ii waomyesuwanesigimaepdonsarikoi. 2 paki qesone rakoi, “medep musele...

281

Upload: others

Post on 20-Nov-2020

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea
Page 2: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

iiWaom Yesu Wane Sigi Maep Don

The New Testament in the Ono Language of Papua New GuineaNupela Testamen long tokples Ono long Niugini

Copyright © 1991 The Bible Society of Papua New GuineaLanguage: OnoTranslation by: Wycliffe Bible TranslatorsThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-Noncommercial-NoDerivatives license 4.0.You may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:

You include the above copyright and source information.You do not sell this work for a profit.You do not change any of the words or punctuation of the Scriptures.

Pictures included with Scriptures and other documents on this site are licensed just for use with those Scriptures anddocuments. For other uses, please contact the respective copyright owners.2012-10-23PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 12 Feb 2021 from source files dated 2 Dec 2020646541a1-8d36-5993-802c-6bb850da5963

Page 3: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Contents

Mataio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Mareko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Luka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57Yohane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92Aposolo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1531 Korinti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1682 Korinti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183Galatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Epeso . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198Pilipi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205Kolosai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2091 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2142 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2171 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2192 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224Titus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227Pilemon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229Hebru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230Yakop . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2431 Petoro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2472 Petoro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2521 Yohane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2552 Yohane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2593 Yohane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260Yuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261Don Sane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263

iii

Page 4: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 1:1 1 Mataio 2:12

MataioYesu Kristo Wane Ŋosa Wili Wiliine Eŋane Eŋet

Tegoene1 Iwa yemo ŋei wakone sari mageu Yesu Kristo

wakonge, eŋe Dawit wane qerakine, eŋe Abrahamwane qerakine.

2Abrahameŋe Isakmagaine, Isak eŋeYakopmag-aine, Yakop eŋe Yuda eŋineso ŋolekoune eŋanema-gaene, 3 Yuda eŋe Pereze so Zera erane magaetne,(nagaetne Tama), Pereze eŋe Hezoron magaine,Hezoron eŋe Ram magaine, 4 Ram eŋe Aminadapmagaine, Aminadap eŋe Nason magaine, Nasoneŋe Salmon magaine, 5 Salmon eŋe Boaz magaine,(nagaine Rahab,) Boaz eŋe Obet magaine, (nagaineRuti), Obet eŋe Yese magaine, 6 Yese eŋe ŋei waomDawit magaine, Dawit eŋe Solomon magaine (na-gaine Uria wane ŋanomine).

7 Solomon eŋe Rehoboam magaine, Rehoboameŋe Abaezamagaine, Abaeza eŋe Asamagaine, 8Asaeŋe Yehosapatmagaine, Yehosapat eŋe Yorammag-aine, YorameŋeUziamagaine, 9Uzia eŋeYotamma-gaine, Yotam eŋe Ahaz magaine, Ahaz eŋe Hezekiamagaine, 10 Hezekia eŋe Manase magaine, Man-ase eŋe Amon magaine, Amon eŋe Yosia magaine,11 Yosia eŋe Yekonia eŋine so ŋolekoune eŋanemagaene, naso yewao Israel ŋei ŋerep ebu peik onemore Babilon kepeo ari warekoi.

12 Ŋei ŋerep Babilon kepeo ebu arikoi, ea waneŋadino, Yekonia eŋe Sealtiel magaine, Sealtiel eŋeZerubabel magaine, 13 Zerubabel eŋe Abiudu maga-ine, Abiudu eŋe Eliakim magaine, Eliakim eŋe Azormagaine, 14 Azor eŋe Zadok magaine, Zadok eŋeAkim magaine, Akim eŋe Eliud magaine, 15 Eliudeŋe Eleazar magaine, Eleazar eŋe Matan magaine,Matan eŋe Yakop magaine, 16 Yakop eŋe Yosep ma-gaine, Maria wane ŋaone, Maria eŋe Yesu nagaine,Yesu eŋe Kristo orake. 17 Abraham wano ŋinewakon sari mageu, Dawit wakonge eŋane tegoene14. Dawit wano ŋine wakone sari mageu, ebupeikone Babilon kepeo arikoi, eŋane tegoene 14kaokanmaike. Eso ea ŋine sari mage Mesia wakonge,tegoene 14ka.

Yesu Kristo Wakonge18 Yesu Kristo eŋe numa iwa yale oken wakonge.

Nagaine Maria eŋe Yosep wane biŋek rau geke, ŋoere meteetne mi au au, yaupka ge more, Mariaeŋe kake, medepmanemayakane Asu Koboboineŋourata maki, ŋatkeke ea mayake. 19 Eŋe Yosep wanebiŋek rakoi, ŋei yewa eŋe mitirop geki paki, kinekine maineka okane geke. Ŋo eŋe siluŋ Mariaŋei eŋane kaitko donine didiwo rawakongi, gamukutno wayakane mi detke, eso eŋe sanka eŋanebiŋek rakoi, ea kitasiakane wetkeke. 20 Eŋe yalewetke gegeki, Waom wane aŋelo maneŋo kulu ku-luo wakonka more olale rake, “Yosep, Dawit waneqerakine, Maria ŋanomŋonemakenanemisuk kaet-ganiake, eamo Asu Koboboineŋo urata maki medepŋatkemaike. 21 Eŋe medep baŋ ŋei mayake, paki gebaŋ eŋetine Yesu orakene, onoka wane oŋo baŋ ŋeiŋerewekoune borikineeno ŋine makokoniake.”

22 Masi iwa korop wakonge, yemo Waomŋopropet eŋane wetino motki don ra sari geke, eawane wele wakoniakane yale wakonge. 23 “Ŋerepnatewenmane, ŋeimimakeŋo baŋmedepŋatkeake,paki medep mane ŋei mayake, eso eŋe baŋ eŋetineImanuel orakei,” kine iwa yale, “Anutu eŋe ŋeneropgemaike.”

24 Eso Yosep eŋe kuluo ŋine wieki paki, Waomwane aŋeloŋo daleo okaniakane olatke, ea wanerokop okanemore, ŋanomineMariamake. 25Ŋo eŋeŋao ŋanom gege ea mi geuk paki, Maria eŋe mede-pine make, pakiso, Yosepŋo eŋetine Yesu orake.

2Kepe Sasainoŋine Ŋei Dereretnerop Edo Sari Yesu

Maratkakoi1 Yesu eŋe Betlehem matko, Yudia kepeo

wakonge, nasoine Herot eŋe ŋei waom geke, yewaoŋei natne serekin dapot one more, kineene detonegegekoi, edo kepe sasaino ŋine Yerusalem matkosarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep muselewakonmaike, Yuda ŋei eŋane ŋei waom ea diawa?Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa wakikene, eso ŋene ea wane bakomine kitokenanesarimaine.”

3Ŋei waomHerot eŋe don ea deremore qiseke, soYerusalem matko ŋine ŋei ŋerep natne eŋe yalekadere qisekoi. 4 Paki Herot eŋe Pris suaine so rarokop don numa kito ebo ebon ŋei edoraki, sariwekuoka qeturageu qeson one rake, “Mesia eŋematdiao wakoniake?”

5 Eŋe olale rakoi, “Betlehem matko, Yuda kepeo,Propet eŋe iwa yale qeke,6 ‘Betlehem matko, Yuda wane kepe, ge Yuda ware

ware eŋane keuo ŋine ketkele midaka, ŋi-nano ŋine ŋetne mane baŋ sariake, oŋonaŋane ŋei ŋerewekopne Israel baŋ alakanesikan oniake.’ ”

7 Eso Herot eŋe kepe sasaino ŋine ŋei sarikoi,eŋe edoraki ariu sanka lewage, naso diawao serek-inba wakonge desiakane qesononge. 8 Pakiso iwayale edaneso biraongi Betlehemmatko arikoi, “Ariupaki, bororom kaulukemedep ea zuaŋkakei, eso kaupakiso na nolatpi dere, so na yaleka maine ari morebakomine kitokale.”

9 Don iwa edangi, so yeropka arikoi, numao ariupaki serekin kakoi, serekinba kepe sasaino wakongikakoi, serekin weku yewaka kakoi. Serekin eaŋoalakangi, so eŋe kama kama sari mage medep pake,ea wane kutno doŋ mane metke. 10 Eŋe Serekinkau paki, wetene peseki, oi bakom suaine okangoi!11Eŋe mat koto wau paki, so Yesu medep so nagaineMaria otkoi. Eŋe wawetene qeu paki, umi qe morebakomine kitokoi, pakiso, kiteene makoke bakomokankakei wane kine kine ma sarikoi, ea mangoi,gol, eki kelokine qoune simile, so kelok qoune simileea mangoi.

12 Pakiso Anutuŋo kulu kuluo Herot wano kosomi zinge arikei wane girem edange. Eso eŋe zingemore, numa maneoka mateno arikoi.

Yosepŋo YesuMedep SoMaria Iwenotki Ezipti KepeoArikoi

Page 5: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 2:13 2 Mataio 4:413Eŋe ariu, soWaomwane aŋelomaneŋo kulu ku-

luo Yosep wakonka more olale rake, “Wienom paki,medep so nagaine epunom Ezipt kepeo ariu paki, eage mageu, noŋo rawe dere so baŋ sarikei, Herot eŋebaŋ zuage medep qeki seukeakane ramaike.”

14 Yale olatki, so Yosep eŋe wie more, medepso nagaine epuki, so mat qelige goigo Ezipt kepeoarikoi. 15 Ari ea ge mageu, Herot seukke. Yaleokangi, so don mane Waomŋo propet mane wanewetno motki don rake, ea wane wele wakonge. Doniwa yale rake, “Namedepne orawe, Ezipt kepeo ŋinewie sarike.”

Herotŋo Raki Medep Nigatne Korop Engu Warekoi16 Herot eŋe iwa yale detke, kepe sasaino ŋine

ŋei lobo sarikoi, eŋe na isinangoi yale detki paki,sotine zok osike, paki eŋe don motki kawali ŋeieŋe Betlehem matko so mat osop osop pa arike,eao medep ŋei komaene etke (2) so eŋane banemedep abubu korop engu warekoi, eŋe ŋei lobokepe sasaino ŋine sari serekinba wakonge, ea wanenasoine olatkoi, ea detki paki, ea wane kop okange.

17Numa iwa okanbi Propet Yeremaiaŋo donmanerake, ea wane wele yewa wakonge,18 “Rama matko ukat wakongi detmami, nem kua-

suruk so aro uŋalan wakonmaike. Rakelŋoqerakkoune Yuda wane tego eŋane ra morearokmaike, eŋe arokmaike, so baŋ mi maukopkeake, onoka wane eŋe korop seuse-uneka.”

YosepŋoMaria SoYesuMedep Eziptŋine Epuki ZingeSarikoi

19 Herot seukki, ŋadino Waom wane aŋelomaneŋo kulu kuluo Yosep Ezipt eao wakonkake,20 Paki olale rake, “Ge wienom paki, medep eŋineso nagaine epunom, koso zinge more, Israel kepeoariu, onoka wane medep qekei wane rakoi, ŋei eamo seukkoi.” 21Yale olatkiso, Yosep eŋe wieki paki,medep eŋine so nagaine epuki, so koso zinge Israelkepeo arikoi.

22 Ari detki, Arkelaus eŋe magaine Herot wanetungo Yuda kepeo ŋei waom geke, pakiso Yosep eŋeBetlehem matko geakane kaetkake. Aŋeloŋo kosomanerop kulu kuluo wakone more olatki, so eŋe eaŋine wie koso Galili kepeo arikoi. 23 Pakiso, matinemaki paki, mat mane eŋetne Nazaret eao gekoi, eŋeyale okangi, propet edo don mane rakoi, ea wanewele wakonge, “Ŋei ŋererop korop eŋe baŋ raikei,‘Eŋe Nazaret welaine.’ ”

3Yohane Doku Tau Tauŋo Miti Urata Kieke Make

1Naso Yewao Yohane doku tau tau eŋe sari more,Yuda kepe yaup papaino kieke miti edane geke.2 Paki rake, “Borikine ŋine ŋadek kau paki, wetŋinemaingeu, onoka wane qeli gege togon wane ŊeiWaom mo osop sarimaike!” 3 Yohane weku eŋanepropet Isaiaŋo don iwa yale rake,“Ŋei mane kepe yaup papaino bokamaike, ‘Waom

wane numa ma wesakeu, eŋe sariakanenuma makoboe birakau!’ ”

4 Yohane takotine kamel zouneŋo mamaine mageke, eŋe waroine osom solaineŋo mamaine, eaŋokebaŋino ramu geke, so ŋaraine yemo sila so begok

zubaine, ea ne geke. 5Ŋei ŋerep eŋano sari warekoi,yemo Yerusalem matkoŋine, Yuda kepeo ŋine ko-rop, so Yordan Doku loli lolik mat pa arike, ea ŋine.6Eŋe borikineene ra wakone qeligeu, Yordan Dokuotauonge.

7 Yohane eŋe Parisi ŋei so Sadusi ŋei tego lout-neŋo doku tau oniakane sariu, ongi paki edanerake, “Ŋine koma qotkoinane dokoine, maŋo ŋi-dangi Anutu wane busu ŋado sariakane okanmaike,ea kakakka more ŋadekka ariu rap? 8 Wetŋinemaingeu paki, tanik manik maine okane mau, eaŋobaŋ borikine ŋine ŋadek kamami, ea wane welewaeamo sikan ŋoniake. 9 So wetŋineŋo iwa yale mainemi wetke rakei, ‘Abraham eŋe ŋenane ŋaboze.’ Naŋidanmaile, yemo Anutu eŋe maine wesi iwaŋomaki paki, eaŋo Abraham wane ŋabokoune tegomane koso maine ebuki wakongei! 10 Naka moeki ŋodino kitatki ketkei wane eweke pamaike, ekikorop wele maine mi qekei, yemo baŋ kitatki ketpibiraongi, gerepko wau ezoyake. 11 Na dokuroptau ŋunmaile, eaŋo kine iwa yale sikan ŋonmaike,yemo ŋine wetŋine maingekoi, ŋo ŋei mane naŋaneŋadeno baŋ sarike, eŋe yemo zonomine togogole,eŋe naŋane zonom yuan kamaike, na ŋei mainemida, noŋo eŋane kie tabine maine tewekkalanerokop midakaka, oŋo yemo baŋ Asu Koboboineso gerep weneŋ tauŋuniake. 12 Eŋe wano wanokurata ma gemaike, kito wanok maki wele eŋineka,eŋe witine wele baŋ peikki urumino wayake, ŋosolaine eamo gerep koma komaine midaine banineze papaine, eao qakki ezowareake.”

Yohaneŋo Yesu Doku Taukake13 Naso yewao Yesu eŋe Galili kepeo ŋine Yordan

dokuo arike, paki Yohane wano sarike, oŋo dokutaukayakane. 14 Ŋo Yohaneŋo yemo wetinane kinera qelaŋaniakane wetne maingeakane liwekka rake,“Goŋo na yemo maine taunanikene, ŋo siluŋ noŋoge tau ganikalane naŋano sarimaine me?”

15 Pakiso Yesuŋo mainge olale rake, “Yeineqeligenom paki, noŋo ramaile yale iwa okannom,numa iwa yale, ea yemo ŋere maine Anutuŋo det-maike, ea wane kop okanikete.”

16 Eso Yohane eŋe Yesu wane don dere, so eakadoku taukake. Taukaki, Yesu eŋe dokuo ŋine sakisaki, eaka qeli aŋaŋge manmaike, pakiso eŋe kaki,Anutu wane Asuŋo naŋi baluse yale okan ketkipaki, Yesu eŋine kutno kitoke. 17 Eso qeliwo ŋinedon mane iwa yale raki ketke, “Iwa eŋe nae Giponmaepne, na eŋane zok manerop similenan okan-maike.”

4Satanŋo Yesu Liwekkake

1 Pakiso Asuŋo Yesu iwenka kepe yaup papainoarike, Satanŋo liwek kayakane. 2 Yesu eŋe yewakaiwe 40 so ruo 40 ŋaraine midaine ge mage,ŋarainane seukke. 3 Eso Satanŋo eŋano lotke morerake, “Ge Anutu wane Gipole gemaineo, yemo ra-nom, wesi iwaŋo qeinge more bret okangep.”

4 Yesuŋo mainge olatke, “Anutu wane papiaŋoiwa yale ramaike, ‘Ŋeiŋo ŋarawanekamainemi geu-lukeake, Anutu wane piwo ŋine don kine kine sariokanmaike, ea detluke more, yemo geulukeake.’ ”

Page 6: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 4:5 3 Mataio 5:155Pakiso, Satanŋo Yesu iwenka mat suaine kobekine,Yerusalem, ea ari more, Bakom Urum wane bakinewetika weti, ea birakaki okorake. 6Pakiso olale rake,“Ge Anutu wane Gipole gemaineo, yemo goŋomkaiwa ŋine sontake kepo ketnom, onoka wane Anutuwane papiaŋo iwa yale ramaike,‘Anutu eŋe baŋ aŋelokoune geŋane ra more eda-

niake, eŋe baŋ meteeneŋo geu wiekei, pakikieŋone wesiŋo mane mi kitasiake.’ ”

7Yesuŋomainge olatke, “Ŋo Anutu wane papiaŋoyaleka iwa yale ramaike, ‘Ge Waomŋone Anutu liweliweko misuk birakakene.’ ”

8 Pakiso Satanŋo Yesu bonaga kiro qatqale yewaoiwenka wa more ŋei ŋerep magune magune so kepebaŋemeawane simile kine kine suaine zokmaneroppamaike, ea sikanka wareke. 9 Paki olale rake, “Gewawetŋone qem paki, bakomne kitokene, yemo nayeye kine kine iwa korop baŋ ginwarekale.”

10RakisoYesumainge olatke, “Satan, gemasikanearinom! Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,‘Waomŋone Anutu eŋe weku meŋenka more qeli-tine qekene.’ ”

11 Yale rakiso Satanŋo qeliŋka arike, pakiso aŋeloedo sari, so Yesu kito qesiŋ okankakoi.

Yesuŋo Kieke Urataine Galili Kepeo Make12 Yohane mulap urumgo birakau, Yesu eŋe kisi-

ine detki paki, wie more Galili kepeo arike. 13 EŋeNazaret matko mi geke, eŋe qelige ari Kaperneammatko geke. Mat yewa eŋe Galili doku namuŋwazaino, Zebulun so Naptali erane kepe saiwometke. 14 Yale okangimo propet Isaiaŋo don manerake, ea wane wele wakonge, don iwa yale,15 “Zebulun wane kepe, so Naptali wane kepe,

doku namuŋgo oken pamamik, Yordan natparom, Galili qelaŋ ŋei ŋerep eŋane kepe!16 Ŋei ŋerep panaman koto gemami, eŋebaŋ qelaŋan kakapa suaine mane kakei, ŋeiŋerep seu seu kepe wane panaman qekatnogemami, kuteno kiwa baŋ qelaŋaniake.”

17 Naso yewao Yesuŋo kieke, donine iwa yaleedange, “Borikine ŋine korop qelige ŋadekkawareu,onoka wane qeli gege togon nasoine mo bomile-maike!”

Yesuŋo Zawon Mama Ŋei Etke So Etke EdorakiSarikoi

18 Yesu eŋe Galili doku namuŋ meuno ariki paki,tatiŋon etke otke, ere zawonmama ŋei, Simon, eŋe-tinemane Petoro, so ŋole Andrea, ere doku namugokamagaŋo zawon ebu okorakoik. 19 Yesuŋo etanerake, “Sariuk, narop ari more noŋo ŋei ebu ebudaleo ebukeik, eawane kine kito ŋipongale.” 20Raki,so eaka kamaga etne qelige, so eŋerop arikoik.

21 Eŋe ari ari more, koso tatiŋon etke maratotke,Yakop so Yohane, Zebedi wane gipoletkine. Ere sekietne koto magaetne Zebedirop mere kamagaenemaulukkoi, pakiso Yesuŋo etorake. 22 Etoraki, soeaka seki so magaetne qelige, so Yesurop weneŋarikoi.

Yesuŋo Kito EbongeMiti Don Edange So Zoma KubetKorop Ma Menaŋ Onge

23 Yesu eŋe Galili kepe loli lolik ari more, Yudalewa lewaŋ urumeno waki paki, qeli gege togonwane don kito edange, miti don maine ra edange,

so ŋei ŋerep kubet kine kine enerop, so zoma kinekine enerop ebuki menaŋgoi. 24 Yale okangi, eŋanedon kisiineŋo Siria kepeo korop sua ariki, deremoreŋei ŋerep eŋe detpi paki, zoma kubet korop so asuqotkoinerop so seuke wisikae gemaŋkoi, so matpopoine kie meteene seu seune, korop ebu Yesuwano ma sariu ma menaŋ onwareke. 25 Ŋei ŋerepmagu suaineŋo ŋadino mogare arikoi, Galili kepeoŋine, soMat Suaine Ten eaŋine, so Yerusalemmatkoŋine, so Yuda kepeo ŋine, so Yordan erinat kepe eaŋine.

5Yesuŋo Bonagao Miti Edange

1 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu suaine onge, pakimeŋo mane wane kutno waki paki, ea pese ketmetke, eŋine dokoine eŋe sari osino lolikka metkoi.2 Pakiso eŋe kieke don iwa yale edange,

Wetpesek Wele3 “Ŋei eŋe kotoenane detpi, wanap okanmaike,

onoka wane eŋe wet pesek desikei, qeli gegetogon yemo eŋane biŋek! 4 Nem kuasurukgemami, eŋe wet pese desikei, onoka waneAnutuŋo baŋ maganut oniake! 5 Wetenema pese gemami, eŋe wet pese desikei,onoka wane eŋe baŋ Anutuŋo onoka biŋekqe ebonge, ea makei! 6 Anutuŋo dere ebonmaike ea wane rokopko wetene suaineŋowikile mage okanmami, eŋe wet pese de-sikei, onoka wane Anutuŋo baŋ qe watkeebongi, ŋatene qeake! 7 Ŋei kimakopeneeŋane wetene boriki, seseone okanmami,eŋe wet pese desikei, onoka wane Anutuŋobaŋ wetine boriki seseoniake! 8 Kotoenelibeka gemami, eŋe wet pese desikei, onokawane eŋe baŋ Anutu kakei! 9 Ŋei eŋanekeueno peam wane urata mamami, eŋe wetpese desikei, onoka wane Anutu eŋe baŋeŋine gipolekoune edorayake! 10 Ŋei maneAnutuŋo dere ebon maike, ea wane rokopkoma waremaike, miti wane ŋabaine ra morewikile kuteno wamaike, eŋe wet pese de-sikei, qeli gege togon eamo eŋane biŋek!

11 “Ŋei eŋe det worik okan ŋungei, so ŋingumatali qetali okan ŋunikei, so ŋinane aŋao more isidon kine kine borikine korop ra sola ŋine matalikei,ŋine wet pese desikei, onoka wane ŋine naŋaneŋadeno mogatnane sarimami, ea wane. 12 Ŋine wetŋine peseki, batne okanikei, onoka wane turuŋŋinelewine suaine qeliwo, ŋinane biŋek warekaki pa-maike, ea wane. Propet ŋinane bango qei ge sakoi,miti wane ŋaba eŋe yale waka matali qetali ebukoi.

Ŋei Eŋane Soli So Kiwa Okanike13 “Ŋine kepe baŋem ŋei eŋane soli okanikei. Ŋo

soli eŋe simileine ea mida okaniakeo, mau kososimile wako wakon wane numa eamo mi pamaike.Soli ea mo simile midaine, ea wane yeine qakeuariki, ŋei ŋerep eŋe kutno gesoke ari okanmami.

14 “Ŋine kepe baŋem ŋei eŋane kiwa, yale okanegekei. Mat mane suaine meŋo maneo makoi, eŋaneqelaŋane kine kine maneŋo maine mi qekatkeake.15Ŋei maneŋo kiwamane kiweke, laseŋomi kito ko-rauki mesiake, ea wane turuŋine yemo eŋe bosiŋino

Page 7: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 5:16 4 Mataio 5:41modeki okora more, ŋei ŋerep mat koto metmami,ea qelaŋane eboniake. 16Rokopyalewaka, ŋinane ki-waŋo ŋei ŋerep qelaŋane eboniake, paki eŋe ŋinanemasi tanik maine okanmami, ea kau paki, Magaŋineqeliwo gemaike, eŋe bakomine kitokei.

Ra Rokop Don 5 Ea Wane Kine Edane17 “Ŋine naŋane iwa yale misuk wetke rakei, eŋe

Mose wane ra rokop don so propet eŋane don eaesopkaki ariakane ketke. Na ea esopkawe ariakane,mi ketkole, midakaka, na don ea tewekewe paki,mawe eŋane don wele okaniakane ketkole. 18 Nawelekatne ŋidanbe detpi! Qeli so kepe ere pakeik,kop ra rokop don, me ea wane don sisine mane rarokop don wane kotino qeqine, eaŋo mi siukeake,midakaka. Eŋe yale pamageki, qeli so kepe so yeyekine kine korop eŋane naso qoeake. 19 Eso ea wane,ŋei mane eŋe ra rokop don mide nigagatne manedere qewoloŋgi paki, ŋei natne masi weku eakaokanikei wane kito edaniake, eŋe qeli gege togonkotino, eŋetine ketkele nigagatne payake. Ŋo natparomine yemo mane eŋe ra rokop don ea deretewekeake, so ŋei natne eŋe kopweku eaka okanikeiwane kito edaniake, eŋe qeli gege togon kotine,eŋetine suaine, ŋei wawaine geake. 20 Ea wane naŋidanbe detpi, ŋine Anutuŋo numa koboine mog-are arikei wane wetkemaike, ea bororom tewekemogare arikeiwo, yemo ŋine ewekeu paki, qeli gegetogon wane numa kotino maine wakesikei. Ŋo ŋinera rokop don kito ebo ebon, so Parisi eŋane masitanik ea mi yuan onbi paki, qeli gege togon kotinomi wakesikei.”

Ra Rokop Don 5 Eao Sot Osi Wane Don Pamaike Eawane Kine Rake

21 “Ŋine mokaka ŋabokop ŋine don iwa yaleedange, ea mo detmami, ‘Ge ŋei mi qem seukeake,ŋei mane eŋe ŋei qeki seukeake, eŋe baŋ ma ariwano wanok ŋei wane kaitko birakau okorayake.’22 Ŋo noŋo yemo iwa yale ŋidanbe detpi, ŋei maneeŋe kimainerop sot osi osi okaniake, eŋe baŋ mamore wano wanok ŋei wane kaitko birakau oko-rayake, ŋei mane eŋe kimaine iwa yale orayake, ‘Gemaine yemo yaup wane!’ Yale orayake, eŋe baŋma more Kaunsol wane kaitko birakau okorayake,so ŋei mane eŋe kimaine ‘Borikine qelaŋ togole,’orayake, eŋe baŋ sora gerep wikile teinerop ea arikesiake. 23 Eso ea wane ge mo Anutu bakom okankakenane, arata osino ari okorakeneo, ŋine eakakimaŋineŋo ŋaba ŋaba ŋine payake, yewa desikene,24paki qeligenom, bakomkine kineŋone ea arata os-ino metki, esatkamde kimaŋinano arinom, ŋaba eamakoboeuk qoeki, peamgo zinge sari more, Anutubakom okankakene.

25 “Ŋei maneŋo geŋane kine ra more dongo geuariakeo, yemo ge ŋaba ŋonerop ari numao maratkamore, naso pamaike, eaoka eŋerop kima okannaguwik qoeki, ŋado dongo arikene. Yale mi okan-geneo, yemo ge ari lotkenom, eŋe geu more, wanowanok ŋei wano biraganiake, paki oŋo geu tebe ŋeiwano biragangi, tebe ŋeiŋo baŋ mulap urumgo biragangi wakesikene. 26Na welekatne golatpe, ge yewanaso kiroine wikilerop met mage, baŋ kimaŋonanesot ikop mi qoeake, ea korop qolekanom qoewareki,ge maine kesikene.

Ra Rokop Don Tego Ŋao Ŋanom Mi Qeliŋnagukei-wane Don Pamaike Ea wane Kine Rake

27 “Ŋine don iwa yale raraine pamaike, ea modetkoi, ‘Ŋao ŋanom ŋire misuk qeliŋ nagukeik,paki ŋei ge ŋerep mane misuk maikene!’ 28 Ŋonoŋo yemo iwa yale ŋidanbe detpi, ŋei maneeŋe ŋerep mane kayake paki, mayakane wetkeake,eŋe eŋine ŋanomine mo qeliŋkaki paki, wetineŋoeŋerop bailalaŋ okane more, sotkorop okanmaike.29 Ea wane ge deŋone wongoken eaŋo borikinemakenane tebaganiakeo, qe pitikenom saketki bi-ranom ariake! Solaŋone sisine wekuŋo midayake,yemo zok wekumane, ŋo solaŋone koropŋo soragerepko birau kesiake, eaŋo maine mi okanmaike.30 Ge meteŋone wonŋo tebagangi borikine mak-eneo, yemo ge kitare so biranom ariake! Gebikumŋone sisinewekuqeliŋkakene, eaŋo yemo zokwekumane. Ŋo solaŋone koropŋo ari sora gerepkokesiake, eaŋo maine mi okanmaike.

Ŋao Ŋanom Zokit Kita Kitat Ea Wane Don Rake31 “Ŋine don iwa yale raraine pamaike, ea mo

detkoi, ‘Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋ kayakaneokane, eŋe zokit kita kitat wane kibi mane kine de-sikei wane mire, ŋanomine maniake, masi ea maineokanmaike.’ 32 Ŋo noŋo yemo iwa ŋidanbe detpi,ŋei mane eŋe ŋanomine maineka ge mageuk paki,qeliŋkaki ari, ŋei mane koso mayakeo, yemo ŋeiyewa eŋe okangi, ŋanomine eŋe bailalaŋ okanike, eawaneŋei yewaeŋe sot koropokanmaike, so ŋei yewaeŋe ŋerep ŋaonerop, ea meke, eŋe yaleka bailalaŋokanmaike.

Ra Rokop Don 2 Yewao Qeliwo Anutu Wane KaitkoRatogole Ratogole Ea Wane Kine Rake

33 “Ŋine mokaka ŋei don iwa yale edange, eamo yaleka detkoi, ‘Ge donŋone rakone, ea misukkitasikene, ge makenane ranom paki, Waom wanebiŋek ra togolekone, ea siluŋ makene.’ 34 Ŋo naiwa ŋidanbe, ŋine kine kine mane makei wane raupaki, don yau yaup eao more misuk ra togolekei,qeliwo mode more, misuk ra togolekei, onoka waneqeli yemo Anutu wane met met. 35Me kepeo misukmode more ra togolekei, onoka wane kepe yemoAnutu wane gesoke met metine, me Yerusalemmatko mode more misuk ra togogolekei, onokawane ea yemo ŋei Waom suainane mat. 36 Meleweŋino misuk mode more ra togolekei, onokawane ŋine leweŋine zoune mane mau mi wakoeakeme mi sigileake. 37 Ŋine rawe raso yemo ‘Okkei’ me‘Mida’ maine rakei. Don natne yaup rakei, ea yemoŋei borikine welainano ŋine sarimaike.

Ŋenguwi Turuŋine Mi Engukene EaWane Kine Rake38 “Ŋine don iwa yale raraine pamaike, ea mo

detkoi, ‘Ŋei maneŋo geŋane deŋone qe pilikki, geturuŋine eŋane deine qe pilikkene, so mane eŋegeŋane ŋetŋone kito muzuŋgi, ge turuŋine eŋaneŋetne kito muzuŋgene’ . 39 Ŋo noŋo yemo iwaŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe masi qotkoine okanŋungi, ŋine turuŋine qotkoineka mi okankakei. Ŋoŋei mane eŋe tagenŋine wongoken ŋinguyakeo,ŋine tagenŋine kanaoken ea weneŋ sunkau ŋin-guyake. 40Ŋo ŋei mane eŋe mulapko biraganiakanegeu ari takotŋone mayakeo, ge momo takotŋone eaweneŋ sunkanom mayake. 41 So kawali ŋei magu

Page 8: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 5:42 5 Mataio 6:23

eŋane keuoŋine mane eŋe aboŋine numa bamgoea wane rokop ma arikenane soringangi, ge maineewekine numa kiroine ea wane rokop ma arikene.42 Ŋei mane kine kine mane manikenane ra gangi,eŋe maine manikene. Ŋei mane eŋe geŋano ŋinekine kine mane kulit geu mayakane raki, ge kinekine ea maine eŋe manikene.

Ŋabakopŋine Wetmaep Okanongei43 “Ŋine don mane iwa yale raraine pamaike, ea

mo detkoi, “Kimakopŋine wet maep okan onikei,ŋo ŋabakopŋine yemo qaisik onikei.’ 44 Ŋo noŋoyemo ŋidanbe detpi, ŋabakopŋine wet maep okanongei, paki ŋingu matali okanŋungei, eŋane Anutumeŋenkau, turuŋene bira yake. 45 Yale okanbipaki, ŋine baŋ Magaŋine qeliwo gemaike, eŋanegipolekoune okangei. Eŋe maki kaiweineŋo sirike,ŋei ŋerep maine so borikine eŋano rokop wekukaqe okanmaike, so koya ebon okanmaike, ŋei ŋerepmasi maine okanmami, so tanik borikine okanmamiweneŋ. 46 Ŋine ŋei ŋereppa wet maep okan ŋun-mami, eŋeka weku wet maep okan ongeiwo, yemoAnutu eŋe onoka wane lewine qole ŋuniake? Takisso borikine mama ŋei eŋe yaleka ea ma okanmami!Kepeŋeiwane rokopyuankaikei! 47Soŋine kimakopŋine eŋeropka weku don awo nagukeiwo, yemoŋine ŋei ŋerep natne onokaŋo tebaongei? Qelaŋŋei ŋerep eŋe yaleka ea ma okanmami! Kepe ŋeiwane rokop yuankaikei! 48 Ea wane ŋine koboboinegekei, Magaŋine qeliwo eŋe koboboine gemaike,ŋine eŋane rokop magekei!

6Kine Kine Sola Mawa Mawa Waneka Mi Okangei

1 “Ŋine miti urata kine kine maine ea ŋeiŋerep eŋane deeno mau, edo ŋune more, solaŋinemawakei wane, ŋine misuk maikei. Ŋine urata kinekine korop iwaŋei ŋerep eŋanedeenomau, solaŋinemawakeiwo, yemo ŋine baŋ ea wane lewine Maga-ŋine qeliwo gemaike, eŋano ŋine mane mi makei.

2 “Ea wane ŋine kine kine mane ŋei mane wanapaboŋine midaine manbe ra, yemo ŋine ukat suadidiwo, yalemisuk okangei. Miti ŋei isisine edo lewalewaŋ urumgo so numa suaino okanmami, eŋe ŋeiŋerep edo one more mawa ongei wane, yale okanokanmami. Iwa yale desikei! Eŋe ea wane lewinemo korop qoleon wareke. 3Ŋo ŋine ŋei mane wanapaboŋinemidaine qesiŋkawe ra, yemo ŋine sanka siusiuko qesiŋkau, kimaŋine osoŋino gemaike, eŋe eawane kine misuk desiake. 4 Ea yemo baŋ geŋonebonepŋone okaniake, paki Magaŋone, eŋe kine kineonokaka bonepŋone okanmaine, ea kaki paki lewinebaŋ qoleganiake.

Meŋe Meŋen Wane Kine Kito Edange5 “Ŋine meŋenkawe ra, miti ŋei isisine eŋe yale

misuk okangei! Eŋe lewa lewaŋ urumgo ŋei ŋerepeŋane kaitko wie okorau paki meŋenkakei wane,so numa qesik qesikino ŋei ŋerep edo one moremawa onikeiwane on okanmaike. Iwa yale desikei!Ŋei ŋerep eŋe one mawaon okanbi, eaŋo lewineeneokangi, mo korop qoemaike, Anutuŋo baŋ lewi-neene mi qoleake. 6 Ŋo ge meŋenkakenane okan-nom paki, urumŋone koto waket more, madetŋonekitokene, paki Magaŋone deŋo mi kakaine, eŋe

meŋenkakene. Eso Magaŋone eŋe onokaka bonepokanmaine, ea kaki paki, lewine baŋ qoleganiake.

7 “Meŋe meŋenŋino don loutne wele midainemisuk dapore meŋenkakei, yale ŋei miti midaine,qelaŋ edo meŋenka okanmami. Eŋe iwa yalewetke okan okanmami, Anutuŋo meŋe meŋenenebaŋ desiake, onokawane eŋe meŋe meŋen kiro-roine meŋen kamami, ea wane. 8 Ŋine eŋe yalemeŋe meŋen kiroine misuk okangei, Magaŋine eŋeonokaka mikepka zuageu paki olatmami, ea modetmaike. 9 Ea wane ŋine iwa yale ra meŋenkakei,‘Ŋenane Magaze ge qeliwo metmaine, geŋane

eŋetŋone koboboine payake, 10 Sari kotobaŋem kepe baŋem Waom okanŋonnom,qeliwo geŋane aŋa tewe tewek pamaike,yale waka kepeo ŋenano wakoniake. 11 Geukude ŋaraze ŋebonikene, 12 Ge borikinezekorop qeliŋ warekene, ŋene yaleka mataliŋonmami, ŋei yewa eŋane borikineene qeliŋwaremaine. 13 Ge liwe liwek togolo misukbiraŋonikene, siluŋ borikino ŋine makokŋonikene.’

14 “Ŋine ŋei ŋerep borikine okanŋunbi, eŋane sotturuŋ qeliŋgeiwo, yemo Magaŋine qeliwo gemaike,eŋe yaleka ŋinane sot turuŋine baŋ qelige ŋiboni-ake. 15Ŋoŋinenatne eŋane sot turuŋmi qeliŋgeiwo,yemo Magaŋine qeliwo gemaike, eŋe yaleka ŋinanesot turuŋ okanmami, ea mi qeligeake.

Miti Wane Sawe Gege Wane Kine Edange16 “So ŋine miti wane sawe gekei, naso yewao

kaitŋine zoileki miti ŋei isisine eŋane masi misukokangei. Eŋe lolike ariu, ŋara wane seukmami yalekaitene onbi paki, ŋei ŋerep eŋe sawe gemami, yaledere ebongei wane yale okanmami. Ŋine iwa yaledesikei! Ea wane lewine eŋe mo korop mau qoeke.17 Ge miti wane sawe gege wane ŋara midaine gearikene, naso yewao kaitŋone sauke, so leweŋoneyasokene. 18 Yale okannom, ŋei ŋerep natne eŋege sawe gemaine, ea wane kine maine mi detkei.Geŋane Magaŋone deŋo mi kakaine, eŋe wekuŋobaŋ desiake. So Magaŋone eŋe ge bonepŋone kinekine daleo mamaine, ea kaki paki, lewine baŋ qole-ganiake.

Wetŋine Qeli Morian Wane Mosikei19 “Ŋine aboŋ kine kine loutne iwa kepeo

misuk more maguke wakei, ea sip kine kineŋo kibarakeake, so weŋemine zeki paki barakeake, sokobu mama eŋe ra barake waket kobu ma arikei.20 Ea wane turuŋ, ŋine wet maep wane aboŋ kinekine, ŋine maine weti qeli kotino pamaike, ea moremagukewakei, ea yemo sip kine kineŋomi ki barakemataliake, so weŋemine mi zeake, so kobu mamaedo ra barake waket, kobu mi ma arikei. 21 Aboŋkine kineŋonepamaike, yewaokawetŋonemotnom,naso baŋem pa ariake.

Sola Wane Kiwa22 “Deŋo sola wane kiwa yale okanmaike. Deŋone

maine payakeo, geŋane solaŋone korop qelaŋanŋoka watke payake, 23 Ŋo deŋone boriakeo, yemosolaŋone korop eamo baŋ panaman koto qekamakaokaniake. Eso ea wane rokop kotoŋono qelaŋanpamaike, ea komayakeo, yemo panaman i zokmanerop wakongangi, qeka maka okangene!

Page 9: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 6:24 6 Mataio 7:22Ŋei Wekuŋo ŋei Waom Etke Erane Qelit Maine Mi

Qeake24 “Ŋei wekuŋo ŋei waom etke erane qelit maine

mi mayake, eŋe baŋ mane qikkaki paki, mane wetmaep okan kayake, eŋe baŋ mane wano makatakemore, mane ŋadekkayake. Ŋine Anutu wane qelitso wesi urata orodoŋka maine mi makei.

25 “Ea wane na ŋidanbe detpi, ŋine ŋara so dokukine kineme takot lap lap solaŋine qekat kekeiwaneŋaŋaeu paki, onokaŋo qesiŋ ŋongi gekene ra, gegeŋinane dere mezet mi okangei. Gegeŋo maneropwele, ŋarami yuankamaikeme? So solaŋomaneropwele, takot laplapmi yuankamaikeme? 26Naŋi onbiriwe ari sari gemami, eŋe ŋara mi ebot okanmami,eŋe ŋara mau waki maune ŋara urumgo mi motokanmami, Magaŋine qeliwo gemaike, oŋo ware-ongi ge okanmami. Ŋine leweŋine zok maneropsuaine, naŋi eŋane rokop mi yuankamaike me?Magakŋo qeliwo gemaike, wareŋuneake. 27 Ŋinanoŋinemanemaŋo koma natne kosomanerop takotkegeki paki, ea wane maine dere mezet okane geake?

28 “So onoka wane takot laplap wane zok deremezet okanmami? Ŋine onbi, eki zubaine zu-raune daleo sua okanmami? Eŋe takot laplapenaneuratainemima okanmami, me edomkamima okan-mami. 29 Ŋo na siluŋ ŋidanbe detpi, Solomon eŋeaboŋine suaine gekeŋo takotine kibi maep korop,eki zuraune iwa wane rokop mi ma geke. 30 IwamoAnutu oŋom touk zubaine takotene biraon okan-maike. Touk eamo ukude iwa okoramami, waneqaekiwo yemo mida lele arikei, gerep koto qakeuwaketpi ezoki siuk warekei. Wane eŋe ŋine takotmanerop mi qorotŋuniake me? O, mali malip ŋiga-gatneka ma gemami! Dere mezet mi okane gekei!

31 Eso yalinane ŋine kieke dere mezet mi okanerakei, ‘Ŋarane dia ŋine sariki nekale? Me dokunedia ŋine maratka nekale? Me takot laplapne diaŋine ma au gekale?’ 32 Kine kine iwa yemo ko-rop qelaŋ edo ea wane naso baŋem ra okanmami.Magaŋine qeliwo gemaike, eŋe ŋine kine kine iwakorop ŋaŋaemami, eamo detwaremaike. 33Eawaneturuŋine yemo, ŋine kine kine kepe wane kutnopamaike, ea wane dere mezet mi okane gekei, ŋineqeli gege togon wane aboŋ so kine kine onokakaMagakŋo wetkemaike, ea makei, pakimo eŋe kinekine natne kepe iwa korop, ea baŋ ŋiboniake. 34 Esoyalinane qaeki wane dere mezet mi okangei. Qaekiwane dere mazet eŋe baŋ qaeki oŋomka rokounodere mezet okaniake. Kaiweine kaiweine eaŋoumatpae ma sarimaike, eao misuk takotkekei.”

7Ŋei Natne Misuk Wanok Ongei

1 “Ŋine ŋei natne misuk wanok ongei, eso yaleokangei, yemo Anutuŋo ŋine yaleka baŋ mi wanokŋuniake. 2 Onoka wane, ŋine ŋei natne wanokongei, ea wane rokopka Anutu eŋe ŋine wanokŋu-niake, so ŋine ŋei natne numa rokop more ebongei,numaweku eaka Anutuŋo baŋ ŋinemore ŋiboniake.3 Pakimo ge onoka wane kimaŋonane deino gokpamaike, eamo kamaine, ŋo geŋone deŋono ekisisine metmaike, eamo mi kamaine? 4 Eki sisinegeŋone deŋono metki, ge daleo kima ŋone iwa yaleolasikene, ‘Kima, ge detnannom, na deŋono gok

metmaike, ea kitowe saketkep?’ 5 Ge isi ŋei! Ekisisine geŋone deŋono pamaike, ea alakane manomsakesiake, paki ge deŋone maine pore kakene, esoŋado kimaŋonane deino ŋine gok ea manom sakesi-ake.

6 “Kine kine kobekine ea kasi misuk ebongei, eŋeyemo weku zinge mo baŋ ŋidosikei, ŋine zenamŋine berek eŋane soteno misuk birakei, eŋe yemoweku zolipeneŋo baŋ qe pelekeu kesiake, pakimokoso zinge ŋinŋine ŋaba ŋunikei.

Meŋenka More Kine Kine Maratkakene7 “Meŋenkanom paki, ge baŋ makene, zuaŋ mage

ge wele baŋ maratkakene, madetko yatonom, baŋlalage giniake. 8 Mane eŋe meŋen kamaikeŋo baŋmayake, so mane eŋe zuaŋ maikeŋo wele baŋ maratkayake, ŋo mane eŋe madetko yatomaike, eŋe baŋlalage maniake. 9 Ŋinano ŋine ma magakŋo gipolebret wane olatki mo, eŋe wesi wanaune maniake?10 Me ma ŋeiŋo gipole zawon wane olatki mo, eŋekoma qotkoine mane maniake? Midakaka. 11 Ŋinekepe ŋei borikine yalineŋo gipon borasokopŋineŋara aboŋ maine ebon okanmami. Magaŋineqeliwo gemaike, oŋo kine kine maine manerop baŋmeŋenka okanmami, eŋe maine eboniake!

12 “Iwaŋo yemoMose wane ra rokop don ea wanekine so propet eŋane don qeturaŋmaike, ŋine ŋeiŋerep natne edo yeye kine kine okanŋungei wanewetke okanmami, kop yaleka ŋei ŋerep natne eŋeŋine okanongei.

Madet Qeka Qekaine13 “Ŋine madet qeka qekaine eaka waketkei,

onoka wane sora gerep wane madet yemo suaine,so ea wane numa yemo kakapa, yewao ŋei loutneŋoari okanmami. 14 Gege wane madet yemo qekaqekaine, so eawane numa yemonigagatne, so numaeaoken arikene yemoumatne sowikile teine, eso ŋeiewekine edoka ea maratka okanmami.

Eki Mane So Ea wane Woune15 “Propet isisine eŋane diam seleleinemakei, eŋe

ŋinano sariu onbi, solaeneŋo lama sola okaniake,ŋo kotoeneŋo yemo kasi zubaine, eŋane koto yalepayake. 16 Ŋine kineene yemo baŋ numa kine kineokangei, eao detonikei. Mulap wakelerop, eao welenenine mi wakon okanmaike. 17 Eki maine eŋewele maine qekimo, eki qotkoine eŋe wele qotkoineqeake. 18 Eki maine mane eŋe wele qotkoine miqeake, so eki qotkoine mane eŋe wele maine miqeake. 19 Eki natne wele maine mi qekei, yemokitatpi ketki gerepko qakeu ezoyake. 20 Eso yalinaoŋine baŋ propet isisine eŋane tanik manik okangei,eao kineene detongei.

Na Mi Detŋunmaile Ŋaŋae Ŋunmaile21 “Ŋei ŋerep loutneŋo ‘Waom, Waom,’ nora

okanmami, eŋe koropŋo qeli gege togon kotino miwaket warekei. Magane qeliwo gemaike, eŋaneaŋaine teweke more, urata ma okanmami, edokaweku waketkei. 22 Kaiwe naso yewa bomile sariki,ŋei ŋerep loutneŋo baŋ iwa yale nolale rakei,‘Waom, Waom! Geŋane eŋetko gora more, ŋeneAnutu wane don edangone, geŋane eŋet gora more,ŋene asu qotkoine loutne esop onŋem saket ari-warekoi, so masi togogole loutne ma okangone!’

Page 10: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 7:23 7 Mataio 8:2623Yale raumo, na baŋ iwa yale edangale, ‘Na ŋinemidetŋungole, wie biranane ari wareu, ŋine borikinemama!’

Mat Mama Etke Mane Dereret Korop Ŋo Mane Der-eretine Midaine

24 “Eso ŋei mane eŋe naŋane don iwa deretewekeake, eŋe baŋ ŋei mane dereretinerop yaleokaniake. Ŋei dereretinerop mane oŋo matine wesikutno maki metke. 25 Paki koya suaine qeki dokuqakum suaine wieke, so momo suaine togogolepuane more, mat ea qe make, ŋo siluŋ mat ea mimak maŋge, onoka wane mat ea wesi kutno make,ea wane togole metke.

26 “Ŋo ŋei mane eŋe naŋane don iwa dere mitewekeake, eŋe ŋei mane qelaŋ yale okaniake. Ŋeiqelaŋ mane eŋe matine gumo gumo kutno make.27 Paki koya suaine qeki, doku qakum suaine wieki,momo suaine puane, mat ea togoleka qe makmaŋge. Makmaŋgi okmage ket zaŋ zuŋ make!”

Ŋei Ŋerep Eŋe Yesu Miti Zonomirop Raki Detpi PakiOŋaene Qaeke

28 Yesu eŋe don iwa korop rawareki qoeki, ŋeiŋerep magu suaine eŋe miti rarainane detpi paki,oŋaene qaeki welelepkekoi. 29Eŋe ra rokop don kitoebo ebonkopene, eŋane dereret wane rokopko miedange, eŋe miti don zonominerop edange.

8Yesuŋo Ŋei Mane Kubetine Seleleine Maki Osike

1 Yesu eŋe bonagao ŋine ketki, ŋei ŋerep magusuaineŋo ŋadino arikoi. 2 Ŋei mane kube rubet eŋeYesu wano sari more, wawetine qe umi ketki pakirake, “Suaine, ge naŋane simile ganmaikeo, yemomaine neunom menaŋgale.”

3 Yesuŋo metine bira, so solaino make, pak-iso olatke, “Na simile nanmaike. Ge kubetŋoneosikep!” Rakiso eaka kubetine piridiŋgi libe qeosike. 4 Pakiso Yesuŋo olale rake, “Detnom! Ge ŋeimane misuk edangene, ge siluŋ pris wano koboineari sikankanom, solaŋone ganiake, pakiso Moseŋorake, yale soe soep mitnom, ŋei ŋerep eŋe ganemore, ge solaŋone osike, ea desikei.”

Yesuŋo Roma Ware Ware Mane Wane Qelit MedepMane Ma Menaŋkake

5 Yesu eŋe Kaperneammatko ari waketki, Romankawali ŋei eŋanewarewaremaneŋomaratkaki paki,mapik kayakane olale rake, 6 “Suaine, naŋane qelitmedepne, eŋe matko zomakaki pamaike, eŋe kiemetine seu seune okanmaike, wikile zok maneropdetmaike.”

7Rakiso, Yesuŋo olatke, “Na baŋ ariwepaki,mawemenageake.”

8 Raki, kawali ŋei eŋane ware wareŋo maingeolale rake, “O, mida suaine, na ŋei maine mida, eawane ge naŋane matko misuk sarikene, ge yaupiwa mere donŋoka ranom menageake. 9 Na yaleka,ŋei suaine wawaine kiqa guruŋ guruŋ enerop eŋetbiŋek suaine, eŋane bango ketkele gemaile, so nakawali ŋeikopne ebuwe, eŋe naŋane bango gemami.Wane na eŋano ŋine mane wane rakale, ‘Ari!’ Raweeŋe ariake, so mane eriwa wane rakale, ‘Sari!’ Rawe

eŋe sariake. So na qelit medep wane rakale, ‘Iwamanom!’ Rawe eŋe ea mayake.”

10 Yesu eŋe don ea dere welepke more, ŋei ŋerepŋadino arikoi eŋe edane rake, “Na rawe delukkeu,na mali malip iwa yaline Israel ŋinane keuo ŋinemane wano mi ka okanmaile. 11 Ea wane iwa detpi!Ŋei ŋerep loutneŋo kepe deine samaikeo ŋine, soketmaikeo ŋine, baŋ sari more, ŋara nene zakeoqeli gege togon kotino pese ket, Abraham, Isak, soYakop, eŋerop weneŋ mesikei. 12 Ŋo ŋinano ŋineYuda welaine natne qeli gege togon kotino gegine,eŋe mi waketkei, yemo baŋ ebu biraongi, panamankoto qeinat ket more, yewao baŋ aroke ŋet warikwarik ki gekei.” 13 Pakiso, Yesuŋo ware ware olalerake, “Matko arinom, pakimo ge detluke malipka-maine, ea wane welewa eamo wakonganiake.”

Pakiso nasomde eaka ware ware wane qelitmedep menaŋkake.

Yesuŋo Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge14 Yesu eŋe Petoro wane matko arike, eso ea kaki

Petoro sewenine eŋe zoma kaki papaino pake, zomagereunerop qeke. 15 Eŋe ka more metino maki, sozomaŋo qeliŋka arike, paki so ŋerep eŋe wieki paki,kieke ŋaraine mire mauluke Yesu mange.

16 Kepe qoeki, ŋei ŋerep eŋe ŋei ŋerep loutne asuqotkoineŋo kotoeno ket gekoi, ea ebu Yesu wanosarikoi. Yesu eŋe asu qotkoine ea donŋo ra eso-pongi saket warekoi paki, zoma onge ea korop mamenaŋon wareke. 17Eŋe yewa okange, yemo propetIsaiaŋo don mane sogino iwa yale rake, ea waneweleine wakoniakane ea make, “Eŋe oŋomka ŋe-nane zomaze ŋebu mawareke, so zoma kine kinezekorop teweke ariwareke.”

Ŋei Ŋerep Yesu Wane Ra More Ŋadekaikei WaneRamami

18 Yesu eŋe ŋei ŋerep loutneŋo sari lolikkau ongipaki, eri doku namuŋ nat arikei wane dokoineedange. 19 Pakiso, ra rokop don wane kito eboebon maneŋo Yesu wano sariki paki rake, “Kitoŋebo ŋebon, na mo ewekmaile, ge yewao me yewaoarikene, na weneŋ gerop arikale.”

20 Yesuŋo mainge olatke, “Kasi zubaine eŋeaŋapenerop kulu pamami, so naŋi eŋe maten-erop, ŋo Ŋei Wawainane Gipole eŋe yemo matinemidaine, diawao ket paki paki zonom mayake?”

21 Ŋei mane, eŋine dokoine eŋane keueno ŋineŋoYesu olale rake, “Suaine, mikepka qeliŋnanom,zinge ari magane seukkeakane okangi paki, seukkedukkawe paki, baŋ zinge ŋadeŋono koso sarikale.”

22Yesuŋomainge olatke, “Yeine ŋadeno sarinom,paki seuseune gege togon qeliŋonnom, edomkaseuseune kopene dukongei.”

Yesuŋo Momo Suaine Ma Pesekake23Yesu eŋe seki koto waki, so dokoine eŋe eŋerop

weneŋ arikoi. 24 Ariu yewaka momo suaineŋo saridoku namuŋ eao qe talekaki, dibom suaine tepkewie more qakki, seki somekake. Ŋo Yesu eŋe kulupake. 25 Dokoine eŋe eŋano ari ma wirikkau wiekiolale rakoi, “Waom qesiŋ ŋonnom, ŋene mo midak-enane okanmaine!”

26 Yesuŋo edane rake, “Ŋine mali malipŋine niga-gatne onokawane zok kaet ŋunmaike?” Yale edangipaki wie more, momo so dibom don etane rawet

Page 11: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 8:27 8 Mataio 9:22otke, pakiso momo ea giriŋ doŋ mane pakiso kaloŋsuaine dumene pake.

27 Ŋei eŋe ea kau paki welelepke more rakoi, “Yai,ŋei iwa eŋema? Yaline ea wanemomo so dibom ereaŋaine tewekmamik!”

Yesuŋo Ŋei Etke Erane Asu Qotkoine Esoponge28 Yesu eŋe sari Gadara ŋei eŋane kepeo doku

namuŋ nat paromine ea lotkeke, pakiso ŋei etkeeto marat kakoik, ere ŋei dukon dukon kem ea ŋinesaket sarikoik. Ŋei etke ea ere asu qotkoineŋo kotoetno ket gekoi, ea wane ere zok zubaine okanbik,ŋei ŋerep maneŋo numa eaka mane mi ari okangoi,kaet okangoi. 29 Ere esatka aroke rakoik, “Anutuwane Gipole, ge ŋere daleo okan ŋotkene? Ge nasokoboine mi bomileki, ŋere wikile alakane ŋeponge-nane sarimaine me?”

30 Berek magu mane eŋe abaran mida, osop ŋarane gekoi. 31 Asu qotkoine eŋe Yesu togoleka olalerakoi, “Ge esopŋonnom saket keneo, yemo taleŋon-nom ari berekmagu yewa eŋane kotoeno kesikene.”

32 Yesuŋo edange, “Ariu,” rakiso, eŋe saket moreari berek eŋane kotoeno ketwarekoi. Pakiso berekmagu yewa eŋe sora wazaino biririke ari, so dokunamuŋ koto ketpi ma qorok onwareke.

33 Ŋeiwa berek wareone gekoi, eŋe biririke matsuaino ari ŋei ŋerep donkisi korop edangoi, so ŋeiwaasu qotkoinerop ere daleo okangoik, ea wane donkisi weneŋ edangoi. 34 Pakiso, ŋei ŋerep koropŋomat suaino ŋine Yesu kakeiwane arikoi, Ari kaupakiso kepeene ea qelige ariakane olatkoi.

9Ŋei Wawainane Gipole Kepeo Zonom Gorop

1 Yesu eŋe seki koto waki paki, zinge koso dokunamuŋ yuane more eŋine matino sarike. 2 Pakisoŋei natne eŋe ŋei mane kie metine bori worineeŋano ma sarikoi, eŋe supi kutno pake. Yesueŋe mali malipene zok pake, ea detki paki, ŋeikie metine seu seune eŋe olale rake, “Togolenom,medepne! Geŋane sotŋone mo oma ganmaile.”

3 Paki ra rokop don kito ebo ebon ŋei natne eŋeedomka auye rakoi, “Ŋei iwa ono kawane eŋe Anutuewe mabaik okan kamaike?”

4 Yesu eŋe ea wetkekoi, ea wane wetenane kinedetongi paki rake, “Ŋine wetŋineŋo onoka waneborikine wetkemami? 5 Diawaŋo ewekine raikene,‘Geŋane sotŋone mo matalimaile’ , me raikene,‘Wienom paki, arinom’ ? 6 Ea wane na baŋ raqelaŋanŋunbe ŋine detpi, ŋei Wawainane Gipoleeŋe kepeo ŋei sotene mataliki siukeakane zonompa manmaike.” Eso yale edane, so ŋei mete seuseune eŋe olale rake, “Ge kaŋzaŋ wienom, lamekepapaŋone manom paki, matko arinom!”

7 Ŋei eŋe kaŋzaŋ wie, so matko arike. 8Ŋei eŋe eakaupaki kaetonge, paki Anutu eŋe zonom iwayalineŋei ebongane mawa kakoi.

Yesuŋo Mataio Orake9 Yesu eŋe mat yewa qelige arike, eso eŋe ari

ariki paki, ŋei mane takis mama eŋe kake, eŋe-tine Mataio, eŋe takis mama urumine koto metke.Yesuŋo olale rake, “Ŋadeno sarinom.”

Rakiso Mataioŋo kaŋzaŋ wie ŋadino arike.

10 Yesu eŋe eŋane matko ŋara ne metki, eakatakis mama ŋei so borikine mama ŋei loutneŋo sari,eŋe so dokoine eŋano takotke more, eŋerop ŋarazakeo weneŋ metkoi. 11 Parisi natneŋo ea kau paki,dokoine edane rakoi, “Ŋinane kito ŋibo ŋibon eŋeonoka wane takis mama so borikine mama eŋeropmere ŋara nemaike?”

12 Yale rau, Yesuŋo detongi paki edange, “Ŋeiŋerep solaene maine weteno dere, edo dokta wanomi ari okanmami, ŋo zoma kubet korop edokaweku ari okanmami. 13 Ŋine ariu paki, Anutuwane papiaŋo don iwa daleo wane ramaike, eawane dapotpi paki, kine maine detlukkei, ‘Anutuŋoramaike, na osomŋo soe soep yauwine rokounekamire nin okanmami, ea wane na zok mi simin nanokanmaike, wet borik somaulukmaulukwane siminnan okanmaike.’ Raki paki koso rake, na ramaile,na ŋei maine eweenerop wetene detokanmami, naeŋe edora newan ongalane mida, borikine mama,borikinene ŋadekakei wane, na edora newan on-galane ketkole.”

Yohane Doku Tau Tau Wane Dokoine Sawe GegeWane Yesu Qesonkakoi

14Naso yewao Yohane doku tau tauwane dokoineeŋe Yesu wano sari qesonka rakoi, “Onoka waneŋene so Parisi ŋedoka sawe gamaine, ŋo geŋanedokoŋone eŋe mane kaki sawe mi ge okanmami?”

15 Yesuŋo edange, “Ŋine ŋei lobo zokit mamawane batko sarimi, eŋe ŋerep ŋaone eŋe eŋeropkageki, eŋe wet borik okan okanmami me? Yalemidakaka! Ŋo baŋ naso bomileake, yewao ŋerepŋaone eŋe kimakoune eŋano ŋine ma arikei, eaoyemo eŋe baŋ ŋara midaine, sawe ge arikei.”

16 Yale raki paki so koso don rokop mane rake,“Ŋei maneŋo lap lap tutu museleŋo takot suainesogine bara warakine eao maine mi maturage qetu-siake, onoka wane tutu musele eaŋo abongi, takotsuaine sogine ea barakki, aŋaine koso maneropsuayake. 17Me don mane wele wekuku, ŋei maneŋowain doku musele ea qeki, wain solaine soginaneeao maine mi weteake. Ŋo eŋe qeki wetemaikeo,yemo wain solaine barake, pakimo wain musele eaqake saketki solaine ea borimaike. Ea wane tungo,yemo wain musele ea wain solaine musele eao qekiweteake, pakimo eretnarek maineka pakeik.”

Yesuŋo Ware Ware Mane Wane Borasine MaWisikaekaki Paki Ŋerep Mane Ma Menaŋkake

18 Yesu eŋe don iwa edane okoraki, Yuda ŋeieŋane ware ware maneŋo eŋano sariki paki, wawe-tine qeki paki olale rake, “Naŋane borasone moseukmaike, ŋo siluŋ sarinom paki, meteŋone kutnomotnom eŋe baŋ wisikae geake.”

19 Eso Yesu eŋe wie more ŋadino mogare ariki,dokoine eŋe weneŋ arikoi.

20 Ŋo ŋerep mane eŋe ŋerep zoma qotkoine nasokiroroine zok geki, koma 12 okange, oŋo Yesu waneŋadino sariki paki, takotinane mezeno ea make.21 Paki eŋe oŋomka wetke rake, “Na weku takotineuakakaleo, yemo na baŋ menaŋgale.”

22 Yesuŋo zinge more, eŋe kake paki rake, “Bora-sone, mi kaet gangep! Geŋone mali malipŋoneŋogeuki menaŋmaine.” Rakiso yewaoka ŋerep easolaine menaŋkake.

Page 12: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 9:23 9 Mataio 10:19

23 Eso Yesu eŋe ware ware wane mat koto ariwake, paki onge seu seu wane mulup pua puan ŋeieŋe puangoi, ŋo ŋei ŋerep natne korop eŋe arosuaine arokkoi. 24 Yesuŋo edane rake, “Ŋine koropket wareu! Ŋerep ŋerep eŋe mi seukmaike, eŋeyemo kulu pamaike!” Eŋe korop kieke tenik kakoi,ea wane mo seukmaike detkakoi. 25Ŋei ŋerep koropebuwi ket wareu, Yesu eŋe eaka ŋerep wane urumkoto wake, pakiso metino malipka okoraki, so eŋekaŋzage wieke. 26 Pakiso ea wane don kisiŋo kepeyewao korop sua arike.

Yesuŋo Ŋei De Pilip Etke Ma Menaŋ Otke27Yesu eŋemat ea qelige ariki, yewaka ŋei de pilik

etke ere ŋadino kiekemogare arikoik. Paki suainekaboka rakoik, “Ge Dawit wane qerakine, Anutuŋo bi-ragangi ŋenano ketkone, ŋerane wetŋone borikep!”

28 Yesu mat koto waki, eaka ŋei de pilik etke ereeŋano sarikoik. Pakiso eŋe qeson ore rake, “Na iwamaine makale, ea ŋire malip nanmamik?”

Ere mainge rakoik, “O, Suaine malip ganmaite!”29 Pakiso Yesu eŋe de etno ma so rake, “Ŋire

detluke malipnanimik, ea wane rokopko mainewakon ŋusiake!” 30 Rakiso, de etne koso maneroppot lotkekoik, pakiso Yesuŋo don togoleka etanerake, “Iwawane don kisi ŋei manemisuk edangeik!”

31 Ŋo ere don ea detpik paki, soringe ari Yesuwane donkisi ra sua ariuk, eŋane don kisiŋo kepe eakorop rokopke arike.

Yesuŋo Ŋei Ket Won Done Mi Raraine Mane MaMenaŋ Kake

32 Ŋei yewa ere ariuk, so ŋei natne eŋe ŋei maneqelaŋ don mi raraine, ea Yesu wano ma sarikoi,onoka wane eŋe asu qotkoineŋo kotino ket geke,ea wane ma sarikoi. 33 Wane asu qotkoine eaesopkaki saketki, so eaka ŋei yewa eŋe don kiekerake. Pakiso ŋei ŋerep magu suaine eŋe kau paki,oŋaene qaeki welelepke rakoi, “Masi iwa yalineIsrael ŋenano mane mi wakongi ka okangone me?”34Ŋo Parisi eŋe yemo rakoi, “Iwa yemo asu qotkoineeŋane suaineene oŋo zonom mangi esopongi saketarimami.”

Yesuŋo Ŋei Ŋerep Ongi Paki Wetine Borike35 Eso Yesu eŋemat suaine so nigatne korop lolike

qeare one arike. Eŋe Yuda lewa lewaŋ urum baŋemwa more don kito edange, yemo Waom wane qeligege togondon kisimaine yewa ra qelaŋane edange,so ŋei ŋerep eŋane keueno zoma kine kineeneropebuki menaŋwarekoi. 36 Eŋe ŋei ŋerep magu suaineongi paki, eŋane wet borikŋo qomine watkeke,onoka wane eŋe wetene yau yaup motpi paki, kitoqesiŋene midaine, lama ware wareene midaine yalegekoi, ea wane 37 Eso ea wane eŋe dokoine edanerake, “Ea kau, eu suaine mane yewao, ŋara momenage pamaike, ŋo ŋara ma more urum koto motmot wane urata ŋeine yemo ewekinemi okanmaike.38Ea wane ŋine ŋara eu ea wane welainemeŋenkau,eŋe urata ŋei natne biraongi, euino ŋine ŋara maurumgo mosikei wane arikei.”

10Aposolo 12 Eŋane Eŋet Tegoene

1 Yesu eŋe dokoine 12 edoraki sari qeturaŋgoi,paki eŋe zonom ebonge, asu qotkoine esoponbisaket arikei wane, so zoma kine kine enerop sokubet kine kine enerop ebuwi menaŋ ongei wane.2 Iwa yemo aposolo 12 eŋane eŋetene, lewet yemoSaimon, Petoro orake, so eŋane ŋole Andrea, Yakop,so eŋane ŋole Yohane, Zebedi gipoletkine, 3 Pilip soBartolomu, Tomas so Mataio, takis mama, Yakop,Alpius gipole, so Tadius, 4 Saimon Patriot, so YudasIskariot, oŋo Yesu ŋaba eŋane meto birakake.

Yesuŋo Dokoine 12 Urata Don Ebonge5 Yesu eŋe dokoine 12, don iwa yale edangi paki

tale ongi arikoi, “Ŋine qelaŋ ŋei eŋane kepeo, meSamaria ŋei eŋane mat maneo misuk arikei. 6 Eawane tungo yemo ŋine Yuda wane lama yau yaupket kere wete ari gemami, Israel ŋei ŋerep magueŋano ariu. 7 Ariu paki don iwa yale edanbi, ‘Qeligege togon nasoine mo bomile osop sarimaike!’8 Zomarop ma menaŋongei, seuseune ma wisikaeongei, kubetenerop ebuwi solaene libe qe osiake,asu qotkoine ea esop onbi saket ariwarekei. Ŋinezonom yewa lewine midaine makoi, ea wane ŋinelewine midaine yaup ebongei. 9 Ŋine gol natne, mesilwa, me wesi mane misuk malo kite ŋino more magekei, 10 ŋine kieke arikei, naso yewao kite, gerep,ea misuk ma numa arikei, me takot etkeka, me kietabe so maun, me qesi etkeka mane misuk magekei,urata ŋei, eŋe onoka wane ŋaŋae more ziaŋmaike,eamo yaup lewine midaine manikei.

11 “Ŋine mat suaine maneo me mat nigatne ma-neo ariu paki, mat koto wau paki onikei, ŋei manemaŋo eweke more don awo ŋuniake, yemo ŋineeŋeropka mere kito okane ge mage, mat ea qeligearikei. 12 Ŋine mat maneo waketpi paki rakei,‘Peamŋo gerop pakep.’ 13 Mat ea wane ŋei ŋere-une eŋe don awo ŋunikeiwo, yemo ŋinane peamdonŋo motpi eŋano payake, ŋo eŋe don mane miawoŋunikeiwo, yemo ŋine peam don ŋine ea kosoma zinge arikei. 14 So mat natne edo me matsuaine natne edo don mi awo ŋunikei, me ŋinanedon mane mi desikeiwo, yemo ŋine mat ea qeliŋgeipaki, kie ŋino lube lube ea sitogeu ket ea mesiake,ŋei ŋerep ea sotene weneŋ gekei. 15 Na welekatneŋidanbe detpi! Wano wanok kaiwe naso yewaoAnutu eŋe Sodom so Gomora ŋei ŋerep borikinewelaine, eŋe seseonemore, umat ewekine eboniake,ŋomat suaine donŋinemi detkoi, ea wane ŋei ŋerepeŋe yemo wikile so umat kakapa eboniake!

Ŋei Eŋe Yesu Dokoine Dongo BiraoneMore Engu KitoBaŋ Okanongei

16 “Detpi! Na ŋine lama yale, kasi zubaineeŋane keueno biraŋunmaile. Ŋine diamŋine se-leleine, koma eŋane masi yale makei, so naŋibaluse yale ŋine pelelekatne ŋei ŋerep okanonikei.17 Diamŋine togogole makei, onoka wane ŋei eŋebaŋ ŋibu ari dongo biraŋungei, so kumunamŋoYuda lewa lewaŋeno baŋ ŋingukei. 18 Ŋine baŋŋibu ari ŋei wawaine so ŋei waom eŋane kaitkobiraŋunbi, naŋane rau paki don urata makei, yemoeŋe don maine edanmami, so qelaŋ ŋei, Yudaŋadino gemami edanmami, ea wane wikile desikei.19 Ea wane, eŋe ŋibu dongo biraŋunbi, ŋine onokadon rakene, me don daleo baŋ rakene rau paki, dere

Page 13: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 10:20 10 Mataio 11:7mezet misuk okangei, don raikei wane naso bomilesariki, don daleo rakei, ea wane numaine yemo baŋAnutuŋo wetŋino mosiake. 20Ŋine don rakei, yemobaŋ ŋinanemi okaniake, yemo eŋe baŋMagaŋinaneAsu wano ŋine sari wetŋino more ŋidaniake.

21 “Ŋei eŋe baŋ enŋene weŋem sotak kopeneeŋane kine ra dongo biraonbi ebu ari kawali ŋeiedo enguwi seukei, so magakopene eŋe rokop wekuyewaka doko kopene okanongei, dokokopene eŋebaŋ zinge naga magakopene ŋabaongei paki, ebuari engukei. 22 Ŋei korop eŋe baŋ onoka wanenaŋane rau paki qik ŋungei, ŋo mane eŋe togogolemalipka okoramageki naso qoeakemo, Anutuŋo ŋeiea baŋ mayake. 23 So eŋe mat maneo masi qotkoineokan ŋunbi, so ŋine kakakone more wie mat maneoarikei, na welekatne ŋidanbe detpi, ŋine urataŋineIsrael eŋanemat pamaike, yewaokoropmimawareuqoeake, eŋe yeka paki ŋei Wawainane Gipole eŋesari lotkeake.

24 “Kibi medepŋo kito man maninane suaine eami yuankamaike,meqelitmedepŋowarewareinanesuaine ea mi yuankamaike. 25 Eso ea wane kibimedep mane eŋe konapkeki paki, yemo maine kitoman manine yale okaniake, so qelit medep maneeŋe yaleka konapkeki paki, eŋe maine ware wareineyale okaniake. Na mat wane magaine, borikinewelaine, Belzebul norakoiwo, yemo naŋane dokoneeŋane eŋetene yemo zok manerop qotkoine edo-rakei!

Ŋine Maŋo Kaetŋine Okanike26 “Ea wane ŋine ŋei eŋane kaet misuk okangei,

onoka wane kine kine kaweunerop pamaike, ea baŋkawet lalaŋgi didiwo wakoniake, so yeye kine kinesane pamaike, ea mo korop baŋ didiwo wakongidetwarekei. 27 Na panaman koto don iwa ŋidan-maile, ŋine yewaka koso kaiweo didiwo rawakongei,so ŋine don bonepŋine detokangoi, yewa ŋine matbakine kutnoka okora ra wakongei. 28 Solaŋinekaqeu seukeake, ŋei yewa eŋane misuk kaetŋuniake,yewa edo asuŋinemainemi qeu seukeake. Ŋo Anutuwane yemo maine kaetŋuniake, oŋo sola so oŋaoŋaŋine weneŋ orodoŋ maine sora gerepko mataliosiake. 29 Ŋine naŋi zowoliliŋ etke ea wan toyaŋomaine qolekei, ŋo siluŋ eŋano ŋine mane Maga-ŋineŋomi okki, kepomi ket kitoyake. 30Eso ŋinane,yemo leweŋine zoune ea wane zaleine yemo koropmo dapotwareke. 31 Eso ea wane ŋine kaet misukokangei, ŋinane ra more Anutu detmaike, leweŋineyemo zok manerop lewine suaine, zowoliliŋ loutneeŋane rokop yuanmaike!

Yesu Wane Eŋetine Ra Qelaŋangene32 “Mane eŋe na ŋei eŋane kaitko ra qelaŋan

naniake, na rokop yaleka Magak qeliwo gemaike,eŋane kaitko eŋe ra qelaŋankakale. 33Ŋo mane eŋena ŋei eŋane kaitko bisopnaniake, na yaleka Magakqeliwo gemaike, eŋane kaitko eŋe baŋ bisopkakale.

Yesu Eŋe Peam Ma Wakoniakane Kepeo Mi Ketke,Eŋe Kawali Wane Pilaŋ Ma Ketke

34 “Ŋine naŋane misuk wetke rakei, eŋe kepeopeam ma wakoniakane ketke, midakaka na kepeopeam ma wakongalane mi ketkole, na kawali pi-laŋ mane ma wakongalane ketkole. 35 Na ŋeimapokonbe poripkekei wane ketkole, ea wane

naŋane ra more maga gipon ere ŋaba nagukeik, sonaŋane ra more naga boraso ere ŋaba nagukeik, sonaŋane ra more ŋerep eŋe atolekopene ŋabaonikei.36Ŋei mane wane ŋabakoune qotkokoine, yemo baŋeŋine weŋem sotawekoune edo okankakei.

37 “Ŋei mane eŋe eŋine magaine me nagainewet maep manerop okankaki paki, na nigatnemdeokan naniake, eŋe naŋane biŋek mi qeake. Maneeŋe eŋine gipole me borasine wet maep maneropokankaki paki, na nigatnemde okannaniake, eŋenaŋane biŋek mi geake. 38 Ŋei mane eŋe kibeŋqabeŋine ma tewekki paki, naŋane ŋadeno mi sari-ake, eŋe naŋane biŋek mi geake. 39 Ŋei maneeŋe eŋine gegeine wakoniakane urataine mayake,eŋe baŋ qeliŋgi siuke maniake. Mane eŋe gegeinenaŋane raki paki qaisik kayake, eŋe baŋ wakonemaniake.

Yesu Wane Ra Kima Maulukone More Ea WaneLewine Makene

40 “Ŋei mane eŋe ŋine ŋibu mauluk ŋuniake,eŋe na mauluk naniake, so mane eŋe na mauluknaniake, eŋe talenangi sarikole, eŋemauluk kayake.41 Ŋei mane eŋe Anutu wane propet kima okankamauluk kayake, onoka wane eŋe Anutu wanepropet, ea wane eŋe baŋ propet wane lewine natparom, eŋe mayake. So ŋei mane eŋe ŋei mainekoboboine mane kima okanka maulukayake, onokawane eŋe ŋeimaine koboboine, ea wane eŋe baŋ ŋeimaine koboboine lewine nat parom, eŋe mayake.42 So iwa welekatne rawe detpi! Ŋei mane eŋedokone ketkele iwa eŋane keuo ŋine mane dokumomoine mangi neake, onoka wane eŋe naŋanedokone, ea wane eŋe baŋ welekatne lewineinemayake.”

11Yohane Doku Tautauŋo Qelit Raongi Yesu Wano

Arikoi1 Yesu eŋe don iwa korop dokoine 12 ebon wareki

qoeki, ŋadino mat ea qelige, so miti don kito ebo-niakane so edaniakane, mat osop osop mere arike,yewa arike.

2 Yohane Doku Tautau eŋe mulap urumgo mere,Kristoŋo urata kine kine make, ea wane don kisi-ine ea detke Paki eŋe dokoine natne raongi Yesuwano arikoi. 3 Ari qesonka rakoi, “Ŋedannom, gesarikenane Yohaneŋo rake, ge weku mo sarikenaneAnutuŋo biragangi ketkone, iwa me ŋene manewane ra tomaka gekene?”

4 Yesuŋo edange, “Zinge ariu paki, kine kineonokaka detmami so kamami, ea Yohane olatpi, 5Depilikŋo deene maine potmami, kie wawetene qoiqoineŋomaine numa arimami, kubet togole eŋe so-laenepiridiŋgi libe qeki gemami, ketenewonwoleŋodon maine detmami, seu seuneŋo wisikae wie moregemami, so sigi maep don mayakakatne ea, ŋeiŋerep ket qeqineŋo detmami. 6 Mane eŋe naŋanewet etkeka mi okaniake, eŋe wet pese desiake!”

Yesu Yohane Wane Kine Ra Qelaŋange7 Yohane dokoine eŋe koso zinge ariu, eaka

Yesu eŋe Yohane wane don kisi ŋei ŋerep maguedane rake, “Ŋine kepe yaup papaino Yohane wanoonokaka kakei wane arikoi? Ŋine gim mane metine

Page 14: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 11:8 11 Mataio 12:3momoŋo ma ari ma sari okangi kakei wane arikoime? 8 Ŋine ari onokaka kakoi? Ŋei mane takotinekibi maep korop augeki, eŋe kaikei wane arikoi?Mida! Ŋei takot kibi maep korop yaline auge okan-mami, eŋe ŋei waom urum eaoka ge okanmami!9 Nolatpi, ŋine onokaka kakei wane arikoi? Propetmane me? O welekatne, na ŋidanbe detpi, ŋinekakoi, yemo propet mane wane rokop yuanmaike,oŋo yemo rokop mane eŋe kakoi. 10 Yohane eŋeweku eŋane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,‘Iwa eŋe naŋane siron rara ŋei, Anutuŋo ramaike, nabaŋ eŋe talekawe, oŋo lewine alakangi paki, geŋanenuma lalageake.’ 11 Iwa ŋidanbe detpi, Yohane DokuTau tau eŋe zok kakapa suaine, eŋe kepe ŋei koropmo sogino wakonbi gemage naso iwao gemami, eŋeyuan one more gemaike. Ŋo mane eŋe baŋ ŋadoqeli gege togon wakongi, ea wane kotino ketkelegeakeŋo siluŋ eŋe Yohane yuan kayake. 12 YohaneDoku Tautauŋo miti don kieke edange, naso yewaoŋineka sarimage, ukude kaiwe iwa qeli gege to-gonŋo zonom gorop wakonge wakone pamaike,pakimo ŋei sorin borin gorop, eŋe togole more eamakei wane soringemami. 13 Propet korop eŋe soMose wane ra rokop don eŋe qeli gege togon wanedon rau paki qe sarimageu, Yohanewane nasoo donea raki qoeke. 14 So ŋine eweke more propet eŋanedon desikei wane ŋunmaikeo, detlutkei, Yohaneeŋe Elaiya, oŋo sariakane raraine. 15 Eawane ŋineketŋineropŋo don iwa misuk ŋaŋaekei!

16 “Naso iwaoŋei ŋerep gemami, na eŋe onokakaokineene rokop onbe? Eŋe ŋerep medep nigatne edonalu qole qole sobego metmami, ea yale. Magumane edo magu mane eŋane boka iwa yale ra okan-mami, 17 ‘Ŋene geŋane zokit mama mulup puan-maine, ŋo ge eŋet mi oremaine! Ŋene seu seu eŋetkitomaine, ŋo ge mi arokmaine!’ 18 Ea wane ramore na ramaile, Yohane sarike, so eŋe sawe geke,paki eŋe wain mi neke, bat midaine geke, eso ŋeieŋe kau paki rakoi, ‘Eŋe asu qotkoineŋo kotino ketgemaike!’ 19Ŋei Wawainane Gipole sarike, eŋe ŋaraneke so doku neke, so ŋei ŋerep keuo ewekine geke,eso ŋei eŋe kau paki rakoi, ‘Kau ŋei iwa! Eŋe mepqot so wain nene, takis mama so borikine mamanatne eŋane kimaene mane!’ Na ramaile, ŋinanedereretŋine yemo wele midaine pamaike, ŋo Anutuwane dereretŋo yemo welekatne welerop okangi,kine sikanŋon okanmaike.”

Mat NatneMali MalipeneMidaine Eŋane Girem DonRake

20 Mat natno Yesuŋo masi togogole loutnemanerop maki, ŋei ŋerep eŋe kau paki wetenemainge more, sotene mi ŋadekkakoi, ea waneYesuŋo girem don edange, 21 “Yai, Korazin we-laine! Ŋinano umat kakapa suaine baŋ wakonŋu-niake. Yai, Betsaida welaine! Ŋinano umat kakapasuaine yaleka baŋ wakon ŋuniake. Ŋinano masitogogole zok manerop makole, masi togogole eaŋoTire So Sidon qelaŋ ŋei ŋerep eŋano mane mamara, mokaka ŋei ŋerep yewa eŋe kau paki betŋo takotyale birau ketki, kaitko zepeŋo edomka qak naguwipaki, sotenane wet borik detpi paki, borikineeneŋadek kamami, ea wane kine yale qe wakonbirap!22 Ea wane iwa yale desikei, kine ma wakon mawakon kaiwe naso yewao, Anutuŋo Tire so Sidon

qelaŋ ŋei ŋerep baŋ manerop seseoniake, paki eŋewikile sisinimde desikei, ŋo ŋine yemo kakarauksuaine sikanŋuniake! 23 So Kaperneam welaineŋine! Ŋine ŋinŋineka qeliwo ma wa wetika wetibira nagukei me? Yemo midakaka, na ramaile,ŋine baŋ qeu biraŋungi, qeika qei ŋei seu seuneeŋane biraŋunbiso ra gerepko kesikei! Ŋei maneeŋe Sodom matko ariki paki, noŋo masi togogoleŋinane keuo makole, yalewaka masi togoleŋo ŋeiŋerep qelaŋ eŋano maki, eŋe masi ea kau paki,borikine ŋadekau ra, mat ea mi suikki paki, nasoiwao eŋe mere waki rap! 24 Ea wane iwa yale rawedesikei, kinemawakonmawakon kaiwenaso suaineyewao, Anutuŋo Sodom qelaŋ ŋei ŋerep maneropbaŋ seseongi paki, wikile sisinimde ebongi desikei,ŋoŋine yemokakarauk suainemanerop sikanŋungi,wikile suaine baŋ desikei!”

Ŋei Ŋerep Yesu Eŋane Sariu Wet Pesek Suaine De-sikei

25 Naso yewao Yesuŋo rake, “Magak, qeli so kepeea wane Waom! Na bakomŋone kitomaile, onokawane ge dereretenane detpi wawaine okanmaike,eŋe miti donŋone mi sikanone more, motone okan-maine, ŋo medep nigatne yale dereretenane detpiketkele okanmaike, eŋe yemo rawakone ebon okan-maine. 26 O Magak, iwa yemo geŋone simile sowet dereretŋonane wele yale mogatnomwakone paariakane, detnom mo menaŋge.

27 “Maganeŋo yeye kine kine korop more nin-wareke, ŋeimaneŋoGipolanewet dereretinane kinemi detmaike, eamo Magakŋoka weku detkamaike.So ŋei maneŋo Magak wane wet dereretinane kinemi detmaike, Gipoleŋoka weku detkamaike. So ŋeimane Gipoleŋo Magak wane kine rawakone olatki,ŋei ea eŋe maine desiake.

28 “Ŋei ŋerep ŋine wikile dere umatŋine kakapasuaine teweke geu, umatne ŋidotki zonomŋinemida lelemaike, ea korop naŋano sariwareu, noŋobaŋ dan gunut so riwe morian ŋibon warekale,paki so ŋine wet pesek desikei. 29 Ŋine naŋaneumat kabut ea mau paki, ŋinŋino birau ketkep, pakinaŋane kinene detlukkei, onoka wane na asuneŋowet pesesekatne so ketkele gemailane, ŋine baŋ oŋaoŋaŋinane metmet maratkau metki, menaŋkayake.30 Na umat yewa kabut pa baŋ kutŋino more ŋi-bongale, eamo ewekine gemaine tewekene, so naumatpa kine kine ŋido tewekkei wane, na baŋkutŋino motkale, yemo ewekine so ponoŋ kiridiŋ,ŋine maine baŋ tewek warekei.”

12Qezarek Kaiwe Naso Ea Wane Kine

1 Mi azonŋgi, Yesu eŋe wit eu keuoka kitareQezarek Nasoo arike. Eŋine dokoine eŋe ŋaraenaneseukkoi, pakiso eŋe kiekemore wit woune ea peikeupaki, nekoi. 2 Parisi eŋe ea kau paki Yesu olalerakoi. “Kanom, iwa yemo ŋenane ra rokop donea qebarakeu paki, geŋane dokoŋone eŋe QezarekNasoo masi iwa okanmami!”

3 Rau Yesuŋo doneene turuŋine mainge iwa yalera edange, “Ŋine don iwa Dawitŋo mo sogino daleookange, ea ŋine mi dapore det okanmami me? Eŋenaso yewao eŋe eŋine so ŋeikoune eŋe ŋaraenane

Page 15: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 12:4 12 Mataio 12:30seukkoi, na yewa wane ramaile. Kine ea ŋinemi dere qelaŋanmami! 4 Eŋe Anutu wane urumkotino waki paki, eŋine so ŋeikoune eŋe Anutuwane biŋek bret motpi metke, ea yemo pris edokaweku yewa ŋine nekei wane raraine, ŋo eŋe siluŋyaleka eŋe ra rokop don qebarakeu paki, bret eanekoi. 5 Me ŋine Mose wane ra rokop don ea midapore det okanmami. Qezarek naso baŋem Priseŋe urata wane Bakom Urum koto wa okanmami,eaŋo ra rokop don ea eŋe qebarak okanmami, yaleokanmaike, ŋo eaŋo sot mi okanmaike me? 6 So naiwa yale ŋidanbe detpi, yeye mane iwa eaŋo yemokakapa suaine Bakom Urum wane wawaine, kinekine yewaŋo Bakom Urum yuankamaike. 7 Anutuwane papiaŋo iwa yale qe wakone ramaike, ‘Naosomŋo soe soep mire ningeiwane, mi simile nan-maike, ŋo wet maepŋo ŋinane keu ŋino korop pakigekei, na ea wane simile nanmaike.’ Ŋine welekatneiwa wane kine mane detlukeurap, yemo ŋine ŋeisotene midaine, eŋe don umat mane kuteno moremi edanbi rap, 8Onoka wane Ŋei Wawainane Gipoleeŋe Qezarek Naso ea wane Waom so oŋo warekakipamaike.”

Yesuŋo Ŋei Mane Metine Seu Seune Ma Menaŋkake9 Yesu eŋe ea qelige more koso eaŋine ari Yuda

eŋanematmaneo lewa lewaŋurummaneowaketke.10 Ŋei mane ea metke metine seu seune, so ŋeinatne eŋe yewaweneŋmetkoi, eŋeYesuŋo sotmaneokangi kau paki dongo birakakei wane, eso eŋe eawane Yesu qesonka more rakoi, “Iwa ŋenane rarokop don qebarake more, Qezarek Nasoo ŋei mamenaŋkakene me dale?”

11 Yesuŋo mainge qeson one rake, “Ŋinano ŋinemane eŋe lama mane mageake, pakimo lama ea eŋeqezarek nasoo lom kiroine maneo kesiake, pakimoQezarek Nasoo, daleo okangei? Ŋine ea baŋ qesiŋkamore ma birau sayake, me ka ŋadeka more qeliŋkauyeine okorayake? 12 Ŋei mane eŋe lewine suaineso zok manerop wawaine okanmaike, so eŋe lamamane wane rokop yuanmaike! Eso yalinane mo,ŋenze ra rokop donzeŋo yemo ŋei natne QezarekNaso eao mapik ongenane maine detŋonmaike.”13 Yale raki paki ŋei olale rake, “Meteŋone bira-nom.”

Rakiso eŋe metine birakiso menaŋkaki metinemane eawane rokopokange. 14Pakiso Parisi eŋewieari lewage, Yesu qeu seukeakane don aukoi.

Anutuŋo Qelit Ŋeiine Yesu Ma Wakonka Birakake15 Yesu eŋe don so ŋaba ŋaba kine kine ea Parisi

edo eŋe okankaikei wane rakoi, ea detki pakiso,mat ea qelige arike, paki ŋei ŋerep loutneŋo ŋadinomogare arikoi, eŋe ŋei zomarop ea korop ebukimenaŋwarekoi. 16Pakiso, eŋe ŋei ŋerep natne eŋinedon kisiine ea mi edangei wane ra togoleone morerawetonge. 17 Masi tanik kine kine yale rawetongipaki okangi, Anutuŋo don mane propet Isaia iwayale olatki qeke, ea wane wele wakonge,18 “Iwa eŋe naŋane qelit ŋei, eŋe noŋo ma

wakonkakole, na eŋane zok manerop siminnanmaike, na eŋane ra more wet maepokanŋungale, weku na eŋane simile nan-maike, na eŋane zok detpe menaŋmaike.Na baŋ Asune eŋane kutno mosikale, paki

eŋe baŋ naŋane kine ma wakon ma wakondon koboboine ea ra qelaŋane more, kepewane kutno ŋei ŋerep korop edaniake. 19Ŋoeŋe baŋ kim sorin so busu me don suainemi okaniake, me don ukatine mane suainenuma suaino mi raki ŋei ŋerep eŋe desikei.20 Ŋei ŋerep eŋe gim mane togole mida, sokuŋ kuŋine me eŋe mo dumeniakane okan-maike yale, ŋo eŋe baŋ mi dumeniake. Solam mane lawe pilik oka okane yale, eŋemi pilik lukeake, eŋe urataine koboboinema met mage baŋ don urata koboboineŋoyuankayake. 21 So ŋei ŋerep magu maneqelaŋ mitiene midaine, yewa korop eŋebaŋ wetene so mali malipene eŋano motwarekei.”

Parisi Eŋe Yesu Wane Rakoi Eŋe Belzebul AsuQotkoine Lewetŋo Qesiŋkaki Asu Qotkoine Esoponmaike

22Naso yewao ŋei natne eŋe ŋei mane deine pilikpilikine don mi raraine, ea Yesu wano ma sarikoi,onoka wane eŋe asu qotkoineŋo kotino geke. Yesueŋe ŋei yewa ma menaŋkake, eso ŋei yewa eŋeeweke more, don maine rake, so deine maine potke.23Ŋei ŋerepmagu suaine okorakoi, eŋe koropŋo eŋekau paki, welelepke more qeson nagu rakoi, “Eŋe eaDawit wane ŋaboine, Anutuŋo birakayakane rake,eŋe me?”

24 Parisi eŋe don ea detpi paki mainge rakoi, “Eŋeasu qotkoine esopongi saketmami, yemo onokawane Belzebul asu qotkoinane lewetŋo zonommangimo, eŋe asu qotkoine yewa esopongi saket-mami.”

25 Rau, Yesu eŋe wetenane kine detki paki edanerake, “Ŋine iwa detpi, gavaman kepe mane eaoŋei eŋe edomka mapoke magu etke okane more,kawali yakuwi rap, baŋ kepe yewa naso kiroinemi okaniake, siukki rap. So mat mane me ŋeimagu mane eŋe oŋomka mapoke magu etke okane,kawali yaku aito okanbi rap, baŋ poripke warekei,paki mat yewa eŋe siukkeu rap. 26 Eso yalinanemagu maneŋo daleo kimaine Satan magu maneesopkayakeo, mi kopkemaike, eŋe yale okaniakeo,yemo uratainemainemi pawayake, eamo eŋe yeinesuikeake! 27Ŋine ramami, yale na asu qotkoine esoponikalane Belzebulŋo zonom ningi, na asu qotkoineea esoponmaile, ea maine welekatneo, yemo naqeson ŋunmaile, ŋo ŋinŋine dokoŋine ea eŋe yemomaŋo zonom ebongimo, eŋe asu qotkoine yewaesoponbi qelige saket arimami? Ŋinŋine dokoŋineea edo kine ŋine ma wakonmami, yemo ŋine donŋine yewo koboine mida so ŋine sot korop okan-mami! 28 Belzebulŋo mi qesiŋnange, midakaka, iwayemo Anutu wane Asu, oŋo zonom ningimo, naasu qotkoine esoponbe saket arimami, eaŋo kinema wakonmaike, yemo Anutu wane qeli gege togonwane nasoine ŋinano mo sari saket wareke.

29 “Ŋeimaneŋo ŋei togogolemanewanemat kotokito barake waket more, aboŋ kine kineine maineyaup mi ma ariake me? Eŋe yale okaniakane ra,eŋe ŋei togogole ea mikepka ma wokomkaki paki,ŋado yemomainematine ea kito barake, waket kinekineine ea mat koto pamaike, maine kobu mayake.

30 “Ŋei mane eŋe na kima mi okannaniake, eŋena ŋabananiake. Ŋei mane eŋe na qesiŋ nane

Page 16: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 12:31 13 Mataio 13:9more lamakopne wekuoka ebu mi biraoniake, eŋewelekatne esopongi, yau yaup ari warekei. 31 Eawane na ŋidanbe detpi, ŋei eŋe borikine kine kinenatne makei, so don borikine natne rakei, ea waneturuŋene yemo Anutuŋo maine bira eboniake, ŋoŋei mane eŋe Asu Koboboine eŋane ra more donborikine rayake, yemo sotinane turuŋine maneAnutuŋo maine mi biraka maniake. 32Ŋei mane eŋeŊei Wawainane Gipole eŋane ra more don borikinerayake, yemo turuŋine Anutuŋo maine bira mani-ake, ŋo mane eŋe Asu Koboboine eŋane ra moredere worik okan kayake, eŋe turuŋine ea Anutuŋomi biraka maniake, naso iwa gemaineo, me nasoŋado sariake, yewao mi bira maniake, midakaka.

Eki Welerop Ea Wane Kine33 “Eki wele maine makenane dere, yemo eki

maine ea mauluke magekene, ŋo ge eki zegulakinemotmole eamagekeneo, yemo ge baŋwele qotkoineqeki minakkene. Eki mane wane kine yemo weleqemaike, eao ka desikene. 34 Ŋine koma borikinanedokoine, ŋine borikine geupakimodaleo donmainerakei? Wetŋine borikineŋo watke pamaike, eakaaŋaŋo ra okanmaike. 35 Ŋei maine eŋe dereretinemaine kotino pamaike, ea wane eŋe masi tanikmaine okan okanmaike. Ŋei borikine mane eŋedereret qotkoine loutne kotino pamaike, ea waneeŋe masi tanik qotkoine ma okanmaike.

