studijski program za surdopedagogiju prof. dr a. leonhardt...integrativna nastava sa učenicima sa...

Studijski program za surdopedagogijuProf. dr A. Leonhardt

Integracija i inkluzijaučenika sa ošte ćenjem sluha

Objašnjenje pojmova

• integracija• integracija

• inkluzija

Integracija

uključivanje “drugačijih” u jednu cjelinu;prethodno obilježavanje neophodno

Inklu zija

ljudsko pravo na jednaku vrijednost svake individue; ne postoje posebne grupe učenica i učenika

Aktuelna diskusija o integraciji i inkluziji vraća se na inicijativu roditelja djece sa posebnim potrebama.posebnim potrebama.

nakon 2. Svjetskog rata – u cijeloj Evropi:izgradnja i izdvajanje posebnog školskog sistema

danas :danas :zajedničko školovanje svih?Kako izgleda stručno praćenje učenika sa posebnim potrebama?Kako reaguje okolina?

„Uzor“ Skandinavija? - Gesamtschule (tip škole)

Danska 15% pohađa privatnu školu (sa tendencijom rasta)rasta)

Švedska ´90-ih: 1% pohađa privatnu školusada: 10% privatnu školu (sa

tendencijom rasta)

Disku sijaŠta očekuju roditelji od integracije i inkluzije?

Roditelji djece sa:•intelektualnim poremećajima•intelektualnim poremećajima•poremećajima u učenju•roditelji gluve /nagluve djece/djece sa oštećenjem sluha• poremećajima u ponašanju

• djece sa “lakšim smetnjama”• sa AVWS( teškoćama u auditivnoj percepciji i obradi

jezika)

Oblici školske integracijei inkluzijei inkluzije

Pojedina čna integracija

• jedno dijete u odjeljenju opšte škole• blizu mjesta stanovanja• blizu mjesta stanovanja• stručna pratnja (?)

Grupna integracija

• “grupa” učenika u odjeljenju obične škole (zajednička nastava na svim ili izabranim predmetima)

• najčešće dva nastavnika(Teamteaching)

Preventivna i obrnuta integracija “otvorena odjeljenja”

• učenici koji nemaju problema sa sluhom uče u odjeljenjima škola za djecu sa oštećenjem sluhaodjeljenjima škola za djecu sa oštećenjem sluha

• uslovi učenja su prilagođeni učenicima sa oštećenjemsluha

• učenici koji mogu da čuju su jezički uzor

Grupni rad

Odredite prednosti i mane!

Grupa 1: pojedinačna integracijaGrupa 2: grupna integracijaGrupa 3: preventivna/obrnuta integracija

Rezultati istraživa čkog projektaUniverzitet MinhenUniverzitet Minhen

Cjelokupan projekat

vremenski okvir cjelokupnog projekta

• početak: 1999.

• 2010: 17 modula

• po modulu: 1 – 3 godine

Cjelokupan projekat

Modul I II III IV V

Tema djeca i mladi sa oštećenjem sluha

u redovnimškolama

djeca i mladi sa oštećenjem sluha

u redovnim školama

razlozi za prelazak iz

redovne škole u školu za djecu sa oštećenjem sluha

djeca sa oštećenjem sluha

u redovnim i integrativnim

vrtićima

integrativna nastava sa

učenicima sa oštećenjem sluha

Predmet nastavnici mobilnih

specijalno-pedagoških službi


odrasli sa oštećenjem sluha

nastavnici u redovnim školama

učenici koji nemaju probleme

sa sluhom

učenici sa oštećenjem sluha

učenici sa oštećenjem sluha koji su promijenili

školu

roditelji


nastavnici u centrima za

školovanje djece sa oštećenjem

sluha


roditelji

vaspitači/vaspitačice

razvoj jezika/ poboljšanje/unapr

eđenje jezika

didaktika i metodika

integrativne nastave

Cjelokupan projekat

Modul VI VII VIII IX X

Tema očekivanja i iskustva roditelja

integrisano školovane djecesa oštećenjem

sluha

rizici predškolske integracije

rizici školske integracije

saradnja između nastavnika mobilnih


i nastavnika u

socijalna integracija u

školska odjeljenja

sluha i nastavnika u redovnim školama

Predmet roditelji predškolska djeca sa oštećenjem

sluha


nastavnici mobilnih



učenici sa oštećenjem sluha,

učenici koji nemaju oštećenje

sluha

Cjelokupan projekat

Modul XI XII XIII XIV XV

Tema upotreba slušnih pomagala

član 24 Konvencije

Ujedinjenih nacija

savjetovanje uöenika od strane

mobilne specijalno-

pedagoške službe

materijal za vježbe

mladi sa oštećenjem sluha

u dualnom stručnom

obrazovanju

Predmet učestvovanje u integrativnoj

nastavi

stručni referenti nastavnici specijalno-

pedagoške službe


praksa/škola mladi sa oštećenjem sluha

Modul XVI XVII

Tema gluva djeca sa prevodiocima za znakovni jezik

gluvih u običnim školama

djeca gluvih roditelja sa kohlearnim

imlantom u običnim institucijama

Cjelokupan projekat

Predmet gluva djecaInkluzija

djeca sa kohlearnim implantom

gluvi roditelji

Osnovna tendencija

• kod većine integrisano školovane djece protiče integracija pozitivno

Cjelokupan projekat

• Na proces integracije utiču mnogobrojni faktori („ osjetljivo kao visuljak iznad dječjeg kreveta“)

