informacija i rječnika

    • IMPLICITNA ILI PROCEDURALNA MEMORIJA = kondicionirana i nesvjesna

    MOTORIČKE VJEŠTINEKONDICIONIRANJE (PAVLOVLJEVI REFLEKSI)

    PAMĆENJE (MEMORIJA)

    važna uloga struktura :• prednjeg dijela temporalnog područja• prefrontalnog područja• limbičkog sustava

    POREMEĆAJI PAMĆENJA

    AMNEZIJA:• retrogradna• anterogradna

  • ATP

    toplo Pritisak

    H+

    kapsaicin

    H+hladno ATP

    periferni završetak nociceptivnog neurona

    Fosforilacija

    ATP

    toplo Pritisak

    H+

    kapsaicin

    H+hladno ATP

    periferna senzitizacija zbog

    upale

    periferni završetak nociceptivnog neurona

    Th:

    inhibitori

    COX

    hiperalgezija

    alodinija

    Memorija i neuroplastičnost:

    promjene svojstava i

    organizacije neurona

    PAŽNJA

    omogućuju je:

    • kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne i prednje temporalne)

    • talamičke jezgre

    • retikularna formacija moždanog debla

    28

    Neurološka dijagnostika:

    • Klinički pregled - anamneza, status

    • Laboratorijske pretrage

    • Neuroslikovne pretrage

    • Neurosonološke pretrage

    • Neurofiziološke pretrage

  • •Funkcionalna magnetna rezonancija (fMR)

    •Pozitronska emisijska tomografija (PET)

    •Single-photon emission tomography (SPECT)

    Funkcionalne neuroslikovne pretrage fMR- područja koja se aktiviraju pri procesu pamćenja

    osoba zamoljena da:

    1. zapamti lice

    2. razmišlja o tom licu

    3. i 4. uspoređuje zapamćeno lice

    s novim licem

    fMR – regije koje se aktiviraju za vrijeme govora

    Zdravi: aktivacija korteksa ipsilateralno nakon kaloričke stimulacije vestibularnog osjetila:

    Dieterich M , Brandt T Brain 2008

    •ipsilateralno

    •dominantnost hemisfere

    •smjer nistagmusa

  • Walenbergov sindrom lijevo: infarkt om su oštećene medijalni i gornji dijelovi vestibularne jezgre koje sudjeluju u formiranju puteva kontraleteralno

    Dieterich M , Brandt T Brain 2008

    NEUROFIZIOLOŠKE PRETRAGE:

    ELEKTROENCEFALOGRAFIJA I EVOCIRANI POTENCIJALI

    34

    elektroencefalografija - EEG

    EEG zuapis

    nastanak EKG-a

  • nastanak EEG-a:talamokortikalna interakcija

    neokorteks

    piramidna stanica kao dipol u nastanku EEGa

    40

    ELEKTROENCEFALOGRAFIJA

    • Korelat pretežno neokortikalnih bioelektričnih procesa

  • Klinička primjena EEGa i drugih neurofizioloških metoda izvedenih iz EEGa je u praćenju fizioloških i patofizioloških procesa:

    • epilepsija• kognitivni status• detekcija subkliničkih

    neurol. poremećaja • praćenje subkliničkih

    promjena tijekom neurorehabilitacije

    41

    • cirkadijani ciklusi –budnost/spavanje

    42

    Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike

    43

    • Visoka temporalna rezolucija

    • Specifičnost nalaza: epilesija

    Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike

    44

    • Paradigmatična uloga u fiziologiji i patofiziologiji cirkadijanih ritmova

    NREM i REM spavanje

  • 45

    spavanje: glavna manifestacija cirkadijanog ritmausnivanje je aktivan biološki proces

    46

    EVOCIRANI POTENCIJALI

    podražaj na periferiji

    korteks

    latencija (t)

    47

    “Uprosječivanje”

    48

    faze “uprosječivanja”

  • 49

    postupak pri snimanju evociranih potncijala

    50

    Vidni evocirani potencijali - VEP

    okcipitalni korteks

    51

    Vidni evocirani potencijali - VEP

    normalna latenicja evociranog potencijala 52

    multipla skleroza: produžena latencija

    lijevo oko desno oko

  • 53

    VEP – retinokortikalna kondukcija

    • retinopatije i makulopatije

    • bolesti očnog živca

    • oštećanja u području kijazme

    • retrokijazmatska oštećenja

    • multipla skleroza

    dijagnoza i praćenje tijeka bolesti54

    multipla skleroza

    55

    SEP: stimulacija n. medianusa

    plexus brachialis

    medulla oblongata

    cortex

    56

    cortex

    cauda equina

    SEP: stimulacija n. tibialisa

  • 57

    SEP• oštećenja perifernih živaca, pleksusa, radiksa

    • oštećenja aferentnih puteva kroz SŽS: MS, spinalni tumori, vaskularne malformacije, heredodegenerativne bolesti, trauma leđne moždine

    • praćenje stanja tijekom neurorehabilitacije

    • dijagnostika smrti mozga

    dijagnoza i praćenje tijeka bolesti58

    Smrt mozga je smrt čovjeka.

    EP u dijagnostici smrti mozga

    Ireverzibilini gubitak funkcije mozga, uključujući i moždano deblo.

    59

    • etiologija ireverzibilnog oštećenja mozga jest poznata i dokumentirana CT nalazom

    • isključeni su reverzibilni uzroci koji mogu oponašati moždanu smrt

    • osoba ima kliničku sliku apneične kome

    60

    Za utvrđivanje smrti mozga obvezno je nakon kliničkog pregleda izvršiti i jedan od sljedećih parakliničkih potvrdnih testova:

    1. selektivna panangiografija mozga,2. transkranijska Doppler sonografija,3. perfuzijska radionuklearna scintigrafija,4. evocirani moždani potencijali,5. EEG,6. CT multislice kontrastna panangiografija.

  • 61

    Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP) u dijagnostici smrti mozga.

    A1/2-Cz

    62

    ELEKTROMIONEUROGRAFIJA - EMNG

    63

    ELEKTROMIOGRAFIJA - EMG

    64

    ELEKTRONEUROGRAFIJA