36 “Na iwa ŋidanbe, ma wakon ma wakon kaiwenaso, eao ŋei ŋerep korop eŋe don kine kine yauyaup raraine, korop ra gekoi, ea wane don uratamakei. 37 Ŋinŋine donŋine eaŋoka baŋ kine mawakoniake. Ma wakongi, sotŋine midaine okanikei,me ma wakongi sot korop okanikene.”

Ŋei Eŋe Yesuŋo Masi Togogole Maki Kakei WaneSorinkakoi

38 Yale edangiso, ra rokop don wane kito eboebon natne, so Parisi natne eŋe Yesu olale rakoi,“Kito ŋeboŋebon, ŋenemasi togogolemanemanomkakenane ŋonmaike, ge manom kaŋem paki, ŋeneraikene ge Anutu wane urata mamaine.”

39 Rau, Yesuŋo edange, “Ukude naso iwa waneŋei ŋereune yemo borikine, so eŋe weteneŋo Anutumi malip kamami, so Anutu midaine gemami! Ŋinemasi naso baŋem togogole mane mawe kakeiwanera nan okanmami? Midaka! Masi togogole wekubaŋ ŋibongale, yemo propet Yona wano masi to-gogole wakonge, ea wakongi kaikei. 40 Numa wekuyewaka Yona eŋe kaiwe karewe so goiŋ karewezawon suainane wouine koto wete metke, wane ŊeiWawainane Gipole eŋe yaleka baŋ kaiwe kareweso goiŋ karewe kepe koto ket mesiake. 41 Kinema wakon ma wakon kaiwe naso yewao Niniwemat welaine ŋei ŋerep eŋe baŋ wie okorau paki,kineŋine tilekkei, onoka wane Anutuŋo Yona eŋanobirakake, eŋe Yonaŋo miti edangi dere borikineeneea ŋadekka warekoi, na ŋidanbe, kine kine maneiwa, ea yemo Yona wane suaineine! 42 Kine mawakon ma wakon kaiwe naso, eao yemo raiwo-ken ŋine qelaŋ ŋerep waomŋo wie okoraki paki,kineŋine tilekeake, onoka wane eŋe kepe keuo ŋinekitare lolike numa kiroroine ari mage, Solomonwane dereret koboboine ea detke, so wetine maingemaike, na welekatne ŋidanbe detpi, yewao kine

kine mane iwa pamaike, ea yemo Solomon wanesuaineine!”

Asu Qotkoinane Kine43 Yesuŋo donkisi mane edane rake, “Asu

qotkoine eŋe ŋei mane wane kotino ŋine sakesiake,paki eŋe kepe wetataine yewao mat mane maratkama metpe ra, zuage ariake. Ari mat mane mi maratkayake. 44Paki eŋe oŋomka iwa yale rayake, ‘Na baŋkoso zinge ari, matna qelige sarile, eao waketkale.’Eso eŋe koso zinge ari kaki matpa qamen, kotinesino kito mauluk mageumo, mayakatne payake.45 Pakimo, eŋe saket ariki paki, asu qotkoine natnesewen, eŋine rokop mida, qotkokoine ebuki sarikei,eŋe sariu pakimo, mat yewa wane kotino waketgekei. Eso ŋei yewa eŋe alakan borikine geke, waneiwa yemo zok manerop boriluluke geake. Numatanik iwamo ŋei ŋerep borikine ukude naso iwaogemami, ŋinano yale wakoniake.”

Yesu Nagaine So Ŋolekoune Welekatne Eŋe Ma?46Yesu eŋe ŋei ŋerep don yeka edane okoraki, na-

gaine so ŋolekoune lotkekoi, eŋe mat ŋadino qeinatokora Yesu don olatkei wane qesongoi. 47Pakiso ŋeimaneŋo olale rake, “Detmaine, geŋane nagaŋone soŋolekopŋone eŋe qeinat okoramami, so eŋe geropdon aukei wane simin onmaike.” 48 Rakiso, Yesuŋomainge olatke, “Maŋo naŋane nagane? Deo edonaŋaneŋolekopne?” 49Yale raki paki dokoine eŋanometine qesikane more rake, “Onnom! Iwa edonaŋane nagane so ŋolekopne okanmami! 50 Ŋeimane eŋe Magane qeliwo gemaike, eŋane similemogare gema okanmaike, eŋe naŋane ŋonne, sonaŋane kiarone, so naŋane nagane.”

13Nene Woune Rasu Rasu Wane Don Naŋengo Rake

1 Kaiwe weku yewaoka Yesu eŋe mat qelige, sodoku namuŋwazaino arike, ea pese ketmere, so donkito edange. 2Metki, ŋei ŋerep loutneŋo sari qeatkalolikkakoi, eŋe zok magu suaine, ea wane Yesu eŋeseki mane wane kotino ketki paki, ea wane kutnopese metke, ŋei ŋerep magu eŋe qalakko okorakoi.3 Eŋe don naŋengo rokop motki paki, kine kineloutne yale kito edanmaŋke, mane iwa yale edange,

“Ŋei mane geke, oŋo nene woune euo rasuyakanearike. 4 Eŋe woune mapororoke euo rasuke, wounenatne numao ketke, pakiso naŋi edo sari neu mi-dake. 5 Woune natne kepe tabilainerop eao ketkitoke, yewao kepe gukine etkemde pake, wanekomine mo ikopka qeke, onoka wane kepe gukineqeirop mi pake, ea wane, 6 kepe deine sake, nasoyewao kaiweŋo sirike qeki, komine musele sake, eakuku suluŋge, onoka wane ŋodineŋo kepe qeiropmi make, ea wane komine ea ikopka seukwarekoi.7 Woune natne touk wakelerop ea wane koto ketkitoke, wane sua wieu toukŋo kitoki siukkoi. 8 Ŋowoune natneŋo yemo kepe gukinerop eao kitoke,wane sua wa more wele qekoi, setne natne eaowoune 100 qekoi, setne natne eao woune 60 qekoi,so setne natne eao woune 30 qekoi.”

9 Pakiso Yesuŋo iwa yale edange, “Mane eŋeketneropŋo don iwa desiake, ŋine misuk ŋaŋaekei,don naŋengo yewa wetŋineŋo wetkekei!”

Page 17: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 13:10 14 Mataio 13:36Yesuŋo Don Naŋengo Ea Wane Kine Edange

10 Dokoine eŋe Yesu wano sariu paki qesonkarakoi, “Ge ŋedannom desikene. Ge onoka wane donnaŋengoka ŋei ŋerep edan okanmaine? Ea wanekine ra qelaŋan ŋonikene.”

11 Yesuŋo mainge edane rake, “Qeli gege togonkotino wake waket ea wane dereret sane, yemoŋidoka detkei wane ŋibonge, ŋo ŋei natne iwaedo detkei wane yemo mi ra ebonge. 12 Ea wanenatne eŋe dereret loutne magemamiwo, yemo kosomanerop qewatpi ebongi, morian loutne baŋ mawakonka ebongi ma gekei. Ŋo natne eŋe dereretloutne ea mi magemaimiwo, yemo dereret niga-gatnemagemaike, ea baŋ siluŋ dereret ea omakkaki,eŋe yaup geake. 13Na don naŋengoka ra edanmaile,ea wane kine yemo iwa yale, eŋe deeneŋo kine kinekaikei, ŋo siluŋ mi kaulukmami, so eŋe keteneŋodon detkei, ŋo siluŋ kine mi detlukkei, ea waneŋaŋaemami. 14Eso ŋei ŋerep yale okanmami, eŋanopropet Isaiaŋo don iwa yale rake, ea wane wele eŋeukude wakonmaike,‘Ŋine baŋ ketŋo don naso baŋem detkei, ŋo kine

yemo siluŋ mi wet detlukkei, Ŋine baŋ deŋoka so ka okanikei, ŋo siluŋ kine kine manemi kaulukkei. 15 Onoka wane ŋei ŋerep iwaeŋane dereretene mo siukke, so eŋe ketenemo qe wongekoi, so eŋe deene mo pilikke.Eŋe deeneŋo kine kine maine kaulukeu rap,eŋe keteneŋo kine kine wane kine mainedetpi rap, eŋe wet derereteneŋo kine mainegege dere qelaŋanbi rap, yemo eŋe naŋanomaine zingeu rap, Anutuŋo ramaike, pakimona maine ma menaŋ onbe rap.’

16 “Ŋine yemo wet pese so bakom suaine de-sikei! Ŋine deŋineŋo kine kine maine kamami, soketŋineŋo don maine detmami, ea wane. 17Na doniwa ŋidanbe detpi! Propet loutne so Anutuwane ŋeiŋerep dereret korop magu loutneŋo sogino gekoi,ŋine yeye kine kine iwa kamami, ea zok kakei waneonge, ŋo siluŋ mi kakoi, so ŋine don kine kine iwadetmami, ea zok detkei wane onge, ŋo siluŋ midetkoi.”

Yesuŋo Nene Woune Rasu Rasu Wane Don NaŋengoRake Ea Wane Kine Edange

18Yesuŋo koso takotkemore rake, “Ketŋinemotpipaki, nene woune rasu rasu wane don naŋengo rele,ea wane kine detpi. 19 Ŋei ŋerep qeli gege togonwane don dere more, kine mi detluk okanmami,eŋe yemo wit woune numao ket kitoke, yewa wanerokop. Miti don wele kotoene ket kitoki, Satanŋosariki paki pukso, ariki eŋe yaup gemami. 20 Witwoune natne kepe wesi tabilainerop yewao ket ki-toke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti don similekadetpi paki, eaka ma nogankamami. 21 Ŋo siluŋ qeikotoeno ketluke more, ŋodine mi ma qotkemaike,eŋe nasomde bamgoka ma gemami, eso miti donwane ŋabaine sarimami, me don wele wane umatmane wakongi, yewao eŋe ikopka qeligeu siuk-maike. 22 Woune natne touk wakelerop ea wanekoto ket kitoke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti dondetmami, ŋo iwa kepeo gege ea wane dere mezet sowesi aboŋ suaine ma gege, ea wane simileŋo kitoki,miti don mo siuk waremaike, paki eŋano wele miwakonmaike. 23Eso woune natne kepe gukinerop ea

kitoke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti don ea detpipaki, kine weteeneŋo detlukmami, paki malipkauweleine maine wakonmaike, natne eŋe wele wouneloutne 100 qemaike, natne wele 60 qemaike, sonatne wele 30 qemaike.”

Touk Qotkoine Wit Koto Wako Wakon Ea Wane DonNaŋengo Rake

24 Yesuŋo don mane naŋengo koso iwa yaleedange, “Qeli gege togon wane numa, yemo ŋeimaneŋo wit woune maine euino rasuke, yale.25 Rasukimo, goiŋ maneo ŋei ŋerep eŋe kulupawarekoi, pakimo ŋei ŋaba maneŋo sariki paki,touk qotkoine ea wane woune wit koto rasuki pakiarike. 26Wit woune ea komine qe suaki paki, kiekewele mo qeakane okange, pakiso touk qotkoine moeaka wiri wiekoi. 27 Pakimo ŋei yewa wane qelitmedep eŋe kau paki, sari olale rakoi, ‘Suaine, ŋenedetmaine, ge wit woune maine euŋono rasukone,pakimo daleo wane tomok borikine yewa diao ŋinesari wakonmaike?’ 28 Eu welaine eŋe mainge edanerake, ‘Ea yemo ŋaba natne edo tanik iwa okanimi.’Eŋe qesonka rakoi, ‘Ge detŋon so ŋedanom, ŋene aritouk qotkoine maine yewa lokake qakŋem ariake?’29Eŋemainge edane rake, ‘Mida, ŋine touk qotkoineea lokakeu paki, wit natne weneŋ lokak ongei wane.30Qeligeu, wit so touk eŋeweneŋorodoŋka suawaremenaŋgeik, paki na baŋ loka lokak ŋei ea edanikale,ŋine mikepka touk korop ea lokak wareu paki,gerepko peikeu ket ezoyakane, mulapŋo wokomonwarekei, Pakiso ŋado wit peike more ŋara urumnomagukkei.’ ”

Mastet Woune Ea Wane Don Naŋengo More Edange31 Yesu eŋe koso don mane naŋengo more, iwa

yale edange, “Qeli gege togon wane magu yemomastet woune yale, ŋei maneŋo ma ari euino ra-sumaike. 32Mastet ea wane woune yemo eki natneeŋanewoune yalemida, eŋe nigagatnemde, ŋo siluŋsuamaike, eao yemo eki natne korop yuanonmaike.Eŋe sua eki kakapa okanmaike, eso naŋi eŋe sarimatene qogine kutno ma okanmami.”

Yis Wane Don Naŋengo More Edange33 Yesu eŋe koso don naŋengo mane iwa yale

edange, “Qeli gege togon wane donkisi dalino suaariake, yemo yist yale. Ŋerep maneŋo yis ea makipaki, plaua kawet mane earop liwa geake, liwaŋmage, plaua korop eŋe baŋ piwiwige wieake.”

Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep Don Naŋengoka More Edan-maŋke Ea Wane Kine

34 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu don kine kineiwa korop edaniakane, yemo don naŋengoka moreedanmageke, eŋe don naŋengo me rokop kito kitomidaine didiwo mane mi rawakone edanmageke.35 Eŋe yale okange, yemo propetŋo don mane iwayale rake, ea wane wele wakoniakane yale okange,“Na don edanikalane, yemo na baŋ don naŋengokamore edangale, na baŋ edanikale, yemo yeye kinekine mi dereretne kepe ea wakonge, eao ŋineka pasari mage iwa pamaike, ea edangale.”

Yesuŋo ToukWane DonNaŋengo Rake EaWane KineRawakone Edange

36 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu ea biraoneso, matkoto ari wake. Eŋine dokoine eŋe eŋano sariu

Page 18: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 13:37 15 Mataio 14:11

paki olale rakoi, “Toukpa euo wieke ea wane kineŋedannom.”

37Yesuŋomainge edane rake, “Ŋeiwa waet maineeuo rasuke, yemo ŊeiWawainane Gipole, 38eu yemokepe baŋem pamami, woune maine yemo miti der-eret magu ŋei ŋerep qeli gege togon wane biŋekgemami, eŋe, ŋo touk qotkoine, yemo ŋei ŋerepqotkoine, eŋe Satan wane biŋek, eŋane qelit qegemagekei. 39 Ŋo ŋei ŋabawa waet qotkoine euorasuke, yemo Satan, borikine welaine. Ŋo menaŋ-maike, yemo qeli kepe naso qoeake, ea, so menaŋgima urumgo mot mot urata ŋei, yemo aŋelo edookanmami. 40 Touk qotkoine peikeu waki, gerepkopekekeu ezoyake, ea yemo baŋ naso qoeake, yewaoyale wakon wareake. 41 Ŋei Wawainane Gipole, eŋebaŋ aŋelo magukoune taleongi, ari qeli gege togonmagu eŋano ŋine, ŋei ŋerep borikine makei wanewetene qepokeu, borikine ma okanmami, ŋei yewaso ŋei ŋerep borikine mama natne weneŋ koroppeikeu sari warekei. 42Paki biraonbi, gerep togogoleze pamaike, eao ketpi ezoyake. Ezoki yewao eŋebaŋ aroke ŋet warik warik ki gekei. 43 Ŋo Anutuwane ŋei ŋerepmagu eŋe yemo baŋ kepe deine yalesirike qelaŋane more Magaenane qeli gege togonmat kotino waket gekei. Ea wane ketŋineropŋo doniwa desikei, misuk ŋaŋaekei!

Qoli Zali Motki Motkine EaWane Don NaŋengoMoreRake

44 “Qeli gege togon wane don numaine ea, yemoqoli zali mane euo motkekoi, pakiso ŋei maneŋomaratkaki paki, koso manerop motkeke. Eŋe zokwet pese dere more, ariki paki yeye kine kinemageke, ea korop ebon wareke pakiso, eaŋo wesikiare mangi ma more, koso zinge ari eu ea qoleke.Pakiso eŋine biŋek okange.

KikumWane Don Naŋengo Rake45 “Qeli gege togon don yemo yaleka, bisnis ŋei

maneŋo kikum weku mane ea wane zuaŋge, eawane rokop. 46 Zuaŋ mage mane kake yemo wekumane, yale kaki paki ari, yeye kine kine qotkoinemageke, ea korop ŋei natne ebon wareke. Pakiso wesimanbiso, eaŋo mainge kikum ea qoleki, eŋine biŋekokange.

Kamaga Wane Don Naŋengo47 “Qeli gege togon daleo ŋei ŋerep ebuyakane

ea yemo yaleka, ŋei maneŋo kamaga biraki dokunamugo ketki, zawon kine kine loutne ebuke, eawane rokop. 48 Zawon korop kamaga watke wareu,zawon mama ŋei eŋe tebau saweko sake, pakisoket pese mere zawon damo qekoi, zawon maine eakelaeno qakeu ketke, ŋo qotkoine eamo qakeu arike.49 Iwamo baŋ naso qoeake eao yale wakoniake,aŋelo eŋe baŋ ariu paki, ŋei ŋerep borikine mamakorop ŋei ŋerep maine eŋane keuo ŋine wanokeqeturaŋon warekei. 50 Paki ebu bira onbi, gereptogole ze pamaike, eao ketpi ezoyake. Yewao eŋebaŋ aroke ŋet warik warik ki gekei.”

Musele So Soginane Weleine51 Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋine kine kine

korop iwa edanile, ea wane kine detlukmami? Eanolatpi desikale.”

Eŋe rakoi, “O, ŋene detmaine.”

52 Rauso, eŋe mainge edane rake, “Iwa wane kineyemo yale, ra rokop don kito ebon ebon ŋei, eŋekorop qeli gege togon wane dokoine okane gekeiwane, yemo eŋe mat welaine ea wane rokop, oŋoyeye kine kine miti musele so miti sogine welerop,aboŋ ŋara urumino ŋine maki ketmaike.”

Nazaret Matkoŋine Ŋei Ŋerep Edo Yesu Qaisikkakoi53 Yesu eŋe don naŋengo iwa korop edangi qoek-

iso, mat yewa qelige arike. 54Ariso, zinge eŋine kepematino arike, eŋe Yuda lewa lewaŋ urumeno wakipaki, Anutu wane don kito edange, pakiso eŋe detpipaki oŋaene qaeki welelepkemore qeson nagumorerakoi, “Eŋe dereret iwa yaline ea diao ŋine make?Somasiine togogole iwa diao ŋinemake? 55Eŋematmama wane gipole me? Maria eŋe eŋane nagaineme? So Yakop, Yosep, Simon so Yudas eŋe eŋineŋolekoune me? 56 Eŋe eŋine kiarokoune korop iwami mane gemami? Eŋe masi kine kine iwa koropdiao ŋine make?” 57 Yale rau pakiso, qaisik kakoiYale okanbi Yesuŋo edange, “Propet mane eŋe matnatne eŋano ariki, eŋe koropŋo ewine kitomami, ŋoweku eŋine kepe matino so eŋine magukoune edoqaisik kamami.” 58 Eŋe masi togogole mane yewami make, onoka wane eŋe weteneŋo detlukka mimalipkakoi eawane.

14Yesu Wane Ra More Herotŋo Rake, “Eŋe Yohane

Doku Tau Tauŋo Wisikae Wieke”1 Naso yewao Herot, Galili wane ŋei waom eŋe

Yesu wane don kisi detke. 2 Paki ketkele kouneedane rake, “Eŋe yemo welekatne Yohane Doku TauTau, oŋo koso wisikae wie more, zinge sarimaike.Yalinane zonom togogole iwaŋo eŋane kutno wakimasi togole urata mamaike.”

3 Herot eŋe raki Yohane malipka more, meteretkine wokomgeu paki, mulap urumgo birakakoi,eŋe ea okankake yemo iwa yale, Herotŋo eŋineŋole Pilip wane ŋanominane ŋerep ea kobu make,ŋerep ea wane eŋetine Herodias. Yohaneŋo Herotŋanominane ra more don okankake. 4Yohane DokuTautau eŋe tako rakot Herot olale rake, “Ge ŋerepiwa mamaine eamo mi menaŋmaike!” 5 Herot eŋeYohane qeakane okange, ŋo siluŋ eŋe Yuda ŋeieŋane kaetkake, onoka wane Yuda ŋei eŋe Yohanewane propet mane rakoi, ea wane.

6 Herot wane wako wakon nasoino ŋei natneeŋe ŋara nekei wane weneŋ sari motkoi, ŋanomineHerodias wane borasine eŋe Herot wane lewet ŋeieŋane kaitko lawam tanik qorikinoken eŋet oreke.Oreki Herotŋo kaki similekake. 7 Paki eŋe ra togoleolale rake, “Na qeliwo more ra togolemaile, ge kinekine mane wane gangi, ranom na baŋ ginikale!”

8 Eso nagaine wetno ketki ŋerep eŋe rake, “GeYohane Doku Tautau wane lewine iwaka peletkomore ninnom kawe.”

9Yale raki Herot eŋe detki zok umareke, ŋo onokawane eŋe ŋei tatiŋon koune korop eŋane kaitenookora weti qeliwo raki paki don ratogoleke, ea wanedetki qekaki, siluŋ ŋerep wane aŋaine teweke, pakiqelit ŋei koune raongi arikoi. 10 Ari Yohane mulapurumgo ebine kitatkoi. 11 Kitareso, lewine peletkomore ma sariu, ŋerep yewa mangoi, pakiso oŋo ma

Page 19: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 14:12 16 Mataio 15:14more nagainano ma arike. 12 Yohane dokoine eŋesari pareŋine ma more dukkakoi, paki eŋe ari Yesudonkisi olatkoi.

Yesuŋo Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge13 Yesu eŋe don kisi ea detki paki, mat ea qelige

seki maneo waso sai maneo eŋineka geakane arike.Ŋei ŋerep eŋe don kisiine yale detpi paki, ketmatene qelige more, kepoka ŋadino esopka arikoi.14 Yesu eŋe seki kutno ŋine ketki paki, ŋei ŋerepmagu suaine yewa one more, eŋane wetine borikizomaene maki menaŋgoi.

15 Kepe ketki rarapko, dokoine eŋe eŋano sariolale rakoi, “Kepe ketki naso mo qeyaumaike, soiwa yemo sai togole. Ge ra onnom, ŋei ŋerep eŋeariu, me bira onnom, matko matko ari edomka ŋarakakiene qoleu.”

16 Yesuŋo edane rake, “Eŋe maine mi arikei, ŋineŋidom kine kine mane ka more ebonbi neu.”

17 Edangi eŋe rakoi, “Ŋene ŋara korop mi magemaine, yemo bret mete mane so zawon etke.”

18 Yesuŋo rake, “Ea iwa naŋano ma sariu.” 19 Eŋera ongi, ŋei ŋerep eŋe qiziŋ kutno ket dara wurukpese met warekoi, pakiso eŋe bret mete mane sozawon etke maki paki, qeliwo deine potki waki,Anutu bakomine kitoke. Eŋe bret mapokki waki,dokoine ebongiso, edo damo qe ŋei ŋerep ebonwarekoi. 20 Ŋei ŋerep eŋe korop neu ŋatene qe-wareke, pakiso dokoine eŋe bret so zawon natnewouene suaki qeligeu metke, yewa mau ket kela 12watkeke. 21 Ŋeiwa ŋara nekoi eŋane zaleene 5,000.Ŋerep so medep natne yemo mi dapot ongoi.

Yesuŋo Namuŋ Kutno Gesoke Arike22 Pakiso Yesu eŋe dokoine ebuki, seki koto wau

paki, edo lewine alakanematkonamuŋkitare arikoi,ariuso Yesu eŋine yemo ŋei ŋerep ea qebinongimateno ariwarekoi. 23 Qebinongi, ŋei ŋerep ari-wareu, ea wane ŋadino eŋe meŋo maneo eŋinekawamoremeŋenkake. Ruo kereakane okangiso, Yesueŋe eŋineka ea meŋo geke. 24 Naso yewao seki modoku namuŋ wisino ariki, dibomŋo mawa maketmaine qein make, onoka waneŋo momo suaineqeke, ea wane.

25 Naso 3 kilok so 4 kilok erane keuetno sakoka,Yesu eŋe dokoine eŋano doku kutnoka gesoka ariki.26 Dokoine eŋe kau doku kutno gesoke ariki kakakkakoi, paki eŋe kaetongi aroke rakoi, “Iwamo osoŋamane!”

27 Yale okanbi, Yesuŋo esatka edane more rake,“Togoleu! Iwamo noŋo, misuk kaetŋungep!”

28 Rakiso Petoroŋo rake, “Waom, iwa welekatnegoŋo, yemo ranom na saket uwe paki, doku kutnogesoka geŋano sariwe.”

29 Raki Yesuŋo olatke, “Sarinom!” Eso Petoro eŋesekiwo ŋine saket more, kieke doku kutno gesokeYesu wano arike. 30 Eŋe ariki momo suaine qekidetki paki, eaka kaetkake, pakiso kieke doku kotoqorodoge ketke, paki boka rake, “Waom, neunom!”

31 Rakiso, eaka Yesuŋo biraki ketki metino makipaki rake, “Ge mali malipŋone nigagatne mage-maine! Ge onoka wane wet etkeka okanmaine?”32Pakiso ere eretnarek seki koto waketpikso, momomo ea doŋ mange. 33 Dokoine eŋe seki koto

mere umi qe Yesu bakomine kito mawaka rakoi,“Welekatne, ge Anutu wane Gipole!”

Yesuŋo Ŋei Zomaenerop Genesaret Eao EbukiMenaŋgoi

34 Eŋe doku namuŋ yuane more, sari Genesaretea kepo ketkoi. 35 Yewao ŋei ŋerep eŋe Yesu modetkakoi, eso eŋe mo ea don motpi zoma ŋei eŋanemat loli lolik korop ariwareki ebu peik one, Yesuwano sarikoi. 36 Eŋe Yesuŋo detongi, zoma ŋei eŋetakotine mezene eaka uakau paki, zomaene menaŋoniakane ra olatkoi, pakiso eŋe detongi, takotinemezeno uakakoi, eŋe korop detonge, ea wane rokopokane more menaŋ warekoi.

15Anutu Wane Don Kine Tewekei Wane, Yesuŋo Ra

Qelaŋange1Naso yewao Parisi so ra rokop don Kito ebo ebon

natne, eŋe Yerusalem ŋine sariu paki, Yesu qesonkarakoi, 2 “Kine onoka wane geŋane dokoŋone eŋeŋenane aso ŋabo kopze eŋane don numa ŋebongoi,ea mi tewekmami? Onoka wane eŋe numa mainemogare meteene saukeu paki, ŋara mi ma ne okan-mami?”

3Yesuŋomainge edane rake, “Pakimo ŋine onokawane Anutu wane ra rokop don ea ŋadekkaupaki, ŋinŋine don numa ea mogare ma gemami?4Anutuŋo iwa yale rake, ‘Gemagaŋone so nagaŋoneeweetne kitokene,’ So rake, ‘Ŋei mane eŋe nagamagaine erane don borikine rayake, eŋe siluŋ qeuseukeake.’ 5 Ŋo ŋido kito edanmami, yemo ŋeimane eŋe yeye mane mageakeo, yemo eŋe magaineme nagaine maine eaŋo qesiŋotki rap, ŋo siluŋramaike, ‘Iwa mo Anutu wane biŋek qekole,’ yemoyaup isioniake, ŋo yemo eŋine biŋek, 6 numa yalineeŋe magaine ewino mi kitomaike, ŋine yale okanbipaki, Anutu wane don mapapkau paki, ŋinŋine donnuma ea teweke mogare ari okanmami. 7 Ŋine isiŋei nau! Propet Isaia eŋe don koboboine ŋinane iwayale maine rake!8 ‘Anutuŋo ramaike, ŋei ŋerep iwa eŋe pieneŋoka

mawa nanmami, ŋo weteneŋo yemo kakak-nane more eri abaran gemami. 9 Onokawane eŋe kepe ŋeiŋo don numamotmole, eatewekeu paki ra okanmami, Iwa Anutu wanera rokop don. Eŋe yalineŋo na mawa nanbirap, yemo mi menaŋgi rap’ ”

Kine Kine Iwaŋo Maki Ŋei Mane Eŋe Wetine SigitneOkan Okanmaike

10 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu edoraki, eŋano ariuedane rake, “Ketŋine motpi paki detlukeu, ŋinemisuk ŋaŋaekei! 11 Ŋei mane eŋe nene kine kineaŋainoka neki kotino wete okanmaike, eaŋo makikotino mi sigile okanmaike, midakaka! Kotino donkine kine qotkoinewetkemagemore, koso aŋaineŋoraki saketmaike, eaŋoka maki ŋei ea kotine sigileokanmaike.”

12 Pakiso dokoine eŋe eaka sari qesonka rakoi,“Ge don iwa ranom, Parisi eŋe dere worik detpi, eadetmaine?”

13 Yesuŋo edane rake, “Waet kine kine koropMagane qeliwo gemaike, oŋo mi ebotke, eamobaŋ kinerop lokak wareake, 14 eŋane ra more dere

Page 20: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 15:15 17 Mataio 16:6

mezet mi okanbi, ŋetne magu ea eŋe deene pilipilikine, eŋe yalinane de pilikmaneŋo de pilikmaneiwenkaki, ari eret narek lom maneo ketmamik.”

15 Raki Petoroŋo rake, “Don naŋengo ramaine, eawane kine ŋedannom detŋem.”

16 Yesuŋo edane rake, “Ŋine yaleka wet dereretŋine manerop natne eŋane wet dereret mane miyuankamaike. 17 Ŋine mi detmami me? Kine kinemane ŋei maneŋo aŋainoka neki, wete kobaŋinoketmaike, paki koso kainoka tetki saket arimaike.18 Ŋo kine kine aŋaoka saketmaike, eamo koropwetko ŋine sari saketmaike, kine kine yalineŋomakiŋei mane wetine sigilemaike. 19 Onoka wane eŋinekotino ŋine borikinane dereret ea wetkeki, eaŋotebaka ari biraki kawali engu seuk marat kamaike,ŋerep mane qelige mane mama, bailalaŋ okane,ŋerep yau yaup ebu ebu, aboŋ kobu mama, isi donrara, so gube qesat don natne edanikei. 20 Kinekine ea, edo mau ŋei mane wane wetine di kitookanmaike. Ŋo eŋe yale ramami, mete mi sau saukyaup ŋara ma nene, eaŋo maki ŋei mane wetinesigileake, midaka, eaŋo maki mi sigile okanmaike.”

Kanan Qelaŋ Ŋerep Maneŋo Yesu Detlukka Malip-kake

21 Yesu eŋe mat ea qelige more, kepe sai maneTire so Sidon mat osino pake, ea arike. 22 Kananqelaŋ ŋerep mane eŋe kepe ea geke, oŋo Yesu wanosariki paki, ra arok okanka rake, “Suaine, Dawitwane qerakine, Anutuŋo biragangi ketkone! Genaŋane wetŋone borikep! Naŋane borasone eŋeasu qotkoineŋo kotino pa matalikaki, wikile zokdetmaike.”

23 Yale raki, Yesuŋo don mane mi olatke, eŋinedokoine eŋe eŋano sari raka rakoi, “Talekanom eŋearikep! Eŋe ŋenane ŋadezo ra aroke sarimaike!”

24 Yesuŋo mainge rake, “Na lama yeo me yeo ketari gemami, Israel ŋei ŋerep magu eŋaneka wekutalenangi ketkole.”

25Raki eakaŋerep eŋe osino sariwawetineŋo kinoqe more umi qe rake, “Suaine, mapik nannom!”

26 Yesuŋo olatke, “Ŋerep ŋene maine Israelmedep eŋane ŋara eamamore, koso qelaŋ kasi eaŋoqakŋem ariki nene, eamo mi menaŋmaike.”

27 Ŋerepŋo mainge rake, “Suaine, ea welekatne,ŋo siluŋ kasimze eŋe welakopene eŋane zakeo ŋinene yuankau, sisinemde ketki eŋe weneŋ ne okan-mami.”

28 Eso Yesuŋo mainge ŋerep olale rake, “O ŋerep,ge mali malipŋone kakapa! Ge onokaka wane gan-maike paki ramaine, yale baŋ okanganiake.” Esonaso eaka borasine menaŋkake.

Yesuŋo Ŋei Loutne Ma Menaŋonge29Yesu eŋemat ea qeligemore, Galili dokunamuŋ

ea mogare arike, eŋe ari meŋo waki paki, pese ketmetke. 30Metki, ŋei ŋerep magu suaine eŋe eŋanosarikoi. Eŋe kie pekinene qoiqoine, depilik, kiemeteseu seune, don mi raraine, so zoma kine kine natneloutne weneŋ ebu sari, Yesu wane kino biraongoi,pakiso Yesuŋo ebuki menaŋ warekoi. 31 Ŋei ŋerepeŋe welelepkekoi, onoka wane eŋe onbi donene miraraine edo don ramaŋkoi, kie mete seu seune eŋemenaŋmaŋkoi, kie wawetene me pekinene qoqoineeŋe numa gegeene wakonmaŋke, de pilik eŋe deene

potmaŋkoi, eso ea wane eŋe Israel eŋane Anutumawakakoi.

Yesuŋo Ŋei Ŋerep 4, 000 Ŋara Gumeonge32 Yesu eŋe dokoine edoraki ariu edane rake, “Na

ŋei ŋerep iwa eŋane wetne borimaike, onoka waneeŋe narop kaiwe karewe gemami paki, ukude ŋaramane mi nemami. Na ŋara mi gumeon gumeonyaup taleonŋem arikei wane mi nanmaike, onokawane eŋemateno arikei wane, ari numao zonomenemidayakane.”

33 Dokoine eŋe olale rakoi, “Ŋene ŋara sai togoloiwa maratka more, ŋei ŋerep magu iwa gume-onŋem, maine rokop oniake!”

34 Yesuŋo edane rake, “Ŋine ŋara darap mage-mami sikan nanbi!”

Eŋe olale rakoi, “Bret sewen so zawon mida ni-gatne etkemde ma gemaine.”

35 Eso Yesu eŋe mo ea ŋei ŋerep magu ea raongi,kepo dara wuruk pese ket met warekoi. 36 Pakiso,eŋe bret sewen so zawon ea maki paki, Anutubakomine kitomore,mapokkiwaki dokoine ebonge,eso dokoine eŋe ma more damo qe, ŋei ŋerepebon warekoi. 37 Eŋe korop neu ŋatene qewareke,dokoine eŋe neu wokitne metke, ea mau ket rosasewen watkeke. 38 Ŋei ŋara nekoi, eŋane zaleene 4,000, ŋerep so medep nigatne yemo mi dapotongoi.

39 Eso Yesu eŋe mo ea ŋei ŋerep taleongi, matenoari wareu, eŋine seki koto waketki, pakiso Magadankepe sai ea arike.

16Ŋei Eŋe Yesuŋo Masi Togogole Maki Kakei Wane

Qebinkakoi, Girem Don Edange1 Parisi natne so Sadusi natne eŋe Yesu wano

sarikoi, eŋe liwekkakeiwanedetkoi, eso eŋemasi to-gogolemanemaki, eaŋo Anutuwane kine sikanongikakei wane olatkoi. 2 Ŋo ŋei Yesuŋo yemo edanerake, “Ŋine kepe kesiakane okangi, ŋine ra okan-mami, ‘Ŋenane kepe menage payakane okanmaike,onoka wane qeliwo aso aso kito walakmaikane.’3 Eso sakoka yemo ŋine ra okanmami, ‘Eamo koyaqeakane okanmaike, onoka wane qeliwo kup kezoŋokane kepe takelemaike, so di okanmaikane.’ Ŋinekup so aso aso ea wane kine yemo maine tanikineqeliwo kau paki detka okanmami, ŋo ŋine naso iwaea wane masi tanikine yemo maine mi detkakei!4 Ŋine kaiwe naso ukude iwa wane ŋei ŋerep tegoyemo borikine so eŋe weteeneŋo Anutu wano mipaulukmaike. Eŋe naso baŋem masi togogole manekaikei wane ra okanmami, ŋo eŋe masi mane baŋmi kaikei, midakaka! Ŋine masi togogole wekubaŋ ŋibonbe kakei, yemo Yona wano masi wikilewakonge, eaka wakongi kakei.”

Eso eŋe yale ra more qeliŋ one so wie arike.Parisi So Sadusi Eŋane Masi Tanik Kaulukkakei

5 Dokoine eŋe doku namuŋ yuane erinat arikoi,eŋe niget ongi bret mane weneŋ mi ma arikoi.6Yesuŋo edane rake, “Ŋine kaulukkei, so diam ŋineseleleine makei, Parisi so Anutu wane ra rokopdon welaine ŋei Sadusi, eŋane yisiŋo masi plawamaki sua okanmaike, yale ŋinane keuo eŋerop masiqotkoine suayakane, so ŋinano wakesiakane warenagukei.”

Page 21: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 16:7 18 Mataio 17:107 Dokoine eŋe don ea dere edomka auye rakoi,

“Eŋe iwa ramaike, yemo onoka wane ŋene bretmane mi ma sarine, ea wane mane ramaike.”

8 Yesu eŋe don daleo aukoi, ea mo detonge, pakieŋe qeson one rake, “Ŋine onoka wane ŋidomkaauye ramami, bret mi ma sarine, ea wane maneramaike, yale ramami? Ŋine mali malipŋine niga-gatne ma gemami me? 9 Ŋine kine mi detlukmamime? Ŋine na bret mete mane(5) ea ŋei ŋerep 5tausen eŋane mapokkole, ea mi detmami me? Ŋinerosa darap wokitne metke, ea mau ket watkeke?10So bret sewen eaŋo ŋei 4 tausen eŋanemapokkoleeamo daleo? Ŋine rosa darap wokitne metke, eamau ket watkeke? 11Ŋine daleo wane na bret wanemi ŋidanile, ea wane kine mi detlukmami? Ŋinediamŋine seleleine makei, Parisi so Anutu wane rarokop don welaine ŋei Sadusi, eŋane masi tanikqotkoine eaŋo yis yaleka rokop ŋuniakane!”

12Eso dokoine eŋe kinemodetkoi, eŋe yiswanekabretko motpi maki sua okanmaike, ea wane miedange. Ŋo yemo Parisi so Anutuwane ra rokop donwelaine ŋei, Sadusi, eŋane kito ebo ebon enanemasitanik kaulukkei wane eao more edange.

Petoroŋo Yesu Wane Kine Rawakonge13 Yesu eŋe ari kepe sai mane mat suaine Sis-

aria Pilipai osino pake, ea lotkeke. Yewao dokoineqesonone rake, “Nolatpi desikale, ŋei ŋerep eŋe ŊeiWawainane Gipole eŋane ra more ma oramami?”

14 Eŋe olale rakoi, “Natne eŋe ramami, YohaneDoku Tautau, natne eŋe ramami, Elaiya, ŋo natneeŋe ramami, Yeremaia me propet mane.”

15 Yesu eŋe dokoine edane rake, “Nolatpi detpe,ŋine yemo daleo? Ŋine naŋane ma noramami?”

16 Saimon Petoroŋo rake, “Ge Mesia, Anutu gegetogon wane gipole, oŋo ge biragangi ketkone.”

17 Raki Yesuŋo mainge rake, “Simon Yohanegipole, ge wekumane ramaine, wet pesek desikene!Onoka wane ge don wele iwa ramaine, yemo ŋeinatne eŋano ŋine geŋano sariki mi ramaine, yemoMagane qeliwo gemaike, oŋo koboboine wetŋonomotki ramaine. 18 Eso ea wane na iwa yale golatpe,Petoro, ge wesi mane, na doku tau tau ŋei ŋerepmagune wesi yewa wane kutno mawe mesiake, pakiseu seu wane zonomŋo naŋane urum me doku tautau magu yewa mane baŋ mi maket birakayake.19Na qeli gege togon urum wane ki baŋ gingale, gekepeo ra togolenom, qeliwo yale waka Anutu eŋebaŋ ra togoleake, ŋo ge kepeo rakokenom, qeliwoAnutu eŋe yale waka baŋ rakokeake.”

20 Yale raki paki, dokoine togogoleka rawetonge,eŋe Mesia ea ŋei mane mi edangei wane.

Yesu Eŋe Wikile Dere Seukeake Ea Wane RawakoneEdange

21 Naso yewao ŋine kieke Yesu eŋe dokoinedon didiwo kieke ra wakone edane rake, “Na moYerusalem matko wakale paki, ŋei suaine, prisŋetne, so ra rokop don kito ebo ebon ŋei edo wikilezok suaine ningei. Nine more, na baŋ nekuwiseukkale, paki kaiwe karewe okangi, na baŋ kosomawiriknangi, wisikae wiekale.”

22 Edangi, Petoroŋo eŋineka bonep newankamore, busuka more rawetkaki paki rake, “Waom!

Eamo midakaka, kine kine yewa mane iwa geŋanomi wakoniake!”

23 Yesuŋo zinge Petoro olale rake, “Satan! Nabiranane arinom, ge naŋane numa leŋleŋ okannan-maine, onoka wane geŋane dereret iwa yemo geAnutu wane dereret mogare mi ramaine, midakaka,ge yemo ŋei eŋane dereretka mogare ramaine!”

24 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋeimane eŋe naŋano sariakane okaneso, koto so so-lainane don ŋadekka more, kibeŋ qabeŋine tewekemore, naŋane ŋadeno sariake. 25 Onoka waneŋomane eŋe eŋine gegeinane simile dere momawalukkayakeo, eŋe baŋ siuke maniake, ŋo mane eŋenaŋane raki paki gegeinane simile ea qaisik kayake,eŋe baŋ gege togon marat kayake. 26 Mane eŋekepe baŋem ea wane kine kine korop pamaike, eakutno kutno more mawamaŋki, gegeine mida lelekipaki, ki pelelekkaki, ea wane wele yemo onokakaŋowakonkayake? Me gegeinane turuŋine onokakakoso makimo, zinge baŋ koso qesiŋkaki maniake?Kine mane midakaka, so mane mi pamaike! 27 ŊeiWawainane Gipole eŋe moMagainane kibi qelaŋan-gorop aŋelo koune ebuki sarikei, pakimo eŋe baŋŋei koboboine so ŋei borikitne gege mageenanerokopko turuŋine mainge eboniake. 28 Welekatneiwa detlukkei! Iwa okoramami, ŋinano ŋine ŋeinatne eŋe baŋ mi seukwarekei, eŋe yeka geu pakikau ŊeiWawainane gipole eŋe Ŋei waom yale okanesariake.”

17Yesu Eŋe Bonagao Qeli Tanik Mange

1 Kaiwe sikis qoeki, ŋadino Yesuŋo Petoro sotatiŋon Yakop so Yohane eŋerop weneŋ arikei waneebuke, eso eŋe iwen ongi, bonaga kiroine maneoenŋeneka wakoi. 2 Wau paki, kau kau eaka solaineqeingeke, paki eŋine kaitine qilaunerop kepe deineyale okange, eso takotineŋo wakokoine, kiwa yaleokange. 3 Pakiso, dokoine karewe eŋe pore otpi,Mose so Elaiya ere Yesurop don aukoi. 4 Eso Petoroeŋe Yesu olale rake, “Waom, ŋene iwa geŋemmaineokanmaike, ea wane ge detnom na kise karewe iwabaŋ makale, mane geŋane, mane Mose wane, somane Elaiya wane.”

5 Eŋe yale rakiso, eaka kezoŋ qilaunerop eaŋosari kawetonge, pakiso kezoŋ koto ŋine don bokawoka mane iwa yale raki ketke, “Iwamo nae Giponmaepne, na eŋane simile nanmaike, ŋine doninedesikei!”

6 Dokoine eŋe boka woka ea detpi paki, eŋe zokmanerop zonomene oreki, kaitene kepo maingeuketki umi qe pakoi. 7 Yale okanbi, Yesuŋo osoenosari ebu more rake, “Kaŋzaŋ wieu, ŋine misukkaetŋungep!” 8 Eso eŋe wieu paki, pore ŋei manemi kakoi, Yesu eŋineka weku okoraki kakoi.

9 Eŋe bonagao ŋine ketpi paki, Yesuŋo rawetonerake, “Ŋine masi iwa wakongi kamami, ea wanedonkisi ŋei mane misuk edanikei, yeine qeligeupamageki, Ŋei Wawainane Gipole seuseuo ŋine mawirikkaki wisikae wieake, naso yewao don disiinemaine edanikei.”

10 Pakiso, dokoine eŋe Yesu olale rakoi, “Kineŋedannom desikene, ra rokop don kito ebo ebon

Page 22: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 17:11 19 Mataio 18:10ŋei, eŋe ramami, ‘Elaiyaŋo Mesia wane alakanesariake.’ ”

11 Rau Yesuŋo edange, “Elaiya eŋe welekatnealakane sariake, paki eŋe kine kine korop matokqetok mawareake. 12 Ŋo na welekatne iwa ŋidanbe,Elaiya eŋe mo sarike, pakimo ŋei ŋerep eŋe kaupaki mi detkakoi, ŋo siluŋ enŋene simile ea mogaremore, masi kine kine korop okankakoi. Numayewaka, Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ yaleka edoqe matali qetali okankakei.”

13Yale rakiso, dokoine eŋemo detkoi, eŋe YohaneDoku Tau Tau wane ramaike.

Yesuŋo Medep Mane Asu Qotkoinerop Eŋe Mame-naŋkake

14 Eŋe koso ŋei ŋerep magu suaine eŋano zingelotkeu, ŋei maneŋo sari Yesu wane kino wawetineqeke. 15 Paki rake, “Suaine, ge naŋane giponnanewetŋone borikep! Eŋe naso baŋem seuke wisikaeokane, wikile zok det okanmaike, paki waraŋkakigerepko me dokuo ket okanmaike. 16 Na geŋanedokoŋone eŋano ma sarikole, ŋo siluŋ edo eŋemaine mi ma menaŋkakoi, eŋe ŋaŋaekoi.”

17 Yesuŋomainge rake, “O mali malip midaine, sosotkorop ŋine ŋei iwa! Na naso kiroine ŋineropka gearikale me? Na naso baŋem ŋinerop ge more umatkine kine ŋinane kau, bisi okanŋune more ŋibugekale me? Medep ea naŋanoma sariu!” 18Raki, masariu, Yesuŋo asu qotkoine ea don olatki eŋe saketarike, eso medep ea eŋe naso yewaoka menaŋkake.

19 Pakiso dokoine eŋe bonepko Yesu wano sariolale rakoi, “Kine ŋedannom desikene, eŋe daleowane asu qotkoine ea mogatŋem mi aŋaze tewekesaket arike?”

20 Rau Yesuŋo mainge rake, “Eamo onoka wanemida, ŋine mali malip zok mi ma gemami, ea wane.Wane iwa yale detpi! Ŋine mali malipŋine niga-gatne mastet wounane rokop ma gekeiwo, yemoŋine bonaga iwa maine olale rau rap, ‘Iwa ŋineeriwa arinom!’ Rau, eso eŋe baŋ ariki rap. Ŋinemali malip korop kine kine maine okangei, misukŋaŋaekei! 21 Asu qotkoine yaline yemo numa wekumeŋe meŋen so miti wane ra more sawe gegeŋomaine mogatkaki, saket ariake, kine kine maneŋomi mogasiake.”

Yesu Eŋe Seuke More Koso Wisikae Wieakane DonEdangi Atak Etke Okange

22 Dokoine eŋe korop Galili kepeo sari wareu,Yesuŋo edane rake, “Ŋei Wawainane Gipole yemomo ŋei ŋaba eŋane meteeno birakau wayakanenasoine bomilemaike, 23 waki, ŋei edo baŋ qeuseukeake, ŋo siluŋ kaiwe karewe eao eŋe baŋ mawirikkaki wisikae wieake.” Dokoine eŋe don eadetpi umare so wetene manerop borike.

Yesuŋo Bakom UrumWane Takis Motke24 Yesu eŋine so dokoine eŋe Kaperneam matko

sarikoi, pakiso Bakom Urum wane takis mama ŋeieŋe Petoro wano sari olale rakoi, “Ŋinane kito ŋiboŋibon eŋe Bakom Urum wane takis mot okanmaikeme? Ŋedannom desikene.”

25 Petoroŋo edane rake, “O, mot okanmaike.”Petoro eŋe mat koto ari wake, naso eao Yesuŋo

mikepka Petoro qesonka rake, “Saimon, ge nolat-nom daleo detmaine? Maŋo opesi me takis kepe

iwa wane ŋei waom qoleon okanmaike? Kepe matwelaine ŋei ŋerep ea edo me ŋei lobo edo?”

26 Petoroŋo mainge rake, “Ŋei lobo edo.”Yesuŋomainge rake, “Ea momayakatne, ea wane

kine yemo iwa yale, kepe mat welaine edo miqolekei, 27ŋo siluŋ ŋei ŋerep iwa eŋe ŋenane misukdetpi boriake, eso ea wane ge doku namugo arinompaki, abimane biranomketkep paki, zawonmikepkaqadekene, ea tebanom sayake, saki aŋaino gebaŋ wesi mane maratkakene, yemo lewine naŋaneBakom Urum wane takis wane rokop so geŋane, eamanom pakiso ŋerane takis ea qolekene.”

18Qeli Gege Togon Mat Kotino Maŋo Suaine Okan-

maike?1 Naso yewao dokoine eŋe Yesu wano sariu paki,

olale rakoi, “Ŋedannom desikene, maŋo natne yuanone more qeli gege togon mat kotino suaine okan-maike?”

2 Rau, Yesu eŋe medep nigatne mane oraki sarikibirakaki kaiteno okorake. 3 Paki edange, “Iwa rawedetpi! Ŋine qeinge more, medep nigatne iwa eŋanekop mi okangeiwo, yemo ŋine qeli gege togonmat kotino mi wakesikei. 4 Qeli gege togon matkotino suaine gege wane, yemo mane eŋe oŋomkaket more, ketkele medep nigatne iwa wane rokopgeakeŋo suaine okaniake. 5 So mane eŋe naŋaneeŋet biŋeknane raki paki, medep nigatne iwa yaleora tebakayake, eŋe na yaleka nora tebananiake.

Borikinane Liwe Liwek6 “Mane eŋe medep nigatne iwa eŋe mali

malipene naŋano motpi pamaike, ea ŋinane keuoŋine medep mane borikine mayakane sorinkaki,mali mali pine naŋano ea kitare more, borikinemayakeo, yemo ŋei yewa eŋe maine yaben manesuaine ebino qeu kiki lukkau paki, rupapkau ki-wetko ketki siuki rap, yemo menaŋgi rap. 7 Yai,kepe ŋei eŋe ŋei ŋerep borikinemakei wane sorinonokanmami, eŋe daleo okangei? Kine kine yaline eabaŋ naso baŋem wakoniake, ŋo mane eŋe borikineyaline ea sorinongi makei, eŋe daleo okaniake? Eŋemaine siukkei.

8 “Ge meteŋoneŋo me kieŋoneŋo waraŋgangi ariborikine maneo rasukeneo, yemo ea kitare morebiranomariake! Ge gege togonmatko yemokieŋoneso meteŋone midaine maine waketkene, ŋo me-teretke ŋone so kieretke ŋone weneŋ sot koropmagekeneo, yemo sora gerep papa togon yewao bi-rau ketnom gaeake. 9 So geŋone deŋoneŋo borikinemakenane simile wetŋono mosiakeo, qepitike bi-ranom ariake! Eamo maine ge gege togon matkodeŋoneweku eaŋoka wakesikene, ŋo deŋone etkekasot weneŋ epu gekeneo, yemo biraganbi gerep to-gole sorao ze pamaike, eao ketnom gaeake.

Lama Siukke Ea Wane Don Naŋengo Rake10 “Na donwelekatne ŋidanbe detpi, ŋine kauluke

more, medep nigatne kopne iwa eŋane manemi detpi ketkele okaniake, onoka wane eŋaneaŋelokopene weti qeliwo gemami, eŋe naso baŋemMagane qeliwo gemaike, eŋane kaitko gemami, ŋine

Page 23: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 18:11 20 Mataio 19:9mi maulukonbi, yemo aŋelo eŋe ŋine wikile ŋi-bonikei. 11Ŋei Wawainane Gipole eŋe lama siukkoi,ea zuaŋone ebuyakane ketke.

12 “Ŋine iwa wane detmami? Ŋei mane eŋelamakoune 100 okorakei ea eŋano ŋinemane siukki,eŋe daleo okaniake? Eŋe dere mezet okane moreqeliŋongi, lamakoune 99 ea meŋo rereŋino ŋaraenene geu, eŋe ari lamaine mane siukike, ea wanezuaŋkayake. 13 Na welekatne ŋidanbe detpi, eŋezuaŋlukmage maratkayake, paki eŋe lamakoune 99eŋanemi detmaike, wekuwa siukike, eŋanewet pesesuaine desiake. 14 Numa weku yewaka, Magaŋineqeliwo gemaike, eŋe nigatnekopne iwa eŋano ŋinemaneŋo siukeakane mi simin kamaike.

Kima Mane Sotine Okangi Maki Makoboekaikene15 “Ge kimaŋone maneŋo geŋano sot okangi, ge

eŋano arinom paki, sotine ea sikan kakene. Ŋosiluŋ ŋire ŋiritneka bonepŋitne okangeik, eŋe olat-nom donŋone detmaikeo, yemo ge kimaŋone eamo mainka numa maine birakamaine. 16 Ŋo eŋedonŋone mi desiakeo, yemo ge ŋei weku me etkeepunom ererop weneŋ ari kineine detkau paki, ŋeietke me kareweŋo don ra makoboe okangei. 17 Ŋoeŋe eŋane don mane mi desiakeo, yemo doku tautau magu kineine edanikene, p aki eŋe doku tautaumagu eŋane don mi desiakeo, yemo detkau, eŋe ŋeilobo mane so takis borikine mama mane sot koropokaniake.

Anutu EŋeDokuTauTauMaguEŋaneKeuoGemaike18 “Eso na rawe korop detpi, ŋine yeye kine

kine korop kepeo rawetkeu, Anutuŋo qeliwo yalekarawetkeake, yeye kine kine kepeo rakokeu, Anutuŋoqeliwo yaleka rakokeake.

19 “So na mane takotke rawe detpi, ŋire ŋeietkeŋo yeye mane wane ra more, wetŋitne wekumore meŋenkauk, Magane qeliwo gemaike, eŋe baŋŋiponiake. 20 Ŋei etke me karewe eŋe naŋane eŋetbiŋeknane rau paki, wekuoka qeturaŋ ge metpi, naweneŋ yewa eŋerop metkale.”

Qelit Ŋei Sotkorop Eŋane Don Naŋengo Rake21 Yesu eŋe don yale raki Petoroŋo Yesu wano

sariki paki, qesonka rake, “Waom, nolatnom de-sikale, naŋane kimane eŋe atak loutne borikineokannangi, na maine turuŋine atak darap qeliŋ-gale? Namaine atak sewen sot turuŋine qeliŋgale?”

22 Yesuŋo olale rake, “Mida, atak sewen mi-daka, ŋo siluŋ sewenti magu sewen yale qeligeman gekene, 23 onoka wane qeli gege togon wanenuma ea yemo, ŋei Waom mane oŋo qelit ŋeikouneeŋine sotaene makokkei wane lolike kake, ea wanerokop. 24 Eŋe lolike kayakane kiekki, eaka qelitŋei mane ma sarikoi, oŋo milion kina eŋane waomwane biŋek yale omakake. 25 Wane qelit ŋei eaeŋe wesi mane mi magekane, sotaine ea mi qoleke,eso ŋei waomine eŋe raki, eŋe qelit qeqe maneyale, eŋine so ŋanomine, so medewekoune, so yeyekine kineine korop mageke, ea ŋei ebongi, eŋewesi manbi sotaine ea qeakane olatke. 26 Olatki,qelit ŋei waominane kino wawetine qeki paki rake,‘Ge naŋane wetŋone boriki, qeliŋ nannom, na baŋkorop sotane makok warekale!’ 27 Raki, ŋei waomeŋe wetine boriki, sotaine ea yeine qeliŋgi paki, ŋeibirakaki arike.

28 “Eso qelit qeqe ŋei yewa, eŋe ariki pakiqelit ŋei kimaine mane wesimde ewekine 100 kineyale omakake, eŋe maratkake. Maratkaki paki,malipka more, ebine maguloke rake, ‘Ge naŋanewesi neu makone, ea wane sota ea koso turuŋineqolenanikene!’ 29 Raki qelit ŋei kimaine eŋe umiket more olale rake, ‘Ge naŋane wetŋone borikiqeligenom, na baŋ sotaŋone ea mainge qolegan-gale!’ 30Ŋo eŋe siluŋ don raki dere mi loloŋkake, eawane turuŋine yemo eŋe mulap urumgo birakake,eamere sotaine eamainge qolekawareki qoeki sake-siakane. 31 Qelit ŋei kimakoune eŋe tanik yewaokangi kau borike, paki ari ŋei waomene ea donkisikorop olatwarekoi. 32 Eso ŋei waom eŋe qelit ŋeioraki sari saketki olale rake, ‘Ge qelit ŋei borikinesot korop! Ge naŋano ŋine wesi suaine oma nan-gone, wane na turuŋone qeligewe paki sese ganile,kine onoka wane goŋom nolatnom mo na loloŋ-ganile. 33 Ge qelit ŋei kimaŋonane wetŋone borikiloloŋ ganile yale, mi okanikene’ 34 Yale ra moresotine osiki qelit ŋei ea birakaki mulap urumgowikile mane makoboe kakei wane waketke, ea meresotaine ea koropmakok wareki qoeki, sakesiakane.”

35 Pakiso Yesuŋo don iwa yale raki qoeke, “Ŋinewetŋineŋo kimakopŋine eŋane sot turuŋene miqeliŋgeiwo, yemoMagane qeliwo gemaike, eŋemasitanik yewa, ea ŋine weku weku baŋ okanŋuniake.”

19Yesuŋo Ŋanomze Qeli Qeliŋ Wane Don Edange

1 Yesu eŋe don ea korop rawareki qoeki, eŋeGalili kepe qeligemore, ari Yuda kepeo Yordan dokuwane eri nat paromino arike. 2 Ariki, ŋei ŋerepmagu suaine eŋe ŋadino ariu, zomarop yewa mamenaŋonge.

3 Parisi natne eŋe eŋano liwekakei wane eŋanosari rakoi, “Ŋenze ra rokop donzeŋo ŋei manerakokkaki, ŋanomne qeliŋkawe ra, kine ea me eawane ra, maine qeliŋ kayake me?”

4 Yesuŋo mainge rake, “Ŋine Anutu wane papiaodon iwa yale pamaike, ea mi dapore det okanmamime? Ramaike, ‘Mokaka qei kino ma wakon mawakonŋo ŋei so ŋerep orodoŋka ma wakonotke.’5 Paki Anutuŋo rake, ‘Ea wane ŋei maneŋo nagamagaine qeliŋotki paki, ŋanominano takotkeake,pakimo ere koto so sola mo weku okangeik.’ 6 Esona ramaile, ere koso etke mi okane more, wekuokangeik, Anutuŋo maturaŋ otkane, ŋeiŋo mainemisuk mapok osikei.”

7 Raki Parisi eŋe qesonka rakoi, “Pakimo, Moseeŋe onoka wane ra rokop don ebonge, ŋei maneeŋe ŋanomine qeliŋkayakane okane, kibi mane qemaneso esopkaki ariake?”

8 Rau Yesuŋo edange, “Moseŋo ŋanowekopŋineqeliŋ ongei wane dere ŋibonge, yemo yaup ŋinŋinewetŋine zok togogole, daleo kito ŋibongi desikei,ea wano raki paki dere rakoke ŋibonge. Ŋo qeiAnutuŋo kiekemoremawakonge, naso yewao yemonuma iwa yaline mane mi pake. 9 Ea wane naŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe ŋanomine sot midainemaine geki, qeliŋkaki paki, ŋerep natne ebuyakeo,eŋe zokit ea kitatmaike, ŋei ea eŋe sotkorop okani-ake.”

Page 24: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 19:10 21 Mataio 20:1210 Eŋine dokoine edo dere olale rakoi, “Numa yale

ŋei mane so ŋanomine erane keruetno pamaikeo,yemo ŋerep mi mama yaup maine gekene.”

11 Rau Yesuŋo edange, “Don iwa ŋerep mi mamayemo ŋei ŋerep korop eŋane mi ramaile, ŋo yemodon iwa dere wetke magekei wane zonom pa ebonmaike, edoka weku magekei wane Anutuŋo ebonge.12Ŋei eŋeŋerep onokawanemi ebukei, eawane kineloutne pamaike, Ŋei natne eŋe yemo onoka waneyalewa oken gekei wane wakonmami, natne yemoonoka wane ŋei edom ŋerep midaine gekeiwanekitat onmami, so natne ŋerep mi ebumami, yemoonoka wane eŋe qeli gege togon don wane ra more,yemo ŋei yaline eŋane biŋek ea wane eŋe yaupgemami. Mane eŋe iwa maine okaniakeŋo don iwadere ma nogankayake.”

Yesuŋo Medep Nigatne Mosop Onge13 Ŋei ŋerep natne eŋe medewekopene Yesuŋo

metine leweeno more, meŋen kayakane eŋano ebuarikoi, ŋo dokoine edo yemo ŋei ŋerep ea raweton-goi. 14 Yale okanbi, Yesuŋo rake, “Ŋine qeliŋonbimedep nigatne eŋe naŋano sariu, so mi kitatonbi,onoka wane ŋei ŋerep ea medep nigatne yaline, eŋeqeli gege togon ea mo biŋek qe ebonge.”

15 Yale raki paki metine leweeno moreso, kepe eaqelige maneo arike.

ŊeiQaluwitAboŋine SuaineGegeTogonWaneNumaZiaŋkake

16 Naso maneo ŋei maneŋo Yesu wano sariolale rake, “Kito ŋebo ŋebon, nolatnom detpe,na onokaka maine mane okanbe paki, gege togonmaratkakale?”

17 Raki Yesuŋo olale rake, “Ge kine kine mainaneqeson nanmaine? Maine welaine eŋe wekugemaike, ge gege togon kotino waketkenaneokaneso, yemo Anutu wane ra rokop don eatewekkene.”

18 Eŋe qesone rake, “Ra rokop don diawa?”Yesuŋo olale rake, “Ge ŋei mi qem seukeake, ŋao

ŋanom ŋire mi qeliŋnagukeik, ge kobu mi makene,ge isi mi rakene, 19 ge naga magaŋone eweetnekitokene, so ge geŋonane ganmaike, yalewaka ŋeikimakopŋone eŋane ganiake.”

20 Ŋei qaluwit eŋe mainge rake, “Iwa mo koropokan warekole, onokaka mane koso okanikale?”

21 Yesuŋo olale rake, “Ge sot midaine gekenanedereso, yemo ari yeye kine kineŋone ma gemaine,ea korop ŋei natne ebon warekene, paki wesiwaeamo, ŋei aboŋene midaine gemami, eŋe ebonwarenom, pakiso ge qeliwo riwemorian pamaike, eamaratkakene, pakiso sari ŋadeno sarikene.”

22Ŋei qaluwit eŋe don ea derewetine boriki arike,onoka wane eŋe aboŋ suaine pamange, ea wane.

23 Pakiso Yesuŋo dokoine edane rake, “Na rawedetpi, ŋei mane aboŋine suaineŋo qeli gege togonwane numa marat kayakane, qeka makaine zokokanmaike. 24Na koso donmane ŋidanbe, ŋei maneaboŋine suaineŋo qeli gege togonwane numamaratkayakane, eamo zok umatne qeka qekaine okanmaike, ŋo rokopne yale waka, kamel maneŋo samapaŋaino wake waket ea yemo ewekine.”

25 Dokoine eŋe don iwa detpi paki, oŋaene zokqaeki, qesonka rakoi, “Pakimo maŋo maine qeligege togon marat kayake?”

26 Rau Yesuŋo deine pore onluke more, edanerake, “Iwamo ŋei edo oka okan yemo ŋaŋaemami,ŋo siluŋ Anutuŋo yeye kine kine mane mawe ra,yemo rokoune mawareake.”

27 Rakiso Petoroŋo olale rake, “Ŋene yeye kinekineze korop qeliŋwareŋempaki, geŋane ŋadeŋonosarikone, eawaneŋene onokaka lewinemanemainemakene?”

28 Raki Yesuŋo edane rake, “Na iwa rawe detpi,ŋado yeye kine kine korop musele wakon wareake,naso yewao Ŋei Wawainane Gipole eŋe ŋei waommet metine qeli ewe zonominerop ea wane kutnopese mesiake, paki naŋane dokone 12 ŋadenosarikoi, ŋine baŋ yaleka ŋei waom met metko pesemetwareu paki, Israel magu 12 ea wane kine mawanokonikei. 29 Paki, ŋei ŋerep deo edo naŋanerau paki, matene me ŋolekopene, me kiarokopene,me magaene, me nagaene, me medewekopene, meeu menamene me kepe mateene qeliŋwarekoi eŋebaŋ lewine morian manerop maratkakei, so gegetogon baŋ eboniake. 30Ŋo siluŋ ŋei loutne kepe nasoiwa lewine alakanmami, eŋe baŋ ŋado kitokei, ŋoŋei loutne kepeo naso iwa ŋado kitomami, eŋe baŋnaŋane qeli kepe museleo, lewine alakangei.”

20Qeli Gege Togon So Wain Wane Don Naŋengo

1 “Qeli gege togon wane numa, yemo wain euwelaine maneŋo sakoka urata ŋei natne qoleongi,sari wain urataine makeiwane arike, eawane rokop.2 Eŋe dereret okannagu more, wetene weku okangi,wesi silwa wan kina kaiwe weku, ea qoleoniakanema togole more, biraongi wain euo urata makeiwane arikoi. 3 Eŋe koso manerop 9 kilok nalusobeŋino arike, paki ongi ŋei natne yaup ea taboŋokorakoi. 4 Eso eŋe edane rake, ‘Ŋine yaleka waineuo ari urata mau paki, na baŋ lewine mayakatneqoleŋunikale.’ 5 Eso eŋe mo ea arikoi. Pak-iso 12 kilok, so 3 kilok yaleka eŋe masi wekukaokange. 6 Pakiso, 5 kilok okaniakane okangi, eŋenalu sobeŋino koso ari ŋei natne ongi, eŋe yeka oko-rau qesonone rake, ‘Ŋine onoka wane kaiwe koropmatali iwa yaup taboŋ okoramami?’ 7 Eŋe rakoi,‘Kine yemo onokawane, ŋeimaneŋomi qoleŋonike,ea wane iwa okoramaine.’ Yale rauso, eŋe edanerake, ‘Weku mane, ŋine yaleka ari wain euo uratamau.’

8 “Ruo kereki naso okangi, wain eu welaineŋoware wareine olatke, ‘Ge urata ŋei edoranom sariu,lewine qoleonnom, ŋeiwa ŋado qoleonile, eŋanoŋine kieke arinom, alakan qoleonile, eŋano qoeake.’9 Ŋeiwa 5 kilok urata kieke makoi, eŋe wesi silwawan kina, wan kina qoleonge. 10 Eso ŋeiwa alakanqoleonge, eŋe mo ea urata wane lewine qoleoni-akane sarikoi, eŋe wetke rakoi, wesi suaine manemakene, ŋo eŋe yale waka siluŋwesi silwawan kina,wan kinaka ebonge. 11 Eŋe wesiene ma wareu paki,kieke uratawelaine bokaka rakoi, 12 ‘Ŋeiwa iwa ŋadoebuki sarimi, eŋe urata wan auaka weku memi, ŋoŋedo yemo kaiwe mane korop kaiwe teleŋ telego

Page 25: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 20:13 22 Mataio 21:10urata mene, ŋo siluŋ ge eŋe qoleoŋine rokop wekuyewaka ŋene qoleŋonmaine!’

13 Yale rau, eu welaineŋo eŋano ŋine mane olalerake, ‘Detnom, kima, na mi matali ganmaile, gekaiwe weku urata ma more, wesi wan kina mak-enane ra, dereret okannagune. 14 Ea wane gewesiŋone manom paki, matko arinom. Na wesi geginile, rokopweku yewaka ŋei iwa ŋado rawe sarike,eŋe manile. 15 Yewa yemo naŋane aboŋ, na naesimile mogare mo na wesi biŋekneŋo rokop wekudamo qile, eaŋo mi rokopkemaike me? Onoka wanenoŋo masi maine ŋei ŋado sarimi ea okanonbe gedale wane dere okanmaine me?’ ”

16Raki pakiso, don iwa yale raki qoeke, “Eso ŋeiwaŋado kitomami, edo baŋ naŋane qeli kepe museleolewine alakangei. Pakiso ŋeiwa lewine alakanmami,edo baŋ ŋado kitokei.”

Yesu Eŋe SeukeMoreKosoWieake EaWaneDonRake17 Yesu eŋe Yerusalem matko wayakane okane,

dokoine 12 ebuki enŋeneka arikoi. Numao ari moresanka don edangi edangi arikoi. 18 Eŋe edan rake,“Detmami, ŋene Yerusalem matko wamaine, yewaoŊei Wawainane Gipole baŋ ma more, Pris ŋetne sora rokop don kito ebo ebon ŋei, eŋane meteeno bi-rakakei. Edo baŋ dongo birakau paki seukeakane ratogolekei. 19Paki, qelaŋ ŋei eŋanemeteeno birakau,edo baŋ masi worik okanka more, kumunamŋo qeupaki, biriŋŋo kibeŋ qabego qeu seukeake, paki kaiwekarewe okangi, eŋe baŋ koso ma wirik kaki, wisikaewieake.”

Yakop So Yohane Gege Togon Ŋetne OkanikeikWaneRakoik

20 Zebedi gipoletkine erane nagaetneŋo Yesuwano gipoletkineweneŋ epuki sari, umi qe ketmoreyeye mane wane olatke.

21 Paki Yesuŋo qesonka rake, “Ge onokaka waneganmaike?” Eŋe rake, “Ge ranom gipoletkeneetke iwa, ere ge gege togon ŋei waom gekeneo,naso yewao ere geŋane won ŋono so kana ŋonomesikeik.”

22 Raki Yesuŋo mainge edange, “Ŋine kine midetlukeu paki qesonmami. Nae laseo ŋine wikiledoku ŋetzoitne nekale, ea ŋire maine mi nekeik”

Ere rakoik, “O, ŋere maine okangete.”23 Yale raukso, Yesuŋo etane rake, “Ŋire

welekakatne naŋane laseo ŋine doku ŋetzoitnebaŋ nekeik, ŋo siluŋ noŋo maine mi rawe, maŋonaŋane wonno so kanano metkeik, met met eayemo korop naŋane Maganeŋo ŋei natne eŋanebiŋek maulukke.”

24 Dokoine natne 10 eŋe don iwa detpi paki,tati ŋon etke erane sotene osike. 25 Eso Yesu eŋeedoraki, korop eŋino sariu rake, “Ŋine detmami,kepe ware ware eŋe ŋei ŋerep waom okanonbi,eŋe eŋane bango gemami, so eŋane ŋetne kopeneedo wareonbi, eŋe baneno gemami. 26 Numa iwayaline eaŋo ŋinane keu ŋino mane misuk payake.Ŋinano ŋinemaneŋo suaine okaniakane detmaikeo,yemo eŋe natne ŋinane qelit mama maine okanegeake, 27 so ŋinano ŋine mane eŋe lewine okani-akane detmaikeo, yemo eŋe ŋinane urata mama ŋeimaine okane geake. 28 Ŋei Wawainane Gipoleŋo

okange yale, eŋe qelitine qekeiwane mi sarike, mi-dakaka. Ŋo eŋe oŋom qesiŋ one more, qeliteneqeakane, paki gegeine qaisikka more, ŋei ŋerepkorop qoleongi, koso Anutu wano zingekei waneketke.”

Ŋei Depilik Etke Yesu Wane Kine Ra Wakongoik29 Eŋe Yeriko mat qelige ariu, ŋei ŋerep magu

suaineŋo Yesu ŋadino mogare arikoi. 30Ŋei de piliketke ere numa wazaino mere, detpik Yesu eŋe moosoetno arike, eso eŋe kieke boka rakoik, “Dawitwane qerakine suaine, ge ŋeranewetŋone borikep!”

31Ŋei ŋerepmagu suaine eŋe kuroŋoremore, donetne midaine tik mesikeik wane rawet otkoi. Ŋo eresiluŋ suaineka manerop boka more rakoik, “Dawitwane qerakine suaine, ge ŋeranewetŋone borikep!”

32 Yesu eŋe okoraso, etora rake, “Ŋire noŋo daleookanŋusikalane ŋutmaike?”

33 Ere rakoik, “Suaine, ŋere goŋo dese malotkeke-nane ŋotmaike!”

34 Raukso, Yesuŋo erane wetine boriki, deetnomake, pakiso eaka deetne lotkeki, maine potkoik,paki Yesu ŋadino mogare arikoik.

21Yesuŋo Ŋei Waom Yale Donki Kutnoka Yerusalem

Matko Waketke1 Eŋe ari mage, Yerusalem mat osino lotke more,

sari Betpage mat Oliwa Bonaga kino metke, ealotkekoi, ea lotke more, Yesuŋo dokoine eŋane ke-uno ŋine etke lewine alakane arikeik wane taleotke.2Don iwa yale etane more taleotki arikoik, “Ŋire arimore mat mane arikeik woken, ea metmaike, esoŋire yewa dogi mane medeunerop mulapŋo lukkauokoramaike, ea esatka marat osikeik, paki siwot oremoreso, naŋano epu sarikeik. 3 Ŋo ŋei maneŋoea wane don mane rayakeo, yemo ŋire iwa yaleolasikeik, ‘Suaineŋo ea wane raki sarimaite’ , raukeŋe baŋ detŋotki, esatka epu sarikeik.”

4 Masi iwa yemo propetŋo don mane iwa yalerake, ea wane wele wakonge,5 “Zion mat welainane suaine olatpi, ukude ŋei

waomŋone geŋano umaike, eŋe wetnepesekakatneŋo dogi mane wane kutnokaumaike, eŋe dogi mane wane kutnometmaike, eŋe dogi medeune mane wanekutnoka umaike.”

6 Eso medewetkine ere lewine alakane ari Yesuŋookangeik wane etange, ea wane kop okangoik.7 Ere dogi so medeune epu sariuk so, eŋe takotenekutetno lamekeuso, Yesu eŋe kutno wa metke.8 Pakiso, ŋei ŋerep magu suaine eŋe takotene kitoqoke numao lameke arikoi, ŋo natne eŋe komumetine kitare numao tegoke arikoi, 9 paki ŋei ŋerepmagu Yesu wane qomino arikoi, so ŋadino arikoi,eŋe iwa yale rau paki, oi bakom okankakoi, “Yaiyo,Dawit qerakine mawakaŋem! Eŋe Waom waneeŋetko sarimaikane, Anutuŋo mosopkakep! Bakommawa mawa yemo weti qeliwo Anutu wane!”

10 Yesu eŋe Yerusalem mat kotino waketki ŋeiŋerep korop mat suaine ea wane kotino ukat suainewakonge, eŋe qeson nagumore rakoi, “Ŋei iwama?”

Page 26: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 21:11 23 Mataio 21:3611 Rau ŋei ŋerep magu iwenkakoi eŋe edane

rakoi, “Iwamo propet Yesu, Nazaret matko Galilikepeoŋine.”

Yesu Eŋe Ŋei Bakom Urumgo Wake, Ŋei Qole QoleMatalikakoi, Ea Esoponge

12 Yesu eŋe Bakom Urum koto wake, paki ŋeiwaaboŋ so osom qole qole, so amanagu qenagu okan-goi, ea esop ongi qeinat ketkoi, paki eŋe wesi zakeomore mainge ebon okangoi, eŋane zake, so naŋizonom eŋane met metene eao metpi qole nagukoi,ea kito surubaŋgi giŋ qiririŋ arike. 13 Paki edanerake, “Anutu wane papiao Anutuŋo iwa yale rakiqekoi, ‘Naŋane urum yemo meŋe meŋen urumorakei. (orau okangep)’ Ŋo ŋine yemo okanbikobu mama eŋane siu siuk kise okanmaike! (mauwakongep)”

14 Pakiso, Yesu eŋe yewa metki ŋei depilik so kiewawetene qoi qoine eŋano sariu, ma menaŋonge.15 Pris ŋetne so ra rokop don kito ebon ebon ŋeieŋe Yesuŋo urata mayakakatne ea maki kakoi, somedep nigatne edo Bakom Urum koto boka bakomkito rakoi, “Yaiyo Dawit wane qerakine!” Ea waneeŋe dere worik okankakoi. 16 Pakiso eŋe Yesu olalerakoi, “Ge eŋe don ramami, ea detmaine?”

Rauso, Yesuŋo rake, “O, na detmaile, ŋine Anutuwane papiao don iwa yale pamaike, eami dapore detokanmami me? ‘Ge medep nigatne so medep abubueŋe ma ewek onmaine, bakom koboboine kitokeiwane.’ ”

17 Yesuŋo Eŋe Qeliŋoneso, Mat Suainoŋine AriBetani Lotkeki, Ruo Kereki, Ea Pake.

Yesuŋo Fik Eki Soakaki Seukke18 Qaeki sakoka eŋe koso zinge numaine ari mat

suaine lotke more, Yesu ŋarainane seukke. 19 Paki,eŋe kaki pik eki mane wele midadaine metineŋokaweku metke, eso eŋe eki ea olale rake, “Ge baŋ kosoweleŋonemaneropmi qekene!” Rakiso, eaka pik ekiea seuke toroge more marapkeke.

20 Dokoine eŋe ea kau paki, qisekoi, so welelepkemore qesone rakoi, “Eki ea daleo okane ikopka seukemarapkemaike?”

21 Rau Yesuŋo kito edange, “Na welekatne ŋi-danbe detpi! Ŋine wet etkeka mi okane more,mali malip korop gekeiwo, yemo ŋine wet etke miokanikei, paki na pik eki iwa wane okanmaile yale,ŋine maine eweke more, baŋ masi togole okanikei,so ea fik waneka weku mida, ŋine maine baŋ ewekemore, bonaga iwa wane yaleka olale rakei, ‘Gewienom paki, goŋomka ari kiwetko ketnom,’ raueŋe kine kine ea eŋe baŋ maine okaniake. 22 Ŋinemalipka gekeiwo yemo, yeye kine kine mane wanerau paki meŋe meŋengo more qesonkau paki, ŋinewele baŋ maratkakei.”

Yesu Eŋe Maŋo Raki Urata Mamaike, Ea Wane Ki-nane Qesonkakoi

23 Yesu eŋe koso Bakom Urumgo zinge sari mitidon kito edane metki, pris ŋetne so Yuda ŋei suaineeŋe Yesu wano sari qesonka rakoi, “Ge kine kine iwaokan okanmaine, eamo zonom so dereret kine kinesuaine yewamaŋano ŋinemakone, so gemakenane,maŋane don wane okan okanmaine? Maŋo iwa raginge?”

24 Rau Yesuŋo mainge edange, “Na baŋ qeso qe-son mide weku qesonŋunbe, eso ŋine wele maingenolasikeiwo yemo, na baŋ maŋane don wane masikine kine iwa mamaile, ea ŋidanikale. 25 Yohanedoku tau tau urataine ea diao ŋine sarike, ea eŋeqeliwo Anutu wanoŋine sarike, me kepeo ŋei eŋanoŋine sarike?”

Eŋe kieke edomka auye kitoqok okane rakoi,“Ŋene don diawa raikene? Ŋene olale rakene,‘Anutu wano ŋine sarike’ , yale raikeneo, eŋe baŋŋedane rayake, ‘Pakimo ŋine onoka wane Yohanewane don mi malipkakoi?’ 26 Ŋo ŋene raikene,‘Ŋei eŋanoŋine sarike,’ yale raikeneo yemo, ŋenekaetŋonmaike, ŋei ŋerep eŋe daleo okanikei, onokawane eŋe koropŋo Yohane wane ramami, eŋepropet.” 27 Eso eŋe yale rau pakiso, eŋe Yesu wanedon mainge olale rakoi, “Ŋene mi detmaine.”

Pakiso Yesu eŋe edane rake, “Na yale waka,maŋane don wane urata kine kine iwa mamaile, eami ŋidangale.”

Gipoletkine Erane Don Naŋengo28 Yesu pris wawaine ŋetne suaine so ŋei eŋane

ware warekopene edange, “Ŋine donkisi iwa wanedaleo wetkemami? Baŋ kine nolatpi desikale. Ŋeimane geke, eŋe medewetkine etke gekoik, maga-etne eŋe ari gipole suaine olale rake, ‘Gipon, geukude ari wain euo urata makene.’ 29 Eŋe olalerake, ‘Na baune wamaike,’ ŋo siluŋ eŋe koso wetnemaingeki paki, wain euo arike. 30 Pakiso, magaineeŋe koso gipole mane wano ariki paki don wekukaolatke, pakiso eŋe rake, ‘Omaine, suainene,’ ŋo siluŋeŋe mi arike. 31 Medep etke iwa erane keuo ŋinediawaŋo magaineŋo urata mayakane wetkeke, eamaine okange?”

Eŋe rakoi, “Medep suaine oŋo!”Rauso, Yesuŋo edane rake, “Na iwa ŋidanbe

detpi! Ŋei takis mama so borikine mama so bailalaŋŋerep eŋe Anutu wane qeli gege togon so qeliewe zonom kotino alakane waketpi, ŋine ŋadineokangei. 32 Onoka wane Yohane Doku Tau Tau eŋeŋinano sariki paki, numa koboboine makei wanesikanŋunge, eso ŋine done dere mi malipkakoi,ŋo siluŋ ŋei takis mama so bailalaŋ ŋerep edoyemo done dere malip kakoi, ŋine iwa mo kakoi,ŋo wetŋine mane mi maingeu paki, ŋado eŋe mimalipkakoi.”

Wain Urata Wane Ware Ware Borikine Eŋane DonNaŋengo

33 Yesuŋo koso ŋei suaine kito edane rake, “Nadon naŋengo mane koso iwa rawe detpi, ŋei maneeŋe kepeine suaine eao wain waetne ebot warekipaki, ŋadino sen qeare lolike make. Paki lom manewain kizakaniakane ma more, diam metmet matmane bakine kiroinemake. Pakiso, wain eu yewaŋeinatne edo warekei wane eŋane meteeno more so,mat qelige numa arike. 34Ŋado wain wele menaŋgimakeiwane naso bomile sariki, eu welaine eŋe qelitŋeikoune raongi wain eu ware ware eŋano arikoi,wele natne eŋe eŋine ma mangei wane. 35 Ŋo wainurata ware ware ŋei eŋe qelit ŋeikoune ebu more,mane punpun dimekoi, mane qeu seukke, eso manewesiŋo qekoi. 36 Ŋei eŋe koso qelit ŋeikoune natnealakan biraongi arikoi, eŋane rokop mida, yemo

Page 27: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 21:37 24 Mataio 22:22zok manerop biraongi arikoi, paki ŋei wain eu wareware eŋe alakan okan ongoi, rokop yewaka kosookangoi. 37 Ŋado bisop, ea yemo eŋine gipole eaeŋano birakaki ketke, paki rake, ‘Welekatne eŋebaŋ nae medepne ea wane ewine kitokei.’ 38 Ŋosiluŋ wain eu ware ware eŋe eŋine gipole kau paki,edomka auye rakoi, ‘Iwa eŋe wain ea welainanegipole, sariu, ŋene eŋe qeŋem seukkep, paki, ŋenebaŋ wain euine ea ŋenze maŋem!’ 39 Eso eŋe yalerau pakiso, kito pokmasatkamorewain euoŋinemabirakauqeinatwaketki, qe kitoma arimage, qebirauseuke pake.”

40 Yesuŋo qesone rake, “Ŋine daleo ramami,yekuat namo wain eu wane welaine, eŋe sariki paki,eu ware ware ea eŋe baŋ daleo okan oniake?”

41 Eŋe mainge rakoi, “Eŋe ŋei borikine ea, baŋengu matali ongi seukei, paki wain eu ea baŋomakone more, ware ware natne ebongi, edowareka geu wele menageake, naso eao eŋe baŋ welema more welaine eŋine mangei.”

42 Yesuŋo takotke koso edane rake, “Ŋine Anutuwane papiao don iwa yale kito edane ramaike, ea mimane det okanmami?‘Wesi ea mat mama ŋei eŋe waluke qeliŋgoi, eaŋo

zinge more wesi wele okange, paki eaŋomat wane solaine ma togoleki okoramaike,Waomŋo maki kine kine iwa wakonmaike,paki ŋene kaŋem masi weku mane okan-maike!’

43 Yesu eŋe takotke rake, “Eso ea wane na rawedetpi, Anutu wane qeli gege togon eamo, ŋinanoŋine ŋibumamore, ŋei natne baŋ ebongi edo maineurataine mau wele maine wakoniake. 44 Ŋei maneeŋe wesi ea wane kutno ra soroke ket kitomore, baŋdin bun wiri izi muzuŋ kitoyake, so wesi eaŋo ŋeimane wane kutno ket kitomaikeo, yemo ŋei yewakito pelekki baŋ qentake more lube lube okaniake.”

45 Pris ŋetne so Parisi eŋe Yesuŋo don naŋenbeŋen rake, yewa detpi paki wetkeu, eŋane ramaike,yale okange. 46 Eso eŋe ma lukkakeiwane okangoi,ŋo siluŋ eŋe ŋei ŋerep magu eŋane kaetonge, edoYesu wane propet ramaŋkoi, ea wane qeliŋkakoi.

22Zokit Mau EaWane Ŋara SoepineMaNe Okanmami,

Ea Wane Naŋengo More Rake1 Yesu eŋe koso manerop ŋei ŋerep don naŋengo

more edane rake, 2“Qeli gege togonwakesikei wane,yemoŋeiwaommaneŋogipole zokitmayakaneŋarasoep maulukke newanonge, ea wane rokop. 3 Eŋeqelit medewekoune taleongi ari, ŋei ŋerep newanonge, ea edangoi sari ŋara soep nekeiwane, ŋo eŋesiluŋ sarikeiwanemi onge. 4Eso eŋeqelitmedewek-oune natne don iwa yale edane more taleonge, ‘Ŋeiŋerep newanonile eŋe edanbi, “Naŋane ŋara soepmomaulukemotwaremaile, naŋane bulamakau stiaso bulamakau medeune kelokine suaine loutne, moweneŋ engu kitare motmaile, so yeye kine kine ko-rop mo mauluke motware maile, zokit mama waneŋara soepko sariu!” ’ 5Ŋo ŋei ŋerep newanonge, eŋesiluŋ don ea desikei wane bauene waki, urataenourataeno ariwarekoi, mane eŋe bulamakau uratainoarike, mane eŋe mere euino arike, 6 ŋo natne eŋeqelitmedep eamaliponemoremorapŋo dimeongoi,

paki enguwi seukwarekoi. 7 Yale okanbi, ŋei waomeŋe zok sotine osike, paki eŋe kawali ŋeikounetaleongi, eŋe ari ŋeiwa enguwi seukkoi, ea enguwareu paki, matene suaine ea gerepŋo kiwakeuzewareke. 8 Pakiso, eŋe koso qelit medewekouneedoraki sariu edane rake, ‘Naŋane zokit mamawaneŋara soepne mo mauluke mot waremaile, ŋo siluŋŋei ŋereppa newan onile, eŋe ea nekei wane mionmaike. 9 Ea wane, iwa yemo numa suaino ariupaki, ŋei ŋerep loutne maratongei, rokop newanonbi zokit mamawane ŋara soep pamaike, iwao sarinewarekei.’ 10 Eso qelit medep eŋe mo ea numasuaine pa arike, rokop arikoi paki, ŋei ŋerep koropmarat ongoi, rokop ebuwi sarikoi, ŋei ŋerep maineso borikine rokop wekuka, pakiso zokit mama urumsuaine ea ŋei ŋerep edo qe watke metkoi.

11 “Ŋei waom eŋe ari ŋei ŋerep newanongi sarikoiea onge, paki eŋe ŋei mane kaki zokit mama wanetakot laplapŋo mi auki paki sari metke, 12 paki, ŋeiwaomŋo kaki paki, qesonka rake, ‘Kima, ge daleowane zokit mama wane takot laplapŋo mi aunompaki saket iwa metmaine?’ Ŋo ŋei ea eŋe don manemi rake. 13 Pakiso, ŋei waomŋo qelit medewekouneedane rake, ‘Ŋine wokomkau, kine so metine weneŋpaki ma birakau, qeinat solaino panaman kotinoketkep, yewao eŋe baŋ aroke, ŋet warik warik kigeake.’ ”

14 Pakiso, Yesu eŋe girem don iwa yale rakiqoeke, “Ŋine mo detmami, Waom eŋe ŋei ŋereploutne newanonge, ŋo siluŋ ewekinemdeŋoka sarima wakon onge.”

Takis Qole Qole Wane Yesu Qesonkakoi15 Parisi eŋe arikoi paki, Yesu qeso qesonŋo liwek

kaikei wane don ra pisekoi. 16 Pakiso, eŋe dokoenenatne so ŋei waom Herot wane magu ea ŋine ŋeinatne taleonbi, Yesu wano ari qesonka more olalerakoi, “Kito ŋebo ŋebon, ŋene detmaine, ge donwelekatneka ra okanmaine, ge don wele Anutuŋoŋei ŋerep eŋane wetineŋo okankake, ea wane ŋeiŋerep kito edan okanmaine, ge ŋei ŋerep eŋanewane zok mi kaetgan okanmaike, me ea wane deremezetmi okan okanmaine, onokawane ge ŋeimaneŋetne suaine eŋet biŋek korop me ketkele eŋetbiŋek midaine, eŋe rokop wekuka okan onmaine.17 Ea wane ge ŋedannom, ge daleo wetkemaine?Ea ŋenze ra rokop don yuanka more, Roma ŊeiWaom Suaine, eŋetine Sisa, takis man okanmaine,me mida?”

18 Yesu eŋe isi donenane kine dere more rake,“Ŋine isiŋei nau! Ŋine onokawanedonŋo subamoreisinanmami? 19 Ŋine takis mosikei wane wesi easikannanbi kawe!”

Rakiso, eŋe wesi mane masariu kake. 20 Pakiqesonone rake, “Oŋa oŋa iwa maŋane kaitine soeŋetineŋo okoramaike?”

21 Eŋe rakoi, “Ŋei Waom Suaine, Sisa wane.”Rau Yesuŋo edange, “Ea maine, ŋine kine kine

Sisa wane biŋek, ea eŋe maine Sisa manikei, ŋoAnutu wane biŋek, ea eŋe maine Anutu manikei.”

22 Eŋe don iwa detpi paki, oŋaene qaeke, pakisoeŋe qeliŋka arikoi.

Seu Seuo Ŋine Wisikae Wie Wie, Ea Wane KineQesonkakoi.

Page 28: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 22:23 25 Mataio 23:1223 Kaiwe weku yewaoka, Sadusi natne Yesu wane

sarikoi. Ŋei magu yewa eŋe yale ra okangoi, ŋeiseuseune eŋe koso mi wisikae wiekei. Ea wanekine eŋe Yesu liwekau paki, qesonka more iwa yalerakoi, 24 “Kito ŋebo ŋebon, sogino Moseŋo donmane iwa yale kito edange, ‘Ŋeimane eŋemedewek-oune midaine ge more seukeakeo, ŋanomine eŋeyeka geki, ŋoleŋo tatinane malaine ea maki paki,ŋei seukke eŋane ra more medewekopetne qe-pokki wakonikei.’ 25 Tatiŋon sewen (7) yaleiwa gekoi, tatene suaine eŋe ŋerep make paki,medewekoune mane mi qepokki wakonbi, yaupge more, seukke, eso eŋe malaine ea qeliŋkakigekimo, ŋone kebaŋineŋo make. 26 Ŋole kebaŋineeŋe yaleka medewekoune mane mi qepoke more,yaupka geki paki, seukke, ŋole ŋorikine eŋe yale-waka tanik wekuka okange. Tatiŋon sewen (7)eŋe korop ŋerep wekuka maso, seukokan warekoi,ŋo medewekopene mane mi qepokeu wakongoi.27 Pakiso ŋado bisoppa eamo ŋereppa ea seukke,28 wane baŋ naso suaino, ŋei seu seune wisikaewiekei yewao, ŋerep yewa eŋe maŋane ŋanomineokaniake? Eŋe koropŋo ŋerepweku yewakamakoi.”

29 Yesuŋo mainge edane rake, “Ŋine don matali-mami! Yemo onoka wane ŋine Anutu wane papiaodon pamaike, ea mi detlukmami, me Anutu wanezonom ea ŋaŋaekamami, ea wane ŋine don mataliramami. 30 Ŋei seu seune eŋe wisikae wiekei, nasoyewao, eŋe baŋ aŋelo qeliwo gemami yale gekei,paki ŋei so ŋerep eŋe ŋao ŋanom mi okane gekei,i midakaka! 31Ŋo ŋei seu seuneŋo wisikae wie gege,don ea wane na qeson ŋunmaile, ŋine Anutuŋo donŋidange, ea mane mi detlukkakoi me? Eŋe iwa yalerake, 32 ‘Na Abrahamwane Anutu, Isak wane Anutu,so Yakop wane Anutu.’ Ea wane kine yemo yale,eŋe ŋei seu seune eŋane Anutu midakaka, eŋe ŋeiwisikap gemami, eŋane Anutu. Abraham, Isak soYakop mo seukoi, eŋane Anutu, ŋo eŋane ra morewisikae wiekei wane okanmami, wetkemaike.”

33 Ŋei ŋerep magu eŋe don iwa detpi, ewe bibi-inerop okangi, oŋaene qaeke.

Ra rokop don Suaine EaWane Kine Yesu Qesonkakoi34 Parisi eŋe detpi, Yesu wane donŋo Sadusi ŋei

eŋane don rara wane aŋaene ma wongeki, eŋewekuoka sari qeturaŋgoi, 35 Paki eŋano ŋine maneeŋe ra rokop don kito ebon ebon, oŋo Yesu liwekkamore iwa yale qesonka rake, 36 “Kito ŋebo ŋebon, rarokop don suaine diawaŋo ra rokop don wane numanatne, eao korop yuanone more, oŋo zok maneroprokop wawaine okane pamaike?”

37 Yesuŋo iwa yale olale rake, “Yemo iwa yaleŋora rokop don suaine okanmaike, ‘Ŋine Anutu wanesiminŋuniake, oŋo yemo suaineze, ŋine wet dereretsola so asu oŋa oŋaŋine so mali malipŋine, eakoropka Waomŋine Anutu wet maep okankaikei.’38 Yewaŋo ra rokop don suaine so wele okanmaike.39 So naba tu ra rokop don mane wele okanmaike,eŋe yalineka, yemo iwa yale, ‘Ge geŋonane gan-maike, kop yalewaka ŋei kimakopŋone eŋane okan-ganiake’ 40MosewaneNuma korop, so propet eŋanedon yemo, ra rokop don etke iwa eto kine qepotke-mamik.”

Yesu Eŋe Mesia Wane Kinane Parisi Qesononge

41 Parisi eŋe wanok nagu sari wekuoka qeturagemetpi, Yesuŋo qeson one rake, 42 “Ŋine Mesia Anu-tuŋo birakayake, ea wane daleo wetkemami? Eŋemaŋane qerakine?”

Raki eŋe olale rakoi, “Eŋe Dawit wane qerakine.”43 Rauso, Yesuŋo qesonone rake, “Pakimo, onoka

wane Asuŋo Dawit wetino motki, ‘Waom’ orake?Onoka wane Dawitŋo raki qekoi,44 ‘Magak Waomŋo naŋane Waom Mesia olale rake,

“Ge iwa naŋane wonno zonom gorop metmagenom, na geŋane ŋabakopŋone kieŋo-nane bango bira onikale.” 45Dawit eŋeMesiawane ra more, ‘naŋaneWaom’ orakeo, yemoŋine daleo Mesai eŋe Dawit wane ŋaboine,ŋeika rau rap? Ea mi kopkeke!”

46Raki detpi, ŋei maneŋo ewekemore, Yesu wanedon turuŋine weku mane mi mainge olatkoi, pakisokaiwe ea ŋine kieke, ŋei maneŋo Yesu qesonkaqesonka eamo ŋado mi okangoi.