• pri nedovoljnoj ili manjkavoj integraciji prekasno se poseže za alternativama

Motivi za školovanje blizu mjesta stanovanja

• put do škole/internat

• kontakt sa porodicom

Cjelokupan projekat

• kontakt sa porodicom

• kontakt sa vršnjacima u životnoj sredini

Modul I: učenici sa oštećenjem sluha u redovnoj školiModul II: mišljenje/gledište učenika (koji nemaju

oštećenje sluha)Modul III: razlozi za prelazak iz redovne škole u školu

Cjelokupan projekat

za djecu sa oštećenjem sluhaModul V: didaktika i metodika integrisane nastaveModul VI: očekivanja i iskustva roditelja

Modul IX: saradnja nastavnika iz redovne škole i nastavnika mobilnih specijalno-pedagoških službi

Modul X: socijalna integracijaModul XII: član 24 Konvencije Ujedinjenih nacija

Cjelokupan projekat

(stručni referenti)

• svi podaci su sakupljeni u Bavarskoj(osim: Modul XII – u cijeloj zemlji)

Informacije

Modul I:Učenici sa ošte ćenjem sluha u redov noj školi

• upitnik za integrisane učenike sa oštećenjem sluha od 3-6. razreda (n=216)

Koncept istraživanja

• standardizovani intervjui sa odraslima sa oštećenjem sluha (n=4)/nastavnicima mobilne specijalno-pedagoške službe(n=10)

Rezultati

UpitniciUpitnici(učenici sa ošte ćenjem sluha)

Upitnik

• socijalna integracija:ocjenjivanje sopstvene veze sa ostalim učenicima

• integracija uslovljena motivacijom za rad:


• integracija uslovljena motivacijom za rad:ocjenjivanje vlastitih sposobnosti u okvirima školske nastave

• emotivna integracija:ocjenjivanje vlastitih osjećanja

• specifična pitanja koja se tiču onih sa oštećenjem sluha

Dimenzija: socijalnaintegracija

Wer

t für

die

Soz

iale

Inte

grat

ion

70

60

50

40

Socijalna integracija

3839484243N =

Klassenstufe

7. Klasse6. Klasse5. Klasse4. Klasse3. Klasse

Wer

t für

die

Soz

iale

Inte

grat

ion

40

30

20

10

3

123

91

177

133

Dimenzija: integracija uslovljena motivacijom za rad

Wer

t für

die

Lei

stun

gsm

otiv

atio

nale

Inte

grat

ion 70

60

50

integracija uslovljena motivacijom za rad

3938484243N =

Klassenstufe


Wer

t für

die

Lei

stun

gsm

otiv

atio

nale

Inte

grat

ion

40

30

20

12391

Dimenzija: emotivnaIntegracija

Wer

t für

die

Em

otio

nale

Inte

grat

ion

70

60

50

40

Emotivna integracija

3939484143N =

Klassenstufe


Wer

t für

die

Em

otio

nale

Inte

grat

ion

40

30

20

10

162

Rezultati

interv juiinterv jui(nastavnici mobilne specijalno-pedagoške

službe/odrasli sa ošte ćenjem sluha)

Kriti čne faze

• prelaz vrtić/škola

Odabrani rezultati

• prelaz 2/3 školska godina

• pubertet

prelaz škola/zanimanje,posao

Period osnovne škole (1-4. razred) sa stanovištaispitanika

• malo problema(zajedničke igre, neusiljena komunikacija)

Odabrani rezultati

(zajedničke igre, neusiljena komunikacija)

„… tada smo se tako đe igrali u pauzi, preskakali smo lastiku , igrali se hvatanja i žmurke i drvene Marije , tu nije potrebno ništa čuti ... I nekako je … onda i komunikacija sa drugom djecom bila … jednostavna i neusiljena i zbog toga to nekako uopšte nisam ni primje ćivao/la.“

Period osnovne škole (1-4. razred) sa stanovišta ispitanika

• ali prva iskustva sa „dezintegracijom“(prijatelji su ostali „nepopularni“ u odjeljenju)

Odabrani rezultati

(prijatelji su ostali „nepopularni“ u odjeljenju)

„Prva (drugarica) je bila...najdeblja uodjeljenju,druga je bila najviso čija u odjeljenju itakođe po ponašanju malo druga čija od ostalih izbog toga tako đe pomalo nepopularna ... I mi smo seonda uvijek zajedno držali, mislim, kao što se i drugeprijateljice zajedno drže.“

ograničen izbor prijateljadruštvena izolacija se sama po sebi podrazumijeva i kao takva

se prihvata

Rezime - ispitanici

sposobnost komunikacije i govora se veoma ističe

osjećaju se želje roditelja

Modul II:Mišljenje/stav u čenika koji mogu da čuju

• 18 kvalitativnih standardizovanih intervjua sa nastavnicima(3-6. razred, sve vrste škola)


• polustandardizovani upitnik za ostale učenike(n=408, 17 odjeljenja)

• analogni upitnik za učenike sa oštećenjem sluha(n=17)

Učenici• ocjenjuju sopstveno komunikativno ponašanje veoma

pozitivno

Odabrani rezultati

Ocjena komunikativne situacije

pozitivno

• ocjenjuju sveukupnu komunikativnu situaciju uglavnom veoma pozitivno

• mogu da većinom realistično ocijene razumijevanje govora učenika sa oštećenjem sluha,ali često ne reaguju adekvatno na to

2 od 17 odjeljenja negativno ocjenjuju odnos sa učenicima sa oštećenjem sluha

Odabrani rezultati

Ocjena integracije

• 44% učenika ocjenjuju odnos sa učenicima sa oštećenjem sluha pozitivno(odgovara ocjeni učenika sa oštećenjem sluha).

Odabrani rezultati

• Učenici istog pola kao i učenik sa oštećenjem sluha su kompetentniji u ophođenju.

Ocjena integracije

• evaluacija i procjena integracije se što se radi o starijem razredu sve više razlikuju

Odabrani rezultati

• barijere u komunikaciji su najveći izazov u odnosu između učenika koji mogu da čuju i učenika sa oštećenjem sluha, ali ih učenici ne ocjenjuju kao veoma opterećujuće

Modul III:Razlozi za prelazak iz redovne škole Razlozi za prelazak iz redovne škole u školu za djecu sa ošte ćenjem sluha

• 48 polustandardizovanih intervjua


• sa učenicima, roditeljima, nastavnicima redovne škole i nastavnicima škole za djecu sa oštećenjem sluha

Analiza/evaluacija

• razumijevanje jezika• razumijevanje jezika• psihi čko i emotivno raspoloženje• odnos prema drugim u čenicima

Grupni rad

Šta pretpostavljate? Gdje je bilo problema?•Kod razumijevanja jezika? (Grupa 1)•Kod psihičko-emotivnog raspoloženja? (Grupa 2)•Kod psihičko-emotivnog raspoloženja? (Grupa 2)•U odnosu prema ostalim učenicima? (Grupa 3)

Koji su bili su razlozi za promjenu škole?

Razumijevanje jezika

Razumijevanje jezika (obi čna škola) - Raspodjela negativnih odgovora

Odabrani rezultati

Odgovori (odozgo nadolje):umaranjeneadekvatan raspored sjedjenjanema ure đaja za frekventnu modulacijunema slušnih aparatavisok “prag buke”nastavnik govori “u tablu” 0 1 2 3 4 5 6 7

broj odgovora

Lehrer spricht zur Tafel

hoher Lärmpegel

keine Hörgeräte

keine Mikroportanlage

falsche Sitzordnung

Ermüdung

Nen

nung

en

Odabrani rezultati

• nastavnik govori “u tablu”

„Užasno... , kada mi se nastavnik obra ća otpozadi i kada su uvijek tako govorili u tablu.“

• sporedni šumovi

„ ... Jer tu je bilo dosta djece i oni su … tako đe govorili i tako ... Kadaima sporednih šumova, onda onog sa kojim razgovaram, ne razumi jembaš dobro.“

Psihičko i emotivno raspoloženje

Odgovori (odozgo nadolje):

Psihi čko i emotivno raspoloženje-Raspodjela negativnih odgovora

Odabrani rezultati

Odgovori (odozgo nadolje):glavoboljamučninabolestiagresijausamljenostnedostatak volje za školovanjemosjećaj optere ćenosti

0 1 2 3 4 5

broj odgovora

Gefühl der Belastung

Schulunlust

Einsamkeit

Aggression

Erkrankungen

Übelkeit

Kopfschmerzen

Nen

nung

en

Odabrani rezultati

• glavobolja

„Dakle, meni je bilo loše. Ali četvrtkom, kada uvijek imamo ru čni rad, sam se uvijek ponašao kao da sam bolestan.“

• osjećati se bolesno

„Imao sam zapravo, … tako godinama glavobolju , dakle imao sam tako često glavobolju i razmišljao sam, kako bi bilo, kada više ne bih imao glavobolju. Jednostavno nisam imao osje ćaj, kako je to, kada ne boli glava.“