23Yesuŋo Ra Rokop Don Numa Kito Ebon Ebon Ŋei So

Parisi Eŋane Girem Rake1 Pakiso, Yesuŋo ŋei ŋerep magu so dokoine

edane rake, 2 “Ra rokop don kito ebo ebon so Parisieŋe Mose wane met metko mere, ra rokop don sonuma wane kine mainge okanmami. 3 Eso, ea waneeŋe yeye kine kine mane makei wane ŋidanbi ŋineaŋaene teweke makei, ŋo enŋene gege mageene,eamomisuk mogaton okangei, onoka wane eŋe donra okanmami, ea edommi magare okanmami. 4 EŋeAnutu wane ra rokop don ea eŋane don takotkeratogoleu paki, so aboŋ umatne ea, nagonge mawaŋei ŋerep eŋane romonene kutno more makatakeumet okanmaike, ŋo edom yemo mane mi ewekeupaki meteene bira more umat ea qesiŋone moretewekokanmami. 5 Yeye kine kine korop ma okan-mami yemo, ŋei ŋerep edo deŋoka onikei waneokan okanmami, kau, eŋe Anutu Wane papiao donkebaŋine kebaŋine pamaike, ea laseine suaine eaoqewatke ware mawa, meeno so kabirimeno ŋamotyale mau, wa met okanmaike, paki, kaulukkei,takotene kiroine ea wane mezeno kibi kine kinekiroine mau paki mage okanmami, ŋei ŋerep edokau paki, eweene kitokei waneka. 6 So eŋe metmet maine eaoka, epa kebu ma nene naso eao, soYuda lewa lewaŋ urumgo mesikei wane, zok simi-leon okanmaike. 7 Eŋe nalu qole nagu okanmami,ea wane sobeŋino eweene kitou paki kaiwe maineedanikeiwane, so ŋei ŋerep edo ‘Kito ŋebo ŋebon’, yale edorakei wane, simileene zok pa ebonmaike.8 Naŋane dokone ŋine yemo, ‘Kito ŋebo ŋebon,’ŋidorakeiwanemisukwetkeki so rakei, onokawane,ŋine kima kimaŋoka korop kima okannagu gemami,so kito ŋibo ŋibon ŋine wekuku gemaike, yemo nae,ea wane yale okangei. 9 So ŋine, nae dokone, iwakepeo ŋei mane ‘Magak’ misuk orakei, onoka waneŋine Magaŋine weku mo qeliwo gemaike. 10 Me‘Ŋetne mama’ ŋidorakei wane misuk rakei, onokawane ŋinane wekuku ŋetne mamaŋine gemaike,yemo Mesia, Anutuŋo birakaki ketke. 11 Ŋinanekeuo ŋine suaine mane geake, eŋe ŋinane qelitmama geake. 12 Mane eŋe oŋomka suaine mawanaguki, eŋe baŋ Anutuŋo maket birakayake, so

Page 29: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 23:13 26 Mataio 23:36mane eŋe oŋomka maket bira naguki, eŋe baŋAnutuŋo mawa suaine birakayake.

Yesuŋo Parisi So Ra Rokop Don Wane Kito Ebo EbonWane Kine Tilakonge

13 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon, so Parisi,ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine qeli gegetogon wake waket wane madetine ŋei ŋerep eŋanekaiteno kito wonge okanmami, ŋo siluŋ ŋine ŋidombaŋ mi wakesikei, so ŋine ŋei ŋerep natne eŋewakesikeiwane okanbi, ŋine rawet onbi mi waketokanmami! 14 Yai, ra rokop don kito ebo ebon soParisi ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine kosimala eŋane kat matene isi one more kobu omakonokanmami, paki meŋe meŋen kiroroine meŋenkaupaki, sotŋine ea kawetke okanmami, onoka waneŋine yale okan okanmami, ea wane turuŋine yemobaŋ wikile qotkokoine maratkaikei!

15 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋinekaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine sekiwoka kiwetkitare ariu paki, lobo kepe lolike ari more ŋeimdeweku mau wetne maingemaike. Wetne maingekiwoŋine mau ŋinŋino takotkeki paki, eŋe maneropŋinŋinerop sora gerep wane biŋek okangei!

16 “Yai, numa alakan deŋine pilik pilikine, ŋinekaulukkei! Ŋine iwa yale edan okanmami, ‘Ŋeimaneeŋe Bakom Urumgo mode more ra togoleakeo,yemo wele midaine, ŋo eŋe Bakom Urum koto wesiaboŋŋo mamaine metmaike, ea modeki paki, ra to-goleakeo, eaŋoyemomainewele.’ 17Ŋinedepilik, soqelaŋ qeliŋine nau! Diawaŋo manerop Anutu wanedeo wele okanmaike? Wesi aboŋ Bakom Urumgometmaike ea wele me? Anutu wane Bakom Urumsuaine, eaŋo wele? Ŋine mo detmami, Anutu waneBakom Urum kotino wesi aboŋ metmaike, yewayemo Anutu wane yaup kine kine yauwine okan-maike! 18 So ŋine yaleka iwa yale weneŋ ra edanokanmami, ‘Ŋei mane eŋe aratao modeki paki ratogoleakeo, yemo wele midaine okaniake, ŋo maneeŋe arata kutno soe soep pamaike, eao modeki pakiratogoleakeo, yemo eŋe ramaike, yale okaniake.’19 Ŋine deŋine pilik pilikine! Diawaŋo Anutu wanekaitko me deino wele okanmaike? Soe soep eaŋoweleme? Me arataŋowele? Ŋinemodetmami, nenekine kine me soe soep aratao metmaike, yewaŋokamaki soe soep ea Anutu wane biŋek okanmaike.20 Eso, ea wane ŋei mane eŋe aratao mode more ratogoleake, eŋe donine ma togole more arata weneŋra togolekaki paki, kutno soe soep bakom pamaikeea, weneŋ korop ra togolewaremaike. 21 So ŋeimane eŋe Anutu wane Bakom Urumgo modeki pakira togoleake, eŋe donine ea Anutu wane BakomUrumgo ra togoleki paki, so eŋe Bakom Urumgowelaine gemaike, Anutu weneŋ ra togoleake. 22 Soŋeimane eŋe qeliwomodeki paki ratogoleake, yemoeŋe Anutu wane metmet, so metmet ea wane kutnometmaike, eŋane weneŋ ra togoleake.

23 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋinekaulukkei! Ŋine isi ŋei nau, aŋaŋine etke! Ŋineeuo ŋine si zaguk yauwine, arerewa, so izaŋ saiyokkine kine eu wane aboŋ eamo ŋine mapokeu paki,10magumaneAnutuwanebiŋekmet okanmami, ŋoŋine Anutuwane ra rokop don nat paromine kakapasuaine mane, ea mo yeine qeliŋ waremami, yewamo numa wele, ra makoboe one, mauluk qeuluk,

so mali malip eamo qeligeu, yeine ket okanmaike.Ŋine iwa koropka siluŋ togole zonomgorop ra rokopdon suaine pamaike, ea maine mogat warekei, so rarokop don natne pamaike, ea eŋe yale waka misukqeliŋgei. 24Numa alakan deŋine pilik pilikine! Ŋinezeŋet so sip kine kine nigatnemde, eamo surok ŋinoŋine ma birau yeine ari okanmaike, ŋo ŋine kamelosom suaine, surokŋine koto, eamo mi ka more,ŋine yewarop siluŋ weneŋ qotkeu, kotoŋino ketokanmaike!

25 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisiŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine laseŋine sopletŋine solaineka sauk okanmami, ŋo kotine yemokobu mama wane tanik manik so sola ŋinane similemogare gege, eaŋo qewatkeu watke pa waremaike.26 Parisi, ŋine deŋine pilik pilikine! Lase kotinoonokakaŋo metmaike, ea alakane saukeu qoeki,ŋado solaine ea baŋ yaleka libe qeake!

27 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisiŋine kaulukkei! Ŋine aŋa ŋine etke isi ŋei nau!Ŋine deŋesere solaino yemo touk so si zikotne kitomauluk okan mageu dun dun paki kamami yale,ŋo kotino yemo ŋei seu seunane setne so kinekine gotototneŋo watke pamaike. 28 Rokop wekuyewaka ŋine solaŋineŋo yemo ŋei ŋerep eŋanekaitko wakonbi maine ŋunmami, ŋo kotoŋino yemoisi so ra rokop don qepapka qepapka borikineŋo eaŋo watke pamaike.

Yesuŋo Kakarauk Wikile Teine Marat Kaikei Wane,Kito Ebo Ebon So Parisi Eŋane Rake

29 “Yai, ra rokop don Kito ebo ebon so Parisiŋine kaulukkei! Ŋine aŋaŋine etke, isi ŋei nau!Ŋine propet eŋane deŋesere matene maulukei paki,maine mamami, so ŋine ŋei dereret korop eŋanedeŋesere ea maine mau kibi maepinerop okan-maike. 30 Paki iwa yale ra okanmami, ‘Ŋene asoŋabokopze gekoi, naso yewao mokaka gekone ra,yemo ŋene eŋe okangoi, yale mi okanŋem rap,paki propet mane me enguŋem rap.’ 31 Eso ŋinewelekatne ra wakone ramami, ŋeiwa mo soginopropet enguwi seukkoi, eŋane ŋosa wili wiliene,eamo ŋine iwa! 32 Ea wane ŋine aso ŋabokopŋinesot takotki takot kutno kutno kieke okane sari gekoi,yale waka okane arimageu qoeake! 33 Ŋine komasuabit nau, so koma ea wane gipolekoune! Ŋinesotŋinane turuŋine sora gerepko kesikei wane, nasobomileki diawao ari siukwarekei? Ea mo numamane mida! 34 Eso ea wane na rawe detpi, na baŋŋinano propet so ŋei dereret korop, so kito ŋiboŋibon taleonbe sarikei, ŋine eŋanoŋine natne baŋenguwi seukkei, natne kibeŋ qabego engukei, sonatne lewa lewaŋ urum ŋino kumanamŋo enguwipaki esop onbi, mat suaine maneo ŋine mat maneoyale ari okanikei. 35 Ŋei sotene midaine engukoi,eŋane turuŋene yemobaŋŋinane kutinowapayake.Abel sotine midaine eŋano ŋine kieke kawali qe sarimage Zekaraia, eŋe Barakia wane gipole, BakomUrum so arata keuetno qekoi. 36 Na ŋidanbe detpi,so ea wane turuŋine kakarauk, yemo baŋ ŋei eagekoi, ŋinano wakon wareake!

Yesuŋo Yerusalem Mat Wane Arokke

Page 30: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 23:37 27 Mataio 24:2937 “Yerusalem welaine, Yerusalem welaine! Ge

propet enguwi seukeu, Anutu wane qelit ŋei we-siŋo kito pelek onmaine, Anutuŋo geŋano taleongisariu! Naso baŋem naso baŋem tiakŋo medewek-oune woworap one more qingimineŋo maputu-lake korauton okanmaike, yale noŋo geŋane ŋeiŋerep magukopŋone meteneŋo koraut ongalaneokangole, ŋo ŋine siluŋ mi qeliŋgeu, koraut on-gole! 38 So detlukkei, ea wane mat urum ŋineyemo baŋ komu komune qeliŋkawe bori more, waruqetusiake. 39 Na welekatne iwa yale rawe detpi,ŋine koso na manerop baŋ mi nane more, ge arimage baŋ naŋane kine kauluke more raikei, ‘Ŋeiyewa eŋe Waom wane eŋetko sariake, Anutuŋo eŋemaulukka more mosopkakep,’ yale rau paki, nasoyewao nanikei, so kine kine menageake.”

24Yesuŋo Bakom Urum Din Bun Wiriakane Don

Edange1 Yesu eŋe Bakom Urumgo ŋine qelige ket ariki,

dokoine eŋe eŋano ari more BakomUrumwanematea sikankakoi. 2 Paki eŋe done iwa mainge edanerake, “Maine, ŋine mat so yeye kine kine iwa koropmaine metki kawaremami, me? Ea wane na iwawelekatne ŋidanbe, wesi iwa mane qelingeu metmetino mi mesiake, eŋe baŋ din bun kito pororokeman gili gala qakeu korop kesiake.”

Umat So Wikile Kine Kine Wakoniake3 Yesu eŋe Oliwa Bonagao metki, dokoine eŋe

enŋeneka sariu paki, bonepko mere olale rakoi, “Geŋedannom detŋem, kine kine iwa korop ea baŋdango wakoniake, so masi tanik daleo wakone pakige sari lotkekene so, kepe nasoine qoeake?”

4Yale rau, Yesuŋo edange, “Diam seleleinemakei,paki ŋei natne misuk detonbi wet masiuk okanŋunikei. 5Onokawane ŋei loutne eŋe baŋ sariu paki,naŋane eŋetne nora rakei, ‘Na Kristo!’ yale rau paki,ŋei ŋerep loutne baŋwetenemasiuk warekei. 6Ŋinekawali wane ukatne ososop sariki desikei, so kawaliwane don kisiineŋo yemo eri abaran sariake, ŋosiluŋ iwa yale detpi, ŋine misuk qisekei, masi kinekine yaline yemo yaup qeqe ruruineka wakoniake,ŋo eŋe kepe nasoine qoeakane, ea mi wakoniake.7 Kepe baŋem kepe baŋem ŋei eŋe edomka ŋabanagu yaku aito okanikei, ŋei waom mane wanedokoine eŋe, ŋei waom mane wane dokoine eŋeropyaku ŋaba nagu okanikei. Yewao baŋ bodi suainenatne wakone paki, memeaŋo kepe baŋem koroprokopke ari ma sari ma okaniake. 8 Masi Kinekine ea korop, yemo ŋerep maneŋomedepmikepkamayakane gae maki wikile detmaike, ea wane rokopikopka wakoniake.

Luke Tebaon Okane Engu Kito Okangei9 “Pakimo ŋine baŋ ŋibu lukŋune more,

waraŋŋune ari biraŋunbi wikile ŋibongei, soŋinguwi seukkei, kepe baŋem ŋei ŋerep koropeŋe baŋ naŋane rau paki ŋabaŋune qaisik ŋungei.10Naso yewao, ŋei ŋerep loutne eŋe mali malipenekorop qeliŋ warekei, eŋe baŋ edomka qom kipokokan nagu more ŋaba nagukei. 11 Yale okane geu,propet isisine loutne wakone more, ŋei ŋereploutne wet masiuk okanongei. 12 Masi yaline

okanbi borikineŋo baŋ korop sua ariki, ŋei ŋerepkorop eŋe wet maepene baŋ qelige kima kima miokan nagukei. 13 Ŋo ŋine togogole more malipkaokoramageu naso qoeake, ŋine baŋ koso Anutuŋoqesiŋongi gege togon maikei. 14 So qeli gege togondon iwaŋo baŋ kepe baŋem korop ra qelaŋanbi, ŋeiŋerep korop eŋe detwareu mo, kepe wane naso baŋqoeake.”

Masi Mado Madoŋine Wakoniake15 “Ŋine baŋ kine mane mado madoŋine borikine

matali qetaliinerop, ea kakei, mokaka sogino propetDanielŋo rake, ea Urum Kobekine kuneŋine eaookorayake.” (Daporapot ŋeine, ge bororom daporekine daleo pamaike, ea detlukaikene!) 16“Pakiso, ŋeiŋerep Yudia kepeo gekei, eŋe wie more kaet bona-gao arikei. 17Ŋei mane matinane bakine kutno oko-rayake, eŋe zinge ketmat koto wa aboŋ kine kineinemisuk mayake, wane kawali yuankayake. 18 Ŋeimane euo geakeo ŋine zinge matko ari takotinemi mayake eŋe yeine qelige kakaka ariake! 19 Yai,naso yewaoŋerepmedepŋatkorop, somedep abubuŋamu nenerop eŋe baŋ daleo okangei? Kawaliyewao yuanoniake. 20 Anutu meŋenkau detki ra,ŋine baŋ kaet wie more koya nasoo me QezarekNasoomainemi ariu rap! Kawaliŋo koya nasowako-niake, ŋine wikile suaine wakon ŋuniake. 21 Nasoyewao, kakarauk wakoniake, yemo zok maneropmi wakone pa sari mageki, kaiwe naso imdaka baŋwakoniake. Me koso ŋado kine kine yaline miwakoniake. 22Ŋo siluŋ Anutu eŋe wikile kaiwe nasoea wane zaleine mo ma bomile wareke, eŋe yale miokange ra, yemo ŋei ŋerep maneŋo gege eamo miwakongi rap, ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge,eŋane raki paki, Anutu eŋe baŋ kaiwe naso ea mabomileake.

Anutu Wane Ŋei Isisine Wakongei23 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidane rayake, ‘Kau,

Mesia iwa metmaike!’ Me, ‘Eriwa metmaike!’ Yaleraki detpi, wele misuk okaniake. 24 Onoka wane,Mesia isisine so propet isisine baŋ wakonikei paki,eŋe baŋ masi togogole so masi kuneŋine maikei,yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ma wesakonge, eŋe maineisione more, wet ma siuk okanonbi eŋe yale waka raokanonikei. 25 Detmami! Na don ea naso eŋe yekapaki, alakane ŋidanmaile.

26 “Me ŋei natne edo ŋidane raikei, ‘Kau, Mesiaeŋe kepe yaup papaino, ŋei mi gegine, ea gemaike!’Rau, ŋine ea misuk arikei, me eŋe raikei, ‘Kau,Mesia eŋe iwa siuke metmaike!’ Rau, ea detpi welemisuk okaniake. 27 Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋsariake, yemo qilap yale qeliwo walatakki kepe sa-sainoŋine kilitike ari kepe ketmaikeo, qe okanmaikeyale didiwo wakoniake.

28 “Ea wane rokoune, yemo iwa yale, yewao meyewao kine kine seuseune mane wane pareŋine pa-maike, eao gaubaga eŋe sari lewaŋ okanmami,Mesi-aŋo sariakane nasoine eŋe maine mi ma suikeake.

Ŋei Wawainane Gipole Sariake29 “Naso yewa, baŋ kakarauk kine kineine ea

woroŋ woroŋ qe more teba ketki, ea wane ŋadinomi azoŋgika, kepe deinemupke panamaniake, mesoeŋe baŋ koso menerop mi qelaŋaniake, serekin eŋekorop qeliwo ŋine baŋ buratke kepo ket warekei.

Page 31: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 24:30 28 Mataio 25:11Paki kine kine zonom korop qeliwo pamaike, eabaŋ ukat ma esopongi numaene qeliŋka warekei.30 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipolane kibi so qeli ewezonom qelaŋaninane tanikine baŋ qeliwo wakoni-ake, pakimo, kepe baŋem ŋei ŋerep magune ma-gune ge arimami eŋe baŋ arokkei, paki baŋ kau, ŊeiWawainane Gipole eŋe qeliwo kezoŋ kutno togogoleso qeli ewe zonomine kakapa suaine, earop sariake.31 Romon kakapa suaine baŋ arokeake, paki eŋebaŋ eŋine aŋelokoune taleongi, kepe baŋem kepebaŋem lolike ariwarekei, paki eŋe baŋ eŋine ŋeiŋerep magukoine ma wesakonge, ea korop kepesotakine maneo ŋine, kepe sotakine maneo, yaleebu qeturaŋ onwareake.

Fik Eki Ea Wane Kine Ŋine Weneŋ Desikei32 “Qeligeu, fik eki eaŋo kine kito ŋidangi desikei,

eŋe qogine korop wisika wisika okange, gunulemore kieke metine motkimo, ŋine dere ramami,‘kaiwe okorayakane’ , naso ea mo bomilemaike,33numa weku yewaka, ŋine kine kine korop iwa kaupaki, ea ŋine baŋ desikei, naso mo bomilemaike,mo kiekeakane ewekmaike. 34 Iwa yale desikei! Ŋeiŋerep iwa gemami, eŋe korop mi seukwarekei, eŋeika geu, kine kine korop iwa wakon wareake. 35Qeliso kepe ere baŋ mida lele arikeik, ŋo, naŋane donyemo baŋ mi mida lele ariake.”

Ŋei Maneŋo Kaiwe Naso Suaine, Ŋei WawainaneGipole Sariakane Mi Detmaike

36 Yesu eŋe koso manerop iwa yale rake, “Ŋeimaneŋo mi detmaike, dango kaiwe naso suaine eabaŋ bomileake, me aŋelo qeliwo gemami, eŋe midetmami, me Gipole eŋe yalekami detmaike, Magakeŋe wekuŋo bonep naso ea detkamaike. 37 ŊeiWawainane Gipole sariki baŋ, Noa wane nasoo masiokangoi, kop yale waka okangei. 38 Eŋe DokuQakum lotkeakane nasoine mo bomileki, yemdakaŋei ŋerep ŋara so doku nekoi, ŋei so ŋerep meteau au okangoi, yale okane arimageu, nasomde eakabomileki, Noa seki kotino wa ketke, 39 ŋo eŋe daleowakonmaike, eamo mi dereret gegeu, Doku Qakumeaka lotke more weŋseŋgi, korop mida sololoke ariwarekoi. ŊeiWawainane Gipole sariake, naso yewaomasi yalewa eŋe baŋ wakoniake. 40 Naso suaineyewao, ŋei etke ere baŋ euo uratama okorauk,manebaŋ Anutu maine mayake, ŋo mane baŋ qeliŋkakiŋadine okane yeine mesiake. 41 Ŋerep etke erebaŋ ŋara kipelek kipeleko ŋara mauluke okorauk,mane baŋ Anutuŋo ma ariake, ŋo mane baŋ yeineqeliŋkayake, paki eŋe baŋ ŋadino biŋek okaniake.

42 “Ea wane ŋine diam togogole makei, onokawane, ŋine mi detmami ma nasoo ŋinaneWaomŋine eŋe baŋ sariake. 43 Iwa ŋidanbe desikei,mat welaine eŋe kobu mama maneŋo sariakanedetki paki, wisika geakeo, yemo kobu mamaŋomatine koto maine mi rabarake wakesiake. 44 Kineyalewa pamaike, ea wane ŋine yale waka wet wisikageu paki, diamŋine seleleine naso baŋem ma moreeweke gekei, onoka wane, Ŋei Wawainane Gipoleeŋe baŋ naso mane qoeki, ŋine mi detpi, eaoka eŋesariake.

Urata Ŋei Maine Me Urata Ŋei Borikine EraneDonkisi

45 “Pakimo maŋo urata ŋei maine so dereret ko-ropgemaike? Ea edanbedesikei! Eŋeŋeiwekuyemoware wareineŋo urata ŋei natne eŋane ŋetneenebirakaki wareone geki paki, ŋaraene nasooka ebonokanmaike. 46 Urata ŋei ŋetne eŋe urataine eamayakatne ware gemaikeo, yemo ware wareineŋozinge matko sariki paki kakimo, eŋe zok wetpesekdet okanmaike! 47 Na welekakatne ŋidane detpi,ware wareineŋo urata ŋei yewa baŋ ŋetne birakaki,eŋine aboŋ kine kineine korop ea wane ware wareokane geake. 48 Ŋo mane eŋe urata ŋei qotkoinegeakeo, yemo eŋe oŋomka iwa yale rayake, ‘Naŋaneware warene eŋe ikopka mi zinge sariake, eŋe baŋnaso kiroine gemage zinge sariake.’ 49 Eso eŋe yaleraki paki, urata ŋei kima koune baŋ kieke engukito okaniake, so ŋara neake, so doku togole neneŋei eŋerop doku neake, 50 eŋe yale okane more,eŋane nem niget okane nasoine mi dere gegeki,urata ŋei ea wane ware wareine eŋe naso natno baŋmi detki zinge sariake, 51 sariki paki, ware wareŋourata ŋei ea baŋ matalika more tiŋ tuŋ kitatkaki,sisi sisi okangi ma biraki ket isi ŋei qotkoine eŋeropsora gerepko geake. Ŋei yewa eŋe aŋaene etkekayewao eŋe baŋ wikile suaine manerop dere, ŋetwarik warik ki gekei.”

25Ŋerep Natawen Ten(10) Eŋano More Don Naŋengo

Rake1 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Baŋ naso yewao,

qeli ewe zonom so gege togon wane numa eamoiwa yale, ŋerep ten edo lamene dokune weneŋmau paki, ari ŋerep mane wane ŋaone zokit musemusen mayakane, eŋe sariki, maratkaikei wane aritomakakoi, ea wane rokop wakoniake. 2Ŋerep 5 eŋeqelaŋ, ŋo 5 eŋe dereretenerop. 3Ŋerep ea qelaŋ, eŋelamene setneka makoi, ŋo dokuene mane mauneweneŋ mi makoi. 4 Ŋo ŋerep ea dereretenerop,eŋe lamene setno dokune wat watko qeu ketki sodoku beloŋ mane maune weneŋ ma arikoi. 5 Ŋerepŋaonemusemusen zokit mayake, eŋe esatkami sarilotkeki, eŋe tomaka metpi, setene pelekki, umunturuk qe wete sa met mage, ket kulu seu seune yalepakoi.

6 “Pamageu, goiŋ banine okangimo boka wokamane iwa yale sarike, ‘Ŋerep ŋaone muse musenzokit mayakane eŋe mo iwa! Sariu paki maratkau!’7Ŋerep ten eŋe mo kiŋziŋ kaŋzaŋ wieu paki lamenemaulukkoi. 8 Pakiso, ŋerep qelaŋine eŋe der-eretenerop ea edane rakoi, ‘Ŋinanoŋine dokunenatne ŋene ŋebonbi, onoka wane ŋenane lam mokoma waremaike.’ 9 Rau, ŋerep dereretenerop eŋemainge rakoi, ‘Midaka iwaŋo ŋine so ŋeneweneŋmirokopŋoniake, ŋine merewao ariu paki, ŋine ŋidomdokune ŋine qoleu.’ 10Eso ŋerep qelaŋine eŋemo eamere wao dokune natne qolekeiwane arikoi. Ariuariuso, eaka ŋerep ŋaone zokit musele mayakaneeŋe sari lotkemaike, pakiso ŋerep dereretenerop 5,eŋe eweke metkoi wane, eŋerop weneŋ maratkau,ŋara soep ze paki ŋerep zokit maki nekeiwane eaarikoi. Ari mat kotino waketpi ŋei eŋe madet mo eakitokoi.

11 “Ŋado ŋerep qelaŋine 5 eŋe lotke more bokarakoi, ‘Suaine suaine! Madet lalage ŋebonnom

Page 32: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 25:12 29 Mataio 25:44uŋem!’ 12 Ŋo ŋerep ŋaone eŋe doneene maingeedane rake, ‘Nawelekakatne ŋidanmaile, na ŋinemidetŋunbe paki, zok ŋaŋae ŋunmaile.’ ”

13 Pakiso Yesuŋo edane rake, “Ea wane ŋinewetŋineŋo diam seleleine mau paki gekei, onokawane, ŋine eŋe ma kaiweo me ma auao suaineŋineeŋe sari lotkeake, ea ŋine zok mi detmami.”

Urata Ŋei Karewe Eŋane Kine14 “Ŋei Wawaine Gipole sariakane nasoo, rokop

iwa yale wakoniake. Ŋei maneŋo mat maneo ari-akane okangi paki, urata ŋeikoune edoraki sariu,kine kineine warekei wane matoke kuteno motke.15 Eŋe urata ŋei karewe dereretene so zonom enanerokopko detone more wesi ebonge, Ŋei mane eŋewesi 5 tausen kina (K5, 000) mange, ŋo mane eŋetu tausen kina (K2, 000) mange, ŋo mane eŋe wantausen kina (K1, 000) mange. Pakiso, eŋe mo eabiraone more numa arike. 16 Urata ŋeiwa K5, 000make eŋe ariki paki, ikopka wesiine ea urata mangi,eaŋo kiatki koso K5, 000 magu mane wakonge.17Numaweku yewaka urata ŋeiwaK2, 000make, eŋewesiine urata mangi, eaŋo kiatki koso K2, 000 magumanewakonge. 18Ŋo urata ŋeiwa K1, 000make, oŋoyemo ariki paki, kepeo lom maki pakiso, suainanewesi ea lomgo dukke.

19 “Naso kiroroine gemageki qoeki, ea waneŋadino urata ŋei yewa eŋane suaine ene eŋe kosozinge sarike paki, eŋeropwesi ea wane donmaulukeaukei wane qeturaŋ onge. 20 Urata ŋeiwa K5, 000make, eŋe koso K5, 000 magu mane earop masarikipakimore rake, ‘Suaine, ge K5, 000 ningone. Kanom!Na koso urataine mawe K5, 000 magu mane iwawakonge.’ 21 Olatki, suaineineŋo rake, ‘Ge uratamauluke makone, ge urata ŋei mayakakatne, soaŋa tewe tewek korop! Ge kine kine nigatne eawane urataine mayakakatne mauluke makone, esoea wane noŋo baŋ kine kine suaine ea wane warewareine biraganikale. Ge sari saketnom paki, naropwet pese detnom!’

22 “Pakiso, urata ŋeiwa K2, 000 mange oŋo sarisaketki paki olale rake, ‘Suaine, goŋo K2, 000ningone. Kanom! Noŋo urataine mawe K2, 000magu mane koso iwa wakonge.’ 23 Raki warewareineŋo olale rake, ‘Ge urata mauluke makone,ge urata ŋei mayakakatne, so aŋa tewetewek korop!Ge kine kine nigatne eawane uratainemayakakatnemauluke makone, eso ea wane noŋo baŋ kine kinesuaine, ea wane ware wareine biraganikale. Sarisaketnom paki, narop wet pese detnom!’

24 “Pakiso urata ŋeiwa K1, 000 make, oŋo sarisaketki paki olale rake, ‘Suaine, na geŋane kinedetmaile, ge ŋei togogole, ge goŋom ŋara metnompaki eaŋine mi lokak okanmaine, so goŋom witwoune yasonom paki, eaŋine mi ma sari magukokanmaine. 25Na kaetnange, eso ea wane na ariwepaki, geŋane wesi ea kepo dukewa pake. Kanom!Geŋane wesiŋone mo iwa manom.’

26 “Yale olatki, suaineineŋo iwa yale olatke, ‘Geurata ŋei borikine so taboŋ gege! Ge iwa yaledetkone, na noŋom ŋara metpe paki, ea ŋine milokak okanmaile, me na noŋom wit woune yasowepaki, ea ŋine mi ma maguk okanmaile, yale me?27 Ea maine, ge naŋane yale detnom paki, naŋanewesi ea wesi urumgo motnom rap, pakimo edo mau

sua leule okangi, na zinge sariwe paki, ea koropkasisine weneŋ mawe rap. 28Wesi iwa omakkau paki,ŋeiwa ten tausen kina (K10, 000) magemaike, eŋemanbi. 29Ŋeimane eŋe kine kinemangoi, eamagekima leule manbi, eŋe baŋ morian manerop wakonkamangi mageake, ŋo mane eŋe kine kine mangoi, eami ma leule more, siluŋ nigagatnmde mageake, eabaŋ omaka ariu, eŋe yaup geake. 30 Urata ŋei bauwawaine yaline yemo ma birakau, ŋadino panamankoto kesiake, yewao eŋe baŋ aroke more, ŋetneŋowarik warik ki geake.’

Ŋei Wawainane Gipole, Ma Wakon Ma Wakon Na-soine

31 “Ŋei Wawainane Gipole, eŋe Ŋei Waom yaleokane sariake, naso yewao, eŋe so aŋelomagukounekorop eŋeropweneŋ sarikei, paki eŋe baŋŊeiWaommet metine qeli ewe zonom gorop ea wane kutnopese mesiake. 32 Metkimo, kepe baŋem ŋei ŋerepkorop eŋe baŋ eŋane kaitko sari lewaŋgei, paki moeŋe baŋ mapokongi, magu etke okangei, lama warewareŋo lama noniŋ eŋane koruo ŋine mapokon-maike, ea wane rokop mapokoniake, 33 mapokonemore, lama eŋine wonino biraoniake, ŋo noniŋyemo kanaino biraoniake. 34 Pakimo ŋei waomŋobaŋ ŋei ŋereppa woninoken okorakei, ea iwa yaleedaniake, ‘Ŋine naŋane Maganeŋo mosop ŋunge,sariu paki, qeli gege togon welaine okanbi, eamomokaka qeli so kepe ma wakon ore more, ŋinanebiŋek mauluke motke. 35 Na ŋara wane seukewe,ŋine ŋara gume nangoi, doku wane qomne ser-erekki, ŋine doku ninbi nekole, na ŋei kuneŋineyale sariwe, ŋine neu matŋine kotino biranangoi.36 Na lawam gewe, ŋine takot laplap ramunangoi,na zoma nangi, ŋine warenangoi, na mulap urumgometpe, ŋine qelipkenan okangoi.’

37 “Ŋei koboboine eŋe baŋ iwa yale maingerakei ‘Waom, ŋene dango ganŋem, ge ŋara waneseukenom, ŋene ŋara gumegangone, me doku waneqomŋone sererekki, doku ginŋem nekone! 38 Nasodango ŋene ganŋem, ge ŋei kuneŋine yale sari-nom, geu matze kotino biragangone, me lawamsarinom, takot laplap ramu gangone! 39 Nasodango ŋene gaŋem, ge zomagangi ware gangone,me mulap urumgo metnom, ŋene qelipke ganokangone!’ 40 Ŋei waomŋo baŋ mainge edanerayake, ‘Na welekatne ŋidanbe, kimakopne ketkeleeŋane keuoŋine, ŋei wekumane kima maulukokankakoiwo, yemo ŋine na okannangoi yale okan-maike!’

41 “Pakimo, eŋe baŋ ŋei ŋereppa kanaino oko-rakei, eŋe iwa yale edaniake, ‘Anutuŋo soakŋunge,ŋine naŋane kaitko ŋine ariwareu! Ari more, Ma-gakŋo Satan so aŋelokoune eŋane gerep togogoledubukki zeki mauluke biraonge, yewao ket moregekei! 42Na ŋara wane seukkole, ŋo ŋine siluŋ ŋaramane mi ningoi, doku wane qomne sererekki, ŋinedokumi ningoi, 43Na ŋei kuneŋine yale sariwe, ŋineneu more mat ŋine kotino mi biranangoi, lawamgewe, ŋine takot laplap mane mi ramu nangoi, nazoma nange so mulap urumgo metpe, ŋine ware-nane more qelipke nan mi okangoi.’

44 “Yale raki, eŋe baŋ iwa yale olasikei, ‘Waom,ŋene naso dango ganŋem ŋara wane seukkone, medoku wane qomŋone sererekke, me ŋei kuneŋine

Page 33: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 25:45 30 Mataio 26:32yale sarikone, me lawam gekone, me zoma gange,me mulap urumgo metnom, gane qewoloŋ okangane more mi qesiŋgangone!’ 45 Rau, ŋei waomŋobaŋ iwa yale mainge edaniake, ‘Na welekatneŋidanbe, kimakopne ketkele gemami, eŋane keuoŋine ŋeimde wekumane kima mauluk okankakeiwane bauŋine waki walukkakoi, yemo naŋanebauŋine waki, na waluk nangoi okanmaike.’46 Pakimo ŋei iwa yaline, eŋe ea wane turuŋine baŋwikile papa togon eamarat kaikei, ŋo ŋei koboboineeŋe baŋ qeli gege togon matko arikei.”

26Ŋei Ŋetne Eŋe Yesu Qeu Seukeakane Rakoi

1Yesu eŋe don iwa korop rawareki qoeki, dokoineedan rake, 2 “Kaiwe etke, ea ŋinemo detmami, yewaqoekimo Aŋeloŋo Loloŋongi ŋara soep nemaŋkoi,ea wane taboŋ met met naso baŋ bomileake, pakinaso yewao Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ ŋeieŋane meteeno birakau, kibeŋ qabego biriŋŋo ra-sukaikei.”

3 Pakiso naso yewao, pris ŋetne so Yuda ŋei seleeŋe sari qeturage, Kaiapas pris suainane urumgolewaŋgoi. 4 Pakimo don pise more Yesu sanka malukkau paki, qeu seukeakane don aukoi. 5 Pakisorakoi, “Ŋene Loloŋon Loloŋon peada naso iwaomisuk okanikene, me ŋene okanŋem, ŋei ŋerep eŋekawali yau yaup baŋ qekei.”

Ŋerep Maneŋo Yesu Betani Matko Kelok Qoune Sim-ilerop Lewino Qakke

6 Yesu eŋe, Saimon kuku sele ŋei sogine momenaŋge, eŋane matko Betani yewao wa metke.7Metkimo, ŋerepmane eŋe beloŋmane kelok qounesimileteine, lewine suaine eaŋo qewat qewale, eamamore Yesu wano sarike. Yesu eŋe ŋara ne metki,eaka kelok ea qakki, lewino ket taukake. 8 Dokoineeŋe ea kau paki, sotene osike qesone rakoi, “Onokawane eŋe kelok iwa koropmatali maike? 9Kelok iwayemo motŋem ari, wesi suaine kiatki sariki mo, mamore ŋei aboŋene midaine maine ebonŋem rap!”

10 Yesu eŋe don rakoi, ea wane kine mo detkepaki edane rake, “Ŋine ŋerep iwa onoka wane rakitat okan kamami? Iwamomaine so kine kinewekumane, ŋerep eŋe na okannanmaike. 11 Ŋei aboŋenemidaine, eŋe yemo baŋ naso baŋem ŋinerop gearikei, ŋo na yemo naso baŋem ŋinerop mi gekale.12 Ŋerep eŋe yale okane more, kelok qoune sim-ileteine yewa solane qakike, yemo seukewe duk-nangei wane, ma eweknanike. 13 Na welekatne iwarawe detpi! Kepe baŋem don kisi iwa ra qelaŋanearikei rokop, ŋerep iwa okan nanmaike, eŋaneweneŋ detsoroke more, don kisiine baŋ rau suaariake.”

Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno BirakayakaneRake

14 Naso yewao dokoine 12 enŋenane keueno ŋinemane eŋetine Yudas Iskariot, oŋo pris ŋetne eŋanoarike. 15 Paki edane rake, “Na Yesu ŋinane metobirakawe, ŋine lewine onokaka ninikei?” Eŋe wesisetne, silwa 30, yale dapore mangoi. 16 Nasoyewaoka Yudasŋo kieke Yesu ma wakon kayakanenumaine dere mauluk okange.

Yesuŋo Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasoo DokoineEŋerop Ŋara Nekoi

17 Bret sap saune ea wane soda weku kaiwemane yewao dokoine eŋe Yesu wano sari qesonkarakoi, “Ŋene detmaine, ŋo diawao arimere, AŋeloŋoLoloŋonge ea wane Nasoo ŋara mauluke gingene?”

18 Rau eŋe edane rake, “Ŋine mat suaino ariupaki, ŋei mane maratkakei, paki iwa yale olasikei,‘Kito ŋebo ŋebonŋo ramaike, naŋane nasone mobomilemaike, wane naŋane dokoine so na ŋene baŋAŋeloŋo Loloŋonge Naso eao geŋane matko mereŋara nekene.’ ”

19Dokoine eŋeYesuŋodon edange, eawane rokopokane more, Aŋeloŋo Loloŋonge Naso ea wane ŋaramaulukkoi.

20 Kepe rarap okangi Yesu eŋine so dokoine 12,eŋe zakeo ŋara nekeiwane pese metkoi. 21 Ŋara nemere, eaka Yesuŋo rake, “Na welekatne ŋidanbe,ŋinane keuŋino ŋine ŋei maneŋo na baŋ ma wakonnaniake.”

22 Dokoine eŋe wetene boriki, kieke weku wekuqesonka rakoi, “Welekatne, Waom, ge naŋane ra-mainane?”

23 Rau Yesuŋo mainge edange, “Ŋeiwa metinebiraki narop lase wekuo ketki bretinema neake, oŋona baŋ ma wakon naniake. 24Ŋei Wawainane Gipoleeŋe yemo Anutu wane papaiaŋo ramaike, yale baŋseukeake, ŋo Ŋei Wawainane Gipole ma wakonkayake, ŋei yewa eŋe yemo turuŋine, yai, zokmaneropzinge maniake! Ŋei yewa eŋe nabok kotino ŋine miwakongirap, yemo mayakatne okangirap!”

25 Raki ma wakon kayake ŋei, Yudas, oŋo qesonerake, “Kito ŋebo ŋebon, ge naŋane ramainane?”

Yesuŋo mainge olale rake, “Mo ea, goŋom ra-maile.”

Yesuŋo Ruo Ŋara Gumeonge26 Eŋe ŋara nemetpi, eaka Yesu eŋe bret mamore

bakom kitoki paki, dokoine ebone rake, “Mau pakineu, iwa nae bikumne.”

27 Pakiso, eŋe wain lase ma more, Anutubakomine kitoki paki, dokoine ebone rake, “Ŋinekorop iwa neu, 28 iwamo nae weŋemne, ea wanera more, Anutuŋo ŋinerop tako rakot geake.Naŋane weŋemne yemo, ŋei ŋerep korop ŋinaneborikineŋine saukeakane qake kesiake. 29 Naŋidanbe detpi, na baŋ koso ŋinerop wain iwamanerop mi nene, yaupka ge arimage, kaiwe nasoyewaonawainmusele, ea ŋineropweneŋMagananegege togon kotino nekene.”

30 Yale rakiso eŋe aŋelo loloŋon loloŋon waneeŋet somiti okanbi paki,matkoŋine ketmore, OliwaBonagao arikoi.

Yesu Eŋe Petoroŋo Bisop Kayakane Olatke31 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ruomde

iwao, mali malip ŋine korop baŋ pelekki, na qeliŋ-nane kaet ari warekei, onoka wane Anutu wanepapiao iwa yale ramaike, ‘Anutu eŋe baŋ lama wareware qeki paki, qe kuruŋonbe, lama magu koropŋobaŋ kakak nagu ket yeo yeo qiŋ qiririŋ ari warekei.’32 Ŋo na seu seuo ŋine wisikae wiewe paki, na baŋGalili kepeo alakane ŋibonikale.”

Page 34: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 26:33 31 Mataio 26:6633 Petoroŋo aŋage olale rake, “Natne eŋe korop

geŋane detpi boriki biragane ari warekei, ŋo nayemo baŋ mi biragane arikale!”

34 Raki, Yesuŋo Petoro girem don olale rake, “Nawelekatne iwa golatpe detnom! Tiakŋo mi bokaki,ge ruo yewao atak karewe bisopnane more raikene,‘Na eŋe mi detkamaile’ ”

35 Petoroŋo togolemainge rake, “Na geropweneŋseukkaleo, na siluŋ geŋane bisopke mi raikale, naeŋe mi detkamaile!”

Pakiso dokoine korop eŋe qesiŋka don don wekueaka rawarekoi

Yesuŋo Getsemane Saromatko Meŋe Meŋen UrataMake

36 Pakiso, Yesu eŋe dokoine eŋerop rome saromatmane, eŋetine Getsemane, yewa ari more edanerake, “Ŋine iwa metpi, na eriwa ari meŋenkawe.”37 Eŋe Petoro, so Zebedi wane gipoletkine etkeweneŋ ebuki arikoi. Ariu paki qomine umarekiwikile suaine detke. 38 Paki edane rake, “Kotonoumat zok kakapa suaine, eaŋo ki pelek naniakaneokanmaike, ea wane ŋine iwa narop weneŋ wetwisika mere, diam maikei.”

39 Yale edane more, eŋe eri ekeket biraone arikipaki, eŋe eŋineka meine ket kepo kito more iwayale ra meŋenkake, “Magane, ge detnom iwa maineokanmaikeo, yemo wikilane lase iwa oma nannom!Ŋo siluŋ naŋane don mida, geŋane don togoleake.”

40 Yale ra meŋenkaki paki, zinge ari dokoinekarewe metkoi, eŋe ongi kuluka pakoi, pakimo eŋePetoro olale rake, “Ŋine ŋei karewe iwa daleo wanemi ewekeu paki, narop wan aua diam wet wisika migemami! 41 Diam tako rakot mau paki meŋenkau,ŋine yale okan mage, baŋ peleke more, liwe liwekborikino ket qekei. Asuŋineŋo yemo eweke morekine kine okaniakane okanmaike, ŋo solaŋineŋoyemoumareki paki, zonominemidaine okanmaike.”

42Atak etke eŋe kosomanerop zinge ari meŋenkarake, “Magane, wikilane lase iwami oma nanikeneo,yemonamaine newemo, geŋane don ea togoleake.”43 Eŋe koso manerop zinge ari dokoine ongi kulukapakoi, eŋe deene wareka wet wisika mi metkoi.

44 Yesu eŋe koso manerop qeliŋone ariki pakimeŋenkaki atak karewe okange, don wekuka rameŋenkake. 45 Pakiso, koso dokoine eŋano zingeariki paki rake, “Ŋine yeka kulu pau paki, zonommamamime? Kau! Nasomo bomilemaike, wane ŊeiWawainane Gipole momamore, ŋei borikine mamaeŋane meteeno bira kakei. 46 Wieu, ŋene ariŋem,kau, ŋeiwa ma wakon naniake, mo iwa sarimaike!”

Ŋaba Edo Yesu Ma Lukkakoi47 Yesu eŋe don yale edane okoraki, dokoine 12

eŋane keuo ŋine mane Yudas, eaka lotkeke. Eŋeropweneŋ sarikoi, yemo ŋei magu suaine, Pris ŋetneso Yuda ŋei sele edo taleonbi, kawali wane pilaŋso soba weneŋ peike sarikoi. 48 Isi bela ŋei, ea eŋeŋei magu yewa kait masi iwa yale maki kau paki,Yesu makei wane edange, “Na ari ŋei yewa ka more,lulu zam zam maweso, ŋine kau paki, Yesu iwa rasomalipka lukka arikei!”

49 Yudas eŋe eaka lotke more, Yesu wano koboineari rake, “Peamŋo gerop payake, kito ŋebo ŋe-bonze.” Yale raso, lulu zam zam make.

50 Yesuŋo olale rake, “Kima, urata makenanewetke sarine, ea ikop manom!”

Rakiso, eŋe osino sari more malipkau paki, me-tine wokom gekoi. 51 Yesurop gekoi, eŋano ŋinemaneŋo pilaŋ warage more, Pris Suainane qelitmedep qeki paki, ketne nat kito qotki ketke. 52Yaleokange Yesuŋo olatke, “Ge pilaŋŋone koso biranom,matno ketkep, onoka wane ŋei korop pilaŋ maokanmami, eŋe pilaŋ yewaŋo enguki seuk okan-mami. 53 Ge mi detmaine, na Magane maine qesiŋnaniakane olatpe eŋe kawali ŋei aŋelo magu suaine12 ea yuanmaike, eŋe esatka taleongi sari qesiŋnanbirap? 54 Ŋo eŋe yale okanbimo, Anutu wanepapiao numa yalewa oken wakoniakane raraine, eawane wele eamo daleo wakongirap?”

55 Naso yewaoka Yesu eŋe ŋei magu yewa edanerake, “Na kawali ŋei ea wane ŋine kawali wanebuza so soba weneŋ mau paki, neukei wane sarimime? Na kaiwe baŋem Bakom Urum koto pese mere,miti don kito ŋidan okane gekole, pakimo, ŋineyewaomi neu luknangoi. 56Ŋo siluŋ masi iwa koropwakonmaike, yemo propet edo Anutu wane papiaodon qekoi, ea wane wele wakoniakane masi iwawakonmaike.”

Yale ra edangiso, dokoine korop eŋe qeliŋkaupaki, biraka ariwarekoi.

Yesu Eŋe Suaine Eŋane Kaitko Okorake57 Ŋeiwa Yesu ma lukkakoi, eŋe mau paki, Pris

Suaine Kaiapas wane matko iwenka arikoi, yewaora rokop don kito ebo ebon ŋei, so ŋei sele eŋesari lewage metkoi. 58 Petoro eŋe Yesu ŋadinomogare eri amaŋ Pris Suainane mat wane senŋadino arike. Eŋe ari sen koto waket more, tebeŋei diam gege eŋerop pese ket mere, tanik daleookankaikei, ea wane one modatke. 59 Pris Suaineeŋe so ŋei wawaine korop, eŋe Yesu wane isi donmaratkau paki, gube qesat don solaino kito more,qeu seukeakane don aukoi. 60 Ŋei loutneŋo sariupaki, isi don zok loutne solaine qe rawarekoi, ŋosiluŋ donene eaŋo wele mi okange. Pakiso ŋei etkeere wakone saketkoik. 61 Paki rakoi, “Ŋei iwaŋoiwa yale rake, ‘Na Anutu wane Bakom Urum iwakito ra barakewe, ariki kaiwe karewe yewaka kosomaulukkale.’ ”

62 Pris Suaine eŋe wie okoraki paki, Yesu olalerake, “Eŋe geŋane don ramami, ea wane turuŋineedanikenane mane ma okoramaine, me mida?”63 Yesu eŋe siluŋ meune qoeki okorake. Pris Suaineeŋe koso manerop olale rake. “Anutu gege togonwelaine, eŋane kaitko qesonganbe, ge welekatneMesia, Anutu wane gipole gemaineo, yemo ŋedan-nom.”

64 Yesuŋo mainge rake, “Ge mo ea ramaine, ŋo nakorop ŋidanbe detpi, naso iwao ŋine ge ari more,ŋine korop baŋ kau, Ŋei Wawainane Gipole, Anutuzomine kakapa suainanemetinewoninometki paki,qeliwo kezoŋ kutno sariake!”

65 Yale raki, Pris Suaine eŋe takotine ma barakemore rake, “Eŋe Anutu mabaik kamaike! Ŋene kosoraŋem qesat ŋei eŋe sari, eŋane donmi rakei, yeine!Ŋine eŋane don qotkoine mo iwa raki detkamami!66Ŋine daleo detmami?”

Eŋe mainge rakoi, “Eŋe sot korop, ea wane eŋemaine seukeake.”

Page 35: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 26:67 32 Mataio 27:2867 Yale rau paki, kaitine sopotka more qekoi, paki

ŋei natne qekoi, edo rakoi, 68 “Mesia ŋenane donsaeŋine ranom! Detnom, maŋo gekumaike!”

Petoroŋo Yesu Bisopkake69 Petoro eŋe qeinat mat wane sen kotino metki,

Pris Suainane qelit ŋerep maneŋo eŋano sari morerake, “Ge yaleka Yesu Galili kepeo ŋine, eŋeropweneŋ gekone.”

70 Ŋo eŋe korop eŋane kaiteno bisopke morerake, “Ge don ramaine, na ea mi detmaile.” 71 Yaleraki paki, eŋe mat wane sen ea wane madetko ariwakesiakane okange, paki qelit ŋerep maneŋo kakipaki, ŋei yewa metkoi eŋe edane rake, “Ŋei iwa eŋeYesu Nazaret matko ŋine, eŋerop geke.”

72 Petoro eŋe koso ea bisopke more rake,“Welekatne ramaile, na ŋei yewa mi detkamaile!”

73 Naso nigatne azoŋgi, ea wane ŋadino ŋei yewaokorakoi, eŋe Petoro wano sariu paki rakoi, “Owelekatne, ge eŋane tegoo ŋine mane iwa. Gedon tanik ŋone ramaine, eaŋo kine qe wakongidetmaine!”

74 Rauso, Petoroŋo don togoleka bisopke morerake, “Welekatne, Anutu wane kaitko ramaile, nadonwelekatnemi ŋidanmaileo, yemo Anutuŋowik-ile niniake, na ŋei yewa mi detkamaile!”

Rakiso, eaka tiak bokake. 75 Pakiso Petoro eŋeYesuŋo don iwa yale olatke, “Ge atak karewe, midet kamaile, ra bisop nannom, tiakŋo atak karewebokayake.” Ea detsoroke more, saket ariki paki,wetine tabaeki zok arokke.

27Ŋei Eŋe Yesu Pilat Wano Ma Arikoi

1 Kepe qaeki ruoropka, pris ŋetne korop so Yudaŋei suaine, eŋe Yesu qeu seukeakane don aukoi.2 Eŋe mulap togoleŋo Yesu metine wokomge moremau paki, Roma ware ware suaine Pilat wanoma aribirakakoi.

Yudas Eŋe YesuWareWareWanoMa Ariu Kaki PakiAri Ebine Rapokke

3 Yudas, siron qeqe ŋei, eŋe ongi Yesu moseukeakane ra togolekoi, yale kaki paki, wetnemaingemore, wesi silwa 30 ea kosomazinge ari Prisŋetne so Yuda ŋei suaine ebonge. 4 Paki rake, “Nasotkorop okanbe paki, ŋei sotine midaine iwa mawakonka seuseuo birakamaile!”

Eŋe mainge rakoi, “Ea ŋenano onoka wane sariramaine? Eamo geŋone aboŋ!”

5 Yudas eŋe wesi yewa biraki, Bakom Urumgowakiso biraone ketke. Ket arimoreso, oŋomka ebinerapokke.

6 Pris ŋetne eŋe wesi yewa mau paki rakoi, “Wesiiwa yemo weŋem kiti kitine, ea wane ŋene ŋenzera rokop donze yewa qe barake more, Bakom Urumwane wesi kiteo mi biraŋem kesiake.” 7 Eŋe donauye, dereret okan naguwi paki, ea wane ŋadinowesi yewa mau paki, kap gola mama wane kepemane ea qolekoi, eamo lobo ŋei abaran ŋine sarisarine, eŋane deŋeseremane okaniakane. 8Ea waneeŋe kepe yewa eŋetne “Weŋem wane kepe” orakoi,wane naso iwao pamaike.

9 Yale okanbi, propet Yeremaiaŋo don mane iwayale rake, ea wane wele wakonge, “Eŋe wesi silwa

30 ea makoi, Israel ŋei eŋe dereret okannagu more,wesi yewa ŋei ea qolekakei wane biŋek qekoi. 10Pakiwesi yewaŋo ma more, kap mama wane kepe maneqolekoi, eamo Waomŋo nolatke, ea wane rokopko.”

Pilatŋo Yesu Qesonkake11 Yesu eŋe Pilat wane kaitko okoraki, oŋo

qesonka rake, “Ge Yuda ŋei eŋane ŋei waom me?”Yesuŋo mainge rake, “Goŋom mo ea ramaine.”

12 Eŋe pris ŋetne so ŋei suaine edo gube qesat donsolaine more rakoi, ea wane turuŋine mane mimainge edange.

13 Eso ea wane Pilatŋo olale rake, “Ge don iwakorop solaŋone qeu paki ramami, ea mi detmaineme?”

14 Ŋo Yesuŋo don mide mane nigatne mi maingeolatke, eso ea wane Pilat eŋe zok manerop oŋaineqaeke.

Pilatŋo Yesu Kibego Qekei Wane Rakokke15 Aŋeloŋo Loloŋonge Naso, yewao Pilat eŋe ŋei

ŋerep magu edo rauso, mulap ŋei mane siwotkaki,mulap urumgo ŋine saket okanmaŋke. 16 Wane,naso yewao ŋei mane eŋetine Yesu Barabas, eŋemulap urumgo metke. 17 Eso ea wane ŋei ŋerepmagu eŋe sari lewageu, Pilatŋo qeson one rake,“Ŋine ma ŋei siwotka ŋibonikalane wetkemami?Yesu BarabasmeYesu, Mesia oramami?” 18Pilat eŋekine mo detlukke, onoka wane eŋe Yesu wane detworik okanbi paki, ma ari eŋane meto birakakoi.

19 Pilat eŋe wano wanok urumgoka metki, eŋineŋanomineŋo don mane iwa yale motki arike, “Geŋei sotine midaine, ea kine kine mane misukokankaikene, onoka wane na yatne ruoo kulukulu kawe paki, eŋane ra more wikile zok suainemaratkele.”

20 Pris ŋetne so ŋei suaine eŋe ŋei ŋerep magutaleongoi, eŋe Pilat olatpi Barabas siwotka ebongipaki, Yesu birakaki qeu seukeakane. 21 Ŋo Pilatŋoyemo qeson one rake, “Ŋei etke iwa erano ŋine ŋeidiawa siwotka ŋibonikalane wetkemami?”

Eŋe rakoi, “Barabas!”22 Rau Pilatŋo qesonone rake, “Pakimo na Yesu,

Mesia oramami, eŋe daleo okankaikale!” Eŋe rakoi,“Eŋe kibego rasu kanom!”

23 Pilatŋo yemo qesonone rake, “Onoka sot okan-gane?”

Pakiso eŋe togoleka boka rakoi, “Eŋe kibego rasukanom!”

24 Pilat eŋe mo kake, eŋane don eaŋo mi roko-ponge, kawali suaineka wakoniakane okange, eawane eŋe doku natne ma more, ŋei ŋerep magueŋane kaiteno metine saukki paki rake, “Ŋei iwaseukeake, yemo noŋo rawe mi seukeake! Iwa yemoŋinane aboŋ!”

25 Ŋei ŋerep magu eŋe mainge rakoi, “Eŋaneseuseuinane turuŋ yemo qeligenom, ŋene so dokoŋosakopze ŋenane kutzo pa wayake!”

26 Pakiso, Pilat eŋe Barabas siwotka ebonge, ŋoYesu yemo kumunamŋo qeki paki, kawali ŋei eŋanemeteeno birakake, kibego rasukaikei wane.

Kawali Ŋei Eŋe Yesu Isibela Qebela Okankakoi27 Pilat wane kawali ŋei eŋe Yesu mau paki, ware

ware wane urum koto ma waketkoi, pakiso kawaliŋei korop eŋe sari qeatkakoi. 28 Paki, eŋe eŋine

Page 36: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 27:29 33 Mataio 28:1takotine ea kito qoke more, takot weŋemka kiroineea birakakoi. 29 Pakiso, eŋe sitman wakelerop, eaŋoŋei waommarokmanemau paki, lewino birau ketk-iso, kumunam mane metine wonino motkoi. Pakieŋe eŋane osino wawetene geu paki, isi bela qebelaokankau paki rakoi. “Yuda ŋei eŋane Ŋei Waom,naso kiroroine ge ari arikene!” 30 Eŋe sopotkaupaki, kumunam oma ka more, lewino rasipokkoi.31 So eŋe isi bela qebela okankawareu qoeki, takotweŋemka kiroine ea kito qokkau paki, eŋine tako-tine ea koso mainge birakakoi. Pakiso eŋe kiruŋaŋokibego rasu kakeiwane iwenka saket arikoi.

Yesu Kiruŋaŋo Kibego Rasukakoi32 Eŋe numao ariu paki, ŋei mane Sairini matko

ŋine, eŋetine Saimon maratkau paki, qebin kauYesu wane kibeŋ qabeŋ tewetki arikoi. 33 Eŋe arimage, kepemane eŋetine Golgota, ea lotkekoi. Kepeeŋetine ea wane kine iwa yale, “Lewe Setne Kepe.”34 Yewa rau pakiso, eŋe wain wisi tabaine teineearop mauluk maulukine ea manbi, ne detki paki,waulukke.

35 Pakiso, eŋe kiruŋaŋo kibeŋ qabego rasu kaupaki, takot kine kineine ea wezu qe yuanbi paki,mapoke amanagukoi. 36 Ea wane ŋadino eŋe yewaeŋane diam metkoi. 37 Lewine kutno dere worikdonene dapore det okanikeiwane, don iwa yaleqekoi, “Iwa Yesu, Yuda ŋei eŋane Ŋei Waom.”38 Pakiso eŋe borikine mama etke Yesurop weneŋkibeŋ qabego kiruŋaŋo rasuotkoi, mane wonino, ŋomane kanaino.

39 Ŋei ŋerep osino kere pore okan lewetene kaliŋkito ruzake, Yesu mawa maket kitou paki rakoi,40 “Ge Bakom Urum ra barakenom ketki, kaiwekarewe yewaoka koso maulukkenane rakone! Geweleka Anutu Gipole gemaineo, yemo ge goŋomkaqesiŋ nagunom! Kibeŋ qabego ŋine qoe ketnom!”

41 Numa weku yewaka pris ŋetne so ra rokop donkito ebo ebon so Yuda ŋei suaine, eŋe isibela qebelaokanka rakoi, 42 “Eŋe ŋei ŋerep natne qesiŋonge, ŋoeŋine yemo mi qesiŋ nagumaike! Eŋe Israel eŋaneŊei Waom me? Ea wane eŋe kibeŋ qabego ŋinebaŋ qoe iwa kesiakeo, yemo ŋene baŋ eŋe detlukkamalip kaikene! 43 Eŋe Anutu detlukka malipkakipaki, na Anutu wane Gipole ra okanmaike, ea yemomaine, ŋo Anutuŋo wetne eŋane pamaikeo, yemoukude eŋe qesiŋkaki, ŋene kaŋem!”

44 Borikine mama Yesurop weneŋ kibeŋ qabegoetkukoi, ere yalewaka mabaik qebaik okankakoi.

Yesu Seukke45 Kepe oŋa bango 12 kilok, yewao kepe yewa

korop goiŋ suaine kere panaman kito paki, sa 3 auaokange. 46 Naso 3 kilok okangi, Yesuŋo togolekaboka more rake, “Eli Eli lema sabaktani?” Don eawane kine iwa yale, “Anutune, Anutune, ge onokawane qeliŋ nanmaine?”

47 Ŋei natne yewa okorakoi, eŋe dere more, iwayale rakoi, “Eŋe Elaiya wane bokamaike!” 48 Eŋanoŋine ŋei mane eŋe ikopka biririke ari more, waindokune tabainerop eao lap lapŋo qe muruge more,kudupko piseki paki, Yesuŋo neakane mange.

49 Ŋo ŋei natne eŋe rakoi, “Ŋene tomakamore Elaiya eŋe qesiŋ kayakane sarimakeo, yemokaŋem!”

50 Yesu eŋe koso manerop togogoleka bokakiso,yewaka asuine saket arike.

51 Pakiso, laplap suaine Bakom Urum koto modeket okorake, ea keuoka puntuk wiri, weti kutnoŋine sariki, qela kino qoe, etke leleke. Kepe qisekiwesi suaine korop din bun wiri, yeo yeo arikoi.52 Deŋesere poripke aŋaŋgi, so Anutu wane ŋeimagu loutne koboboine ge more seukkoi, eŋanepareŋene ea ma wirikongi, wisikae wie warekoi.53 Eŋe wie wareu, Yesu wisikae wieke ea waneŋadino eŋe Mat Koboine Suaino Yerusalem ariu,yewa ŋei ŋerep loutneŋo marat onwarekoi.

54 Kawali ŋei eŋane ware wareene, so kawali ŋeieŋerop weneŋ geu paki Yesu warekakoi, eŋememeamake, ea so masi kine kine wakonge, ea kakoi, pakioŋaene qaeki rakoi, “Ŋei iwa eŋe welekatne Anutuwane Gipole!”

55 Ŋerep loutne eŋe yewa abaran okorau pakipotpi ariki kakoi, eŋe Yesu ŋadino mogatka Galiliŋine sarikoi paki, eŋe qesiŋkakoi. 56 Eŋane keuoyemoMariaMagdalena,MariamaneYakop so Yeseperane nagaetne, eŋe Zebedi gipoletkine erane na-gaetne.

Yesu Pareŋine Kem Koto Motkoi.57 Kepe ketki rarapko, ŋei mane aboŋine suaine,

Arimatea mat welaine mane, eŋane eŋetine Yosep,eŋe yaleka Yesuwanemedep geke. 58Eŋe Pilat wanekaitko ari waketki paki, Yesu pareŋine ma ariakaneqesonkake. Pakiso, Pilat eŋe Yesu wane pareŋineYosep manikei wane ra ebonge. 59 Eso Yosepeŋe Yesu pareŋine ea maki paki, laplap muselemaneŋo kawetkake. 60 Pakiso eŋine deŋesere biŋekmane kem koto muse musen wesi aŋaine koto yasomaulukke, eao motke. Motki paki wesi suainerodiŋgi ari eaŋo deŋesereo wake waket aŋaine eakito wonge metkiso, eŋe arike. 61 Maria Mag-dalena soMaria mane ere yewa deŋesere kamogaremetkoik.

Kawali Ŋei Eŋe Deŋesereo Diam Metkoi62 Kepe qaeki kaiwe maneo eamo qezareko met

met ea wane naso qoeke, pris ŋetne so Parisi eŋekorop Pilatrop lewaŋgoi. 63Paki olale rakoi, “Suaine,ŋene detmaine, isi ŋei ea eŋe wisika geki paki, iwayale rake, ‘Kaiwe karewe qoeki, ea wane ŋadinona baŋ wisikae wiekale.’ 64 Yale rake, ea wane gera edannom, eŋe deŋesere ea diam seleleine mawarekau, kaiwe karewe ea qoeke, eso eŋine dokoineeŋemainemi ewekemore, ari pareŋine ea baŋ kobumakei, paki ŋei ŋerep maine mi edane raikei, ‘Eŋemo seu seuo ŋinewisikaewiike.’ Iwa ŋadino isi eaŋoyemo zok qotkoine, alakan isi ea yuankayake.”

65 Rauso Pilatŋo edange, “Ŋine diam ŋeimane mau paki, ari deŋesere ea mauluke mainewarekakei.”

66 Eso eŋe bira nagu ari, so wesi suaine ea ekiŋosikatine qe makatakeu metki, so kawali ŋei natnebiraonbi diam metkoi.

28Yesu Wisikae Wieke

1 Qezareko taboŋ met met ea wane naso qoeki,kepe weleleke ketki, Sodao sakoka Mari Magdalenaso Maria mane ere deŋesere kaikeik wane arikoik.

Page 37: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mataio 28:2 34 Mataio 28:202 Eaka memea suaine togoleka maki, Waom waneaŋelo maneŋo qeliwo ŋine ket more wesi, suaineea rodiŋgi masikane kereki, ea wane kutno pesemetke. 3 Eŋane kait togaine qilap yale, ŋo takotineyemo libe libe ais yale. 4 Kawali ŋei eŋe kaetongizonomene oreki, seuke seuseune yale okane pakoi.

5 Pakiso, aŋeloŋo ŋerep etane rake, “Ŋire mikaetŋutkep, na detmaile, ŋire Yesu kibeŋ qabegorasukau seukike, eŋe kaikeik wane sarimamik, 6 eŋeyemo iwa midakaka, eŋe yemo mo ŋidange, yalemo wisikae wiike, iwa sariuk paki, numaine pekeea kauk. 7 Ŋire ikopka ariuk paki, dokoine iwa yaleedanbik, ‘Eŋe mo seu seu oŋine wisikae wiike, waneeŋemo lewine alakane Galili arimaike, ŋine eŋe baŋea kaikei!’ Na mo ŋidanile, ea desikei.”

8 Eso ere deŋesere esatka qelige arikoik, kaetotkeso wetetne oi bakomŋo watkeki, dokoine edangeikwane biririke arikoik.

9 Ariuk, eaka Yesuŋo numao marat ore morerake. “Peamŋo ŋirano payake.” Ere eŋane osinoariuk paki, kine masatka more bakomine kitokoik.10 Pakiso Yesuŋo etane rake. “Ŋire misuk kaet ŋu-siake, ŋire ariuk paki, naŋane kimakopne edanbik,eŋe Galili ariu paki, na baŋ yewa marat nanikei.”

Kawali Ŋei Edo Donkisi Edangoi11 Ŋerep etke ere numaka ariuk, kawali ŋei natne

deŋesereo diam metkoi, eŋe mat suaino zinge ariupaki, pris ŋetne tanik kine kinewakonge, yewa edanwarekoi. 12 Pakiso, pris ŋetne eŋe korop Yuda ŋeisuaine eŋerop don auma togolekoi, eŋewesi kakapasuaine kawali ŋei ebongoi. 13Paki edane rakoi, “Ŋinerakei, ‘Ŋene kulu paŋem eŋine dokoine eŋe goigosariu paki, pareŋine ea kobu ma arimi.’ 14 So wareware suaine eŋe don kisi iwa mane desiakeo, yemoŋene don natne baŋ olatkene, ŋine ea wane deremezet baŋ mi okanikei.”

15 Kawali ŋei diam metkoi, eŋe wesi yewa maupaki, so don mane mi ra qelaŋangoi. Don kisi eaŋoYuda ŋei edo rau sua arike, so naso iwao eŋe eaka ragemami.

Yesu Eŋe DokoineWakonongi Paki Don Kisiine Raqe-laŋanikei Wane Edange

16 Dokoine 11 eŋe Galili meŋo mane, Yesuŋoarikei wane edange ea arikoi. 17 Paki, eŋe Yesu kaupaki, eŋane kaitko umi qeu paki, bakomine kitokoi,ŋo natne eŋe wet etkeka okangoi. 18 Yale okanbiYesuŋo osoeno sari edane rake, “Zonom kine kineqeli kotino so kepe kutno yemo korop na ninwareke.19 Ea wane ŋine kepe baŋem ariu paki, ŋei magunemagune dokone ebukei, paki Magak so Gipole soAsu Koboboinane eŋetko doku tau onikei. 20 So kitoedanbi, eŋe don ra ŋidane okan gekole, ea tewekwarekei. So ŋidanbe detpi, na naso baŋem ŋineropge magewe, kepe nasoine qoeake.”

Page 38: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 1:1 35 Mareko 1:30

MarekoYohane Ra Qelaŋange

1 Papia iwa oŋo, eŋe Anutu wane gipole YesuKristo, eŋane sigi maep kieke ra wakonmaike.2Mikepka, Anutuwaneqelit ŋei, Isaiaŋo, YesuKristowane sigi maep kieke iwa yale qeke,“Anutuŋo rake, ‘Ge detnom! Na ŋei mane biraka

more qebinkawe, oŋo naŋane don kisi raqelaŋaniake, so geŋane numa maki wako-niake, so alakane gine more urataŋone maewekeake.’ 3 Kepe yaup papaino didi sawaŋŋeiine midaine, yewao ŋei yewa eŋe mere,ŋei mane wane aŋa, ŋei ŋerep boka edoramore edane rake, ‘Ŋine Waom wane nu-mainemaulukemore kitomakoboeuwesakedigin qekep!’ ”

4 Rakiso, naso kutno Yohane eŋe kepe yaup pa-paine didi sawaŋ ŋeiine midaine yewao wakonedoku tauone more biŋek don iwa yale boka edange,“Ŋine gege mage me masi tanik kine kine ŋineqotkoine korop qeligeu paki wet mainge moreŋadekkauso na doku tauŋunikale. Pakiso, Anutueŋe ŋinane borikine ŋine yewa yaleka qeliŋginigetkayake.” 5 Yale raki dere more, ŋei ŋereplouloutne, Yuda kepeo ŋine so Yerusalem matsuaino ŋine, warage Yohane wane don desikei wanearikoi. Eŋe dere more borikineene ra qelaŋane wetmaingeuso, Yohane eŋe Yordan dokuŋo tauonge.

6 Yohane eŋe iwa yale geokange. Takotine kameleawane zouneŋomamaine, ea biramore so radeunekebaŋino makatake more, ŋaraine kubon so begokzikotno ŋine eaŋoka nemaŋke. 7 Yohane eŋe biŋekdon ŋei ŋerep iwa yale edange, “Ŋei mane ŋadenosariake. Eŋane zonomineŋo yemo naŋane zonomyuannanmaike. Na ŋei bile mida namde eŋane qelitqeqemeine, noŋo aboŋ kite umatne kutno motpemi rokopkeake. 8Ŋo noŋo yemo doku tauŋunmaile,oŋo yemo yalewaka Anutu wane Asu Koboboineŋotauŋuniake.”

Yesu Doku Taukiso Ŋei Borikineŋo Liwekkake9 Naso maneo Yesu eŋe Nazaret mat qelige

more, Galili kepeo ŋine Yordan dokuo sari lotkeki,Yohaneŋo Yordan dokuŋo eŋe taukake. 10 TaukakiYesu eŋe dokuo ŋine sa more, yewaka pore kaki,qeli aŋaŋgi Asu eŋe baluse naŋi yale ket Yesu eŋinekutno kitoke. 11 Pakiso, Waom wane boka wokamane qeliwo ŋine iwa yale bokaki ketke, “Ge naŋanegipon maepne, na wetneŋo lukgane malip ganluk-maile.”

Satanŋo Yesu Liwekkake12 Eso naso yewaka Asuŋo Yesu ma birakaki, ŋei

midaino kepe yaup papaino arike. 13 Ari more, eagoiŋ kaiwe 40 geke, naso yewa ŋei midaine kepeyaup papaineo, Ŋei Borikine, Borikine Welaine, Sa-tanŋo sari Yesu liwekkake. Yesu eŋe osom zubaineeŋerop geke. Pakiso aŋelo edo sari qesiŋka moreqelit qekakoi.

Yesuŋo Ŋei Etke So Etke Ebuke

14 Yohane eŋe mulap urumgo waketke, nasoyewao, Yesu eŋe koso zinge Galili kepeo sari moreAnutu wane biŋek don ra edange. 15 Eŋe iwa yalerake, “Anutuŋo naso motke, ea mo iwa sari lotke-maike. Anutuŋo qeli ewe zonominane motke, iwamo sarimaike. Ŋine borikine ŋine ŋadekka more,wet maingeu paki, biŋek don iwa dere malipkau!”

16 Yesu eŋe Galili doku namuŋ wazaino ari more,Saimon so ŋole Andrea potki ariki otke. Ere za-won wane kamaga etne doku namuŋ wazaino biraokorakoik Ere sola wane qesiŋ maratkakeik waneurataine yale naso baŋem togogoleka mamaŋkoik.17 Naso yewao Yesuŋo erano lotke mo etora etanemore rake, “Ŋire sari naŋane ŋadenomogat nanbik!Ŋire zawon ebuebu wane kine detlukkoik, pakimo,noŋo ŋei ŋerep ebu ebu wane kine kito ŋiponikale.”18 Rakiso, ere esatka kamaga qelige more, ŋadinomogare arikoik.

19 Yesu eŋe eri eri ari more, eŋe Zebedi wanemedewetkine, Yakop so ŋole Yohane otke, ere sekikutno mere kamaga maulukkoik. 20 Yesu eŋe oremore boka etoraki, so eremagaetne, Zebedi so uratamedewekoune qeliŋ onbik, seki kutno metpi, so eresari more Yesu wane ŋadino mogare arikoik.

Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Mane Esop-kake

21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine ebuke, eŋe Ka-paneam matko ari metkoi. Sarere kutno, zonommama nasoo, Yesuŋo Yuda eŋane lewa lewaŋurumgo ari more, ŋei ŋerep biŋek don kito edange.22Ŋei ŋerep edo eŋanemiti kito ebo eboninane deremore, qisekoi so oŋaene qaeke. Eŋane kito eboneboninane zonomineŋo kau, Anutu papa togon we-laine ŋei, eŋetene Skribe, eŋane kito ebo ebon eamanerop yuanonge.

23 Naso yewao, ŋei mane asu qotkoineŋo kotinoweneŋ pake, eaŋo Yuda wane lewa lewaŋ urumkoto saket more, oŋo togoleka boka rake, 24 “Yesu,Nazaret matko ŋine, ge dalino okan ŋonikenane?Ge ŋene ŋengu matali ŋonikenane iwa sarimaine?Na detluk ganmaile! Ge ŋei koboboine Anutuŋouratainane ra matoke biragangi Anutu eŋino ŋinesarimaine.”

25 Yale rakiso, Yesuŋo asu qotkoine yewa donokanka more olale rake, “Ge aŋaŋone ma walukemore ŋei yewa qeliŋ kanom!”

26 Rakiso, asu qotkoineŋo ŋei togoleka rapapqepapkaki paki, suaine boka aro uŋanlan suainekaokane saket qeliŋka arike. 27 Pakiso, ŋei ŋerepeŋe oŋaene qaeki, done done au more rakoi,“Iwa onokaka? Kito ebo ebon musele me? Eŋezonominerop ra togole asu qotkoine edangi, eŋeaŋaine tewekmami.”

28 Ea wane, Yesu wane don kisiŋo ari more esatkaGalili kepeo korop rokopkeke.

Yesu Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge29 Yesu eŋine so Yakop so Yohane eŋe Yuda wane

lewa lewaŋ urum qelige ket more Petoro so Andreaeretne matko koboine ari waketkoi. 30 Simon wanesewenine eŋe zoma suaine okane, papaino pakisolaineŋo zok manerop gereune okangi, ŋei ŋerepedo ikopka Yesu olale rakoi, “Simon sewenine, eŋezoma manerop okane, solaine wikile zok manerop

Page 39: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 1:31 36 Mareko 2:17wakonkamaike.” 31Yale rau, Yesu eŋe eaka ari ŋerepmetino ma qesiŋka more bukkaki wieke. Paki ŋerepea eŋe solaine momo qe more menaŋkaki, eŋe eakawie eŋane ŋara doku mauluke ebongi nekoi.

32 Rarapko kepe deine qoe, ruo kereakane okangi,ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei, so ŋei asu qotkoinerop, eaYesu wano ebu sarikoi. 33 Mat suaine yewa waneŋei ŋerep magu suaineŋo sari Simon wane mattirino lewage qedugu metkoi. 34Metpi Yesu eŋe ŋeiŋerep zoma kine kineenerop ma menaŋone more,kotoeno asu qotkoinerop, ea esoponge, esopongiasu qotkoine eŋe Yesu wane kineine detluk kakoi.Pakiso Yesu eŋe eŋane kine rau mi sua ariakane, rawetonge.

Yesu Galili Kepe Ra Qelaŋange35 Pakimo Yesu eŋe kepe qae qae wane goigoka

panamanweneŋwie ket,mat qeliŋkamore, kepeŋeimidaine yewao ari mere meŋenkake. 36 Meŋenkametki, Simon eŋine so kimakoune, eŋe baŋ ŋadozuaŋka ari maratkakoi. 37Eŋe ari maratkamore, iwayale olale rakoi, “Ŋei ŋerep korop magu suaine eŋege zuaŋ ganmami!”

38 Rauso, eŋe iwa yale mainge edange, “Iwamoŋene mat suaine natne osop osop pamaike, ŋeneea lolike arikene, na eŋano weneŋ miti edanikalanenanmaike, na urata ea maikalane sarikole.”

39 Yale ra edane so, eŋe Galili kepeo lolike ge matbaŋem Yuda wane lewa lewaŋ urum metke, rokopmiti edange, so asu qotkoine ea korop esoponge.

Yesuŋo Ŋei Mane Ma Menaŋkake40 Ŋei mane kubet togonineropŋo Yesu wano

wawetine qe qesonka more rake, “Ge naŋane simileganmaikeo, yem ge maine naŋane kubetne iwamanom osiake!”

41 Yale rakiso, Yesu eŋe eŋane wet borik ma moremetine bira solaino uaka mo olatke, “Na geŋanesimile nanmaike, ea wane kubetŋone iwa osikep!”42 Olatkiso, esat naso yewaka kubet togonine eaosiki, solaine eamenage libe qeke. 43PakimoYesuŋoŋei ea don kukka ra qebinka more, iwa yale olatke,“Ge detlukkenom! Ge ari solaŋone menaŋmaike,ea wane donkisi ŋei mane misuk edanikene, asozeMoseŋo sogino iwa yale ra togoleke. Ŋei manekubet togonine mo osi menaŋkakeso, eŋe mosopŋei wano ari solaine sikankayake. Ge yalewakamosop ŋeiwano koboine arimore, solaŋone sikankamore bakom mannom paki arikene. Pakimo, ŋeiŋerep eŋe detgane raikei, eŋe solaine mo menaŋkamaike.” 44 Yale rakiso, Yesu eŋe don gereuneropolale qebinka birakaki arike.

45 Ŋo ŋei yewa eŋe ari more, don kisi yau yaupra edane ariki eŋane don kisi eaŋo sua korop kepebaŋem rokopkeke. Pakiso, Yesu eŋe mat suaino ŋeiŋerep eŋane deeno koso mi ari lolikke, eŋe kepe ŋeimidaino ari metke. Metkiso, ŋei ŋerep kepe baŋemŋine edoka Yesu wano sarimaŋkoi.

2Yesuŋo Ŋei Mane Kie Metine Seuseune Ma

Menaŋkake1Yesu eŋe kaiwemamakareweyewageki qoekiso,

Kapaneam mat suaino zinge ari lotkeke. Pakiso,naso yewao ŋei ŋerep edo don rau yauyaup ariki

rakoi, “Yesu eŋe mo koso i sari matino metmaike.”2 Paki ŋei ŋerep eŋe esatka mat yewa wane kotinowatke madetko so mat wazaino korop rokop ket-warekoi. Kepe ameŋine mane yaup mi pake. Nasoyewao Yesu eŋe biŋek don edane okoraki, 3 ŋeietke so etke eŋe zoma ŋei kie metine seuseunemane teweka sarikoi. 4 Mat mo ŋei ŋerep edowatke warekoi wane eŋe dalino Yesu wane osinoma waurap. Ŋaŋae more, tiriwoka teweke wa matbakino Yesumetke kutnoken yewa kito barakemoreŋei etke so etke eŋe mulapkoka mau qoroŋ qoroŋket zoma ŋei ea eŋe teweinerop Yesu wane osinorasu pake. 5 Yesu eŋe kaŋ qae wie pore ŋei etkeso etke, eŋe one more eŋane mali malipene detonemore Yesuŋo zoma ŋei olale rake, “Medepna, nageŋane masi qotkoine makone eamo ma qeliŋkawearimaike.”

6 Yale ra olatkiso, Anutu papa togon welaine ŋeinatne, Skribe, eŋe Yesu wane osino mere detpi,dereretenemi kopkeke, 7“Dalinowane ŋei yewa eŋedon yaline ramaike? Eŋe Anutu yuankamore eŋanemet met mayakane okanmaike me? Eŋe detki eŋineAnutu yale okanmaike? Ŋei maneŋo mane wanesot maine mi qeliŋkayake, Anutu wekuŋo ŋei manewane sot turuŋ qotkoine ea makoke ma menaŋŋoniake!”

8 Yesu eŋe yewaka dereretene detone more, iwayale edange, “Onoka wane ŋine dereret yaline det-mami? 9 Na zoma ŋei yewa don ewekine dalinoyale olasikale? Na olale raikale, na sotŋone moqeliŋkawe siukamaike, me ge wie menage moreuamŋone ma more arinom? 10 Ea wane ŋinena detluk nanbi, na Ŋei Wawainane Gipole. Nanae tunno kepeo ŋei ŋerep eŋane sotene eamoqeliŋkawe suikwaremaike.” Yesu eŋe yale ra more,zoma ŋei olale rake, 11 “Wie, uamŋone ma morematŋono arinom!”

12 Pakiso, zoma ŋei yewa eŋe ŋei ŋerep eŋanekaiteno ikopka wie more, uamine rutupke more,kolopke ket arike. Ŋei ŋerep eŋe korop oŋaeneqaekiso Anutu wane eŋetine ora bukeu waki rakoi,“Sogino kine kine mane iwa yaline mi kakone, imidakaka!”

Yesu Lewi Orake13 Yale rauso, Yesu eŋe koso Galili doku namuŋ

mezeno zinge arike. Ariki ŋei ŋerep magu suaineeŋe sari Yesu wano qeduguwi eŋe miti don kitoedange. 14 Yesuŋo eŋe ea ŋine ari more, Lewi eŋetakis wesi mamamat koto metki olale ka more rake,“Lewi ge ket ŋadeno mogatnane sarinom!” Raki,Lewi eŋe yewaka wie more, wesi mama urataine eaqelige more, eaka Yesu wane ŋadino mogatka arike.

15 Pakiso, boaŋ Yesu eŋe Lewi wane matko ŋaramere neke. Naso yewao takis mama ŋei loutneso ŋei sotenerop natne eŋe Yesu eŋine so dokoineeŋerop weneŋ mere ŋara nekoi. 16 Ne metpi, nasoyewao Anutu wane papa togon welaine ŋei natne,Parisi, eŋe Yesu kau takismamaŋei so ŋei soteneropeŋe weneŋ metki one more, Yesu eŋine dokoineqeson one more rakoi, “Eŋe eamo onoka wane ŋeiqotkoine eŋerop mere ŋara nemaike?”

17 Rauso, Yesu eŋe detone more rake, “Maŋomauluk mauluk ŋei eŋane ari okanmaike? Zomaen-erop, me, zomaenemidaineŋo? Na ŋei yaline eŋane

Page 40: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 2:18 37 Mareko 3:14

ra more sarikole. Ŋei sotenerop zuaŋone moreebu qesiŋ onikalane sarikole. Na ŋei dereretenanedetpi koboine okanmaike, eŋe qesiŋ onikalane misarikole.”

Sawe Gege Wane Yesu Qesonkakoi18 Naso maneo, Yohane doku tau tau wane

dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi,eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gekoi. Naso yewaoŋeiŋerep natne eŋe sari Yesu qesonka rakoi, “Yohanewane dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei,Parisi, eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gemami. Ŋo,daleo wane geŋane dokoŋone eŋe yale mi okan-mami?”

19 Yale rauso, Yesuŋo mainge more edane rake,“Ŋei mane eŋe zokit mayakane rayakeo, ŋei kimakoune, eŋemaine ŋara sawemesikeime? Yalemida,eŋe zokit mayakane okaniakeo, ŋei kimakoune eŋemaine eŋerop ŋara oi bakom weneŋ mesikei, sokimakoune eŋe ŋara wane sawe mane mi okanikei.20 Na ŋei qaluwit yewa eŋane rokop. Baŋ, nasomaneo ŋei edo na neuwi ariwe dokone eŋe koso nami nanikei, naso yewao eŋe maine ŋara wane sawegekei.”

21 Yesu eŋe koso takotke rokop don mane rake,“Takot mane toeki aŋaine okoraki laplap muselemane wane sisineŋo more maine mi qetusikene.Yewa siluŋ qetusikeneo, yemo lap lap sisine muse-leŋo tebakaki, takot sogine ea toe aŋap suainewako-niake. 22 Ŋo mane maŋo wain musele ea qeki kosonomare sogine yewao kesiake.Eŋe yalewa okangi,yemo wainŋo ket qebinkaki, nomare ea muzugeake.Pakimo, nomare sowain ereweneŋmida lelekeik, eawane wain musele eŋe eŋine nomare muselo ketki,eamo menageake.”

Yesu Eŋe Qezarek Naso Ŋei Edo Qesonkakoi.23 Qezarek naso maneo, Yesu eŋine so dokoine

eŋe wit eu kotinoka ari more dokoine edo wit welenatne siwekoi. 24 Pakiso, Anutu papa togon welaineŋei, Parisi, edo one more Yesu qeson kakoi, “Geonnom! Geŋane dokoŋone eŋe wit siwe nemami.Dokoŋone eŋe masi yewa ŋenane ra rokop dongoyemo okane more sot kaukmami. Qezarek nasoyewaomimaikei, yewa ŋenane ŋabozane rara togondon.”

25 Yale rauso, Yesuŋo donene mainge edange,“Mo sogino asoze Dawit, Israel Ware Ware, eŋineso dokoine eŋe ŋaraenane seuke more 26 ari Anutuwane Bakom Urum koto waket more, bret yewaoŋine mi mamaine, eamo ra togoleke, ea ma nekoi.Bret yewa Anutu wane bakom kitokenane. Nasoyewao, Abiata Anutu wane mosop ŋei eŋe lewetgeke. Ŋenane ra rokop don ra togoleki mosop ŋeiedoka bret yewa ne okangoi, ŋo Dawit eŋe yewa nemore dokoine ebongi nekoi.”

27 Yesu eŋe koso edange, “Anutu eŋe mikepkaŋei so ŋerep ma wakonotki paki, erane ra moreŋadino qezarek naso yewa baŋ motke. Qezarekŋomawakongi paki, ŋei so ŋerep mi ma wakonge,naso yewaŋo ŋei ŋerep qesiŋ osiakane motke. Menaso yewaŋo ŋei ŋerep matali osiakane mi motke.28 Ea wane, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo yalewakaqezarek naso ea wane Waom, so noŋo ea wanewelaine.”

3Yesu Eŋe Ŋei Mane Metine Marap Maraune Ma

Menaŋkake1 Naso maneo, Yesu eŋe koso zinge ari Anutu

wane lewalewaŋ urum koto waketke. Ŋei maneyewa metke, eŋe metine nat paromineŋo setnekamarap maraune. 2 Ŋei natne eŋe Yesu kau sarikidiaminemau paki, iwa yale rakoi, “Yesu eŋe qezareknasoo zoma ŋei metine marap maraune iwa mainemamenaŋkayakememida. Eŋemamenaŋkayakeo,yemo ŋene Yesu dongo birakaikene.” 3 Yesu eŋezoma ŋei yewa metine borikine, eŋe olale morerake, “Ge meteŋone borikine, yalinane iwa wie sariokoranom!” 4 Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson onerake, “Ŋenze ra rokop don eŋe qezarek naso wanedon dalino mawalukke? Masi maine maikene meqotkoine? Ŋene ŋei ŋerep gegeene ma menaŋonikene me ŋei ŋerep enguŋem seukkei?”

Qesonongi, edo dere more don mane mi maingeolatkoi. 5 Pakimo Yesu eŋe deine pore lolike moreongi eŋe dereretene won geki doneene midainemetkoi, ea wane Yesu eŋe ikopka sotine osiki kosodere umare onge. Pakiso, Yesu eŋe zoma ŋei olalerake, “Gemeteŋone birakanom!” Eŋemetine biraki,eaka ikopka menanŋkake. 6 Yale okangiso, Parisieŋe ikopka Anutu wane lewa lewaŋ urum qeliŋkamore wie saket ari Herot wane tego eŋerop lewagemore, Yesu eŋe numa ea me ea maratka more qeuseukeakane done aukoi.

Kepe Baŋem Ŋei Ŋerep Eŋe Yesu Wano Sarikoi7 Yesu eŋe dokoine eŋerop wie mat yewa qeligeu

paki, Galili wane doku namuŋ pamaike, yewa arikoi.Pakimo ŋei ŋerep magu tego kakapa suaineŋo wieeŋe mogatka arikoi. Ŋei ŋerep magu suaine yewaeŋe kepe baŋem ŋine sarikoi. 8 Galili kepeo ŋine,Yuda kepeo ŋine, Yerusalem mat suaino ŋine, Idu-mia kepeo ŋine, Yordan kepe sasaino ŋine, Tire soSidon kepeo ŋine. Ŋei ŋerep magu suaine yewaeŋe Yesuŋo urata kine kine maki detka more eŋanosarikoi. 9 Magu suaine zok manerop Yesu watkemore, gitit kaikei wane okanbi eŋe dokoine eŋanerake, “Ŋine ari seki mane ikopka mauluke ma sariu,yaup warenan metkep! Ŋei ŋerepŋo magu suaineokanbi, so na ea wane kutno wa more toe, ŋeiŋerep biraone eri kere, amaŋ naeka toe mesikale.”10 Sogino mo Yesu eŋe ŋei ŋerep loutne ma menaŋonge, ea wane ŋei ŋerep zomaenerop eŋe edommeteeneŋo solaine makei wane onge, pakimo eawane eŋe kimakopeene qepodon onbi sari, Yesu solatakotino uakaikei wane okangoi. 11Naso natneo ŋeiŋerep asu qotkoinerop eŋe Yesu ka more ari kepeoket rasu pa more boka aroke ora rakoi, “Ge, Anutuwane Gipole!”

12 Yale rau, Yesu eŋe asu qotkoine togogoleka ratogole ongi paki eŋe ma, ea tingo me didiwo eŋaneeŋetine zok mi rau suayakane rawetonge.

Yesu Eŋe Dokoine 12 Ebuke13 Pakiso, Yesu eŋe weti bonagao wake, naso

eao wie more, ŋei natne eŋerop gekei wane mawakononge, ŋei ea eŋe edoraki eŋano sarikoi.14 Pakimo eŋe ŋei magu 12 ma wakononge, ŋeiyewaŋo eŋinerop gekei wane, ma wakon one more,eŋeteene aposolo edorake, so eŋe bira ongi ari ŋei

Page 41: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 3:15 38 Mareko 4:14ŋerep eŋano biŋek don ra qelaŋanikei wane rake.15 Yesu eŋe ŋei 12 yewa eŋine tungo asu qotkoineesop onikei wane zonom takot onge.

16 Yesu dokoine eŋane eŋet tegoene iwa yaleebonge. Simon, eŋetine mane Petoro orake.17 Zebedi wane gipole Yakop, eŋine so ŋole Yohane,erane eŋeteetne mane Boanerges etorake. Eŋetyewa wane kine, quruŋ qilap. 18 Andrea, so Pilip,Bartolomu, Mataio, Tomas, Yakop, Alpius wanegipole, so Tadius so Saimon Zelot. 19 Ŋo YudasIskariot, ŋei yewaŋo Yesu ŋaba eŋanemeteenomasiqotkoine okan kaikei wane ma wakonka birakake.

Ŋei Eŋe Rakoi Yesu Eŋe Belzebulrop Urataine Ma-maike

20 Pakiso, Yesu eŋe matko ariki ŋei ŋerep magusuaineŋo eŋano koso sari lewaŋgoi. Ea wane Yesu,eŋine so dokoine eŋe qeka more, dalino ŋara maneneurap. 21 Yesuŋo kine kine okange so make, eawane tego tanikmanik ea ŋei eŋe ra suau deremoreweneŋ tutulekoune, eŋe Yesu ma walukka more,iwenkaikei wane sarikoi. Tutulekoune eŋe iwa yalerakoi, “Eŋe mo qelaŋ qemaike!”

22 Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe,eŋe Yerusalem ŋine ket more rakoi, “Eŋe kotinoBelzebul, eŋetine mane Satanŋo okoramaike. EŋeBelzebul wane zonomgo so oŋo qesiŋkaki, asuqotkoine ea esoponmaike, eaŋo asu qotkoine eŋaneware ware.”

23 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe edoraki osino sarimetpiso don rokop mane more edane rake, “Satanoŋomka dalino Satan osop kayake? 24 Ŋei ŋerepkaunsolmanewanemagu eŋewiri magu etke okanemore yakukei, kaunsol ea wane zonomine eamomidayake. 25 Ŋo ŋei urumene weku eŋe wiri moremagu etke okane more kawali yakukei, ŋei yewaeŋe koso togole qeturage maine weku mi lele gekei.26 Ŋo Satan eŋe eŋine magu ŋaba okan oniake, eŋewiri more zonomene midayake.”

27 Yesu eŋe koso don iwa yale takotke rake, “Sa-tan ŋei zonomine suaine, eŋane urata wane aboŋkine kineine yaup maine mi ari maikene, yemomidakaka. Mikep eŋine kie metine wokomka moreŋado maine eŋane mat koto wa more, urata waneaboŋ kine kineine pamaike, yewa matali onikene.

28 Na ŋine don wele iwa yale ŋidanbe, Anutueŋe ŋei ŋerep eŋane masi tanik qotkoine kine kineso don dereret borikine ramami, yewa eŋe koropqeliŋgi siukeake. 29 Ŋo ŋei mane eŋe Anutu waneAsu Koboboine ramatali okan kayakeo, yemo ukudeAnutuŋo eŋane sot ea mi qeliŋgi siukeake. Eŋaneborikinane sot turuŋ ea qoi qoinemidainemotki pa-mageake.” 30 Yesu eŋe don yale ra edangane Anutuwane papa togon don welaine ŋei eŋe rakoi, “Yesueŋe mo kotino asu qotkoineŋo ketke okoramaike.”

Yesu Wane Nagaine so Ŋonqakoune31 Naso yewao Yesu wane nagaine, so ŋonqaine

eŋe sari lotke more mat wazaino okora more donmotpi wake, Yesuŋo saket oniakane. 32 Pakimo,ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu lolikka metkoi,edo olale rakoi, “Ge detnom! Geŋane nagaŋone, soŋonqakopŋone eŋe qeinat, matwazaino okoramoregoŋo kesikenane ramami.”

33 Yalewa rau, Yesu eŋe mainge edane rake,“Maŋo naŋane nagane, so ŋonqane?” 34 Eŋe deineŋei ŋerep lolikka metkoi, eŋe one more, enanokapore ongi paki rake, “Onbi! Iwa edo naŋane naganeso ŋonqane okanmami. 35 Ŋei me ŋerep mane eŋeAnutu wane don dere eŋane simile mogasikei, ea ŋonaŋane nagane so ŋonqane okanmami.”

4ŊeiMane Eŋe EuoWaet Ebotmaike Eŋane Don Rokop

1 Pakimo, Yesu eŋe koso kito ebo ebon uratainetakotke more, Galili doku namuŋ wane qalakinoŋei ŋerep kito ebonge. Pakiso ŋei ŋerep zok tegosuaineŋo sari eŋano manerop lewage more watkeYesu lolikkau eŋe kepo qelige ari seki mane kutnowa more ŋei ŋerep biraone weti toe namuŋgo waeŋineka metke. Metkiso, ŋei ŋerep magu eŋeqalakino lewage okorakoi. 2 Eŋe yalewa okorau,Yesu eŋe don rokop mane kito more edane rake,

3 “Ŋine detpi! Ŋei mane eŋe euo wit ebosiakanearike. 4 Eŋe wit woune natne euo ebotke, pakimo,natne ari numao kito metki naŋi edo sari nekoi.5 Woune natne ari kepe wesi tabilainerop kepeewekine yewa wane kutno ket kito ikopka poripkewiekoi. 6 Wane kaiwe suaine sa more wit komineyewa ezoke. Ŋodoene yewa qei mi ketlukke kepewesi tabilainerop ea wane komine ururuke seukkoi.7Wit woune natne touk okolerop ea wane koto ketkitokoi. Wane touk okolerop yewaŋo ikop wie morepise walip onge. Walip ongiso, wit wele maine miqekoi. 8Ŋo, wit woune natne kepe gukinerop yewaoket kitokoi. Ket kitomore, komine poripke suamorewele maine qekoi. Wele natne 30, natne edo 60,natne edo zok 100 yaline qekoi.”

9 Ea wane Yesu eŋe edange, “Ŋei me ŋerep maneeŋe ketineropŋo yemo don iwa dere malipka more,kine detlukkayake.”

Don Rokop Wane Masi10Ŋei ŋerepmagu suaine eŋe biraone ari warekoi,

naso yewao Yesu eŋineka metki, eŋine dokoine 12eŋe so ŋei natne mo Yesurop weneŋ ge okangoi,eŋe Yesu wane don raki detkakoi, ea wane eŋanosari qesonka rakoi, “Ge don rokop more rene ea raqelaŋane ŋedannom detŋem.” 11 Yesu eŋe maingerake, “Anutuŋo don sanine so qeli ewe zonominanekine so ŋine dalino ware ŋunmaike, na ŋine eadesikei wane ŋidanmaile. Ŋei ŋerep natne ŋadinogemami eŋe naŋane don, ea don rokopkoka kitomore edan edan wane raraine, ea wane rokop nakorop kito edanbe, eŋe detwaremami. 12 Yalewawane,‘Eŋe deeneŋo kaikei, ŋo, eŋe kine kinemainemi kau

qelaŋaniake. Eŋe keteneŋo maine desikei,ŋo, eŋe kine maine mi detlukkei, so weteenomi maingeu, soteene pa eboniake. Ea waneeŋewetmaingeu, Anutuŋo eŋane sot qelingisiukeake.’ ”

Yesu EŋeWit Woune Ebo Ebot Wane Donkisi Kine RaQelaŋange.

13 Pakiso, Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋine donrokop kito more rele, yewa koso maine weneŋdetlukkamami me? Pakimo, ŋine don rokop koropyewa wane kine dalino det lukkaikei? 14 Ŋei wit

Page 42: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 4:15 39 Mareko 5:5woune ebotmaike, ea eŋe Anutu wane don oŋomebotmaike. 15 Woune natne dumao ket kitoke, eayemo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detpi,kotoeno ketki, nasomde bamgoka, Satan eŋe sariAnutu wane don ea ŋei ŋerep natne eŋane kotoenoyasoke, ea ma biraki saket ariake. 16 Woune natnekepe kutka, wesi tabila weneŋ, ea wane kutno ketkitoke, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane donikop dere mamore bakom kitokei. 17Ŋo, eŋe ŋodineqeirop mi ket ma qotke mesiake. Eŋe kutka metki,ŋaba edo biŋek don wane umat natne wikileropebonbi, eŋe koso Anutu ŋadekkaikei. 18 Wounenatne eŋe touk okolerop ea wane keune ket kitokoi,eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detkoi.19 Ŋo, kepe kutno gege wane umat so wesi aboŋsuaine maratka maratka, so kine kine natne, eawane bailalaŋ, eaŋo ŋei ŋerep eŋane kotoeno waketmore, Anutu wane don kotoeno piseka more maqorokka more, ma pelek kaki siukke, ea wane welemaine mi qekoi. 20 Ŋo woune natne kepe kelokin-erpko eao ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋeAnutu wane don dere more malipka lukeu paki, maqotkakoi. Eawane eŋewelemaine qekoi, wele natne30, natne 60, natne 100 yale qekoi.”

Don Sane Ŋado Didiwo Wakoniake21 Pakiso, Yesu eŋe koso rake, “Ŋei mane kiwa

kuake more diao qeki okorayake? Lase bano merosaŋo more supaki mesiake? Mida! Eŋe ki-wake more qeki zake kutno didiwo okora koropqelaŋanoniake. 22 Yalewaka, kine kine korop sanepamaike, ea na ŋado didiwo mawe wakon wareake.So kine kine natne supawe metmaike, ea ŋado nama lalagewe didiwowakonwareake. 23Ŋeimeŋerepmane eŋe ketineropŋodon iwawane kine deremoremalipka lukki paki, korop detka wareake.”

24 Yale ra more eŋe koso edane rake, “Ŋinedere more kaulukkei! Ŋine ŋei ŋerep eŋano uratakine kinemauluke ebonikeiwo, Anutu eŋe yalewakaŋine mauluke ŋibone more koso manerop takotkeyuanka maulukŋune ŋiboniake.Ŋo, ŋine ŋei ŋerepmatali ebonikeiwo, Anutu eŋe ŋine yalewakamatal-iŋunemore kosomanerop yuankamataliŋune ŋibo-niake. 25Anutu eŋe ŋeime ŋerepmane kine kinemomangi make, ea togoleka malipka geakeo, eŋe kosotakotke mane more ma sua maniake. Ŋo, ŋei maneeŋe Anutu kine kine nigatne mange, ea mi maulukewareka mageakeo, yemo Anutu eŋe ŋei yewa wanekine kine mange, ea koropka omaka wareake.”

Woune Kominerop Ea Wane Don Rokop26 Yesu eŋe koso rake, “Anutuŋo ware ŋunmaike,

ea wane tanikine iwa yale. Ŋei mane eŋe kine kinewoune euo ebore more, 27 eŋine matko ari tomageake. Ŋo eŋe mi detkamaike, wele dalino eu kotowakonmaike. Pakimo,woune ea eŋeporipke sayake.28 Saki, kepe oŋomka komine mapitkaki sua weleqeake. Mikepka kau saraine so pizulumine. Ŋadinowit wele wakone more menage laŋeniake. 29 Witwele laŋengi, ŋei eŋe kieke pilaŋŋo kitatmaike.”

Anutuŋo Wareŋuniakane Kine Yesu Eŋe Ea WaneDon Rokop Motke

30 Yesu eŋe koso takotke more ŋei ŋerepqesonone more rake, “Na Anutuŋo wane mitime qeli ewe zonom wane numa ea mo kine kine

mane onokakao rokop kitowe, takotke more raqelaŋanikale? 31 Eŋe eamo mastet woune yale,nigatnemde okanmaike. Mastet woune nigatnemdekine kine natnane woune me waetne yuane morezok manerop, nigatne okanmaike. Yalinane mastetwoune ea ŋei manŋo euine ebotke. 32 Pakimo, eŋeporipke more, sua eu kotino ŋara nenine natnekorop yuanone more, eŋe wie weti wa qogine qemesiake. Pakimo, naŋi eŋe sari wamore naune kotomatene kito more mesikei.”

33 Yesu eŋe don rokop kine kine loutne iwa moreŋei ŋerep ra edange. Ŋei ŋerep edo dere qelaŋanikeiwane Yesu eŋe dereretene rokouno edange. 34Yesueŋeŋei ŋerep don rokop eaka edane okange. Ŋo, eŋedokoine eŋeropmeremore, don rokop wane kine raqelaŋane edane okange.

Yesu Eŋe Dibom Ma Peseke35 Naso mane kepe qoiqoiwo, Yesu eŋe dokoine

edane rake, “Ŋene sekiwo wa more, doku namuŋkitare erinat ariŋem.” 36 Raki, eŋe ŋei ŋerepmagu suaine yewa qeliŋone more, Yesu alakane wametkiso, dokoine eŋe ŋado seki yewa wane kutnowa more, eŋe weneŋ ma ariuso, seki natne eŋeweneŋ eŋerop arikoi. 37 Ariu, ikopka dibom suainewie more seki koto kiwet qakki ket watke ma mu-rugeakane okange. 38 Yesu eŋe seki sotno qaliŋanmore kulu pake. Dokoine eŋe ari ma wirikka rakoi,“Kito ŋebo ŋebon ŋene zok bori more seukkenaneokanmaine! Ge onoka wane mi det ŋonmaine?”

39 Yesu eŋe wie more togoleka kuroge momoolatke, “Doŋ mannom!” Ra more eŋe dibom olatke,“Ge, tikŋane doŋ mane panom!” Rakiso momo eŋedoŋmangi, so dibom eŋe yaleka tik doŋmane kaloŋsuaine pake. 40Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake,“Ŋine onoka wane kaet okanmami? Ŋine malipmalipŋine mida me?”

41 Eŋe kaet suaine okane more, enŋene auyerakoi, “Ŋei iwa eŋe zok ŋei kine mane! Naso banoŋei ŋerep zoma kubetenerop so asuene qotkoinemamenaŋonge, wane koso iwa momo so dibom suaineiwa don etangi, ere done detka more qeliŋmamik!”

5Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Osopkake

1 Kaloŋ okangi, Yesu so dokoine eŋe Galili Na-muŋ erinat ari lotkekoi, kepe yewa eŋetine Gerasa.2 Yesu eŋe seki qeliŋka ketki, yewaka ŋei maneeŋe deŋesere wane kezem aŋaino ŋine sari qalakkookoraki maratkake. Ŋei yewa eŋe asu qotkoineŋokotino pake. 3 Eŋe deŋesere koto geokange, pakisoŋei maneŋo ŋei yewa maine mi ma walukkake memulap togogoleŋo kine metine lukkakoi, eŋe midetke. 4 Naso loutne ŋei ŋerep eŋe ma more, kiemetine mulap togoleŋo wokom kamaŋkoi, ŋo, nasobaŋem eŋe mulap togole metino ea romatkeki qoeokange, so eŋe mulap togole kieino ea ratokmaŋke.Ŋei ea wane zonomineŋo manerop kakapa suaineokane, ŋei korop yuanonge, ea wane ŋei maneŋomaine mi ma walukkake. 5 Naso baŋem goiŋ kaiweŋei yewa eŋe deŋesere koto so tobo zikotne bonagaoyau yaup lolike ari ari, sari sari, okorake, so bokakipaki, kuroge oŋom ari kitoki, solaine eki so wesiŋokitat qetat mamaŋke.

Page 43: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 5:6 40 Mareko 5:43

6 Naso eao ŋei yewa eŋe abaranka okora porekaki, Yesu eŋe sekiwo kiroine eri sariki, eŋe ikopkabiririke sari qalakko Yesu ketki, eŋano wawetineqeke. 7 Asu qotkoine yewa, eŋe Yesu wano aroinesuaine aroke rake, “Yesu, ge Anutu Suaine WetikaWeti, eŋane gipole! Ge na dalino okan nanikene?Na Anutu wane kaitko meŋen ganmaile. Goŋona matalinane more wikile zok misuk ninikene!”8 Eŋe yale waka rake, ea yemo Yesuŋo asu qotkoineyewa olale rake, “Asu qotkoine, ge ŋei yewa qeliŋkaarinom!”

9 Pakiso, Yesuŋo qesonkake, “Ge, eŋetŋone ma?”Asu qotkoine eŋe rake, “Ŋene eŋetze, kawali

ŋei, ŋene magu suaine, ea wane asu qotkoineŋene louloutneŋo ŋei iwa wane kotino metmaine.”10Pakiso, eŋe kosoYesu sorinka rake, “Kepe iwaŋinemisuk osopŋonnom arikene.”

11 Berek magu suaine eŋe meŋo erinat ea ŋara negekoi. 12 Ea wane asu qotkoine eŋe Yesu togogolekasorinka rakoi, “Ŋene ŋebu biraŋonnom ari berekeŋane kotoenomainewakesikene!” 13Yesu eŋe deremore, asu qotkoine edane rake, “Maine ŋine yewaarikei.” Rakiso, Asu qotkoine eŋe ŋei yewa qeliŋkamore, saket ari berek eŋane kotoeno waketkoi,waketpi, berek magu suaine yewa eŋe biririke arikorop sorao sontake ket dokuo qok ne more seuk-warekoi. Berek magu suaine kibiene2,000.

14 Berek ware ware eŋe masi ea kau paki, kae-tongi, korop ket ari more matko matko so kepesaiwo ŋei ŋerep donkisi edangoi. Pakiso ŋei ŋereplouloutne eŋe ari berek seukkoi ea ongoi. 15 Eŋekoso Yesu wano ari more, ŋei yewa kau eŋe soginoasu qotkoineŋo matalikaki geke, ea eŋe maine laplap ramu more wetine lotkeki tik ŋaneŋ metke.Naso yewao ŋei ŋerep eŋe ka more kaet onge.16 Ea wane berek ware ware edo qelaŋ ŋei asuqotkoinerop eŋane so berek seu seuenane kine raqelaŋane ŋei ŋerep magu yewa edangoi.

17Eawaneŋei ŋerep eŋe deremore, koropŋoYesuwane don togole iwa rakoi, Yesu eŋe ikopka ŋenanekepe mat iwa qeligeso kepe mat maneo ariake.

18 Yesu eŋe seki koto waketkiso, ŋei yewa soginoasu qotkoinerop geke, eŋe Yesuerop arikeik wanesorinkake.

19 Ŋo, Yesu eŋe ŋei yewa ma kitatka rake, “Gezinge matŋono ari more nabok magak so weŋemsotawekopŋone, kine kine solaŋono Waomŋo ma-maike so Anutu wane wet borik suaine geŋanesolaŋono wakonmaike, ea wane donkisi edannom.”

20 Yale olatkiso, ŋei yewa eŋe zinge ari more matsuaine mete etke, 10, yaline yewao korop lolikege more solaine Yesuŋo maulukkake, ea wane raqelaŋane edane arike. Ŋei ŋerep eŋe dere moreoŋaene qaeke. Kepe iwa eŋetine, Mat Suaine MeteEtke.

Yesu Eŋe Yairus Borasine So Zoma Ŋerep Mane MaMenaŋotke

21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine, eŋe koso dokunamuŋ ratoke erinat ariuso ŋei ŋerep magu suaineeŋe mo sari qalakko lewage metkoi. 22 Yairus eŋemat yewa wane Yuda wane lewa lewaŋ urum waneŋetne, oŋo sari more Yesu wane osino kino peseket wawetine qe more 23 Yesu qesonka more zokarokke. “Borasone nigatne mo bomitne seukeakane

okanmaike. Ge sari moremeteŋone kutnomotnom,zoma yewa qeliŋkaki eŋe maine koso menageake.”

24 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa eŋerop ariukso ŋeiŋerep louloutne eŋe watke lolikka arikoi.

25 Pakiso, ŋerep mane eŋe ŋerep zoma weneŋ.26 Zoma yewa naso baŋem metokangi, komaine 12okangiso eŋe wesiine zoma yewa wane ra moremauluk mauluk eŋano biraki midakakae, ŋo, eŋemaine mi ma menaŋ kakoi. Eŋe wikile zok takotkemanbi, zoma eaŋo sari suakake. 27 Pakiso, ŋerepyewa eŋe Yesu wane siron dere more sari ŋei ŋerepmagu suaine yewa eŋane keueno Yesu maratka os-ino sarimore iwa yale detke. 28“Nameteneŋo eŋanouakaikale me takotino maineka mosikale, pakisonae koso menaŋgale.”

29 Eso ŋerep yewa eŋemetine Yesu wane laplapkouaka more yewaka detki mo maine menaŋkake.Pakiso, ŋerep zoma yewamomidakakae. 30Yesu eŋenaso bomitne yemdaka detki zonomine natne ketki,ikop zinge eŋe qesononge. “Maŋo metine naŋanetakotko uakeke?”

31 Raki dokoine edo done mainge rakoi. “Ŋeilouloutne edo wonge maguk ganbi, ge onoka wanedon yaline qesonŋonmaine? Ŋene mi detmainemaŋo ŋei loutneŋo meteene laplap ŋono ua gan-mami.”

32 Yale rau, Yesu eŋe pore lolike onge, eamaŋo laplapino make ea maratkayakane okange.33 Pakiso, ŋerep yewa eŋe Yesu takotino uakakizomaine midakakae, yewa wane dere zok zonomineoreki kaetkake. Paki, eŋe Yesu wane osino saripese wawetine qe ket more okange, yewa wane kineolatke. 34 Pakiso, Yesuŋo eŋe olatke, “Borasone,malip malipŋoneŋo zomaŋone yewa ma ewek gan-maike. Ea wane ge maine ari more wet maepkogekene. Zomaŋone mo korop midawaremaike.”

35 Yesu eŋe ŋerep don olale okoraki, naso yewakaŋei natne eŋe Yairus wane matko ŋine mat qeligesari olale rakoi, “Ge! Borasoŋone nigatne mo seuk-maike. Yesu mi iwenka sarikene yeine. Eŋe mainemi ma wirik kayake.”

36 Ŋo, Yesu eŋe eŋane don wane ket mi more so,eŋe Yairus olatke, “Ge misuk kaet gangep! Ge malimalipŋone togolekep!” 37Yesu eŋe yale ra more ŋeiŋerepmawaluk onemore Petoro so Yakop, so eŋaneŋole Yohane, karewe edoka eŋerop Yairus wanematko weneŋ arikoi. 38 Eŋe mat yewao sari moreYesuŋo ongi, ukat suaine ma more zok maneroparokkoi. 39 Eŋe ari waket more magu edange. “Ŋinemi arokeu so ukat suaine zok mi mau. Ŋerep ŋerepiwa eŋe mi seukike. Eŋe yaup kulu pamaike.”

40 Yale ra edangi, eŋe wawaine don olale morebokaka Yesu kuroŋ kakoi. Pakiso, Yesu eŋe matyewao ŋino osopone moreso eŋe medep nagama-gaine, eŋine so dokoine karewe enŋeneka ari moremedep mat aŋaine pake, yewao ari waket kakoi.41 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep ŋerep seuseune ea wanemetino ma more Yuda dongoka olatke, “Talitakoumi”. Don yewa iwa yale, “Ŋerep nigatne nagolatmaile. Ge wienom!”

42Ŋerep ŋerep yewa eŋe ikopkawisikaewie arike.Ŋerep ŋerep komaine 12. Ea wane ŋei ŋerep eŋemasi ea kamore zok oŋaeneqaeke. 43Pakiso, Yesuŋonagamagaine yewa togole etange, “Ŋiremedep ŋara

Page 44: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 6:1 41 Mareko 6:31manbit nekep. Ŋo, ŋire kine kine iwa wane don kisiyauyaup misuk raut suayake.”

6Nasaret Ŋei Ŋerep Edo Yesu Ŋadek Kakoi.

1Yesu eŋine so dokoine eŋemat yewa qeligemoreeŋine matine Nasaret arikoi. 2 Pakiso qezarek nasookangiso eŋe ari ŋei ŋerep Yuda eŋane miti lewalewaŋ urum kotino metkoi, yewa kito ebonge. Paki,magu suaine metkoi, eŋe detka more dereretinaneoŋaene qaeki rakoi. “Ei! Ŋei yewa eŋe don yewadiao ŋine meke? Dereret yewa maŋo manike? Eŋeeŋine masi togole iwa dalino mamaike? 3 Ŋei yewaeŋe matmama. Eŋe Maria wane gipole. Eŋaneŋolekoune Yakop, Yosep, Yuda so Simon so qakouneiwa ŋenerop weneŋ gemami.” Eŋe yale ra moreŋadek kakoi.

4 Ea wane Yesuŋo iwa yale edange. “Anutu waneqelit ŋei propet eŋemat baŋemmiti uratama ge ari-mami, edo eŋane eŋetene zok mawaon okanmami.Ŋo, matkopene so weŋem sotak so matene kotinoedo eŋane eŋetine maket biraon okanmami.”

5 Eso yalinane Yesu matkoune ŋei ŋerep eŋanemali malipene mi pake. Ea wane Yesu eŋe pore kamore masi togogole eŋano zok mi make. Eŋe zomaŋei ŋerep weku weku metine more ma menaŋonge.6Pakiso, Yesu eŋe Nasaret mat qelige ari, mat natneyewao lolike ge more, Anutu wane biŋek don ŋeiŋerep edange. Ŋo ŋei ŋerep ea eŋe wetŋo mimalipkakoi, eŋane yemo dere mezet okange.

Yesu Eŋe Dokoine 12 Uratao Biraonge7 Naso yewao Yesu eŋe dokoine 12 ea naso yewao

qeduguone more etkeka etkeka, matko matko bi-raonge. So eŋe biŋek don ra qelaŋanikei wane so ŋeiŋerep eŋano asu qotkoine esopongei wane zonomtakotonge. 8 Pakimo edange, “Ŋine qesiŋine maineqesiŋ nagu kei wane makei, eso kine kine natneweneŋ mi ma arikei, ŋara so kite gerep me wesikite mane misuk ma arikei, ea yeine, 9ŋine kie kulitso takot suaine weku bira arikei, takot etke eamoyeine.” 10 Eŋe koso edange, “Ŋo, ŋine mat maneoari lotke more ŋei ŋerep qeson onbi edo raikei,maine iwa saketmere pawie okanbi, mat yewawanekotinoka mere pa wie okanikei. 11 Ŋo mat maneedo ŋinane don mi dere more, ŋinerop mi mesikeiwane rauso, ŋine mat yewa qelige more, kie ŋinokepe nalek yewa sauke lakokeu ket metki, so eŋemasi ea ka more desikei, Anutuŋo ŋenerop ŋabaokanmaike.”

12 Pakiso, dokoine eŋe matko matko ari more,mat louloutne eao biŋek don iwa yale edangoi,“Ŋine masi tanik kine kine qotkoine ea korop qeligeŋadekka more wet mainge wareu!” 13 Pakiso, eŋeasu qotkoine louloutne zok ŋei ŋerep eŋano ŋineosop onemoreso ŋei ŋerep zomaenerop ea kelok taumore, korop ebu ma menaŋ ongoi.

Yohane Doku Tau Tau Eŋe Seukke.14 Naso yewao kepe wareware Herot eŋe Yesu

wane donkisiŋo detki mo zok mat korop rokopkeke.Ŋei ŋerep natne eŋe rakoi, “Yohane doku tautauŋomo deŋesereo ŋinewisikaewieke. Eawane eŋemasitanik zonominerop togogole iwa mamaike.”

15Ŋo ŋei natne eŋe rakoi, “Eŋe Elaiya!” Natne eŋerakoi, “Eŋe Anutu wane qelit ŋei propet mane, eŋemo propet sogine gekoi, eŋe yaleka.”

16 Kepe ware ware Herot eŋe ea dere more rake,“Yohane doku tautau ea mo noŋo sogino ebinekitatkole. Eŋe koso yewa mo wisikae wie gemaike.”17-18 Mo sogino Yohane doku tau tau eŋe wisika gemore don togole Herot wano rake, “Ge ŋonŋonePilip wane ŋanomine ea kobu makone. Masi yewami kopkemaike.” Sogine Herot eŋe zok Herodiasŋolane ŋanomine kobu make. Ea wane, Heroteŋe ŋei biraongi ari malipka mulap togoleŋo lukkamasari more, mulap urumgo warage ari birakakoi.

19 Ŋo Herodias eŋe Yohane wane dere worikokankamore qeki seukeakane okange, ŋo Herot eŋeYohane maine warekake. 20 Herot eŋe Yohane ŋeikoboine, Anutuŋo birakake, dere qeka okane morekaetkaki mauluke warekake. Herot eŋe naso natneoYohanewane aŋainoŋine donnatne deremore nasobaŋem qisemaŋke.

21 Paki, Herodias eŋe Yohane qeki seukeakanenumaine iwa yalemaratkake. Herot eŋe ŋara suainemaki zeki eŋinewakonwakonnasoinomore edorakiŋei loutne sarikoi. Pakiso, eŋe gavaman kepe wareware suaine so kawali ŋei eŋane ware ware suaineso Galili kotino mat suaine mere arimaike, ea waneŋei suaine suaine qeson onge. 22Herodias borasineeŋe sari eŋet kito oreke. Ea wane Herot so ŋei ŋaranekoi, eŋe korop eŋane simin onge. Ea wane Heroteŋe ŋerep natawen yewa qesonka rake: “Ge kinekine yewa me yewa wane ra more qeson nannom,na maine ginikale.” 23 Eŋe atak loutne ra togoleke,“Na ra togolemaile. Kine kine yewa me yewa maineginikale. So naŋane kepe aboŋ suaine ea ginikalane!Ranom na maine keuoka mapoke more ginikale.”

24 Pakiso, ŋerep natewen yewa eŋe ari nagaineiwa yale qesonkake, “Na Herot onoka wane qesonkarawe niniake?”

Rakiso, Herodiasŋo olatke, “Ge ari Yohane dokutau tau ebine kitasiakane qesonkaikene!”

25 Yale olatkiso, ŋerep yewa eŋe ikopka biririkeHerot wano ari qesonka rake, “Naŋane similene iwayale. Ge ukudeka Yohane doku tautau wane ebinekitare more peletko more naŋanoma sari ninnom!”

26 Herot eŋe yewa dere more zok detki qomineumare lukke, ŋo mo ŋei suaine eŋane deeno atakloutne takorakot ra togole okange, ea wane eŋedalino koso dereretine maingeki rap. 27 Ea waneikopka kawali ŋei mane birakaki ari mulap urumkoto Yohane wane ebine kitare more, lewetine eamake. 28 Pakiso, eŋe Yohane wane lewine ea peletmaneomore, somasari ŋerep natewen yewamangi,so eŋe ma ari nagaine mange. 29 Pakiso, Yohanewane ŋadino dokoine gekoi, eŋe dere more sariYohane pareŋine ea ma ari deŋesereo dukkakoi.

Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge.30 Ea wane Yesu eŋe dokoine mo etkeka etkeka,

matko matko ari warekoi. Eŋe zinge sari kosoYesu wano lewage more, don kisi urata kine kinemakoi, so biŋek don magu edangoi, ea olatwarekoi.31 Pakiso, ŋei ŋerep louloutne Yesu wano ari sariokanbi, ea wane eŋe ŋara mire nene wane numainemi wakonge. Ea wane Yesuŋo dokoine edane rake,

Page 45: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 6:32 42 Mareko 7:11“Wieu, kepe ŋeiine midaino, ari more ŋenzeka ni-gatne mere zonom maŋem.” 32 Rakiso, eŋe kiekeseki mane nigatne ma more wie kepe mane ŋeimidaino enŋeneka arikoi.

33 Ŋo ŋei ŋerep korop eŋe mo onbi ariuso, eŋeikopka detone more ŋadeeno mogatone tagankabiririke qalakko yewa Yesu eŋine so dokoine arikoi,yewao alakane ari lotkekoi. Matne matne ŋeiŋerep korop yewa sarikoi. 34 Yesu eŋe seki qeliŋkaket more ŋei ŋerep magu suaine yewa one moreqom borik suaine eŋane okange. Eŋe ongi mainemi metlukkoi. Eŋe medep nigatne nagamagaeneseuseune, wanap yale metpi, Yesu eŋe biŋek donloutne kito ebonge. 35-36 Kepe zinge kere qoeakaneokangiso dokoine eŋe Yesu wano sari rakoi, “Gemagu iwa edane bira onnom eŋe mat osop merearimaike. Yewao ari more ŋara maratkau, kepe iwaŋei midaine so ruo mo kereakane okanmaike.”

37 Pakiso, Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋido ŋaraebonikei.”

Eŋe rakoi, “Ŋei nau! Ŋene 500 wesi setne eaŋoeŋane ŋara maine mi qolekene.”

38 Yesu eŋe koso qeson onge. “Ŋara darap ŋenzometmaike? Ari ka more sari nolatpi!”

Raki eŋe ari ka more sari olale rakoi, “Bret ni-gatne mete mane so zawon etke.”

39 Yale rauso Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋineŋei ŋerep maguine maguine mapoke bira onbi peseket touk kutno metpi.” 40Rakiso, eŋe yale ŋei ŋerepmapok onbi magu mane 100, magu mane 50 yalemere arikoi. 41 Metpiso, Yesuŋo bret mete maneso zawon etke ea ma more malipka okora qeliwopotki waki mosopka more bret so zawon ea mapokemore, dokoine ebongi, damo qe ŋei ŋerep maguyewa ebonwarekoi. 42 Paki, ŋei ŋerep magu yewaeŋe korop neu ŋatene qeki rokop onwareke. 43 Pakidokoine eŋe ŋara nekoi, ea wane tutule ea qedugumore rosa 12 yale rosakkoi. 44 Ŋei ŋara yewa nekoi,eŋe 5, 000 yaline.

Yesu Eŋe Doku Namuŋ Kutno Gesoke Arike.45 Ikopka, Yesuŋo dokoine qebin ongi eŋe sekiwo

wa more doku namuŋ nat parom Betsaida okenalakane arikoi. Ŋo eŋine yemo yewamere ŋei ŋerepmagu yewa biraongimateno ariwarekoi. 46Yesu eŋeŋei ŋerep bira ongi korop ariwareuso, eŋe bonagamane nigatne eao wa more meŋenka metke. 47 Ŋo,ruoo dokoine eŋe seki kutno doku namuŋ kebagometpi so, Yesu eŋineka tagalo metke. 48 Yesu eŋeruo panaman koto dokoine ongi momoŋo qebi-nongi, eŋe urata suaine zok pelekoi. Paki, kepe qaeqae nasoo. Yesuŋo doku namuŋ kutnoka qesokmagesokma sari osoeno lotke more, yuanoniakaneokange. 49 Dokoine eŋe Yesu doku namuŋ kutnogesokma gesokma sariki ka more, kuroge arokerakoi, “Ŋei seuseune eŋane oŋaeneŋo sarimaike.”50 Eŋe enŋenarek ka more kaet suaine okangoi,pakimo, Yesu eŋe yewaka done raki paki, edanerake,

“Ŋine togoleu iwa yemo noŋom sarimaile! Ŋinemisuk kaet ŋuniake!” 51 Yale ra edane more sekikutno wa metkiso momo doŋ mangi dokoine eŋe eaka more, oŋaene qaeki metkoi. 52 Eŋe Yesu wanezonomine mi detlukkakoi. So Yesu eŋe ŋei ŋerepmagu suaine ŋara ebonge, ea wane eŋe deretene

mi qelaŋange, eŋe dereretene zok manerop siukkiqelaŋ okangoi.

Yesu Eŋe Genesaret Kepeo Zoma Ŋei Loutne MaMenaŋonge

53 Yesu eŋine so dokoine, eŋe Galili doku namuŋyuane more, ari Genesaret lotkekoi. Galili dokunamuŋ nat paromino kere kito more seki qalakkolukkakoi. 54 Sekiwo ŋine qelige ketpi, so mat yewawane ŋei ŋerep eŋe ikop mo Yesu ka more detkakoi.55 Eŋe Yesu wane donkisi dere more ikopka ketbiririke matko matko ari zoma ŋei ŋerep zuaŋoneebu sarikoi. Ŋo natne edom numa ari ari wanekonapmi okangoiwo, ea teweo pise tewekone koropYesu wano ebu sariwarekoi. 56 Yesu eŋe koropmat nigatne kotino me mat suaino ari lotkemaŋke,rokop eŋe zoma ŋei ŋerep ebu sari sobeŋ keunobiraone more Yesu meŋenka ramaŋkoi, “Zoma ŋeiŋerep iwa eŋemaine geŋane takotŋone ea uakakei.”Rau eŋe detongi, meteene takotino ua ka moremenaŋonmaŋke.

7Anutu Wane Gege Eaŋo Sogi Gege Yuankamaike

1 Anutu wane papa togon welaine ŋei natne,Parisi, so Anutu papa togon welaine ŋei natne,Skribe, eŋe Yerusalem ŋine sari Yesu wano lewaŋ-goi. 2Eŋe Yesu dokoine onbimeteenemi saukeu libeqeke, eŋe yaup ŋara ma nekoi.

3 Parisi so Yuda ŋei ŋerep korop eŋe aso ŋaboeŋane masi ea mogare ge okanmaŋkoi. Eŋe ŋaranekeiwane okane more aso ŋabo ra rokop don yalerake, yalewaka eŋane rokoune ma more meteenesauke more maine ne okangoi. 4 So nalu qole qoleoari more zinge sari ŋara nekeiwane okane more eŋedoku tau more ne okangoi. Eŋe kine kine natneaso ŋabo eŋane masi ea korop mogare okan ware-maŋkoi. Eŋe lase, kap ŋara mire ne, so kulu papawane kine kine korop sauke mauluke gemaŋkoi.

5 Eŋe Yesu qesonka rakoi, “Onokawane dokoŋoneeŋe asoŋabo eŋane numa tego ea mi mogatmami.Eŋemeteenemi saukemoreŋara yaupmanemami.”

6 Rauso, eŋe iwa yale edange, “Isaiaŋo ŋine isiŋei zok ŋidorake, ŋinane kineŋine papiao iwa yaleAnutu wane dongo qeke pamaike.‘Anutuŋo rake, Ŋei tego yewa eŋe pieneŋoka naŋane

eŋetne nora bukeu waokanmaike. Ŋo,wet derereteneŋo yemo na qeliŋnane more,amaŋ okoramami. 7 Eŋe nae yaup eŋetnekanora bukeu waokanmaike. Eŋe aso ŋaboeŋane numa tego yewa kito ebone moreraokanmami, iwa Anutu wane don.’ ”

8 Yesu eŋe koso edane rake, “Ŋine Anutu wanedon masi koboboine mo qeligeu siuk ŋunmaike?Pakimo, ŋine ŋei ŋinŋine aso ŋabo eŋane don eakamalipka gemami.”

9 Yesu eŋe koso edange, “Ŋine zok detluke moreAnutu wane don koboboine ea matali qetali okanemore ŋinŋine asoŋabo eŋane numa tego malipkagemami. 10Moseŋo sogino qei bano mo rake, ‘Ŋinenabok magak ere qesiŋore more geokanikei, Ŋo,ŋei mane eŋe nabok magak don borikine etani-akeo, eŋe qeu seukeake.’ 11 Ŋo, ŋine, Anutu wanepapa togon welaine ŋei, ŋei ŋerep masi kine mane

Page 46: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 7:12 43 Mareko 8:6iwa yale edanmami. Ŋei mane eŋe wesiineropnagamagaine qesiŋ osiakane okane, ŋo, siluŋ etaneraokanmaike, na mo Anutu wane biŋek qile. 12Ŋineyale edanbi, eŋe naga magaene mi qesiŋone more,qeliŋ onmaŋkei. 13 Ŋine ŋinŋine asoŋabo kito eboebon ŋei ŋerep ea edanmami, ŋine Anutu wanedon zonomine mau kito okanmaike. Ŋine kine kineloutne yalewa ma okanmami.”

Kine Kine Iwaŋo Maki Ŋei Dienerop Okanmaŋkei14 Yesu eŋe koso ŋei ŋerep magu suaine edo-

raki sariu edange, “Ŋine koropŋo naŋane don iwadere more wetŋineŋo motpi so detlukkeu. 15 Ŋinedetmami, kine kine iwa diinerop ŋadino pamaike,eaŋo ŋinane kotoŋine mi maki sigileake. Ŋo kinekine natne ŋinane wet dereretŋine kotino pamaike,eaŋo saket more maki wet dereretŋine korop sigileokanmaike. 16 Ŋei mane eŋe wetineropŋo don iwadetlukkeake.

17 Yale ra more eŋe ŋei ŋerep yewa qeliŋonemore eŋine so dokoine eŋe ari mat maneo wamore don rokop rake yewa wane kine desikeiwaneqesonkakoi.” 18 Yesu eŋe iwa yale edange, “Ŋinanedereretŋineŋo ŋei ŋerep natne eŋane dereret miyuan onmaike. Ŋara kine kine korop pamaike, eaŋone more ŋei ŋerep mi sigilekene. 19 Ŋara yewawet dereretŋine mi qeduguyake. Ŋara qomŋino ketmore koso kaŋinoka saket ariake.” Iwa yaleYesu eŋeŋara kine kine yewa eŋe korop Anutu wane kaitkolibekaka pamaike.

20 Pakiso, eŋe rake, “Kine kine ŋei wet der-eret kotino pamaike, eaŋo saket more maki ŋeiŋerep wet dereretŋine korop sigile okanmaike.21 Ŋei ŋerep wet dereretko pa more saket maki ŋeiŋerep dirop okan okanmaine yemo iwa, edo der-eret qotkoine detokanmami, so ŋei ŋerep natewenqaluwit wenip yauyaup ma okanmami, so ŋei nakapilaŋŋo engu mamami me kine kineŋo matalionbiseuke okanmami, kobu ma okanmami, 22 ŋei maneeŋe ŋei mane wane ŋanomine kobu ma okanmaike,bailalaŋ okan okanmami. Ŋine masi tanik kine kinenatne korop okan okanmami, isi kine kinema okan-mami, wawaine masi kine kine okan okanmami,bau wawa masi kine kine ma okanmami, qe baikma baik don ra okanmami, wawaine don kine kinera okanmami, doku togole ne more qelaŋ qelaŋineokan numa kine kine mau bori okanmaike. 23Masitanik kine kine qotkoine korop iwaŋo ŋei ŋerepwet dereretko pa more eaŋo saket maki ŋei ŋerepdienerop okan okanmami.”

Ŋerep Mane Eŋane Malip Malipine Togole24 Yesu eŋe yewa qelige ea ŋine wie Tire matko

ari lotke more, mat mane wane kotino ari waketsiuke metke, onoka wane ŋei ŋerep edo esatkaeŋano mi sari lewaŋgei wane. Ŋo siluŋ dalino siukemetkirap. 25Mida! Ŋerep mane mat yewa ŋine eŋeYesu mo detkaki metke. Ŋerep yewa eŋe borasineasu qotkoineŋo matalikaki metke, ea wane ŋerepyewa eŋe ikopka sari Yesu wane osino kino ket pesewawetine qeke. 26 Ŋerep yewa eŋe tego maneoŋine, qelaŋ ŋerep, eŋe Yuda wane tegooŋine mida.Eŋe Ponisia tegoo ŋine, kepe mat ea wane welaine,eamo Siria kepeo. Eŋe Yesu wano ari seleleineqe meŋenka more rake, “Borasone asu qotkoineŋo

matalikaki metmaike. Ge esopkanom!” 27 Yesu eŋeolale rake, “Ŋenemikepkamedepŋara gumeonŋem.Ŋenemedep eŋane ŋaramainemi biraŋem kasimdeeŋano ariake.”

28 Yale rakiso, ŋerep eŋe mainge rake, “Waom,ge don wele ramaine, ŋo medep eŋe ŋara ne okan-mami, naso yewao sisine kepo ketki kasi eŋe medepeŋane ŋara sisine ea ma ne okanmaŋkei.”

29 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep olatke, “Ge yale ra-maine, eawanemaine zinge arinomborasoŋone asuqotkoine ea mo qeliŋ kamaike.”

30 Yale ra olatki, ŋerep eŋe zinge matko ari kakiborasine ea asu qotkoineŋo mo welekatne qeliŋkasaket ariki eŋe maine papaino kulu pake.

Yesu Eŋe Ŋei Mane Aŋa Ketine Won Wole MaMenaŋkake.

31 Yesu eŋe wie Tire qelige more Sidon kepeso Mat Suaine Meteetke(10) kepe keuoka ratokeari Galili doku namugo lotkeke. 32 Ŋei natne eŋeŋei mane done mi raraine so ketine won wole eaYesu wano iwenka sari oŋo metine more ma menaŋkayakane olatkoi. 33 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewamaki eretneka ŋei ŋerep magu yewa qeliŋone amaŋari mere so Yesuŋo ŋei yewa wane ketino metineboineŋo qesikane more, mekatine boino sopotkebelakamino motke. 34 More so qeliwo potki wakiwetine aroke saki, rake, “Epata!” Don ea wane kineiwa yale. “Ketŋone so aŋaŋone lotkeuk!”

35 Yale raki ŋei yewa dereretine lotkeki koropdetkake. So belakamine umareke, ea ewekki donmaine rake. 36 Yesu eŋe sari ŋei ŋerep maguyewa rawetone more rake, “Masi iwa mamaile, eawane don sigi misuk rau sua ariake.” Yale ranaso baŋem rawetone okanmaŋke, ŋo, eŋe soringetakotke eŋane don sigi rau sua arimaŋke. 37 Ŋeiŋerep korop eŋe oŋaene qaeki rakoi, “Urata kinekine natnewelekatnewakonmaike. Ŋo, Yesu eŋeŋeiketine won wole ea maki lotkeki don detlukmaike.So eŋe ŋei aŋaine umatne so mawon mawole, eamaki don ramaike.”

81 Naso yewao ŋei ŋerep magu suaine natne

eŋe Yesu wano koso lewaŋgoi, ŋo, ŋaraene mokorop midaonge, Yesu eŋe dokoine edoraki sariuedange, 2“Na ŋei ŋerepmagu suaine iwa eŋane qomborik suaine detmaile, eŋe zok kaiwe mama karewenaerop metpi ŋaraene mo midamaike. 3 Ŋo, eŋeŋara mi nene yaup metpi, na biraonbe arikeiwo,natne eŋe ari more numao deene lolikki ket rasukei.Natne eŋe matene ameŋine sarikoi.”

4Dokoine eŋe eŋane donmainge rakoi, “Kepe iwaŋeiinemidaine, ge detmaine ŋene ŋara diaoŋine ŋeiŋerep iwa ma ebonŋem neu rokoponiake?”

5 Yale rauso, Yesu eŋe qeson one rake, “Ŋinanobret darap metmaike?”

Raki, eŋe maratka more rakoi, “Bret mete maneso mete natko zitne etke(7) metmaike.”

6 Olatpiso, Yesu eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Ŋinekorop pese ket kepo metpi.” Raki eŋe korop pesemetpiso, eŋine bret mete mane so mete natko zitneetke(7), yewa ma more, Anutu wano bakom kitomosopka more mapoke dokoine ebongi edo damoqe ŋei ŋerep magu suaine yewa korop ebonwarekoi.

Page 47: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 8:7 44 Mareko 8:387 Ŋo, eŋe zawon nigatne karewe metke, ea weneŋmanbiso eŋe yalewaka Anutu bakom kito moremosopka dokoine ebongi, eŋe yale waka damo qekorop magu yewa ebonwarekoi. 8 Eŋe neu rokopongiso, Yesu dokoine eŋe ŋara tutule yewa rosa7 yale rosakkoi. 9 Ŋei ŋerep magu yewa eŋe 4,000ŋo metkoi. 10 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu yewabiraongi, ariu, eŋine so dokoine ikopka sekiwo wamore Dalimanutia kepeo arikoi.

Anutu Wane Papa Togon Welaine Ŋei, Parisi, EdoMasi Togogole Mayakane Yesu Qesonkakoi.

11 Ea ari lotkeuso Anutuwane papa togonwelaineŋei natne, Parisi, eŋe sari Yesu wano aŋa soraŋ donokane more Yesu qesonka rakoi, “Ge masi togolemanema sikanŋonnom kaŋem, ge Anutuwano ŋinesarimaine.” Eŋe yale ra more dongo liwekkaikeiwane okangoi. 12 Yesu eŋe rake, “Oo yai! Onokawane ŋei ŋerep eŋe naso iwao noŋo masi togogolemane mawe kaikeiwane sari ramami? Midakaka!Naso iwa noŋo masi togogole mane koso ŋei ŋerepŋinano mi ma sikan ŋunikale.”

13Yesu eŋe yale edanemore eŋine so dokoine eŋemat yewa qelige sekiwowamore doku namuŋ kitareeri nat parom arikoi.

Yesu Eŋe Rake, “Ŋine Parisi So Herot Erane MasiKaulukkei.”

14 Yesu dokoine eŋe bret natne weneŋ mi makoi.Eŋe nigetongi yaup sekiwowa arikoi. Bretweku sekikotino pake. 15 Yesu eŋe ea wane girem don togoleedane rake, “Ŋine Anutu wane papa togon welaineŋei, Parisi eŋane tego so Herot eŋane masi kaulukonikei. Eŋe bret maki sua okanmaike. Eŋane masieaŋo yalewa ŋei korop rokoponmaike.”

16 Dokoine eŋe don yale dere more, eŋe enŋeneauye rakoi, “Bret eri nigetŋongi qelige sarine, eŋeea wane mane ramaike.”

17 Rau, Yesu eŋe don yewa dere more edange,“Ŋine onoka wane ŋinŋine aumami, ŋene bretmida? Oo, ŋine wet dereretŋine midaine? Oo ŋinedereretŋine mo wongike. 18 Ŋine deŋine weneŋ,ŋine onoka wane kine kine mi kamami me? Ŋineketŋinerop onoka wane don yewa wane kine midetkamami me? Ŋine mo nigetŋunikei me? 19Nasona bret mete mane mapoke, 5 tausen(5, 000) ŋeiŋerep eŋano ŋibonbe damo qekoi, naso yewao ŋadoneu, wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?”

Eŋe rakoi, “Rosa 12!”20 Eŋe yale raumo, Yesu eŋe koso qesononge, “Ŋo

ŋine na bret 7 mapoke, ŋei ŋerep 4, 000 eŋanoŋibonbe, damo qe ebongoi, naso yewao eŋe neu,wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?”

Eŋe rakoi, “Rosa sewen.”21 Rau, Yesu eŋe yewaka edange, “Ŋine zok ea mi

detlukkamami me?”Yesu Eŋe Betsaida Matko Ŋei Mane De Pilik Ma

Menaŋkake.22 Pakiso, eŋe ari Betsaida lotkeu, ŋei mane deine

pilik pilikine, eŋe Yesu wano ma sarikoi, ŋei ea eŋeYesuŋo metine lewetino mosiakane. 23 Pakiso, Yesueŋe ŋei de pilik yewa metino maki, ere mat ŋadinoqeinat ket more, Yesuŋo ŋei yewa deino mekatinesopotkemore, sometineŋo deino qesikane rake, “Gemaine pore kine kine kamaine me?”

24Rakiso, ŋei yewa eŋe pore lolikemore rake, “Naŋei natne pore onmaile. Na onbe eki yale arimami.”

25 Yesu eŋe metineŋo koso ŋei yewa wano motki,ŋei yewa eŋe deine togoleka pore kaki, deine momaine wakongi, pore kine kine korop ka qelaŋange.26 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa olale biraka rake, “Gekere more eri mat suaino misuk wakesikene. Gekoboboine ari matŋono lotkekene.”

Petoro Eŋe Yesu Wane Ra Qelaŋane Rake, Eŋe Kristo27 Yesu eŋine so dokoine eŋe yewa ŋine wie

arimage mat natne Sisaria Pilipai osino lotkekoi,numa keuno dokoine qesononge, “Ŋei ŋerep eŋe nawamo ma noramami?”

28 Edo iwa yale olatkoi, “Natne edo ge Yohanedoku tau tau goramami. Ŋo, natne edo ge Elaiyagoramami. Ŋo, natne edo ramami, ge Anutu waneqelit ŋei propet mane sogine gekoi, eŋano ŋine.”

29 Yale rauso, koso enŋene qesonone rake, “Ŋo,ŋidom yemo naŋane dalino ramami?”

Rakiso Petoroŋo donine turuŋine mainge olalerake, “Ge Mesia, Anutuŋo biragange.”

30 Yale rakiso, eŋe togoleka ra wetone rake, “Ŋinenaŋane kine yewa ŋei mane misuk olasikei.”

Yesu Eŋe Seuke More Koso Wisikae Wieakane Rake31 Yesu eŋe kieke more, eŋine solaino wikile

wakoniake ea wane dokoine kito edane more rake,“Ŋei Wawainane Gipole na wikile zok maneroppeikkale. Ŋei ŋetne korop so Anutu wane mosopŋei suaine so Anutu wane papa togon welaineŋei, Skribe, eŋe korop ŋadeknane more, nekuwiseukkale, kaiwe mama karewe yale pa more, kosowisikae wiekale.” 32 Yesu eŋe yale ra qelaŋaneedangi, Petoro eŋe Yesu maki ere qeinat ket meremore Yesu rawetka rake, “Ŋei eŋe ge mi gekukei.”33Ŋo, Yesu eŋe zinge pore dokoine one more Petororawetka rake, “Ŋei borikine, ge na ŋadeno arinom!Goŋo weti Anutu wane wet dereret mi detmaine!Midaka! Ge kepe ŋei wet so dereret eaka deregemaine!”

34 Yesu eŋe eŋine dokoine so ŋei ŋerep magukorop edoraki eŋane osino sariu, iwa yale edange,“Ŋinano ŋine ŋei maneŋo namogat naniakane raso,eŋine simileine ea korop maki ketwarekiso wikiledesiakane eweke ariki eŋe na nekukei, yalewaka eŋeqekei. 35 Ŋei mane eŋe wikilane kaetkaki solainemawalukayakeo, eŋe gege wane numaine koropsiuklukkayake. Ŋo, ŋei mane eŋe biŋek don waneso nae wane wetkeake, paki gegeine korop qikkamore, ea waneka ra more seukeake, ŋei yewa eŋegege marat kayake. 36 Ŋo, ŋei mane eŋe kepe waneaboŋ kine kine korop magekeo, eŋe seuke moreonoka maratkayake? Midakaka! 37 Seuke more kosoonokakaŋo gege wane lewine qeliŋgi sari maniake?38Ukude naso iwao kepe iwa wane ŋei ŋerep koropmasi qotkoine kine kineŋo mau watke rokopke-maike. So eŋe wawaine masi kine kine ea koropAnutu wane deo okanwaremami. Ŋei mane eŋenaso iwao ŋei ŋerep magu yewa eŋane keueno ŋineeŋe nae so naŋane biŋek don rayakane gamu gamuokane geakeo, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo ramaile,na ŋado Anutuŋo eŋine tungo biranangi, aŋelomagu eŋerop qeli qeliŋka sarikene, naso yewao naŋei yewa don koboine maine mi olasikale.”

Page 48: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 9:1 45 Mareko 9:319

1 Yesu eŋe koso don takotke iwa yale edange,“Na welekatne ŋidanmaile, ŋei natne ŋine iwa oko-ramami, mi seuke more wisika gekei, naso eaoAnutuŋo ŋine korop wareŋunmaike, eao Anutuŋoqeli ewe zonominerop wakongi kaikei.”

Yesu Sola Tanikine Kine Mane Okange2 Kaiwe mama 6 qoikiso, Yesu eŋe Petoro, Yakop

so Yohane ebuki enŋeneka bonaga mane kiroroinewetika weti yewao wakoi. Wa enŋeneka okorauso,eŋane deeno eaka Yesu wane kait sola tanikineqeinge more kine mane okange. 3 Laplap kine kinekorop libe libe qe qelaŋane teine okange. Kepe ŋeimaneŋo okangi, eŋane laplap yale libe libe qelaŋaneteine mi okaniake, so sauki yalewa maine mi wako-niake. 4 Dokoine eŋe pore otpi ŋabotkine Elia soMose ere wakone more Yesurop don auye okorakoi.5 Petoro eŋe ea ka more ikopka Yesu olale rake,“Kito ŋebon ŋebon! Ŋene iwa metŋem wekumanezok okanmaike. Ŋene maine seli kise karewe(3)maikene! Mane geŋane, mane Mose wane, maneEliawane!” 6Petoro eŋine so kimatkine eŋe kaet zokokangoi. Ea wane Petoro eŋe masi tanik yewa wanekine mi detluke more don qazaŋ rake.

7Paki, eakawakongi paki, kezoŋŋo ŋei karewe ko-rop kawetongi so Anutu aŋaineŋo kezoŋ koto ŋineiwa yale rake, “Yewa naŋane wemedep wekuku!Na wetneŋo malipkamaile. Ŋine korop eŋane dondesikei!” 8 Don yale wakongi dere more so dokoineeŋe ikopka deene pore lolike ŋei mane mi kakoi.Yesu eŋineka eŋerop okoraki, kakoi.

9 Eŋe bonaga qeliŋka ket more, Yesu eŋe dokoinetogogole rawetone rake, “Kine kine iwa wakongikamami, ea wane ŋei ŋerep siron misuk ra qelaŋanonikei. Baŋ, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo, deŋesereoŋine wiekale, naso yewaomaine ra qelaŋan onikei.”

10 Eŋe don ea dere teweke more enŋene auyerakoi, “Don yewa deŋesereo ŋine wie wie ea kinedalino wane ramaike.” 11 Ra more eŋe koso Yesuqesonka rakoi, “Dalino wane Anutu papa togonwelaine ŋei, Skribe, eŋe ra okanmami, qelit ŋei,Elaiya eŋe alakane sari more, numa kine kinemakoboeake?”

12 Yesu eŋe dokoine karewe eŋane don maingerake, “Na ŋidanmaile. Elia eŋe mo sariki, ŋei eŋeenŋene simileene mogare more masi tanik kinekine zok okankakoi. Yale Anutu wane papa to-gon donŋo mo rake. 13 Skribe eŋane don ea iwelekatne. Elaiyaŋo mikep sari more, eŋine kinekine mo mauluk wareke. Ŋo, donba iwa yale onokawane mo sogino Anutu wane papa togon dongoqekoi pamaike? Eŋe ramaike Ŋei Wawainane Gipoleeŋe wikile zok mayake, so ŋei edo manerop mabaikkaikei.”

Yesu Eŋe Medep Mane Asu Qotkoinerop MaMenaŋkake.

14 Eŋe ea ŋine ket sari dokoine natne metkoi,eŋe onbi ŋei ŋerep magu suaine edo eŋano lewagelolikone mere more Anutu papa togon welaine ŋei,Skribe, eŋe dokoine eŋerop don auye kitat okangoi.15 Paki, ŋei ŋerep magu yewa eŋe kau, Yesu sarikieŋe korop qomene qise poradaŋgi biririke Yesuosino ari more kaiwe maine mangoi. 16 Yale rau,

Yesu eŋe dokoine qesonone rake, “Ŋine onoka wanedon auye kitat okanmami?”

17 Yale qesonongi, ŋei ŋerep magu yewa eŋanekeueno ŋine maneŋo wie rake, “Kito ebon ebon namedepne mane asu qotkoineŋo kotino mere aŋainema won geki, ea wane na geŋano ma sarimaile.18 Naso baŋem asu qotkoine yewaŋo medep iwatogoleka ma main qein ma birakaki kepo ket rasupaki, mekalekatine libeka aŋainoka saket qakki ŋe-tine paŋ kilipke more solaine korop togo togon qeokanmaike. Na, ea wane dokoŋone edanbe edo asuqotkoine yewa osop kaikei wane ŋaŋaemami.”

19 Yesu eŋe don yewa dere more, ŋei ŋerep edanerake, “Ŋei ŋerep magu iwa ŋine korop mali malipŋine mida! Na naso darap ŋinerop gekale? Na nasobaŋemyalewaŋinerop gemore, umat kine kineŋineqesiŋŋune okangale me? Ayop ŋine medep yewanaŋano ma sariu!”

20 Eŋe medep yewa eŋano ma ariu asu qotkoineeŋe Yesu ka more medep yewa main qein ma bi-rakaki kepo ket kito todi todiŋ ariki mekalekatinelibeka aŋainoka saket qakke. 21 Yesu eŋe medepmagaine qesonka rake, “Naso darap eŋe iwa yaleokankaki geke?”

Magaine eŋe rake, “Mo medepinoka yaleokankaki naso kiroine gesake. 22Naso louloutne asuqotkoine eaŋo qeakane ma birakaki ari gerep kutnowa okanmaŋke. Naso natno ma birakaki ari dokukoto ket okanmaŋke. Ge ŋaŋaekamaine? Ge ŋenanewet borik okane more ŋene qesiŋ ŋonikene.”

23 Yesu eŋe olatke, “Ge onoka wane qesonnaneramaine, ge ŋaŋaemaine? Ŋei mane eŋe mali maliptogole malipkayakeo, eŋano kine kine korop mainemawe wakonwarekei.”

24Medepmagaine ikopka boka rake, “Na gemalipganmaile. Ŋo na mali malipne togole mida. Ge siluŋmaine mapitnanikene!”

25 Yesu eŋe ongi, ŋei ŋerep magu suaine eŋe sarilewaŋgoi. Ea wane eŋe asu qotkoine ea togolekaboka olatke, “Asu qotkoine ket rasu aŋaŋone mawon genom, na ge golatmaile, ge medep yewaqeliŋkanom! Ge ari more koso mi zinge sari eŋanowakesikene.”

26Yale ra olatki asu qotkoine ea eŋe togoleka bokaaroke medep yewa togoleka rapapkaki, kepeo ketpakiso saket arike. Medep eŋe seuseune yale pake,ŋei ŋerep korop eŋe rakoi, “Mo seukmaike.” 27 Eŋeyale rau, Yesu eŋe medep yewa metino ma morebuke qesiŋkaki eŋe wie maine okorake.

28Yesu eŋe yale okanemore matko waki, dokoineeŋe enŋeneka san qesonka rakoi, “Ŋene dalinowaneasu qotkoine ea esop kaikenane ŋaŋaine?”

29 Pakiso, Yesu eŋe edange, “Kine kine natneŋoasu qotkoine eamainemi esopkayake. Meŋemeŋenwekuŋo maine esopkayake.”

Yesu Eŋe Seuke More Wieakane Atak Mane KosoEdange.

30 Yesu eŋine so dokoine mat yewa qelige moreGalili kepe keuoka rapoke arikoi. Ŋei ŋerep edomi det kaikei wane eŋe sanka ket arikoi. 31 Eŋeenŋeneka ari mere more dokoine kito eboniake,ea wane. Pakiso, dokoine enŋeneka don iwa yaleedange, “Ŋei edo Ŋei Wawainane Gipole, ŋei ŋabaeŋane meteeno birakakei. Edo qeu seukeake. Eŋe

Page 49: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 9:32 46 Mareko 10:14seuke more kaiwe mama karewe yale pa more baŋkoso wisikae wieyake.”

32 Yesu eŋe don yale ra edangi, eŋe don yewawane kine detpi mi qelaŋanongi eŋe koso qesonkadetlukkeiwane, kaetonge.

Yesu Dokoine Edo Don Auye Kitat Okan Nagu Rakoi,“Maŋo Ŋei Suaine.”

33 Eŋe ari Kaperneam mat suaino lotke more matmaneo wa mere Yesuŋo dokoine qesonone rake,“Ŋinenumao sarimore onokakadon auye kitat naguokanimi?”

34 Yale ra qesonongi, eŋe donene midaki metkoi.Onoka wane eŋe numao iwa yale ra auye sarikoi.Tego iwa ŋenano ŋine maŋo ŋetneze okanmaike.35 Yesu eŋe ket pese mere more dokoine 12 eaedoraki sari osino metpi edane rake, “Ŋei maneeŋe ŋetne okaniakane okane more, eŋe qei ŋadokito more ŋei korop eŋane qelit qeqe okaniake.”36 Yale ra more, medep mane nigatne ea ma sariqeki keueno okoraki, masatka okora edane rake,37 “Ŋei mane eŋe naŋane tungo medep nigatne iwayale mapitkayakeo, eŋe na mapitnanmaike okan-maike. Ŋei mane eŋe na mapitnaniakeo, eŋe magakbiranangi ketkole, eŋe weneŋ mapitkamaike okan-maike.”

ŊeiMane EŋeMi Ŋaba Ŋoniakeo Eŋe Ŋenane KimazeOkanmaike

38 Pakiso, Yohaneŋo olale rake, “Kito ŋebo ŋebon!Ŋene kaŋem ŋei maneŋo geŋane eŋetko ra asuqotkoine esopkamaike. Pakimo, eŋe ŋenane ŋadezomi mogatŋone sarikimo ŋene ra wetkamaine.”

39 Yesuŋo Yohane olatke, “Ŋine mi rawetkau!Ŋei mane eŋe naŋane eŋetko masi mane togogolemayakeo, eŋe don borikine naŋane ikopka maineŋei ŋerep mi edaniake. 40 Ŋei mane eŋe ŋene miŋabaŋonmaike, ea eŋe ŋenane kimaze okanmaike.41Naso ŋine doku wane seukeu, ŋei mane eŋe ŋineŋune more detŋuniake, Yesu wane dokoine, yaledere more doku ore ŋibongi nekeiwo, na welegatneŋidanmaile. Ŋei yewa eŋe lewine manikale.

Kine Kine Qotkoine Iwaŋo Ŋei Ŋerep Eŋane MalipMalipene Mataliokanmaike

42 “Medep nigatne iwa eŋe mali malipine naŋanopamaike. Ea ŋei maneŋo mataliakeo, Anutuŋo ŋeiyewa wikile suaine maniake. 43 Ŋo, meteŋoneŋo qeisigangi, mali malipŋonematalikeneo, gemeteŋonenat kitare biranom ariki, meteŋone natka qeliwowa gege maratkaikene. Ŋo, ge meteŋone nat mikitare more etkeka gekeneo, ge sola so oŋaoŋaweneŋ gerep sora qoiqoine midaine yewao ke-sikene. 44Gerep eawane koma komaineŋo ŋei ŋerepedoremoremi seukkei. So gerep yewa ŋei ŋerep ezomore mi komayake. So ŋei ŋerep mi seukkei, eŋanewikile pa wayake. 45 Ŋo ge kieŋoneŋo isigangi,mali malipŋone matalikeneo, ge kieŋone nat kitarebiranom ariake, ge kieŋone natka qeliwo wa gegemaratkaikene. Ŋo, ge kieŋone nat mi kitare moreetkeka gekeneo, ge sola so oŋaoŋaweneŋ gerep soraqoiqoine midaine yewao kesikene. 46Gerep ea wanekoma komaineŋo ŋei ŋerep edore more mi seukkei.So gerep yewa ŋei ŋerep ezo more mi komayake. Soŋei ŋerep mi seukkei eŋane wikile pa wayake. 47Ŋo,deŋoneŋo isigangi, mali malipŋone matalikeneo,

ge maine deŋone nat qe koko porike biranom ari-ake, ge deŋone natka maine Anutuŋo wareŋoniakekepe yewa maratkaikene. Ŋo, ge deŋone nat miqe koko porike more etkeka gekeneo, ge sola sooŋaoŋa weneŋ gerep sora qoiqoine midaine yewaokesikene. 48 Gerep ea wane koma komaineŋo ŋeiŋerep edore more mi seukkei. So gerep yewa ŋeiŋerep ezo more mi komayake. So ŋei ŋerep miseukkei, eŋane wikile pa wayake.

49 “SoginoYuda ŋei ŋerep eŋeAnutuwane bakomsoep korop kiwetŋo kutno mot okangoi. Yalewaka,Anutu eŋe gerepŋo ŋei ŋerep korop kuteno motkiezoyake.

50 “Kiwet wekumane. Ŋo, eŋane zonomine mi-dayakeo, ge maine koso mi manom zonomineropokaniake.

“Kotoŋine peamine pakep. Peamŋo gegeze makitogole pakep. Ge ŋei ŋerep korop eŋerop kimageokanikene.”

10Yesu Eŋe Ŋao Ŋanom Qeliŋ Qeliŋ Wane Kito Ebonge

1 Yesu eŋe wie ea qelige more, Yuda kepewane nat paromino ari more Yordan doku kitarearike. Ŋei ŋerep magu suaine eŋe koso sari eŋanolewageuso eŋe okane okanmageake yale mogareAnutu wane biŋek don edange.

2 Edangiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi,eŋe sari Yesu liwekkaikei wane rakoi, “Ge ranom!Ŋenze ra rokop donze eaŋo ramaike, ŋei mane eŋemaine ŋanomine esopkayake, me mida?”

3 Yesu eŋe donene mainge qesonone rake,“Sogino, Moseŋo ra rokop don daleo ŋibonge.”

4 Eŋemainge rakoi, “Mose eŋe rake, ŋei mane eŋeŋanomine esopkayakane okane more, maine kibimane qe more kibi yewa kot ŋei eŋano more, maineŋanomine esopkayake.”

5 Yesuŋo edane rake, “Ŋine so ŋinane asoŋabokopŋine ŋinŋine wawaine ŋinaneMose eŋe ŋi-nane ra rokop don yewa qeke. 6Moka sogino Anutueŋe kine kine ma wakonwareke, naso yewao yalemi rake. Anutu papa togon don iwa yale qeke paki,‘Anutuŋo ŋei so ŋerepma wakonore more biraotke.’7 So, ‘Ŋei eŋe ŋerep mayakane okane more eŋenagamagaine qeliŋoremore ŋanominerop qeturagemore, weku okangeik. 8 Ere ŋao ŋanom okanemore, solaetne qeduguwik, weku okangi gekeik.’9 Anutuŋo don yale ra more ŋaoŋanom maturaŋotke. Ŋeiŋo maine mi mapokosikei.”

10 Matko zinge ari more, dokoine eŋe koso eawane qesonkakoi. 11Eŋe iwa yale edange, “Ŋeimaneeŋe ŋanomine qeliŋka more ŋerep mane mayakeo,eŋe ŋanomine qeliŋka more, sot maratkayake, soŋei ea bailalaŋ uratamayake. 12Ŋo ŋerep eŋe yalekaŋaone qeliŋka more, ari ŋei mane mayakeo, eŋeŋaonano qeliŋka more, sot maratkayake, so ŋerepea eŋe yaleka bailalaŋ urata mayake.”

Yesu Eŋe Medep Nigatne Mosoponge13 Ŋei ŋerep eŋe dokoene Yesuŋo metineŋo

kuteno more mosop oniakane ra more eŋano ebusariu, dokoine edo don okanongoi. 14 Yesu eŋedokoine edo masi yale okanbi one more wet gerepokanemore edane rake, “Ŋinemisukmawalukonbi!

Page 50: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 10:15 47 Mareko 10:45Qeliŋonbi! Medep nigatne ea naŋane osono mainesariu! Anutu eŋe ŋei ŋerep medep nigatne iwayaline eŋane rokopko wareoniakane siminkamaike.15 Na welekatne ŋidane ramaile. Medep nigatneeŋe Anutuŋo wareoniakane siminonmaike. Ŋoŋei natne eŋe Anutuŋo wareoniakane mi siminon-maikeo, eŋe Anutu wane ware ware kepeo mi wake-sikei.” 16 Yale ra more medep nigatne yewa edokaebu okora metine kuteno more mosoponge.

Ŋei Aboŋine Suaine Eŋane Donkisi17Yesu eŋewie yewa qelige ariki numao ŋeimane

eŋe biririke sari Yesu wane osino pese ket kinowawetine qe more qesonka rake, “Kito ŋebo ŋebon,maepne. Na dalino okane more naso baŋem gegetogon maratka geokanikale?”

18 Yale raki, Yesuŋo olatke, “Ge na mayakatneonoka wane noramaine? Anutu wekuŋo mayakatneso eŋe wekuŋo koboboine. 19 Ge Anutu wane papatogon don detmaine. Ge ŋei mane mi qenomseukeake. Ŋire ŋaoŋanom mi biranagukeik soŋei me ŋerep mane misuk maikeik. Ge kobu mimaikene. Ge ŋei mane mi ma baikkaikene. Ge ŋeimane mi isikaikene. Ge nabok magak erane bangoge more erane don dereretkoka ge okanikene.”

20 Ŋei yewa eŋe rake, “Kito ŋebo ŋebon, na momedepnoka tego yewa mane mi yuankakole. Mokorop okane gesakole gemaile iwa.”

21 Yesu eŋe ka more eŋane simile dere moreolatke, “Ge kine kine weku mi okanine. Eamakoboenom, ge ari more wesi aboŋŋone koropea ma more ŋei aboŋene midaine eŋe sunonikene.Sunone more yalinane baŋ gege togon mat maratkaikene. Pakiso geŋone sari ŋadeno mogatnanesarikene.” 22 don yale dere more, ŋei yewa eŋekaitine bori more zok manerop zoileke, so qomineumareki, qelige arike, onoka wane, ŋo eŋe aboŋinezokmanerop umatne pamangane, eŋe yale okane soeŋe yeine qelige arike.

23 Ŋei yewa eŋe ariki, Yesuŋo zinge pore lolikedokoine one edane rake, “Ŋei yaline wesi aboŋenesuaine, eŋe Anutu wane qeli ewe zonom koto wake-sikei wane rau, eŋe zok umareake, so eŋe zok uratasuaine ma more aboŋene qeliŋkamami.”

24Dokoine eŋe donyale raki dere poradageu, Yesueŋe koso edane rake, “Oo dokone, ŋei ŋerep eŋeAnutu wane qeli ewe zonom kotino wakesikei wanerau paki, eŋe urata suaine maikei! 25 Kamel eŋesamapwane aŋaonewakesikei wane ea urata suainezokmi okaniake. Ŋo, baliŋa ŋei eŋe Anutuwane qeliewe zonom koto wake waket, eŋe urata suaine zokmanerop ma more aboŋine qeliŋkamaike.”

26 Dokoine eŋe eŋane don dere more oŋaeneqaeki enŋeneka auye qesonnagu rakoi, “Ge ramaine,Anutuŋo baliŋa ŋei mi wareoniake, yale okangi, ŋeiŋerep ketkele gemami, eŋe Anutuŋo mi wareoni-ake.”

27 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe deenoka pore oneokora rake, “Kepeo ŋei ŋerep ŋine ŋaŋaemami. ŊoAnutu wekuŋo eŋe mi ŋaŋaemaike. Anutu eŋe kinekine korop mawareakane, eŋe maine mi qekayake.”

28 Petoro eŋe don mane Yesu olale rake, “Det-maine! Ŋene kine kine kakizemokoropqeliŋkawaremore ge mogatgangone, ge ŋene detŋonmaine.”

29 Yesuŋo rake, “Na don wele ŋidanmaile. Ŋeimane eŋe naŋane dere more biŋek don qesiŋnanerasuakeiwane ramorematene, me tarekop, ŋon, qa,kiaro, me nabok, magak, kepe, medep, qeliŋkaware-one sari na mogatnaniakeo, 30 Ea wane turuŋineAnutuŋo zok manerop makoke maniake. Naso iwayaleo yemo eŋe kepe, mat, ŋon, qa, tarekop, kiaro,me nabok, magak, medep, korop maratkayake. Ŋeiedo ŋei yewawikilewakile takotkemaratkaikei. Baŋnaso kutno eŋe gege togon maratka geake. 31 Ŋeiloutne ukude tego lewine okoramami. Eŋe nasokutno mawe tego ŋadino kesikei. Ŋo ŋei loutneukude tego ŋadino okoramami, eŋe naso kutnomawe tego lewine waikei.”

Yesu Eŋe Koso Atak Mane Seuke More WieakaneRake.

32 Yesu eŋine so dokoine Yerusalem arikei wanearikoi. Yesu eŋe alakane ariki dokoine eŋe deremezet okangoi. So ŋei ŋerep magu ŋadeeno arikoi.Eŋe kaetonge, Yesu eŋe dokoine 12 yewa kosoebu qeduguone more, eŋine ariki masi tanik kinekine solaino wakonkayake ea wane kieke edange.33 Eŋe rake, “Detmami! Ukude ŋene wa Yerusalemlotkeŋem. Ŋei maneŋo Ŋei Wawainane Gipole eaAnutuwanemosopŋei soAnutupapa togonwelaineŋei, Skribe, eŋanemeteeno birakaki edo seukeakanera togole more lobo ŋei eŋano birakaikei. 34 Edowawaine don olale more, sopotka kiŋ quŋ qe more,qeu seuke more deŋesereo payake, paki kaiwemama karewe qoeki koso wisikae wieyake.”

Yakop So Yohane Ere Yesu Qesonkakoik35 Zebedi wane gipoletkine Yakop so Yohane ere

Yesu wane osino sari more rakoik, “Kito ŋebonŋebon, ŋere kine kinemane wane qeson ganiketanesarimaite. Ge kine kine yewa ŋerano weneŋ maike-nane ŋotmaike.”

36Raukso, eŋe qesonore rake, “Na onokaka ŋiranoweneŋ maikalane? ramamik!”

37 Ere rakoik, “Ge dere, ŋere ma wakone biraŋotnom. Naso ge ŋei waom met metko mesikene,yewao ŋere weneŋ wazaŋone nat nat mesikete.”

38 Yesu eŋe etane rake, “Ŋire ea wane kine midetlukkeuk paki, na qeson nanmamik. Na dere umatwikile kine kine zok manerop maikale. Ŋire eamaine okanikeik me?”

39 Ere rakoik, “Oo, ea ŋere maine okanwarekete!”Raukso, Yesuŋo etane rake, “Ŋire naŋane wikile

nat parom welekatne desikeik. 40 Ea wane maineŋitanikale. Ŋo wazane nat nat met met ea wanenoŋo maine mi ŋitanikale. Anutu oŋomka met metyewa ŋei maŋane maulukke, ea eŋe ŋine maniake.”

41Dokoinemete etke eŋe yale deremore Yakop soYohane erane zok sotene osike. 42Yesu eŋe edoraki,dokoine korop sariu edange, “Ŋine detmami loboŋei ŋerep eŋane ware ware biraka okanmami, ŋeiyewa eŋe ŋei ŋerep zonomene togogoleŋomagumapese one more eŋane ware ware togogole wareon-mami. 43Masi yewa koso ŋinane keuo mane misukwakoniake! Midakaka togogole! Ŋei ŋinane keuoŋine ware wareŋine okorayakane, ra more eŋe ŋeimagu eŋane qelit qeqe okaniake. 44Ŋei ŋinane keuoŋine ŋetneŋine okorayakane, ramore eŋe ŋei magueŋane qelit qeqe okaniake. 45 Na, Ŋei Wawainane

Page 51: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 10:46 48 Mareko 11:23Gipoleŋo sarikole, na ŋei ŋerep korop eŋane qelitqeqe okane more qesiŋ ŋunmaile. Ŋei ŋerep edona mi qesiŋ nanmami. Na, ŋei ŋerep qesiŋonemore solane qikkawe ŋei ŋerepmamenaŋ oniakanesarikole.”

Yesu Eŋe Bartimeus De Pilik Ma Menaŋkake46 Eŋe ari Yeriko matko lotke more ea yuane

arikoi, eŋine dokoine so ŋei ŋerep magu suaineweneŋ arikoi. Ŋei mane deine pilik pilikine eŋenuma wazaino metke. Eŋetine Bartimeus. EŋeTimeus wane gipole. Eŋe mere ŋei ŋerep edo kinekine natne qesiŋ kaikeiwane boka woka metmaŋke.47 Eŋe mere detki rakoi, Yesu Nazaret ŋei, eŋedone mo sarimaike, pakimo, ŋei yewa eŋe kieketogogoleka boka rake, “Oo, Yesu, ge Dawit waneŋaboine, ge ŋetne bira ganiakane Anutuŋomo rake.Ge naŋane wetŋone borikep!”

48 Ŋei ŋerep magu yewa edo kuroŋka rakoi, “Geaŋaŋone ma wonge metnom!” Rau eŋe soringetogoleka koso boka rake, “Dawit ŋaboine ge siluŋnaŋane wetŋone borikep!”

49 Yale ra bokaki, Yesu eŋe dere more paŋ lalipkeokora edane rake, “Orau! Wie iwa sarikep!”

Eŋedepilik yewaoramore olale rakoi, “Wet peseksuaine dere more wie sa arinom. Yesuŋo eŋanoarikenane goramaike.”

50 Eŋe dere esatka kaŋzaŋ wie more, momo tako-tine kiroine yewa makoke more, Yesu wane osinoarike.

51 Yesuŋo olatke, “Na dalino okanganikalane ra-maine?”

Ŋei deine pilik pilikine eŋe rake, “Kito ŋebonŋebon na dene koso posikalane ramaile.”

52 Yesuŋo olatke, “Ge maine koso arinom. Malimalipŋoneŋo maki deŋone potmaine.”

Yale raki, ikopka deine lotkeki pore kamore, Yesuŋadino mogare arike.

11Yesu EŋeWareWare Suaine Yaline Okane Yerusalem

Matko Waketke1 Eŋe ari Yerusalem mat osino lotkekoi paki, ari

mat etke metkoik, Betpage so Betani ere Oliwabonaga wane wazaino metkoik. Yewa okorau soYesu eŋemedewetkine etke matokotke. 2Matok oremore iwa yale etane rake, “Ŋire ari Betanimat eriwameuno tingo pamaike. Ea wa more pore kauk horsinigatne manemedeunemulapko lukkau okorayake.Horsi ea ŋei maneŋo kutno wa mi metmele, eaka more mulap siloke so ma sarikeik. 3 Ŋo, ŋeimaneŋo qesonŋure rayake, ‘ŋire ea onoka waneokanmamik?’ Rakiso, ŋire iwa yale olale raikeik.Suaineŋo raki sari mamaite. Urata qoekimo kosoikop birakaki sariake.”

4 Yale ra etane biraotki ere ari yewaka pore kaukmat mane numa meuno pake yewao horsi nigatnemedeune mane mulapko luo okoraki, ere ka moresilokkakoik. 5Ŋei natne eŋe yewa osoetno okorakoi,eŋe ore more rakoi, “Ei, ŋire dalino okangeik wane,horsi medeune ea silokkamamik?”

6 Rauso ere Yesuŋo don etange yale edanbik eŋedetpi qoeki oŋ rau, so ere ma sarikoik. 7 Ere horsimedeune ea Yesu wano ma sari more, eretne momo

takot suaine eaŋo kutno motpik, so Yesu ea wanekutno wa metke. 8 Pakiso, ŋei ŋerep korop eŋemomo takotene kito qoke numao horsi kine gesokeariakane lameke arikoi. Ŋei ŋerep natne eŋe zariŋawak so eki metine eaŋo rutupke lamekkoi. 9 Yesueŋine keuo kitoki ŋei magu natne ŋado kitou magunatne eŋe alakane more, iwa yale boka ra pezoŋkabakom kito arikoi, “Ŋene Anutu wane oraŋem! Ŋeiiwa Waomŋo eŋine tungo birakaki sarimaike! Anu-tuŋo mosopkakep! 10 Ŋaboze Dawit ŋaboine sariware ŋoniake! Aŋelo eŋe qeliwo Anutu wano orau!”

11 Eŋe yale okankau, Yesu eŋe Yerusalem lotkemore Anutu Wane Bakom Urum koto waket morekine kine kotino pake ea korop kawareke. Kepe moqoeakane okangi, Yesu eŋe dokoine 12 yewa ebuki,Betani ari pakoi.

Yesu Eŋe Fik Eki Soakkake12 Kepe qaeki sakoka eŋe wie more Betani mat

qeliŋka sari numa keuo Yesu eŋe ŋara wane seukke.13Seukemore deine potki ariki kaki fikmanemetineloutneŋo supakaki qei amaŋ okorake Yesu eŋe welenatne mayakane okane ari fik eki kino okora porekaki wele mane mi metke. Midaka togole. Onokawane, wele qeqe nasoino mida wane, eŋe poremetineka kake. 14 Paki, Yesu eŋe fik yewa olatke,“Ge koso ŋado wele mane mi qekene! Midakakatogogole!” Dokoine eŋe ea detkakoi.

Yesu Eŋe Anutu Wane Bakom Urumgo Ŋei ŊerepQole Qole Metkoi Ea Osoponge

15 Eŋe ari Yerusalem lotke more, Yesu eŋe ariAnutu Wane Bakom Urum kotino waket more ŋeiŋerep nalu qole qole urata ea wane kotino mametkoi, ea kieke more osoponge. Ŋei eŋe zake yewakutnomerewesi setnemaingekoi, sometmet kutnomere naŋi qole qole urata ma metkoi, ea koropkito surubage qakki ketke. 16 Paki, eŋe kine kinekoso Anutu Wane Bakom Urum wane sen koto mima waket saket okangei wane ra togoleke. 17 Ratogole more iwa yale edange, “Anutu wane papaiŋoiwa yale ramaike, ‘Urumne ea eŋe ŋei ŋerep kepebaŋem ŋine maguine maguine sarikei, eŋane meŋemeŋen urum okaniake.’ Ŋine yale okanbimo, kobuŋei eŋane mat okanmaike.”

18 Yesu eŋe yale raki, Anutu wane papa togonwelaine ŋei, Parisi, so Anutu wane mosop ŋei, Pris,eŋe dere more auye rakoi, “Ŋene dalino okanemoreqeŋem seukeake.” Ŋo, ŋei ŋerep eŋe korop Yesuwane kito ebo eboninane zonomineŋo detkau, zokmanerop ewinerop okange, ea wane Parisi so Priseŋe kaetongi, qeliŋkakoi.

19 Ruo kereki naso yewao Yesu eŋine so dokoineeŋe Yerusalem qelige so ket arikoi.

Yesu Eŋe Eki Fik Wane Donkisi Kito Edange20 Qaeki sakoka, eŋe ari kau, fik eki wele midaine

yewa mo toroge okorake. Metine so ŋodine kakikorop marapke okorake. 21 Petoro eŋe Yesuŋookange, ea detsoroke more Yesu olatke, “Kito ŋeboŋebon, ge fik iwa kanom! Ge yatne soakkene, eŋemo marapke okoramaike.”

22 Yesu eŋe mainge rake, “Ŋine Anutu malip-kau. 23 Ŋine maine bonaga iwa olale raikei, Gewie more sontake ari kiwetko ketnom! Ŋine wetetkeka mi okane more, wet weku okane raikeiwo,

Page 52: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 11:24 49 Mareko 12:17welekatne donŋine welerop okaniake. Ea wane naŋidanmaile. Kine kine ŋine yewaŋo raikei, rokopmawe wakoniake. 24 Ŋo, ŋine kine kine natne Anu-tuŋo ŋiboniakane meŋenkaikei, naso yewao ŋineAnutuŋo kine kine mo ŋibonge ea togoleka deremalipka more meŋenkaikei. Na welekatne ŋidan-maile. Ŋine yale malipka more meŋenkaikeiwo,Anutuŋo kine kine ea ŋiboniake. 25 Naso ŋinemeŋen meŋen more okora more, ŋei maneŋo umatmane mo ŋinano make ea detsoroke more eŋaneturuŋ yewa qeliŋkawarekei. Yalewaka magaŋineweti qeliwo metmaike, eŋe ŋinane turuŋŋine yewaqeliŋgi nigetkayake. 26 Ŋo, ŋine ŋei ŋerep eŋanesot turuŋenemi qeliŋkau niget ŋuniakeo, magaŋineweti qeliwo metmaike eŋe yalewaka ŋinane sotturuŋŋine ea mi qeliŋgi nigetkayake.”

Pris Edo Yesu Wano Rakoi, “Maŋo Ge Biragange.”27 Yesu eŋine so dokoine eŋe zinge ari Yerusalem

lotkemoreYesuŋoAnutuWaneBakomUrumkotinoari waket lolike geki Anutu papa togon welaine ŋeiso Anutu wane mosop ŋei ŋetne so Yuda ŋei ŋetneeŋe Yesu wano sarikoi. 28 Sari olale rakoi, “Ge eŋetbiŋek so zonom ea diao ŋine manom paki, kine kineea korop okan waremaine? Maŋo eŋet biŋek suaineea gingane, ge urata ea ma okanmaine? Ge yatneAnutu wane BakomUrum koto ŋine kine kine eamaqakenom, korop saket warike, zonom eamo maŋogingi, ge okanine?”

29 Yesu eŋe mainge edange, “Na yaleka ŋineqeso qeson weku qeson ŋunbe, naŋane qeso qe-son yewa mainge nolatpiso na masi kine kine eamaŋane dereretko mamaile ea wane kine rawe de-sikei. 30 Yohane wane doku tau tau urata ea qeliwoŋine wakonge, me ŋeiwo ŋine wakonge? Ea ŋidomainge nolatpi detpe.”

31 Eŋe yale ra qeson ongi eŋe dere more enŋeneauye rakoi, “Ŋene raikene ea qeliwo ŋine wakonge,yale ra olatŋem eŋe rayake, pakimo ŋine onokawane ea mi dere malipkamami? 32Me ŋene raikene,ŋeiwo ŋine wakonge, ea raŋem maine mi konap-keake.” Ŋei ŋerep eŋe Yohane wane detkakoi, eŋeAnutu wane qelit ŋei wele, ea wane Pris eŋe deremore kaetongi, 33 don iwa yale mainge Yesu olalerakoi, “Ŋene mi detmaine.”

Eŋe yale rauso, Yesuŋo edange, “Na yaleka, namaine mi maŋo qeli ewe zonom ningi, urata eamamaile, eamo mi ŋidanikale.”

12Wain Eu Ware Ware Eŋane Don Rokop

1 Yesu eŋe don rokop natne iwa yale moreedane rake, “Ŋei maneŋo wain eu ebore more senpise qeare more, lom yaso taŋ eaŋo wain wounelapelekeake, ea wane mauluke more mat bosiŋinekiroine wetika weti maki yewa waki eu yewa ware-lukkake. Eŋe ŋei natne eŋane meteeno motki edourata yewa ware ma geu eŋine qelige lobo kepeyewao ari geke. 2 Eŋe yewa geki wain wele menamenaŋ nasoine okangi mo qelit medepine manebirakaki eu ware ware eŋano wele natne manbima sariakane arike. 3 Pakimo, eu ware ware eŋewie qelit medep yewa malipka more kiŋ quŋ kito

osopkau, eŋe metineka zinge arike. 4 Ariki, eu we-laine eŋe koso qelit medep mane birakaki ariki eŋeyalewaka qe lewine rasipoke manerop matalikakoi.5 Eŋe soringe koso qelit medep mane birakaki ariki,ea yemo komu komune qeu seukke. Eu welaine eŋeŋei loutne biraongi ariu euwareware edo kawalimawakone more ŋei natne ziwem engukoi ŋo, natnekomu komune seuseune engukoi. 6 Pakimo, eŋeeŋine gipole wemedep wekuku wetineŋo malipkageke. Ea wane eu welaine eŋe iwa yale detke. ‘Ŋinenae medep iwa wane aŋaine teweke more ewinekitokei.’ Yale dere more eu ware ware eŋano bi-rakake. 7Pakimo eu wane ware ware ŋei eŋe medepyewa ka more auye rakoi, ‘Medep yewa eŋe gemagemagainane eu so kine kine eu koto pamaike, iwaŋebu ma more ea wane welaine okane wareoniake.Ea wane ŋene qeŋem seukkiso ŋedo eu iwa welaineokane warekene.’ 8 Yale rau paki ma more qeuseukki pareŋine ea eu ŋadino birakau ketke.

9 “Pakimo, eu welaine eŋe dalino okaniake? Eŋesari euwareware yewa engu, rasu pelekki eŋe koropseuke midakei. Midau mo eŋe koso eu ware waremusele ma wakone biraoniake. 10Na iwa don rokopra qelaŋanmaile. Ŋine don nat paromine maneAnutuwane papiaomi dapore det okanmamimane?

‘Mat mama urata ŋei eŋe mat wane bosiŋ maneea eki pelekine ra more qikka yeine birakei. Waneŋado eŋe koso kau mat wane banega bosiŋ togogoleokange. 11Waom eŋe ŋado yale okangi, ŋene kaŋemwekumane okaniake.’ ”

12 Yale ra edangi, Yuda ŋetne eŋe detpi Yesuŋodon rokop ea qeki, korop eŋanoka ariki rawaeke.Pakimo, eŋe Yesu malipka wokomkaikei wanewetkekoi ŋo eŋe ŋei eŋane kaetonge, yalinane eŋeyeine qeliŋka arikoi. Ŋei ŋerep ene Yesu wanedon dere siminonge yewa wane Yuda ŋetne eŋekaetongi, Yesu qeliŋka arikoi.

Ŋei Edo Roma Kepe Ware Ware Suaine TakisManikeiwane Yesu Qesonkakoi

13 Yuda ŋetne eŋe Anutu papa togon welaine ŋei,Parisi, soHerotwane tegonatne biraonbi Yesuwanoarikoi. Ŋei yewa eŋe Yesu dongo qe isikau, donmataliki, don uratao birakakei wane arikoi. 14 Eŋeari more Yesu olale rakoi, “Kito ebo ebon, ŋene gedetluk ganmaine. Ge isi don mane mi raraŋone,ge don wele rara wane ŋei. Ge ŋei mane wane mikaetgan okanmaike. Ge ŋei ŋerep natne don maneedane more koso ŋei ŋerep magu natne don manemi edane okanmaine. Midakaka! Ge don wele soAnutu wane masi koboboine kito, ŋei ŋerep iwakorop sikan ŋone okanmaine. Ŋenze ra rokop donzeea wane ge dalino detmaine? Maine ŋene takisRoma kepe ware ware suaine manikene me mida?”

15Ŋo, Yesu eŋe isisienane kine eamodetonemoreedane rake, “Onoka wane ŋine na liwek nanmami?Eso, yalewaneŋinewesi yewamanema sariu kawe.”

16 Yale raki, eŋe wesi mane ma more, Yesu waneosino ma sariu, eŋe qeson one rake, “Oŋaoŋa iwa soeŋet iwa maŋane?”

Eŋe rakoi, “Roma kepe ware ware suaine eŋaneeŋet so oŋa oŋa.”

17 Pakimo, Yesu eŋe donene mainge rake, “Romakepe ware ware suainane biŋek kine kine ea maine

Page 53: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 12:18 50 Mareko 12:44eŋine manikei, ŋo Anutu wane biŋek kine kine eaeŋe eŋine Anutu manikei.”

Yale raki, ŋei magu yewa eŋe Yesu wane don dereoŋaene qaeke, qiselukkoi, so dereret siuke.

Ŋei Edo Ŋei Seuseuo Ŋine Wisikae Wie Wie Ea WaneYesu Qesonkakoi.

18 Yuda ŋei ŋetne, Sadusi natne, eŋe Yesu wanosarikoi. Magu yewa eŋe yale raokangoi ŋei seuseuneeŋe koso mi wiekei. Ea wane eŋe Yesu qesonkarakoi, 19 “Kito ebo ebon, sogino, Moseŋo ŋenze donmane iwa yale qeke. ‘Ŋei mane eŋe seukeake, eŋemedeune midaine, ŋo, ŋanomine eŋe yeka geake,pakimo ŋei seukke eŋane ŋole eŋe tatine qesiŋkamore ŋerep yewa oŋo koso ma more medep manema wakoniake.’ 20Ŋenane donkisi detnom. Donkisiiwa eŋe tati ŋon sewen(7) yale gekoi. Wane tatenesuaine eŋe ŋerep ma ge more medep mane mi mawakone eŋe yaup seukke. 21 Pakimo, ŋole kebaŋineoŋo tatinanemala eamake. Eŋe yalekamedepmanemi ma wakone more eŋe seukki, ŋole ŋorikine eŋeyalewaka okange. 22 Yalewaka tati ŋon sewen(7)yewa eŋe ŋerep wekuka makoi, ŋo, medep mane mima wakone more, eŋe yaup seukwarekoi. Pakimoŋerep yewa eŋe yaleka ŋado baŋ seukke. 23 Boaŋnaso ŋei seuseune eŋe wisikae wiekei, yewao ŋerepyewa eŋe maŋane ŋerep biŋek okaniake? Ge det-maine. Ŋei tati ŋon sewen eŋe ŋanomene wekuyewa makoi.”

24 Yesu eŋe mainge rake, “Ŋine Anutu wanepapiao don pamaike, ea ŋine mi detlukmami. Soŋine Anutu wane zonomine ea ŋaŋaeka more eawane don yewa qeyau ramami. 25Ŋei seuseune eŋedeŋesereo ŋinewisikaewiekei, naso yewao eŋe kosoŋao ŋanom mi okanikei. Midakaka! Eŋe qeliwoaŋelo yale gekei. 26Ŋei seuseune eŋewisikaewiekei,eŋane don yewa Moseŋo kibi qeke. Ŋine yewa midapotkoi me? Naso yewao eki nigatnane kutnogerep zeke, eao yewa wane donkisi Anutuŋo Moseolatke, ‘Na Abraham wane Anutu, so Isak waneAnutu so Yakop wane Anutu okanmaile.’ 27 Anutueŋe ŋei wisika gemami eŋane Anutu. Don eawane kine iwa yale, Abraham, Isak, Yakop kepesolaŋo seukoi, ŋo oŋaoŋaeneŋo naso yewao wisikagemami! Anutu eŋe ŋei seuseune eŋane Anutumidakaka! Ŋine don yewa qeyau rawaremami!”

Anutu Wane Rara Togon Iwaŋo Ŋetne Okanmaike28 Yesu eŋe yale raki, eŋe don auye kitat metpi,

Anutu papa togon welaine ŋei mane eŋe sari de-tkaki, Yesu eŋe don koboboine mainge edangi, eŋeYesu qesonka rake, “Ge ranom! Anutu wane rarokop don eŋano ŋine diawaŋo ŋetne okanmaike?”

29 Yesu eŋe donine mainge rake, “Iwa yaleŋoAnutu wane ra rokop don ŋetne okanmaike. ‘Israelŋei ŋerep detpi! Waom eŋe ŋenane Anutu okan-maike! Eŋe waom wekuku! 30Ŋine wet dereretŋine,so oŋa oŋa ŋine so zonomŋine korop Waom ŋineAnutu eŋane siminŋungima qotkau!’ 31Anutuwanera rokopdonŋetne yewawanebano, kosomane etkeokanmamik yemo, ‘Ŋine wetŋineŋo ŋidomka maqot nagugekei! Yalewaka ŋei ŋerepkopŋine koropwetŋineŋoma qotonikei.’ Anutuwane ra rokop etkeyewa koso maneŋo etke iwa mi yuan otmaike.”

32 Anutu papa togon welaine ŋei yewa eŋe Yesuolale rake, “Kito ŋebon ŋebon ge don maine ra-maine! Oo welekatne! Waom eŋe wekuŋo Anutuokanmaike. Koso mane mi gemaike. 33 Ŋene wetdereretze so oŋaoŋaze so zonomze korop Anutuwane siminŋongi, ma qotkaŋem! So ŋenze wetzeŋoma qotnagukene. Yalewaka ŋei ŋerep korop ma qo-tonikene. Ŋene ra rokop don etke iwamogasikeneo,masi etke eaŋo Anutu wane bakom natne lama bu-lamakaŋo mire okanmami, ea korop yuan onikeik.”

34 Yesu eŋe ŋei yewa don raraine detkaki wekumane koboboine ŋei dereret koropŋo ramami, yalemainge raki, detka more ŋei yewa olale rake, “GeAnutuŋo ŋei ŋerep wareŋuniakane kine daleo eadetkenane qou qou okanmaine.”

Yesu eŋe don yale raki, ŋei ŋerep natne eŋe donnatne Yesu qeson kaikeiwane kaetongi, koso donmane mi qesonkakoi.

Yesuŋo Ŋei Ŋerep Mesia Wane Kine Edange35 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum koto

mere ŋei ŋerep kito ebone more iwa yale rake,“Ŋo onoka wane Anutu wane papa togon we-laine ŋei, Skribe, eŋe Mesia wane ramami, eŋeeŋineka Dawit wane ŋaboine, kepe ŋei eŋineka.36Mesiaŋo ŋei ŋerep ma menaŋ oniakane, Anutuŋoma wakonkake. Anutu wane Asu KoboboineŋoDawit dereret mange, pakimo, Dawit oŋom rake,‘Magak Suaineŋo naŋane suaine Mesia iwa yaleolatke, “Ge naŋane wonnoken mesikene, pakimo,noŋo ŋabakopŋone, eŋe biraonbe, geŋane banŋonomesikei.” ’ 37 Dawit oŋom Mesia wane eŋesuainene rake, wanemo eŋe daleowane Dawit waneŋaboine?”

Yesuŋo Anutu Wane Papa Togon Welaine Skribe ŊeiEŋane Girem Don Ŋei Ŋerep Edange.

Ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu wane don deremore, siminongi bakom kitokoi. 38 Yesu eŋe iwayale kito ebonge, “Ŋine Anutu wane papa togonwelaine ŋei eŋane kaulukonikei! Eŋe takot kiroinekibinerop bira more arikei wane siminone okan-maike. So eŋe lewalewaŋ sobego taŋ tuŋ zarak zurakgeu ŋei ŋerep edo one ma wa one more eweenekitou geokanmami. 39 Eŋe Yuda lewa lewaŋ urumkoto so epa kebu eao met met ŋetno mesikeiwaneokan okanmami. 40 Eŋe yale okane more ŋerepmala eŋane mat oma one okanmaŋkei. Omakonemore eŋe sari Yuda lewa lewaŋ urum koto ŋeiŋerep eŋane deo okora Anutu wano meŋe meŋenkiroroine meŋenka okanmaŋkei. Ŋei yaline yewaeŋe gemage ŋado Anutuŋo wikile suaine eboniake.”