Odnos prema učenicima: nasilništvo

raspodjela negativnih odgovora

33

Odabrani rezultati

3

4

3

körperliches Bullying

verbales Bullying

indirektes Bullying

- fizi čko nasilje- verbalno nasilje- indirektno nasilje

• iznerviran, ismijan …• jedini/a sa oštećenjem sluha u odjeljenju

Odabrani rezultati

„Za mene dakle nije bilo baš lijepo, jer su me djec a ...ljutila i ismijavala, jer sam bio jedini nagluv u odjeljenju, i oni su me uvijek tako ljutili kada sam nešto htio da kažem, g ovorili su mi da budem tih i sli čno.“

„Da, ve ćina djece, su mi uvijek govorili, tako neke ružne r iječi…, kao imaš puža u uvu ili tako nešto, da, tako baš ružne rije či.“

• Ispitani učenici su se izjasnili o situaciji u redovnoj školi u skoro svim tačkama negativno.

Odabrani rezultati

skoro svim tačkama negativno.

• Nakon prelaska u školu za djecu sa oštećenjem sluha izjasnili su se skroz pozitivno.

Modul V:Didaktika i metodika integrativne nastavenastave

• 5 učenika od 6-8. razreda(umjereno-jako/jako gluv na granici oštećenja

sluha)

Učesnici

• 10 nastavnika, po 2 za svakog učenika sa oštećenjem sluha

(po 1 predstavnika nekog jezika, i 1 matematike)

• oko 4230 minuta djelimično standardizovanog posmatranja/ 94 nastavnih časova (n=94)

Obim statisti čkog uzorka

• 800 minuta standardizovanog posmatranja (n= 800)

• 10 polustandardizovanih intervjua (n=10)

Opažanja

• Djelimično dolazi do promjena u nastavi (npr. postupaka za diferenciranje, prije svega kontakt očima, pogled, razgovjetan govor).

Rezultati

razgovjetan govor).

• Nastavnik u redovnoj školi je nesiguran po pitanju- postupaka specifičnih za učenike sa oštećenjem

sluha- upotrebe uređaja za frekventnu modulaciju.

Iskustva nastavnike iz redovne škole

• jedva da su uključeni u proces donošenja odluka, jedva da su prethodno informisani

Rezultati

• pomoć od: mobilne specijalno-pedagoške službe, roditelja, samih učenika

• mišljenje o integraciji, prije svega pozitivno definisano

• želje:više informacija, bolji tehnički i prostorni uslovi

Preporuke za nastavnike redovne škole

• održavati buku na niskom nivou

• mijenjati načine predavanja

Rezultati

• mijenjati načine predavanja

• koristiti uređaj za frekventnu modulaciju

• koristiti često poglede

• malo/rijetko mijenjati položaj

• biti samouvjeren u komunikaciji

Šta raditi?

• bolje informisati nastavnike (prije početka i za vrijeme trajanja projekta)

Rezultati

• seminari za usavršavanje

• izgradnja/razvijanje pratećih službi

• podrška pri opremanju prostora i nabavci tehnike od strane direktora/institucija…)

Modul VI:Očekivanja i iskustva roditelja Očekivanja i iskustva roditelja integrativno školovane djece sa oštećenjem sluha

upitnici za roditelje integrativno školovane djece sa oštećenjem sluha za različite oblasti integracije(n=452)

Plan/model istraživanja

Sveukupno zadovoljstvo

Odabrani rezultati

••

veoma zadovoljan

196 (45%)

Koliko ste zadovoljni školskom integracijom Vašeg djeteta?

Odabrani rezultati

••

••

••

••

onako, zadovoljavajuće

veoma nezadovoljan

nezadovoljan

zadovoljan

zadovoljan

Broj izjava(u procentima)

3 (1%)

12 (3%)

53 (12%)

152 (35%)

0 10 20 30 40 50

• 91% bi se ponovo odlučilo za integraciju

• 56% bi preporučilo integraciju drugim roditeljima

Odabrani rezultati

Ali tako đe:

• 96% imaju osjećaj krivice, jer su se odlučili za integraciju

• 88% vide u školskoj integraciji veliko opterećenje

Odnos prema nastavnicima redovne škole

Odabrani rezultati

redovne škole

Odabrani rezultati

Nastavnici su preoptere ćeni time..., što imaju dijete sa ošte ćenjem sluha u odjeljenju. Nedostaje im osnovno znanje kako raditi u toj situaciji.“

„Potrebna je nevjerovatna snaga, da se pri svakoj si tnici ohrabri nastavnik/ca, da koncipira nastavu što pravednije za djecu se oštećenjem sluha. Ja...sam kod sadašnjeg nastavnika...od ustao.“

„Nastavnici bi trebalo da budu generalno obavezni da učestvuju na seminarima na tu temu. Misle da je samo slušni apar at dovoljan.“

Moram još jednom da objasnim domaći rad. 40%

Probleme kod pisanja domaćih zadataka navodi 54% roditelja:

Odabrani rezultati

Moram još jednom da objasnim domaći rad. 40%

Moramo nazvati nastavnike/učenike. 38%

Moje dijete se u rađenju domaćih zadataka upućuje na pomoć..