Ŋerep Mala Maneŋo Anutu Bakomine Kitoke41 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum wane wesi

katapa osino metke. Mere ŋei ŋerep one metki ariwesi katapa koto birau ketke. Ŋei wesi aboŋenesuaine loutne eŋe wesi suaine motkoi. 42 Paki mo,ŋerep mala wesi aboŋine nigatnemde eŋe sari toeaetke biraki ketke. 43 Ea wane Yesu eŋe dokoine edo-raki sariu edange, “Na welekatne ŋidanmaile, ŋerepmala ŋaone mo seu seune, aboŋine nigatnemdeeaŋo wesi manerop motmaike, eŋe ŋei ŋerep wesiaboŋene suaine eŋane bakom wane wesi motmami,ea yuanonmaike. 44 Ŋei ŋerep wesi aboŋene suainepake, ea ŋine nigatnemde so natka Bakom Urum

Page 54: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 13:1 51 Mareko 13:31wane laseo motkoi, ŋo ŋerep mala iwa eŋe zok wesiwane ziaŋ lulukke, ŋo eŋe koropka birawareke, eŋewesiinemane doku ŋara qoleakanemaunemimotkimetke.”

13Yesuŋo Anutu Bakom Urum Boriakane Rake

1 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum Suaineqeliŋka more ket ariki, dokoine eŋano ŋine maneŋoolale rake, “Kito ŋebo ŋebon, ge so Anutu WaneBakom Urum, so eŋane urum ketkele weku mane,weku mane iwa onnom!”

2 Yale raki, Yesuŋo mainge rake, “Ŋine kau matiwa zok suaine okanmaike me? Naso kutno ŋeiŋinane ŋei ŋaba eŋe mat iwa matalikeiwo, eŋe wesimane mi qeligeu weti kutno mesiake, midakaka!Eŋe koropŋo saket din bun kitopoke qakeu ket ariwareake.”

Yesuŋo Rake, “Umat So Wikile Loutne Wakoniake.”3 Yesu eŋe Oliwa bonagao mere pore kaki Anutu

Wane Bakom Urum nat metke. Yesu so Petoroso Yakop so Yohane so Andrea enŋeneka metkoi.4 Mere more eŋe Yesu qesonka rakoi, “Ge ranomdetŋem, naso dango Anutu Bakom Urum ea porip-keake? Onokaka kine kine maneŋo mikep wakonesikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu WaneBakom Urummo wiriakane nasoine bomilemaike?”

5 Yesu eŋe edane rake, “Ŋei loutne eŋe sari isiŋunikeiwane ŋine kaulukkei! 6 Ŋei loutne eŋe sarimore naŋane eŋetne nora more raikei, ‘Na Kristo.’Yale ra more ŋei ŋerep loutne isi onikei. 7 Ŋinebaŋ kawali suain suaine ea ukatneka desikei, somomo don, kawali natne kepe nat parom ramaike,ea dere mo qomŋine misuk umareake! Kine kineyaline korop wakoniake. Ŋo, qeli so kepe nasoineyemo ikop mi qoeake. 8Mat mane eŋe wie ari matmane eŋerop kawali yaku matali okanikei. Ŋei kepemaneo ŋine eŋane ŋei waom eŋe ari kepe manewane ŋei waom eŋerop yaku matali qetali okanikei.Kepe loutne memea suaine ma paki, ŋara wanebodi wakoniake. Ŋerep edo medep ebukeiwane gaekieke ebumaike. Naso yewao wikile yaline kiekewakoniake. 9 Ŋei edo sari ŋibu ari kaunsol eŋanodongo bira ŋunikeiwane kauluk nagukei. Eŋe ŋineAnutuwane lewa lewaŋ urumkoto zingemore, ŋibuari biraŋunbi kepe ware ware eŋane deo okorakei.Yewa ŋine biŋek don ra edanikei. 10 Alakan, ŋinekepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane biŋek don ra qe-laŋane edanikei. Pakiso, kepe qeli naso etne qoeake.11 Ŋei edo ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋu-nikei, naso yewao ŋine dere mezet mi okane raikei,‘Ŋene kaunsol dalino edanikene?’ Ea mida! Ŋineeŋane deo okorau, naso yewaka Anutuŋo dereretŋino don mosiake, yewa ŋine ra qelaŋanikei, eamoŋidom mi raikei, yemo Asu Koboboineŋo rayake.Anutu wane Asu eŋe weneŋ ŋinerop okora ŋidangiedanikei. 12Naso yewaoŋeimane eŋe tatinemeŋolema ari kaunsol eŋano dongo birakaki qeu seukeake.Yalewakamagak eŋe dokoene ebu ari kaunsol eŋanedongo biraonbi enguwi seukkei. Yalewaka dokoetneeŋe naga magaene epu ari kaunsol eŋano dongobiraotpi etkuwi seukkeik. 13 Naŋane eŋetneŋo ŋi-nano pamaike ea wane ŋei ŋerep korop eŋe ŋinane

dere worik okanŋunikei. Ŋo, ŋei eŋe togole biŋekdonmalipka okorayakeo, Anutu eŋe qeli kepe qoiqoinasoo ŋei yewa mayake.”

Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali KaetineropWakone Kaitko Okorayake

14 Yesuŋo iwa yale rake, “Ŋine Ŋei MadoŋMadoŋine so Matali Matali Kaetinerop kau MatKobekine, yewao wakone okorayake. Eŋe Anutuwane tun ma more isisine okorayake.” (Ŋei maneeŋe kibi iwa dapore kine detlukeake.) “Naso yewaoŋei ŋerep Yuda kepeo ŋine kaet okane biririkebonagao arikei. 15 Ŋei mane eŋe mat sekainomesiake, eŋe mat koto mi wa more kine kinenatne mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. 16 Ŋeimane eŋe euo geakeo ŋine, eŋe koso mi zinge arimatko momo takotine mayake, eŋe yeine qeligekaet ariake. 17 Ŋerep medep ŋat korop so medepabuburop, eŋe wikile suaine zok manerop desikei.18 Ŋine Anutu meŋenka olatpi, ‘Kine kine yewakoya momo naso misuk wakoniake.’ 19 Naso yewaoumat kakapa suaine wakoniake. Anutuŋo qeli sokepe mat ma wakonge naso yewa so naso iwagemaine, ea wane keuno umat kine kine wakongeea korop umat iwaŋo yuankamorewakoniake.Umatiwa qoeki ŋadino umat mane yaline mi wakoniake.20 Ŋo Waom eŋe naso yewa wane umatine koropmi ma bomilemaikeo, yemo ŋei ŋerep korop midalele warekene, Waom eŋe eŋine ŋei ŋerewekounebiraonge, ea wane naso iwa ma bomilemaike.

21 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidaniake, ‘ŊeiwaWaomŋo ŋei ŋerewekoune ŋebuyakane, ea iwa kau,Kristo iwa metmaike!’ me ‘Kau! Eriwa metmaike!’Ŋine misuk dere malipkakei. 22 Ŋei natne eŋe sariisiŋune more, iwa yale raikei, ‘Na iwa Waomŋo ŋeiŋerewekoune ŋibukalane biranange’ , me raikei,‘Na propet mane,’ yale ra, masi tanik kine kine,tanikine kinemane kinemanemaikei, so isiŋunikei.Ea welekakatne, eŋe maine ŋei ŋerep Anutuŋo moeŋine biŋek biraonge, ea isionikei. 23 Ea wane ŋinekaulukkei! Na donkine kinemokoropŋidanwarile.”

Ŋado Ŋei Wawainane Gipole Sariake24 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Umat kine kine

suaine yewa midaki, naso yewao kepe deine mup-kekimeso eŋe yalekami qelaŋaniake. 25Serekin eŋeqeliwo ŋine buratke ketpi, kine kine togole qeliwoeŋe korop qise warekei. 26Naso yewao kau. Na ŊeiWawainaneGipoleŋo kezoŋ kutno qelaŋanne suaineso zonominerop wakone sarikale. 27Naso yewao naŊei Wawainane Gipoleŋo aŋelokopne biraonbe, qeliso kepe wazaino ŋine nat nat qei so weti ŋei ŋerepAnutuŋo mo ma wakone biraonge, ea aŋelokopneedo korop ebu sari qeturaŋ ŋonikei.

Yesu Eŋe Eki Fik Wane Kine Kito Ebonge28 “Na eki fik wane kine kito ŋidanbe desikei.

Eŋane metine posi qake more musele yabiki ŋine kamore raikei kaiwenaso okanmaike. 29Yalewakaŋinefik kine kine qotkoine ea wakongi ŋine yale desikei,ŊeiWawainaneGipole nasoinemobomile osop osopmadetko sarimaike. 30 Na welekatne ŋidanmaile,naso sariake, naso eao ŋei ŋerep naso iwao wanebiŋek eŋe mi seukeu, kine kine ea korop wakonwareake. 31 Kepe so qeli ere midakeik, ŋo, naŋanedon yemo mi midayake.”

Page 55: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 13:32 52 Mareko 14:27Ŋei Maneŋo Ea wane Naso Mi Detkamaike

32 Yesu eŋe koso manerop rake, “Ŋei maneŋo eawane nasoinemi detkamaike. So qeliwo aŋelomaguso Anutu wane Gipole eŋe yaleka mi detkamami.Magak Anutu oŋomka detmaike. 33 Ea wane, ŋinekaulukemore ware gekei! Ŋine naso mi detkamami.Ma nasoo yewa wakoniake. 34Masi tanik iwa yemonasoo baŋ yalewa wakoniake. Ŋei mane eŋe ma-tine qeliŋka more mat maneo ariakane okane moreeŋe mat ware ware matokone biraongi edo eŋanekine kine warekei. Paki eŋe urata bonep bonepmatoke biraone more ŋei mane aŋap wake waketkometke, yewa olale rake, ‘Ŋine diam togogole mawarekaikei!’ 35 Yalewa wane ŋine siluŋ warelukkei!Ŋine mi detmami, ma naso mat wane welaine sari-ake. Ŋine mi detlukkamami. Eŋe ruo kereake nasoome ruo keuno me kaiwe wetemaike naso eao mekepe qaeqaewo sariake. Ea ŋine mi detlukkamami.36 Mat welaine eŋe gege ikop sariki, qisekeiwaneŋine wisikamesikei. 37Na don iwa ŋidanmaile eamoŋine ŋei ŋerep korop ŋinane biŋek. Ŋine koropŋowarekalukkei!”

14Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeakane Rakoi

1 Kaiwe etke qoeki, aŋelo loloŋon loloŋon peadanaso so bret patpale peada naso okange. Anutumosop ŋei natne so Anutu wane papa togon we-laine, ŋei eŋe auye rakoi, “Ŋene dalino okane moreYesu sanka ma more qeŋem seukeake? 2 Eŋe rakoi,ea peada naso suaino mi maikene. Ŋei ŋerep eŋedere worik okane more kawali ma wakonikei.”

Ŋerep Maneŋo Yesu Wane Lewetino Kelok QouneSimilerop Qakke

3 Yesu eŋe Betani matko Saimon wane matkometke. Saimon eŋe sogino ŋei kubetine weneŋmere mo menaŋge. Yesu eŋe Saimon wane za-keo ŋara ne metki, ŋerep mane eŋe kelok qounesimlerop lewine suaine ea beloŋ gorop ma samore beloŋ rasipoke more kelok qounerop Yesuwane lewetino qakke. 4 Ŋei ŋerep natne metkoi,eŋe sotene osiki auye rakoi, “Onoka wane kelokqounerop sanda iwa matalimaike? 5 Ŋei maneŋokelok yewa qoleakeowesi setne 300 yalinemamore,ŋei aboŋene midaine eboniake.” Ra more ŋerepyewa dere worik okankakoi so don manerop rakoi.

6 Yale rau, Yesu eŋe rake, “Qeliŋkau! Onoka waneŋine umat suaine mane ŋerep yewa don okanka-mami? Eŋe masi iwa weku mane naŋano mamaike.7 Ŋei aboŋene midaine eŋe naso baŋem ŋineropgekei, ŋine naso natneo eŋe mapikonbe ra maokanikei, ŋo na yemo ŋinerop zok naso kiroine migekale. 8 Ŋerep eŋe kine kine mawe ra more mainemayake. Eŋe kelok qounerop solano motmaike eŋedeŋesereowanema ewek nanmaike. 9Nawelekatneŋidanmaile. Kepe baŋem korop eŋe Anutu wanebiŋek don ra qelaŋanemoreŋerep iwawanedonkisiedane eŋetine detsorokka more bukeu wayake.”

Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno BirakayakaneRake

10 Naso yewao dokoine 12 eŋane keueno ŋineYudas Iskariot eŋe mosop ŋei ŋetne eŋanemeteenoYesu bira kayakane arike. 11 Eŋe dere more bakom

kito more eŋerop tako rakot don au more wesimanikeiwane olatkoi. Yudas eŋe dere more yewakakieke Yesu ma wakon kayakane so meteeno mosi-akane numaine mane dere maulukke.

Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasoo DokoineEŋerop Ŋara Nekoi

12 Bret patpalane soda weku kaiwe mane eaoYesu wane dokoine eŋe qesonka rakoi, “Ge detnom!Ŋene diawao ari mere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasowane ŋaramaulukkene?” Kaiwe yewa ŋei ŋerep eŋeAŋelo Loloŋon Loloŋon Naso lama medeune komabaŋem qe nemaŋkoi.

13Yesuŋo deremore dokoine etke biraore etange,“Ŋire ari Yerusalem matko waket more ŋei manekauk doku kap teweke sari numao marat ŋusiake.Yewamogatka ariuk, 14 eŋe ari mat wakesiake, yewaŋire ari waket more mat welaine iwa yale olasikeik,‘Kito ŋebo ŋebonze ramaike, naŋanemat aŋaone di-awao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso na mere dokoneeŋerop ŋara nekene.’ 15 Yale ra qesonkauk, eŋeurum ea aŋaonemane suaine kutnowetimetmet sozake kine kinemomaulukmaulukine, ea sikanŋutk-iso, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”

16 Medewetkine etke ere qelige mat suaino arilotke more Yesuŋo etange yale maratka more ereAŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara kine kinemaulukkoik.

17Rarapko, Yesu eŋe dokoine 12 eaweneŋ sarikoi.18 Eŋe zakeo ŋara ne metpi, Yesu eŋe edange,“Na welekatne ŋidanmaile. Ŋei mane ŋinanekeuoŋineŋo na ma wakonnane more, ŋabakopneeŋane meteeno bira naniake. Ŋei ea eŋe weneŋ iwanarop mere ŋara nemaine.”

19Dokoine eŋe dere umare more weku weku Yesuqesonka rakoi, “Maŋo? Noŋo me?”

20 Yesuŋo mainge rake, “Medep 12 ŋinanekeuoŋine eŋe iwa narop weneŋ mere metine birakipletko ketki ŋara ma nemaike. 21Na Ŋei WawainaneGipole seukkalane mo Anutu wane papiaŋo mo eŋeseukeake ramaike, Welekatne, ŋo ŋei yewa eŋe ŊeiWawainane Gipole na ma wakonnane ŋaba eŋanemeteeno birananiake, eŋe yemowet borik zok umatmaneropmarat kayake. Ŋei yewa eŋe nabokŋo siluŋmimakirap, paki eŋe umatinemiwakonmangirap.”

Yesu Eŋe Dokoine Ruo Ŋara Gumeonge22 Eŋe ŋara ne metpi paki, Yesu eŋe bret nat

parom ma more Anutu wane bakom kito moremapoke dokoine ebone more rake, “Ŋine mau! Iwanae bikumne.”

23Paki, eŋewain lasemamoreAnutuwanebakomkito more ebongi eŋe korop newarekoi. 24 Eŋe neuYesuŋo edane rake, “Iwa mo nae weŋemne, eaŋotako rakot muselane biŋek na korop qesiŋ ŋuni-akane qakkale. Anutuŋo weŋemne ea wane ra moreŋinerop tako rakot geake. 25 Na welekakatne ŋi-danbe, na kosowainmane ŋineropmi nene gemage,naso kutno Anutu wane qeli ewe zonom sariake,naso yewao wain musele kine mane nekale.”

26 Yale edangi qoekiso, eŋe Anutu wane bakomeŋet mane kito more Oliwa bonagao arikoi.

Yesuŋo Rake, “Petoroŋo Na Ŋadeknaniake”27 Yesu eŋe edange, “Ŋine korop mali malip ŋine

qororoŋgi, na qeliŋnane ariwarekei. Eamo Anutu

Page 56: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 14:28 53 Mareko 14:67wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Anutuŋo lamawareware qeki seukki naso yewao eŋane lamakoropket giŋ qiririŋ yauyaup ariwarekei.’ 28 Ŋo, na kosowisikae wie more Galili ari alakane ŋibonikale.”

29 Petoroŋo olatke, “Natne eŋe korop ge qeliŋganwareke, ŋo na yemo ge mi qeliŋ ganikale!”

30 Yesuŋo Petoro olatke, “Na welekatne golat-maile. Ukude ruo iwao tiak eŋe atak etke bokaki miqoeki goŋo atak karewe bisop nanikene.”

31 Petoro eŋe koso togogole mainge rake,“Geŋone gekuwi seukkenom, na nekukeiwaneokanbi, na ge mi bisopganikale.”

Dokoine natne korop eŋe yalewaka rakoi.Yesu Eŋe Getsemane Sauromoo Meŋenkake

32 Eŋe Getsemane sauromoo ari lotke more,Yesuŋo dokoine edange, “Ŋine iwa metpi, na arimeŋenkaikale.” 33 Eŋe Petoro so Yakop so Yohaneeŋerop edangi arikoi. Ari numao Yesuŋo wet borikso umat kakapa suaine deremore 34dokoine edange,“Wetne zok boriki, seukkalane okanmaile. Ŋine iwadiam metpi!”

35 Eŋe eri eri kere more kepeo ket quruŋ rasupa more, meŋenkake. Eŋe wikile suaine ea maineyuankayake, ea wane dere more meŋenkake. 36 Eŋemeŋenka rake, “Oo magak! Ge wikile lase iwakorop maine omak nanikene? Kine kine korop,ge maine mi ŋaŋaekene. Ge siluŋ naŋane similemi mogasikene. Midaka. Ge geŋone simileŋonemogare mawarekene.”

37 Yale meŋenkaki qoeki, eŋe koso zinge aridokoine karewe ongi kulu pau Petoro olale rake,“Saimon! Ge kulu pamaine me? Ge naso nigatnewetwisikamainemi gekeneme?” 38Eŋe edane rake,“Ŋine sot mi marat kakeiwane kauluk nagu moremeŋenkaikei. Oŋaoŋaŋomeŋenmeŋenwane togoleewekmaike. Ŋo, solaŋo pelekmaike.”

39 Eŋe yale ra edane more zinge koso ari mikep ramoremeŋenkake yalewakameŋenkake. 40Paki kosozinge sari ongi dokoine eŋe kulu ka pakoi ea wanewie more deene umareki, gamuongi, Yesu wanedon daleo olasikei ra dere umareu paki, mi maingeolatkoi.

41 Yesu eŋe koso atak karewe zinge sari moreedange, “Ŋine yeka kulu pa zonom mamami me?Moyamaine! Naŋanenasomo lotkemaike. Kau! EŋeŊei Wawainane Gipole iwa mo ŋei sotenerop eŋanemeteeno biranangei. 42Ŋinewieu! Ariŋem! Kau, ŋeima wakon naniake, mo iwa sari lotkemaike!”

Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakake43 Yesu eŋe yeka ra okoraki, dokoine 12 eŋane

keuo ŋine Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotkeke.Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaineŋei so Yuda ware ware suaineŋo ŋei yauwine bi-raongi koak, soba ma more sarikoi. 44 Ŋei Yesu mawakonkayake, eŋemagu yewa donmasimane edanerake, “Na ari ŋei yewa ka more lulukiwe ka moreraikei, Yesu mo yewa raso malipka more ma arikei.”

45 Yudas eŋe sari more ikopka Yesu wano arimore rake, “Kito ŋebo ŋebon.” Ra more lulukike.46 Lulukiki so ŋaba eŋe ka more metino malipkakoi.47 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo Mosop Ŋei ŊetneSuaine eŋane qelit ŋei mane osoeno okoraki, easobaŋo qe more ketine rasu qakki ketke. 48 Yesuŋo

edane rake, “Na kobu ŋei midakaka! Onoka waneŋine koak, so sobarop luknanikei wane sarimami?49Na kaiwe baŋemAnutuWane BakomUrumkotinokito ŋibone okanmaŋkole. Naso yewao ŋine mimalipnane luknangoi. Ŋo, kine kine iwa wakongiAnutu wane papiao don ea wane wele wakongep!”

50 Pakiso, Yesu dokoine eŋe qeliŋka more, ket giŋqiririŋ ariwarekoi.

51 Ŋei qaluwit mane eŋe laplapineka Yesu mog-are arike. Eŋe ma more lukkaikei wane okanbiso,52 laplap libeka ea qelige solaineka biririke arike.

Yesu Eŋe Ŋei Ŋetne Eŋane Kaitko Okorake53 Eŋe YesuMosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋanematko

iwenka ariu ŋei ŋetne suaine korop sari lewaŋgoi.Mosop ŋei ŋetne, Yudaware ware so Anutu papa to-gon welaine ŋei. 54 Petoro eŋe Yesu ŋadino mogare,amaŋ ari Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane mat wanesen koto waket more, tebe ŋei eŋerop gerep qena-gare metkoi. 55Mosop ŋei ŋetne natne so ŋei ŋetnekorop eŋe gube qesat ŋei natne maratka more Yesudongo biraka more qeu seukeakane auye detokan-goi. Ŋo, don mane wele koboine mi maratkakoi.56 Qesat ŋei loutne Yesu wano zok don isi qesatokankakoi. Ŋo, doneene eŋe rau numaineŋo weleso weku mi okange.

57 Paki, ŋei natneŋo okora, don isi Yesu wane iwayale solaino qe rakoi, 58 “Ŋene detkaŋem, iwa yalerake, ‘Eŋe Anutu Wane Bakom Urum iwa meteŋomakoi, yewa rasupoke qakewe ariki, na kaiwemamakarewe yewaoka mane musele maikale. Ŋo, meteŋomi maikale.’ ” 59 Ŋei eŋe don yewa rakoi, eamo nu-mainoka mi rakoi, eŋe rau qebetneŋo mi kopkeke.

60 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe keuo wie okoramore Yesu qesonka rakoi, “Ge eŋane don turuŋinemi mainge edanikene me?”

61 Yesu eŋe donine midaki okora eŋane don tu-ruŋine mi maingeke. Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋekoso qesonka rake, “Ŋei ŋerep eŋe Anutu ewinekitomami. Ge welekatne Kristo, Anutu yewa waneMedep me mida?”

62 Yesuŋo mainge rake, “Oo, na yewa! Ŋine koropŊei Wawainane Gipole, Anutu Zonomine KakapaSuaine, eŋanemetine natwoninomeremore qeliwokezoŋ kutno sariwe kaikei!”

63Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe qise qomine wiekitakot kitopoke ma barake rake, “Ŋene koso qesatŋei natne edoraŋem sari eŋane kine mi raikei,yeine! 64 Ŋine detkau, eŋe Anutu ma baikkamaike,ea wane ŋine dalino detmami, ŋene ŋei iwa daleookankaikene?”

Paki, eŋe koropŋo Yesu wane iwa yale ra to-golekoi, “Eŋe sotinerop, eŋe maine seukeake.”

65 Ŋei natne eŋe Yesu kieke sopotka more deinelaplapŋo piseka qemore rakoi, “Ge ra qelaŋanikene!Maŋo gekumaike?” Yale olale more tebe ŋei edomete tabeŋo qekoi.

Petoro Eŋe Yesu Bisopkake66Petoro eŋe qeimatwane sen kotometki, Mosop

Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋerep eŋe sari more67 Petoro kaki gerep qenagare metki deinoka olalerake, “Ge weneŋ sogino Yesu Nazaret ŋine eŋeropgekone!”

Page 57: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 14:68 54 Mareko 15:34

68 Ŋo, Petoro eŋe bisopka rake, “Na mi detmaile!Na geŋane donmi dere qelaŋanmaile.” Yale maingera more eŋe mat wane sen ea wane madetino ariwakesiakane okangi tiak mane bokake.

69 Qelit ŋerep yewa eŋe ka more ŋei osino oko-rakoi edane rake, “Ŋei iwa eŋe Yesu wane tegoeŋerop geke!” 70Ŋo, Petoroŋo koso bisopkake.

Naso nigatne azongi, ŋei osino okorakoi, eŋe kosoPetoro wane rakoi, “Welekakatne, ge Yesu wanetego gekone. Ge weneŋ Galili ŋei ge yewa ŋine.”

71 Rauso, Petoro eŋe togogole bisopka rake,“Welekatne weti qeliwo na ŋidanmaile. Na ŋei eami detkamaile. Na don welekatne mi ŋidanikaleo,Anutu eŋe na wikile niniake! Ŋei yewa mi detka-maile.”

72 Eŋe yalewa rakiso, yewaka tiak eŋe atak etkebokake, pakimo, Petoro eŋe Yesuŋo don rake, yewadetsorokke. Yesuŋo iwa yale rake, “Tiak ataketke bokaki mi qoeki goŋo na atak karewe bisopnanikene.” Don yewa detsoroke more, Petoro eŋezok manerop aro suaine aroke.

15Ŋei Edo Yesu Wane Pilat Kaitko Iwenka Arikoi

1Kepe qae qaewomosop ŋei ŋetne so Anutu papatogon welaine ŋei, Skribe, so Yuda ware ware ŋeiso kaunsol korop eŋe ikopka lewage more don matogolekoi. Eŋe Yesu metine mulap togoleŋo lukkamore iwenka ari Pilat wane meteo birakakoi. 2 Pilateŋe Yesu qesonkake, “Ge Yuda wane kepe warewaresuaine me mida?”

Yesu eŋe mainge rake, “Oo, mo yewa goŋomramaine yale.”

3 Mosop ŋei ŋetne eŋe don qesat manerop qe-satkakoi. 4 Ea wane Pilat eŋe koso qesonkake, “Gedon mane mi mainge raikene me? Ge detnom! Eŋedon qesat loutne rau geŋano sarimaike!”

5 Yesu eŋe eŋane don dere more koso mi maingerake, Pilat eŋe oŋaine qaeke.

Pilatŋo Yesu Kibego Qekei Wane Rake6 Aŋelo Loloŋon Loloŋon wane Naso, Pilat eŋe

mulap ŋei mane qeliŋkamaŋke. Eŋe ŋei ŋerepedom Pilat eŋe mulap ŋei mane eŋetine oramaŋkoi,rokop qesonka eŋe simileene mogare so qeliŋka-maŋke. 7 Naso yewao, ŋei mane mulap urumgometke, eŋetine Barabas. Eŋe ŋei kawali qe morekepe ware ware yuanka more, ŋei natne enguwiseukkoi, eŋerop mulap urumgo waketkoi. Ŋei maguyewa eŋano ŋine mane eŋetine Barabas. 8 Nasoyewao ŋei ŋerep magu eŋe sari Pilat qesonka more,naso baŋem okanmaŋke, yale mulap ŋei maneqeliŋkayakane olatkoi. 9 Pilat eŋe qesonone rake,“Maine na Yuda wane kepe ware ware suaine iwaqeliŋkawe ŋinano sariake me mida?” 10 Eŋe detke,mosop ŋei ŋetne eŋe Yesu wane umat mane suainemida, eŋe yaup dereworik okanemore eŋane kaitkokine midaine ma wakone dongo birakakoi.

11 Mosop ŋei ŋetne, pris, eŋe ŋei ŋerep maguwetko ketket okane taleone more, Pilat wano rau,Barabas qeliŋkaki, eŋano sariakane rakoi. 12 Pilateŋe ŋei ŋerep magu koso qesonone rake, “Ŋine ŋeiiwa Yuda kepe ware ware oramami, ea wane nadalino okanikale?”

13 Eŋe mainge boka rakoi, “Eŋe kibego qeu!”14Pilatŋo qesononge, “Onoka sotwane? Eŋe umat

dalino okange?”Eŋe zok manerop togoleka rakoi, “Eŋe kibeŋ

qabego qeu!”15 Pilatŋo ŋei ŋerep wetene ma peseakane

Barabas qeliŋkaki eŋano ariki Yesu kawali ŋei magueŋane meteo bira kaki edo qe rasu qolok qe qolokmau paki, kumunam seleineŋo dime more, masikine kine korop okanka more ŋado kibego ma ariqekoi.

Kawali Ŋei Edo Yesu Isi Bela Qebela Okankakoi16 Kawali ŋei edo Yesu kepe ware ware wane

mat wane sen koto iwenka ari more eŋane magukawali ŋei korop edorau arikoi. 17 Eŋe Yesu kepeware ware takot birakakoi. Eŋe takot weŋemkaso marok okolerop ea lewino motkoi. 18 Eŋe Yesuwano isi bela qebela okanka ewine kito rakoi, “Oo!Ge Yuda kepe ware ware suaine naso kiroroine gewaikene!” 19 Eŋe zoroŋŋo lewine qe more, sotkaupakiso wawetene qe more bakom isisine kitokoi.20 Eŋe eŋane isi bela qebela don olatpi qoeki, takotweŋemka yewa kitoqokka more eŋine takot eaŋobiraka more kibego qekei wane iwenka arikoi.

Eŋe Yesu Kibago Qekoi21 Eŋe dumao ari ŋei mane eŋetne Saimon, eŋe

mat suaino wayakane sariki, eŋe maratka moresorinkau Yesu wane kibeŋ qesiŋka tewekki arikoi.Saimon eŋe Sairini matko ŋine sarike, eŋane gipo-letkine Alekzander so Rupus. Saimon eŋe, kawaliŋei edo ma more, qebinkau Yesu wane kibeŋtewekke. 22 Eŋe Yesu ma more kepe mane eŋetneGolgota yewa ma arikoi. Kepe eŋetne ea wane kineiwa yale, ‘Lewet Setnenane Kepe.’ 23 Eŋe yewaoYesu qelaŋ qeakane ra more wain so qelaŋ qeqewane kinin yewaropmaingekoi. Ea manbi, Yesu eŋemi neke. 24 Pakimo, eŋe kibego qe more takotine,laplapine so maloine yewa wezu qe more yuanedamo qe amanagukoi. 25 Sakoka, 9 kilok, eŋe Yesukibego qekoi. 26 Eŋe kibeŋ kutno kibi isi qesat donqe motkoi, “Yuda Wane Ware Ware Suaine.” 27 Eŋekobu ŋei etke Yesu wane wazaino nat nat weneŋkibego etkukoi. 28 Anutu wane papiao don maneiwa yale pamaike, ea wele wakonge, ‘Eŋe kobu ŋeieŋerop qekei.’

29 Ŋei ŋerep ari sari okane ka more, ebeenebonepke isi bela qebela okanka rakoi, “Ge AnutuWane Bakom Urum kitopoke more, kaiwe karewekosomanemusele maikenane rakone. 30Ea wane gegeŋone qesiŋnagu more kibego ŋine qelige qoe ketarinom!”

31 Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaineŋei eŋe yalewaka Yesu wano isi bela qebela donokanka more auye rakoi, “Eŋe ŋei ŋerep natnemaine qesiŋonge, ŋo, eŋine maine mi qesiŋnagu-maike! 32 Eŋe, Kristo, Israel wane kepe ware waresuaine. Eŋe kibego ŋine maine qoe ketki ŋene kamore malipkaikene.”

Kobu ŋei etke ere weneŋ Yesurop etkukoi, ereyalewaka Yesu don qotkoine olatkoik.

Yesu Eŋe Seukke.33 Oŋabango kepe korop panamane paki, ari kepe

deine zingeki rarapwano 3 kilok okange. 34 Okangi,

Page 58: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 15:35 55 Mareko 16:20Yesu eŋe togoleka boka rake, “Eloi, Eloi, lema sabak-tani?” Don kine iwa yale, “Anutune, Anutune geonoka wane qeliŋnanmaine?”

35 Ŋei ŋerep natne osino okorakoi, eŋe yewa deremore rakoi, “Detkau! Eŋe Elaiya oramaike.” 36 Ŋeimane eŋe biririke ari more wain dokune tabaineropea laplapŋo qe muruge more kudupko pise morepiino neakane qe dege more rake, “Tomaka kaŋem!Elaiya eŋe sari more makokka birakaki kesiake memida!”

37 Yesu eŋe koso manerop togoleka boka moreasuine saki, seukke.

38 Seukki laplap suaine AnutuWane BakomUrumkotino okorake, ea keuoka buntuk wiri sari ketkiqela qoeke. 39 Kawali ŋei eŋane ware ware eŋeYesu wane osino okorake, eŋe kaki seukki mo rake,“Welekakatne, iwa eŋe Anutu wane Gipole okan-maike.”

40Ŋerep natne eŋe amaŋ okora kakoi. Eŋane keuoMariaMagdalena, so Salome soMariamane, Yakoboketkele orakoi, so Yosep erane nagaetne. 41 SoginoYesu eŋe Galili metke, naso yewao ŋerep yewa ereYesu qesiŋkakoik. So ŋerep natne eŋe Yesu weneŋYerusalem matko wakoi.

Yesu Wane Pareŋine Kezem Koto Motkoi42-43 Rarapwano Yosep, Arimatea ŋine, eŋe sari

more mi kaet okange, eŋe Pilat wano ari more Yesuwane pareŋine mayakane qesonkake. Yosep eŋeYuda wane ware ware mane ewinerop. Eŋe Anutuwane qeli ewe zonomwakongi kayakane, ware waregege tomaka geokange. Kaiwe yewao eŋe Qezarekometmet wane bano nagapko kaiwe yewao ŋei ŋerepeŋeQezarekometmet eawane kine kinemaulukkoi.Eŋe qezareko urata mi makoi ea wane Yosep eŋePilat wano ari qesonkake. 44 Pilat eŋe ikke wie wakikito qokkaki, kawali ŋei ŋetne oraki sariki qesonkarake, “Welekatne Yesumo seukikememida?” 45Eŋekawali ŋei ŋetne eŋano ŋine dere more Yosep olalerake, “Ge maine pareŋine maikene.” 46 Yosepeŋe laplap mane libeka qoleke, yewao Yesu wanepareŋinemakoke ketmore kawetkamore deŋesereokezem koto motke. Lom yewa mo wesi weku suaineea wano mau okorake. Paki, wesi suaine manerodiŋkaki, ari aŋaone yewa kito won geke. 47MariaMagdalena so Maria, Yosep wane nagaine ere kamore wareka metpik, Yosep eŋe Yesu deŋesereodukkake.

16Yesu Eŋe Koso Wisikae Wieke

1 Sodao Yuda ŋei qezarek naso qoeki, MariaMagdalena so Salome so Maria, Yakop nagaine,eŋe kelok kine kine qounerop qolekoi, ea ma moreYesu wane pareŋine tau kaikeiwane arikoi. 2 Kepeqae qaewo Sodao ruoropka eŋe deŋesereo arikoi.3-4 Eŋe dumao ari more enŋene auye rakoi, “Maŋoqesiŋŋone more wesi suaine yewa deŋesere aŋainekito wonge metmaike ea ma biraki saket ariki ŋenewakesikene?” Wesi yewa kakapa suaine, eŋe yalera more ari pore kau, wesi suaine yewa mo rodigeusaket arike. 5 Eŋe deŋesereo ari waket more kauŋei qaluwit mane wongoken laplapine libekaka bira

more metke. Eŋe ŋei yewa kaikei wane zok kae-tonge.

6 Pakimo, ŋei yewaŋo edange, “Ŋine mi kaetŋungep! Na detmaile. Ŋine Yesu Nazaret ŋine, eŋemo kibego qimi, eŋe marat kaikei wane sarimami.Eŋe iwa mi pamaike. Mo wisikae wiike! Kau! Iwamotkoi, eŋane papaine iwa. 7 Ŋine ari Petoro sodokoine natne edanbi, ‘Yesumo alakan ŋiboniakaneGalili arimaike. Ŋine ari more eŋe kaikei. Yesu eŋemo rake.’ ”

8 Ŋerep eŋe dere saket more, deŋesere qeliŋkamore, qomene tiŋ taŋ qe zonomene okoraki, kaetokane more, ŋei mane mi olatkoi.

Yesu Eŋe Maria Magdalena Wakonkake9 Yesu eŋe Sodao sakoka wie more alakane Maria

Magdalena wakonkake. Sogino Yesuŋo eŋano ŋineasu qotkoine 7 esoponge. 10 Maria eŋe ari Yesudokoine yewa edange, eŋe mo wisikae wieke. Eŋewet borik mamore aroke metkoi. 11Eŋe edane rake,“Yesu eŋe mo wisikae wieke, na momaratkele.” Ŋo,eŋe Maria wane don dere more mi malipkakoi.

Yesu Eŋe Medewetkine Etke Wakonotke12 Boaŋ Yesu eŋe ŋei kuneŋine so kait kine

mane okane more ari Yesu eŋine medep etke eranowakonotke. Ere mat suaine qelige more arikoik.13 Naso yewao ere zinge ari more dokoine natne eaedane rakoik, “Ŋere Yesu maratkamaite.” Ŋo, eŋeerane don yewa dere more mi malipkakoi.

Yesu Eŋe Dokoine 11 Kepe Baŋem Ari Biŋek Don RaQelaŋanikeiwane Biraonge

14 Qoiqoiwo Yesu eŋe dokoine 11, eŋe ŋara nemetpi ari wakononge. Eŋe ari wakonone moredon gereune okanone edane rake, “Maria so medepetke na maratnanbi, na mo wisikae wiile. Yalera ŋidanbi ŋine onoka wane eŋane don mi deremalipkemi? Ŋine dereret ŋine mo mau siukke.”15 Eŋe koso edane rake, “Ŋine korop kepe baŋem arimore biŋek don ŋei ŋerep maguine maguine eŋanora qelaŋanikei. 16 Ŋei mane eŋe dere malipka morebiŋek don wane doku tauyakeo, ea Anutuŋo makigeake. Ŋo, ŋei mane eŋe mi malipkayakeo, eŋeAnutuŋo eŋane sot dere matalikayake. 17Ŋei ŋerepmalipka gekei, Anutu eŋe eŋane meteeno masi to-gogole eboniake. Eŋe asu qotkoine eŋane eŋetkoosopka more eŋe don kine mane raikei. 18Eŋe komasuabit so qaru ea meteeneŋo malipkaikei me dokusuŋainerop nekeiwo, eŋe mi seukkei. Eŋe mainegekei. Eŋe meteene zoma ŋei ŋerep eŋano moreebuwi menaŋoniake.”

Anutuŋo Yesu Qeliwo Ma Wake.19 Boaŋ Yesu eŋe don edangi qoeke, Anutuŋo eŋe

qeliwo ma wa more birakake, birakaki, Anutu eŋinewonino metke. 20 Pakimo, dokoine eŋe korop kepebaŋem ari more eŋane biŋek donine ra qelaŋanearikoi. Waom eŋe weneŋ mapitone more masitogogoleŋo ŋei ŋerep sikanonemore, donene ea matogoleke.

Yesu Wane Tanik Manik Don Kisi Iwa QoemaikeMareko 16, 9-10

(9) Ŋerep eŋe kine kine korop ka detokangoi, eaPetoro eŋine so kimakoune edangoi. (10) Pakiso,Yesu eŋe dokoine biŋek don ebone more biraongi,

Page 59: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Mareko 16:20 56 Mareko 16:20kepe baŋem ra qelaŋane arikoi, Anutu eŋe biŋekdon qoiqoine midaine iwa motke. Ŋei mane deremalipkayakeo, eŋe gege togon marat kayake.

Page 60: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 1:1 57 Luka 1:40

LukaLukaŋo Yesu Wane Donkisi Teopilus Qe Mange

1 O, Teopilus suainene. Mokaka ŋei loutne eŋeAnutuŋo kine kine wele maki keuno wakonge, eawane don kisi tegokemore qekoi. 2Donkisi yewamoŋei weneŋ osop ge more, deene qomineŋo alakanwakongi, kinerop ka detka okangoi, eŋe ŋedangoi.Ŋei eao kine kine one more, Anutu wane biŋekdon ra qelaŋangoi. 3 Pakimo noŋo yalewaka mokino ŋineka kine kine wakone sarike, ea wane boro-rom ra qeson okane, kine dere detluk kawarewe,pakimokoso ge iwa sorok sorokqetitike qe ginmaile.4 Pakimo, ge iwa dapore more, iwa yale detnomqoeake. Eŋe kito gingoi, yewa mo kine kine wele!

Aŋeloŋo Yohane Wakoniakane Zekaraia Olatke5 Naso Herot eŋe Yuda kepeo ŋei waom geke,

yewao mosop ŋei mane geke, eŋetine Zekaraia,eŋe mosop ŋei Abiya wane tegoo ŋine. Ŋanomi-nane eŋetne Elizabet, eŋe yalewaka mosop ŋei tegoeŋano ŋine. 6 Ere Anutu wane kaitko gegeetnekoboboine geuk paki, Waom wane ra rokop doninekoropka tewekkoik. 7 Elizabet eŋe qaton gekane eremedewekopetne midaine ge mage, ŋei ŋerep seleokangoik.

8 Naso maneo, Zekaraia wane nasoo, eŋe Anutuwane Bakom Urumgo urataine mayakane sarike.9 Sarikiso, mosop ŋei korop urataine welaine we-laine maikei wane okane weneŋ sarikoi, pakiso,Zekaraia eŋe kopu qounerop kiwakeakane rakausoAnutuWane Bakom Urum kotino waketke. 10Waketmore, kopu qounerop kiwakki, so ŋei ŋerep magueŋe ŋadino Anutu meŋenka gekoi.

11 Pakiso, Waom wane aŋelo maneŋo wakonemore, kopu qounerop kiwa kiwak, ea wanezake nat paromino wongoken yewa okorake.12 Okorakiso, Zekaraiaŋo kaki paki qise more, ikkikito qokkake. 13 Yale okangimo, aŋeloŋo iwa yaleolatke, “Zekaraia, gemi kaetgangep! Anutuŋomeŋemeŋenŋone mo detke, ea wane mo ŋanomŋoneElizabetŋo medep ŋatke more mayake, eŋaneeŋetine Yohane orakene. 14 Ge eŋane wet pesekdere more bakom kitokene, so ŋei ŋerep korop eŋeyalewaka wakongi dere more simile oniake! 15 EŋeWaomwanekaitkoŋei suaine okane geake, eŋewainso doku togole mi neake. Eŋe medep abubuka pakiAsu Koboboineŋo eŋane kotino ket more geake.16 Pakimo, eŋe Israel ŋei ŋerep korop mainongi,koso zinge more Waomene Anutu, kaitno kitokei.17 Anutu wane don saeŋine rara ŋei, Elaiya wanoAsu so zonom pake, rokop yalewaka pa mangi, eŋeWaom alakane geake, pakimo, ŋei ŋerep suaineso medep nigatne eŋane wetene maton tolaki wekuokaniake, sowet togonŋei eŋemainongi, koboboineeŋane numao waketkei. Yale okangimo, eŋe Waomwane ŋei ŋerep korop maki eweke more gekei.”

18 Rakimo, Zekaraiaŋo aŋelo olale rake, “Na daleodon iwa ramaine, ea detpe wele okaniake? Na moŋei sele okanmaile, so ŋanomne eŋe yalewaka seleokanmaike.”

19 Rakimo, aŋeloŋo iwa yale olatke, “Na Gabriel,na Anutu wane kaitko ge okanmaile, oŋo talenangisari, qom menaŋ don iwa golatmaile. 20 Pakimo,ge naŋane don detnom wele mi okangi, detluk-maine, ea wane turuŋine ge qelaŋ okane more, donraraŋone midaine genom, don golatmaile, iwa welewakoniake.”

21 Zekaraia eŋe Anutu wane Bakom Urumgo yaleokane geki, ŋei ŋerep eŋe naso kiroine tomakamorekinane ŋaŋaekoi. 22Zakaria eŋe Anutu wane BakomUrumgo ŋine saket more don edaniakane ŋaŋaeke,ea wane eŋe mo wetke rakoi, eŋe tanik mane Anutuwane Bakom Urumgo wakongi kake. Pakiso, eŋedon edaniakane ŋaŋaeso metineŋoka kait masi maokanonge.

23 Yale okane geki urumgo urata mama nasoineqoekiso, Zakariaŋo matino zinge arike. 24 Pakisoŋado ŋanomine Elizabet eŋe medep ŋatkeke. Ŋatkemore, siu siuko geki, meso mete mane qoekiso rake,25 “Waomŋo naso motke, yewa bomileki qesiŋnanemore, gamune yewa ŋei ŋerep eŋane kaiteno ŋinema biraki ariake!”

Aŋeloŋo Yesu Wakoniakane Maria Olatke26 Meso 6 qoekiso, Anutuŋo aŋelo Gabriel

talekaki, Galili kepeo Nazaret matko arike. 27 Eŋeari more ŋerep natewen mane eŋetne Maria, ŋeimane eŋetne Yosep, eŋane biŋek qeu geke, eŋanolotkeke, Yosep eŋe ŋei waom Dawit wane tutule.28 Pakimo, aŋeloŋo Maria wano wakone more rake,“Peamŋo gerop payake! Waomŋo gerop gemaike sosuaineka mosop ganmaike!”

29Aŋeloŋo don yale rakimo,Mariaŋo detki qekakiwetneŋo iwa yale wetkeke, “Don iwa onoka wanenolatmaike?” 30 Pakimo, aŋeloŋo olale rake, “Mariagemisuk kaet gangep, Anutuŋo gangi menaŋmaike.31 Detmaine, ge medep ŋatke more manom paki,eŋetne Yesu orakene. 32 Eŋe baŋ ŋei kakapa suaineokaniake, pakimo, eŋe baŋ eŋetine qeliwo AnutuWawaine eŋane Medep orakei. Pakimo, baŋ WaomAnutuŋo ŋaboine Dawit yale, ŋei waom birakakigeake. 33 Ge more, Yakop wane ŋosa wili wiliineeŋane ŋei waom okane, qoi qoine midaine wareonetako rakot ge ari more geake!”

34 Rakimo, Mariaŋo aŋelo iwa yale olatke, “Nanatewen, ŋeirop mane mi gemaile, yalinanemo gedon ramaine, yewa daleo wele mosiake?”

35 Aŋeloŋo done turuŋine mainge rake, “AsuKoboboineŋo geŋane kutko kesiake, so Anutu wanezonomŋo geŋano ket more qesiŋ ganiake, kineyalewa wane medep koboboine maikene, eŋaneeŋetne baŋ Anutu waneMedep orakei. 36Detmaine,kimaŋone Elizabet eŋe ŋerep seleŋo medep ŋatkegeki, meso 6 okanmaike. Eŋe ŋerep qaton, yaleora ra okanmami, ŋo eŋe siluŋ medep ŋatke-maike. 37 Anutuŋo kine kine mane okaniakane miqekayake.”

38 Rakiso, Mariaŋo rake, “Na waom wane qelitŋerep, ea wane ge don ramaine, yale okannaniake.”Yale rakiso, aŋeloŋo arike.

Mariaŋo Ari Elizabet Kulitka Ari Kake39 Maria eŋe geki, mi azongi ikopka eweke

more, Yuda kepe bonagaino mat mane metke, yewaarike. 40 Ari lotke more, Zekaraia wane matko wa

Page 61: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 1:41 58 Luka 2:3more, so Elizabet kaki pakiso, oi bakom okankake.41ElizabetŋoMaria wane oi bakom yewa dere metk-iso, medepŋo yewaka moea ŋatino uŋap make, pak-iso Asu Koboboineŋo Elizabet wane kotino watkeke.42 Pakiso, Elizabetŋo mawaka so don iwa yale rake,“Ŋerep kimaze, geŋane mosop korop yewaŋo ŋerepnatne eŋe yuan onwaremaike, so medep ŋatŋonometmaike, eŋe yalewaka mosop korop. 43 Onokamaepnane, Waomnane nagaineŋo nanikenane sari-maine? 44 Oi bakom okan nannom, ketno ketkiŋatno medepŋo uŋap mamaike, so bakom kito-maike. 45Ge wet pesek suaine okanmaine, ge Waomwane biŋek don golatke, yewa detnomwele okange,ea wane wele geŋano wakoniake.”

Maria Wane Bakom Eŋet46Mariaŋo rake,

“Qomneŋo Waom mawa kamaike, 47-49 Anutuŋomauluk nanmaike, eŋe qelit ŋerep meineket qeqine naŋane wetkemaike, ea waneoŋa oŋaneŋo wet pesek okanmaike. To-gole welaine Anutuŋo masi kakapa naŋanomamaike, ea wane ukude so baŋ ŋado ŋeiŋerep kepe korop maguine maguine nora-maŋkei, ‘Anutuŋo mosop gange.’ Anutuea eŋane eŋetine koboboine. 50 Ŋei ŋerepeŋe Anutu ewino kito okanmami, eŋe eŋanoso eŋane doko ŋosa wili wiliene wet maepebonmageake. 51Eŋe kabirimine togogolekabira more, ŋei wawaine ge okanmami, eso-pongi yau yaup ari okanmami. 52 Eŋe ŋeiwaom togogole met meteno ŋine maket bi-raone more, ŋei ketlele gemami, eŋe ebuwa meŋo biraon okanmaike. 53 Bodi soaboŋene midaine ge okanmami, eŋe kinekine mayakatne qe watke ebon okanmaike.Ŋo riwe morian so aboŋenerop ge okan-mami, eŋe yemo esopongi, eŋe meteenokaqeliŋka ari okanmami. 54 Eŋe ra rokopdonine ŋabokopze eŋano ra togoleke, yewaware kamaike, eŋe qelit ŋeiine Israel qesiŋkamaike. 55 Eŋe ŋaboze Abraham so eŋanedoko ŋosa wili wilikoune, eŋano wet maepebone ariake.”

56 Maria eŋe meso karewe Elizabet korop geki,pakiso koso zinge matino arike.

Yohane Wakonge57 Elizabet eŋe nasoine bomilekiso, medep ŋei

make. 58 Pakiso, Elizabet matkoune so weŋemsotawekoune eŋe kisiine ea dere so Waomŋo wetmaepinane kine eŋano ma wakonge, ea wane dereso eŋerop weneŋ bakom kitokoi.

59 Kaiwe urata mama 8 qoekiso, eŋe lewageu,medepinane yaine solaine kitatkoi, pakiso, medepwane eŋetne magaine Zekaraia wasekakei wanerakoi. 60 Rauso, nagaineŋo kitatone more rake,“Mida! Eŋetine Yohane orakene.”

61Yale rakiso, eŋe olale rakoi, “Mame asokopŋoneeŋane wase wase eŋet mane yale mi pamaike!”62Ra kito qok yale okanmage, so magaine meteŋokakait masi okanka more, medep eŋetne orayakaneqesonkakoi.

63 Pakiso, Zekaraia eŋe tape wane raki manbiso,iwa yale qeke, “Eŋetine Yohane.” Pakiso, eŋe korop

qise nagukoi! 64 Mi azongiso, Zekaraia maine momenaŋge, paki don raraine wakongiso, Anutu eŋe-tine ma wakake. 65 Pakiso, mat loli lolik ŋei ŋerepgekoi, eŋe don kisi yewa detpi kaetonge. So Yudakepe meŋoino mat mere arike, yewao don kisi yewaweneŋ aŋaŋo aŋa auye okan warekoi. 66 Don kisidetkoi, ŋei ŋerep yewa eŋe don kisi yewa wetke gemore qesone rakoi, “Medep yaline sua more daleookaniake?” Eŋe mo detkoi, Waom wane zonomŋomo kutno wa pake.

Zekaraiaŋo Don Naŋengo Rake67 Asu Koboboineŋo Yohane magaine Zekaraia

wane kotino ket watkeke, paki eŋe Anutu ma wakamore, iwa yale rake,68 “Ŋene Waom ma wakaŋem, Israel wane

Anutu! Eŋe sariki paki, ŋei ŋerewekouneqesiŋ onmaike, eŋe koso siwot onmaike.69 Qelit medeune Dawit wane ŋabokouneŋenane keuo ŋine, ŋei togogole mane mawakonkaki, oŋo baŋ maulukoniake. 70 Eŋemokaka qelit ŋeikoune koboboine edangi,don ŋenzo ra gekoi, 71 baŋ ŋabokopze eŋanemeteeno ŋine koso mainŋongi zingekene,so qaisikŋon okanmami, eŋane meteenoŋine makok ŋoniake. 72 Ŋabokopze eŋeroptako rakot togon koboboine okaniakanedetongi, paki masi wet maep mayakatneeŋano okanoniake. 73 Eŋe ŋaboze Abrahamra togole mangane, ŋabakopze eŋanoŋine makok ŋoniake. 74 So detŋongi,kaetze midaine qelitine qekene. 75 Paki,eŋane kaitko kepeo gekene, rokop nasobaŋem sot turuŋze midaine koboboinegekene. 76 Medepne, ge eŋe baŋ AnutuWawainane qelit ŋei gorakei, goŋo baŋWaomwane ŋetne kisage alakangene, eŋanenumaine lapongenane. 77 Goŋo baŋ ŋeiŋerewekoune kito ebon okannom. ‘Anutuŋoeŋane sotene nigetkaki qeliŋoniake, yaleokane more mauluk ŋuniake.’ 78 Anutuzeeŋe wet maepine suaine pa maikane baŋraki, wet maepine ea kepe qae qae yaleqelaŋan ŋoniake, so wet maepine eaŋoeŋe mauluk ŋongi menaŋgene. 79 Anutuŋoqeliwo ŋine qelaŋanine maki sirike, seuseu wane panaman ruwitko gemami,yewa qelaŋanoniake, pakimo, sikanŋongi,peam wane numa wakongi, maine gesokearikene.”

80 Pakiso, medep eŋe suakiso, Waom wano der-eretineŋo yale waka suake, eŋe kepe yaup papainogemageki, uratamamainane naso bomilekiso, Israelmagu eŋano wakonge.

2Yesu Wakonge

1 Naso yewao kepe ware ware Sisa Augustusŋoraki, Roman kepeo gavaman ŋei ŋerep koropeŋetene qe dapot okanwarekoi. 2 Urata yalinealakan mi mamaine. Naso yewao Kirinius eŋe Siriakepeo ware ware suaine gekimo, kuneŋine kiekkoi.3 Pakimo, ea wane eŋetene qe dapot okanongei

Page 62: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 2:4 59 Luka 2:43wane, ŋei ŋerep korop wakon wakon mateno ari-warekoi.

4 Ariwareuso, Yosep eŋe Dawit wane ŋosa wiliwiliineŋo Galili kepeo, Nazaret matko ŋine, yalewaka wie more, Yuda kepeo ŋei waom Dawitwane wako wakon matine Betlehem, yewa arike.5Eŋe ŋerep biŋekine Mariarop eŋetetne qekei wanemedep ŋat korop iwenkaki arikoik. 6 Ari Betle-hem matko lotkeuk, so Maria medep mayakanenasoine bomileke, 7 pakiso, alakan medepine mamore, laplapŋo kawetka more, bulamakau kudeobirakaki pake, ŋei edo lobo mat mo watkewarekoi,wane ere qeka more, so bulamakau eŋane matkowaket metkoik.

Lama Ware Ware So Aŋelo8 Kepe mat yewaoka ŋei natne eŋe goigo

lamakopene wareone metkoi, 9 pakiso, Waomwane aŋelo maneŋo eŋano wakongi, Waom waneqilauneŋo qelaŋanonge, pakiso, eŋe ka more zokkaetonge. 10 Pakiso, aŋeloŋo edane rake, “Mi kaetŋungep! Na iwa ŋinane wet maep don magemaile,ea wane weleine ŋei ŋerep korop ŋinano wetpesek wakoniake, 11 ukude kaiwe iwao Dawitwane matko medep ŋei wakonmaike, eŋe ŋine mamenaŋŋuniake, eŋetine Kristo Waom! 12 Pakimo,ŋidanbe detpi! Ŋine medep nigatne abubu laplapŋokawetka kawetkaine, bulamakau kudeo paki, arimaratkaikei.”

13 Yale rakiso, yewaoka qeliwo ŋine aŋelo maguedo ikopka aŋelo kimaenano lewage, eŋet kitomoreAnutu ma wakakoi,14 “Bakom mawa mawa Anutu weti qeliwo so kepeo

ŋei kimamauluk okanonmaike, eŋano peamwakonmaike!”

15 Aŋelo eŋe qeliwo zinge wawareuso, lama wareware eŋe iwa yale ra more aukoi, “Ŋene Betlehemmatko wa more, Waomŋo tanik wakongi ŋedan-maike, yewa kaŋem.”

16 Yale ra more, ikopka arikoi, ari Maria so Yosepmaratore so, kau medep abubu laplapŋo kawetkakawetkaine, bulamakau kudeo pake. 17 Ka more,medep wane don kisi aŋeloŋo edange, yewa rawakongoi. 18 Pakiso, lama ware ware eŋane piwoŋine don kisiwa detkoi, eŋe korop welelepkekoi.19 Mariaŋo yemo don yewa wetke more, dere det-sorok qesorok okane geke. 20Pakiso, lamawarewareeŋe aŋelo edange, rokop kakoi, so detkoi, ea wanezingemore, eŋet kitomoreAnutu bakomine kitokoi.

Yesu Eŋetne Orakoi21 Soda qoeki, kaiwe 8 okangiso, medep yaine

solaine kitareso, eŋetine Yesu orakoi, eŋet yewa momedep eŋe mi wakongi, aŋeloŋo ra wakonge.

Maria So Yosep Eto Yesu Anutu Bakom Urumgo MaWakoik.

22 Pakiso, Mose wane ra rokop don pake, yewaMariaŋo teweke more titi ge more, sola ma moreYosep korop medep Yerusalem matko ma wa more,so Waom wane biŋek qekoi. 23 Waom wane rarokop dongo iwa yale qeko, “Medep ŋei mikepkawakonbi, Waomwane biŋek qekei.” 24Ere yale wakaWaomwane soe soep mitkeik wane, ra rokop dongonaŋi baluse etke me baluse nigatne etke, ma morearikoik.

25 Naso yewaoka, ŋei mane, eŋetne Simeon eŋeYerusalemmatko geke, eŋe koboboine Anutu ewinokito ge more, Israel ŋei magu menaŋgei wane tomageke, pakiso, Asu Koboboineŋo weneŋ kotino geke.26Ge more, don iwa yale ra wakone olatke, “Ge ikopmi seukkene, ge ge more, deŋoneŋo Waom waneMesia wakongi kaikene.” 27 Pakiso, Asuŋo Simeontalekaki, Anutu Wane Bakom Urumgo wake, wak-iso, Mariaŋo Yosep ere ra rokop don teweke more,Yesu medep yewaka ma more Anutu Wane BakomUrumgo ma wakoik. 28 Pakiso, Simeonŋo Yesumedep ma more koaŋka okoraso, Anutu bakominekito more rake,29 “O, Waom, ge ukude donŋone rakone yewa

warekamaine, ea wane qelit ŋeiŋone mainebirakanom peamgo ariake. 30 Na deneqomineŋo geŋane medep kaulukmaile, eŋebaŋ ŋado ŋei ŋerep ma menaŋ oniake.31 Ge mauluk mauluk medep ea kepe baŋemŋei ŋerep korop eŋane deeneŋo kaikeiwane matuzupke more ma wakonkamaine,32 medep yewaŋo qelaŋ eŋano geŋane qe-laŋanŋo wetene ma qelaŋanmaike, ŋo ŋeiŋerewekopŋone Israel eŋane eŋet biŋekenema wiemaike.”

33 Simeonŋo medep wane don yale rakimo,naga magaine ere detpik manerop wawaine okangi,oŋaetne qaeke. 34 Simeonŋo mosopone, so medepnagaine Maria olale rake, “Detmaine! Anutuŋomedep iwa birakake, eŋano Israel ŋei poripkekeiwane raraine, natne eŋe eŋano kito sorodoge kitoyau more ket rasu warekei, ŋo natne eŋe eŋanokito togole more menaŋgei. So ŋei loutne numaeneleŋleŋinane ma ket biraka zok manerop okankaikei,35 ea wane ŋei loutne eŋane kineene wakoniake,so geŋone wet borik tabaineŋo qomŋone rasutabaeake, tanik yaline wakoniake.”

36 Pakimo, sele ŋerep mane geke, eŋetne Ana,Panuel wane borasine, Aser wane tegoo ŋine, eŋenatewenino ŋei ma more geki, koma 7 okangi mo,ŋaone seukke. 37 Seukkimo, eŋe mala okane geari mage komaine 84 rutupke, so sele okange, eŋeAnutu wane Bakom Urumgo tako rakot ruo kaiwe,wawa ket ket okane, so Anutu wane ra wage, someŋen meŋen urata mageke. 38 Naso, yewaokaeŋe Anutu wane Bakom Urumgo wa more so Anutubakomine kitoke, so Yesumedepwane don kisiine rawakone, ŋei ŋerep korop Anutuŋo Yerusalem kososiwot oniakane toma pakoi, eŋe edange.

Yosep Eŋe Koso Nazaret Zingeke39 Yosep ŋo Maria ere Waom wane ra rokop

dongo raraine yalewa okanbik qoekiso koso zingemore Nazaret mateno, Galili kepeo arikoik. 40 Yewageukso, Anutuŋo Yesu medep kito qesiŋ okankaki,sua togole okangi, dereretine suake. Pakiso, Anutuwane mosopŋo kutino wa pake.

Yesu Medep Komaine 12 Okangi Yerusalem AnutuWane Bakom Urumgo Wake

41 Maria so Yosep ere peada baŋem aŋelololoŋon loloŋon peada wane Yerusalem ari okan-maŋkoik. 42 Pakiso, Yesu medep mo komaine12 okangiso, weneŋ iwenkauk so aŋelo loloŋonloloŋon peada wane Yerusalem matko wakoi. 43Wa

Page 63: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 2:44 60 Luka 3:24geu peada qoekiso, Maria ŋo Yosep ere Yesumedep kito qokkauk, Yerusalem matko metkiso,eretneka zinge arikoik. 44 Ari more ŋei ŋerepmagu natne eŋerop alakane arimi ra, kimakopetneeŋane keueno zuaŋka arimageuk, ruo kereke.45Kepe qaekiso zuaŋka mageuk borikiso, koso zingeYerusalem matko zuaŋka arikoik. 46 Ari zuaŋkageuk, kaiwe karewe okangiso, ari Anutu waneBakom Urumgo metki, wa more maratkakoik. Eŋeyewa Yuda kito ebo ebon eŋane keueno mere, donrau dere so kinane ra qeson okanonge. 47 Pakiso,ŋei yewaweneŋmetkoi, eŋe kau paki qeso qesoneneewekineka mainge okange, yewa wane oŋaenezok qaeki, don dereretinane manerop welelep-kekoi. 48 Eŋane keueno metki, naga magaine ereka more oŋaetne qaeke, pakiso nagaineŋo olalerake, “Giponne, ge onoka wane yale okanŋotmaine,pakimo magaŋonerop ŋere qom sua zok okanezuaŋgane gemaite?”

49 rakiso etane rake, “Ŋire onoka wane zok zuaŋ-nane gemamik? Na Maganane matko gekalaneraraine yewa ŋire mi detmamik me?” 50 Yalerakimo, ere don yewa wane kine mi detlukkoik.

51 Pakiso, eŋe naga magaine ererop weneŋNazaret matko zinge arikoi, yewa naga magaineerane aŋaetne teweke geke, ŋo nagaineŋo yemodonine detke, rokop wetino motki paki wetke geke.52 Pakiso, Yesu eŋe dereretine so solaine, weneŋsua togole okangiso, Anutu so ŋei weneŋ eŋe kaumenaŋge.

3Yohane Doku Tau Tauŋo Anutu Wane Don Ra Qe-

laŋanmaike1 Taiberius Sisa eŋe koma 15 Roman kepe ware

ware suaine geke. Pakiso, eŋane ketkele, PontiusPilat eŋe Yuda kepeo ŋei waom geke, ŋo Herot,eŋe Pilat wane ketkele, eŋe Galili kepeo ŋei waomgekiso, ŋole Pilip, eŋe Iturea so Trakonitis kepeoŋei waom geke. Ŋo Lisanias eŋe Abilene kepeo ŋeiwaom geke. 2 Ŋo mosop ŋei ŋetne etke gekoik,Anas so Kaiapasi, naso yewao Zekaraia wane gipoleYohane eŋe kepe yaup papaino gekiso, Anutu wanedonŋo ketno ketke. 3 Pakiso, Yohane eŋe Yordandoku erinat so inat geware more, ŋei ŋerep iwa yaleedane rake, “Ŋine borikineŋineŋadek kawareupaki,doku taukei, Anutuŋo sot turuŋŋine qeliŋwareake.”4Anutu wane qelit ŋei, propet Isaiaŋo ea wane doneiwa yale dere more qeke,“Kepe yaup papaino ŋei maneŋo boka woka mane

iwa yale ramaike, ‘Waom wane numamakoboeu, numaine kitou digin qekep!5 Wagemine korop somewareu, meŋoineso bonagaine korop kito kito pelekeu diginqekep. Duma kuŋ qegoŋine kito koboeukoboekep, so kito wa kito ketinema sorokeu,qe leleke ket sorodoŋgep. 6 Paki daleoAnutuŋo ŋei ŋerep ma menaŋoniake, eawane kine eŋe kaulukkei.’ ”

7 Ŋei ŋerep magu suaineŋo doku tau tau waneYohane wano lotke warekoi, pakimo Yohaneŋoedange, “Ŋine koma wane doko ŋosakoune, ŋineAnutu wano ŋine borikinane turuŋine zingeakaneokanmaike, yewa kakak kaikei wane maŋo ŋidange

me? 8 Ŋine wetŋine mainge ware more, ea waneweleine maratkau, so ŋine ŋidomka misuk kiekemore, ŋene Abrahamwane ŋabokoune raikei, na ŋi-danmaile, Anutu eŋe maine wesi iwaŋo maki Abra-hamwaneŋabokoune kosomuselemainewakongei!9Naka mo eki kino mot mole, ea wane eki mane eŋewele maine mi qeki, kitare more gerepko pekekeuzeake.”

10 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe qesonka rakoi, “Ŋenedaleo okanikene?”

11Rauso, eŋemainge edange, “Ŋeimane eŋe takotetke mage more, takot mane kimaine takot midaineka more, eŋe maniake. Ŋei mane eŋe ŋaraineweneŋŋo rokop, yalewaka okaniake.”

12 Pakiso, takis mama eŋe yaleka doku taukeiwane lotke more, qesonka rakoi, “Kito ŋebo ŋebonŋene daleo okanikene?”

13 Rauso edange, “Ŋine ŋei eŋano ŋine takismaikei wane raraine, rokop yewa yale waka maokanikei, ŋinŋine wetŋino misuk qeyau kere kosotakotke maikei.”

14 Kawali ŋei natneŋo yale waka qesonka rakoi,“Ŋo ŋenewa? Ŋene daleo okanikene?”

Rauso, eŋe edane rake, “Ŋine ŋei engu kito, me isimore wesiene zok yaup misuk omakongei, ŋine we-siŋine ma okanmami, yewa wane rokopka maikei.”

Yohaneŋo Yesu Wane Kine Ra Qelaŋane edange15 Pakiso ŋei ŋerep eŋe weteno saqe saqe

okangi, dere siuke more rakoi, “Eŋe Mesia memida?” 16 Yohaneŋo korop edane rake, “Noŋodokuka tauŋunmaile, mane ŋadeno sarimaike, eŋezonomine zok manerop pa manmaike. Eŋe naŋanerokop mida, namde eŋane qelit qeqe meine. Oŋoŋine natne boaŋ Asu Koboboine ŋiboniake, ŋo ŋinenatne gerepŋo ŋizoyake. 17 Eŋe sawoliinerop sarimore, ŋaraine eune ma more wele peikki urumgowayake, ŋo ŋei sinoine yewamo peikki gerep to-gongo wa more ezowareake.”

18 Yohaneŋo numa tanik kine kineo more,biŋek don ŋei ŋerep edange, so gege mageeneqotkoine qeliŋkaikei wane qebinonge, so mitiedange. 19 Pakimo ŋei waomene Herot, eŋe ŋolaneŋanomine Herodias kobu make, so borikine natneweneŋ make, ea wane Yohaneŋo girem don olatke.20Herot eŋe sot yewa okange, so koso takotke moresot mane kakapa suaine manerop okange, eamoYohane mulap urumgo birakake.

Yohaneŋo Yesu Doku Taukake21 Ŋei ŋerep loutne eŋe Yohane wano lotke more

doku taukoi, pakiso Yesu eŋe yalewaka ari moretauke. Tau more meŋenka metkiso, qeli aŋaŋge.22Pakiso, AsuKoboboineŋo sola bikumgorop okane,baluse yale lele more, so Yesu wane kutno ketke.Pakiso, qeliwo ŋine don mane iwa yale raki sarike,“Ge nae gipon maepne, na geŋane zok similenanokanmaike.”

Yesu Wane Ŋosa Wili Wilikoune23 Yesu eŋe komaine 30 okangi, so urataine kieke

make, ŋei ŋerep eŋe Yesu wane detpi, Yosep wanegipole okange. Yosep eŋe Heli wane gipole. 24 Helieŋe Matat wane gipole. Matat eŋe Lewi wanegipaole. Lewi eŋe Meliki wane gipole, Meliki eŋeYanai wane gipole, Yanai eŋe Yosep wane gipole,

Page 64: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 3:25 61 Luka 4:2425 Yosep eŋe Matatias wan gipole, Matatias eŋeAmos wane gipole, Amos eŋe Nahum wane gipole,Nahum eŋe Esil wane Gipole, Elis eŋe Nagai wanegipole, 26Nagai eŋeMat wane gipole, Mat eŋeMata-tias wane gipole, Matatias eŋe Semen wane gipole,Semen eŋe Yesek wane gipole, Yesek eŋe Yodawanegipole, 27Yoda eŋe Yoanan wane gipole, Yoanan eŋeResa wane gipole, Resa eŋe Zerubabel wane gipole,Zerubabel eŋe Sealtiel wane gipole, Sealtiel eŋeNeriwane gipole, 28Neri eŋe Meliki wane gipole, Melikieŋe Adi wane gipole, Adi eŋe Kosam wane gipole,Kosam eŋe Elmadam wane gipole, Elmadam eŋe Eriwane gipole, 29Eri eŋe Yosuawane gipole, Yosua eŋeEliezer wane gipole, Eliezer eŋe Yorim wane gipole,Yorim eŋe Matat wane gipole, Matat eŋe Lewi wanegipole, 30 Lewi eŋe Simeon wane gipole, Simeon eŋeYuda wane gipole, Yuda eŋe Yosep wane gipole,Yosep eŋe Yonam wane gipole, Yonam eŋe Eliakimwane gipole, 31 Eliakim eŋe Melea wane gipole,Melea eŋe Menna wane gipole, Menna eŋe Matatawane gipole, Matata eŋe Natan wane gipole, Nataneŋe Dawit wane gipole, 32 Dawit eŋe Yese wanegipole, Yese eŋe Obet wane gipole, Obet eŋe Boazwane gipole, Boaz eŋe Salmon wane gipole, Salmoneŋe Nason wane gipole, 33 Nason eŋe Aminadapwane gipole, Aminadap eŋe Atmin wane gipole,Atmin eŋeArniwane gipole, Arni eŋeHezoronwanegipole, Hezoron eŋe Perez wane gipole, Perez eŋeYuda wane gipole, 34 Yuda eŋe Yakop wane gipole,Yakop eŋe Isak wane gipole, Isak eŋe Abrahamwane gipole, Abraham eŋe Tera wane gipole, Teraeŋe Nahor wane gipole, 35 Nahor eŋe Seruk wanegipole, Seruk eŋe Reu wane gipole, Reu eŋe Pelekwane gipole, Pelek eŋe Eber wane gipole, Eber eŋeSela wane gipole, 36 Sela eŋe Kainan wane gipole,Kainan eŋe Arpakasat wane gipole, Arpakasat eŋeSemwane gipole, SemeŋeNoawane gipole, Noa eŋeLamek wane gipole, 37 Lamek eŋe Metusela wanegipole, Metusela eŋe Enok wane gipole, Enok eŋeYaret wane gipole, Yaret eŋeMahalalel wane gipole,Mahalalel eŋeKenanwane gipole, 38Kenan eŋe Enoswane gipole, Enos eŋe Set wane gipole, Set eŋeAdam wane gipole, Adam eŋe Anutu wane gipole.

4Satanŋo Yesu Liwekkake

1 Yesu eŋe Asu Koboboineŋo kotino watkeki, Yor-dan dokuo ŋine zinge sariki, Asuŋoka qebinkaki,kepe yaup papaino arike. 2 Ari goiŋ kaiwe 40,yale gekiso, Satanŋo liwekkake, naso yewao ŋaramidaine so ŋara mi nene yaup gemage, ŋarainaneseukke.

3 Pakiso, Satanŋo olale rake, “Ge Anutu wanemedep gemaineo, yemo ranom wesi iwaŋo ŋaraokangep!”

4 Rakiso, Yesuŋo mainge olatke, “Anutu wanepapiaŋo iwa yale ramaike, ‘Ŋaraŋoka ŋei gegeinemima wakoniake.’ ”

5 Pakiso, Satanŋo bonaga kiroine maneo iwenkawa okora more, kepe wane kutno ŋei ŋerep magunemagune ŋei waomkopene eŋerop ge arikoi, yewaikopka sikan kawareke. 6 Pakiso, Satanŋo iwa yaleolatke, “Zonom so eŋet biŋek pa ebone arimaike,iwana ge ginwarekale, yewamokoropnaŋane kutno

motwarekoi, wane mo na ŋei mane manbe ramainemangale, 7ge wawetŋone qemeŋen nangene, eamona ginbe kine kine iwa korop geŋaneka okaniake.”

8 Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papiaŋoyale ramaike, ‘Waomŋone Anutu eŋe weku meŋenkaikene, so qelitine qe mangene!’ ”

9 Pakiso, Satanŋo Yesu Yerusalem matko Anutuwane Bakom Urum wane bakine kutno mawa bi-rakaki, pakiso olale rake, “Ge Anutu wane Gipolegemaineo, yemo iwa ŋine sontake qei kepeo ket-nom. 10 Anutu wane papiao yale ramaike, ‘Anutueŋe aŋelokoune raongi mauluke wareganikei.’ 11 Somane iwa yale ramaike, ‘Eŋe meteene kutno geuketpi, wesiŋo kieŋone mane mi kitasiake.’ ”

12 Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papi-aŋo iwa yale ramaike, ‘Waomŋone Anutu Wawaineokanka more, misuk liwekkaikene.’ ”

13 Satan eŋe yaleŋo yale okane, Yesu liwekkawareki qoekiso, qeliŋka more, naso mane wanetoma geke.

Yesuŋo Urataine Galili Kepeo Kiekke14Yesu eŋe Asu Koboboinane zonomŋo kito qesiŋ

makiso, koso Galili kepeo zinge arike, arikiso, donkisiineŋo mat ea korop sua arike. 15 Eŋe Yuda wanelewa lewaŋ urumene mere arike, yewao waket kitoedange, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe mawakakoi.

Nazaret Welakoune Eŋe Yesu Ŋadekkakoi16 Yesu eŋe ge ari mage, koso sua sua matine

Nazaret yewao yalewaka ari lotke more, qezarekpeadao Yuda lewa lewaŋ urumgo wake, eŋe peadabaŋem yale okane gegike, eŋe iwa koso Anutu wanepapia dapore edaniakane wiekiso, 17 Anutu waneqelit ŋei, Isaia oŋo don qeke, yewa manbi rapokemore, don iwa yale qeke yewa kake.18 “Waom wane Asuŋo naŋane kutno ketmaike, na

ŋei ket gegine eŋano biŋek donma arikalanema wakon nanmaike. Eŋe mulap ŋei yewasiwot ongalane tale nanmaike, so deene pilipilikine yewa deene matok kalane, mulapurata ma more, bori worine yewa qekok on-galane. 19 So na Waom wane naso bomileki,ŋei ŋerewekounemamenaŋ oniake, eawanebiŋek don ra wakonmaile.”

20 Yesu eŋe kibi yewa dapotki qoekiso, qeuagemore, qelit medep mangi paki, so ket pese metke.Paki, ŋei ŋereppa Yuda lewa lewaŋ urumgo metkoi,eŋe koropŋo deene Yesuka kalilip kakoi. 21 Pakiso,Yesuŋo edane rake, “Waom wane don iwa dapotpeŋine mo derimi, ea wane weleine ukude eamowakonmaike.”

22 Rakiso, eŋe ebeene bonepke more, doninaneweku mane detpi oŋaene qaeki rakoi, “Eŋe iwa moYosep wane gipole mida me?”

23 Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋine naŋane donnaŋengo more more iwa yale mane ra okanmami,‘Dokta, ge goŋomka ma menaŋ nagumaine.’ Ŋinedere nolasikei, ‘Kaperneammatkomanom, kisiŋonedetokanmaine, yalewaka iwa geŋone matŋonomanom, kaŋem.’ 24 Yale rau, na welekatne donnaŋengo ŋidanbe detpi, Anutu wane qelit ŋei eŋinekepematino gemore done raki, ŋei ŋerep eŋemainemi tewekkei.

Page 65: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 4:25 62 Luka 5:1325 “So Welekatne ŋidanbe, Elaiya geke, naso

yewao kaiwe suaine okoraki, koma karewe so natparomine meso 6 yale paki, ŋara siukki bodi suainewakone, kepe rokopke pake. Naso yewaoka Israeleŋane kepeo mala loutne gekoi, 26 ŋo siluŋ Anutueŋe Elaiya rakaki, Israel eŋano mi arike, eŋe rakakiqelaŋ ŋerepmalamane Zarepat matko, Sidon kepeogeke, eŋano arike. 27 So propet Elisa geke, nasoyewao Israel eŋane keuo ŋine ŋei loutne kubettogon gorop gekoi, ŋo siluŋ Israel eŋane keuo ŋineŋei mane wane kubetineŋo mi osike, yemo Naman,Siria kepeo ŋine, eŋane kubetine weku osike.”

28 Yesu eŋe yale ra edangiso, ŋei ŋerep Yuda lewalewaŋ urumgo metkoi, eŋe detpi sigileki, soteneosike. 29 Pakiso, wie more mat ŋadino Yesu mabirakau qeinat ketki ma ari more, matene metkebonaga yewa wane pupulukino iwenka wa more,sora mezeno ma ari more, sorao rupapkau kesi-akane okangoi. 30 Ŋo siluŋ mi kauso, eŋe ŋei ŋerepkeueno ŋine piŋdigemore, ket siu siuko sanka arike.

Yesuŋo Asu Borikine Ŋei Mane Wano Ŋine Esopkake31 Yesu eŋe ari mage, Galili kepeo mat mane

Kaperneam, yewa lotke more, qezarek peadao ŋeiŋerep edane kito ebon okange. 32Yesu wane donineewinerop raki, ŋei ŋerep eŋe dere more welelep-kekoi. 33 Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋei mane asuborikinerop metke, 34 eŋe Yesu ka more, suainekaboka more rake, “Yai! Yesu Nazaret welaine, ge da-leo okan ŋonikenane sarimaine? Ge matali ŋonike-nane sarimaine me? Na det ganmaile, ge Anutuwane Ŋei Koboboine.”

35 Yale rakimo, Yesuŋo asu borikine don olalemore rake, “Ge doŋ mane more, ŋei yewa qeliŋkasaket arinom!” Rakiso, asu borikine eŋe ŋeiwa mapapkaki, ŋei ŋerep keueno ket rasu pakiso, eŋe saketarike, ŋei wae mi matalikake.

36 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe ka more oŋaene qaeki,auye qeuye okane more rakoi, “Don iwa daleo? Eŋeewe bibirop so zonomineropŋo asu borikine raongi,saket arimami!” 37 Pakiso, Yesu wane don kisiyewaŋo kepe mat yewa sua rokopke arike.

Yesuŋo Petoro Sewenine Ma Menaŋkake38 Yesu eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋine ket

more, Saimon wane matko wake. Saimon wanesewenine eŋe zoma gereunerop qeki pake, pakimoeŋe Yesuŋo mapik kayakane ra more olatkoi.39 Pakiso, Yesu eŋe Saimon sewenine pake, matkotine yewa waket more papainane osino okora, sozomawaeŋo qeliŋkayakane togoleka olatke, pakisozomawae eŋe ŋerep yewa qeliŋkakiso, ŋereppae eŋeesat yemdaka wie more koso, ŋaraene mire maulukokange.

Yesuŋo Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge40Kepe qoekiso, ŋei ŋerep natne eŋe kimakopene

zoma kine kine natneŋo ebuki pa okangoi, yewaYesu wano ebu sarikoi, pakiso, Yesuŋo metineleweteno weku weku more, korop ma menaŋonge.41 Asu borikine eŋe yale waka, ŋei ŋerep loutneeŋane kotoenoŋine esopongi saketmore, aro suainearoke more rakoi, “Ge Anutu wane Gipole!”

Pakiso, Yesu eŋe asu borikine yewa eŋe don miraikei wane rawetonge, onokawane eŋe kineine iwayale detkoi, eŋe Mesia.

Yesu Eŋe Yuda Lewa LewaŋUrumNatneMere Arike,Yewao Don Edange

42 Kepe qaekiso, sakoropka, Yesuŋo wie moremat yewa qelige, kepe nat paromine ŋeiine midainepake, yewa ari geke. Pakiso, ŋei ŋerep eŋe zuaŋkage mage, so maratkakoi, maratka more eŋeropgeakane ma walukkakoi. 43 Pakiso, Yesu eŋe siluŋedane rake, “Na Anutuŋo daleo ŋei ŋerep wareon-maike, ea wane biŋek donine mat baŋem ŋei ŋerepkorop ra edanikalane Anutuŋo biranange ketkole.”

44 Yale ra edane so Yuda kepeo Yuda lewa lewaŋurum mere arike, yewao wa more, ŋei ŋerep donedane kito ebon okane geke.

5Yesuŋo Mikepka Dokoine Edoraki Sarikoi

1 Kaiwe maneo Yesu eŋe Genesaret namuŋsawekino geki, so ŋei ŋerep loutneŋo Anutu wanedon desikei wane Yesu wano lotke more, osinolewage more lolikkakoi. 2 Yesu eŋe otki, seki etkewaraŋotpi sa qalakko metkoik, zawon teba teba ŋeieŋe sekiene qeliŋore ket so kamagaene sauke oko-rakoi, 3 pakiso, Yesuŋo sekiwa mane Saimon wanerara, eawane kutnowaki, pakiso Saimon rakaki, sekiqebinkaki, qalakko ŋine qei qei weteke, pakiso, Yesueŋe seki kutno mere, ŋei ŋerep magu suaine donkito edange.

4 Edangi qoekiso, Saimon olale rake, “Geŋone sokimatkeŋone ŋine sekiŋine esorogeu, qei namugoweteuk ma kamagaŋine zawon ebukei wane birauketkep.”

5 Rakiso, Saimonŋo olatke, “Kito ebo ebon, ŋenegoiŋ kirop pae urata suaine mene, ŋo zawon manemi ebune, ŋo siluŋ goŋo ramainane, koso kamagabirawe ketkep.” 6 Yale ra more, eŋe kamaga birauketki, zawon magu suaine kamagao watkeu, kam-aga toeakane okange. 7 Pakiso, eŋe kimakopeneseki maneo gekoi, yewameteeneŋo pakonbi sarikoi,sariu so zawon peikeu, sekiwo wamage, seki etkeeretnarek watkekoik. Pakiso, zawon umatneŋoetotki, seki etke yewa oroge kiwetko ketkeik waneokangoik. 8 Saimon Petoroŋo masi yewa kaki paki,Yesu wane kaitko wawetine qe more rake, “Waom!Qeliŋnane arinom, na ŋei borikine!”

9 Pakiso, Saimon eŋine so kimakoune weneŋgekoi, eŋe zawon magu suaine ebukoi, yewa kamore welelepkekoi. 10 Saimon kimatkine, Yakopso Yohane, Zebedi wane gipoletkine, ere yale wakaoŋaetne qaeke, pakiso, Yesuŋo Saimon olatke, “Mikaet gangep, ge ukude zawon urata mamaine, boaŋŋei ŋerep yale waka eŋano urata ma more ebunom,naŋano sarikei.”

11 Pakiso, eŋe seki waraŋotpi qalakko wauk so,kine kineene korop qeliŋware so, Yesu ŋadinoarikoi.

Yesuŋo Ŋei Mane Kubet Togole Saukkake12 Atak maneo Yesu eŋe ari ŋei mane kubetŋo

solaine korop rokopkaki geke, mat yewao lotkeke,pakiso ŋei yewa eŋe Yesu kaki paki, oŋomka tamgemore rake, “Suaine, ge detnom paki, maine sauknangene!”

13 Yesuŋo metine solaino ma more rake, “Na detganmaile, wakoenom!” Rakiso, yewaoka kubetŋo

Page 66: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 5:14 63 Luka 6:5osiki paki, ŋei qeliŋkaki menaŋge. 14Pakiso, Yesuŋoŋei wa rawetkamore rake, “Ge kubetŋone osimaike,ea wane don kisiŋone ŋei mane mi edanikene, gemosop ŋei, pris wano ari solaŋone sikankanom,kayake. Pakiso, solaŋone menaŋmaike, ea waneMose wane don teweke more, soe soep mitnom, ŋeiŋerep eŋe ka more, solaŋone mo wakoemaike, yaledesikei.”

15 Ŋo siluŋ Yesuŋo ŋeiwa kubetine maki osike,ea wane don kisiŋo sua arike, pakiso, ŋei ŋereploutneŋo Yesu wane donine desikei wane, so zomakubet korop yewa sauk oniakane sarikoi. 16Yesu eŋeAnutuŋo zonom maniakane, kepe ŋei me mat kinekine midaine, yaup sai pamaike, yewao eŋineka arimore, meŋe meŋen urata mamageke.

Yesuŋo Ŋei Mane Kie Metine Seu Seune MaMenaŋkake

17 Kaiwe maneo, Yesuŋo ŋei ŋerep don kitoedange, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisiso Skribe, eŋe weneŋ yewa metkoi, eŋe Galilikepeo mat mere arike, yewa ŋine so Yuda ŋineso Yerusalem ŋine. Waom wane zonomŋo weneŋYesurop geki, zomaenerop ma menaŋ onge.18 Pakiso, ŋei natne eŋe ŋei mane kine so metineseu seune, yewa supiwo ma birau ketkiso teweke,Yesuŋo mamenaŋ kayakane eŋano ma arikoi. 19Arimore, mat koto ma wakesikei wane, ŋei ŋerep magusuaine eŋano qekakoi, pakiso, teweke weti matbakine kutno ma wa more, mat bakine lalageso,sopiinerop birakaumat koto, ŋei ŋerepmagu eŋanekeuno Yesu wane kaitko ket pake. 20 Pakiso, Yesuŋomali malipene korop pa ebonge, yewa kaki pakiso,ŋei wa kie metine seu seune olale rake, “Kimane,geŋane sotŋone mo matali ginmaile.”

21 Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe so Parisi,eŋe don yewa dere more, edomka auye rakoi, “Ŋeiiwa eŋe ma ŋeiŋo Anutu ma baik kamaike me?Ŋei maneŋo maine borikine mi mataliake, Anutuwekuŋo maine borikine mataliake!”

22 Yale auwi, Yesuŋo wetenane kine dere more,edane rake, “Ŋine wetŋineŋo onoka wane yalinewetkemami? 23 Diawaŋo ewekine raikene, ‘Geŋaneborikineŋone mo matali ginmaile,’ me raikene,‘Wienom paki, arinom?’ 24 Na ra qelaŋan ŋunbe,Ŋei Wawainane Gipole, eŋe kepeo borikine matalimatali wane zonom pa manmaike.” Yesuŋo yaleedangi pakiso, ŋeiwa kie metine seu seune olatke,“Na golatpe, ge wienom! Papaŋone manom paki,matko arinom!”

25 Rakiso, ŋeiwa eŋe ikopka ŋei ŋerep eŋanedeene kutno wie more papaine more pake, yewamamore, so matino ari Anutu bakomine kitoke. 26 Ŋeiŋerep eŋe yewa ka more, zok welelepkekoi! So kae-tongi, Anutu bakomine kito more rakoi, “Masi kinemane, mi kakaze, iwa ukude wakongi kamaine!”

Yesuŋo Lewi Oraki Ŋadino Arike27 Ea wane ŋadino, Yesuŋo ari more kaki, ŋei

mane takis mama, eŋetine Lewi, eŋe takis mamaurumino metke, pakiso Yesuŋo olale rake, “Ŋadenomodatnane sarinom.” 28Rakiso, Lewi eŋe wie more,kine kineine korop ŋadekkawareso, Yesu ŋadinoarike.

29 Pakiso, Lewiŋo Yesu wane ŋara soep suainematinomitwarekiso, takismamaŋei, so ŋei yauwinenatne loutneŋo weneŋ ererop zakeo mere nekoi.30 Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi so Skribeeŋane tego natne eŋe Yesu wane dokoine eŋanedetpi boriki rakoi, “Ŋine onoka wane takis mama soborikine mama eŋerop ŋara doku nemami?”

31 Rauso, Yesuŋo mange edange, “Ŋei ŋerep so-laenemaine eŋedoktawanomi ari okanmami, zomakubetenerop edoka weku ari okanmami. 32 Na ŋeiŋerep maine eŋet biŋek korop eŋe edorawe wetenemaingekei wane mi ketkole, na borikine mama edo-rawe, wetene maingekei wane ketkole.”

Sawe Gege Wane Qeso Qeson33 Ŋei ŋerep natne eŋe Yesu olale rakoi, “Yohane

wane dokoine eŋe ŋara doku wane sawe ge more,naso baŋem meŋenka okanmami. So Anutu papatogon welaine ŋei Parisi, eŋane dokoene eŋe yalewaka okan okanmami, ŋo geŋane dokone yemoŋaradoku nemami.”

34 Yesuŋo edane rake, “Ŋei mane ŋanominemayake, eŋane lobokoune eŋane ŋara mawaulukeu,ŋerep ŋaone eŋeweneŋ eŋeropmetkika ŋidomaineŋara mawalukeu, eŋe ŋara midaine arikei me? Oweneŋ midaka! 35 Eŋe boaŋ ŋadino ŋerep ŋaoneea ma ariu, kimakoune eŋerop weneŋ mi metki, ratogole onbi, kimakoune ea eŋe maine ŋara midainearikei.”

36 Yesuŋo don saeŋine iwa yale waka edange,“Man maŋo tutu mane takot muselo ŋine matokemore, takot sogine bara warakine yewao more qe-tusiake. Eŋe yalewa okangi, takot musele yewabarakeake, pakimo takot muselane tutuine yewaŋotakot sogine yewao mo rokopkeake. 37 Me manemaŋo wain musele qeki nomare sogine yewaoweteake, eŋe yalewa okangi, wain musele yewaŋonomare sogine yewa abongi poripkeki, wain eaqakeake, pakimo, nomare ea muzugeake. 38 Mida!Wain musele ea qeu nomare muselo weteake!39Mane eŋe wain sogine neki similekake, eŋe wainmuselane bauine wamaike, paki ramaike, ‘Wainsogine yemo weku mane.’ ”

6Qezarek Naso Wane Qeso Qesoŋ

1 Qezarek naso maneo, Yesu eŋe wit eu keuokakitare arike, pakiso, dokoine eŋe wit natne matokemore meteeneŋo usuke nekoi. 2 Yale okanbiso,Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi natne eŋe onemore rakoi, “Anutu wane ra rokop donŋo qezareknaso yewa mo okangenane ra togolemaike, yewaŋine onoka wane okanmami?”

3 Yesuŋo edange, “Dawit eŋine so ŋeikouneŋaraenane seuke more daleo okangoi? Ŋine papiaoea mane dapore det okanmami me? 4 Dawit eŋeAnutu wane urum koto wa more, bret Anutu wanebiŋek motmole, yewa ma neke. Ne more, ŋeikouneyale waka ebongi nekoi. Bret yewa ŋei natneŋomi nekei wane, Anutu wane ra rokop donŋo ratogoleke, mosop ŋei edoka weku maine nekei.”

5 Yesu eŋe yale edane rake, “Ŋei WawainaneGipole, eŋe qezarek naso wane Waom.”

Yesuŋo Ŋei Mane Metine Seu Seune Ma Menaŋkake

Page 67: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 6:6 64 Luka 6:396 Qezarek naso maneo, Yesuŋo Yuda eŋane lewa

lewaŋ urumgo wa more, don kito edange. Ŋeimane metine wonine seu seune, eŋe weneŋ yewametke. 7 Anutu papa togon welaine ŋei natne,Parisi so Skribe, edo qezarek nasoo Yesuŋo ŋeima menaŋongi ka more, dongo birakaikei wanediamine makoi. 8 Yale okanbi, Yesuŋo eŋane we-tenane kine detki paki, ŋei metine seu seune olalerake, “Wienom paki, sari iwa kaitzo okoranom.”Rakiso, ŋei wae eŋe wie more ari yewa okorake.9 Pakiso, Yesuŋo edane rake, “Na qeson ŋunmaile,ra rokop donzeŋo qezarek naso onokamakenane ra-maike? Ŋei qesiŋ kaikene, me wikile mangene? Ŋeima menaŋkaŋem gegeine wakoniake, me gegeinematalikene?” 10 Yale raki, pakiso deineŋo porelolike ŋei korop onge, pakiso ŋei wa olale rake,“Meteŋone biranom.” Rakiso, eŋe metine biraki,metine menaŋge.

11 Ŋei eŋe yale kau paki, kotoene gerep okangi,Yesu daleo okankaikei wane, edomka don auyeqeuye okangoi.

Yewaŋo Aposolo 12 Ma Wakononge12Naso yewao, Yesuŋo meŋen kayakane raki paki

bonagao wake, wa more ruo mane korop Anutumeŋenkake. 13 Kepe qaekiso, Yesuŋo dokoine edo-raki, ariuso dokoine12 ma wakonone, so eŋeteneaposolo edorake. 14 Saimon, eŋetine musele Petoroorake, so ŋole Andrea, Yakop so Yohane, so Pilip soBartolomu 15Mataio so Tomas, Yakop, Alpius wanegipole so Saimon, eŋetine mane Patriot, 16 Yudas,Yakopwane gipole, so Yudas Iskariot, eŋe Yesu ŋabaeŋane meteene ma wakonka birakake.

Yesu Don Kito Ebone So Ma Menaŋonge17Yesuŋo bonagao ŋine aposolokoune eŋerop ket

more, kepe digile maneo dokoine loutne eŋeropokorakoi, pakiso, ŋei ŋerep magu suaine Yudaŋine Yerusalem ŋine so Tire so Sidon saweketnoŋine korop yewa sarikoi. 18 Eŋe Yesuŋo don kitoedangi desikei wane, so zomarop ma menaŋ oni-akane sarikoi, so natne asu qotkoineŋomatali qetaliebuke, eŋeweneŋ sariumamenaŋonge. 19Ŋei ŋereploutne eŋe Yesu wane zonomŋo saketmore kotoenoketki menaŋ warekoi, ea wane solaino maikei wanesoringekoi.

Wet Pesek So Wet Borik20 Yesuŋo dokoine ongi paki rake,

“Aboŋŋinemidaineŋinewet pesek desikei, Anutuŋokine kine korop ma wakonge, paki warekakipamaike, eamoŋinane! 21Ŋarawane seu seugemami, ŋine wet pesek desikei, ŋine boaŋneu ŋatŋine qeake! Kua suruk arok okan-mami, ŋine wet pesek desikei, ŋine boaŋtenikkei!

22 “Ŋei Wawainane Gipole rau paki ŋaba ŋunikei,qaisik ŋunikei, dere worik ŋunikei, borikine mamaŋidorakei, ŋine ea wane wet pesek desikei! 23 Tanikyewa wakongi, wet pesek dere more, qeliwo lewinesuaine warekaki pamaike, ea wane bakom kitokei.Eŋane aso ŋabokopene eŋe masi yewaka Anutuwane qelit ŋei okanongoi, so ea wane propet edoqekoi,24 “Wesi aboŋ suainerop gemami, naso iwao, ŋine

gege ewekine mo iwa gemami! 25 Ŋo ŋine

naso iwao neu ŋatŋine qeokanmaik, ŋineboaŋ ŋaraŋinane seukkei! Naso iwao teniteniko gemami, ŋine boaŋ arokkeu, deŋinedokune kesiake!