52%

Problemi sa domaćim zadacima koštaju mene/moju porodicu mnogo vremena.

40%

Problemi sa domaćim zadacima opterećuju moj odnos sa djetetom.

36%

Koliko se sveukupno osjećate opterećeni problemima sa domaćim zadacima? (n=234)

••

uopšte nisam opterećen 21

Odabrani rezultati

••

••

••

••može ovako

veoma mnogo opterećen

mnogo opterećen

malo opterećen

opterećen

broj odgovora(u procentima)

6

42

17

9

0 10 20 30 40 50

Društvena/socijalna situacija

Odabrani rezultati

Društvena/socijalna situacija

33% roditelja navode, da postoje problemi između njihovog djeteta sa oštećenjem sluha i ostalih učenika u odjeljenju

Odabrani rezultati

djeteta sa oštećenjem sluha i ostalih učenika u odjeljenju

Odabrani rezultati

„Sve u svemu nastavnici ne pokazuju puno razumijevanja za našu kćerku. Nasuprot tome, nastavnici ne prepoznaju ili ne vide mobing!“

„Neznanje, ignorisanje, netolerancija i ni trunka vol je pretvaraju školsku svakodnevnicu našoj k ćerki u stalnu borbu za priznanjem i društvenom integracijom. Mi to tako nismo zamišljali !“

„U pauzama ili na putu do škole se osje ća isklju čeno. Često nedostaje razumijevanja ostalim u čenicima, da druga čije razgovaraju sa djetetom sa ošte ćenjem sluha. Ova situacija najviše optere ćuje našu porodicu.“

U kojoj mjeri ste opterećeni problemima Vašeg djeteta sa ostalim učenicima u njegovim odjeljenju? (n=179)

••

uopšte nisam opterećen/a 17

Odabrani rezultati

••

••

••

••može ovako

veoma mnogo opterećen/a

mnogo opterećen/a

malo opterećen/a

opterećen/a

broj odgovora(u procentima)

14

31

19

9

0 10 20 30 40 50

Grupni rad

U kakvoj su situaciji roditelji?Obratite pažnju na

•njihovu vlastitu situaciju!•njihovu vlastitu situaciju!•situaciju koja se tiče njihovog djeteta (sa oštećenjem sluha)!•situaciju koja se tiče njihovog porodičnog života!

Modul IX:Saradnja nastavnika redovne škole i Saradnja nastavnika redovne škole i nastavnika za djecu sa ošte ćenjem sluha

• upitnici za razredne starješine (n=219)

• upitnici za nastavnike mobilne pedagoško- specijalne

Način istraživanja

• upitnici za nastavnike mobilne pedagoško- specijalne službe (n=22)

Rezultati

UpitniciUpitnici(razredni nastavnici/nastavnici mobilne specijalno-pedagoške službe)

Učestalost kontakta

1-2 puta po školskoj godini 65,8%

Odabrani rezultati

Sadržaj prvih razgovora

• posljedice oštećenja sluha• Na šta se mora obratiti pažnja na nastavi?

Odabrani rezultati

• Na šta se mora obratiti pažnja na nastavi?

Oko 85% razrednih starješina ocjenjuje da su razgovori korisni.

Mišljenje razrednih starješina

Korisne su informacije o posljedicima oštećenja sluha na

• aktivno učestvovanje u nastavi 84,0%

Odabrani rezultati

• aktivno učestvovanje u nastavi 84,0%• razumljivost govora 82,6%• uputstva za koncipiranje nastave 80,4%• društveno ponašanje 75,4%

Mišljenje nastavnika mobilne pedagoško -specijalne službe

angažman razrednih starješina40,9% osrednje40,9% jako

Odabrani rezultati

40,9% jako

problem: malo vremenanepovoljni okvirni uslovi(30 učenika i više po odjeljenju)

Spremnost nastavnika obi čne škole da pomognu (učenicima sa oštećenjem sluha)

sadržaji nastave i u

obliku teksta

upotreba uređaja

za

osigurati da učenici sa

oštećenjem sluha vide

lica onih koji fr.mod. lica onih koji govore

vizualizacijanastavnog materija

ponavljanje onoga što su učenici rekli

mjesto sjedjenja

dati dodatne šanse (npr.

više vremena kod pisanja

testova)

Procijenite!

-Koliko procenata nastavnika su na to spremni?-Rangirajte aktivnosti!