26 “Ŋei ŋerep korop eŋe qem mawa okanŋunikei,paki ŋine siluŋ kaulukkei, ŋabokopeene eŋe donmetanik wekuka propet isisine eŋane okangoi.”

Wetŋine Ŋabakopŋine Eŋane payake27 Donne dere ge okanmami ŋine ŋidanbe,

ŋaba kopŋine eŋane siminŋunge wetŋine eŋanepayake, qaisikŋune okanmami, eŋe mauluk onikei.28 Soaŋune okanmami, eŋe mosop onikei. Ŋineisibela okanŋune okanmami, eŋane meŋen kaikei.29 Ŋo, ŋei maneŋo mugumŋone nat gekuki, gemugumŋone nat yewa weneŋ sunkanom qeake.Ŋo ŋei maneŋo takotŋone suaine yewa maki, getakotŋone nigatne yewa weneŋ sunkanom mayake.30Ŋei mane eŋe kine kine mane wane meŋengangi,ge manikene. Ŋo mane eŋe geŋano ŋine kine kinemane maki, ge mainge giniakane misuk rakakene.31 Ŋine ŋei edo kine kine okanŋunikei wane raokanmami, kop yale waka eŋe okanonikei.

32 “Ŋo ŋine kima okanŋune okanmami, ŋeiŋereppa weku eŋeka kima okanongei, yemo ŋineturuŋine mosop mi maikei! Borikine mama eŋeyale waka kima okanonmami, yewaka kima okanon-mami! 33 So ŋine masulukŋone okanmami, ŋeiŋereppa eŋeka weku masulukongei, yemo daleoturuŋine mosop mane maikei? Borikine mama eŋeyale waka okan okanmami! 34 So ŋine turuŋinemainge ŋibongei, ŋei yewa eŋeka kine kine ebongei,yemo ŋine daleo mosop mane maikei? Borikinemama eŋe yale waka kine kine turuŋine rokopwekuka mainge ebongei wane, borikine mama ki-makopene ebon okanmami! 35 Yale mida! Ŋineŋabakopŋine kima okanongei, so masulukongei.Kine kine ebone more koso turuŋine ŋibongei wanemisuk raongei. Ŋine boaŋ lewine suaine maikei,so ŋine boaŋ Anutu Wawainane gipon borasokouneokangei. Anutu eŋe siluŋ ŋei ŋerep eŋe wet maepmi okanka qewoloŋ gemami, so borikine mamamaulukone more kine kine mayakakatneka okanonokanmaike. 36 Anutuŋo wetine ŋinane pamaike,yale waka ŋine wetŋine ŋei ŋerep korop eŋanepayake.

Ŋine Ŋei Ŋerep Natne Eŋane Kine MisukQeuwakongei

37 “Ŋine ŋei ŋerep natne eŋane kineene misukqeu wakongei. So Anutuŋo ŋinane kine ŋine miqeu wakoniake. Ŋine ŋei ŋerep natne sot turugomisuk biraongei, paki, Anutuŋo ŋine yale waka sotturugomi biraŋuniake. Ŋine ŋei ŋerep eŋane sot tu-ruŋene qeligeu, Anutuŋo ŋinane sot turuŋŋine yalewaka qeligeake. 38 Ŋine ŋei ŋerep kine kine yaupebonikei, paki Anutuŋo ŋine kine kine yale wakaŋiboniake, so ea wane rokop yuane qewa more,maneropmagu suaine qakki meteŋino wayake, pakiŋine yewa korop rokopŋinomainemalipkakei. Ŋinekine kine korop mage more, ŋei ŋerep rokopenookanongei, rokop yewakaAnutuŋomagemore, ŋineokanŋuniake.”

39 Pakiso Yesu don saeŋinemane iwa yale edange,“Ŋei mane deine pili pilikineŋo de pilik kimaine

Page 68: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 6:40 65 Luka 7:20iwenkaki, numao maine arikeik me? I midakaka,eŋe iwenkaki eretnarek waraŋnagu ari qeyau soraoketkeik. 40 Kibi medepŋo kito man manine miyuankayake, ŋo siluŋ kibi medep ea eŋe dereretmaulukwareki qoeake, ea mo eŋe kito ebo eboni-nane kop okaniake.

41 “Ge onoka wane kimaŋonane deino gok met-maike, yewa kamaine, ŋo geŋone deŋono eki sisinemetmaike, yewa mo mi kamaine? 42 Ge geŋonedeŋono eki sisine metmaike, yewa mi kaka daleo ki-maŋone olale raikene, ‘Kima ge detnom na deŋonogokmetmaike, yewa kitowe saketkep?’ Ge isi ŋei! Gemikepka geŋone deŋono eki sisine metmaike, yewakitonom saketki, deŋone pore kaulukem paki, yemokimaŋonane deiŋo ŋine gok yewa maine kitonomsakesiake.”

Eki Mane So Woune43 “Eki maine maneŋo wele qotkoine mi qeake,

me eki qotkoine maneŋo wele maine mi qeake.44 Eki eŋane kineene yemo weleŋo ma wakongi kaokanmaine, segetko wele qauk mi qeki kitokene.Me zagongo wele danam mi qeki siwekine. 45 Ŋeimaine eŋewet dereretmaine zok kotino pamaikane,don maine aŋaino ŋine saket okanmaike. Ŋo ŋeimane borikinane dereret qotkoineŋo kotino zokpamaikane, don qotkoine aŋaino ŋine saket okan-maike. Kine kineŋo ŋei koto watke pa okanmaike,yewaŋoka koso aŋaoka sa okanmaike.”

Mat Mama Ŋei Etke Erane Don Saeŋine46 “Ŋine onoka wane piŋineŋoka nora okanmami,

‘Waomze, Waomze.’ Ŋo don ŋidan okanmaile, yewamo mi tewek okanmami? 47 Ŋei mane eŋe naŋanosari more donne detki paki, aŋane tewekeake, ŋeiyewa eŋane rokop don mane rokop motpe, ŋinekau. 48 Eŋe ŋei maneŋo mat mane make yale, eŋelom kiroine mawareki pakiso, simen liwage qakkiket wesi suaine lom koto metkoi, yewao makatakwarekiso, kutno mat make. Pakiso, koya qe moredoku qakumŋo sari mat bosiŋ qeki mi okmaŋge,mat mauluke mamainane togole more metke. 49Ŋoŋei mane eŋe naŋane don dere more aŋane mitewekeake, eŋe yemo ŋei mane oŋomatmanemakeyale. Eŋe kepe kutno lom ma more simen liwagemore mat mat togoleakane mi more more yaupmake. Eŋe matine yau yaup maki metki, dokuqakumŋo sari mat qeki ikopka okmage ket zaŋ zuŋmake!”

7Yesuŋo Roman Kawali Ŋei Ŋetnane Qelit Medep Ma

Menaŋkake1Yesu eŋe don iwa ŋei ŋerep korop ra edanwareki

qoekiso, Kaperneam matko arike. 2 Yewa Romankawali ŋei ŋetne mane wane qelit medep manegeke. Kawali ŋei ŋetne yewa eŋe qelit medeunanezok wetine suaine pake, wane qelit medeune eŋezoma suaine qeki seukeakane okane pake. 3 Pakiso,kawali ŋei ŋetne eŋe Yesu wane donkisi dere more,Yuda ŋei ŋetne raongi arikoi, Yesu olatpi sari qelitmedeune ma menaŋ kayakane. 4 Eŋe Yesu wanoari lotke more soriringe meŋenka rakoi, “Eŋe ŋeimaine, ge ea wane donine dere so mapik kaikene.

5Eŋewetine Yuda ŋei ŋerep ŋenaneka pamaike, eŋeoŋomka Yuda wane lewa lewaŋ urumma ŋebonge.”

6 Pakiso, Yesuŋo eŋerop weneŋ arikoi, ari matosino rakiso, kawali ŋei ŋetne eŋe kimakoune natneraongi, Yesu wano don iwa yale ma arikoi, “Suaine,ge urata suaine mi manom, na ŋei mainane sarimatne koto sakene. 7 Na nae wane detpe mimenaŋge, ŋei borikineŋo daleo geŋano sarikalera more qekele, wane mo ge yewa ge more,donŋoneŋoka ranom qelit medepne maine menaŋkayake. 8 Na yale waka, na ŋei wawaine eŋaneqelit ŋei, pakimo, naŋane ketkele kawali ŋeikopnenaŋane bango gemami, yale wane mo iwa waneraikale, ‘Arinom!’ Rawe eŋe ariake. Ŋo eriwa waneraikale, ‘Sarinom!’ Rawe eŋe sariake. Ŋo qelitmedepnane raikale, ‘Iwa manom!’ Rawe, eŋe yewamayake.”

9 Yesu eŋe don yewa dere more mawaka more,zinge ŋei ŋerep magu suaine ŋadino arikoi, eŋeedane rake, “Na mali malip suaine iwa yaline manemi maratka okanmaile, na ŋidanmaile, Israel eŋanoyale waka mane mi maratka okanmaile!”

10 Yale rakiso, ŋeiwa kawali ŋei ŋetneŋo qelitraongi, Yesu wano sarikoi, eŋe zinge ari kawali ŋeiŋetnane matko wa more kau, qelit medepine momenaŋkake.

YesuŋoMalaŊerepManeWaneGipole Seu SeuoŊineMa Wirikaki Wieke

11 Nigatne gege more, ŋado Yesuŋo mat maneeŋetne Nain yewa arike, eŋine dokoine so ŋei ŋerepmagu suaine weneŋ eŋerop arikoi. 12 Ari more,mat suainane madet osino lotkekiso, ŋei ŋerepeŋe medep seu seune mane wane pareŋ tewekesarikoi. Ŋei seu seune eamo ŋerepmala mane wanegipole wemedep weku, eŋe seukki mo dukkei waneŋei ŋerep magu suaineŋo weneŋ mat suaino ŋineeŋerop sarikoi. 13 Pakiso, Waomŋo ŋerep mala kamore, eŋane wet borikŋo kotino watkekiso, ŋerepolale rake, “Ge misuk arokenom.” 14 Pakiso, Yesueŋe ari katapa yewa metineŋo makiso, ŋeiwa pareŋkatapa tewekkoi, eŋe doŋmane okorakoi. Oko-rauso, Yesuŋo rake, “Ŋei qaluwit! Na golatmaile!Wienom!” 15 Rakiso, ŋei seu seune eŋe wie metkeso kieke don rake, pakiso Yesuŋo mainge nagainemange.

16 Ŋei ŋerep eŋe yewa ka more kaetongi, Anutumawaka rakoi, “Anutu wane qelit ŋei suaine manekeuzo wakonge!” So rakoi, “Anutuŋo sari moreeŋine ŋei ŋerewekoune ma menaŋ ŋonmaike!”

17Yesu wane don kisiine iwaŋo Yuda kepeo koroprokopke more, kepe nat nat ariwareke.

Yohane Doku Tau Tauŋo Qelit Ŋeitkine Etke YesuWano Raotki Arikoi

18 Yohane wane dokoine eŋe don kisi yewa olat-wareu dereso, medewetkine etke etoraki sarikoik.19 Pakiso, Waom don iwa yale ra more qesonkaikeikwane eŋano taleotki arikoik, “Sarikenane raraine,ge weku mo iwa sarimaine, me ŋene mane wanetomakaikene?”

20 Pakiso, ere Yesu wano ari lotke more olalerakoik, “Yohane doku tau tauŋo taleŋotki, qesongangetane sarimaite, ‘Sarikenane raraine, ge weku

Page 69: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 7:21 66 Luka 8:2mo iwa sarimaine me? Me ŋene mane wanetomakaikene?’ ”

21 Nasomde yewaoka Yesuŋo ŋei ŋerep loutnezomaenerop ma menaŋonge, kubet togon goropsaukonge, asu qotkoinerop esopongi saket arikoi,deenepili pilikinemamenaŋonge. 22Pakiso, YesuŋoYohane wane qelit ŋeitkine etane rake, “Ŋire zingeari more, tanik kine kine daleo wakongi kamamik,so detmamik, yewaYohaneolatpik, de pilikŋodeenemaine potmami, so kie wawetne seu seuneŋo numamaine gesoke arimami, so kubet togon gorop ebuki,kubetene osimaike, so ket wonŋo ketene lotkeki,don maine detmami, so seu seuneŋo koso wisikaewiemami, so ŋei ŋerep ketkeleŋo Anutu wane biŋekdon detmami. 23 Ŋei mane eŋe naŋane wet etke miokaniake, eŋe wet pesek desiake!”

24 Yohane wane qelit ŋeitkine ere biraore ariuk,so ea wane ŋadino Yesuŋo kieke more Yohane wanedon kisi ŋei ŋerep edane more rake, “Ŋine kepeyaup papaino Yohane wano onokaka kaikei wanearikoi? Ŋine gim metine momoŋo mapateki, kaikeiwane arikoi me? 25 Ŋine ari more onokaka kakoi?Me ŋine ŋei mane takotine kibinerop kaikeiwanearikoi? Midakaka! Ŋei takot kibinerop weku-mane au ge okanmami, eŋe ŋei waom urumgo metokanmami. 26 Pakimo, nolatpi, ari more onokakakakoi? Ŋine ari Anutu wane qelit ŋei mane kakoi.Welekatne, na ŋidanbe, ŋine ŋeiwa kakoi, eŋeAnutuwane qelit ŋei natne eŋane rokop mida! Eŋeeŋineka rokop mane. 27 Yohane weku eŋane Anutuwane papiao iwa yale ramaike, ‘Anutuŋo gipolanoramaike, iwa eŋe naŋane qelit ŋei, detmami, naboaŋ ŋei mane talekawe, geŋane numa ma alakanemore, numaŋone lalageake.’ 28Na ŋidanbe, ŋerepkoŋine wakon okanmami, ŋei yewa korop eŋano ŋinemaneŋo Yohane mi yuankayake. Ŋo, ŋei mane eŋeAnutuŋo eŋetne kine kine kakaine somi kakainemawakonge pamaike, ea wane naso iwa kotino ketkelegeakeŋo, Yohane yuankayake.”

29 Ŋei ŋerep korop so takis mama eŋe Yohanewane don dere more doku taukoi, yewa eŋeAnutu wane don wele dere tewekeu wele wakonge.30 Ŋo, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi soSkribe, eŋe yemo Yohane wane doku tau tau yewaqaisikka more Anutu wane don ŋadekkau eŋanowele midaine okange.

31 Pakiso, Yesuŋo takotke rake, “Ŋei ŋerep iwadiawa eŋane rokop motpe? Eŋe ma yale? 32 Eŋeŋerep medep nigatne yale. Ŋerep medep nigatneeŋe sobego mere, ŋerep medep magu mane edomagumane iwa yale ra boka edanmami, ‘Ŋenemeteau au wane wagom ŋinane ra kitoŋem, ŋine eŋetmi oremami! Ŋene seu seu eŋet kitoŋem, ŋinemi arokmami!’ 33 Yohane doku tau tau sari more,doku togole wain mi nene tau geki, ŋine rakoi,‘Eŋe asu qotkoineŋo kotino ket metmaike!’ 34 ŊeiWawainane Gipole sari more ŋara so doku neke,pakiso ŋine rakoi, ‘Ŋei iwa kau! Eŋe ŋara so waindoku togole nene, so takis mama so borikine mamaeŋane kimaene!’ 35 Ŋo, Anutu wane dereret suaineyemoŋei ŋerep pa deremoremanogankakoi, eŋanowele welekatne sikanonge.”

Yesuŋo Saimon Parisi Wane Matko Wake

36 Anutu wane papa togon welaine, Parisi ŋeimaneŋo Yesu ŋara eŋerop nekeik wane newankake.Pakiso, Yesuŋo Parisi wane matko wa more ŋaraneakane pese metke. 37 Pakiso, mat yewao ŋerepmane gege mageine qotkoine geke, oŋo Yesu wanekisi detki, Parisi wane matko mere ŋara neke, pak-iso, ŋereppae eŋe kelok beloŋ mane qounerop yewama more arike. 38Ari more, Yesu wane ŋadino kineosino okora more arokke. Arokki deine dokuneŋoket more Yesu wane kine taukake. Pakiso, lewinezouneŋo Yesu wane kine ratoke so lulu kike. Kimore so kelok qounerop yewa qakki, Yesu wanekine taukake. 39 Pakiso, Parisi Yesu newankake,oŋo yewa ka more, oŋomka Yesu wane iwa yalerake, “Ŋei wae eŋe welekatne propet wele ra, yemoeŋe ŋereppae maŋo kine mamaike yewa detki rap,so ŋereppae gege mageine qotkoine gemaike, yewaweneŋ detkaki rap!”

40 Yesuŋo rau wakone more olale rake, “Saimon,na don mane magemaile golatpe.”

Rakiso, Saimonŋo rake, “Kito ŋebo ŋebon nolat-nom.”

41 Rakiso, Yesuŋo kieke rake, “Ŋei etke ere ŋeimane wano ŋine wesi sota okangoik. Ŋei maneŋowesi setne 500 sota okange, ŋo maneŋo wesi setne50 sota okange. 42 Pakiso, ŋei etke yewa ere sota eamakokkeik wane wesi wane qekakoik, pakiso, wesiwelaine eŋe sota yewa yeine qeliŋge, ŋei diawaŋowesi welainane zok simile desiake?”

43 Pakiso, Saimonŋo mainge rake, “Na ramaile,sota suaine okange, turuŋ qelige mange, oŋo.”

Pakiso, Yesuŋo rake, “Geŋane don turuŋinemaingemaine, yewa mo wele.” 44 Yale raki pakiso,ŋerep wano zinge more Saimon olale rake, “Geŋerep iwa kamaine? Na geŋane mat koto sawe gekiene saukkalane doku mane mi ninine, ŋo siluŋŋerep iwaŋo yemo deine dokuneŋo kiene saukemore, lewine zouneŋo ratokike. 45 Na sariwe, geoi bakomne lulu mi kirorine, ŋo ŋerep iwaŋo yemona sariwe, lulu tako rakot kiene kike. 46 Ge naŋanelewene kelok mi taukene, ŋo siluŋ ŋerep iwaŋoyemo kiene kelok qouneropŋo qakkeke. 47 Pakimo,na golatpe, simile kakapa suaine ŋerep iwaŋo sikanŋonmaike, yewaŋo mo ŋerep iwa wane borikineinemo korop midawarike. Ŋei mane eŋe Anutuŋoborikineine nigatne mataliakeo, ŋei yewa eŋe sim-ileine nigatnemde Anutu wane payake.”

48 Pakiso, Yesuŋo ŋerep olatke, “Geŋaneborikineŋone mo mataliwe suikmaike.”

49 Ŋei natne zakeo metkoi, eŋe kieke moreedomka auye rakoi, “Ŋei iwa maŋo borikine matali-maike?”

50Ŋo, siluŋYesuŋoŋerepolale rake, “Geŋonemalimalipŋoneŋo ma menaŋ ganmaikane, wet pesekoarinom.”

8Ŋerep Natneŋo Yesu Mogare Arikoi

1 Naso bamgo qoeki, Yesu mat suaine so nigatnelolike more biŋek don ra qelaŋange, Anutuŋo daleowaremaike ea wane kine, eŋe ŋei ŋerep edange,eŋane dokoine 12 eŋe weneŋ arikoi. 2 Mo soginoYesuŋo ŋerep natne eŋano ŋine asu qotkoine eso-ponge, so natne zomaeneropmamenaŋonge, ŋerep

Page 70: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 8:3 67 Luka 8:28ea eŋerop lolike arike. Ŋerep eŋet tegoene iwa,Maria, eŋetine mane Magdalena, eŋe mo sogineYesuŋo asu qotkoine sewen (7) eŋano ŋine eso-ponge. 3 Ŋerep mane Yoana, ŋaone eŋetine Kuza,eŋe kepe ware ware Herot wane ŋei ŋetne maneokange. Ŋerepmane, Suzana, so ŋerep natne loutneeŋe Yesu so dokoine eŋe enŋene wesi aboŋeneŋoqesiŋongoi.

Ŋei Mane Eŋe Wit Woune Eu Rasuke Eŋane DonRokop

4 Ŋei ŋerep matko matko ŋine, eŋe Yesu wanotako rakot sari more, ŋei ŋerep magu suaine lewagemetkoi, eŋe Yesuŋo don rokop iwa edane rake,

5 “Naso maneo, ŋei mane eŋe eu wit wounerasuiakane arike. Eŋe woune natne eŋe maine euobiraka rasuki ket qake. Ŋo natne eŋe ari numaokito metki, ea ŋei sari gesokpi, so naŋi edo sari neuqoeke. 6Wounenatne eŋe ari kepewesi tabilaineropyewawane kutno ket kito, ikopka poripke wiemore,ururuke seukkoi, ea yemo kepe yewaŋo eŋe dokunemidaine. 7 Woune natne touk okolerop, ea wanekoto ket kitokoi, wane touk okolerop yewaŋo wiemore, pise waliponge. 8 Ŋo, wit woune natnekepe gukinerop yewao ket kitokoi, ket kito morekomine poripke sua more, wele maine qekoi, welezok manerop qekoi.”

Don ea qoeki, Yesu eŋe boka edange, “Ŋei ŋerepmane eŋe don iwa dere lukeakane okane, so eŋe doniwa wane kine maine mauluke more ma desiake.”

Don Rokop Wane Kineene9 Yesu wane dokoine eŋe Yesu wano sari eŋe

maine don rokop wane kine ra qelaŋaniakaneqesonka rau, 10 Yesuŋo don mainge rake, “Anutuŋodalino ware ŋunmaike, na ŋine ea wane don sanedesikei wane ŋidanmaile. Ŋo ŋei ŋerep natne eŋeyemo ŋadino gemami, yewa eŋe yemo naŋane yaupdon rokop ea korop detwaremami, ea wane eŋekaikei, ŋo, eŋe kine maine mi derelukkei. So eŋemaine naso baŋem desikei, ŋo mi dere qelaŋangei.”

Yesuŋo Don Rokop Ea Ra Qelaŋange11 Yesuŋo koso iwa yale rake, “Don rokop ea

wane kine yemo iwa yale okanmaike, wit wouneeamo Anutu wane donŋo okanmaike. 12 Ŋo wounenatne dumao ket kitokoi, ea yemo ŋei ŋerep natneeŋe Anutu wane don naso bomitne so bamgokadetkoi, ŋo, Satanŋo sari more Anutu wane don eaŋei ŋerep natne eŋane kotoeno yasoke, yewamoma biraki saket eŋine biŋek ariake, ea wane eŋeAnutu wane don ea mi malipkau ma menaŋoni-ake. 13 Woune natne kepe wesi tabilainerop eawane kutno ket kitokoi, ea yemo ŋei ŋerep natneeŋe Anutu wane don ikop dere ma more bakomkitokoi, ŋo don eaŋo eŋane wet derereteno togolemiwaketmeki, eŋe naso bomitnekamalipkau, umatnatne wakongi, Anutu wane don ea ikopkamdeqeliŋkaikei. 14 Woune natne eŋe touk okolerop eawane koto ket kitokoi, ea ŋei ŋerep natne eŋe Anutuwane don detkoi, ŋo kepe kutno gege wane umatso wesi aboŋ suaine maratka maratka so kine kinenatne ea wane bailalaŋ, eaŋo ŋei ŋerep eŋane ko-toeno waket more, Anutu wane don kotoeno pisekamore walipkaki, wele maine mi qekei. 15 Ŋo wounenatne kepe kelokinerop eao ket kitokoi, ea yemo ŋei

ŋerep natne eŋeAnutuwane don deremore,mawetwekumaneŋo nogankau paki ma more qotkakoi, eawane eŋe togole togoleenane wele maine qekei.”

Kiwa Lase Bano Pake16 Pakiso, Yesuŋo koso rake, “Ŋei mane kiwa

kuake more diao qeki okoreake? Lase bano mekulu papainane bano supakaki mesiake? Mida! Eŋekiwake more qeki, zake kutno didiwo okoraki, ŋeiŋerep eŋe sari qelaŋanine ea maine kaikei so matkoto saikei.

17 “Ea wane kine kine korop sane pamaike, ea naŋado didiwo mawe wakon wareake. So kine kinenatne supawe metmaike, ea ŋado na ma lalagewedidiwo wakon wareake.

18 “Ŋine don kine kine korop detlukka more, donmaine ea malip kaikei. Anutuŋo ŋei me ŋerepmaneeŋe kine kine mane mangi, maine malipka geakeo,eŋe koso takotke maniake. Ŋo Anutu eŋe ŋei meŋerep mane eŋe kine kine mane mi mangeo, yemoŋei ŋerep yewa eŋe baŋ matalioniake.”

Yesu Wane Nagaine So Ŋolekoune19 Naso yewao, Yesu wane nagaine, eŋine so

ŋolekoune maratkaikei wane sari lotkekoi, ŋo, ŋeiŋerep magu suaineŋo lewage qeatka watke moreokorakoi, ea wane Yesu nagaine ŋole eŋe daleoosopka ari kau rap, 20 ea wane ŋei manemagukouneeŋano ŋineŋo Yesu olale rake, “Ge onnom! Geŋanenagaŋone so ŋolekopŋone marat ganikei wane sariziaŋmami.”

21 Yesuŋo eŋane don mainge more magu edanerake, “Ŋei ŋerep diawa eŋe Anutu wane don deremore malipkau paki, tewek kaikeiwo, ŋei ŋerep eaeŋe naŋane nagane, so ŋolekopne okanmami.”

Yesu Eŋe Dibom Ma Pesekake22Nasomaneo, Yesu eŋe sekiwowamore dokoine

edane rake, “Ŋene sekiwo wa more doku namuŋerinat yuane wa kitare ariŋem.” Yale raki, eŋekieke arikoi. 23 Yesu eŋe kulu wane kaki, sekikutno kulu pake. Naso yewaka ikop mide, momokakapa suaine wie puangi dibom suaine qeke, pakinamuŋŋo wa more seki koto qakki ket watke mamuruŋ oniakane okange. 24Dokoine eŋe Yesu wanoari ma wirikka rakoi, “Waomze, Waomze, ŋene moseukenane okanmaine!”

Yesuŋo wie more, togoleka kuroge, momo sodibom doŋ mane more kaloŋ qekeik wane etange.Paki momo so dibom ere doŋmangoik, so kaloŋsuaine qe pake. 25 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edange,“Ŋine mali malip mida!”

Ŋo eŋe oŋaene qaeki, so kaet suaine okane more,enŋene auye rakoi, “Ŋei iwa eŋe zok ŋei kine mane!Eŋe momo so dibom don etangi, ere yewaka donedere teweke more, doŋ manmamik.”

Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Esopkake26 Kaloŋ okangi, Yesu so dokoine eŋe Galili na-

muŋ erinat ari lotkekoi, kepe yewa eŋetine, Gerasa.27Yesu eŋe seki qeliŋka more saweko ketki, yewakaŋei mane asu qotkoineŋo kotino pake, eŋe sarimaratkake. Mo naso kiroine ŋei yewa eŋe lawamge more, mat koto mi doŋ mane metke me kulupake, midakaka, eŋe deŋesere wane kezem aŋainoge okange. 28Eŋe Yesu kamore, aroine suaine aroke

Page 71: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 8:29 68 Luka 9:6ket Yesu wane kino rasu pa more bokake, “Yesu,ge Wawaine Anutu wane gipole! Ge dalino okannanikene? Na ge meŋen ganmaile, ge na wikile zokmisuk ninikene!” 29 Eŋe yale rake, ea wane Yesuŋoasu qotkoine yewa olale rake, “Asu qotkoine, ge ŋeiyewa qeliŋka arinom!” Mo sogino ŋei ŋerep eŋema more, kie metine mulap togoleŋo pisemaŋkoi,ŋo eŋe naso baŋem asu qotkoineŋo qeki, eŋe mulaptogole kie metino ea romatkeki toeki, so kepe yauppapaino ari mageke.

30 Wanemo, Yesuŋo qesonka rake, “Ge eŋetŋonema?”

Eŋe mainge rake, “Naŋane eŋetne, ‘Magu Suaine’.” Asu qotkoine eŋe loutneŋo eŋane kotino gekoi,ea wane eŋe yalewa rake. 31 Ŋo asu qotkoine eŋeYesuŋo esopongi sorao me gerepko mi kesikei wanemeŋenkakoi.

32 Kepe yewao berek magu suaine eŋe meŋoineea ŋara ne gekoi, ea wane asu qotkoine eŋeYesuŋo esopongi, eŋe berek kotoeno wakesikeiwane meŋenkakoi. 33 Paki Yesu eŋe esopongi,so ŋei ea qeliŋka more berek kotoeno waketkoi,waketpi so, berek magu korop ea eŋe biririke arisorao sontake ket doku namuŋgo qok qok ne moreseukwarekoi.

34 Berek ware ware eŋe kine kine wakonge, eakorop ka more, ket ari matko matko so kepe saiwoŋei ŋerep don kisi edangoi. 35 Ŋei ŋerep eŋedon kisi ea dere more kine kine wakonge, ea arikakoi, eŋe Yesu wano ari more, ŋei yewa kau, eŋesogino asu qotkoineŋo matalikaki geke, ea eŋe momaine laplap ramu more, wetine lotkeki tikŋaneYesu osino metke, ka more kaetonge. 36 Yesuŋodalino ŋei mamenaŋkake, ea ŋei ŋerep eŋe kamorekimakopene edanwarekoi. 37Ŋei ŋerep eŋe koropŋokaet suaine onge, ea wane Yesu qesonka rakoi, eŋeeŋane kepeo ŋine qelige ariake. Yesu eŋe sekiwo wamore ea qelige arike. 38 Ŋei ea asu qotkoineŋo moqeliŋkake, eŋe Yesu sorinka more rake, “Na maineweneŋ, detnannom gerop arikale?”

Ŋo, Yesuŋo biraka more rake, 39 “Ge matŋono ari,Anutu eŋe kine kine geŋano maki wakonmaike, eawane ŋei ŋerep edanikene.”

Yale olatkiso, ŋei eŋe Yesu qeliŋka more, Yesuŋokine kine eŋano maki wakonge, ea wane ari matsuaino korop ŋei ŋerep edange.

Yesu Eŋe Yairus Borasine So Zoma Ŋerep Mane MaMenaŋotke.

40 Pakiso, Yesu eŋe koso doku namuŋ ratoke,erinat ariuso, ŋei ŋerep magu suaine eŋe mo sariqalakko tomaka okora more bakom kito more rakoi,“Mo sarimaine!” 41 Pakiso, ŋei mane, Yairus eŋesari lotkeke, eŋeYudawane lewa lewaŋurumyewaoŋei ŋetne okange, eŋe sari Yesu wane kino ketrasu more, Yesu eŋe matino ariakane meŋenkake,42 onoka wane eŋane borasine wekuku, komaine 12okange, eŋe seukeakane nasoine mo bomile sarike.

Yesu eŋe ŋei yewa eŋerop ariuk, so ŋei ŋereploutne eŋe watke lolika mogare arikoi. 43Ŋei ŋerepmagu keuno ŋine, ŋerep mane eŋe ŋerep zomaweneŋ. Zoma ea koma 12 zok manerop okankaki,so eŋe wesiine zoma yewa wane ra more maulukmauluk eŋano biraki midakakae, ŋo eŋe maine mima menaŋkakoi. 44 Ŋerep ea eŋe magu keueno

ŋine sari Yesu ŋadino lotke more, takotine suaineuwakaki, eŋane ŋerep zoma yewa mo ikopka midaleleke. 45 Pakiso, Yesu qesonone rake, “Maŋo na uananike?”

Ŋei ŋerep koropŋo bisopkau, so Petoro eŋeolatke, “Waomze, ŋei ŋerep loutne edo wongemaguk ganbi, ge onoka wane don yaline qesonŋonmaine?”

46Ŋo, Yesu eŋe edane rake, “Ŋei ŋerepmaneŋo nauanangi detmaile, ea wane naŋane zonomne natnewa ketmaike.” 47Yesu eŋe ŋerepwanemasi detlukkipaki, ea wane ŋerep eŋe zok zonomine oreki, Yesuwane kino ket rasu more, ŋei ŋerep kaiteno eŋeYesumouakeke, eawane ikopkamenaŋkaki edange.48 Rakiso, Yesu eŋe olale rake, “Borasone, malipmalipŋoneŋo ma menaŋ ganmaike, ea wane gemaine ari more wet maepko gekene.”

49Yesu eŋe ŋerep don olale okorake, naso yewakaŋeimaneYairuswanematkoŋine lotkemore, Yairusolale rake, “Ge borasoŋonemo seukmaike, kito ŋeboŋeboze mi iwenka sarikene, yeine.”

50 Ŋo, Yesu eŋe detka more Yairus olale rake,“Ge misuk kaet gangep! Ge naŋane don dere moremalipkaikeneo, maine mawe menaŋ kayake.”

51 Pakiso, Yesu eŋe matko lotke more, ŋei ŋerepma waulukone more, Petoro so Yakop so Yohaneso ŋerep ŋerep naga magaine eŋerop urumgo waketkoi. 52 Ŋei ŋerep korop zok manerop arokkoi,Yesu eŋe edane rake, “Ŋine misuk arokkei, ŋerepŋerep mi seukmaike, eŋe kulu pamaike.”

53 Ŋerep ŋerep eŋe seukki, eŋe mo detlukkakoi,ea wane ŋei ŋerep korop eŋe Yesu tenikkakoi. 54ŊoYesu eŋe ŋerep ŋerep seu seune ea wane metinoma more orake, “Medepne ge wienom!” 55 Ŋerepŋerep yewa eŋe asuine koso ikopka sari takotkakiso,wisikae wieke, pakiso Yesu eŋe etane raki, nagamagaine eŋe maine ŋara mangoik. 56 Ŋerep ŋerepwane naga magaine ea eŋe oŋaetne qaeke, ŋo Yesueŋe togoleka etane rawetore more rake, “Kine kineiwa wakonmaike, ea ŋire ŋei ŋerep mane misukedanikeik.”

9Yesu Eŋe Dokoine 12 Biraonge

1 Naso yewao, Yesu eŋe dokoine 12 edora moreqeduguongi, eŋe eŋine tungo maine asu qotkoineesopone more, zoma ŋei ma menaŋonikei wanezonom ebone more biraonge. 2 Anutu eŋe dalinowaremaike, ea Yesu eŋe dokoine ra qelaŋane, sozoma ŋei mamenaŋonikei wane done edange. 3Eŋeiwa yale edane rake, “Ŋine kine kine iwa yalemisuk ma arikei, toka, numa kite, ŋara, wesi, takotmane. 4 Ŋine mat maneo ari lotke more, ŋei ŋerepqesononbi, edo raikei, maine iwa saket mere pawie okanbi, mat yewa wane kotinoka mere pa wieokanikei. 5 Ŋo mat maneo edo ŋinane don mi deremore, ŋinerop mi mesikei wane rauso, ŋine matyewa qelige more, kie ŋino nalek yewa saukkeu ketmetkiso, eŋe masi ea ka more eŋe desikei, Anutuŋomo eŋerop ŋaba okanmaike.”

6 Pakiso, dokoine eŋe matko matko ari more, matlouloutne eao biŋek don ra qelaŋanemore, zomaŋeima menaŋongoi.

Page 72: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 9:7 69 Luka 9:39Herot Eŋe Dere Qeka Okange

7 Naso yewao, Yesu eŋe kine kine maki wakonearike, ea kepe ware ware Herot eŋe detware more,dere qeka okange, ea wane ŋei ŋerep natne eŋeYesuwane rakoi, Yohane doku tau tauŋomowisikaewieke. 8 Ŋei ŋerep natne eŋe rakoi, Elaiya eŋewakonge, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe rakoi, Anutu waneqelit ŋei propet sogine gekoi, eŋano ŋine maneŋowisikae wieke. 9 Ŋo, Herot eŋe rake, “Yohane dokutau tau ea mo sogine noŋo ebine kitatkole, ŋei iwaeŋe kine kinemawakongi detmaile, eŋema?” Heroteŋe numa mane Yesu marat kayakane ziaŋkake.

Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge10 Pakiso, Yesu wane dokoine eŋe mo matko

matko ariwarekoi, eŋe zinge sariso, koso Yesu wanolewage more, don kisi urata kine kine makoi, sobiŋek don magu edangoi, ea wane olatwarekoi.Olatpi qoekiso, Yesu so dokoine enŋeneka Betsaidamatko arikoi. 11 Ariuso, ŋei ŋerep magu eŋe dondere more mogatone arikoi, eŋe Yesu wano ar-iuso, eŋe maratongiso, Anutuŋo dalino waremaike,ea Yesu eŋe edane more, zoma ŋei ŋerep mamenaŋonge.

12 Kepe zinge kere qoeakane okangiso, dokoine12 eŋe Yesu wano sari olale rakoi, “Kepe iwa ŋeimidaino, ge magu iwa edane biraonnom, eŋe matosop mere arimami, yewao ari more, ŋara so kulupapa marat kaikei.”

13 Ŋo Yesu eŋe iwa yale edange, “Ŋido ŋaraebonikei!”

Eŋe mainge rakoi, “Ŋei nau! Bret nigatne 5 sozawon etke pamami, ŋene maine ari magu suaineeŋane ŋara qolekene me? Ŋedannom desikene.”14Ŋei 5 tausen yewa metkoi.

Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋine ŋei ŋerepmaguine maguine mapoke biraonbi, pese ket toukkutno metpi, magu weku ŋei ŋerep 50 okaniake.”

15 Dokoine eŋe ŋei ŋerep mapoke biraonbi qoek-iso, 16 Yesu eŋe bret mete mane so zawon etke mamore qeliwo potki waki Anutu wane bakom kitomore, bret so zawon ea mapoke more, dokoineebongi, damoqe ŋei ŋerepmagu yewa ebonwarekoi.17 Paki, ŋei ŋerep magu yewa eŋe korop neu ŋateneqe rokoponwareke. Pakiso, dokoine eŋe ŋara nekoiwane tutule ea qedugu more rosa 12 yale mau ketwatke more metke.

Petoro Eŋe Yesu Wane Kine Ra Qelaŋange18 Naso maneo, Yesu eŋe Anutu meŋenkake,

dokoine eŋe eŋano sari maratkau, so Yesu eŋeqesonone rake, “Ŋei ŋerep magu eŋe naŋane manoramami?”

19 Eŋe iwa yale mainge olale rakoi, “Natne edoge Yohane doku tau tau goramami, ŋo natne edoramami, ge Elaiya, ŋo, natne edo ramami, Anutuwane qelit ŋei propet mo sogino gekoi, eŋano ŋinemane eŋe mo koso wisikae wieke.”

20 Yale rauso, eŋe koso enŋene qesonone rake,“Ŋo, ŋidom, yemo naŋane kine dalino ramami?”

Petoroŋo mainge olale rake, “Ge Mesia! Anutuŋobiragange!”

Yesu Eŋe Seuke More Koso Wisikae Wieakane Rake21 Yale raki so Yesu eŋe edangi, eŋe Petoro wane

don ea ŋei ŋerep mane maine mi edanikei wane

rawetonge. 22Rawetone more, Yesu eŋe koso edanerake, “Ŋei Wawainane Gipole wikile suaine desiake.Yuda ŋei suaine, so mosop ŋei ŋetne so Anutu wanepapa togon welaine ŋei, eŋe korop ŋadekka morenekuwi seukeake, ŋo kaiwe mama karewe yale pamore, koso Anutuŋo ma wirikkaki, koso wisikaewieake.”

23 Yesuŋo dokoine korop edane rake, “Ŋine natnena mogat nanikei wane raso, ŋine ŋinŋine simi-leŋine ea korop mau ketwarekiso, ŋine wikile de-sikei wane teweke ariuso, eŋe na nekukei, yalewaka ŋine ŋingukei. 24 Ŋei mane eŋe wikilanekaetkaki, solaine ma walukeakeo, eŋe gege wanenumaine siuklukkeake. Ŋo ŋei mane eŋe naŋanera more seukeakeo, ŋei yewa eŋe gege togon maratkayake. 25Ŋei mane eŋe kepe aboŋ kine kine koropma geake, ea eŋe seuke more, mane maine mimaratkayake, i midakaka! 26 Ŋei mane eŋe nasoiwao ŋei ŋerep magu yewa eŋane keueno ŋine, eŋenae so naŋane biŋek don rayakane gamu gamuokane geakeo, Ŋei Wawainane Gipole eŋe ŋadoMagakŋo eŋine tungo birakaki, aŋelo magu eŋeropqeli qeliŋka more sarikei, naso yewao eŋe ŋei eadon koboine maine mi olasiake. 27 Na welekatneŋidanmaile. Ŋine natne mi seuke more wisikakagekau, Anutuŋo dalino waremaike, naso yewa eawakongi kaikei.”

Yesu Sola Tanikine Mane Wakonge28 Soda weku qoekiso, Yesu eŋe Petoro,

Yohane, Yakop ebukiso, enŋeneka bonaga maneomeŋenkaikei wane wa arikoi. 29 Yewa meŋenkaki,Yesu wane kait tanikine qeinge more, kine maneokange, so lap lapine korop libe libe qe qelaŋaneteine okange. 30 Pakiso eaka ŋei etke ere wakonbik,so Yesurop don aukoi, yemo Mose so Elaiyawakonbik, so 31 erane qelaŋanetne suaine zokwakonge, mo sogine Anutuŋo Yesu wane ra moreeŋe Yerusalem mat suaino seukeakane birakake,ea Mose so Elaiya so Yesu aukoi. 32 Petoro sokimatkine eŋe mo kulu pakoi, ŋo qelaŋan eaŋo mawirikongi wie more, Yesu qelaŋanine so ŋei etkeeŋerop okorakoi, ea ongoik. 33 Ŋei etke ere okoraYesu birakauk, Petoroŋo Yesu olale rake, “Waomze!Ŋene iwa metŋem wekumane zok okanmaike, yalewane, ŋene siluŋ maine seli kise karewe maikene!Manegeŋane,maneMosewane,maneElaiyawane.”Petoroŋo yaup rake.

34 Pakiso, eaka kezoŋ mane sari qekatongi, sokaetonge. 35 Kezoŋ koto don mane iwa yale rake,“Yewa naŋanemedep! Eŋe don kine kine ŋidaniake,ŋine derelukkei! Ea wane na eŋe birakakole!”

36 Don ea qoekiso, Yesu eŋineka okorake, dokoineeŋe ŋei ŋerep mane kine kine ea wakonge, mi raqelaŋan ongei wane rake.

Yesu Eŋe Medep Asu Qotkoinerop Ma Menaŋkake37 Qaeki Yesu eŋine so dokoine karewe bonagao

ŋine ket ari, magu suaine maratongoi. 38 Ŋei ŋerepmagu keueno ŋine ŋei mane eŋe Yesu boka olatke,“Kito ŋebo ŋebonze! Na meŋen ganmaile, naŋanegiponne qesiŋkanom! Eŋe naŋane giponnewekuku!39 Asu qotkoineŋo medep iwa wane kotino nasobaŋemwaket okanmaike, paki naso baŋemeŋe bokakito qotkoine zok okan ma geake, paki qise more,

Page 73: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 9:40 70 Luka 10:8mekalekatine libeka aŋainoka saket qakki. Asuqotkoine eaŋo zok manerop matalika okanmaike,so eŋe birakayakane rokop mi okanmaike! 40 Nageŋane dokoŋone edo asu qotkoine ea esop kaikeiwane togogoleka meŋenonbe, ŋo eŋe ŋaŋaemami.”

41 Yesu eŋe don yewa dere more, ŋei ŋerep edanerake, “Ŋine korop malip malipŋine mida! Ŋinemasi koboine mau, kuŋ qegoŋine okanmaike. Nanaso darap ŋinerop gekale? Ma naso na umatŋinetewekale?” Yesu eŋe ŋei ea olale rake, “Ge mede-pŋone yewa naŋano ma sarinom.”

42 Medepine eŋe sariki, asu qotkoineŋo qekikepeo ket rasuke, Yesu eŋe kaki paki, asu qotkoineesopka more, medep ma menaŋka more, medep eamagainano birakake. 43 Ŋei ŋerep korop eŋe Anutuwane ewe zonomine suaine ea kau, oŋaene qaeke.

Yesu Eŋe Seuke More Wisikae Wieakane Atak ManeKoso Edange

Pakiso, Yesu eŋe kine kine maki wakongi, ŋeiŋerep eŋe oŋaene qaekiso aukoi. 44 Naso yewao,Yesu eŋe dokoine edane rake, “Na kine kineiwa ŋidanmaile, misuk nigetŋuniake, ŋei edo ŊeiWawainane Gipole ŋei ŋaba eŋane meteeno bi-rakakei!” 45 Ŋo, dokoine eŋe don ea wane kine midetlukkoi, Anutuŋo don ea wane kine motkeke, eawane eŋe mi detluke more, koso qesonka detlukkeiwane kaetongi dere qeka okanemore yeineqeliŋgoi.

Yesu Wane Dokoine Edo Don Auye Kitat Okan NaguMore Rakoi, “Maŋo Ŋei Suaine”

46 Naso maneo Yesu wane dokoine eŋe iwa yalekieke don auye kitat nagu okangoi, “Tego iwa ŋe-nano ŋine maŋo ŋetneze okaniake.” 47 Yesu eŋeeŋane wet dereretene dere ka more medep, nigatnemane keueno ma more birakaki okorake. 48 Pakisoeŋe dokoine edane rake, “Ŋei mane eŋe naŋanenaŋane dereso, naŋane tungo medep nigatne iwayale mapik kayakeo, eŋe na yalewaka mapik naneokanmaike. Ŋei mane eŋe na mapiknan okann-maikeo, eŋe Anutuŋo biranangi ketkole, ea eŋeyalewaka mapikka okanmaike. Ŋinane keuo ŋineŋei mane eŋe ŋinane ketkele geakeo, eŋe ŋetneokanmaike.”

Ŋei mane Mi Ŋabaŋoniakeo, Ea Eŋe Ŋenane Kimaze49 Pakiso, Yohaneŋo olale rake, “Waomze, ŋene

kaŋem, ŋei maneŋo geŋane eŋetko ra, asu qotkoineesopkake, pakimo, ŋenane ŋadezo mi mogatŋonesarikimo, ŋene rawet kamaine.”

50 Yesuŋo Yohane so dokoine natne edane rake,“Ŋine misuk rawet kaikei! Ŋei mane mi ŋaba ŋun-maike, ea eŋe ŋinane kimaŋine okanmaike.”

Samaria Mat Eŋane Ŋei Ŋerep Yesu Ma Walukkakoi51 Anutuŋo Yesu maki qeliwo wayake nasoine mo

bomile sariki so, Yesu eŋe dereretine maki togoleki,Yerusalem mat suaino ariakane okange, 52 pakimodokoine natne eŋe biraongi alakane arikoi, eŋeSamaria mat wane nat paromine mat mane yewaokine kinemaulukkaikei wane biraonge. 53Ŋomat eawane ŋeiine eŋe Yesumatenomiwakesiakane onge,yemo iwa yale, Yesu eŋe Yerusalem mat suainoariakane okange, ea wane ŋei ŋerep eŋe Yesu miqesiŋkaikei wane, ra wetkakoi. 54 Pakiso, Yesuwane dokoine Yakop so Yohane ere masi ea wane

detpik mi menaŋgi olale rakoik, “Waomze, ŋereAnutu maine meŋenkate, eŋe ŋei ŋerep ea gerepŋomatalioniake me?”

55 Yesu eŋe erano zinge ra wetotkiso, 56 Yesueŋine so dokoine eŋe mat ea qelige koso mat manemaneo arikoi.

Ŋei Natne Eŋe Yesu Mogatkaikei Wane Rakoi57 Yesu eŋine so dokoine Yerusalem arikei wane

numao arikoi, ariu ŋei mane eŋe sari Yesu olale iwayale rake, “Ge mat yewao me yewao arikeneo, naweneŋ mogat ganikale.”

58 Yesu eŋe mainge rake, “Tengo eŋe giweopamaike, so naŋi eŋe matino pamaike. Ŋo, ŊeiWawainane Gipole, eŋe yemo mat urum papainemidaine.”

59 Yesu eŋe ŋei mane olatke, “Ge na mogat nan-nom!”

Ŋo ŋei eaŋo rake, “Waomne, alakane na matnozinge magane dukka more, sari mogat ganikale.”

60Yesuŋomainge rake, “Ŋei eŋe gege togonmida,eŋe maine ŋei seu seuneŋo seu seune dukkaikei. GeAnutuŋo dalino waremaike, ea goŋo ari ŋei ŋerep raqelaŋan onikene.”

61 Ŋei mane eŋe Yesu iwa yale olatke, “Na gemogat ganikale, ŋo gemaine na bira nannomalakanari weŋem sotakne maulukone more, sari mogatganikale.”

62 Ŋo, Yesu eŋe mainge olale rake, “Ŋei maneŋoseki wane wiliŋa mayake, ŋo, eŋe zinge ŋadino potokanmaikeo, ŋei yalineŋo Anutu wane urata mainemi wareake so mayake.”

10Yesu Eŋe Ŋei Natne 72 Biraonge

1 Pakiso, Yesu eŋe eŋine baŋ mat suaine menigatne ariwareke, ea ŋei natne 72 ma wakononemore, eŋe etkeka etkeka alakanematkomatko arikeiwane biraonge. 2 So eŋe eŋine dokoine ea edanerake, “Euo ŋara loutne mo wele more posimaike,ŋo ŋara wele mama wane so pei peik wane urataŋei yemo loutne midakaka, ea wane ŋei eŋe dalinoŋara wele peikwarekei? So ea wane ŋine ŋara welemamawanemeŋenkau, ŋara euwelaine oŋomurataŋei ŋara wele peikkei wane ma wakone biraoni-ake. 3 Ŋine ariu! Na ŋine kasi qotkoine eŋanekeueno boriŋunmaile, 4 ŋine kine kine iwa yalemisuk maikei, wesi me numa kite me kie kawet.Ŋine dumao ari ŋei ŋerep koropmaratonemo kaiwemaine me sakoka rarapko yau yaup misuk edanikei.5 Naso maneo ŋine urum mane waikei wane, arimore alakane mat welaine edanikei, ‘Mat iwa wanekotino ŋei ŋerep ŋinano peamŋo payake!’ 6 Ŋeipeaminemaneŋourumyewageki, ŋinane peamdonea maine eŋano payake. Ŋo, ŋei peamine maneŋourum yewa mi geki, ŋinane peam don ea yeine kosoŋinŋino zingeake. 7 Ŋine urum me mat peamine eawekuoka mesikei, mat welaine eŋe ŋine kine kineŋibonbi maine nekei. Onoka wane? Ŋo urata mamore lewine ŋei eŋe maine mayake. Urum wekuyewa wane kotinoka mesikei. Ŋine urumgo urumgomisuk lolike gekei. 8 Naso maneo ŋine mat suainemaneo ari lotke more, ŋei ŋerep qesononbi edoraikei, maine iwa saket mere pa wie okanbi, mat

Page 74: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 10:9 71 Luka 10:35yewa metpi, so eŋe ŋara kine kine ŋibonbi nekei.9 Mat yewao ŋine zoma ŋei ma menaŋone more,iwa yale edane raikei, ‘Anutuŋo dalino waremaike,ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’ 10 Ŋo, ŋinemat mane edo ŋinane don mi dere more ŋineropmi mesikei wane rauso, ea ŋine duma keuno okoraiwa yale edanikei, 11 ‘Ŋere mat wane nalek kiesoŋine saukete ketkiso, ŋine masi iwa ka more iwayale desikei, ŋene masi iwa okanŋem mo Anutuŋoŋinerop ŋaba okanmaike, ŋo, ŋine dere detsorokedetluke detpi, Anutu wane qeli ewe zonom so qeliqelaŋan, ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’ 12 Nawet qelot ŋidanmaile, naso kutno, Anutuŋo ŋeiŋerep koropwanok oniake, naso ea Anutuŋo Sodomŋei ŋerep borikine wikile nigatne eboniake, ŋo, ŋeiŋerep eaŋo ŋinane don mi detkoi, yemo Anutuŋoeŋe wikile zok manerop eboniake!”

Mat Natne Mali Malip Midaka13 Yesu eŋe koso rake, “Korazin mat wane ŋei

ŋerep ŋine qom borikine zok, so Betsaida mat waneŋei ŋerep ŋine yaleka qom borikine, Yuda ŋei ŋerepeaŋo naŋane masi togole ka more, wet dereretenemi maingekoi. Tire mat so Sidon matko, ŋei ŋerepeŋano naŋane masi togole yale ŋei maneŋo manemaki rap, yemo eŋe yalewaka qom borik okane, eaka more, kaura betŋo takot biraone more so zepesolaeno taumetpi rap. Masi yewa yale eŋe ŋei ŋerepkorop sikanonikei, mo eŋe soteenane qom borikmaratka more sotene ea ŋadekkamami. 14 Nasokutno, Anutuŋo ŋei ŋerep korop wanok oniake, Tiremat so Sidon mat ŋei ŋerep ea wikile nigatne ebo-niake, ŋo, ŋine Korazin so Betsaida Yuda welaine,Anutuŋo baŋ wikile zok manerop eboneake. 15 ŊoKaperneam welaine, ŋine wamo Anutuŋo ŋibukiqeliwo wa arikei me? Midakaka, Anutuŋo ŋinegerep sorao biraongi kesikei.”

16 Yesu eŋe dokoine koso edange. “Ŋei maneŋoŋinane don desiakeo, eŋe naŋane don desiake. Ŋeimaneŋo ŋinane don waulukeakeo, eŋe naŋane donwaulukkeake. Eŋe na wauluk naniakeo, eŋe Anu-tuŋo biranange ketkole, eŋe waulukkeake.”

Dokoine 72 Yesu wano Zinge Arikoi17 Ŋei 72 eaŋo Yesu wano zinge arikoi so bakom

kitokoi, so Yesu olale rakoi, “Waomze! Ŋenemasi togole kine mane kine mane makone, so asuqotkoine yale waka eŋetŋone edane more, eso-ponŋem arikoi!”

18 Yesu eŋe eŋane don mainge rake, “Mo soginona Satan eŋe qeliwo ŋine ketki kakole! 19 Detpi! Naŋine naŋane tungo biraŋune, so naŋane zonom ŋi-bonbe mo mawarekoi, ea wane ŋine koma so wamegolaŋ maine kutene gesokei, eŋe maine ŋidotpi miseukkei, ŋine ŋabaze Satan eŋane zonomine mainekorop yuankaikei. Ŋei ŋerep me osom me kine kinewakoniake, eaŋo ŋine maine mi matali ŋuniake.20 So ŋine asu borikineŋo donze mo dere tewek-maike, yale rau paki, mawa mawaine me batnekamisuk okanikei. So yale mida. Ŋine eŋetŋine moqeliwo, Anutuŋo gege togon wane papiao qeke, eawane yemo maine ŋine batne okanikei.”

Yesu Eŋe Magainane Bakomine Kitoke21 Naso yewao, Asu Koboboineŋo Yesu wane

kotino watke rokopkaki so bakom suaine kito more

rake, “Magak! Ge qeli so kepe wane Waom okan-maine! Na dage golatmaile, ge ŋei kibi urum migekoi, eŋane dereretene medep nigatne yale, eageŋone masi so kineŋo sikanon okanmaine. Ŋo,ŋei dereretene wawaine so suaine ea geŋone kineso masi tanikŋone, ea mi sikanone more motonokanmaine. O, Magak, masi ea yemo ge geŋonesimile so dereretŋonane okan okanmaine.

22 “Magak, eŋe na kine kine korop ninwareke.Ŋei maneŋo Anutu wane Gipole mi detlukkamaike.Magak Anutu eŋe oŋom eŋineka Gipole detlukka-maike. Ŋei maneŋo Magak Anutu mi detluk ka-maike. Anutu wane Gipole eŋe oŋom eŋineka Ma-gak detluk kamaike. Ea wane Anutu wane Gipoleŋoŋei mane eŋe eŋane simile kaki, eŋe maine Magaksikan kayake.”

23 Pakiso, Yesu eŋe dokoine eŋano zinge more,eŋe enŋeneka edange, “Kine kine iwa wakongi ka-mami, ea ŋei eŋe kaikei, yemo ŋei eŋe bakom suainekitokei, 24 ŋo Anutu wane qelit ŋei propet so Kingloutne sogino gekoi, eŋe kine kine iwa ŋine kamami,ea kaikei wane onge, ŋo eŋemi kakoi, eŋe ŋaŋaekoi.Kine kine iwawakongi, ŋine detmami, ea eŋe desikeiwane okangoi, ŋo eŋe ŋaŋaekoi so mi detkakoi.”

Samaria Ŋei Maine Mane Eŋane Don Kisi25 Naso maneo, Anutu papa togon welaine ŋei

mane, Skribe, eŋe Yesu wano ari liwek kayakaneokange, so iwa yale qesonkake, “Kito ebo ebon, nadaleo okane more gege togon maikale?”

26 Yesu eŋe mainge qesonka rake, “Anutu wanepapiao ra rokop donŋo daleo ramami? Ge papia eamane dapore detlukka ra qelaŋanmaine?”

27 Ŋei ea eŋe don mainge olale rake, “ ‘Ŋinewet dereretŋine korop so oŋa oŋa ŋine korop sozonomŋine korop Waom Anutuŋine eŋane siminŋungi ma qotkau!’ so ‘Ŋine ŋidomka wetŋineŋoma qotnagu gekei, yale waka ŋei ŋerep koropwetŋineŋo ma qotonikei.’ ”

28 Yesu eŋe mainge rake, “Ge koboboine ramaine,ge kine kine ea makoboe more, gege togon maratkaikene.”

29 Ŋo, Anutu papa togon welaine ŋei eaŋo eŋineeŋetine ma wa nagu Yesu qesonkake, “Ŋene ŋeiŋerep wetzeŋo ma qotonikene, ea eŋe ma?”

30 Yesu eŋe iwa yale don kisi mane mainge rake,“Naso maneo, ŋei mane eŋe Yerusalem mat suaineqelige more, Yeriko matko ariakane ariki, so kobuŋei natneŋo qe more, laplapine ra barake qeliŋkau,seukeakane okange. 31 Paki naso yewao, Anutuwane mosop ŋei, pris mane eŋe ari kaki ŋei eanumao pake, ŋo eŋe yuanka more wazaino dumanatka ket arike, 32 yale waka, ŋei mane Lewi tegooŋine dumao ket more, ŋei ea ka more, duma natkaket arike. 33 Ŋo ŋei qelaŋ Yuda ŋadino ŋine maneeŋe Samaria matko ŋine sari, ŋei ea kaki paki,qomine borike, 34 eŋe eŋano ari more, kubetinekelok sowainŋo saukemore, laplapŋopiseke, pakisoeŋeŋei ea horsi kutnomoremore, lobourummaneoiwenka ari warekake. 35 Qaeki, eŋe wesi silwa etkema more, lobo urum ware ware mane more olatke,‘Ge ŋei ea warekaikene, na mat maneo ari urata mamore, iwa zingekale, ge eŋane ramore, aboŋ so ŋarakoso takotke qolekene, ea na iwa zinge sari maineqole ganikale.’ ”

Page 75: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 10:36 72 Luka 11:2636 Yesuŋo don kisi iwa raki qoekiso, eŋe koso

Anutu papa togon welaine ŋei ea qesonka rake, “Geranom detpe, kobu ŋei eŋe ŋei qekoi, ŋei ea eŋanekimaine ma? Pris me Lewi me ŋei qelaŋ Samariamatko ŋine?”

37Anutu papa togonwelaine ŋei eŋemainge rake,“Samaria qelaŋ ŋei, eaŋo eŋe qesiŋkake.”

Yesuŋo eŋe olale rake, “Ge ari eŋane masi mogatkaikene.”

Yesu Eŋe Marta So Maria Mat Kulit Geke38 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine eŋe numaene

arikoi, arimage mat maneo lotkeu, so yewao ŋerepmane, eŋetine Marta, oŋo marat one more yaiososok okanone more iwenongi matko waketkoi.39 Eŋe qaine mane, eŋetine Maria eŋe Yesu wanekino pese ketmere donmiti rake, eŋe eamere eŋanedon raki detke. 40Marta eŋe urata suaine maki paki,dere mezet okange, pakiso Yesu wano ari olale rake,“Waomne, qaneŋo mi qesiŋnangi, naeka zok uratasuaine mamaile, ea mi kamaine me? Ge olatnomsari qesiŋ nangep!”

41 Waomŋo mainge olale rake, “Marta, Marta!Ge umat kine kine loutne ea wane zok dere mezetokanmaine. 42Ŋo, ge kine kine weku ea wane, yemoniget ganmaike. Mariaŋo yemo yeye weku mane eawanewetkemaike, wanemo ŋeimaneŋo eŋano ŋinemaine mi omakayake.”

11Yesuŋo Meŋen Meŋen Kito Ebonge

1 Kaiwe maneo, Yesu eŋe maneo ari moremeŋenkake. Meŋenkaki qoekiso, dokoine eŋanoŋine maneŋo Yesu olale rake, “Waom, Yohaneŋodokoine kito ebonge, ge yale kito ŋebonnom ŋenemeŋenkaŋem.”

2Yesuŋo edane rake, “Ŋine iwa yalemeŋenkaikei,‘Magaze, geŋane eŋetŋone koboboine

mawakaikene, koto baŋem kepe baŋem Waomokan ŋonnom, 3 Kaiwe baŋem ŋara zuaŋ geŋem,ge ŋebonikene. 4 Borikinezane turuŋ qeliŋ genom.Ŋene yalewaka ŋei borikine okan ŋonmami, eŋaneturuŋ qeliŋmaine. Satanŋo ŋene liwek ŋonmaike,ge mapik ŋonikene.’ ”

5 Pakiso, Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋinanoŋinemaneŋo ruo banino kimainanematko arimore,ma wirikka more olale rayake, ‘Kima, bret kareweninnom, 6 naŋane kimane mane numa gemage sarinaŋano lotkemaike, pakimo, na eŋane ŋara manemi motpe metmaike!’ 7 Pakimo kimaŋone eŋemat kotoka mere rayake, ‘Ge de ma wirik mi okanŋonnom! Madet mo kito more, mo nae so ŋanommedewekopne ŋene mo papazo pawaremaine, namaine mi wie more kine kine ginikale.’ 8 Pakimodaleo? Na ŋidanbe detpi, mat welaine eŋe kimakimawanewiemore bretmi giniake, yemo eŋe siluŋaŋa sorinŋonane wie more, kine kine zuaŋmaine,yewa giniake.

9 “Ea wane na ŋidanbe detpi, Anutu meŋenkau,kine kine ŋiboniake, ma zuaŋ okane more, welemaratkaikei, madetko yatou lalage ŋiboniake.10 Meŋenka okanmaikeŋo kine kine mayake,ma zuaŋ okanmaikeŋo wele kayake, madetkoyatomaike, eŋe lalage maniake. 11 Me ŋinano ŋine

mane eŋe gipoleŋo zawonwane raki, komaqotkoinemaine mi maniake. 12Me tiak wounane raki, wamegolaŋ maine mi maniake. 13 Pakimo, ŋine ŋei boriworine yalineŋo gipon borasokop ŋine ŋara aboŋmai maine ebone, gumeon okan okanmami, ŋoMagak qeliwo rokop mane gemaikeŋo meŋenkaokanmami, eŋe Asu Koboboine ŋiboniake, akobakom yemo zok manerop okan okanmaike!”

Ŋei Eŋe Yesu Wane Rakoi Eŋe Belzebulŋo QesiŋkakiAsu Qotkoine Esoponmaike

14 Yesuŋo ŋei mane asu qotkoineŋo kotino ketki,done midaine geke, eŋane kotino ŋine asu qotkoineyewa esopkaki saket arike. Arikiso, ŋei yewa eŋekieke more don rake, pakiso ŋei ŋerep magu suaineeŋe ka more oŋaene qaeke. 15 Pakiso, ŋei natneeŋe Yesu wane rakoi, “Eŋe Belzebul, asu qotkoineeŋane ŋetneene, oŋo zonom mangi, asu qotkoineyewa esopongi saketmami.”

16 Ŋo ŋei natne eŋe liwekka more, eŋe welekaAnutu wane urata mamaike me daleo kine ea mawakongi, kaikei wane so raki, qeliwo masi tanikmane wakoniakane olatkoi. 17 Eŋe yale okan-biso, Yesuŋo wetenane kine dere more edane rake,“Kepe mane eŋe mapok nagu maguine maguine ariedomka kawali yakuwi, mi kirowoniake. Weŋemsotak eŋe edomka mapok nagu more, wiriu etkeokaniake. 18 Ŋo, Satan wane magu eŋe mapokemagu etke okane more, edomka kawali yakuwik,urataine daleo togole more payake? Pakimo, ŋinenaŋane ramami, eŋe Belzebulŋo zonom mangi, asuqotkoine yewa esop onmaike. 19 Na Belzebulŋowelekatne zonom ningi, asu qotkoine yewa esopon-galeo, yemo ŋinŋine dokoŋine eŋe maŋo qesiŋongi,asu qotkoine yewa esop onmami? Ŋinŋine dokokopŋine edo kine ŋine ma wakon onmami, yemo ŋinesot okanmami! 20 Mida! Na yemo Anutu wanezomongo asu qotkoine yewa esopon okanmaileo,AnutuwaneWaomqeli ewe zonomine so gege togonnuma mo ŋinano sarimaike.

21 “Pakimo, ŋei togole mane eŋe tebe koakinema more, eŋine matinane diamine ma warekaki,aboŋ kine kineine maineka payake. 22 Ŋo, siluŋ ŋeitogogole maneŋo sari ge more yuankaki paki, tebekoakine kawali wane aboŋ yewa korop omakawaremore, ŋei natne matoke eboniake.

23 “Ŋei mane eŋe kima mi okan naniakeŋo, eŋeŋaba okan naniake. Ŋo ŋei mane eŋe qesiŋnanemore, lama mi qeturaŋ ŋoniakeŋo, lama esopongi,yau yaup ariwarekei.

Asu Qotkoine Eŋe Koso Zinge Sariake24 “Asu qotkoine maneŋo ŋei mane wane kotino

ŋine sakesiake, saket more ari kepe yaup papainomat mane maratka ma mere kito okanbe ra, matwane zuage arike, ari mageki boriki, oŋomka iwayale rayake, ‘Na koso matne qelige sarile, yewaozinge ariwe.’ 25Yale raki pakimo, koso zinge ariake,ari kakimo, mat yewa mo sino kito maulukwareu,dun dun payake. 26Pakimo, eŋe koso zinge arimore,asu zok qotkokoine sewen(7), eŋine yale mida, eŋezok bori worine, eŋe ebuki sari mat wekuoka merekito okangei. Pakimo, ŋei yewa eŋe alakan nigat-nemde borike, wane naso yewao yemo zokmaneropborilukmaike.”

Page 76: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 11:27 73 Luka 11:54Wet Pesek Wele

27Yesu eŋe don yale ra okorakiso, ŋei ŋerepmagusuaine eŋane keueno ŋine ŋerepmaneŋo bokawokaolale rake, “Ŋerep pa geu more, ŋamu gumegange,eŋe oi bakomŋone okaniake!”

28 Rakiso, Yesuŋo olale rake, “Mida! Ŋei ŋereppaAnutu wane don dere more, tewek okanmami, edomaine oi bakomine okanikei!”

ŊeiNatne EŋeYesuŋoMasi TogoleMaki KaikeiWaneSorinkakoi

29 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu wano sariwatke metpi, Yesuŋo iwa yale edange, “Naso iwawane ŋei ŋerewekoune eŋe ŋei ŋerep qotkoine!Eŋe masi togole kaikei wane qeson okanmami. Ŋo,na masi togole mane mi sikanonbe kaikei, wekuYona wane masi togole eamo sikanongale. 30Numayewaka, Anutu wane qelit ŋei, Yonaŋo Niniwematko ŋei ŋerep magu eŋane qakaene okange,ŋo naso iwao ŋei ŋerep magu gemami, ŋinaneqakaŋine yemo, Ŋei Wawainane Gipole okanmaike.31 Wano wanok nasoo, yemo qelaŋ ŋerep waomSeba kepe nat paromine raiwo okenŋine, oŋo ŋeiŋerep magu naso iwao gemami, eŋerop wie okoramore kine ŋine tilekeake. Onoka wane, ŋerepyewa eŋe kepe nat paromine lolike sari more, ketmore Solomon wane dereret wele yewa detke. Ŋokine kine maneŋo Solomon manerop yuankamaike,yemo iwa na ŋidanmaile. 32 Wano wanok nasoo,Niniwe matko ŋine qelaŋ ŋei ŋerep eŋe boaŋ wieokora more, naso iwao ŋei ŋerep gemami, eŋeropkineene tilekkei. Niniwe ŋei ŋerep eŋe Yonaŋo donedangi, dere more borikineene qelige more wetenemaingekoi, ea wane. Ŋo, na ŋine ŋidanmaile,kine kine mane iwa, yewaŋo yemo Yona maneropyuankamaike!”

Wet So Sola Wane Kiwa33 “Mane eŋe lam kiwakemore, kine kine qekatno

mi motki okora okanmaike, me laseŋo mi kito ku-rauki met okanmaike. Mida! Eŋe zake kutno kitoki,mere mat kotino qelaŋangi, ŋei eŋe qelaŋan yewaka more mat koto maine wa okanmami. 34 Deŋoneyewamo wet so solaŋonane kiwaine, deŋone mainemesiakeo, wet so solaŋone yewa korop qelaŋanŋowakesiake, ŋo, deŋone borimaike, yemo wet sosolaŋone eamo korop panaman kitomaike, 35 eawane ge kotoŋono qelaŋan pamaike, yewa panamankitoyakane diamine maikene. 36Ge wet so solaŋonekorop yewa qelaŋanŋoka rokopke paki, wet so so-laŋone sisine mane mi panaman kitomaikeo, yemowet so solaŋone yewamo korop lam wane qelaŋaneyale qelaŋan wareake.”

Yesuŋo Anutu Papa Togon Welaine Ŋei Parisi SoSkribe Don Edange

37 Yesu eŋe don raki qoekiso, Parisi maneŋo ŋaraeŋerop neakane newankake. Pakiso, Yesu eŋe arieŋerop zakeo metkoik. 38 Yesu eŋe metine mi sausauk, ŋara zakeowamere ŋara nekoikwane Parisiŋokaki mi menaŋge. 39 Pakiso, Waomŋo olale rake,“Parisi ŋine laseŋine so kapŋine solaineka saukokanmami, ŋo, kotoŋino yemo kobu, bailalaŋ, soborikineŋowatke pamaike. 40Ŋine qelaŋ ŋei! Anutueŋe kine kine solaineka make, ŋo, kotino wa moweneŋ mi make me? 41 Ŋine siluŋ lase ŋine so kap

kine ŋine kotino metmaike, yewa aboŋene midaine,eŋe ebonwarekeiwo, yemo ŋinano kine kine koropAnutu wane kaitko libe qewareake.

42 “Yai, Parisi, ŋine kaet ŋungep me? Ŋinekine kine yauwine siweŋ arerewa, garem kumusiso zaguk natne 10, yewa ŋine mane Anutu manokanmami, ŋo kine kine wele ra makoboe, so wetŋoAnutu malipka malipka, yewamo mi okan okan-mami. Ŋine iwa okanbi paki, mane wa weneŋokangeiwo, yemo manageake.

43 “Yai, Parisi, ŋine kaet ŋungep me? ŊineYuda lewa lewaŋ urumgo kito metmet lewine ŋeiŋerep kaitkokamesikeiwane ra okanmami, so sobeŋsuaino ŋei ŋerep edo ŋune more mawa ŋunikeiwane wetŋine suaine pamaike. 44 Yai, Parisi, ŋinekaet ŋungep me? Ŋine deŋesere mane zariŋinemidaine, ŋei ŋerep eŋe mi dereret keuoka gesokearimami, yale.”

45 Yesuŋo yale rakiso, Anutu wane ra rokop donwelaine ŋei, Skribe, maneŋo olale rake, “Kito ŋeboŋebon, ge don yewa ranom ŋene weneŋ ŋengu-maike!”

46 Pakiso, Yesuŋo mange olatke, “Yai, Skribeŋine weneŋ kaet ŋungep me? Ŋine aboŋ umatnesuaine ŋei ŋerep eŋane kuteno motpi, edoka uratasuaine tewek okanmami, ŋo ŋidom meteŋine manebira more, aboŋ umatne yewa mi qesiŋone teweokanmami. 47 Yai, Skribe, ŋine kaet ŋungepme? Ŋabokopŋine eŋe Anutu wane qelit ŋei engumatali okan onwarekoi, ŋo ŋine propet eŋane deŋe-sereene kibi ma okanmami. 48 Ŋine yale okanemore, ŋabokopŋinemasi qotkoine okangoi, ea wanedetpi menaŋ okanmaike, yewa ŋidomka ŋei ŋerepsikan onmami, ŋabokopŋine eŋe Anutu wane qelitŋei enguwi seukkoi, ŋo ŋine deŋesereene kemgomaulukkoi. 49 Kine yalewa wane, Anutuŋo mokakaAnutu wane qelit ŋei eŋane weteno motki, don iwayale qekoi, ‘Na boaŋ eŋano qelit ŋei so aposolobiraonbe arikei, pakimo eŋe boaŋ natne engukei,ŋo natne engu esoponbi arikei.’ 50 Pakimo, mokakaqeli so kepe kito epotke, yewao ŋidoka Anutuwane qelit ŋei engu sakoi, ea wane turuŋine eamoukude naso iwao ŋei ŋerep gemami, eŋano makokkeake. 51 Mokaka, Abel seukke, yewa ŋine sarimage Zekaraia, eŋe Anutuwane zake so AnutuwaneUrumKobekine, yewawane keuetno qeu seukke. Nawelekatne ŋidanbe detpi, kawali yewa qe sarikoi, eawane turuŋine eamo ukude naso iwao ŋei ŋereppagemami, ŋinano korop makok wareake!

52 “Yai, Skribe, ŋine kaet ŋungep me? Ŋinedereret urum madetine qeko qekok wane kiine mawalukemagemami, ŋine ŋinŋine eamomadet lalag-imi waket okanmami, pakiso, ŋei ŋerep natne edowakesikei wane okanbiso, ŋine leŋon okanmami!”

53 Pakiso, Yesu eŋe mat qelige erinat waketke,waketkiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisiso Skribe eŋe Yesu solaino qe more don gereunerakoi, so qeso qeson loutne qesonka liwekkakoi.54 Liwekka more aŋaineŋo don mane ra mataliki kamore dongo birakaikei wane lom kiririŋ makoi.

12Yesuŋo Isi Ŋei Eŋane Girem Don Rake

Page 77: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 12:1 74 Luka 12:311 Ŋei ŋerep magu suaine tausen yalewaŋo sari

lewage more, esosop nagu kieeneŋo rakukumnagukoi. Pakiso, Yesuŋo mikepka dokoine edanerake, “Ŋine Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi,eŋane don kelokenane diam maikei, isisienane ra-maile. 2 Kine kine kaweunerop pamaike, yewamo boaŋ kaweune lalage didiwo wakon wareake.Ŋo kine kine sane pamaike, yewa mo boaŋ didiwowakongi detka warekei. 3 Yalewa wane mo, ŋinedon kine kine sanka panaman koto ra okanmami,yewa mo boaŋ kaiwe suaino wakongi desikei, ŋo,ŋine urum koto mere more don kine kine saŋepkarau, ŋei ŋerep keteno ket okanmaike, yewamo boaŋmat sobego okora ra suakei.”

Ŋei Ŋerep Eŋe Ŋei Weku Wane Kaetoniake4 “Kimakopne, na iwa yale ŋidanbe, ŋine solaŋine

qeu seukeake, ŋo siluŋ ea wane ŋadino kine kinenatne umatne maine mi okanŋungei, ŋei yewaeŋane misuk kaet ŋuniake. 5 Na ŋei weku sikanŋunikale, eŋane yemo kaet ŋuniake, Anutu wanekaet ŋuniake, eŋe kepe sola qeki seukki, ea waneŋadino oŋa oŋa gerep sorao birakaki kesiakanezonom weneŋ ma gemaike. Na welekatne ŋidan-maile, eŋane kaet ŋuniake!

6 Naŋimde nigatne mete mane yewa wesi takitneetkeŋo mi qole okanmami me? Pakimo eŋanoŋine mane Anutuŋo eŋane mi nigetka okanmaike.7 Ŋo, ŋinane leweŋine zounane zaleine yemo modapotwareke, ea wane ŋine misuk kaet okangei,ŋinane leweŋineŋo yemo wawaine, naŋi nigatneeŋane lewetene yuankamaike!”

Yesu Eŋetine Ra Wakon Ra Wakon So BisopkaBisopka Ea Wane Don

8 “Koso mane ŋidanbe, mane eŋe ŋei ŋerepeŋane kaitko, naŋane eŋetne ra wakoniake, ŊeiWawainane Gipoleŋo yalewaka Anutu aŋelokouneeŋane kaiteno eŋetine ra wakoniake. 9Ŋo, ŋei maneeŋe ŋei ŋerep eŋane kaitko na bisop naniake, eŋeŊei Wawainane Gipoleŋo yalewaka Anutu aŋelok-oune eŋane kaiteno bisop kayake.

10 Ŋei mane eŋe Ŋei Wawainane Gipole donborikine olasike, eŋe Anutuŋo sot turuŋine qeliŋkaniget kayake, ŋo ŋei mane eŋe Asu Koboboine donborikine olasiake, eŋe Anutuŋo sot turuŋine yewami qeliŋka niget kayake.

11 Ŋo ŋaba eŋe ŋibu ari more, Yuda wane lewalewaŋ urumgo, me ware ware eŋano, me ŋei waomeŋano, dongo biraŋunbi, don daleo raikei ra moredere mezet misuk okanikei. 12 Naso yewao donraikei, yewamo Asu Koboboineŋo kito ŋiboniake.”

Ŋei Wesi Aboŋ Gorop Eŋane Don Saeŋine13Ŋei ŋerepmagu eŋane keueno ŋine ŋeimaneŋo

Yesu olale rake, “Kito ŋebo ŋebon, tatneŋo maga-sane mete zamot yewa bonep magemaike, ea wanege olatnom natne na matoke niniake.”

14 Yesuŋo olale rake, “Ŋeiwae, maŋo na ŋinanewano wanok ŋei bira nangane, ŋinano wano wanokurata maikale, me etke ŋirane aboŋ keuoka mapokeŋiponikale?” 15Pakiso eŋe koso takotke korop edanerake, “Deŋine nat nat potkei, so diamŋine ma more,kine kinenatne eawanebailalaŋmisuk okanikei, ŋeiaboŋ ŋine suaine ŋine gege togon ŋine yemo aboŋyewa ŋine mi marat kayake.”

16 Pakiso, Yesuŋo don saeŋine mane iwa yaleedange, “Ŋei aboŋine suainane kepe mane pake,yewao ŋara kine kine loutne suake. 17 Pakimo,ŋei wae eŋe oŋomka kieke more iwa yale wetkeke,‘Na ŋarane mosikalane matine mane mi metmaike,ea wane na daleo okanikale?’ 18 Yale ra morerake, ‘Na iwa yale okanikale, na ŋara urum maneyewa lalagewe ketki, koso suaine maikale. Mamore yewao ŋara so aboŋne natne weneŋ mosikale.19 Pakimo, na wetneŋo iwa yale raikale, ge aboŋkine kine korop pa ginmaike, koma zok loutneyewa wane rokop, ea wane ge mere zonom manom,ŋara ne more doku nenom, paki ea wane batneokannom!’ 20 Ŋo Anutuŋo yemo olale rake, ‘Ge ŋeiqelaŋine! Ukude ruo iwao ge seukkene, pakimo,aboŋ kine kineŋone iwo gume sakone, eamo maŋopeikeake?’ ”

21 Pakiso, don qoi qoino Yesuŋo rake, “Ŋei natnekepeo gemore, solaenane aboŋ kine kine zok loutneyalewa gume wa okanmami, ŋo Anutu wane kaitkokotoenane morian yemo mida.”

Anutu Detlukakei22 Pakiso, Yesuŋo dokoine edane rake, “Na iwa

yale wane ŋidanmaile, ŋine ŋaraŋo kaŋine qe-siŋkaki, gege me takot laplapŋo solaŋine kawetkamore gege, yewa wane dere mezet zok misukokanikei. 23 Ŋaraŋo wele mi okanmaike, gegeŋoyemo wele okanmaike. Takot laplapŋo wele miokanmaike, solaŋo yemo wele okanmaike. 24 Ŋinenaŋimde gawe onbi, eŋe ŋara mi ebot okanmami,me ŋara mau urumgo mi wa okanmaike, eŋe ŋaraurumene mida, so aboŋ kine kine mot mot waneurumene mida, ŋo siluŋ Anutuŋo ŋara gumeonokanmaike! Ŋei ŋerep ŋido naŋi yuan onmami.25Ŋinano ŋine mane maŋo dere mezet okangi paki,nasoine ma kiroroine more koma natne koso geariake? 26 Ŋine kine kine nigatne yalinane qekamore mo onoka wane kine kine natnane dere mezetokanmami? 27 Eki zubaine qapan salakkene zu-rak okanmami, yewa onbi, eŋe ŋaraenane uratainemi ma okanmami, me takot laplapene edomka miqetut okanmami, ŋo na ŋidanbe detpi! Solomon,Yuda ŋei waom suaine, eŋe takot laplappine kib-inerop bira geke, ŋo siluŋ eki qapan salakene kibimaep korop zurak okanmami, yaline mane mi birageke. 28 Touk zubaine iwa eŋe ukude yalewa zu-rakmaike, ŋo qaekino wamo buratke okanmaike,pakimo kitaremo, gerepko birau wa ze okanmaike.Touk yauwine yaline eŋe siluŋ Anutuŋo takotenebiraon okanmaike. Pakimo ŋinane takot laplap mima wakoniake ramami me? Yai, mali malipŋinenigagatne!

29 Ŋine ea wane zok wetŋine kopusutne motki,misuk raikei, onoka ŋara nekene, me onoka dokunekene. 30 Kepe iwa wane qelaŋ ŋei ŋerep gearimami, edo kine kine yalinane ra okanmami. Ŋinekine kine yalinane ŋaŋaemami, ea mo ŋinane Ma-gaŋineŋo mo detmaike, 31 ea wane turuŋine eamoŋine Anutu wane bango kine kine maine pamaike,ea wanewetŋine suainemotpi payake, pakimo ŋadoAnutuŋo kine kine iwa eamo boaŋ ŋiboniake.

Qeliwo Riwe Morian

Page 78: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 12:32 75 Luka 13:232 Lamakopne magu nigatne, ŋine misuk kaet

okangei, magaŋine eŋe eŋine bango kine kine qeliewe zonomine pamaike, ea mo ŋiboniakane batneokanmaike. 33 Ŋine aboŋ kine kineŋine yewa ŋeinatne ebonbi, eŋe wesi ŋibonikei, pakiso, wesiyewa mapoke, aboŋene midaine ea ebonikei. Pak-iso, ŋinŋine eamo wesi kite mane bara warakinemidaine, yewa maratkaikei, so qeliwo qoli zaliŋinegege togon, irima ŋosok mi kiti kitine, yewao ŋeiedo kobu mi maikei so zau edo kim ki barak miokanikei, yewa marat kaikei. 34 Qeliwo asu wanegege aboŋ pamaike, yewaoka naso baŋem wetŋinemotpi payake.”

Qelit Medep Wet Wisika Gege Eŋane Don35 “Ŋine ewekemore, laplapŋine ramukei, pakiso,

waroŋine togoleka abonbi ari kitoki, so kiwaŋinekiwakkei. 36 Pakiso, qelit medep edo suaineene eŋeŋei ŋerep etke meteetne aukeik wane ŋara soepsuaine mau wa okoramaike. Yewao ŋine qeligezinge sariki kaikei wane tomaka okanmami, ŋineyalewa okangei, eŋe sariki paki, madetko yatoki mo,dokoine eŋe eŋane madet ikopka lalaŋgei. 37 Ŋeisuaine yewa eŋe zinge sari more, qelit dokoineyewa ongi ewekemorewisikamesikei, pakimo, qelitmedep eŋe zok oi bakom okanikei! Na welekatneŋidanbe, eŋe laplapine ramu more waroine abongiari kitokimo, qelit dokoine edangi, ŋara zakeo sarimesikei, pakimo oŋom ŋara gumeoniake. 38 Eŋeruo banino me kepe qaeqaewo sari more ongi, qelitdokoine eŋe ewekemore wisika gekei, eŋe oi bakomzok okanikei! 39So iwa weneŋ desikei, ŋei manematmane wane welaine, eŋe kobu mama ŋei maneŋosariakane nasoine mo detmaike, pakimo matinanediamine maki kobu mama ŋei yewaŋo eŋane matkoto mi ra barake wayake. 40 Pakimo ea wane ŋineyalewaka ewekkei, onoka wane, Ŋei WawainaneGipole nasomaneo ŋine raikei, ‘Eŋemi sariake,’ yalera more mi detkau, eŋe baŋ sariake.”

Qelit Medep Aŋa Tewe Tewek Me Aŋa Bira Wira41 Petoroŋo rake, “Waom, ge don saeŋine iwa

ŋeneka ŋedanmaine, me ge ŋei ŋerep koropzeŋedanmaine?”

42 Rakiso, Waomŋo rake, “Qelit ŋei aŋa tewetewekinerop so dereretine maine yewa ma? Qelitŋei yewa eŋe suaineineŋo ware ware birakaki,dokoine natne yewa wareoniake, so naso kutnokaŋaraene matoke eboniake. 43 Suaineine eŋe zingesari more kaki, qelit ŋeiine eŋe urataine make,yalewaka maki kaki paki olatki, eŋe oi bakominesuaine okaniake! 44Nawelekatne ŋidanbe detpi. Ŋeisuaine yewa eŋe qelit ŋeiine ea ware ware suainebirakaki aboŋ kine kineine wareake. 45Ŋo, qelit ŋeiwane wetineŋo yemo iwa yale wetkeake, ‘Suaineneeŋe ikopka mi sariake, eŋe naso kiroine ge more,mo boaŋ sariake.’ Yale raki paki, kieke qelit ŋeinatne engu more, ŋerep weneŋ enguyake, engumore ŋara neake, so doku togole nemore qelaŋ dereqeake. 46Yale okane gekimo, nasomaneo ŋei suaineyewa eŋe koso zinge sariake. Qelit mama eŋaneware ware yewa eŋe suaineine naso dango sariake,ea mo mi detmaike, so mi tomaka okanmaike, eŋenigetkaki, qewoloŋ gegeki, suaine eŋe ikopka lotke

more, tiŋ tuŋ kitare aŋa bira wira eŋane keuenobirakaki eŋerop wikile suaine geake.

47 Qelit mama eŋane ware ware mane eŋesuaineineŋo kine kine mayakane olatmaike, yewamo detmaike, ŋo mi eweke more, suaineineŋookaniakane me mayakane ramaike, yewamo miokan okanmaike, eŋe aŋaine biramaikane kumu-nam suaineŋo qe more makoboeyake. 48 Ŋo qelitmama eŋane ware ware mane eŋe suainane dondere ŋaŋae more qewoloŋgi, kumunam suaineŋoqeqe wane rokop, ŋo siluŋ nigatneŋo qe moremakoboe kayake. Ŋei mane eŋe kine kine maneropyoboneka man maneo, yemo eŋe weleine yobonekamaingeake.”

Yesu Wane Uratao Ŋei Ŋerep Poripkekei49 “Na kepeo gerep puanbe zeakane ketkole,

pakimo na gerep yewa esatka lawe zeakane qomnezok nanmaike! 50Na doku mane tauketane raraine,ŋo mi tauwe paki, wetne umaremaike. 51 Ŋinenaŋane wetke ramami, na kepeo peam ma wakoni-ake ketkole? Na ŋidanbe, peam mida, na ŋei ŋerepma poripone wakongalane ketkole, 52 ea wane nasoiwao kiekke more, iwa yale wakoniake, ŋei ŋerepmete mane, matene weku pamami, eŋe poripkekei.Poripkemore karewewa edo etkewaŋaba osikei. Ŋoetke wa eto karewe wa ŋaba ongeik 53Magakopeneedo gipolekopene ŋabaonikei, ŋo gipolekopene edomagakopene ŋabaonikei. Nagakopene eŋe bora-sokopene ŋabaongei. Sele ŋerep eŋe atolekopeneŋaba onikei, ŋo atolekopene eŋe sele ŋerep ŋabaonikei.”

Masi Mane Mo Wakonbe Raki Naso Detlukene54 Yesu eŋe yale waka ŋei ŋerep takotke edane

rake, “Ŋine kezoŋ kau, kepe deine ketmaike okenkasaki esatka, ra okanmami, ‘Koya mo qeakane okan-maike,’ rauso, koya eŋe qe okanmaike. 55 Ŋo detpi,momo suaine raiwoken ŋine sariki, dere more raokanmami, kepemogereweakane okanmaike, rausokaiwe sirik okanmaike. 56 Isi welakoune! Ŋine kepeoso qeliwo masi daleo wakonmaike, ea wane kine eamomaine detmami, ŋo, ukude naso iwa gemaine, eawane kine mo onoka wane mi detluk okanmami?”

Ŋei Mane Mulap Urumgo Biraganbe Rakiso EŋeropDon Au Makoboekeik

57 “Ŋine onoka wane ŋidomka mi detluke more,numa koboine ma wesakmamik? 58 Ŋei maneeŋe dongo biraganiakane geuki arikeik, numao arimore, ŋei yewa olatnom ŋitomka esat mida donsot yewa auye ra makoboekeik. Pakiso, eŋe wanowanok ŋei wane kaitko misuk geu arikiso, oŋotebe ŋei wane metino biragangi, tebe ŋeiŋo mulapurumgo biraganiake. 59 Pakimo, na golatpe, ge mu-lap urumgo ŋine esatka mi sakesikene. Ge yewakamere more, sotaŋone korop suaine so nigatne yewaweneŋ makok warenom, qoekika sakesikene.”

13Wet Mi Mainge More Seukwarkene

1 Naso yewao, ŋei ŋerep natne yewa gekoi, eŋePilatŋo, Galili ŋei natne Anutu wane soe soepmire geuso enguke, ea wane don kisi Yesu olatkoi.2 Pakiso Yesuŋo dere more edane rake, “Galili ŋei

Page 79: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 13:3 76 Luka 13:34eŋe numa yalewa oken seukkoi, ea wane ŋine iwayalewetkemami, Galili ŋei iwa eŋane soteneŋoGaliliŋei natne korop eŋane sotene yuankamaike? 3 Yalemidakaka! Na ŋidanmaile, ŋine wetŋine maingemore sot turuŋŋine yewa mi ŋadekkaikeiwo, yemoeŋe okangoi, yale ŋine korop seukwarekei. 4 Ŋoŋei 18, mokaka Siloam matko mat mane kiroroineyewaŋo dumene ket enguke, ea wane ŋine wetkeraikeiŋo, ŋei yewa eŋane sot turuŋeneŋo ŋei ŋerepnatne Yerusalem gemami, eŋane sot turuŋ yuanka-maike? 5 Yale mida! Na ŋidanlukmaile, ŋinewetŋine maingeu paki, borikine ŋine yewa ŋadekkaikeiwo, yemo eŋe okangoi, yale ŋine korop seuk-warekei.”

Eki Mane Wele Midaine Ea Wane Don Rokop6 Pakiso, Yesuŋo don rokop iwa yale edange,

“Ŋei maneŋo wain euine kotino eki mane pik motkisuake, pakimo eŋe ari wele wane kaki mane miqeke. 7 Pakiso, eŋe eu wane urata mama ŋei eŋeolale rake, ‘Kanom, na koma karewe iwa sari more,kawe pik eki iwaŋo wele mane mi qeki wele wanezuaŋgewe borike, kitonom ketkep! Eŋe onoka waneokora more kepe kelokine yaup wane waraŋ ware-maike?’ 8Rakiso, euwarewareŋo olale rake, ‘Suaine,qeliŋkanom, eŋineka koma weku iwa okorakki, nakino lom ma lolikewe pakimo, wele qeakane bu-lamakau kaeneŋo lom yewa more more somekale.9 Pakimo, pik eki yewa eŋe koma weku ea wanekotino wele manerop maine qeake, ŋo wele miqeakeo, yemo ge maine kitonom kesiake.’ ”

Yesuŋo Qezarek naso Ŋerep Mane Ma Menaŋkake.10 Qezarek naso maneo, Yesuŋo Yuda wane lewa

lewaŋ urumgo edange. 11 Ŋerep mane yewa metke,eŋe asu qotkoinŋo kotino ket more ma pelekkaki,zomainerop okane geki koma 18 okange, yalinaneromone setne qoukki maine koboine wie mi okoraokange. 12 Yesuŋo ŋerep ea kaki paki ora morerake, “Ŋerep, zomaŋone mo midamaike!” 13 Yaleraki pakiso, metine ŋerep wane lewino motkiso,esatkamde ŋerep eŋe romone koboeki, wie moreAnutu bakomine kitoke.

14 Yesuŋo qezarek nasoo ŋerep yewa mamenaŋkake, ea wane Yuda wane lewa lewaŋurum wane ware ware, maneŋo sotine osiki aŋageboka more ŋei ŋerep edane rake, “Kaiwe uratamama 6 pamaike, yewao ŋene urata maine maokanmaine, wane naso yewao yemomaine sariu, mamenaŋŋuniake, ŋo qezarek naso yemo misusuk!”

15 Rakiso, Waomŋo don iwa yale olatke, “Ŋineisi ŋei nau! Ŋinano ŋine maneŋo qezarek na-soo oŋo siluŋ bulamakau me donkiine sengo ŋinemaine siwotka more, ma saket more ma ari dokugumekayake. 16 Ŋo ŋerep iwa yemo Abraham waneŋaboine Satanŋo mulapŋo wokomkaki koma 18metmaŋki, mulap yewa maine noŋo qezarek nasoomi siwot kaikale me?” 17 Yesuŋo don turuŋineedange, yewaŋo ŋabakoune zok enguki gamu on-wareke, ŋo ŋei ŋerep wele korop, eŋe yemo Yesuŋomasi kine kine weku mane maki kakoi, ea wanewetene menaŋge.

Nemuyap Woune Ea Wane Don Rokop Edange18 Yesuŋo qesone rake, “Anutu eŋe dalino ware-

maike, gege togon wane numa yewa tanikine

dalino? Na onokakao rokop don mosikale? 19 Eŋeyemo nemuyap woune nigagatne yale, ŋei maneŋowoune yewa ma more, ma ari romoino motki, merewiri sua wa more eki suaine okange, pakimo naŋieŋe qoginane kutno matene ma okanmami.”

Yis Wane Don Rokop20 Yesuŋo koso manerop qesonone rake, “Anu-

tuŋo dalino waremaike, yewa wane gege togonwane numa na onakakao rokop mosikale? 21 Eayemo yis yale, ŋerep maneŋo yis nigatne yewa mamore, palauarop suaine liwage motki, mere moresua piwiwige waki, bret mit okanmaike.”

Madet Qeka Qekaine22 Yesu eŋe ari more, mat suaino so mat ni-

gatno ŋei ŋerep don kito ebonma ebonma arimage, Yerusalem matko ariakane arike. 23 Arikiso,ŋei maneŋo qesonkake, “Suaine, ŋei ŋerep wekuwekuŋo mane qeliwo waikei me?”