Spremnost razrednih starješina da pomognu djetetu sa oštećenjem sluha se smanjuje sve više što je potrebnije uložiti ve ći napor

• 95,5% mjesto gdje sjedi

• 81,1% upotreba uređaja za frekrentnu modulaciju

• 59,1% osigurati da učenici mogu da čitaju sa lica

Odabrani rezultati

• 59,1% osigurati da učenici mogu da čitaju sa lica

• 36,4% vizualizacija nastavnog materijala

• 36,4% dati dodatne šanse (npr. više vremena kod pisanja testova)

• 36,3% ponavljanje rečenog od strane nastavnika

• 13,6% nastavne sadržaje dati i u obliku teksta

angažman sa stanovišta razrednih straješina

73,1% nema/skoro da nema dodatnog angažmana

Odabrani rezultati

7,8% veći angažman

Značaj saradnje sa roditeljima

Odabrani rezultati

+

„ Okvirni uslovi u našoj školi su za u čenike ne baš idelani, uprkos tome može i na osnovu velikog angažmana rodite lja, … njegove spremnosti na angažovanje (i) … dobre saradnje između roditelja, ostalih nastavnika i mene dosti ći sasvim pristojne rezultate .“

-

pristojne rezultate .“

„Ove školske godine je bilo dosta dodatnog napora u radu sa djevoj čicom. … Roditelji sve to posmatraju kao da se samo p o sebi podrazumijeva. … Radovao/la bih se, da me je jed nom u toku školske godine zvao neko iz mobilne specijalno-p edagoške službe i pitao me, kako se snalazim u toj teškoj situ aciji.“

Ekvivalentna ocjena saradnje:

„dobro“

Odabrani rezultati

79% razrednih starješina82% nastavnika mobilne specijalno - pedagoške

službe

Odabrani rezultati

„Često imam grižu savjesti, kada mislim na svog učenika sa ošte ćenjem sluha – Kada bih mu se bar učenika sa ošte ćenjem sluha – Kada bih mu se bar mogla/mogao posvetiti, koliko bih htjela/htio! U mom odjeljenju ima 27 prvaka, me đu njima nekoliko djece sa problemati čnim ponašanjem .“

Kako treba da bude ?

„ … Poziv je dovoljan i dolazi neko iz mob. spec. pedagoške službe.“

Modul X:Društvena integracijaDruštvena integracija

Teme istraživanja

1. Kako se oblikuju društvene veze između učenika u školi i u slobodnom vremenu?i u slobodnom vremenu?

2. Kakva je emotivna situacija učenika sa oštećenjem sluha?

Koncept istraživanjaKoncept istraživanja

Metode

• upitnici(sociometrijski podaci / status učenika sa oštećenjem (sociometrijski podaci / status učenika sa oštećenjem sluha u odjeljenju / situacija u odjeljenju)

• standardizovani intervjui sa učenicima sa oštećenjem sluha (društvene veze u školi i slobodnom vremenu, ocjena integracije)

Učesnici istraživanja

• 16 školskih odjeljenja sa po 1 do 3 učenika sa oštećenjem sluha(2-10. razred)

• 334 učenika koji normalno čuju21 učenik sa oštećenjem sluha (slabo do jako)

Učesnici istraživanja

Slajd 94 Slajd 94 Slajd 94 Slajd 94 –––– objaobjaobjaobjašnjenje tipova škola u Njema čkoj

• Grundschule (osnovna škola) – do 4. razreda, nakon toga se učenici na osnovu uspjeha dijele i to na sljedeći način:način:

Oni sa najslabijim uspjehom idu u Hauptschule, sa osrednjim uspjehom u realku (Realschule) i sa najboljim uspjehom u gimnaziju (Gymnasium).

Osnovna tendencija

• položaj učenika sa oštećenjem sluha u odjeljenju je uporediv sa položajem učenika koji mogu da čuju �uporediv sa položajem učenika koji mogu da čuju �

postoje omiljeni i manje omiljeni (odbijeni / maltretirani) učenici

• većina učenika sa oštećenjem sluha su u centru popularnosti

Intervju

6 učenika sa oštećenjem sluha navode probleme sa ostalim učenicima, koji se odnose direktno na njihovo oštećenje sluha(npr. maltretiranje zbog slušnih aparata)

„Da, dakle postoje naravno neki koji maltretiraju i neki koji su maltretirani . To je na po četku bilo neki koji su maltretirani . To je na po četku bilo stvarno teško. Mislim, da nastavnici uopšte ne znaju, šta se tu dešava, dakle mislim da je to više onako me đu nama i da nastavnica to uošte nije razumjela…“

Upitnik

• na pitanje “Koje učenike najviše voliš?“ su učenici sa oštećenjem sluha uglavnom lošije prošli

• učenici sa oštećenjem sluha se- češće maltretiraju- rjeđe pozivaju na rođendan- ostali učenici ih češće odbijaju

Upitnik

• Učenici sa oštećenjem sluha se - rjeđe navode kao prijatelji- rjeđe biraju za grupni rad- rjeđe pozivaju kući- Sa njima se rjeđe provodi pauza.