24 Yesuŋo dere more edane rake, “Ŋine sorinborin okane togole more, gege togon madet qekaqekainoka wakesikei, onokawane na ŋidanmaile,ŋei ŋerep loutneŋo waketkei wane soringekei, ŋosiluŋ mi wakesikei, natne ŋaŋaekei. 25 Gege togonmatpae wane welaine eŋe boaŋ wie more madetlegeake. Pakimo, ŋine mat ŋadino okora kiekemadetko quŋ quŋ kito more raikei, ‘Suaine, madetlalagenom uŋem!’ Raumo, eŋe boaŋ ŋidane rayake,‘Na ŋine mi detŋunmaile, ŋine dia ŋine sarimami!’26 Rakimo, ŋine koso olale raikei, ‘Ŋene ŋara sodoku gerop weneŋ mere nekone, ge ŋenane matkodon kito ŋebongone!’ 27 Pakimo, eŋe koso maneropŋidane rayake, ‘Na ŋaŋaeŋunmaile, wie ariwareu!Ŋine korop borikine mama nau!’ 28 Eŋe ŋine qeinatmat ŋadino esopŋungi ket more, wetŋine koya sakikuasuruk suaine aroke more, ŋet warik warik kiokorau paki, potpi waki onbi, Abraham, Isak, Yakopso Anutu wane qelit ŋei propet korop weti qeliwoAnutuŋo qeli gege togonmawakonwareke, ea wanekotine mesikei! 29 Pakimo, ŋei ŋerep korop boaŋsariwarekei, natne kepe sasainoken ŋine natne kepeketmaikeoken ŋine. Sariware more, Anutuŋo kinekine wekumane ma wakonwareke, ea wane kotinozakeo mere nene maep nekei. 30 Pakimo, naso iwaoŋei ŋerep kepeo ŋado kitomami, eŋe qeliwo lewinealakangei, ŋo lewine kepeo alakanmami, eŋe qeliwoŋado kitokei.”

Yesuŋo Yerusalem Mat Wane Arokke31 Naso weku yewaoka, Anutu wane papa togon

welaine ŋei, Parisi natne Yesu wano sari more olalerakoi, “Ge mat iwa qelige, mat maneo ikop arinom,Herot eŋe gekuki seukkenane okanmaike.”

32 Yesuŋo edane rake, “Ŋine ari kasi borikinezubaine isisine, Herot yewa iwa yale olatpi, ‘Det-maine, na ukude so qaeki asu qotkoine esoponbesaket ariu, zoma enerop yewa ma menaŋonmaile,ŋo qene kaiwe mama kareweo yemo uratane maweqoeake.’ 33 Na siluŋ ukude, qaeki so qene yemomo ea numane arikale, eŋe Anutu wane qelit ŋeimane mat natneo maine mi qekoi, mida! Eŋe siluŋYerusalem matko weku yemo qeu seukeake.

34 O, Yerusalem welaine! O, Yerusalem welaine!Ŋine Anutu wane qelit ŋei engu more, ŋinano bi-raongi yewa weneŋ wesiŋo engu waremami! Naso

Page 80: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 13:35 77 Luka 14:29

loutne na meteneŋo motpe ŋei ŋerewekopŋine ko-raut ŋunikalane okangole. Tiak ŋerepŋo medewek-oune qimgimineŋo mapulake motki korautonge,yale na qimgiminane bango met okanmami, naŋine koraut onikalane, ŋo ŋine ea wane bauŋinewake. 35 Detmami! Anutuŋo matŋine mo komukomune qeliŋkayake, na ŋidanbe, ŋine koso na minanikei, ge mage naso mane bomileki, yewao ŋineiwa yale raikei, ‘Waomwane tungo sarimaikane, eŋeAnutuŋo mosopkakep!’ ”

14Yesuŋo Ŋei Mane Kie Mete Sua Sua Okankake Yewa

Ma Menaŋkake1 Qezarek naso maneo, Yesuŋo Parisi ŋetne mane

wane matko ŋara neakane arike, pakiso ŋei ŋerepeŋe Yesu wane diamine seleleine makoi. 2 Pakisoŋei mane kie mete sua sua okankake, yewa eŋeYesu wane osino sarike. 3 Sarikiso, Yesuŋo ŋei waekaki paki, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi soSkribe qesonone rake, “Ŋenze ra rokop don yewaŋomaine detŋongi, qezarek nasoo ŋei ŋerep zomaropma menaŋ onikene me mida?”

4 Ŋo eŋe dan mane mi rakoi, pakiso Yesu eŋeŋei wa metino ma menaŋkaki, pakiso biraki arike.5 Pakiso, eŋe edane rake, “Ŋinano ŋine mane eŋegipole me bulamakauine mane doku lomgo qezareknasoo kesiake, pakimo ŋine qezarek nasoo wanemaine ikopka mi ma birau sayake me?”

6 Don ea wane yalewaka turuŋine eŋe ewekemore, maine mi mainge olatkoi, eŋe ŋaŋaekoi.

Sola Wawa Mi Okane More Ketkele Gekene7 Yesu eŋe ongi, ŋei natne eŋe ŋara zakeo ŋara

nekei wane sari metmet maine lewine yewaka no-gane mesikei wane okanbi, Yesuŋo one more donrokop mane iwa korop kito more edange, 8 “Ŋeimaneŋoŋei ŋerep etkemeteetne aukeikwane okan-bik newanŋungi eŋane zakeo ŋara nekei wane,ari more met met maine lewine metmaike, yewaomisuk mesikene. Qeŋ welaineŋo geŋane wawaineŋei wele mane mo weneŋ newankake. 9 Pakimo,baŋ welaine ŋara zake ŋirit narek newanŋurike,eŋe sariki pakimo geŋane iwa yale rayake, ‘Metmetmaine lewine iwa mo ŋei wele wawaine iwa oŋometkep.’ Pakimo, ge gamu maratkanom, pakimometmet ketkele, yewao ketmesikene. 10Ge epa kebuwelaineŋo newangangi, ari more metmet wawainomesikenane, turuŋine ea mo ge metmet ketkeleyewao mesikene. Pakimo, kebu welaineŋo geŋanosariki paki rayake, ‘Iwa sanom kimane sa more met-met maine iwao metnom.’ yewaŋo yemo geŋanobakom suaine lobo natne eŋane kaiteno wakoni-ake. 11 Ŋei mane eŋe oŋomka eŋetine mawaki,yemo Anutuŋo maket birakayake, ŋo ŋei mane eŋeoŋomka eŋetinemaketki, ketkele det nagumaike, eawane Anutuŋo mawa birakayake.”

12 Pakiso, Yesuŋo waom ŋei kebu welaine ea olalerake, “Ge kepe oŋa bango me rarapko ŋara newanonikenane okane more, geŋone kimakopŋone, ŋontatŋone, weŋem sotawekopŋone me ŋei aboŋenesuaine, yewa korop misuk newanonikene. Onokawane eŋe baŋ turuŋine yalewaka newanganikei, eŋeyalewa oken okanemore, kine kine ebonnom nekoi,

ea wane turuŋine makoke ginikei. 13 Ge epa waommanom paki, yemo ŋei ŋerep wanap, aboŋenemidaine, mat popokine, kie wawetene qoi qoineso deene pilik pilikine yewa tebaongene. 14 PakiAnutuŋo ge baŋ mosopganiake, onoka wane ŋeiyaleineŋo maine mi qoleganikei, ea wane turuŋineyemo baŋ ŋei koboine seu seuo ŋine wiekei, nasoyewao Anutuŋo qoleganiake.”

Epa Waom Suaine Ea Wane Don Rokop15 Ŋei mane ŋara zakeo mere ŋara weneŋ nekoi,

oŋo don iwa detki paki, Yesu olale rake, “Ŋei ŋerepeŋe Anutu wane gege togon mat ma wakonge pa-maike, ea wane kotino mere ŋara zakeo nekei, eŋewet pesek manerop desikei!”

16 Pakiso, Yesuŋo olatke, “Ŋei maneŋo epa waomsuaine maki paki ŋei ŋerep loutne newanonge.17Epa waom nekei wane naso mo bomilekiso, waomwelaineŋo qelit mamaine mane talekaki ari ŋeiŋerep edane rake, ‘Sariu, ŋara kine kine mo zakeopamaike!’ 18 Yale ra edangi, eŋe korop mode modedon weku weku rakoi. Ŋei maneŋo qelit mamaolale rake, ‘Na kepe mane qolile, ea wane na mainemi arikale, na ari kepe qolile yewa kaikale, siluŋdetnom misuk boriake.’ 19 Pakiso, maneŋo olalerake, ‘Na bulamakau 10 qolile, ea wane ari liwekoneonikale, na maine mi arikale. Ge siluŋ misukdetnom boriake.’ 20 Pakiso, maneŋo wamo olalerake, ‘Na ŋerep musele mele, ea wane na maine miarikale. Ge siluŋ misuk detnom boriake.’

21Pakiso qelitmama eŋe zinge arimore suaineineyewa korop olatwareke, pakiso matpae wane we-laine eŋe sotine osiki, qelit mamaine olale rake,‘Ge mat iwa wane kotino numa suaino so nigatnoikopka lolike ari, ŋei ŋerep wesi aboŋene midaine,mat popokine, kie meteene seu seune so deene pilikpilikine yewa ebunom sariwareu!’ 22 Mi azongisoqelit mamaŋo zinge sari more rake, ‘Suaine, nageŋane don teweke mo okanwarile, ŋo siluŋ metmet sotakine yaup pamaike.’ 23 Pakiso, suaineŋoqelit mamaine olale rake, ‘Ge numa suaino ari moreeu wane sen pamaike, yewa mogare ari ŋei ŋerepebunom, sari naŋane mat watke warekei. 24Na iwayale ŋedanmaile, ŋei wa newanongole, eŋano ŋinekoropŋo naŋane ŋara yewa mi nekei!’ ”

Ŋene Detluke More Yesu Ŋadino Mogare Arikene25 Ŋei ŋerep magu suaineŋo Yesu ŋadino mogare

arikoi, pakimo Yesuŋo zinge edane rake, 26 “Ŋeimaneŋo na mogat naniakane ramaike, eŋe naŋanesimile alakane detka more, eŋine simileine ea miŋabakayake, eŋe yale okangi paki, naga magaine,ŋanom medewekoune, ŋon tarekoune so kiarok-oune eŋane gegeinane simile maine dere more soeŋine simile detkayake, paki naŋano sariake, eŋenaŋane medep maine mi okaniake. 27 Ŋei maneeŋe kaiwe baŋem kibeŋ qabeŋine ea wane wikilemi dere teweke, naŋane ŋadenomogatnane sariake,eŋe naŋane medep mi okaniake.

28 Ŋo ŋinano ŋine mane eŋe mat kiroroine manema mayakane wetkeake, eŋe mikepka pese merelewine darapŋo kitasiake, ea wane wesi so zaleinema wakoniake, paki eŋe kayake, wesi maine matyewa maki qoeakane rokop okanmaike. 29 Ŋoeŋe mikepka yale mi okane more, ŋado bosiŋ

Page 81: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 14:30 78 Luka 15:29motki qoeka, eamo mat yewa maine mi makiqoeke, pakimo ŋei loutneŋo kau paki tenikkaikei.30Pakimo, iwa yale raikei, ‘Ŋei iwa eŋematpae kiekemake, ŋo maine mi maki qoemaike!’

31 Ŋei waom mane eŋe kawali ŋeikoune 10, 000yalewa, ŋo ŋei waom mane eŋe kawali ŋeikoune20,000, edo engukeiwane sariu, ŋei waomba kawaliŋeikoune 10, 000 ka, eŋe mikepka pese mere deremakoboeake, eŋe maine togole more, ŋei waommane kawali ŋeikoune 20, 000 yewa engu esoponi-ake, me mida. 32 Ŋo eŋe kaki mi kopkeakeo, yemoeŋe ŋei waom mane eŋine so kawali ŋeikoune eŋeqei abaran gemami wane, eŋe qelit mane raongiari ŋei waom mane olatpi ere qedugu more, peamwane done qesonkaki aukeik.” 33 Yesuŋo takotkeraki qoeke, “Rokop yalewaka ŋinano ŋine maneŋoaboŋ kine kineine mi ŋadekka wareakeŋo naŋanemedep mi geake.”

Soli Zonomine Midaine34 “Soli eŋe kine kine maine, ŋo eŋe koso simile

midaine okaniake, ea mo daleo okanemore, maŋemeŋe koso similerop okaniake, 35 soli yalineŋo euokepe kelokine mosiakane mi qakane, so bulamakaukaenerop maine mi qeturaŋgene, ea kepe wanekelokine mosiakane mi qakane, ŋene yeine qakŋemnumao ari okanmaike, ŋei mane eŋe ketneropŋodon iwa wane kine desiake!”

15Lama Siuk Siukinane Don Rokop

1Nasomaneo takis mama so borikinemama lout-neŋo Yesu wane don desikei wane sarikoi. 2 Pakiso,Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi so Skribe eŋekieke more detpi boriki, Yesu wane rakoi, “Ŋei iwaeŋe borikine mama kima okanon okanmaike, soeŋerop weneŋ mere ŋara ne okanmaike!” 3 Pakimo,ea wane Yesuŋo don rokop mane iwa yale edange,

4 “Ŋinano ŋine mane eŋe lamakoune 100 oko-rakei, pakimo yewa ŋine weku siukeake, siukkimo,lama welaine eŋe daleo okaniake? Eŋe qeliŋongi,lama 99 yewa ŋaraene ne okorau mo, eŋine lamawamane siukike, ea wane zuage ari magemaratkayake.5 Maratkayake, naso yewao welaine eŋe zok wetpesek suaine dere more lamaine yewa ma birakiwokine kutno wayake. 6Wakimo, teweke matko maariake, ariki paki, kimakoune so matkoune edorakisari lewageu edane rayake, ‘Na wet pesek suainedetmaile, lamane siukkeo ŋine koso maratkamaile,ea wane ŋene bakom kitoŋem!’ 7Na ŋidanbe detpi,rokop yalewaka weti qeliwo eŋe bakom okanikei,yemoŋei 99, eŋemenaŋgoi, ŋowetene zokmimain-gelukkei. Ŋo siluŋ borikine mama wekukurapŋowetne maingemaike, yemo oi bakom suaine wetiqeliwo wakoniake.

Wesi Siu Siukine Ea Wane Don Saeŋine8 “Me ŋerep maneŋo wesi setne 10 ma geake,

yewa ŋine weku siukki mo, ŋereppae eŋe daleookaniake? Eŋe kiwa kiwakki lawekimo qelaŋangomaine sino kitoki paki, yewao yewao kaululke zuageari maratkayake. 9 Maratka more, kimakoune somatkoune edoraki sari lewageu edane rayake, ‘Nawetne zok pesemaike, wesine setneweku siukike, eamo marat kamaile, ea wane ŋene bakom kitoŋem!’

10 Na ŋidanbe detpi, rokop yale waka Anutu waneaŋelokoune eŋe borikine mama wekukuŋo wetnemaingeki, oi bakom suaine okanikei.”

Medep Mane Magaine Qeliŋka More Arike Ea WaneDon Kisi

11 Yesu eŋe koso takotke more rake, “Ŋei maneeŋe gipoletkine etke gekoik. 12 Gipole nigatneŋomagaine olale rake, ‘Magak, wesi aboŋba naŋanebiŋek, yewa ukudemapoke ninnom.’ Rakiso ŋei waeeŋe wesi aboŋ yewa keuoka mapoke gipole nigatneea mane mange. 13 Kaiwe urata mama ewekinemere, so gipole nigatne eŋe kine kine kakiine natneyewa matoke qolewareke, pakiso wesiine yewa maso matine ea qelige, so kepe mane abaran yewaoari geke. Ge more wawaine okane more, wesiyewa korop qakki ariwareke. 14 Ari mage midalelemaike, rakimo kepe wa geke, yewao bodi kakapasuaine wakone, kepe mat yewa rokopke pake, pak-iso medeppae eŋe mo ea wesi aboŋine midainemetke. 15 Mere ari kepe mat yewa wane welaineŋei mane eŋano urata mayakane wakonge. Pakiso,ŋeiwaeŋo birakaki ari berek sengo berewekounewareonge. 16 Berek eŋe bese wane solaine neu,ŋei eŋe yalewaka bese wane solaine yewa neakanewekemaŋke, ŋo ŋei maneŋo ŋara mane mi mangineke. 17 Ŋado wetine lotkeki, detwareki paki rake,‘Maganane urata mama ŋeikoune korop, eŋe ŋarazok suaine neu ŋatene qemaike, ŋo na iwa merezok ŋara wane seukmaile, 18 ea wane na baŋ wiemore maganano ariwe paki olale raikale, Magak, naborikine mawe, Anutu ŋabakamaike, so ge weneŋŋaba ganmaike, 19 na ŋei maine mida, ea wanege naŋane giponne misuk raikene, ge urata mamaŋeiŋone yale biranannom gekale.’ 20 Yale raki pak-iso, wie more magainano zinge arike.

Ari mat osino osino raki, magaineŋo mo potkiariki kake, ka more wet borikŋo kotino watkeki,biririke ari meterekine biraki ariki, gipole masatkamore lulukike. 21Pakiso gipoleŋo olatke, ‘Magak, naborikine mawe, Anutu ŋabakamaike, so ge weneŋŋabaganmaike, ea wane na koso geŋane giponŋonemisuk norakene.’ 22Ŋo magaineŋo yemo qelit ŋeik-oune edoraki sariu edane rake, ‘Ikop ariu! Ari naewoŋine takot musele kiroine mane ma sari, birakauketkep. Sometino siliwa zale mane birau wetekimo,kieretkino kie tabe weneŋ birau wakep. 23 Pakimo,ari bulamakau medeune mane kelokinerop yewaqe more mitpi, epa waom ma neŋem paki, bakomkitoŋem! 24Medep iwa eŋe mo seukkeo ŋine, kososiluŋ marat kamaine.’ Yale ra edangiso, epa waomma neso, oi bakom kieke okangoi.

25 Gipole suaine eŋe naso yewao euo geke, yewaoŋine koso zinge sari mat osino okora, eŋet sowagom yewa detke. 26 Dere more qelit ŋei maneoraki sariki qesonka rake, ‘Iwa daleo okanmami?’27 Qelit ŋeiŋo olale rake, ‘Geŋane ŋonŋone momatko zinge sarike, pakimo magaŋoneŋo bula-makau medeune kelokinerop mane qemaike, gipolekine kinemaneŋomimatalikake, maineka sarike, eawane, magaŋitneŋo raki okanmami,’

28 Tatine suaine eŋe sotine osiki mat koto miwake, pakiso magaineŋo saket more, mat kotowayakane wetkelik kake. 29Ŋo gipoleŋo yemo doneturuŋine olale rake, ‘Detnom, na koma loutne urata

Page 82: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 15:30 79 Luka 16:26ŋei yauwine yale qelitŋone qe sarikole, donŋonemane mi qekole, ge onokaka mane ningone? Genoniŋ mida mane mi ninnom qe more kimakopneeŋerop epa waom ma neŋem paki, oi bakom okan-gone, midakaka! 30 Ŋo giponŋone iwa eŋe yemowesi aboŋŋone korop yewa wenip ŋerep eŋerop gemore, mataliwareki mida leleki, koso zinge matkosarikimo, ge bulamakaumedeune kelokinerop yewaeŋane qemaine!’ 31Yale rakimo, magaineŋo maingeolale rake, ‘Giponne, ge yemo naso baŋem naropiwa ge okanmaine, yalinane mo kine kine naŋanopamaike, eamo geŋane okanmaike, 32ŋo ŋene yemoepa waom ma neŋem paki oi bakom okanikene,ŋonŋone mo seukeo ŋine, koso siluŋ wisikaemaike,eŋe mo siukkeo ŋine, koso siluŋ wakongi maratkamaine.’ ”

16Wesi Aboŋ Ware Ware Borikine Eŋane Don Rokop

1 Yesuŋo don mane iwa yale dokoine edange,“Baliŋa ŋei mane geke, eŋe eŋane wesi aboŋ warewareine mane geke, pakimo ŋei natne eŋe bal-iŋa ŋei wano sari ware ware wane solaino donqe more rakoi, ‘Ware wareŋoneŋo wesiŋone momatali waremaike.’ 2Rau dereso, baliŋa ŋei waomŋoware warewa oraki sariki qesonka rake, ‘Daleowane geŋane don iwa detmaile? Ge ari naŋaneaboŋ geŋane meto pamaike, yewa wane zaleinekorop dapot warekene, ge koso naŋane ware waremane mi gekene.’ 3 Pakiso ware ware wa eŋe iwayale wetkeke, ‘Suainene eŋe mo ware ware urataoŋine esopnaniake, na daleo okanikale? Na seremaine mi kitomaile, na ŋei ŋerep natne ŋara wesimeŋen onikalane gamu nanmaike. 4 Na detmaile,na siluŋ naso iwao kimakopne qesiŋonikale, eawane waomne eŋe na esop naniake, ŋo naŋanekimakopne eŋe na maine qesiŋnankei.

5 Eŋe yale dere more urata ŋei kimakouneedora more, suaineinane sotaene eŋano pake, yewaedorki, eŋano sarikoi, mane eŋe alakane sariki, eŋeŋei alakane sarike, qesonka rake, ‘Ge naŋane waom-nano sotaŋone darap qolekene?’ 6 ‘Eŋemainge rake,‘Na sotne kelok mitmit 100 dram qolekale.’ Wareware eŋe olatke, ‘Sotaŋone papia iwa mo qeu pake,ge ma mere 50 dram qekene.’ 7 Pakiso eŋe ŋeimane qesonka rake, ‘So, ge sotaŋone darap?’ Eŋemainge rake, ‘Na sotanewan(1) tausen kaura betwitwoune.’ Ware ware eŋe olatke, ‘Sotaŋone papia iwapake, ge 8 handret kaura bet qekene.’

8 Kine kine ea wakonge, ea ŋei waom eŋe deremore ware ware wane masi isisine ka more, eweinekitoke. Kine yewa onoka wane, kepe ŋei ŋerep eŋekepe wane wesi aboŋ urata detlukonmami, so edoŋine ŋei ŋerep qelaŋane ŋine qelaŋan wane uratamogare mamami, edo yewa yuanŋunmami.”

9 Pakiso, Yesu eŋe takotke edange, “Na weneŋŋidanmaile, ŋine kepe wane wesi aboŋ ŋineŋo ŋeiŋerep ketkele qesiŋonikei, boaŋ wesi aboŋŋine easiukeake, naso yewao Anutuŋo ŋine qeli gege to-gongo mauluk ŋuniake. 10 Ŋei maneŋo kine kineyauwine koboboine ma gemaikeo, eŋe kine kinesuaine koboboine ma geake. Ŋei maneŋo kine kinenigatne isisine ma gemaikeo, eŋe kine kine suainemasi isisine ma geake. 11 Ŋine kepo wesi aboŋ

mi wareluk kamamiwo, ŋine qeli wane aboŋ welemi warelukkaikei. 12 Pakiso, ŋine ŋei mane waneaboŋ mi wareluk kaikeiwo, Anutuŋo ŋinane biŋekmi ŋiboniake.

13 Ŋei maneŋo ŋei suaine etke erane qelit qeqeuratamainemimayake, eŋe ŋei mane qaisikkayake,ŋo mane wane maine siminkayake. Eŋe ŋei wekumogatkayake, ŋo mane ea detki, ŋei yauwine oka-niake. Ŋine Anutu so wesi aboŋ ea maine mi mogatosikei.”

Yesu Eŋe Don Kine Kine Ra Qelaŋange14 Pakimo, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi,

eŋe don ea dere more Yesu wane tenikkakoi, eawane eŋe kepe wane wesi ea wane zok maneropsiminonge, 15 ŋo Yesuŋo edange, “Ŋine ŋei ŋerepkaiteno kine kine koboine mamami, ŋo Anutu eŋeŋinane wet dereretŋine detlukmaike. Ŋei ŋerepeŋe kine kine one more, weku mane detmami, ŋoAnutuŋo kine kine ea yemo onemore detki yauwineokan okanmaike.

16 “Ra rokop don kine kine Moseŋo qeke, so kinekine Anutu wane qelit ŋei edo qekoi, ea pa sarimageki Yohane wane naso bomileke, Yohane dokutau tau nasoine bomileki sari lotkeke, naso yewaoYohaneŋoAnutuŋodalinewaremaike so eŋane gegetogon numa, so qeli ewe zonom ea wane biŋek donra qelaŋange, so ŋei ŋerep koropŋo Anutu wanegege togon numa togogole soringe wakesikei waneokanmami so natneŋo mo waket warekoi. 17 Ŋoqeli so kepe siukeikwo, Mose wane ra rokop donnigatnemde mane mi siukeake.

18 “Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋka more, ŋerepmane mayake, eŋe sotine maratkayake, so ŋerepmaneŋo eŋe ŋaone qeliŋka more, ari ŋei manemayakeo, eŋe sot maratkayake.

Ŋei Aboŋine Suaine So Lazarus Erane Don Kisi19 “Naso maneo, ŋei waom wesi aboŋine

suaineropŋo geke, eŋe takot laplapine weku manekibinerop. Eŋe epa waom ma kaiwe baŋem metmageke. 20Naso yewao, ŋei mane aboŋine midaine,kubetenerop geke. Ŋei ea eŋetine Lazarus, eŋeŋei aboŋine suainane mat wane aŋaine pa mageke.21 Eŋe ŋei aboŋine suainane ŋara sisine neyakanesimile dere pa mageke metki, so kasi eŋe sari moreLazarus wane kubet soŋine bozeka maŋkoi.

22 “Pakiso ŋei aboŋine midaine eŋe seukki, soaŋelo edo ŋei ea tewekka wa more, qeli wane epawaom pamaikeo, Abraham wane wazaino birakaumetke. Ŋo ŋei aboŋine suaine eŋe seukki, so ki-makoune dukkau, eŋe ari 23 gerep sorao ket oko-rake. Yewao eŋe wikile suaine dere more, deinepotki waki Abraham wane wazaino Lazarus metkikake. 24 Ea wane eŋe Abraham boka ora olale rake,‘Magane, Abraham, ge naŋane wetŋone borikep! GeLazarus birakanom, eŋe zoliwineŋo doku qe moresari naŋane belakamne uakayakeo, na siluŋ zonomnigatne maikale, na wikile zok suaine gerepko iwadetmaile!’

25 Ŋo Abrahamŋo olatke, ‘Gifonne, ge detsorokkene, Anutuŋo ge kepe aboŋwekumane ginge,ŋo Lazarus eŋe kine kine qotkoinemange, ŋo ukudeLazarus eŋe kine kine wekumane detmaike, so gewikile detmaine. 26 Ge roo suaine kiroine keuzo

Page 83: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 16:27 80 Luka 17:32iwa ka maine, na nat iwa metmaile, so ge nat yewametmaine. Na geŋano yewa zawo yuane mainemi ukale, so ŋei natne eŋe nat yewa maine mizawo suaine pamaike, more iwa yuane ea sarikei.’27 Ŋei aboŋine suaine eŋe Abraham olale rake,‘Na magane Abraham ge koso meŋengamaile,ge Lazarus maganane matko birakanom arikep!28Yewao, eŋe naŋane tatne so ŋolekopnemetemanegemami, eŋe girem don edaniakeo, eŋe iwa mi sarimore wikile desikei.’

29 Abraham eŋe mainge rake, ‘Don kine kineMose so Anutu wane qelit ŋei propet, eŋe qekoi,ea tatŋone so ŋonŋone eŋe girem don ea edanokanmami, eŋe don ea maine detpi.’ 30Ŋei aboŋinesuaineŋo olatke, ‘Yale mida! Eŋe ŋei mane seu seuoŋine, wisikae wie more ari edaniakeo, eŋe mainesotene ea ŋadekkaikei.’ 31 Ŋo Abraham eŋe rake,‘Eŋe Mose so Anutu wane qelit ŋei propet eŋanedon mi desikeiwo, eŋe ŋei seuseunane don edangidere maine mi malipkaikei. Eŋe yewa baŋ dereŋadekaikei.’ ”

17Sot Wane Kine

1 Pakiso Yesu eŋe dokoine edane rake, “Borikinekine kineŋo ŋei ŋerep mau sotene maratoniake, eanaso baŋem wakonmaike, ŋo ŋei maneŋo kimaineqebin mabin borikine mane ma more, sot maratkayakeo, Anutuŋo ŋei ea wikile maniake. 2 Ŋo ŋeimaneŋo medep nigatne yewa maki me iwenkakisot marat kayakeo, Anutuŋo ŋei ea wikile suainezok maniake. 3 Ea wane ŋine kine kine ma morekaulukkei.

“Kimaŋone eŋemasi borikinemayakeo, gemaineeŋano ari girem olale more, rawetkanom, eŋe sotea ŋadekayakeo, ge maine sotine qelige turuŋinebirakene. 4 Eŋe masi borikine geŋano atak sewen,kaiwe weku ma more sari more rokop atak sewenrapoke golasiakeo, me qom borik don golasiakeo,ge sot turuŋine qelige manikene, so ge iwa yaleolasikene, ‘Na sot turuŋŋone mo qeliŋmaile.”

Mali Malip Wane Kine Yesuŋo Edange5 Yesu wane qelit ŋei eŋe Yesu olale rakoi, “Ŋe-

nane mali malipze togole mida, ge mali malipzemanom togolekep!”

6 Waomzeŋo mainge iwa yale rake, “Mastetwoune eŋe nigat nigatne okanmaike pakimo ŋi-nane mali malipŋine eŋe woune yale waka nigatneokaniakeo, ŋine eki suaine yewao maine olasikei,‘Ge wie lolige ŋodoŋonerop ari kiwetko okoranom!’Ŋine yale ra olatpi, eki ea eŋe maine ŋinane dontewekeake.

Qelit Qe Qe Urata Wane Kine Yesuŋo Edange7 Ŋinane keuo ŋine ŋei maneŋo qelit ŋei ma-

maike, qelit ŋei eaŋo sere kito more lama wareokanmaike. Urata ea qoeki, so eŋe euo ŋine sarikieŋe iwa yale mi olatmaike, ‘Ge ikop sari nenom!’8 Midakaka, eŋe iwa yale olasiake, ‘Ge wie naŋaneŋara soep mauluke more, laplap libeka bira moreŋara soep ninnom nekale, na newe qoeki baŋ ŋadoyemo ge ŋara dokuŋone nekene.’ 9 Qelit qeqeŋoneeŋe urata ma qelitŋone qeki, ge maine ewine kitomawa kaikene me? Midakaka! 10Ŋine yale waka, na

kine kine ŋidangole, ea korop ŋine ma more raikei,‘Ŋene qelit qeqe ŋei, ge kine kine ŋedangone, eaŋene mo mene, ea mo rokouno.’ ”

Yesu Eŋe Ŋei 10 Ma Menaŋge11 Yesu eŋe Yerusalem ariakane Samaria kepe so

Galili kepe keuetnoka ari more, 12mat maneo wake-siakane okane, ŋei 10 kubet togoleenerop mara-tonge, eŋe amaŋ okora more, 13 boka rakoi, “Yesu,waom, ge ŋenano wetŋone borikep!”

14 Yesu eŋe ŋei ea one more edange, “Ŋine arimore, mosop ŋei solaŋine ea sikanonikei.”

Eŋe ariu ariu eaka kubet togon solaeno pake, eamo osi more, libeka okange. 15 Ŋei maneŋo solainekaki menaŋgi, so eŋe Yesu wano zinge ari, Anutuwane eŋetine ora mawaka more suaineze oi bakomokankake. 16 Eŋe Yesu wane kino ket rasu more,ewine kitoke, ŋei yewao eŋe Samaria welaine mane,eŋe Yuda tego ŋadino ŋine. 17 Pakimo Yesu eŋeolale rake, “Na ŋei 10 ma menaŋonile, ŋei natne9 eŋe diao arimami? 18 Onoka wane qelaŋ loboŋeiŋoka iwa koso zinge Anutu wane eŋetine bukewamaike?” 19 So Yesu eŋe takotke more olatke, “Gewie arinom, ge naŋane don mo malipkamaine, somali malipŋonane menaŋmaine.”

Anutu Eŋe Dalino Waremaike20Anutu wane papa togonwelaine ŋei, Parisi, eŋe

sari Yesu qesonka rakoi, “Naso dangoAnutu eŋe sarikepe warekayake?”

Yesu eŋe mainge rake, “Anutu eŋe waremaike, eaŋinemainemi kaikei, so 21ŋei maneŋomi rayake, ‘I,kau!’ me, ‘Yewa pamaike!’ Anutuŋo ŋinane wetŋinekoto wareŋunmaike.”

22 Pakiso Yesu eŋe dokoine edange, “Boaŋŋine Ŋei Wawainane Gipole nasoine kaikei wanewetkekei, ŋo ŋine mi kaikei. 23 Ŋei natne ŋinanosari ŋidanikei, ‘Ŋine eriwa kau!’ me, ‘Ŋine iwa kau!’Ŋo, ŋine mi kaikei. 24 Qilapŋo naso natne walatakewamaike, so naso natne qeli korop kilitikmaike,Ŋei Wawainane Gipolane nasoine eŋe qilap ea yaleikopka wakoniake. 25 Ŋo alakane eŋe wikile suainedetki, so ŋei ŋerep eŋe ŋadekaikei. 26Kine kine Noawane nasoino wakonge, ea korop Ŋei WawainaneGipolane nasoino wakoniake. 27 Noa wane nasooea, ŋei ŋerep korop ŋara doku soep ne more, zokitmakoi, nasoine yale ari mage ari mageki, so Noaeŋe sekiwo kaiwe mane waketki, doku qakumŋo ketmore ŋei ŋerep korop enguki seukwarekoi. 28 Kinekine ea Lot wane nasoino wakonge, ea korop ŊeiWawainane Gipolane nasoino wakoniake. Lot wanenasoo ŋei ŋerep eŋe ŋara soep ne more, aboŋ qolemore eu ebore more, mat makoi. 29 Pakiso Loteŋe kaiwe mane Sodom qeliŋgi, so naso yewaogerep so wesi bolamineropŋo kere more, ŋei ŋerepkorop enguwi seukwarekoi. 30 Boaŋ Anutuŋo ŊeiWawainane Gipole maki qelaŋankayake, naso eaŋoLot wane nasoo yale okaniake.

31 “Naso yewao, ŋei mane eŋe mat sekaino meremore, mat koto mi wa more kine kineine natnemayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. Yalewaka ŋeimane eŋe euo ge more, matko koso mi zinge arikine kineine ea mayake, eŋe yeine qelige ket ariake.32 Ŋine Lot wane ŋanominane don kisi ea deredetsorokpi, eŋe deineŋo potki ŋadino Sodom mat

Page 84: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 17:33 81 Luka 18:23suaino ari kaki paki seukke! 33Ŋei mane eŋe naŋaneramorewikilane kaet kaki, solainemawaulukeakeo,eŋe gege togon wane numaine korop siuklukeake.Ŋo ŋei mane eŋe naŋane ra more seukkeake, ŋeiyewa eŋe gege togon marat kayake. 34 Na ŋidan-maile, Ŋei Wawainane Gipole nasoine, ruo yewaoŋei etke ere mat wekuoka kulu paut, Anutuŋo ŋeiweku ma more, ŋei mane qeliŋkayake. 35 Ŋerepetke ere ŋara soigemetpik, Anutuŋo ŋerepwekumamore, ŋerep mane qeliŋkayake. 36 Ŋei etke ere euouratao geuk, Anutuŋo ŋei weku ma more, ŋei maneqeliŋkayake.”

37 Yesu eŋe yale raki qoeki, so dokoine eŋeqesonka rakoi, “Kine kine ea ramaine, diao wakoni-ake?”

Yesu eŋemainge rake, “Kine kine seuseune pareŋpamaike, naso yewao gawe naŋi eŋe ari lewaŋ-maŋkei.”

18Ŋerep Mala So Wano Wanok Ŋei Erane Don Rokop

1 Pakiso Yesu eŋe dokoine don rokop iwaedange. Eŋe eŋine dokoineŋo Anutu wano nasobaŋem mi pelekeu paki, togole more meŋenkaikeiwane edange Eŋe meŋe meŋen urata maine miqeliŋkaikei, ea wane eŋe don rokop ea iwa yalekito more dokoine edange, 2 “Mat maneo wanowanok ŋeimane geke, eŋe Anutuwanemi kaetkake,so eŋe ŋei mane wane yale waka mi kaetkake,3 pakiso ŋerep ŋaone seuseune maneŋo mat yewaogeke. Eŋe wano wanok ŋei eŋano atak loutne sarimeŋenka iwa yale rake, ‘Ŋabaneŋo naŋano masiborikine make, ge na mapik nanikene!’ 4 Nasokiriroine okangi, so wano wanok ŋei eŋe mimapik kayakane rake, ŋo, naso kiroroine okangiso,eŋe iwa yale wetino detke, ‘Na Anutu wane mikaet nanmaike, so na ŋei mane wane ewine mikitomaile, 5ŋo ŋerep iwa, eŋe naso baŋem sari moreqesonnane more, sorinnane umat suaine ninge, eawane na eŋe mapik kaikale. Na mi mapik kaikaleo,eŋe sari meŋennan mageki, na eŋane don wane zokbauwawa okanikale!’ ”

6 Yesu eŋe don kisi ea ra more, takotke edange,“Ŋine wano wanok ŋei qeguŋ maguŋine, ea wanedon detkakei. 7-8 Yalewaka, ŋine Anutu mapikŋuniakane eŋano kaiwe so ruo naso baŋem sorinborin aroke meŋenkaikei. Eŋe eŋine ŋei ŋerewek-oune wanokone more, ikopka mapitoniake. Ŋo ŊeiWawainane Gipoleŋo kepeo koso zinge sari more,ŋei ŋerep eŋeAnutumalip kamami, eamaratoniake,me mida?”

Parisi Ŋei so Takis Mama Ŋei Erane Don Rokop9Naso yewao, ŋei ŋerep natne eŋe Yesuwane don

desikei wane sarikoi, eŋe weteno iwa yale detkoi,“Ŋedomka koboboine gemaine, ŋei ŋerep natne eŋeyau yaup gemami.” 10Yesu eŋe wet dereret ea deremore, don rokop iwa edane rake, “Naso maneo, ŋeietke ere Anutu wane BakomUrumgomeŋen kaikeikwane arikoik, ŋei mane eŋe Anutu wane papa togonwelaine ŋei, Parisi mane, ŋei mane eŋe takis mama.

11 “Parisi eŋe eŋinane detki waki, koŋka okoraiwa yale ra meŋenkake, ‘Na kaŋ bap sua mida,na masi isisine mi mamaile, na ŋei mane wane

ŋanomine kobu mi mamaile, ŋei ŋerep natne eŋemasi qotkoine ea ma okanmami. Na eŋe yalemi okanmaŋkale, ea wane na Anutune eŋetŋonebukewewamaike. Na takismama ŋei borikine yewa,eŋe yale mida! Na eŋane masi qotkoine mi mo-gatmaŋkale. 12 Soda baŋem ea wane kotine kaiweetkeka etkeka na ŋara sawe gemaile. Naŋane wesiaboŋne korop, ea na 10go ŋine weku geŋane biŋekqewaremaŋkale, ea wane na Anutune eŋetŋonebukewe wamaike.’

13 “Ŋo takis mama ŋei eŋe deine qeliwo mi potkiariki, okora more qomine boriki so rake, ‘Na ŋeiqotkoine, Anutu, ge naŋane qomŋone borikep!’ ”14 Yesu eŋe donkisi raki, qoekiso edange, “Na ŋi-danmaile, Anutuŋo takis mama ŋei eŋane sotineqelika nigetkake. Eŋe Anutu wane kaitko koboboineokorake, ŋo Anutuŋo Parisi ea wane sotine miqeliŋka nigetkake. Ŋei maneŋo eŋine eŋetine makisuayakane okaniake, yemo Anutuŋo ma ket bi-rakayake. Ŋo ŋei maneŋo eŋe eŋane eŋet biŋekinema kesiakeo, yemo Anutuŋo ŋei ea ma wa bi-rakayake.”

Yesu Eŋe Medep Nigatne Mosoponge15Ŋei ŋerep natne eŋe dokoene Yesuŋometineŋo

kuteno more mosop oniakane ra more, eŋano ebusarikoi, pakimo Yesu wane dokoine eŋe ŋei ŋereponemore rawetongoi. 16ŊoYesu eŋemedepnigatneeŋano sarikei wane edorake, “Qeliŋonbi! Medepnigatne ea naŋane osono maine sariu, ŋine misukrawetonikei, Anutu eŋe ŋei ŋerep medep nigatneiwa yaline eŋane rokopko wareoniakane siminkake.17 Ŋine don iwa detsorok detlukkei, medep nigatneeŋe Anutuŋo wareoniakane siminonmaike, ŋo ŋeinatne eŋe Anutuŋo wareoneakane mi siminon-maikeo, eŋe Anutu wane gege togon kepe ea wanekotino mi wakesikei.”

Ŋei Aboŋine Suaine Eŋane Donkisi18 Yuda ŋei ŋetne mane Yesu wano sari qesonka

rake, “Kito ŋebo ŋebon maepne, na dalinookane more, naso baŋem gege togon maratkagemaŋkale?”

19 Yale rakimo, Yesuŋo olatke, “Ge onoka wanena ‘Mayakatne’ , noramaine? Anutu wekuŋomayakatne. 20 Ge Anutu wane papa togon dondetmaine, ŋire ŋao ŋanom mi bira nagukeik, so ŋeime ŋerep mane misuk maikeik. Ge ŋei mane miqenom seukeake. Ge kobumi maikene. Ge ŋei manemi ma baikkaikene. Ge nabok magak erane bangoge more, erane don dereret tewek okanikene.”

21 Ŋei yewa eŋe rake, “Kito ŋebo ŋebon, na momedepnoka Anutu papa togon don ea mane miqeliŋkakole, mo korop okane gesakole gemaile iwa.”

22 Yesu eŋe don ea dere more olatke, “Ge kinekine weku mi okanine, ea ge makoboenom. Ge arimore aboŋŋone korop ea ŋei natne ebonnom wesiginbi ma more, wesi yewa ŋei aboŋene midaine eŋeqika ebonikene, eso yalinane ge baŋ qeli wane aboŋtogogole maratkaikene. Pakiso geŋone sari ŋadenomogatnane sarimaŋkene.” 23Ŋei yewa eŋe don yalederemore, wet dereretine umareki qelige arike. Eŋewesi aboŋinemaune loutne zokmanerop pamange,ea wane.

Page 85: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 18:24 82 Luka 19:14

24 Yesu eŋe ŋei ea wane dereret umat dere morerake, “Ŋei yaline wesi aboŋene suaine, eŋe Anutuŋoware oniakane raikei, ŋo eŋe zok urata suaine mamore aboŋene qeliŋka more Anutu wane qeli gegetogon numa mogasikei. 25 Kamel eŋe samap waneaŋaonowakesikei wane eamo urata suainemida, ŋobaliŋa ŋei eŋe Anutu wane qeli ewe zonom so gegetogongo wane rake, eamo eŋe zok urata suaine, zokmanerop ma more aboŋine qeliŋkayake.”

26 Ŋei ŋerep natne eŋe don ea dere more, Yesuqesonkakoi, “Ge ramaine, Anutuŋo baliŋa ŋeimainemi wareoniake, yale okangi, ŋei ŋerep ketkelegemami, ea eŋe weneŋ Anutuŋo mi wareoniakeme?”

27 Yesu eŋe mainge rake, “Kepeo ŋei ŋerep ŋineŋaŋaemami, ŋo Anutu wekuŋo mi ŋaŋaemaike,Anutu eŋe kine kine korop ma wareakane, eŋemaine mi qekayake.”

28 Pakiso, Petoroŋo Yesu olatke, “Detmaine, ŋenekepematze so kine kineze qeliŋonemore, gemogat-gangone.”

29 Yesuŋo rake, “Na don wele ŋidanmaile, ŋeimane eŋe Anutu wane ra more, mat me ŋanommedep, me tatiŋon, me nabok, me magak qeliŋon-ware, eŋe sari na mogat naniakeo, 30 ea wane tu-ruŋine Anutuŋo eŋe naso iwao kepeo mo geke, eayuane more, zok manerop makoke maniake, so baŋkoso nasoo ŋado eŋe gege togon kiroine maneropmaratka takotke mangi ge ari geake.”

Yesu Eŋe Koso Atak Mane Seukke More WiekaneRake

31 Yesu eŋe dokoine 12 yewa koso ebu qeduguonemore edange, “Detmami, ŋene wa Yerusalem ar-iŋem. Anutu wane qelit ŋeiŋo Ŋei WawainaneGipole ra more kine kine korop kibi qekoi, eakorop wakoniake. 32 Ŋei natneŋo Yuda ŋadeenoeŋane meteeno birakaikei. Pakimo, ŋei ea eŋedon isi masirakinerop okane more, sopotka more33 kumunamŋo qe more, kibego qeu seuke more,kaiwe mama karewe deŋesereo pa more, eŋe kosowisikae wieake.”

34 Yesu eŋe kine kine iwa rakiso, dokoine eŋe midetlukwarekoi, Anutuŋo don eawane kinemotkeke,ea wane eŋe mi detlukwarekoi.

Yesu Eŋe De Pilik Ma Menaŋkake35 Yesu so dokoine eŋe Yeriko osino lotkekoi, ŋei

mane deine pilik pilikine eŋe ŋei ŋerep edo wesiaboŋ natne qesiŋkaikei wanemeŋenonemore, bokawoka metmaŋke. 36 Eŋe ŋei ŋerep magu eŋane donukat dere more qesonone rake, “Ea onokaka?”

37 Ŋei ŋerep magu keuo ŋine natne eŋe olatkoi,“Yesu, Nazaret matko ŋine, eŋe mo iwa sarimaike.”

38 Eŋe yale dere more boka rake, “Oo, Yesu,ge Dawit wane ŋaboine ŋetne, ea Anutu eŋe morake, yewa bira gangi ketkone, ge naŋane wetŋoneborikep!”

39 Ŋei ŋerep magu yewa eŋe ŋei de pilik eakuroŋka more rakoi, “Ge aŋaŋone ma wongemetnom!” Yale rau, eŋe soringe togoleka kosoboka rake, “Dawit ŋaboine ŋetne, ge siluŋ naŋanewetŋone borikep!”

40 Yale ra bokaki, Yesu eŋe dere more, doŋ maneokora edane rake, “Ŋine ari ŋei yewa ma sariu.”

Pakimo ŋei eŋe Yesu wane osino lotkekiso, Yesueŋe qesonka rake, 41 “Na ge dalino okan ganikalaneramaine?”

Ŋei eŋe mainge rake, “Waomne, na dene kosoposikalane ramaile.”

42 Yesu eŋe olatke, “Ge deŋone pore kanom,ge naŋano mena menaŋ wane zonomne detlukkamore, malipnannom paki, ea wane menaŋmaine.”

43 Yale raki, yewaka ŋei ea deine lotkeki poreka more, Yesu mogatka more, Anutu wane eŋetinebukewake, pakimo, ŋei ŋerepmagu eŋemasi togoleea kamore, Anutuwane eŋetineweneŋ bukeuwake.

19Yesu Eŋe Zakius Maratkake

1Yesu eŋe arimore, Yerikomat suainane keunokaari mat qeliŋkayakane okangiso, 2 takis mama sobaliŋa ŋei mane, eŋetine Zakius, eŋe mat suaineyewa wane kotino geke. 3 Zakius eŋe ŋei ŋerepmagu suaine onemore Yesu eŋemame eŋe daleo eadesiakane zok manerop wetkeke, ŋo eŋe ŋei bamgo,ea wane Yesu maine mi kake. 4 Pakiso, eŋe magulewine alakane biririke ari yuanone more, Yesukayakane eki maneo wake, 5 pakimo Yesu eŋe ekibano lotke, deine potki waki eki kutno Zakius kakipaki olatke, “Zakius, ge ikop kesikene, na matŋonoukude gerop mesikale.”

6 Zakius eŋe aŋaine teweke ikop ket more, bakomkito Yesu iwenkaki matine koto waketkoik. 7 Kinekine eawakongi, ŋei ŋerep natne eŋe kau paki, detpiboriki rakoi, “Eŋe ŋei sotinerop wane matko ea modaleo wane waket metmaike?”

8 Zakius eŋe mat koto wie okora Waom olalerake, “Waom, ge detnom, na aboŋne keunokamapokkawe magu etke lelemamik, na ŋei ŋerepaboŋene midaine magu weku ebonikale, so na ŋeiŋerep natne mo sogino isione more takis wesienesetne weku kobu omaongoleo, na eŋe ukude wesisetne etke so etke ebonikale.”

9 Yesu eŋe dere more olatke, “Ukude Anutuŋomat iwa wane kotino ŋei ŋerep eŋane wetene momaki zingemaike. Ŋo yewa eŋane keuo ŋine ŋei iwaeŋe namalip nanmaike, ea wane na ŋidanmaile, eŋemo Abraham wane ŋaboine solaŋoka, ŋo ukude eŋeAbraham ŋaboine sola so kotorop weneŋ wakon-maike. 10 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe ŋei ŋerepsiuk siukine ea ziaŋone more, wetene ma menaŋonikalane sarimaike.”

Goli Wesi Setne Wane Don Rokop11 Ŋei ŋerep eŋe don ea detkau mere edange,

so Yesu eŋe takotke don rokop mane edange.Onoka wane? Yesu eŋe mo Yerusalem mat osinolotkekimo, ŋei ŋerep eŋe wetke rakoi, ‘Mo iwakaAnutu wane qeli ewe zonomine wakonlukki kaikenemane.’ 12 Ea wane Yesu eŋe don rokop mane edanerake, “Naso maneo ware ware mane eŋe, kepekiroino Ŋei Waom suainano ariwe, oŋo ŋei wawainebiranangi, so koso zinge sarikale, eŋe yalewa rakipaki, kepe kiroino arike. 13 Eŋe ea ariakane okanemore, urata medewekoune 10 qedugu one more,goli wesi set mane, so goli wesi set mane koropebone more rake, ‘Ŋine wesi iwa mau paki, bisnisurata ma, ma suaeu na koso zinge sarikale.’ 14 Ŋei

Page 86: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 19:15 83 Luka 20:1suaine eŋe arikimo, matkoune eŋe eŋane bauenewaki, qelit biraonbi ari, Ŋei Waom suaine iwa yaleolatkoi, ‘Eŋe kepe ware wareze mi geakane ŋeneramaine!’

15 Pakimo Ŋei Waom eŋe siluŋ kepe ware warebirakaki zinge sarike. Zinge more qelit medep wesiebonge, eŋe iwa yale ra more edora waraŋonge,‘Na wesi ŋibongole, ea ŋine urataine ma more maleuleu darap wakonge?’ 16Ŋei maneŋo alakane sarirake, ‘Waomne, na geŋane goli wesi setne wekuŋobisnis ma more goli wesi setne 10 marat ongole.’17 Ŋei suaine eŋe olatke, ‘Ge wekumane okangone,ge qelit ŋei wele, ge wesi nigatne wareluk kamaine,ea wane na ge mat suaine 10 ware onikenane bira-ganikale.’ 18Qelit ŋeiinemane sari olatke, ‘Waomne,na geŋane goli wesi setne wekuŋo bisnis ma more,goli wesi setne 5 marat ongole.’ 19 Eŋe qelit ŋeiyewao olatke, ‘Na ge mat suaine 5 ware onikenanebiraganikale.’

20 Ŋo, qelit ŋei maneŋo sari olatke, ‘Waomne,geŋane goli wesi setne iwamo, na laplap kotomotkekole, 21 ge ŋei gereune aboŋ kine kine ŋeinatneŋo mau wakongi, aboŋ ea ge ma okanmaine.Ŋei maneŋo eu ebotkiso, ge eu ea wane ŋara weleomaon okanmaine, ea wane na geŋane kaetnange.’22Ŋei suaineKing eaŋo olatke, ‘Ge qelit ŋei qotkoine,na geŋone don eaŋoka mainge more, koso donuratao biraganikale. Na ŋei gereune. Na ŋei manewane aboŋ ma okanmaile. Me ŋei mane wane euoŋine ŋara ma okanmaile, ge ea korop detkone. 23Gewesi ea onokawanewesi urumgomimotkone? Wesiea paki, ŋei maneŋo yewa ŋine ma more bisnismayake. Maki wakone paki, na zinge sarikaleo, eŋewesi natne kutno niniake.’

24 Ŋei waom eŋe ŋei natne yewao okorakoi, eazinge edange, ‘Ŋine eŋano ŋinewesi setne ea omakamore, ŋei wesi setne 10 pa manmaike, eŋe manbi.’25 Ŋo, ŋei eŋe olatkoi, ‘Waomze, eŋe wesi setne 10mo pa manmaike!’ 26 Ŋei waomŋo mainge edanerake, ‘Na ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe kine kine moman mane, ŋo eŋe maine mage more urataine ma,ma leuleki, na ŋei yewa koso takotke manikale. Ŋoŋei mane eŋe kine kine mo man mane ea nigat-nemde magemaike, na ea omakaikale. 27Ŋo naŋaneŋabakopne diao gemami, ŋei ŋerep eaŋo na ware-onikalane mi siminonge, paki ŋei waom wano donmo motkoi, ŋine ŋei ŋerep ea korop ebu sari more,iwa naŋane kaitno enguwi korop seukwarekei!’ ”

Yesu EŋeWareWare Suaine Yaline Okane YerusalemMatko Waketke

28 Yesu eŋe yale ra more, ŋei ŋerep eŋano ŋineYerusalem goken alakane arike. 29 Eŋe Betpagematko so Betani mat osino bonaga mane Oliwa ealotke more, dokoine eŋano ŋine etke alakane bi-raore, iwa yale etange, 30“Ŋirematko eriwawamoredogi nigatne mane medeune mulapko lukkau oko-raki kaikei, dogi ea ŋei maneŋo kutno mi metmele,ŋire ea ka more mulap siloke more, ma sarikeik.31Ŋo ŋei maneŋo qesonŋure rayake, ‘Ŋire ea onokawane okanmamik?’ Rakiso, ŋire iwa yale olaleraikeik, ‘Waomseŋo raki sari mamaite.’ ”

32 Yale ra etane more biraotki, ere ari Yesu eŋedon etane more kine kine rake, ea wane rokopkokorop ongoik. 33 Ere dogi silokkauk so dogi welaine

eŋe etane rakoi, “Ei, ŋire dalino okanikeikwane dogiea silokkamamik?”

34 Ere don ea dere more edangoik, “Waomzeŋoraki sari mamaite.” 35 Yale ra more dogi ea Yesuwanoma sarikoik. Pakiso, eŋemomo takotetne dogikutno lameke more, Yesu qesiŋkauk dogi kutno wametke. 36 Yesu eŋe dogi kutno arikiso, ŋei ŋerepeŋe momo takotene ea kito qoke numao dogi kinegesoke ariake, eao lameke arikoi.

37Pakimo, Yesu eŋeYerusalemosino, Oliwa bona-gaoken duma ket magekoi, eao lotkeki, yewao Yesuwane dokokoune magu suaine eŋe masi kine kinetogole ongoi, ea wane eŋe Anutu wane eŋetine donaro uŋalan so oi bakom suaineŋo bukeu waki rakoi,38 “Kepe ware ware iwa eŋe Waomŋo eŋine tungobirakaki sarimaike! Anutuŋo mosopkakep! Qeliwopeam pakep!”

39 Pakiso, Anutu wane papa togon welaine ŋeinatne, Parisi, eŋe ŋei ŋerep magu keueno ŋinesari Yesu olatkoi, “Kito ebo ebon, ge dokoŋone eaedannom, doŋ manbi!”

40 Yesu eŋe donene turuŋine mainge edane rake,“Na ŋidanmaile, eŋe doŋmanikeiwo, yemowesi edoiwa koso wie boka more Waom wane eŋet ora oibakom okane rau, naŋane eŋetne wayake.”

Yesu Eŋe Yerusalem Mat Wane Ra More Arokke41 Yesu eŋe Yerusalem mat osino ari more,

Yerusalem so ŋei ŋerep eŋane ra more aroke more,42 rake, “O Yerusalem, ŋine Anutu wane dumapeamine ukude detluk kaikeiwo, ŋine maine nu-mao ea mogare arikei. Ŋo ŋine maine mi de-sikei! 43Yemo boaŋ ŋabakopŋine eŋe mat lolike senqeŋunbi, ŋinematko ŋinemainemi sakesikei. 44Eŋemat so ŋei ŋerep medewekopŋine korop mataliŋunwarekei, eŋe wesi mane mi qeligeu weti wesikimainane kutno mesiake. Anutuŋo ŋine qesiŋ ŋu-niakane sarike, ŋo, ea ŋine mi detluk kakoi, ea waneŋabakopŋine eŋe ŋine mataliŋunwareu qamen qepayake!”

Yesu Eŋe Anutu wane Bakom Urumgo Waketki ŊeiNalu Qolenaguwi Esoponge

45 Pakiso, Yesu eŋe Anutu wane Bakom Urumgowaket more, ŋei ŋerep nalu qole qole urata mametkoi, ea kieke esopone more, 46 edane rake,“Anutu wane ra rokop donŋo iwa yale ramaike,‘Anutu wane Bakom Urum ea mo eŋine eŋetine oraraikei, meŋenmeŋen urumokaniake,’ ŋo ŋine yemoyale okanbi, mo kobu ŋei eŋane mat okanmaike!”

47 Boaŋ Yesu eŋe Anutu wane Bakom Urumgokaiwe baŋem waket more, ŋei ŋerep kito ebonge.Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so Anutu wane papa togonwelaine ŋei, Skribe so ŋei ŋerep eŋane ŋetne, eŋekoropŋo numa mane maratka Yesu qeu seukeakanezia ziaŋ urata makoi, 48ŋo numamimaratkakoi. Ŋeiŋerepmagu eŋeYesuwane dondetokangoi, eŋe donrake, yewa mi qeliŋ kawarekoi, ea wane Yesu waneŋabakoune eŋe numa ziageu paki maine mi qekoi.

20Yuda Ŋei Ŋetneŋo Yesu Qesonka Rakoi, “Ge maŋo

Biragange”1 Kaiwe maneo, Yesu eŋe Anutu wane Bakom

Urumgo okora more, ŋei ŋerep magu biŋek don

Page 87: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 20:2 84 Luka 20:33edange, pakiso Anutu wanemosop ŋei suaine ŋetneso Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, so Yudaŋei suaine eŋe sari, 2Yesu qesonka rakoi, “Ge yatneAnutu wane Bakom Urum koto qole qole ŋei eso-ponine, ea maŋo ra golatki okanine? Ge maŋobiragange?”

3 Yesu eŋe yale waka mainge edange, “Nayaleka ŋine qeso qeson weku qesonŋunbe, nolatpi.4 Yohane doku tau tau wane urata, ea qeliwo ŋinewakonge, me ŋeiwo ŋine wakonge?”

5 Eŋe yale ra qesonongi, eŋe dere more eŋeedomka sorin nagukoi, “Daleo raikene? Ŋeneraikene, ‘Ea Anutu wano ŋine wakonge,’ yale raolatŋem, eŋe rayake, ‘Ŋine onoka wane ea mi deremalipkakoi.’ 6 Ŋo, ŋene raikene, ‘Ea ŋeiwo ŋinewakonge,’ eamo ŋei ŋerep magu eŋe mo detmami,Yohane eŋe Anutu wane qelit ŋei mane, ea waneŋene wesiŋo ŋenguwi seukkene.” 7 Ea wane, eŋedon iwa yale mainge olatkoi, “Yohane wane urataea diao ŋine wakonge, ŋene mi detmaine.”

8 Eŋe yale rauso, Yesuŋo edange, “Na yalewakamaŋo nolatki okanile, ea na maine mi ŋidanikale.”

Wain Eu Wane Don Rokop9 Pakiso, Yesu eŋe don rokop iwa yale edane rake,

“Naso maneo, ŋei maneŋo wain eu ebore, eu yewaŋei natne eŋane meteeno motki, edo urata yewaware mageu, eŋine ea qelige lobo kepe amaŋ yewaoari geke. 10 Yewa ari geki wain wele menagi, euwelaine eŋe qelit medepine mane birakaki, eu warewarekoune eŋano ariki, eŋe wele natne manbi, masariakane arike. Ŋo eu ware ware eŋe wie qelitmedep yewa malipka kiŋ quŋ qe esopkau, eŋe zingeyaupmetineka arike. 11Arikiso, euwelaine eŋe qelitmedep mane koso birakaki sariki, ea eŋe yalewakamanerop matalika esopkau, eŋe zinge metinekaarike. 12 Pakiso, eŋe soringe, koso qelit medepmane birakaki ariki, eŋe koso ziwem qe esopkakoi.13Pakiso, eu welaine eŋe rake, ‘Na dalino okanikale?Na siluŋ koso giponane wekuku wemedep iwa bi-rakaikale, eŋe naŋane medep nae kotoo ŋine, eawane aŋaine maine teweke more ewine kitokei!’14 Ŋo eu ware ware ŋei eŋe medep yewa ka more,auye rakoi, ‘Medep yewa eŋe ge mage, magainaneeu iwa ŋebu ma more, ea wane welaine okanewareoniake, ea wane ŋene qeŋem seukkiso, ŋedo euiwa wane welaine okane warekene.’ 15 Ea wane eŋema more euo esopka ari mage qeu seukke.”

Yesu eŋe raki qoeki, qesonone rake, “Pakimo euwelaine eŋe ware ware ea korop daleo okanoniake?16 Eŋe sari eu ware ware yewa korop enguki seuk-warekei. Pakimo eŋe koso eu ware ware musele mawakone biraoniake.”

Ŋei ŋerep eŋe don ea dere more rakoi, “Eŋe masiyale mi mayake, midakaka!”

17Yesuŋo eŋano lolike poremore, qesonone rake,“Ŋine Anutuwane papia iwawane kinemi detlukka-mami,‘Mat mama urata ŋei eŋe mat wane bosiŋ mane

ea edo pelekine ra more, qikka more yeinebirakoi, wane ŋado Anutuŋo bosiŋ ea makimat wane banega bosiŋ togogole maneokange.’

18 Na ŋidanmaile, ŋei maneŋo banega bosiŋ eawane kutno ket rasuyakeo, eŋane solaine korop sisi

sisi kitatwareake, so bosiŋ eaŋo ŋei mane kutnokesiakeo, eŋe rasu pelelekki siukeake.”

Ŋei Edo RomaKepeWareWare Suaine TakisManikeiWane Yesu Qesonkakoi

19 Yesu eŋe yale ra edangi qoekiso, Anutu wanemosop ŋei suaine ŋetne so Anutu wane papa togondon wane welaine ŋei, eŋe Yesu malipka wokomkaikei wane okangoi, ea mo eŋe detpi, Yesu eŋedon rokop ea eŋano more rake, ea wane. Ŋo ŋeiŋerep eŋe Yesu wane don dere siminonge, yewawane Yuda ŋei ŋetne eŋe kaetongi, Yesu qeliŋkakoi.20 Yuda ŋei ŋetne eŋe sotene osike, paki eŋe numamane maratka more, Yesu liewkkaikei wane zuan-goi. Eŋe yale okane ŋei natne wesi ebone moreedangoi, “Ŋine Yesu wano ari qeso qeson isisineliwek kaikei wane arikei.” Eŋe Yesu Roma kepeware ware suainane, ŋei waom Yuda kepeo geke,eŋane meteo birakaikei wane okangoi. 21Ŋei isisineeaŋo Yesu wano ari olatkoi, “Kito ebo ebon, ŋene gedetganmaine. Ge ŋei ŋerep koboboine kito edan-maine. Ge ŋei mane wane mi kaetgan okanmaike.Ge ŋei ŋerep natne donmane edanemore, ŋei ŋerepmagu natne mane mi edane okanmaine. Ge donwele soAnutuwanemasi koboboineŋei ŋerepkoropsikanon okanmaine. 22 Ŋenze ra rokop donze eawane ge dalino detmaine? Maine ŋene takis Romakepe ware ware suaine manikene, me mida?”

23 Ŋo Yesu eŋe isisiene ea mo detone more,edane rake, 24 “Ŋine wesi yewa mane ma sari sikan-nanikei.” Yesuŋo wesi ea ka more qesononge, “Oŋaoŋa wesi solaino iwa so eŋet iwa maŋane?”

Eŋe rakoi, “Kepe ware ware suaine, Sisa eŋane!”25 Pakimo, Yesuŋo eŋane donene mainge rake,

“Ŋine kepe ware ware suainane kine kine biŋek eamaine eŋe eŋine manikei. Ŋo, Anutu wane biŋekkine kine ea maine Anutu eŋe eŋine manikei.”

26 Yewao ŋei ŋerep eŋane kaitko, Yuda ŋei ŋetneeŋe koso maine mi liwek kakoi, eŋe yeine oŋaeneqaekiso, mepene qoeki metkoi.

Ŋei Edo Ŋei Seu Seuo Ŋine Wisikae Wie Wie EaWaneYesu Qesonkakoi

27 Sadusi natne eŋe Yesu wano sarikoi, tegoyewa eŋe ra okangoi, ŋei seu seune eŋe koso miwisikae wiekei, ea wane eŋe Yesu qesonka rakoi,28 “Kito ebo ebon, Moseŋo don mane iwa yale qeke,‘Ŋei mane eŋe seukkeake, eŋe medeune midaine,ŋo, ŋanomine eŋe yeka geake, pakimo, ŋei seukkeeŋaneŋole eŋe tatine qesiŋkamore, ŋerep yewaoŋokosomamore,medepmane tatinane tungo geakanema wakoniake.’ 29 Ŋenane dogisi iwa detnom, nasomaneo, tatiŋon 7 yale eŋe gekoi, wane tatene suaineeŋe ŋerep mage more, medep mane mi ma wakonemore, eŋe yaupka seukke. 30 Pakimo, ŋole kebaŋineoŋo tatinane mala ea make, eŋe yaleka medepmane mi ma wakone more, eŋe yaupka seukke.31Pakimo, ŋole ŋorikine eŋe yalewaka okange, yale-waka tatiŋon 7 yewa eŋe ŋerep yewa makoi, ŋomedep mane mi ma wakone more, eŋe yaup seuk-warekoi. 32 Pakimo, ŋerep yewa eŋe yalewaka boaŋŋado ge mage more seukke. 33 Ea wane boaŋ ŋei seuseune eŋe wisikae wiekei, naso yewao ŋerep yewaeŋe maŋane ŋerep biŋek okaniake? Ŋei tatiŋone 7eŋe ŋanomene weku yewa makoi.”

Page 88: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 20:34 85 Luka 21:2234 Yesu eŋe don kisi dere more mainge edange,

“Kepo naso iwao, ŋei so ŋerep eŋe ŋao ŋanomgemami, 35 ŋo ŋei so ŋerep koboine okanmami,Anutuŋo eŋe deŋesereo ŋine maki wisikae wiekei,naso yewao, eŋe koso ŋao ŋanom mi gekei. 36 Eŋeqeliwo aŋelo yale gekei, eŋe maine mi seukkei,Anutuŋo ŋei ŋerep ea deŋesereo ŋine maki wisikaewiekei, naso eao eŋe Anutu wane medewekouneokanikei. 37Ŋei seu seune eŋe wisikae wiekei, eŋanedon mo Moseŋo kibiwo qeke eaŋo sikanŋonmaike,eki nigatne zeke, naso yewaoWaomAnutuwane iwayale ra more qeke, ‘Eŋe Abraham wane Anutu, soIsak wane Anutu, so Yakop wane Anutu gemaike.38 Anutu eŋe ŋei wisika gemami, eŋane Anutu,eŋane deo ŋei ŋerep eŋe korop ge waremami. Eŋeŋei seuseune eŋane midakaka.”

39 Yale rakiso Anutu papa togon welaine ŋeinatne, Skribe, eŋe olatkoi, “Kito ŋebo ŋebon, ge doneawekumane ramaine!” 40Ŋo Sadusi eŋe zonomenemidaki kaet okane more eŋe koso qeso qeson manemi qesonkakoi.

Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep Mesia Wane Edange41 Pakiso, Yesu eŋe ŋei ŋerep qesonone rake, “Ŋei

natne eŋe dalino Mesia wane ramami, eŋe Dawitwane ŋaboine kepeo ŋineka? 42Dawit oŋomka Sampapiao qeke,‘Anutu Magak Suaineŋo naŋane suaine Mesia iwa

yale olatke, ge naŋane wonnoken mesikene,43 ŋado noŋo geŋane ŋabakopŋone, eŋe eabiraonbe, geŋane kieŋonane bano mesikei.’

44 Dawit oŋomMesia iwa yale orake, ‘NaŋaneWaomsuaine,’ ŋo, ŋei natne naso iwao gemami, eŋe raokanmami, Mesia eŋe Dawit wane ŋaboine kepeoŋineka. Mi kopkemaike! Kristo eŋe Dawit waneŋaboine so Anutu wane gipole weneŋ.”

Yesu Eŋe Anutu Papa Togon Welaine Ŋei SkribeEŋane Girem Don Yale Ra More Dokoine Edange

45 Ŋei ŋerep magu eŋe Yesu wane don dere met-piso, Yesu eŋe zinge dokoine edange, 46 “Ŋine Anutupapa togon welaine ŋei, Skribe, eŋane kaulukkei.Eŋe takot kiroine kibinerop bira more arikei wanesiminon okanmaike. Eŋe lewa lewaŋ sobego geuŋei ŋerep edo one mawa one more, eweene kitouge okanmami, ea siminonmaike. So epa kebu eao,so Yuda lewa lewaŋ urum koto eŋe metmet ŋetnomesikei wane okanmami. 47Yale okanemore, ŋerepmala isione more, eŋane mat omaon okanmaŋkei.Omaone more, eŋe ari Anutu wane Bakom Urumkoto ŋei ŋerep eŋane deo okora, Anutu wano meŋemeŋen kiroroine meŋenka okanmaŋkei. Ŋei yalineyewa eŋe ge mage ŋado Anutuŋo wikile suaineeboniake.”

21Ŋerep Mala Maneŋo Anutu Wane Bakom Kitoke

1Naso yewao, Yesu eŋe Anutu wane BakomUrumwane wesi katapa osino metke. Mere ŋei wesiaboŋene suaine ongi, eŋe wesi motkoi. 2 Pakimo,ŋerep mala aboŋine nigatnemde, eŋe sari toea etkebiraki ketki, Yesu eŋe ka more, 3 dokoine edange,“Ŋerep mala aboŋine nigatnemde ea eŋe ŋei wesiaboŋene suaine eŋane bakomea yuanonmaike. 4Ŋeiwesi aboŋene suaine pake, eŋe ea ŋine nigatnemde

natka ma more motkoi, ŋo ŋerep mala iwa eŋe wesikorop loutnemanemi pamange, ŋo eŋemoea birakimidakakae.”

Yesuŋo Anutu wane Bakom Urum Boriakane Rake5 Anutu wane Bakom Urum wane kino so solaino

wesi suaine, wekumane so ŋei eŋe bakom Anutuwano mangoi, ea Yesu wane dokoine eŋe one more,wekumane rakoi, ŋo Yesu eŋe ea deremore edange,6 “Naso kutno ŋei ŋaba natne eŋe sari, ŋine kinekine iwa onmami, ea eŋe korop baŋ mataliwarekei,eŋe wesi mane mi qeliŋgeu, weti kutno mesiake,midakaka! Eŋe baŋ din bun kitopok qepok mau, ketari ware mida leleake.”

Yesuŋo Rake, “Umat So Wikile Loutne Wakoniake”7 Yesu eŋe yale raki, dokoine eŋe qesonka

rakoi, “Onokaka kine kinemaneŋomikepka wakonesikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu waneBakom Urummo wiriakane nasoine bomilemaike?”

8 Yesu eŋe edane rake, “Ŋine kaulukkei! Ŋeiloutne eŋe isiŋunikei wane sarikei, eŋe sari more,naŋane eŋetko more isiu paki raikei, ‘Na Mesia’ ,me ‘Naso ea mo bomilemaike.’ Ŋo, ŋine eŋe misukmogatonikei. 9 Ŋine kawali wane don siron desikei,ŋo ŋinemisuk kaetŋuniake. Kawali so kine kine yalealakane wakoniake, ŋo qeli kepe nasoetne ikop miqoeake.”

10 Eŋe koso edane rake, “Mat mane eŋe wie ari,mat mane eŋerop kawali yaku matali okan nagukei.Ŋei ŋerep kepe maneo ŋine, eŋe ari kepe maneoeŋerop yaku matali qetali okanikei. 11 Kepe loutnememea suaine ma paki, ŋara wane bodi wakoni-ake. zoma kine mane kine mane loutne wakoniake.Kine kine mi kakaine, ea qeliwo wakongi, ea waneŋine misuk kaetŋuniake. 12 Alakane ŋabakopŋineeŋe ŋine ŋibu ari matali ŋunikei, eŋe ŋine Yudalewa lewaŋ urum koto dongo biraŋunbi so mulapurumgo wakesikei, so naŋane ra more ŋine kepeware ware ŋei so ŋei waom wane matko wake-sikei. 13 Naso eao ŋine numaŋine wakongi ŋinenaŋane biŋek don maine ra qelaŋanikei, 14 ŋine ŋeiea wane deo wakesikei wane, dere mezet misukokane raikei, ‘Ŋene dalino edanikene?’ 15 Naweneŋ ŋinerop sanka don ŋidanbe edanikei, donea weku mane dereretinerop, ŋabakopŋine mainemi rawetonikei. 16 Naga magaŋine so tatŋineŋonŋine so weŋem sotakŋine so kimakopŋine, eŋeŋabakopŋine eŋane meteeno biraŋunbi paki, ŋinenatne ŋinguwi seukkei. 17Naŋane ramore ŋei ŋerepkorop ŋinane ŋabakopŋine okanikei. 18 Ŋo ŋinanelewetŋine zounemane eami siukeake, 19ŋine togolemalipka okorau paki, ŋine sora gerepko mane mikesikei.

Yesu Eŋe Yerusalem Mat Suainane Rake Ea BaŋBoriake

20 “Kawali ŋei magu loutne eŋe Yerusalem lo-likkaikei, eao raikei, ‘Yerusalem boriakane nasoinebomilemaike.’ 21 Pakimo, ŋei ŋerep Yuda kepeoŋine kaet okane more, biririke ket bonagao ariu!Ŋei ŋerep natne eŋe mat suaino mere more, ketqeliŋka more wazaino ariu! Ŋei ŋerep natne eŋemat wazaino mere more, koso matko misuk zingekoso mat koto wakesikei, 22 Anutu wane papiaoramaike, ‘Wikile Naso Wakoniake, ‘ naso eao kine

Page 89: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 21:23 86 Luka 22:19kine Anutu wane papiaŋo ramaike, ea weneŋ ko-rop wakonwareake. 23 Ŋerep natne eŋe ŋatkekei,so ŋerep eŋe kokorop mesikei, eaŋo wikile suainedesikei, wikile suaine zok manerop kepo iwa watkerokopkayake, Anutuŋo ŋei ŋerep yewao eŋe wik-ile suaine eboniake. 24 Kawali ŋei eŋe ŋei ŋerepnatne enguwi seukkei, so ŋabakopze eŋe ŋei ŋerepnatne mulap urum kepe maneo biraonikei. Qelaŋŋei ea eŋe Yerusalem mat suainane kutno gesokpibarakeake. Anutuŋo qelaŋ ŋei nasoene mo motke,ea wane rokopko ari mage qoeake.

Ŋado Ŋei Wawainane Gipole Sariake25 “Anutuŋo kaiwe, meso, serekin eŋano, kine

kine mi kakaine, ma wakoniake. Ŋei ŋerep koropkepe baŋem kepe baŋem dereretene siukeake. Eŋedibom suaine kiwetko wiriki ukatne detpi kaeto-niake. 26 Ŋei ŋerep eŋe kine kine mi kakainekepeo wakoniakane tomakau, so qeliwo ukatkemore qiseki kaet okane, deene lolike kepeo ket ra-sukei. Naso eao Anutuŋo kaiwe, so meso, so serekinqeliwo pamami, eŋe ra buratkeki kesikei. 27Pakimo,ŊeiWawainane Gipole kezoŋ kutno qelaŋane suaineso qeli ewe zonominerop sariake. 28 Kine kineea kieke wakoniake, ŋine wie qeliwo pore kaikei,pakimo naŋane dereret gemami, ŋine ma menaŋongalane nasoine ea bomileake.”

Yesu Eŋe Fik Eki Wane Kine Kito Ebonge29 Yesu eŋe don ea raki qoeki don rokop mane

edange, “Ŋine fik eki so eki welerop natne det-mami. 30 Eŋane metene posi qake more museleyabiki, ŋine ka more raikei, kaiwe naso bomile-maike. 31 Yalewaka ŋine kine kine mi kakainewakongi, ka more raikei, ‘Anutuŋo wareŋonmaike,so eŋane qeli ewe zonom wakoniakane, ea wanenaso bomilemaike.’

32 “Detsorokkei! Ŋei ŋerep natne eŋe naso iwaomi seukeu, kine kine korop yewa wakon wareake.Wakonwareki qoeki, naso yewao seukkei. 33Kepe soqeli ere mo ea nasoetne qoeki midakeik, ŋo naŋanedon yemo mi midayake.

Yesu Eŋe Dokoine Edange “Kaulukkei”34 “Ŋine kine kine kaulukkei, ŋine ŋara me doku

loutne ne more wet niget misuk okane gekei. Ŋinegege wane misuk dere umarekei. Ŋine wet nigetyale geu naŋane nosone ikopka sariki oŋaŋineqaeyakane. 35 Ŋei ŋerep korop kepe baŋem eŋenaŋane naso ea wakongi desikei. 36 Ŋine nasobaŋem wisikae more diam mo okorau, so Anutuŋozonom ŋibongi togole okorakei wane meŋenkaikei,ŋine zonomŋine weneŋ wikile naso yuanka moreŊei Wawainane Gipole eŋane kaitko kine kine yewakorop wakon wareki togogole okorakei, ea wanemeŋen kaikei.”

37 Naso yewa kaiwe okangi, Yesu eŋe ŋei ŋerepAnutu wane Bakom Urum koto kito ebonge paki,kepe qoeki, eŋe mat suaine qelige, ruoo ari bonagaOliwa yewao metke. 38 Kaiwe baŋem, sakoka kepeqae qae naso ŋei ŋerep korop Anutu wane BakomUrumgo ari lewage more, Yesu wane don detkakoi.

22Yuda Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeakane Rakoi

1 Bret Patpale peada naso ea bomileke, peada eawane eŋetine mane, Aŋelo Loloŋon Loloŋon peada.2Naso yewao ŋei ŋerep korop Yesuwane siminonge,ea wane mosop ŋei ŋetne suaine so ra rokop donware ware, so Anutu wane papa togon welaine ŋei,Skribe, eŋe numa mane maratka more Yesu sankaqeu seukeakane, nia ziaŋgoi.

Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno BirakayakaneRake

3 Pakiso, Satanŋo Yudas wane kotino wa ketke.Yudas eŋe Yesu wane dokoine 12 eŋane keuenoŋine mane, eŋetine mane Iskariot. 4 Yudas eŋeYesu dokoine qeliŋone more, mosop ŋei suaineŋetne so Anutu wane Bakom Urum wane tebe ŋeiŋetne, eŋano ari more Yesu mawakonka more,eŋane meteeno birakayakane edange. 5 Eŋe detpisiminongi, wesi manikei wane olatkoi. 6 Yudaseŋe oŋ ra more, Yesu sanka ma wakonkayakanenumaine mane kieke dere maulukke.

Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada NasooDokoine Eŋerop Weneŋ Ŋara Nekoi

7Bret patpalane sodaweku, kaiwemaneYuda edoaŋelo loloŋon loloŋon wane lama qe okanmaŋkoi,8eawane Yesu eŋe Petoro so Yohane biraore etange,“Ŋire ari aŋelo loloŋon loloŋon peada wane ŋarasoep nekenane maulukpik.”

9 Ere Yesu qesonka rakoik, “Diao ŋere ŋara soepea ari maulukete?”

10Yesumainge etange, “Ŋire ari Yerusalemwaketmore, ŋei mane kauk doku tin teweke sari nu-mao marat ŋusiake. Ŋire ŋei ea mogatka ariuk.Eŋe ari matko wakesiake, ŋire yewa ari waketmore, 11 mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋeboŋebonzeŋo ramaike, Naŋane mat aŋaone diawaoAŋelo Loloŋon Loloŋon Peadao na mere dokoneeŋerop ŋara nekene?’ 12 Yale ra qesonkauk, eŋeurum ea aŋaone mane suaine kutno weti metmetso zake kine kine momaulukmaulukine sikanŋutki,yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”

13 Ere qelika more Yerusalem ari lotke more,Yesuŋo etange, yale ŋei maratka more, kine kinekorop maratkauk paki, ere Aŋelo Loloŋon LoloŋonPeada wane ŋara soep maulukkoik.

Yesu Eŋe Dokoine Ruo Ŋara Gumeonge14 Naso mo qoekiso, Yesu eŋineso eŋane qelit

ŋeikoune aposolo magu korop mat koto waket, za-keo ŋara ne metpi, 15 Yesu eŋe edane rake, “Naŋinerop Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep nekalanezok manerop simin nanmaike, qoeki na wikile de-sikale. 16 Na ŋidanmaile, naso kutno na AŋeloLoloŋon Loloŋon ŋara soep koso mane iwa ŋineropmi nekale, ŋo Anutuŋo waremaike, naso eao AŋeloLoloŋon Loloŋon Peada wane kine watke rokop-keake, paki na ŋara soep ea koso nekale.”

17 Pakimo Yesu eŋe wain lase ma more, Anutubakom kito more edange, “Ŋine wain iwa ma amanaguwi, 18 na ŋidanmaile, na ŋado koso mi nenegewe, Anutu wane qeli ewe zonom wakonlukeake,naso eao koso nekale.”

19 Pakimo eŋe bret nat parom ma more, Anutubakomine kito more, mapoke dokoine ebone moreedange, “Iwa na bikumne, na solane ŋinane ramoreqikkamaile, ŋine bret iwa ne more, naŋane seu

Page 90: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 22:20 87 Luka 22:52seune detsorokkei.” 20 Neu qoekiso, Yesu eŋe wainlase ma more ebone rake, “Wain lase iwa naŋaneweŋemne, na weŋemne ŋinane ra more qakmaile,na weŋemne ea Anutu wane tako rakot musele matogoleake.

21 ”Ŋo ŋine detpi, ŋei na kima isisi okan nangineu more nekukei eŋe iwa zakeo narop weneŋmetmaite! 22 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe dalinoseukeake, ea Anutuŋo mo ma togole rake, ŋo ŋeieaŋo Ŋei Wawainane Gipole doplukka more, wikilezok manerop baŋ desiake!”

23 Pakiso, dokoine eŋe don auye rakoi, “Maŋoŋenane keuzo ŋine doplukayake?”

Dokoine Eŋe Don Auye Kitat Okane More Rakoi,“Maŋo Ŋenane Keuo Ŋine Ŋetne Okaniake”

24 Yesu wane dokoine eŋe donene qeu kere poraokangi, auye kitat okan nagu more rakoi “Ŋenanekeuzo ŋine maŋo ŋetne me wawaineze okanmaike.”25 Yesu eŋe detone more edane rake, “Qelaŋ ŋeiwaom eŋe ŋei ŋerepkopenewikileropwareon okan-mami. Ŋo ŋei ŋerewekopene eŋe ŋei waomkopeneeŋane bango tamge more qelitene qe okanmami, eawane eŋe don kelok okanka more, eŋe ‘Ŋei mainekine kine weku maneka okan okanmaike, ‘ yale ramawaka magemami. 26Ŋo ŋido masi tanik ea misukokanikei, midakaka! Ŋinane keuo ŋine maneŋosuaineme ŋetne okanbe raso, eŋe kimakoune eŋanebango ketkele so umi qe geake, so eŋe kimakounenatne ŋinane qelit qeqe urata ma geake. 27Me ŋinerau, maŋo me diawaŋo ŋetne okanmaike? Ŋei yaupmetmeleka taboŋ mere neake, oŋo ŋetne, me ŋaramire mot ma ari sari qelit qe ma okanmaike, oŋoŋetne? Ŋei metmetkoka taboŋ mere yaup neninekanemaike, oŋo ŋetne. Ŋo noŋo yemo ŋinane keuoqelit qeqe urata ma gemaile.

28 Na liwe liwek so umat kine kine wakon nange,ŋine umat ea wane ra mi kaetŋungi, biranangoi,ŋine narop naso baŋemge sarikoi. 29EawaneMagakeŋe na eŋine tungo qeli ewe zonom warekalaneware ware biranange, so na yale waka, ŋine naŋanetungo qeli ewe zonom warekei wane ware warebiraŋunikale. 30 Ea wane ŋine baŋ ŋado nasomaneo qeli ewe zonomnane kotino, ŋine metmetmaine mere ŋara doku maine nekei, so metmetmayakakatne mere Israel magu 12 wareonikei.”

Yesu Don Saiŋine Rake, Petoro Bisopkayake31 Pakiso Yesu eŋe Petoro iwa yale olatke. “Sai-

mon, Saimon! Detnom! Ŋeiŋo rais me wit wounema wanokŋem, sinoine eŋineka ŋo wele eŋine okanokanmaike, Satan eŋe mo rake, eŋe mali malipŋineliwekkayake, yemo yalewaka Anutu wano ŋine ko-rop ŋibu more wikile kine kineŋo liwekoniakanemo ra togoleke. 32 Ŋo na geŋane ra more momeŋenkakole, ge namalipnanemoremi ket qemoresiukene, pakiso ge umat yewa yuane more, kosozinge sari kimakopŋone eŋane zonomene manomtogoleake!”

33 Petoroŋomainge iwa yale olatke, “Waomne, nageŋane ra more mulap urumgo maine wakesikale,eŋe ge gekuwi seuknom, na yale waka nekukei waneokanbi, ea maine, na mo ewekmaile.”

34 Yesuŋo dere more olatke, “Petoro, na golat-maile, ukude ruo iwao tiak ŋeiŋo bokaki mi qoeki,goŋo atak karewe bisop nanikene.”

35 Pakiso, Yesu eŋe dokoine qesonone rake,“Sogino, na ŋine wesi, kite, kie kulit mida arikeiwane biraŋungole, naso ea ŋine ŋara waneseukkoi?”

Dokoine eŋe olatkoi, “Mida! Ŋara mo rokopzo magekone.”

36 Yesu eŋe doneene dere more mainge rake, “Ŋonaso iwao, na ŋidanbe, ŋinanewesime kite pamami,ŋine mau. Ŋinano ŋine ŋei maneŋo sobaine mipamaike, eamo momo takot maine qele more, wesiea ma more soba qoleake. 37Na ŋidanmaile, Anutuwane papiaŋo naŋane iwa yale ramaike, ‘Ŋei ŋerepeŋe Mesia detkakei, eŋe mulap ŋei.’ Anutu qelit ŋeidon ea naŋane ra more qeke, ea wane don rokouneea mo baŋ wakonwareake.”

38Dokoine eŋe don ea dereluke olatkoi, “Waomze,kanom! Soba etke pamamik!” Pakiso Yesu eŋe rake,“Ŋine soba wane don ea yeine qeliŋgei!”

Yesu Eŋe Oliwa Bonagao Meŋenkake39 Yesu done raki qoeki, so eŋine so dokoine

Yerusalem qelige Oliwa bonagao arikoi, eŋe moarimaŋkoi, yalewaka eŋe bonaga ea arikoi. 40 Arilotke more, Yesu eŋe dokoine edange, “Ŋine Satanwane isi donŋo mi matali ŋuniakane meŋenkaikei.”

41 Pakiso, eŋe amaŋ nigatne ari iwa yalemeŋenkake, 42 “Magak, na wikile mane desikale,ge wikile ea maine oma nanikene me? Ŋo genaŋane simile mi mogasikene, midaka! Ge geŋonesimileŋonemogaremawarekene.” 43Meŋenkaki, soaŋelo mane qeliwo ŋine sari more maki zonominetogoleke. 44 So Yesu eŋe manerop dere umaremore, togogoleka meŋe meŋen urata make, pakimoseriŋanineŋo wiri weŋem leleke so kepo ket qakearike.

45 Eŋe meŋenkaki qoeki, okora more medewek-oune eŋano zinge arike. Ari more ongi, eŋe qomenezok manerop umareki, kulu pakoi. 46 Pakimo Yesueŋe ari dokoine ma wirikone more edane rake,“Ŋine daleo wane kulu pamami? Ŋine wieu paki,meŋenkau. Ŋinano Satan wane liwe liwek wakongiket gekei wane meŋenkau!”

Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Motke47 Yesu eŋe yaleka ra okoraki, dokoine 12 eŋane

keuo ŋine mane Yudas eŋe magu suaine eŋeroplotke more, Yesu wane osino sari muzupkake. 48ŊoYesuŋo olatke, “Yudas, ge na muzupnane more, ŊeiWawainane Gipole eŋe ŋabakoune eŋano doplukkamaine!”

49 Pakiso, dokoine eŋe kine kine wakoniake, eadere more Yesu qesonka rakoi, “Waomze, ŋene eŋesobaŋo maine engukene?” 50 Yale rauso, dokoineeŋano ŋine maneŋo mosop ŋei suainane qelitmedep mane eŋane ketine wongo sobaŋo kitatkiketke.

51 Yesuŋo yale ka more olale rake, “Ŋine yalemisuk okanikei.” Eŋe metine mawa ŋei ea waneketine more ma menaŋkake.

52Mosop ŋei suaine ŋetne, so Anutu wane BakomUrum wane tebe ŋei ŋetne, so Yuda ŋei suaine, eŋemagu eŋerop sarikoi, Yesu eŋe eŋine so dokoine

Page 91: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 22:53 88 Luka 23:15onbi edange, “Ŋine koak, sobarop luknan gekeiwane sarimami, na kobu ŋei midaka, 53 na kaiwebaŋem Anutu ware BakomUrum kotino ŋinŋineropokorakole, naso yewao ŋine mi malipnane luknan-goi. Anutuŋo kine kine ea wakoniakane rake, eaŋine maine maikei. Naso iwao ŋine kine kine Satanwane panaman zonominerop mau wakongep!”

Petoroŋo Yesu Bisop Kake54Yale rakiso, eŋe Yesumalipkametine wokomka

more, Mosop Ŋei Suaine Ŋetne wane matko iwenkaarikoi, ŋo Petoro eŋe Yesu ŋadinomogatkake. 55Ŋeinatne eŋe sen koto mat ea wane osine gerep mauzeki, qenagare metpi, Petoro eŋe weneŋ sari eagerepqenagaremetke. 56Pakiso qelit ŋerepmaneŋoPetoro gerepkometki pore kamore togogoleka bokarake, “Ŋei iwa Yesurop wetneŋ geke!”

57 Ŋo Petoroŋo bisopka rake, “Ŋerep, ŋei ea midetkamaile.”

58 Naso bamgo qoeki so, ŋei maneŋo Petoro kamore olatke, “Ge Yesu wane tegoo gekone!”

Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom, na mi-dakaka!”

59 Mi azongiso, ŋei maneŋo Petoro ka more, ŋeiŋerep magu togoleka edange, “Ŋei iwa eŋe Galiliŋine, eŋe welekatne Yesurop weneŋ ge okange.”

60 Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom! Nageŋane don ramaine ea mi dere qelaŋanmaile.”

Eso yewaka, Petoro eŋe don ea raki mi qoeki,tiak eŋe bokake. 61 Pakiso Yesu eŋe amaŋ okoramore zinge Petoro porekake, porekaki, PetoroŋoYesu wane don detsorokke. Yesuŋo qei bano moiwa yale rake, “Tiakŋo bokaki mi qoeki, goŋo naatak karewe bisop nanikene.” 62 Petoro eŋe don eadetsorokemore, ari wetine tabaeki zokmanerop arokakapa suaine arokke.

Ŋei Natne Eŋe Yesu Tenikka More Isi Bela QebelaOkankakoi

63 Ŋei natneŋo Yesu mau paki, wareka more Yesuwane wawaine don isi bela okanka more qe kitookankakoi. 64 So eŋe Yesu wane deine laplapŋopisekamore qesonka rakoi, “GeWaomwaneŋei der-eret korop, wawaine gemaineo, ge ra qelaŋanikene!Maŋo gekumaike?” 65 Eŋe Yesu wane wawaine donso don qotkoine natne loutne manerop takotke raokankakoi.

Yesu Eŋe Yuda Wane Kaunsol Wane Kaitko Okorake66 Kepe qaeki, Yuda ŋei suainekopene, so Mosop

Ŋei Suaine Ŋetne, so Anutu papa togon welaine ŋei,Skribe, eŋe korop lewage more, tebe ŋei bira onbi,eŋe Yesu iwenkau eŋane Kaunsol kaiteno okorakirakoi, 67 “Ge ŋedannom, desikene, ge Mesia memida?”

Yesu eŋe mainge rake, “Na ŋidanikaleo, ŋinedon ea mi malip kaikei, 68 so na ŋine qeso qe-son mane qesonŋunikaleo, ŋine don ea mi maingeraikei. 69 Ŋo, na ŋidanmaile, naso iwa ŋine, kutnopawayake, ŊeiWawainaneGipole, eŋe Anutu zonomwelaine wonino mesiake.”

70 Pakiso Eŋe korop qesonka rakoi, “Ge Anutuwane Gipole me?”

Yesu mainge edange, “Ŋidom mo ea ramamiyale.”

71 Yale rakiso, magu korop rakoi, “Ŋene koso ŋeinatne mi edoraŋem sari, eŋane don ŋedanbi deredongo mi birakakene, yeine! Eŋe mo aŋaineŋoramaike, ŋedom don ea mo ketzeŋo detkamaine.”

23Ŋei Edo Yesu Pilat Kaitko Iwenka Arikoi

1Kaunsol ŋei korop eŋewiemore, Yesu, Pilat kepeŋei waom wane matko iwenka ari more, 2 ea Yesuwane don iwa yale kieke rau paki birakakoi, “Ŋeneŋei ea kaŋem ŋei ŋerep magu isi don iwa yale edanokanmaike, ‘Ŋine Roma kepewareware suaine, Sisa,takis misuk manikei,’ so ‘Na Mesia! Na Yuda wanekepe ware ware,’ yale rake.”

3 Pilatŋo eŋane don dere Yesu qesonka rake, “GeYuda wane kepe ware ware me mida?”

Yesu eŋe mainge rake, “Oo, mo yewa goŋomramaine yale.”

4 Pakiso Pilatŋo Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so ŋeiŋerep magu ea edange, “Ŋei iwa kine kine qotkoinemi make, ea wane na wikile mi manikale.”

5 Ŋo Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so eŋane tego eŋePilat togole sorinka rakoi, “Eŋe welekatne ŋei ŋerepqebinmabin okane, sorin borin okanongi, donineŋokepeze rokopke arimaike. So eŋe ŋei ŋerep kitoebongi, Galili kepeo ŋineka ra kieke sari mage iwaYuda kepeo weneŋ yale waka rokopke wakon ari-maike.”

Pilatŋo Yesu Herot Wano Birakake6 Pakimo, Pitat eŋe don ea dere more qeson one

rake, “Ŋei iwa eŋe Galili kepeo ŋine me?” 7Pilat eŋenaso yewao iwa yale detke, Yesu eŋe Herotŋo kepewaremaike, nat paromine yewao ŋine, ea wane Pi-latŋo Yesu eŋe koso Herot wano birakake, Herot eŋenaso yewaoYerusalemmatko geke. 8Herot eŋe nasokiroine Yesu marat kayakane dere geke, ea waneeŋe Yesu kaki paki siminkake. Yesu eŋe masi tanikkine kine kine mane make ea Herot eŋe mo loutnedetke, ea wane Herot eŋe Yesu wane masi togolemane kayakane detke so wetkeke. 9 Yalinane Heroteŋe Yesu qeso qeson loutnemanerop qesonkake, ŋoYesu eŋe don mane mi mainge rake. 10 Yale okangiMosop Ŋei Suaine ŋetne so Anutu papa togon we-laine ŋei, Skribe, eŋe sari Yesu wane don togolerau paki, don uratao birakakoi. 11 Rau qoekiso,Herot so kawali ŋeikoune eŋe Yesu maket birakamore isi bela okankau paki, masi kine kine qotkoineloutne okankakoi. Pakiso eŋe Yesu wane laplapmayakakatne wekumane biraka more, Pilat wanokoso mainge ari birakakoi. 12 Kaiwe yewao, Pilatso Herot ere kima kima okangoik, sogino yemo ereŋaba ŋaba okan nagu gekoik.