Uloga nastavnika u procesu integracijeUloga nastavnika u procesu integracije

Intervju

• odnos učenika sa oštećenjem sluha prema nastavnicima ima dvije skroz različite strane:

Citat:

„… on je baš “kul”. Razumije to i tako. Može se uvijek sa njim razgovarati. … Ali postoje takođe i nastavnici, koji se takođe rugaju tome što smo mi gluvi …. … pričaju glupe viceve.“

Djelovanje nastavnika kao uzora?

Modul XII:Član 24 Konvencije Ujedinjenih Član 24 Konvencije Ujedinjenih nacija(Stručni referenti)

Metodologija istraživa čkog rada

kvalitativni intervjui sa svih 16 stru čnih referenata ministarstava kulture u Njema čkoj

Teme istraživanja

• Kako izgleda aktuelno stanje sa integracijom/inkluzijom u pokrajinama?

• Kako protiče sprovođenje normi iz člana 24 Konvencije UN u pokrajinama?

Osnova istraživanja–Integracija/inkluzija

„Zbunjenost jezikom“ odražava se takođe i u ispitivanju/anketi

Koji termin preferirate, inkluzija ili

7

6

7

8

inkluzija ili integracija?Ili neki drugi termin?

4

5

0

1

2

3

4

5

6

Integration Inklusion alternativer Begriff

Bun

desl

ände

r n=

16

bevorzugter Begriff

Odabrani rezultati

„Sada ja uvijek navodim lijep primjer, kada okeanski parobrod ho će da obi đe krivinu, onda stoji kormilar i okre će, okreće, okreće volan u jednom smjer u. Veliki okeanski parobrod još neko jednom smjer u. Veliki okeanski parobrod još neko vrijeme ide pravo i onda se naginje polako na stranu.Mi smo sada na putu, gdje smo ve ć okrenuli volan, ali još uvijek idemo pravo“.

Odabrani rezultati

Učenici sa ošte ćenjem sluhaUčenici sa ošte ćenjem sluha

Odabrani rezultati –Učenici sa ošte ćenjem sluha

Da li postoje razlike u školovanju učenika koji se drže glasovnog sistema jezika i onih koji koriste znakovni jezik

gluvih?l

Način sprovođenja za učenike koji

koriste znakovni jezik nejasan

Ne postoje razlike u mogućnostima

školovanja

Postoje razlike u mogućnostima

školovanja

Ne postoje razlike u mogućnostima

školovanja

Sachsen-Anhalt

Niedersachsen

Mecklenburg-Vorpommern

Schleswig-Holstein

Hamburg

Bremen


Baden-Württemberg

HessenThüringen

Anhalt

Berlin

Branden-burg

Postoje razlike u mogućnostima

školovanja


NRW

Rheinland-Pfalz

Saarland

burg

Sachsen

Bayern

Način sprovođenja za učenike koji

koriste znakovni jezik nejasan

Branden-burg

Hamburg

Schleswig-Holstein


NRW

NRW

Rheinland-Pfalz

burg

„Zavisi uvijek od toga, da mi ustanovimo,da svako dijete dobije kvalifikovanu pomo ć i podršku. Primarno je, da ona postoji i lijepo je, kada se dogodi u redovnoj školi . Ali, tako re ći, da su djeca

Ausgewählte Ergebnisse

dogodi u redovnoj školi . Ali, tako re ći, da su djeca zaglavljena u redovnoj školi, a da nema profesionalne podrške,to tako ne može“.

Tenden cije

1. Forschungsdesign1. Forschungsdesign1. Forschungsdesign1. Forschungsdesign

Tenden cije

Tendencije

Inkluzija ostaje vizija a integracija realnost u školskoj svakodnevnici.školskoj svakodnevnici.

Najbolja mogućnost školovanja za učenike koji se služe znakovnim jezikom gluvih je i ostaje škola za djecu sa oštećenjem sluha/ odnosno centar za njegu djece sa

Tendencije

oštećenjem sluha/ odnosno centar za njegu djece sa oštećenjem sluha.

Tendencije

Roditelji biraju oblik školovanja za svoje dijete sa oštećenjem sluha, ali realizacija toga zavisi od postojećih resursa.postojećih resursa.

Tendencije

Poučavanje učenika sa posebnim potrebama je zadatak svakog nastavnika.svakog nastavnika.

Rezime

Rezime

Quelle: http://www.gemeinsamlernen.de

Integra cija = osjetljiva kao visuljka

Quelle: http://www.et-holzspielwaren.ch

Školska integracija ve ćinom uspijeva, ali

• uz veće ulaganje napora od strane učenika sa • uz veće ulaganje napora od strane učenika sa oštećenjem sluha

• na taj način, što većinu napora da integracija uspije podnesu roditelji.

Informativni materijali

Informativni materijal za nastavnikeImam u odjeljenju dijete sa ošte ćenjem dijete sa ošte ćenjem sluha – kako ga mogu podržati?

Prevod slajda 127

• Pitanja koja se tiču didaktike za rad sa djecom sa oštećenjem sluha:

• Da li razgovaram sa učenikom sa oštećenjem sluha okrenut prema njemu, tako da može da čita sa mog lica?

• Da li učenik sa oštećenjem sluha sjedi na mjestu, sa kojeg može mene i ostale učenike dobro čuti i

• Pitanja koja se tiču psihosocijalne situacije učenika sa oštećenjem sluha

• Da li posmatram odnos učenika sa oštećenjem sluha sa ostalim učenicima koji mogu da čuju?(Da li ga npr. odbacuju ili ga zadirkuju)?

• Da li mi učenik sa oštećenjem sluha govori o njegovim problemima i teškoćama?sa kojeg može mene i ostale učenike dobro čuti i

vidjeti?• Da li pazim na to da u toku nastave ima što je

manje moguće buke i sporednih šumova?• Da li ja i učenik sa oštećenjem sluha

upotrebljavamo slušna pomagala ( slušne aparate, kohlearni implant, uređaj za frekventnu modulacijom) adekvatno?

• Da li učenik sa oštećenjem sluha razumije (akustički i sadržinski) sve što treba da radi u toku nastave i za domaći zadatak?

njegovim problemima i teškoćama?• Znam li, da li učenik sa oštećenjem sluha pati od

psihosomatskih bolesti (migrene, povraćanja itd) i da li zbog toga češće ne dolazi na nastavu?

• Da li su ostali učenici ( i njihovi roditelji) informisani o oštećenju sluha i njegovim uticajima?

• Da li je moguće uspostaviti kontakt sa drugim osoba sa oštećenjem sluha ili osobama koje su povezane sa oštećenjem sluha (audiolozima, predstavnicima udruženja osoba sa oštećenjem sluha?

Informativni materijal za učenikeJa imam ošte ćenje sluha –ošte ćenje sluha –šta mogu da uradim u svom odjeljenju?

Prevod slajda 130

• Ovo mogu da uradim, da pri teškoćama poboljšam svoj položaj:• Skrenuću pažnju svom nastavniku i učenicima, ukoliko nešto ne

razumijem (javiću se, daću znak itd).• Reći ću, šta mi pomaže da bolje razumijem (npr. odgovarajuće • Reći ću, šta mi pomaže da bolje razumijem (npr. odgovarajuće

mjesto sjedjenja, redom govoriti)• Predložiću nastavniku, da govori o oštećenju sluha u nastavi (npr. u

okviru referata ili projekta).• Pokušaću da uspostavim kontakt sa drugim osobama sa

oštećenjem sluha (vidi adrese).• Stupiću u kontakt sa nastavnikom mobilne specijalno-pedagoške

službe, čije je težište rada sluh (vidi adrese).

Informativni materijal za roditeljeNaše dijete ima ošte ćenje sluha –ošte ćenje sluha –kako mi kao roditelji možemo da pomognemo?

Prevod slajda 133

• Da li slušna pomagala (npr. slušni aparate, kohlearni implant) funkcionišu ili da su dobro podešeni?

• Da li se uređaj za frekventnu modulaciju smisleno upotrebljava u nastavi?• Da li se domaći zadaci zadaju u pisanoj formi?• Da li se moje dijete prijatno osjeća u odjeljenju?• Da li se moje dijete prijatno osjeća u odjeljenju?• Da li jezički može da prati nastavu?• Da li komunikacija između nastavnika, roditelja i djeteta uspijeva?• Da li mobilna specijalno-pedagoška služba vrši savjetovanje u pogledu

davanja dodatnih šansi (npr. da dijete ima više vremena za rađenje testa) i o načinima za integraciju?

• Da li primjećujem psihosomatske pojave kod svog djeteta?• Da li se mi kao roditelji osjećamo prijatno tokom školske integracije djeteta?

Problem i

• Resursi/sredstva(lični, stručni, vremenski…)• nastavnici u običnoj školi jedva da znaju šta je

integracija, a ne znaju ništa o učenicima sa oštećenjem integracija, a ne znaju ništa o učenicima sa oštećenjem sluha

• Aktuelna diskusija o integraciji i inkluziji vodi se iz perspektive “više predmeta”.perspektive “više predmeta”.

• Na specifične potrebe se obraća premalo pažnje.

Integrisano školovanim učenicima sa oštećenjem sluha su potrebni

visoko kvalifikovani stručnjaci sa detaljnim poznavanjem svih specifičnosti koje se tiču oštećenja sluha

Obrazovanje nastavnika za glu ve i naglu venaglu ve

Studije5 fakulteta u Njemačkoj/… Crna Gora

Usavršavanje

Diskusija

studijski program za surdopedagogiju prof. dr a. leonhardt...integrativna nastava sa učenicima sa...

Documents