Pilatŋo Yesu Kibego Qekei Wane Rake13 Yesu eŋe zinge sarikiso, Pilatŋo Mosop Ŋei

Suaine ŋetne so Yuda ŋei suaine so ŋei ŋerep koropedoraki lewage okorau, 14 edange, “Ŋine ŋei iwanaŋano iwenka sari remi ‘Eŋe don isisine loutneŋei ŋerep edan okanmaike’ . Naso iwao, na ŋinanekaitko eŋe mo qesonkele, ŋo masi qotkoine maneea ŋine mo remi, eamo na mi maratkele. 15 Heroteŋe weneŋ yale waka kine kine qotkoine manemi maratkeke, ea wane ŋei iwa eŋe naŋano kosobirakeke, sogino eŋe kine kine qotkoine mane mi

Page 92: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 23:16 89 Luka 23:53make, ea wane na eŋe maine mi qewe seukeake.16 Iwamona kawali ŋeikopne edanbe kumunamŋokadime more qeliŋkau ariake!” 17 Aŋelo loloŋonloloŋon koma korop Pilatŋo ŋei ŋerep eŋane similemogare mulap ŋeiene mane qelige siwotkaki arimageke.

18 Ŋei ŋerep magu don ea dere more, eŋe koropboka rakoi, “Ge ŋei iwa qenom seukkep! Ŋo geBarabas siwotkanom ŋenano sarikep!” 19 Sogino,Barabas eŋe ŋei natne enguki seukkoi so Yerusalemmatkoto kawali mane kepe ware ware eŋano makiwakonge, ea wane Pilat wane kawali ŋei edo mulapurumgo birakakoi.

20 Ŋo Pilatŋo Yesu siwotkayakane dere more,ŋei ŋerep koso sorinone rake, “Na Yesu maineqeliŋkaikale.” 21 Ea wane magu suaine eŋe kakapadonine boka mainge rakoi, “Ŋine kibego qeuseukkep! Ŋine kibego qeu seukkep!”

22 Ŋo Pilat eŋe atak karewe koso soringe edange,“Ŋine eŋane masi qotkoine make, ea nolatpi detpe!Na eŋane masi qotkoine mane mi marat kamaile, eawane na eŋe maine mi qewe seukeyake! Na kawaliŋei kopne edanbe kumunamŋoka qemore, siwotkauariake.”

23 Ŋo ŋei ŋerep magu eŋe Pilat wano togogoleboka sorinka more olatkoi, “Ge Yesu kibego qemseukep!” Ŋei ŋerep eŋe yalewa boka olale morePilat manerop yuankakoi. 24 Ea wane Pilatŋo ŋeiŋerep magu eŋane simile mogare kawali ŋeikouneeŋe Yesu kibego qekei wane detonge. 25 Barabaseŋe sogino ŋei natne enguki seukkoi so kawalimake,Pilatŋo ŋei eamulap urumgo ŋinema sari siwotkakiarike. So Pilatŋo Yesu eŋe ŋei ŋerep eŋane similemogare kawali ŋei eŋane meto birakake.

Eŋe Yesu Kibego Qeu Seukke26 Kawali ŋei eŋe Yesu iwenka Yerusalem mat

ŋadino arikei wane arikoi. Ŋei mane, eŋetine Sai-mon, Sairinimatko ŋine, eŋe Yerusalemwane saiwoŋine sariki, kawali ŋei eŋemalipkamore, Yesu wanekibeŋ manbi teweke, Yesu ŋadino mogatkake.

27 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu mogatkakoi,eŋane keueno ŋerep natne eŋe Yesu wane ra morearokkoi. 28 Yesu eŋe aroene dere more maingedon edan rake, “Ŋine Yerusalem ŋine ŋerep nau!Ŋine naŋane ra more misuk arokkei. Ŋine ŋinŋineso medewekop ŋine eŋane ra more yemo mainearokkei. 29 Ŋine detpi, baŋ naso maneo ŋei ŋerepkorop iwa yale raikei, ‘Ŋerep eŋemedepmamawanerokop mida, so ŋerep eŋe medep mane mi makoi,ŋerep eŋe medep ŋamu mi gumeongoi, ea eŋebakommaine kitokei.’ 30Naso yewao, ŋei ŋerep eŋebonaga edora meŋenone more raikei. ‘Ŋine ŋenemaine ket supa ŋonikei.’ Eŋe bonaga nigatne edorameŋenone raikei, ‘Ŋine ŋene motŋonikei’ . 31 Eŋenaŋano kine kine qotkoinemanerop okannanmami,eŋe ŋinano yale waka masi qotkokoine natne baŋokanŋunikeime daleo? Ŋaba edo kine kine qotkoinenaŋano naso iwa okannanmami, yalewaka eŋe baŋqotkokoine ŋine okanŋunikei.”

32Kawali ŋei eŋemulap ŋei etke Yesurop iwenoremore, etkukei wane arikoi. 33 Pakiso kepe eŋetine,‘Lewet Setne’ , ea lotke more, Yesu kine so metinekiruŋaŋo kibego qe more, so mulap ŋei etke Yesuwonino so kanaino etkukoi. 34 Pakimo, Yesu eŋe

rake, “Magak, ge ŋei iwa eŋanemasi so sot turuŋeneiwa qeliŋka niget gangep! Eŋe kine kine iwa ma-mami, eŋe ea mi detlukkamami.”

Yale rakiso, kawali ŋei Yesu wane laplap maloineyewa ma more, masisiŋo kine qe wakon masi wezumane mau paki bare more, yuane damo qe moreanagukoi. 35 Ŋei ŋerep eŋe okora kakoi, Yuda ŋeisuaine don rau paki, isi bela okanka rakoi, “Eŋeŋei ŋerep natne ma menaŋonge, eŋe Mesia okane,Anutuŋo eŋe birakakeo, eŋe oŋommainemamenaŋnagu yake!”

36 Kawali ŋei eŋe weneŋ don so isi bela okankamore, wain qotkoine manikei wane sari, 37 olatkoi,“Ge Yuda kepe ware ware suaine okanmaineo, gemaine kibego ŋine kesikene.”

38 Pilatŋo kibeŋ kutno kibi iwa yale qeke. “IwaYuda Kepe Ware Ware Suaine.”

39 Mulap ŋei mane, Yesurop weneŋ engukoi, eŋedon qotkoine Yesu olale more rake, “GeMesia okan-maineo! Ge geŋone qesiŋ nagu more, ŋere weneŋqesiŋ ŋotnom me?”

40 Ŋo mulap ŋei maneŋo ŋei ea don okanka morerake, “Ge seu seuwane biŋek raraineŋo, Anutuwanemi kaet ganmaike me? Ge eŋe yale koboboineŋoseukene me? 41 Ŋere mo sogino kine kine qotkoinemakote, ea wane ŋere maine seukkete, ŋo ŋei iwaeŋe kine kine qotkoine mane mi make.” 42Ŋei eaŋokoso zinge Yesu olatke, “Yesu, ge zinge sari kepeware ware suaine okanikene, naso yewao na weneŋsiluŋ mide detsorok nanikene.”

43 Yale raki, Yesuŋo olatke, “Na welekakatnegolatmaile, ge ukudeka narop qeliwo gege togonmatko weneŋ mesikete.”

Yesu Eŋe Seukke44 Kepe deine oŋabango okangi, kaiwe mi sirike

more, kepe ea korop panamane paki, ari 3 kilokkaiwe koso sirikke, 45naso yewa laplap suaine Anutuwane Bakom Urum kotino okorake, ea keuoka bun-tuk wiri sari ketki qela qoeke. 46 Pakiso, Yesu eŋeboka rake, “Magak, ge naŋane oŋa oŋa asune ea namo metŋono motmaile, ge maikene!” Yale ra moreasuine saki seukke.

47 Yesu eŋe seukkiso, kawali ŋei ŋetne maneea ka more, Anutu eŋetine mawakaki paki rake,“Welekatne, eŋe ŋeiwele koboboine sowekumane!”

48 Pakiso, ŋei ŋerepmagu eŋe kine kine wakonge,ea kaikei wane sarikoi, eŋe Yesu seukki dere more,qom borik ongi, so mateno zinge ariwarekoi. 49 Ŋeiŋerep eŋe Yesu detlukkakoi, eŋe so ŋerep natneGalili ŋine mogatkakoi, ea eŋe korop osop osopokora masi tanik ea wakonge, rokop kawarekoi.

Yosep Eŋe Yesu Pareŋine Kezem Koto Motke50-51 Ŋei mane, eŋetine Yosep, Arimatea mat,

Yuda kepeo ŋine, eŋe ŋei koboine, ewinerop. EŋeAnutu wane qeli ewe zonom sari sari wane tomageokange. Eŋe Yuda Kaunsol okorake, ŋo Kaunsoleŋe don kine kine ra more, Yesu togoleka makoi,eŋe mi oŋge. 52Ŋei eaŋo Pilat wane kaitko ari lotkemore, Yesu pareŋine maine ma ari dukkayake medaleo, ea wane qesonkake. 53 Pilat eŋe oŋ rakiso,Yosep eŋe ari laplap mane libeka qoleke, laplapeaŋo Yesu wane pareŋine makokka more kawetkakipaki, deŋesereo ma ari kezem koto motke. Lom

Page 93: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 23:54 90 Luka 24:42yewa ŋei maneŋo mo wesi weku suaine ea wanebano yasoki okorake, sogino ŋei mane yewao midukkakoi. 54Naso yewamo nagapko, sogino sarereoYuda edo qezareko metkoi, ea wane nagapko eŋeYesu wesi kezem birakake

55 Pakiso ŋerep eŋe Yesu Galili ŋine mogatkakoi,eŋe Yosep mogatka more, kezem so Yesu pareŋinedaline paki, ea kakoi. 56 Pakiso mateno zinge arimore, kelok kine kine qounerop maulukoi.

Anutu ra rokop don pake, ea wane eŋe qezareknaso sarere, eamo yaup metkoi.

24Yesu Eŋe Koso Wisikae Wieke

1 Kepe qae qae, Sodao ŋerep eŋe kelok qouneropmo maulukoi, ea ma more deŋesereo arikoi. 2 Eŋeari pore kau, wesi suaine kezem aŋaino metke, eamo rodigeu saket arike. 3 Eŋe kezemgo waket pore,Waomene Yesu wane pareŋine mi kakoi. 4 Daleowakonge, ea eŋe mi detluke okorau, so ikopka ŋeietke laplap libekaropŋo ŋerep eŋane ososeno oko-rakoik. 5 Ŋerep eŋe kaet suaine ongi, so kepeo ketrasu pau, so ŋei etke ere edangoik, “Ŋine onokawane ŋei wisikaune deŋesereo seu seune eŋanoziaŋkamami? 6 Eŋe iwa mi metmaike, Anutuŋoeŋe maki wisikae wiike. Detsorokeu, eŋe iwami pamaike, sogino Yesu eŋe Galili ge more, iwayale edange, 7 ‘Ŋei maneŋo ŋei sotenerop eŋanemeteeno, Ŋei Wawainane Gipole birakaikei. Ŋeisotenerop eŋane ra, kibego qeu seukkeake, ŋo kaiwekarewe pa more, kutno eŋe koso wisikae wieake.’ ”

8 Pakiso, ŋerep eŋe Yesu wane don detsorokemore, 9 kezemgo ŋine zinge ari, dokoine elewenso ŋei ŋerep magukopene maratongoi, ŋei etkeeŋe ŋerep edangoik, ea korop ŋerep eŋe medepenŋene so magukopene edangoi. 10Ŋerep ea Maria,Magdalena matko ŋine, so Yoana, so Maria, Yakopwane nagaine. Ŋerep ea so ŋerep natne eŋe Yesuwane qelit ŋei, aposolo, don kisi edangoi. 11 Ŋoaposolo eŋe detkoi, ŋerep eŋe don weleka zok mira okanmami, eŋe don yau yaup ra okanmami, eawane eŋanedonmimalipkakoi. 12ŊoPetoro eŋewiebiririke ket deŋesereo ari potki waketki kaki, kezemkoto ea mo laplapŋoka pake, eŋe yale ka more,oŋaine qaeki, koso matko zinge welepke more, kinekine wakonge, ea wane zok manerop dereret uratama arike.

Yesu Eŋe Dokoine Etke Maratkake13 Soda yewaoYesuwane dokoine etke Emausmat

arikeik wane arikoik. Mat ea wane duma kilomita11 Yerusalem ŋine. 14 Kine kine Yerusalem matkowakonge, ea eŋe don auwik so, 15 Yesu oŋom eranomaratore more, ererop weneŋ geke. 16 Ere ka moreso mi detlukkakoik. 17 Pakiso Yesu eŋe qesonorerake, “Dalino aumamik?” Ere doŋ mane okoramore qom borik zok otke. 18 Ŋei mane, eŋetineKleopas eŋe Yesu qesonka rake, “Ge Yerusalemgokulit gemaine? Kine kine soda iwao wakonge, ea gemi detmaine?”

19 Yesu eŋe qesonka rake, “Onokaka wakonge?”Ŋei etke ere mainge olatkoik, “Yesu, Nasaret ŋine

eŋano kine kine ea wakonge, ŋei ea eŋe Anutuwane qelit ŋei mane, eŋe don zonomineropŋo ŋei

ŋerep kito edange, so masi togole ŋei ŋerep soAnutu kaiteno make. 20 Ŋenane Mosop Ŋei Suaineŋetne, so ŋei ŋetne natne eŋe Pilat wane meteobirakakoi. Pakimo Pilatŋo kawali ŋei eŋane metorakoke ebongi, kibego qeu seukke. 21Mo sogine qeibano Anutuŋo rake, eŋe ŋei mane baŋ Israel ŋeiŋerep qesiŋ ŋoniakane birakayake, so naso eao ŋeneYesu wane yale rakone, eŋe baŋ Yuda ŋei mapikŋoniake ra more urata ea mayakane detkone, ŋoeŋe seukke, mo iwa kaiwe mama karewe qoemaike.22 Kepe qae qaeo ŋerep natne, ŋenane magu keuoŋine, eŋe kezemgo ari more, 23Yesu wane pareŋinemimaratkamore, ŋenano zinge sari iwa yale ŋedan-mami, “Ŋene aŋelo otŋem mo rakoik, ‘Yesu eŋe mowisikae wiemaike’ .” 24 Ea wane oŋaze qaeki, ŋeinatne ŋenane magu keuo ŋine, eŋe ari kezemgo kamore, Yesu mi kamami. Ŋerep eŋe kine kine koropremi, ea korop welekatneka.”

25 Pakiso Yesu eŋe etange, ”Ŋine dereretŋinemidaine, sogino Anutu wane qelit ŋei eŋe kinekine qekoi, ŋine don ea ikop mi malip kamami.26 Anutuŋo rake, Mesia eŋe wikile suaine desiake,pakimo Mesia eŋe qeliwo qelaŋinerop wayake.”27 Yesu eŋe dokoine etke erano Anutu wane papiaodon korop pamaike ea ra qelaŋange, Yesu eŋe Mosewane kibi ea ŋine kieke more, ari mage Anutu qelitŋeikoune eŋe kibi korop Mesia wane ra more qekoi,ea ra qelaŋan otwareke.

28 Pakiso eŋe Emaus osino lotkeu paki, Yesu eŋemat maneo bira ore ariakane okange. 29Ŋo ere Yesuma wauluka more rakoik, “Ruo keremaike, kaiweqoeyake, ge ŋererop mesikene.” Yale raukso, eŋeyewa metke. 30 Eŋe ererop ŋara neyakane metke,eŋe bret ma mosopka more, mapoke ere eponge.31 Pakiso erane dereretetne qelaŋangi. so eŋanekine detlukkakoik, ŋo Yesu eŋe siukki, so ere mikakoik. 32Arikiso, ere don iwa yale aukoik, ”Dumao,ŋene sarine, eao eŋe Anutu wane papia ŋerano raqelaŋanike, naso eao qomso zok kitike.”

33 Au more qoeki, ikopka eŋe wie more,Yerusalem zinge ari more, dokoine 11, so ŋei ŋerepnatne maratonbik lewaŋgoi. 34Ŋei ŋerep magu eŋeedanbik rakoi, “Waomze welekatne wisikae wiike,eŋe Saimon mo wakonkeke!”

35 Ŋei etke ere kine kine dumao wakonge, eakorop ra qelaŋangoik, Yesu eŋe dalino bret mapoke,ea wane ere eŋane kine detlukkakoik, ea korop raedangoik.

Yesu Eŋe Dokoine Eŋano Lotkeke36 Ŋei etke ere don kisi ea edanbik, mi qoeke,

naso yewaoka Yesu eŋe eŋane keuenowakone okoramore edange, “Peamŋo ŋinano pawayake!”

37 Eŋe Yesu ka more oŋaoŋa kamaine ra maneropzok kaetonge. 38 Ŋo Yesuŋo edange, “Ŋine misukkaet ŋungep! Nine dere mezet mi okanikei! 39 Ŋinenaŋane kie metene kau, noŋom sarimaile. Ŋinesolane uanane kau. Oŋa oŋa eŋe bikumine setinemida. Na bikumne so setnerop.”

40 Yale ra more eŋe kie metine ea kawali ŋeiedo kiruŋaŋo qekoi lopot ea korop sikanonge.41 Eŋe bakom zok suaine manerop kitokoi, ŋo eŋeweteneŋo yemo mi malipkakoi. Eŋe dere qekaokane ŋaŋaekakoi. Pakiso Yesu eŋe qesonone rake,“Ŋara natne pamaike me?” 42 Eŋe zawon zezine nat

Page 94: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Luka 24:43 91 Luka 24:53manbi, 43 ma more, eŋane kaitko neke. Neki qoekiedange,

44 “Sogino na ŋinano gekole, naso ea na kine kineŋidankole, ea korop mo wakonge. Mose wane rarokop don so Anutu qelit ŋeikoune eŋane papia soSam papia, kine kine korop papia ea wane kotinopamaike, eamo naŋane ra more wakonge.”

45 Pakiso qesiŋone more ra qelaŋane edangi,dokoine eŋe Anutu wane kine papiao pamaike, eadetlukkoi. 46 So Yesu eŋe dokoine edange, “Anutuwane papiao pamaike, ‘Mesia eŋe wikile dere moreseuke kaiwe mama karewe pa more koso wisikaewieyake. 47 Ŋine ari ŋei ŋerep kepe baŋem kepebaŋem naŋane biŋek don ra qelaŋanbi, wetenemaingekei. So ŋine urata eamo Yerusalem matkotine kieke more ra qelaŋanikei. Pakimo ŋei ŋerepeŋe kimakopene eŋane sot turuŋene ea ŋadekaikei,ea wane rokop Anutuŋo yale waka eŋane sot tu-ruŋene ea qeliŋge nigetkayake. Ŋine don ea raqelaŋangei. 48 Ŋine kine kine wakongi, deŋineŋokakoi so ketŋineŋo detkoi, ea ŋei ŋerep kito edanemore ra qelaŋonikei. 49 So ŋine koso detpi sogino,Magakŋo kine kine ra togole ŋibonge, eamo kosonoŋo ŋibonikale. So ŋine Yerusalem matko tomametpi, zonomne ea qeliwo ŋine ŋinano kesiake.”

Yesu Eŋe Qeliwo Wake50 Pakiso, Yesu eŋe dokoine Yerusalem ŋine

iwenon ari more, Betani lotkekoi, yewao Yesuŋometeene ma more mosoponge. 51 Mosop ea miqoeki, Anutuŋo Yesu qeliwo maki wake. 52 Dokoineeŋe Yesu eŋetine bukeuwaki koso Yerusalemmatkozinge arikoi, Yesu eŋine magu koropŋo bakomsuaine kito more, 53 so eŋe naso baŋem Anutu waneBakom Urumgo ari yewao Anutu eŋetine takorakotora bueku waki meŋenka gewamaŋkoi.

Page 95: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 1:1 92 Yohane 1:34

YohanePidon Gegeineropŋo Ŋei Wakonge

1 Pidon eŋe mokaka qei kino, kepe mi wakongi,yewao ŋineka ge sari geke. So Pidon eŋe gegeineAnuturop ge sa geke. So Pidon eŋe Anutuka geke.2 Pidon eŋe mokaka qei kino Anuturop geke. 3 SoPidon eŋe Anutuwanemeteo gemore, kine kine ko-rop ma wakon wareke. Eŋe midaine kine kine maneAnutu eŋineka mi ma wakonge. 4 Pidon eŋe gegeyewa wane welaine okane geke. Paki gege yewaŋokiwa waraŋkaki, ŋei eŋano sari more qelaŋan onge.5 Kiwa yewaŋo panaman kotino ma qelaŋangi, sopanamanŋo kiwa yewa qe pilikkeakane qekake.

6 Anutuŋo urata ŋeiine mane birakake, ŋei yewaeŋetine Yohane. 7 Eŋe qelaŋan wane don kisiinera wakongi, ŋei korop eŋe qelaŋan welaine detlukkau paki, weteneŋo malip kaikei wane raki pakiAnutuŋo birakake. 8 Yohane eŋe oŋom qelaŋanwane welaine mi okane geke, eŋe yaup qelaŋanwelainane don kisi rawakoniakane sarike. 9Qelaŋanwelaineŋo kepe baŋem ŋei ŋerep korop qelaŋanma wakonon ebon okanmaike, oŋo naso yewao eŋeweneŋ kepo ket wakone geke.

10 Pidon eŋe kepeo wakone geke, eŋe Anutu wanePidon geki paki, kepeo kine kine iwama korop oŋomwakon wareke. Paki ŋado kepeo sari lotkeki kepeŋeiŋo korop eŋe kau paki ŋaŋae kakoi. 11 Eŋe eŋinekepe matino sari lotkeke. Ŋo siluŋ eŋine ŋei ŋerepmagukoune edo kima mi okankakoi. 12 Ŋei ŋerepnatne eŋe welekatne kima okankau paki, doninedere weteneŋo malipkakoi, eŋe Anutu wane ŋerepmedep okanikei wane numa ma wakone ebonge,eŋane eŋetmanoganka okanmami, eŋe yale okanonokanmaike. 13 Eŋe nabok magak eŋane weŋembikumgo ŋine wakone more, Anutu wane ŋerepmedepmi okangoi, me sola wane simile so ŋei wanesimile yewa ŋine midakaka. Eŋe Anutu eŋino ŋinewakongoi, wane eŋe Anutu wane dokoine.

14 Pidon eŋe ŋei okane more, sola bikum goropwakongi paki, keuzo mere wie okange, pakiŋene Waom qeli ewe zonom so kibi maepine mokaulukkone, eaŋo Magak wane Medep me qombapine wekuku, eŋane Waom kibi maep so zonomso don wele woune so masi tanik manik bile, eaŋowat watko rosarop ea weneŋ ma sarike.

15 Yohaneŋo eŋane kineine ea ŋei ŋerep rawakone more edane rake, “Na ŋei iwa wane moŋidane iwa yale rakole, ŋei mane naŋane ŋadenosarimaike, eŋe mokaka geke, eŋe naŋane rokopmida, eŋe kakapa suaine so naŋane wawaine, oŋana yuan nanmaike, onoka wane oŋo mokaka ge sarigeki na eŋane ŋadino wakongole.”

16 Pakimo, wet maepine rosarop wat watkomo pa sarike, yewa ŋine ŋene korop ra wakonemauluk ŋone more ŋebongi weneŋ ma warekone.17 Anutuŋo ra rokop don yemo Mose wano rawakone more metino more ŋebonge, ŋo wet pesekso don wele, yemo Yesu Kristo wano ŋine sarike.18 Ŋei maneŋo Anutu mane mo mi kake, midakaka,ŋei weku, eŋe oŋom ea Anutuka, ea wane eŋe Anutu

Magak wane osino metmaike, oŋo Anutu ŋine kinekine korop ma sari more, ra wakone ŋedange.

Yohane Doku Tau Tau Wane Don19 Yuda ŋei wawaine eŋe Yerusalem matko ŋine

Pris, mosop ŋei so Lewi, mosop ŋei tegoo ŋinemanetale onbi, Yohane wano ari qesonka rakoi, “Ge ma?”

20 Ra qesonkau Yohane eŋe kineine mi motkeke,eŋe didiwo ra wakonge. Paki iwa yale rake,“Na Mesia mida, ŋeiwa ŋei ŋerep korop turuŋenemayakane ra more, Anutuŋo ma wakonka birakake,na ea mida.”

21Rakimo eŋe koso qesonka rakoi, “Pakimodaleoge ma? Ge propet Elaiya kakip mane me?” Yohaneeŋe edange, “Na eŋe mida.” Eŋe qesonka rakoi, “Gepropet mane ŋene tomakamaine, eŋe me?” Eŋemainge edange, “Mida.”

22 Eŋe koso qesonka rakoi, “Paki mo ŋedannom,ge koboboine ma? Ŋene eriŋine raŋonbi sarinezinge ari turuŋine daleo edanikene? Ge geŋonanedaleo ramaine?”

23 Pakimo Yohaneŋo iwa yale rake, propet Isaiaŋodon iwa yale ra edange, “Naŋane kine iwa yale,na ŋei mane wane aŋa, kepe yaup papaino bokamore iwa yale ramaike, ‘Waom wane numa koboinelaponbi.’ ”

24Ŋei eŋe yemo Parisi edo taleonbi sarikoi. 25EŋeYohane qesonkakoi, “Ge Mesia mida, me Elaiyamida, me propet mida, ŋo ge onoka wane ŋei dokutauon okanmaine me?”

26Yohaneŋo edane rake, “Na dokuka tau onmaile,keu ŋino mane okoramaike, ŋo ŋine eŋe mi detlukkamami. 27 Eŋe ŋei yewa naŋane ŋadeno sarimaike,ŋo siluŋ na yalineŋo eŋane kie kaweune yewamainemi qekokkale, me naŋane rokop mida, na eŋaneqelit qeqe gemaile.”

28 Masi iwa yemo Betani matko, Yordan Dokuwane wazaino, kepe deine sasainoken, yewawakonge. Kepe mat yewao Yohaneŋo ŋei ŋerepdoku tauonge.

Yesu Eŋe Anutu Wane Lama29 Kepe qaeki kaiwe maneo Yesuŋo Yohane wano

ariki Yohaneŋo kaki paki rake, “Anutu wane Lamaiwa kau, oŋo kepe baŋemŋei eŋane borikine oma onwareyakane sarike. 30Na ŋei weku yewa eŋane donkisi mo ŋidane iwa yale rakole, ‘Ŋei mane naŋaneŋadeno sarimaike, eŋe siluŋ naŋane suaine, na yuannanmaike, onoka wane, nami wakonbe oŋomokakakino kieke geke.’ 31Na noŋom alakan, eŋe mane midetlukka more kakole, ŋo siluŋ sari more, ŋei ŋerepdoku tau ongole, yemo Israel ŋei ŋine don kisiinera wakone sikan ŋunbe, ŋine eŋe ka more wetkaikeiwane doku tau ŋungole.”

32 Yohane eŋe yale edangi paki rake, “Na kaweAsuŋo baluse yale qeliwo ŋine ket more kutino kitometke. 33Ŋo na noŋom eŋe mi det kakole. Ŋo siluŋAnutuŋo ŋei ŋerep doku tau onikalane talenange.Paki so nolale rake, ‘Ge baŋ kanom Asuŋo ket moreŋei mane wane kutino kito mesiake. Eso yewa oŋoAsurop ŋei ŋerep doku tau oniake.’ 34 Yohane eŋerake, “Na ŋei yewa kakole, wane ŋidane ramaile, eŋeAnutu wane Gipole.”

Ŋei Natne Yesu Ŋadino Arikoi.

Page 96: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 1:35 93 Yohane 2:1535 Kepe qaeki kaiwe mama maneo Yohane eŋine

so dokoine eŋane keuo ŋine medewetkine etke eŋekoso yewaka okorakoi, 36OkorauYesu eŋe ari lotkekiYohaneŋo kaki paki rake. “Kauk, oŋo Anutu waneLama!”

37 Yohaneŋo yewa raki medewetkine ere detkoik.Pakiso ere Yesu ŋadino mogare arikoik. 38Yesu eŋezinge otki ŋadino ariuk qeson ore rake, “Ŋire onokawane zuage sarimamik?”

Ere rakoik, “Rabai, ge diawao gemaine?” Rabaiwane kine Ono dongo, kito ŋebo ŋebon.

39 Paki so Yesuŋo etange, “Sariuk paki kauk.”Paki so ere Yesurop weneŋ ari more mat geke yewakakoik. Kauk paki kaiwe korop yewa eŋerop gekoik.Iwa mo po(4) kilok rarapko naso yewao mapikkoi.

40 Yohane wane don dere more Yesu ŋadinomogare arikoik, erano ŋine mane eŋetine Andrea,Saimon so Petoro wane ŋole. 41 Paki so Andreaŋoqeliŋonemore ari eaka tatine Saimonmaratkamoreolale rake, “Ŋere Mesia Anutuŋo birakaki ketke, eamarat kamaite, Mesia yemo kine iwa yale, ŋeiwaAnutuŋo borikino ŋine ebu sayakane birakake.”42 Yale raki paki so Saimonŋo Yesu wano iwenkakiarikoik. Yesuŋo kaki paki rake, “Ge Saimon, Yohanewane gipole, geŋane eŋetŋone Sipas.” Eamo eŋetkine weku Petoro yale, ŋo ea wane kine Ono dongo,“wesi”.

Yesuŋo Pilipŋo Nataniel Etorake.43 Kepe qaeki Yesuŋo Galili kepeo ariakane

ewekke. Paki Pilip maratkaki paki olale rake, “Nasari mogat nannom!” 44 Pilip eŋe Betsaida matkoŋine, Andrea so Petoro mat gekoik, yewa ŋineka,eŋe matene weku. 45 Pilipŋo Nataniel maratka olalerake, “Ŋene ŋei mane wane Moseŋo ra rokop dongoqeke, so propet edo yale waka qekoi, ea momaratkamaine. Eŋe yemo Yesu, Yosep wane gipole, Nazaretmatko ŋine.”

46 Natanielŋo qesone rake, “Nazaret mat ketkeleeŋano ŋine kine kinemayakatnemanemainewako-niake me?” Pakimo Pilipŋo mainge olatke, “Sarikanom.”

47Natanielŋo Yesu wano sariki, Yesuŋo kaki paki,iwa yale rake, “Eŋe kau, ŋeiwa iwa sarimaike, eŋeŋei wele, eŋano isi don me tanik manik qotkoinemane mi pamaike, Israel kine pokaine, eŋano isimane mi pamaike!”

48 Pakimo, Natanielŋo Yesu qesonka rake, “Gedaleo okane more, naŋane kine detmaine?” Yesuŋoolale rake, “Ge Pilipŋo mi iwen gangi sari more,nemuyap bano merine, na naso eao mo ganile.”

49Natanielŋo don ea deremore, eŋe iwa yale rake,“Kito ŋebo ŋebon, ge Anutu wane gipole! Ge Israelwane ŋei waom!”

50 Pakimo Yesuŋo donine turuŋine mainge olalerake, “Na iwa yale golalile, ge nemuyap bano met-nom na sanka ganile, na ea golatpe detnom paki,ge don kine ea waneka na detluk nanmaine me?Ge kine kine zok suaine iwa wane rokop yuanmaikeea baŋ kaikene!” 51 Paki so Yesuŋo koso edanerake, “Naŋane don iwa ŋidanbe detpi! Ŋine baŋ kauqeli aŋaŋgi Anutu wane aŋelo magu edo ŋei waneGipolano wawa ketket okanikei.”

2Kana Matko Zokit Wakonge

1 Kaiwe etke qoeki ŋei mane Kana matko Galilikepeo zokit kakoi. Naso yewao Yesuŋo Pilip soNataniel weneŋ raki arikoik, so Yesu eŋine nagaineeŋe weneŋ ŋei ŋerep maturaŋ otkoi, erane zokitmakoik, ea eŋe weneŋ mere kake. 2 Eŋe Yesueŋine so dokoine weneŋ newan onbi sari ŋei ŋerepzokit makoik yewa weneŋ metkoi. 3Wain newareumida leleki, Yesu nagaineŋo Yesu olale rake, “Eŋewainene mo mida lelemaike.”

4 Pakimo, Yesuŋo mainge olatke, “Nabok, iwa mogeŋane naso, naŋane naso mi okanmaike, na kinekine yewamakalane goŋomisuknolasikene, naŋanenasone mi bomile sarimaike.”

5 Yale raki so Yesu nagaineŋo qelit medewekouneedane rake, “Yesuŋo kine kine yewame yewamaikeiwane ŋidangi, ŋine maine maikei.”

6 Yuda ŋei eŋane kie meteene sau sauk ea moMose wane ra rokop don kotino masi yewa pake.Yalinane doku beloŋ 6, wesi ŋo mamaine, yewametkoi. Beloŋ weku weku yewao doku otnom ketmore 100 lita yewa wane keuetno watke mesiake.7Yesuŋo urata medep edane rake, “Beloŋ iwa koropdoku otpi ket watkekep.” Raki so eŋe doku otpiket watke wareke. 8 Watkeki Yesu eŋe edane rake,“Yekuat namo doku beloŋ natne ŋara soep ware-maike, ŋei eŋano ma ariu.” Edangi urata ŋei eŋenatne eŋano ma arikoi. 9 Doku yewa eŋe mo wainokange paki, ariu ŋara soepwareware ŋei, eŋe dokuea ne kaki paki rake, “Wain iwa yaline ea dia ŋine?”Eŋe ea Yesuŋo raki dokuŋo qeinge wain okange,ea wane kine mane mi detki lotkeke so mi dereqelaŋange. Ŋo qelit medep doku otkoi edo yemomo detkoi, ea wane ŋara ware ware ŋei eŋe ŋei zokitmake eŋe oraki sarike. 10 Sariki olale rake, “Ŋei ko-rop eŋe wainmaine yewamikepka ebon okanmami.Paki ŋei lobo eŋe korop loutneka neu qoeki, kosoŋado wain simile midaine yewa ebon okanmami.Ŋo goŋo yemo wain mai maine yewa motkenommetmaŋkimo, yekuat iwa ma wakonmaine!”

11 Iwa yemo masi togogole Yesuŋo Kana matkoGalili kepeo mikepka make. Maki paki, kine kinekorop eŋane kutko pamaike, ea wane qeli ewezonomine maputulaki, dokoine eŋe ka more, wetmali malipeneŋo malip kakoi.

12 Paki so, ea wane ŋadino Yesu eŋe Kana matqelige more, Kaperneam matko eŋine nagaine soŋolekoune so dokoine arikoi, ari nasomde bamgokayewa gekoi.

Yesu Bakom Urumgo Wake13 Yuda ŋei Waomŋo Loloŋonge, ea wane kaiwe

suaine mane zonom ma peadaine mere eŋetmiti okane mesikei wane naso, yewa mo bamgobomileke, ea mo Naso SuaineWaomŋo kaiwe yewaololoŋongi, Yuda ŋei eŋe weku mane umat waneturuŋene mi wakone ea wane wetke metmaŋkoi.Naso yewao Yesu eŋe Yerusalem matko wa more,14 Bakom Urumgo waket ongi, sen ŋadino ŋeieŋe bulamakau, so lama, so naŋi baluse qoleamanagukoi, ari ari sari sari okorau, wesi mai mainŋei eŋe yale waka zakeeno mere wesi maingekoi.15 Paki so Yesu eŋe abiŋo morap mane maulukki

Page 97: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 2:16 94 Yohane 3:19paki, ŋei so osom kopene korop lama bulamakau, eaesopongi Bakom Urumgo ŋine qeinat ket warekoi,paki so wesi mai main ŋei eŋane zake maingekiketki, wesiene yewa giŋ qiririŋ ari wareke. 16Ŋeiwakorop naŋi qole qoleo metkoi, yewa mo edane rake,“Bakom Urumgo ŋine ebu saket ariwareu! Ŋinemaganane urum iwa mau nalu qole qole urum miokangep!” 17 Yesu eŋe yale okangi, dokoine eŋeAnutu wane papiao Dawitŋo qeke iwa yale ramaikeeŋe yewa detkoi, “Na geŋane Bakom Urum wanezok simin nanmaike, ea wane na urataine togogolemawe menaŋluke more mesiake.”

18 Paki so Yuda ŋei wawaine eŋe yewa kau pakiYesu qesonka rakoi, “Ge onokaka masi togole manemanom paki, kine ŋone sikan ŋonnom ŋene kaŋempaki iwa yale desikene, eŋe masi yewa okaniakanemo maine raraine, ea wane kine kine ea eŋe momaine okanmaike.”

19 Yesuŋo mainge edane rake, “Ŋine Anutuwane Bakom Urum iwa ra barakeu ketki na kaiwekareweka koso mawe wieki ma wonge warekale.”

20 Yale ra edangi, Yuda ŋei eŋe Yesu qesonkarakoi, “Ge kaiwe karewe yewaoka Bakom Urumiwa ma warekenane ramaine me?, ŋo ŋenane ŋabokopze eŋe Bakom Urum iwa mo ma geu komaine 46qoeke!”

21Ŋo Yesuŋo BakomUrumwane rake yemo eŋinesolainane yaup yewao rokop kito more rake. 22 Eawane ŋado baŋ Anutuŋo eŋine seu seu oŋine mawisikae kaki wieke, naso yewao dokoine eŋe Yesuoŋom alakan don rake, yewa koso detkoi. PakiAnutuwanepapiao eŋanedonnatneqeqine, soYesuoŋom Bakom Urum wane don alakan rake, yewawane weneŋ detpi wele okangi malip kakoi.

Yesu Eŋe Ŋei Korop Deton Waremaike23 Yesu eŋe Yerusalem matko Anutuŋo Israel

magu Loloŋonge yewa wane peadainane nasosuaine mane naso baŋem metmaŋkoi, yewaoYerusalem matko geki paki, masi togogole maki ŋeiŋerep korop eŋe kau paki, masi so don dereretineso eŋetine ea dere malip kakoi. 24 Ŋo Yesu oŋomyemo ŋei mo detonluk onwarekane Yuda ŋei eŋanomi pelekke, me detki, eaŋo don me mali malip welemi okange. 25 Eŋe daleo wane ŋei eŋane kine metanik manik maine detwareke, eŋe ŋei natne eŋanekineene desiakane ŋei maneŋo mi olatke, onokawaneŋo eŋe koto kaka ea wane ŋei maneŋo kineeneolatki mi detonge, eŋe oŋom kotoenane kine ea mokorop deton wareke.

3Yesu So Nikodemus

1 Ŋei mane yewa geke eŋetine Nikodemus, eŋeYuda ŋei eŋane ŋetne, eŋe Parisi magu eŋane keuoŋine. 2 Ŋei wa yewaŋo ruo maneo, Yesu wanoari more qesonka rake, “Kito ŋebo ŋebon, ŋenekineŋone detmaine, ge kito ŋebo ŋebonmane, Anu-tuŋo biragangi ketkone. Ge masi togogole mamaineiwa ŋei maneŋo Anutu midaine ge more maine mimayake.”

3 Yesuŋo donine mainge olale rake, “Naŋane doniwa welekakatne golatpe, detlukkanom! Ŋei mane

eŋe soringe more wako wakon musele mi wakoni-ake, eŋe Anutuwane ŋadino gege togonme qeli ewezonom, ea maine mi marat kayake.”

4 Raki mo, Nikodemusŋo qesonka rake, “Ŋei mosua more, sele okane gegineŋo koso daleo wakowakon musele ea manerop koso wakoniake? Eŋemaine welekatne koso nagainane kotino ketki pakiwakongi koso atak mane okaniake me?”

5 Yesuŋo koso iwa yale mainge olatke, “Naŋanedon iwa welekakatne golatpe detluk kanom! Maneeŋe doku so Asu wane ŋatko ŋine wako wakonmusele mi wakoniakeŋo Anutu wane ŋadino gegetogon me qeli ewe zonom kotino maine mi wakesi-ake. 6 Ŋei mane nabok wane ŋatko ŋine wakonge,eŋe ŋei kaitka, ŋo mane eŋe Asu wane ŋatkoŋinewakonge, eŋe Asu wane kaitka. 7 Na golatmaile,ea wane ge misuk detnom qe kayake, ‘Ŋine koropkoso wako wakon musele ea manerop wakonikei.’8Momo eŋe numaine ariakane wetke okanmaike, eawane rokop puan okanmaike. Paki mo, ge ukatnemamaike, eamo ge det okanmaine, ŋo kine diawaoŋine sarimaike, me diawao arimaike, yemo ge midetmaine. Ŋei Asu wane ŋatkoŋine wakon wakonmusele wakon okanmami, eŋane numa weku yalewaka pamaike.”

9Rakimo, Nikodemusŋo qesonka rake, “Kine kineyewa ge ramaine, eamo daleo wakoniake?”

10 Yesuŋo doninane turuŋine koso mainge iwayale olatke, ge Israel ŋei eŋane kito ebon ebonsuaine, ŋo ge daleo wane don iwa wane kine ŋaŋaemaineme?” 11Naŋane don iwawelekakatne golatpedetluk kanom! Ŋene kine kine mo det okanmaineyewa wane ra okanmaine, so kine kine mo okan-gone yewa ŋidan okanmaine, ŋo siluŋ ŋinano ŋinemaneŋo ŋenane donze yewa mi dere ewekki pakitewek okanmaike, ŋine yemoŋenane don yewa deremore, siluŋ ŋadekka okanmami. 12 Na kepeo kinekinewakowakone, eawane ŋidanbe ŋine detpi paki,siluŋmimalipka okanmami. Pakimona qeliwoŋinesanka wako wakone, ea wane ŋidanbe, ŋine dereonoka ŋineŋomalip kaikei? 13So ŋeimaneŋo qeliwomi wake, i midakaka, Ŋei Wawainane Gipole, eŋewekuŋo qeliwo ŋine qelige kepo ketke.”

14 Mokaka kepe yaup papaino Moseŋo aensisineŋo koma oŋaine maki paki, mawa ekiworasikki okorake, rokop weku yale waka eŋe ŊeiWawainane Gipole mawa rasikkei, 15 Paki ŋei ko-ropŋo eŋe malipkakei, eaŋo eŋe maine gege togonmarat kakei, so naso baŋem ge arikei. 16 Anutueŋe kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane simileinezok manerop pakane, Gipole Wemedep wekuku, easiluŋ qikka ebonge, ea wane ŋei ŋerep koropŋo eŋemalip kaikeiwo, eŋe maine mi seukke more suikkei,midaka, eŋemaine gege togonmaratka naso baŋemge wakei. 17 Anutuŋo gipole wano wanok uratamayakane raki paki kepeo mi birakaki ketke, eŋeŋei borikino ŋine ebu more mainone eŋino takotoniakane raki paki birakaki ketke.

18 Ea wane mane eŋe Gipole malip kayakeo, moeŋe sotinane turuŋinemimaniake. Ŋo ŋeimane eŋeGipole mi malip kayakeo, eŋe sotkorop okanmaike,onoka wane eŋe Anutu Gipole Wemedep Weku mimalip kamaike eawane. 19Sot turuŋwane don uratama ma ea wane kine iwa yale pamaike, qelaŋanŋo

Page 98: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 3:20 95 Yohane 4:18kepeo wakonge, ŋo siluŋ ŋei eŋe qelaŋan wanesimile oniake yalemo panaman wane siminonge,onoka wane eŋe borikine kine kine makoi, ea waneyale okangoi. 20 Ea wane mane eŋe masi tanikqotkoine okaniake, eŋe qelaŋan ŋadek kayake, pakieŋe qelaŋango mi wakoniake. Onoka wane, eŋetanik manikine qotkoine, ea wane kine qelaŋangowakongi mi kaikei wane, yale okaniake. 21Ŋo maneeŋe masi tanik maine so don welekatne tewekegeake eŋe qelaŋango wakoniake, eamo Anutu wanedon tewekki paki, eŋane zonomgo urataine weku-mane make, ea wane kine qelaŋanŋo maine sikanokangi, ŋei ŋerep eŋe kaulukkei.

Yohaneŋo Yesu Wane Kine Ra Wakonge22 Ea wane ŋadino Yesu eŋine so dokoine eŋe

Yuda kepe nat paromino arikoi. Ari naso natneyewa eŋerop gekoi, paki ŋei ŋerep doku tau onge.23 Yohane eŋe yale waka Ainon matko, Salim matosino ŋei ŋerep doku tauonge, onoka wane, yewaodoku loutne pake ea wane. Ŋei ŋerep eŋe eŋanodoku tauoniakane sarikoi.

24 Yohane eŋe naso yewao mulap urumgo mibirakakoi. 25 Yohane wane dokoine natne eŋe soYuda ŋei manerop doku tau tau diawaŋo Anutuwane kaitko masi koboineso qelaŋanerop, ea waneaŋa soraŋ aukoi. 26 Paki eŋe Yohane wano ari moreolale rakoi, “Kito ŋebo ŋebon, ge Yordan eri wokenŋei mane sogino gerop geki ge sikan ŋonnom pakikineine ra wakone ŋedangone ea detmaine? Ŋeiyewa oŋo naso iwao doku tauongi ŋei ŋerep koropmo eŋano ari waremami!”

27 Yale olatpi mo, Yohaneŋo edane rake, “Anu-tuŋo qeliwo ŋine oŋo kine kine mane ŋei yewa mimangi, oŋomka daleo mayake? 28 Ŋine ŋidom doniwa alakan ŋidangole mo detkoi, ‘Na Mesia mida, naŋeiwa ŋei ŋerep turuŋeno ŋine ebuyakane Anutuŋobirakake, yewamida, ŋo siluŋ Anutuŋo eŋane numamakalane biranangi lewine alakangole.’ 29Ŋei ŋerepbiŋek qe manmane oŋo ŋerep welaine. Paki mo ŋeiyewa wane kimaine eŋe osop osop okoraki paki ke-tine more donine desiake. Eŋe ŋerep ŋaonane donedetki paki wetine zok peseake. Rokop yale waka wetpesekŋo nae kotono mo watkemaike. 30 Eŋane eŋe-tine ŋo manerop sua wayake, ŋo naŋaneŋo nigalekesiake.”

Eŋe Qeliwo Ŋine Sarike31 Weti qeliwo ŋine ketke oŋo kakapa suaine,

kine kine korop yuanon waremaike. Ŋo ŋei kepeoŋine wakonge, eŋe kepe wane biŋek, so eŋe kepeokine kine pamaike, ea wane don ra okanmaike. Ŋeiweti qeliwo ŋine ketke, eŋe kine kine korop eawane suaine. 32 Eŋe kine kine deineŋo kake, soketneŋo detke, yewa ra okanmaike, pakimo, kepeŋei maneŋo don kisi ra okanmaike, yewa mi deremalipka okanmaike. 33Ŋei mane eŋe eŋane donkisiwetineŋo ma nogan ka more malip kamaikeo, yemoAnutu wane kine iwa yale qe wakonmaike, “Anutueŋe don wele ra okanmaike.” 34 Anutuŋo ŋei wekubirakaki ketke, oŋo Anutu wane donka ra wakoneokanmaike. OnokawaneAnutuŋoAsuinewatwatkora man okanmaike. 35Magaineŋo Gipolane zok sim-ilekaki kine kine korop eŋane metino motwareke.36 Mane eŋe Gipole wetneŋo malip kayakeo, eŋe

gege togonmarat kayake, somane eŋe gipolane dondere ŋadek kayakeo, eŋe gege togonmanemimaratkayake, paki mo ŋei yalinane kutko Anutu wanebusuŋo tako rakot pa ariake.

4Yesuŋo SamariaMatko Ŋine ŊerepMane Don Olatke

1 Parisi eŋe Yesu wane iwa yale detkoi, “Eŋedokoine zok loutne ebuki paki doku tau ongi Yohanewane magu yuanonmami.” 2 Iwa, Yesu oŋom ŋeimane dokumi taukake. Dokoine edoka weku tauon-goi. 3 Yesu eŋe Parisi don rakoi, yewa detki paki,Yuda qeligemore kosoGalili kepeo zinge arike. 4Eŋenumaine ari more Samaria kepeo lotkeake.

5 Eŋe ariki paki Samaria wane matine suainemane, eŋetne Sikar, yewa lotkeke. Mat yewa yemomo sogino Yakopŋo gipole Yosep kepemanemange,yewa wane osino pamaike. 6 Yakop wane doku lommane eŋe yewa okoramaike. Yesu eŋe numa arikanezonomine midaki, doku lommeuno pese ket metke,kepe deine mo oŋa bango metki, naso yewao.

7 Samaria ŋerep maneŋo doku osiakane sarike,paki mo Yesuŋo olale rake, “Doku mane ninnomnewe.” 8Yesu dokoine eŋe ŋara qolekei wanematkoariu, Yesu eŋineka mere ŋerep yewa doku waneqesonkake.

9Ŋerepŋo olale rake, “Ge Yuda ŋei, ŋo na Samariaŋerep, daleo wane noŋo doku ginbe nekenane no-latmaine?” Yuda ŋei so Samaria ŋei eŋe lase peletwane titiine okane lase weku okami ne okane gekoi,ea wane ŋerep eŋe yalewa ra Yesu olatke.

10 Raki mo Yesuŋo mainge olatke, “Ge siluŋAnutuŋo onokaka kine kine manerop wawaine ginokanmaike, so ŋei iwamaŋo dokumannomneakanegolatmaike, yewa detkene ra, yemo ge maine dokuwane qeson kanom, mo eŋe doku gege togonineropmaine gingi nenom rap.”

11 Raki mo ŋerepŋo olatke, “Suaine, ge lase ŋonemidaka, ŋo doku lom yemo kiroroine, ŋo gege togondoku wamo dia ŋine osikene? 12 Ŋenane qerakzeYakopŋo doku lom iwa ŋebonge, eŋine so gipolek-oune, so lama bulamakau koune eŋe korop dokuiwa ŋine ne gekoi. Goŋo Yakop wane rokop maineyuankaikene me?”

13 Yesuŋo mainge olatke, “Mane eŋe doku iwaneake, eŋe baŋ koso doku wane manerop seukeake.14Ŋomane eŋe doku ea noŋo baŋmanbe neake, eŋebaŋ ŋado koso doku wane manerop mi seukeake,Midakaka. Doku ea noŋo baŋ ŋei mane manikaleyewaŋo kotino gege wane doku deine malotke ma-niake, so gege togon maniake.”

15 Yale olatki mo ŋerepŋo rake, “Suaine, dokuyewa ninnom! Paki na koso doku wane maneropmi seukkale, me doku osikalane iwa koso mi sariokanikale.”

16 Raki Yesuŋo olatke, “Ari ŋaoŋone olatnom pakimo koso iwa zinge sarinom.”

17 Ŋerepŋo rake, “Na ŋaone midaine.”Yesuŋo mainge olatke, “Ge ŋaoŋone midaine ra-

maine, eamo welekatne ramaine. 18Ge ŋaokopŋonemetemane 5 ebukone, so ŋeiwamane eŋerop ukudegemamik, eamo welekatne geŋane ŋaoŋone memida. Ge don welekatne nolaline.”

Page 99: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 4:19 96 Yohane 4:5419 Ŋerepŋo rake, “Suaine, na mo detmaile, ge

propet. 20 Naŋane esep milop kopne Samaria ŋeieŋe bonaga iwao Anutu meŋenka okangoi, ŋo Yudaŋei ŋido wa mo ramami, ŋene Yerusalem matkoyewaoka Anutu meŋenka okanikene.”

21 Yesuŋo ŋerep olale rake, “Ŋerep, ge naŋanedon iwa dere malip kanom. Naso mane pamaikeyewa bomileki ŋei eŋe bonaga iwao me Yerusalemmatko Anutu Magak mi meŋenkakei. 22 Samaria ŋeiŋinemameŋenka okanmami, eamomi detlukmami.Ŋo Yuda ŋei yemo detlukka more meŋenka okan-maine. Onoka wane Anutuŋo ŋei ŋerep ma menaŋoniakane numa yemo Yuda ŋei ŋenano sarike. 23Ŋonaso mane baŋ sariake, yemo mo iwa bomilemaike,yewao ŋei ŋerep meŋe meŋen gorop gemami, eŋebaŋMagakwelemeŋenka lukkei paki, eŋeweteneŋoAsu wane zonomgo so don welekatne, ea wanerokopko Magak baŋ meŋenkaikei. Meŋe meŋenkorop yewaŋei ŋerep yaline edoMagakmeŋenkakeiwane eŋe ra okanmaike. 24 Anutu eŋe Asu, eawane meŋenkaikei wane raso, ŋei ŋerep yewa eŋeweteneŋoAsuwane zonomweneŋdonwelekatne eawane rokopko okan okanmemasimayakatne okanemore meŋenkakei.”

25 Ŋerepŋo Yesu olale rake, “Na detmaile, Mesia,eŋetine mane Kristo baŋ sariake. Eŋe sariake nasoyewao kine kine korop baŋ oŋo ŋedan wareake.”

26 Raki so, Yesuŋo olatke, “Na mo iwa! Noŋo doniwa golat maile.”

27Yale olale okoraki so dokoine eaka zinge sarikoipaki, so maratkau ŋerep don olatke, ea wane zokoŋaene qaeke. Ŋo siluŋ eŋano ŋinemaneŋo olalemirake, “Ge onokaka makenane?” Me qesonka rakoi,“Ge onoka wane eŋerop don aumamik?”

28 Paki so ŋerep eŋe doku laseine yewa qeliŋgimetkiso zinge matko ari ŋei ŋerep edane rake,29 “Ŋine sari ŋei mane kau, eŋe sogino kine kineokangolemakole, yewa korop rawakonenolatware-maike, Anutu eŋe sogino ra rokop donine ŋei manesariakane rake, ea wane wele, eŋe Mesia mane?”30 Yale ra edangi so eŋe mat qelige so, Yesu wanosarikoi.

31 Naso yewaoka dokoine eŋe Yesu taleka rakoi,“Kito ŋebo ŋebon, ge siluŋ ŋara mane nenom!”

32 Yesuŋo mainge edange, “Na ŋara natnenekalane ma gemaile, ŋine ea wane kine midetmami.”

33 Raki so dokoine eŋe edomka auye qeson nagurakoi, “Ŋei maneŋo ŋara kaki mane mo masarimanimi mane?”

34 Yesuŋo dokoine edane rake “Naŋane ŋarayemo talenange, eŋane aŋaine tewekkale so uratamakalane ninge yewa ma warewe qoeake. 35Ŋidomiwa yale ra okanmami, ‘Meso etke so etke (4)qoeki, ŋara wele wakoniake.’ Noŋo ŋidanbe, ŋinekaŋ qae more deŋine pore eu kauluke kau, ŋarawele mo menaŋmaike paki, qesoŋgenane naso mobomilemaike! 36 Ŋei ŋara wele lokakeake, eŋe eawane lewine mayake, Paki mo ŋara wele peikemagukeake, yewa mo gege togon wane biŋek oka-niake. Yale okangi, ŋeiwa ŋara metke, eŋe soŋara wele lokake magukke ere weneŋ orodoŋ oibakom kitokeik. 37 Yale okangi mo, don iwa yalewelekatne okaniake, ‘Ŋei maneŋo ŋara qe met okan

okanmaike, ŋomaneŋo ŋarawele lokak okanmaike.’38 Na euo ŋine ŋara wele lokakkei wane taleŋunbearikoi, ŋara yewa ŋidom waetnane urataine mimakoi. Ŋei natne edo ŋara urataine yewa makoiŋo ŋine yemo yaup eŋano ŋine ŋara wele lokakokanmami.”

39 Mat yewa ŋine Samaria ŋei ŋerep loutneŋoŋerep wane donkisi dere more Yesu malip kakoi,onoka wane ŋerep eŋe edane rake, “Eŋe tanikkine kine mo sogino okane gekole, eamo koropnolat waremaike.” 40 Eso Samaria ŋei ŋerep eŋemo ea Yesu wano sari more eŋerop geakane mawalukkakoi. Paki so Yesuŋo eŋerop mat yewaokaiwe etke geke.

41 Paki so Yesu eŋe wet menaŋ don edangane ŋeiŋerep loutneŋo dere malipkakoi. 42Paki ŋerep olalerakoi, “Ŋene ukude malip kamaine, ea mo goŋokadon kisiine ra ŋedanine ea wane ka mida, yemoŋene ŋedom ketzeŋo donine detkamaine, so ŋeneiwa yale weneŋ detlukmaine, eŋe welekatne kepebaŋem ŋei ŋerep korop ma menaŋon wareake.”

Yesuŋo Yuda Ware Ware Mane Wane Gipole MaMenaŋkake

43 Kaiwe etke yewa geki qoeki ea wane ŋadinoYesuŋo ea qelige Galili kepeo arike. 44 Yesu oŋomiwa yale rake, “Propet mane eŋe eŋine kepe matinogeki ewine mi kitokei.” 45 Yesu Galili kepeo arilotkeke naso yewao ŋei ŋerep eŋe kima okankakoi,onoka wane eŋe Waomŋo Loloŋonge, ea wanepeadaino zonom mama nasoo peada mesikei waneYerusalem matko, masi so urata kine kine zonommama peada nasoo maki kakoi, ea wane yaleokankakoi.

46 Eso Yesu eŋe mo koso zinge Kana matkoGalili kepeo alakan dokuŋo raki qeinge wain okangeyewa arike. Ware ware mane yewa geke, eŋanegipole zoma suaine okankaki, Kaperneam matkopake. 47 Ware ware eŋe detki Yesu mo Yuda kepeoŋine Galili kepeo arike. Eso eŋe moya Yesu wanoariki paki, Kaperneam matko weneŋ ari, gipole mamenaŋ kayakane olatke. Gipole mo seukeakaneokane pake. 48Yesuŋo olale rake, “Ŋine masi suaineso urata kuneŋineka kau paki, malip nangei, ŋo mikau paki, yemo mi malip nanbi rap, ŋo yaup yemomidakaka.”

49 Ware wareŋo mainge olatke, “Suaine, naropesat arite, medepne mo seukeakane okanmaike.”

50 Yesuŋo olale rake, “Arinom, medep ŋone baŋwisikaeyake!”

Paki so ŋei eŋe Yesu wane don dere malipka soarike. 51 Matko ariakane ariki qelit medewekounemo numao don ma ari olale rakoi, “Medepŋone momaine okane gemaike!”

52 Eŋe qesononge, “Ma nasoo gipone zomaqeliŋkeke?” Eso eŋe rakoi, “Yemo wan kilok yatnekepe zingeki, eao zoma qeliŋkeke.” 53 Yale raumagaine eŋe detke nasomde yewaoka Yesuŋo olalerake, “Geŋane giponŋone baŋ wie geake.” Pakiso eŋine so magukoune eŋe korop Yesu malipkawarekoi.

54 Iwa yemo urata togogole Yesu ŋo Yuda kepeoŋine Galili kepeo sariki paki maki atak etke okange.

Page 100: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 5:1 97 Yohane 5:335

Yesuŋo Betsaida Namugo Ŋei Mane Ma Menaŋkake1 Ea wane ŋadino Yuda ŋei eŋane zonom ma

taboŋ met met wane nasoine bomileki, YesuŋoYerusalem matko wake. 2 Ŋo Yerusalem mat wanekotino, Lama Madet wane osino doku namuŋ manepake. Hebru eŋane dongoka Betsaida ora okan-mami. Doku namuŋ ea wane meuno mat metemaneŋo(5) lolike metkoi. 3 Ŋei zomaenerop eŋemagu suaineŋo mat yewa wane kotino pa arikoi,ŋei natne deene pilik pilikine, natne kie waweteneqoi qoine so, seu seune, eŋe dokuŋo uŋalaninemayakane tomaka pamaŋkoi. 4 Onoka wane nasonatno Waomwane aŋelo maneŋo doku namuŋ kotoket kitoki, doku uŋalan geki detkei wane. Uŋalanederemore, zoma ŋeimane eŋe alakane doku namuŋyewao ket maŋke, eŋe zoma kine kine daleoŋomamaŋke, yewa qeliŋkayakane. 5 Ŋei mane yewametke, eŋe zoma kaki koma 38 yale zomaropmetke.6Yesu eŋe kaki ŋei yewa eŋe papa set pake, eso Yesueŋe detke ŋei yewa eŋe zoma kaki naso kiroroinegeke, ea wane Yesu eŋe ŋei yewa qesonka rake, “Gemenaŋ ganiakane simin ganmaike me?”

7Zomaŋeiŋomainge rake, “Suaine, doku uŋalanema okanmaike, naso yewao ŋei maŋo neu biranangidoku namugo kesikale, rawe paki kesikalane makororoge metpe ŋei natne edo mo lewine yuannanedokuo ket okanmami.”

8 Raki so Yesuŋo olatke, “Wie okora, uam lamekeme supanagu papaŋone manom, paki ma arinom.”9 Ŋei yewa eŋe esatkamde menaŋkaki, uam lamekepapaine puk maso arike.

Masi iwa yemo zonom ma taboŋ met met wanekaiwe naso yewao wakonge. 10 Ea wane Yuda ŋeiŋetne eŋe Yesuŋo ŋeimamenaŋkake, ea olale rakoi,“Iwa yemo zonom ma taboŋ met met ea wanenaso, ge ŋenane ra rokop don yewa qebarake more,uamŋone manom paki arimaine.”

11Raumoedange, “Ŋeimaneneukimenaŋnanikeoŋo nolale ramaike, ‘uamŋone mam paki mo ari-nom.’ ”

12 Edangi eŋe qesonka rakoi, “Ŋei yewa maŋouamŋone mam paki arikenane golalike?”

13 Paki mo ŋeiwa menaŋge, eŋe ŋei maŋo mamenaŋkake eamo eŋe mi detkake, onoka waneyewao ŋei ŋerep magu suaine okorakoi, yalinaneYesu eŋe eŋane keueno siuke arike.

14 Ŋado Yesuŋo ŋei yewa Bakom Urumgomaratkaki paki olale rake, “Kanom, ge mo ukudemenaŋ maine. Borikineŋone qeliŋka warekene,midao yemo kine kine umatne koso mainewakonganiake.”

15 Paki so ŋei yewa eŋe Yesu qeliŋka ari Yuda ŋeiŋetne edane rake, “Ŋeiwanamamenaŋnanike yemoYesu.” 16 Kine iwa yale wane Yuda ŋei eŋe kiekeYesu ŋabakakoi. Yesu eŋe zonomma taboŋmetmetnaso yewao zoma ŋei yewa ma menaŋkake ea waneeŋe ŋabakakoi. 17 Yesuŋo mainge edange, “NaŋaneMagane eŋe urata naso baŋem ma okanmaike, esona yale waka weneŋ mamaile.”

18 Don yale rake, ea wane Yuda ŋei ŋetne eŋezok manerop det worikkau paki, qekei wane rakoi,eŋe zonom ma taboŋ met met wane ra rokop donqe barakke, so ea waneka mida, Yesu eŋe Anutu

wane eŋine Magaine rake, eso eŋe yalewa raki paki,oŋomka Anuturop rokop weku takotkeke, ea waneeŋe detpi, sigileki, qekei wane rakoi.

Yesu Eŋe Ma Wisikaeŋone More Turuŋzane DonRakoke Ŋeboniake.

19 Paki so Yesuŋo edane rake, “Na ŋidanbe detpi,Magak mane wane Gipole eŋe oŋomka kine kinemane eŋine wetno mi okaniake. Midaka. Eŋe kakiMagaineŋo kine kine okaniake, eŋe yewaka mogareokaniake. 20 Magak eŋe Gipolane zok similekaki,masi kine kine korop oŋom ma okanmaike yewasikanka okanmaike. Eŋe baŋ masi kine kine kakapasuaine iwa kepo wane rokop mida ea yale, wakamayakane sikan kayake. Paki mo ŋine baŋ koropoŋaŋine qaeake. 21 Magak eŋe ŋei seuseune mawisikae one more, gege togon ebon okanmaike,rokop yale waka medep eŋe eŋine simileinane ŋeimane gegeine maratka more, gege togon manbera maniake. 22 Me Magak oŋomka ŋei turuŋineeboniakane don mi rakoke ebon okanmaike, eŋeturuŋine rakoke ebo ebon wane urata yemo koropGipole manwareke. 23 Ea wane ŋei ŋerep koropeŋe Magak ewine kito okanmami, rokop yale wakaGipole ewine kitokei. Ŋei mane eŋe Gipole ewinemi kitoyake, eŋe Magakŋo birakaki ketke, eŋe yalewaka bakomine mi kitoyake.

24 “Na ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe naŋane dondesiake, mo talenangi ketkole, eŋe weneŋ malipkayake, eŋe gege togon mo eaka marat kamaike,so eŋe sot turuŋ wane don urata mi mayake, mi-dakaka. Eŋe seu seu mo ŋadekkake, wane ukudeyemo gegeo waketke gemaike, so naso baŋem gewayake. 25 Na ŋidanbe detpi, naso mo bomileake,naso mokaka bomilike wane ŋei seu seune eŋe baŋAnutu Gipolane don desikei, paki mo eŋe donedesikei, so eŋe wisikae wie, gege togon ge arikei.26Magak eŋe gegemawakone ebo ebonwane zonomeŋino pake, rokop yale waka Gipole eŋe gege mawakone ebo ebon wane zonom mange. 27 Eŋe ŊeiWawainane Gipole, ea wane Magak eŋe turuŋ wanedon ŋei rakoke eboniakane zonom mange. 28 Ŋineoŋaŋine misuk qaeki, naŋane don ea wane derereturata maikei, naso mo bomilemaike, yewao ŋei seuseune deŋesereo pamami, eŋe korop eŋine bokawokaine desikei, 29 paki, eŋe baŋ deŋesereeno ŋinewie saketwarekei, ŋei natne tanikmanikmayakatneokangoi, eŋe baŋ wie more gege togon maratkaikei,ŋo ŋei natne tanikmanik qotkoine okangoi, eŋe baŋwie more, sotenane turuŋine don urata maikei.”

Anutuŋo Yesu Wane Kine Ma Wakon Okanmaike30 “Na nae wetno bonepnane urata mane maine

mi makale, Anutuŋo nolatmaike, ea wane rokop-koka turuŋ wane don rakoke ebonmaile, eso noŋo,turuŋ wane don rakoke ebo ebon, yemo koboboine,onoka wane, na nae similene mogare urata yewami mamaile, na Magakŋo talenangi sarikole, eŋanedonka teweke more mamaile.

31 “Ŋo na noŋomka nae kinene ra wakongale,yemo don yewa ra wakonmaile, ea mo wele midaineokaniake. 32 Ŋo siluŋ ŋei mane yewa oŋo naŋanekine ra wakonmaike, paki na detmaile, eŋe naŋanekinene ra wakonmaike eamo welekatne. 33 Ŋinealakan Yohane wano don motpi arike, paki so oŋo

Page 101: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 5:34 98 Yohane 6:24

don wele yewa ra wakonge. 34 Ŋei ŋido naŋanekinene ra wakongei wane na mi ra okanmaile, mi-daka, na iwa yale ra okanmaile, yemo weku, naŋanekinene detpi paki, gege togon ma wakon ŋuniakaneŋinŋinane ra okanmaile. 35 Yohane eŋe welekatnekiwa yale geke. Gemore laweke so qelaŋan ŋunge,paki so ŋine nasomde bamgoka eŋane qelaŋaninanesimile detkoi. 36 Ŋo siluŋ naŋane tungo, maneŋonaŋane kinene ra wakon okanmaike, eŋe Yohaneŋokinene ra wakone ŋibonge, ea wane rokop mi-dakaka, eŋe zok manerop kakapa suaine. Na uratakorop ma okanmaile, yemo Maganeŋo makalanera ningane yewa ma okanmaile, wane urata maokanmaile, yewaŋo nae tungo kinene ra qelaŋangiwakon okanmaike, so Magakŋo biranangi ketkole,yewa urataneŋo ŋei ŋerep sikanon okanmaike. 37SoMagakŋo biranangi ketkole, oŋom naŋane kine yalewaka ra wakonge, ŋine eŋine aŋaino ŋine donmanemi detkoi, me eŋine kaitine mane mi kakoi, mi-dakaka, 38 so ŋine eŋine donine yewa koto ŋinomotpi paki, warekaumi pa okanmaike, onoka wane,ŋine birakaki ketke, eŋe wetŋineŋo mi malipkaokanmami, yewa wane ŋine yaleoken okan okan-mami. 39 Ŋine Anutu wane papiao pamaike yewadapot okanmami, onoka wane, ŋine iwa yale detokanmami, yewa wane kotino ŋinŋine baŋ gege to-gon maratkaikei, so papia yewaŋoka naŋane kinenerawakone okanmaike! 40Ŋoonokawane ŋine ewekemore gege togon maratkaikei wane naŋano mi sariokanmami?

Yuda Ŋei Eŋe Yaup Wane Mose Wano Makatakkoi41 “Na ŋei edo sola mawa mawa kine kine okan-

nanikei wane ma zuaŋ mi okane ramaile. 42 Ŋona ŋinane kine mo detlukmaile, ŋinane kotoŋinoyemo Anutu wane simileŋo mi paulukmaike. 43 NaMagak wane eŋetko eŋine tungo biranangi sarikole,ŋo ŋine siluŋ kima mi okan nanmami, gemage ŋeiyauwine mane eŋine eŋetko sariki ŋine baŋ kimaokankaikei. 44 Ŋine ŋidomka sola mawa mawa, eawane yemo simile ŋun okanmaike, ŋo ŋine Anutuweku eŋano ŋine mawa mawa yewa mi togole moreyuane mamami paki, mo daleo ŋine wetŋineŋomaine malipkaikei? 45 Ŋine naŋane iwa yale misukdesikei, oŋo ŋenane kineze eŋe baŋ Magaine rawakone olasiake, i midakaka. Mose eŋe wekuŋo baŋra wakon ŋuniake. Moseŋo qesiŋ ŋoniake rau paki,eŋe mogatmami, oŋo baŋ ra wakon ŋuniake. 46 Ŋoŋine welekatne Mose wane don dere malip kakoira, yemo naŋane don yale waka dere malip kaurap,onoka wane, Mose eŋe naŋane ra more don ea qeke.47 Ŋo Moseŋo don qeke, yewa ŋine mi dere malipkakoi, paki mo daleo noŋo don ramaile, iwa mainedere malipkaikei me?”

6Yesuŋo Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge

1 Yesu eŋe don yewa rawareki qoeki, zinge GaliliDoku Namuŋ, eŋetinemane Tiberius Namuŋ, yuaneeri woken arike. 2 Ariki ŋei ŋerep magu suaine edoŋadino mogatka arikoi, onoka wane, eŋe zomaropeŋano urata togole maki paki mamenaŋ ongi kakoi,ea wane ŋadino arikoi. 3 Yesu eŋe meŋoine maneowamore, pese ket dokoine eŋeropmetke. 4Anutuŋo

Yuda ŋei Loloŋonge, ea wane zonom ma taboŋ metmet naso mo bomileke. 5 Yesu eŋe deine porelolikke, paki ongi, ŋei ŋerep magu suaineŋo eŋanosarikoi, eso eŋe Pilip olale rake, “Ŋene diawao ŋineŋara mane maine ŋei ŋerep magu suaine iwa eŋanerokop qole gume onikene?” 6 Eŋe don iwa rake,yemo eŋe yaup Pilip liwekkake, ŋo Yesu eŋine kinekine dalino okaniake yemo mo detke.

7 Pilipŋo mainge olatke, “Ŋene beret 200 kinawane rokopŋo qole more, ŋei ŋerep magu suaineiwa gume onŋem neu, mi rokop oniake.”

8 Dokoine eŋane keuo ŋine mane Andrea, SaimonPetoro wane ŋoleŋo rake, 9 “Medep mane iwa oŋoberet mete mane (5) mamaike so zawon etke (2)magemaike, ŋo yalineŋo daleo ŋei ŋerep magu iwamaine rokop oniake?”

10 Yesuŋo dokoine edange, “Ŋine ŋei ŋerepedanbi pese ket met wareu.” Yewao qiziŋ loutnepake, eso ŋei ŋerep korop eŋe mo ea pese metwarekoi, metkoi ŋei ŋerep yewa eŋane zaleene 5,000. 11 Yesu eŋe beret maki paki, Anutu meŋenkamore mosopkaki paki ma louleke, eso damo qe,ŋei ŋerep mere arikoi, yewa ebonge. Eŋe rokopweku yewaka zawon etke yewawane okange, pakisoeŋe koropŋo nekeiwane onge, ea wane rokop nekoi.12 Eŋe nemageu korop ŋatene qeke paki, Yesuŋodokoine edane rake, “Ŋara natne qeligeumetmaike,yewa meikeu wakep, neneene tutule natne manemisuk mataliŋem payake.” 13 Eso eŋe neu ŋateeneqeki tutule pake, yewa korop mau ketmage kela 12watkeke.

14 Paki mo ŋei ŋerep yewa eŋe masi togogoleea Yesuŋo make, yewa kau paki rakoi, “Welekatne,iwa eŋe propet mane kepeo sari wakoniakane rakoi,ea mo iwa!” 15 Yesu eŋe mo detonge, eŋe sarimete togonmau paki, ŋei waomene birakaikei waneokangoi, yale okanbi, Yesu eŋe koso eŋineka zingebonagao wake.

Yesuŋo Namuŋ Kutno Gesoke Arike16 Kepe ketki rarapko Yesu dokoine eŋe doku

namugo ketkoi. 17 Ket more seki kutno wakoi paki,koso zinge doku namuŋ yuane Kaperneam matko-ken arikoi. Ruo kereki Yesu eŋe dokoine eŋanomi ari lotkeke. 18 Paki so, dokoine enŋeneka geumomo togogole puangi dibom suaine wieke. 19Yesudokoine eŋe puli kito ariu 6 kilomita ea wane rokopokangi eŋe kau, Yesu eŋe doku kutno gesokmagesokma sarike. Sari seki osino lotkeki dokoine eŋeoŋaene qaeke. 20Yale okanbi Yesuŋo edange, “Ŋinemi kaet okanbi. Iwamo noŋom sarimaile!” 21 Pakisoeŋe mo ea eweke more Yesu ma birakau seki kotowake, Eso mo mat arikei wane rakoi, yewaka sekiŋoari lotkeke.

Ŋei Ŋerep Kaikei Wane Zuaŋkakoi22 Kepe qaeki ŋei ŋerep magu eri doku namuŋ

natmetkoi, eŋe kau seki weku qeliŋkau yewametke.Ŋei ŋerep eŋe mo detkoi, Yesu eŋe dokoine eŋeropsekiwo weneŋ mi wa arikoi, ŋo eŋe Yesu qeliŋkaenŋeneka arikoi. 23Seki natne Taiberias ŋine sarikoiedoka sari Waomŋo beret meŋenka more ŋei ŋerepmagu suaine ebongi nekoi, qezarek ea wane osinosari kitokoi. 24 Ŋei ŋerep magu eŋe onbi, Yesueŋine so dokoine yewamimetkoi, pakiso, seki kutno

Page 102: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 6:25 99 Yohane 6:62wa so, koso zinge Kaperneam matko Yesu zuaŋkaarikoi.

Yesu Eŋe Gege Togon Wane Ŋara.25 Ŋei ŋerep eŋe doku namuŋ nat paromino Yesu

maratkau paki olale rakoi, “Ge naso dango iwasarine?”

26 Yesuŋo mainge edange, “Na ŋidanbe detpi,ŋine na nanikei wane zuaŋ nanmami, yemo bretgumeŋunbe korop neu ŋatŋine qike, kine ea wanezuaŋ nanmami, ŋo ŋine noŋo urata mawe zonomtogogole ka ma okanmaile, ea wane kine detlukeupaki, mi zuaŋ nanmami. 27 Ŋine ŋara esatka boriokanmaike, yalinane urataine misuk maikei, eawane turuŋine yemo ŋara bori worine midainebanine paki gege togon marat kaikene, ea waneuratainemaikei. Ŋara iwa yemo baŋ ŊeiWawainaneGipoleŋo ŋiboniake, onoka wane Magak Anutuŋoeŋet biŋek mo gege togon wane ŋara ŋiboniakanenaŋane kutno motke.”

28 Eŋe Yesu qesonka rakoi, “Ŋene daleo okanemore Anutu wane urata maine maikene?”

29 Pakimo Yesuŋo doneene turuŋine maingemore edane rake, “Wekuŋeiwa birakaki ketke eŋanedon dere malipkaikei.”

30 Eŋe mainge rakoi, “Ge onokaka masi togogolemane baŋ manom, ŋene yewa maine kaikene pakidonŋone dere malipganikene? Ge onokaka uratamane maikene? 31 Ŋenane aso ŋaboze eŋe kepeyaup papaino Anutu wane ŋara ne gekoi. Anutuwane Papiao iwa yale ramaike ea wane kop, ‘Eŋeqeliwo ŋine ŋara nekeiwane ebonge.’ ” 32 Rau soYesuŋo iwa yale edange, “Naŋidanbe detpi! Moseŋoŋibonge, yewa yemo qeli wane ŋara mi ŋibonge, ŋonaŋane Maganeŋo yemo welekatne qeli wane ŋaraŋibon okanmaike. 33 Anutuŋo sogino kepe yauppapaino yemo kepe wane ŋara ŋibonge, koso nasoiwao yemo ŋei mane mo birakaki ketke, eŋe ŋeiŋerep kepe baŋem gege togon wane ŋara wele mawakone ŋiboniakane.”

34 Raki mo eŋe olale rakoi, “Suaine, ge siluŋ ŋarayewa naso baŋem ŋebon okanikene.”

35 Yale raumo Yesuŋo iwa yale edange, “Na gegetogonwane ŋara, mane eŋe naŋano sariake, eŋe baŋŋara wane mi seukeake. Ŋo mane eŋe na malip-naniake, eŋe baŋ doku wane mane mi seukeake.36 Na ukude mo ŋidanbe ŋine mo nanimi, ŋo siluŋbaŋ mi malip nanikei. 37 Maganeŋo ŋei ŋerepnin okanmaike, korop yewa eŋe baŋ naŋano lotkewarekei, mane eŋe naŋano lotkeake na baŋ mimainkawe ariake. 38 Na qeliwo ŋine kepo ketkole,yemo onoka wane mida, Magakŋo talenange, pakina eŋane don dereret mogare ketkole, ŋo na naedon dereret mogare mi ketkole. 39 Na Magak wanesimile mogare ketkole, yemo Maganeŋo ŋei ŋerepkorop ninwareke, yewa eŋano ŋine natne qeliŋonbe mi siukkei, ŋo siluŋ naso qoeki na koropma wirik onbe wisikae wie warekei, 40 Magananesimile yemo iwa yale, ŋei ŋerep korop eŋe Gipole kaokanmami so malipka okanmami, eŋe gege togonmarat kawarekei. Paki mo na baŋ naso qoeki mawirik onbe wisikae wie warekei.”

41Yesu eŋe don iwa yale Yuda eŋe detpi rake, “Naŋara qeliwo ŋine ketkole.” Eŋe yale rakane Yudaŋei eŋe kieke dere worik kau paki eŋane don rakoi.

42 Paki so eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei iwa eŋe Yesu,Yosep wane gipole me? Ŋene eŋane magaine sonagaine mo det otmaine me? Paki mo eŋe onokawane eŋe qeliwo ŋine ketke ramaike?”

43 Yesuŋo mainge edane rake, “Ŋine ŋidomkadon zok ramami yewa qeligeu. 44 Ŋei mane eŋeoŋomka simileinane naŋanomainemi sari lotkeake.Midakaka! Magakŋo talenangi ketkole oŋo tebakakiyemo naŋano lotkeake, paki mo na baŋ nasoqoeyake, naso yewao deŋesereo ŋine ma wirik kawewisikae wieake. 45 Propet eŋane papiao don iwayale qekoi, ‘Ŋei ŋerep korop eŋe baŋ Anutu oŋommiti don kito edaniake.’ Mane eŋe Magak wane dondesiake so eŋano ŋine dereret mayakeŋo, naŋanosari lotkeake. 46 Ŋei maneŋo Magak mane mi kake,eŋe mo kake ea mane mi ramaike, midakaka, Anutuwanoŋine ketke, eŋe weku oŋoka Magak kakaneramaike. 47 Na ŋidanbe detpi! Ŋei mane eŋe namalipnaniake, eŋe gege togon marat kayake. 48 Nagege togon wane ŋara. 49 Ŋinane aso ŋabokop ŋineeŋe kepe yaup papaino Anutu wane ŋara ne gekoi,ŋo siluŋ seukwarekoi. 50 Ŋo ŋara mane qeliwo ŋineketke, ŋei mane eŋe ŋara yewa neake eŋe manemi seukeake. 51 Na ŋara gegeinerop qeliwo ŋineketkole, ea wane ŋei mane eŋe ŋara yewa neake,eŋe naso baŋem ge ariake, ŋara yewa na baŋ eŋemanikale, yemonae bikumne. Yewa kepe baŋemŋeiŋerep eŋe gege togon ma wakone ebongi ge arikei.”

52 Don iwaŋo Yuda ŋei eŋano sot osi osi mawakongi edomka auye kito qok okane qesone rakoi,“Ŋei iwa eŋe daleo okangi paki bikumine iwa ŋe-bongi nekenane ramaike?”

53 Rauso Yesuŋo edane rake, “Na ŋidanbe detpi!Ŋine Ŋei Wawainane Gipole wikile detke, bikumineea mi detluka nekei, so eŋane weŋemine, ea mimalipka nekei, ŋinane wetŋino gege togon wanenuma mane mi wakone payake. 54 Ŋei mane eŋenaŋane bikumne soweŋemne neake eŋe gege togonmarat kayake. Paki mo na baŋ naso qoeki ma wirikkawe wisikae wieake. 55 Naŋane bikumne yewaŋoŋara wele, naŋane weŋemne yewaŋo doku wele.56Ŋeimane eŋenaŋane bikumneneake soweŋemneneake eŋe naŋane kotono geake, ŋo noŋo eŋanekotino gekale. 57 Magak gegeinerop ŋo talenangiketkolane, eŋane ra more na yale waka gege togongorop gemaile. Rokop yale waka ŋei mane naŋanebikumne neake, eŋe baŋ naŋane raki paki gegetogon gorop okaniake. 58 Iwa yemo ŋara weti qeliwoŋine ketke, ŋara ea ŋinane aso ŋabokop ŋine kepeyaup papaino ne gekoi, ŋo siluŋ koso seukwarekoi,yaline midakaka! Ŋei mane eŋe ŋara weti qeliwoŋine ketke, yewa neake, eŋe baŋ gege togon nasobaŋem ge ariake.”

59 Yesu eŋe don iwa raki paki, Yuda eŋane mitilewa lewaŋ urumgo Kaperneammatko kito edange.

Yesu Wane Don Gege Togoninerop60 Dokoine eŋe Yesu wane don ea detkoi paki,

loutneŋo don yewa detpi paki rakoi, “Don iwa yemozok umatne okanmaike. Maŋo maine desiake?”

61 Yesu eŋe dokoine don edange, eŋe ea dereumareu paki, ea wane maneŋo Yesu mainge miolatkoi, Yesu eŋe wetineŋo mo oŋomka detkipaki, qeson one rake, “Don iwa detpi ŋibumaikaneqeliŋgei me? 62 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipole

Page 103: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 6:63 100 Yohane 7:27

eŋe koso zinge kere alakan gekeo, waki ŋine kaupaki detpi daleo okaniake? 63 Anutu wane Asuŋoŋei gege ma wakone ebon okanmaike. Ŋei wanesola bikumŋo gege ma wakone ebo ebon yemo mipaulukmaike. Na don iwa ŋidanmaile, yemo Asuropso gegeinerop. 64 Ŋo siluŋ ŋinano ŋine natne eŋederemimalip kamami!” Yesu eŋemo qei kino kiekemore detke, ŋei diawa edo donne dere mi malip-kaikei, ŋei yewaŋoŋaba eŋano siron qeki neukei, ŋeiyewa eŋe modatkake. 65 Paki koso takotke edange,“Na kine yalewa wane ŋidane rakole, ‘Ŋei mane eŋeMagakŋomima ewekkaki naŋano sari lotke gege, eamo mi pamaike.’ ”

66Naso yewaoka dokoine eŋane keueno ŋine lout-neŋo eŋe ŋadekka more arikoi, eŋane ŋadino kosomi arikoi. 67 Pakiso Yesuŋo dokoine 12 edane rake,“So ŋine yale waka qeliŋnane ariwarekei me?”

68 Saimon Petoroŋo olale rake, “Waom ŋene geqeliŋgane kosomaŋano arikene? Ge don kito ŋedanokanmaine, yewaŋoka weku gege togon ŋeboniake.69 So ŋene mo malip ganmaine, so mo detlukmaine,ge Koboboine Weku Anutu wano ŋine ketkone.”

70 Yesuŋo mainge edange, “Na ŋine ŋei magu 12mo ma wakon ŋungole, ŋo siluŋ ŋinane keu ŋinoŋine maneŋo asu qotkoinane biŋek okanmaike!”

71 Eŋe Yudas Iskariot wane rake, eŋe SaimonIskariot wane gipole. Yudas Iskariot eŋe dokoine 12ebuke, eŋane keueno ŋine, eŋe baŋ siron qeki, ŋabaedo Yesu ma more qeu seukke.

7Yesu Eŋe Ari Naso Suaine Kake Paki Zonom Mama

Matko Wa Metke1 Ea wane ŋadino kaiwe mama natne Yesu eŋe

Galili kepeo lolike arike. Eŋe Yuda kepeo ariakanemi kake, onoka wane, Yuda ŋei ŋetne eŋe qekeiwane okangoi, ea wane. 2 Yuda ŋei eŋane SeliKise ea wane taboŋ met met wane nasoine mobomileke. 3 Pakiso, Yesu ŋolekoune eŋe olale rakoi,“Ge mat iwa qeligenom paki Yuda kepeo arinompaki, geŋone dokoŋone eŋe urata korop kuneŋinegemamaine, ea kaikei. 4Ŋei mane eŋe ŋei ŋerep ko-ropŋo detkaikei wane raki paki, urata sanka mi maokanmaike. Ge kine kine yaline makenane ramaine,yemo ge didiwo okoranom paki, kepe baŋem ŋeiŋerep eŋane deo manom, eŋe geŋane kine desikei!”5Eŋine ŋolekoune eŋe yalewaka done deremimalipkakoi, paki eŋe yale wane eŋe don ea rakoi.

6 Ea wane Yesuŋo doneene turuŋine maingeedane rake, “Naŋane naso yemo mi bomile sari-maike. Naso natne korop yemo ŋinane naso. 7Kepeŋei ŋerep eŋe ŋine maine mi qaisik ŋunikei, ŋo nayemo qaisik nanmami, onoka wane gege mageeneborikine yewa tako rakot ra wakone edanbe, eawane qaisik nanmami. 8 Ŋine ŋidom ari taboŋ metmet wane naso yewa kau, ŋo na yemo taboŋ metmet iwao mi arikale, onoka wane naŋane nasone mibomile sarimaike, ea wane.” 9 Yesu eŋe don yalewaedange, Pakiso eŋe Galili kepeoka toma geke.

Yesuŋo Seli Kise Wane Taboŋine Met Met Yewao AriMetke

10 Yesu ŋolekoune eŋe Seli Kise wane taboŋinemet met ea mesikei wane alakane arikoi. Pakiso

Yesu eŋe yale waka ŋado eŋineka arike, eŋe didiwomi arike, eŋe sanka arike. 11Yuda ŋei ŋetne eŋe SeliKise taboŋine metkoi, yewao Yesu zuaŋkakoi. Pakiqesone rakoi, “Eŋe diao gemaike?”

12 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe eŋane donkasaŋepka zok ra wakoi. Pakiso, ŋei ŋerep natne edorakoi, “Eŋe ŋei maine.” Rauso natne eŋe rakoi,“Mida, eŋe ŋei wet ma siuk okan okanonmaike.”13 Ŋo siluŋ maneŋo eŋane don suaineka didiwomi rake, onoka wane eŋe Yuda ŋei ŋetne eŋanekaetongi yale okangoi.

14 Seli Kise wane taboŋine metpi, keuno okangiYesuŋo Bakom urumgo waki, paki kieke ŋei ŋerepmiti kito edange. 15 Pakiso, Yuda ŋei ŋetne eŋezok manerop oŋaene qaeki rakoi, “Ŋei iwa eŋe kibiurumgo mi wake, ŋo daleo okane more, miti wanekine zok detlukmaike?”

16 Rauso Yesuŋo edane rake, “Na miti wanekine kito ŋidan maile, yemo naewo ŋine mida.Iwamo talenangi ketkole, Anutu wano ŋine sari-maike. 17 Ŋei mane eŋe eweke more, Anutu wanedon dere tewekeakane, naso eŋe baŋ na miti donkito ŋidanmaile, ea wane kine iwa desiake, nadon kito ŋidanmaile, yewa mo Anutu wano ŋinesarimaike, me na nae dereretko ŋine sarimaike.18 Ŋei mane eŋine dereretino ŋine don ŋidaniake,eŋe oŋomka eŋine eŋet biŋekine ora mawakaikeiwane okaniake, ŋo ŋei mane eŋe talekaki ketke,eŋane eŋet biŋekine ora mawa kayake, ŋei yewaeŋe wawaineine midaine. So eŋano isi don manemi pamaike. 19 Ŋine sogino Moseŋo ra rokop donŋibonge, ŋo siluŋ ŋinane keuo ŋine maneŋo rarokop don yewamanemi tewek okanmaike, pakimoŋine onoka wane na nekukei wane okanmami me?”

20Ŋei ŋerepmagu eŋemainge olale rakoi, “Ge asuqotkoineŋo koto ŋono ket gemaike, maŋo gekukiseukkenane okanmaike me?”

21 Yesuŋo edane rake, “Na urata kakapa wekuŋei mane ma menaŋ kakole, paki mo ŋine ko-rop oŋaŋine qaeke. Pakimo, ea wane ŋine nanekukei wane okanmami? 22 Onoka wane Moseŋogipolekop ŋine solaene sisine kitatkei wane raŋunge mane, yemo Moseŋo mida, yemo ŋinŋineaso ŋabokopŋine edo masi ea mo kiekkoi, ea waneŋine baŋmedewekopŋine baŋ zonomma taboŋmetmet naso yewao solaene sisine kitasikei. 23 Medepmane zonomma taboŋ met met naso yewao solainesisine kitasikeiwo, Mose wane ra rokop don yewabaŋ mi qe barakkei me? Paki mo ŋine onoka wanenoŋo zonommamanasoo ŋeimanemawemenaŋge,ea wane ŋine naŋane sotŋine osimaike? 24 Ŋinedeŋineŋo kine kine one more, misuk one wanokonikei, ŋine kine kine one wanok onikei, yemomasitanik bile me koboboine gege, eaŋo wele okaniake.”

Ŋei Ŋerep Koropŋo Yesu Wane Kine Desikei WaneQesongoi

25 Ŋei ŋerep natne Yerusalem ŋine eŋe kauYesuŋo kine kine make so okange, ea wane eŋerakoi, “Ŋei iwa ŋei ŋetne edo suaine qekei wanezok ra okanmami, iwa mo daleo? 26 Kau! Eŋe lewalewago don ra okanmaike, paki mo eŋe don olalemi rawetka okanmami! Ea welekatne ŋei ŋetneeŋe detkamami, eŋe Mesia kaki wane? 27 Ŋo ŋeiiwa wane wako wakonmatinane kine ŋene koropŋo

Page 104: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 7:28 101 Yohane 8:10detkawaremaine, ŋoWaomŋo ŋeiwaMesia birakakisariakane ra rokop donine rake, ea wakongi, ŋeimaneŋo eŋane kine ea maine mi desiake.”

28 Yesu eŋe Bakom Urumgo miti don kito edaneokora don suaineka iwa yale ra edange, “Ŋinewelekatne na detnanmami, so na matne dia ŋinesarikole ea detmami me? Ŋo siluŋ na noŋomkami sarikole, na maganeŋo talenangi sarikole, ea mowelekatne, ŋo ŋine ea momaine mi detluk kamami.29 Ŋo na yemo, na eŋe detluk kamaile, onoka wane,na eŋerop gema gewe mo, oŋo talenangi sarikole.”

30 Paki, eŋe don ea dere more ma lukkakei waneokangoi, ŋo siluŋ ŋei maneŋo metine bira solainomi uakake, onoka wane makei wane nasoineŋomi bomileke. 31 Ŋo siluŋ ŋei ŋerep magu suaineeŋano ŋine loutneŋo malipka rakoi, “Mesia sari-akane, Anutuŋonasoinemo sogino ramore ra rokopdonine rake, wane yewaŋo sariakeo, eŋe ŋei iwaŋomasi kine kine togogole mamaike, ea korop baŋ oŋoyuanka more, masi kine kine natne wawaineka mawareake me?”

Eŋe Tebe Ŋei Biraonbi Yesu Ma Lukkakei WaneSarikoi

32 Ŋei ŋerep magu eŋe Yesu wane don kine kineloutne saŋepka auye qeuye okane ramageu, Parisieŋe detkoi, paki eŋe so Pris Ŋetne Suaine, eŋe aumore tebe ŋei natne taleongoi, eŋe ari Yesu malukkakei wane. 33 Pakiso Yesuŋo rake, “Na nasomdenigatne bamgoka ŋinerop gekale, ŋo na baŋ zingeMagak talenangi ketkole, eŋanokoso arikale. 34Ŋinebaŋ zuaŋnanikei, ŋo ŋine baŋ mi marat nanikei,onoka wane na mat gekale, yewao ŋine mi arikei.”

35 Yuda ŋei ŋetne eŋe edomka auye rakoi, “Eŋediawao ariki ŋene zuaŋka mi marat kaikene? EŋeGrik eŋane mat suaine pa arimaike, yewao Yuda ŋeigemami eŋano ariake, paki mo Grik ŋei miti donkito edaniake me? 36 Eŋe ramaike, ‘Ŋine baŋ zuaŋnanikei, so ŋine baŋ mi marat nanikei,’ so, ‘Na matgekale, yewao ŋine mi arikei,’ kine daleo wane donyewa ramaike?”

Yesuŋo Rake Gege Togon Wane Doku Deine Na37 Taboŋ mere eŋet miti oko okan naso yewa

kaiwe qoi qoine metkoi. Naso yewaŋo naso suaineokanmaike. Kaiwe yewao Yesuŋo wie okorakepaki, suaineka boka rake, “Ŋei mane eŋe dokuinaneseukki paki naŋano sari doku neake. 38 Anutuwane Papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Ŋei mane eŋe namalip naniakeo, yemo eŋane kotino ŋine gege togonwane doku deine matkine qake ket sik salalak qepayake.’ ” 39 Yesu malip kakoi, ŋei yewa edo Asumaikei wane don iwa rake, naso yewao Asu miebonge, yemo onoka wane mida, Yesuŋo don earake, eŋe qeli ewe zonomine kotino mi wake, soAsu mi birakaki ketke, mida, baŋ seukki paki qeliwowake, naso yewao, Asuŋo doku tau tau magu eŋanoket zonom ebonge.

Ŋei Ŋerep Poripke Magu Etke Okangoi40 Ŋei ŋerep magu suaine eŋano ŋine loutne edo

don iwa raki detkoi, paki eŋe rakoi, “Ŋei iwa, eŋewelekatne propet Anutuŋo birakaki, kepo sariakanerake, tomaka gemaine, eŋe mo iwa!”

41 Natne eŋe rakoi, “Iwa mo Mesia welekatne!”

Ŋo natne eŋe rakoi, “Mesia eŋe baŋ Galili kepeomi wakoniake! Eŋe mat yauwine okanmaikane, eamaine mi wakoniake, midakaka. 42 Anutu wanepapiaŋo ramaike, yemo baŋ Mesia eŋe Dawit waneŋosa wili wiliine eŋane keuo ŋine, so eŋe baŋ Betle-hem matko, Dawit mat geke, yewao wakoniake.”43 Eso ŋei ŋerep eŋe wetene wiri poripke magu etkeokangoi, yemo Yesu wane rau paki, 44 natne eŋe malukkakei wane okangoi, ŋo siluŋ ŋei maneŋometinebira solaine mi uakake.

Yuda Ŋei Ŋetne Eŋe Yesu Mi Malipkakoi45 Tebe ŋei eŋe koso zinge Pris Ŋetne Suaine so

Parisi eŋano arikoi. Pakiso, eŋe qeson one rakoi,“Ŋine onoka wane mi ma sarimami?”

46 Tebe ŋei eŋe mainge edane rakoi, “Ŋei maneŋosogino ŋei iwa don ramaike, yalewa mi rake!”

47 Rauso, Parisi eŋe qeson one rakoi, “Eŋe ŋineyale waka wet masiuk okanŋunike me? 48 Ŋinedetpi, ŋenano ŋine ŋetne mane, me Parisi maneŋoeŋane don dere malip kamaike me? I Midakaka.49Ŋei ŋerep magu eŋe malip kamami iwa, eŋe Mosewane ra rokop don yewa mi detmami, ea wane eŋeAnutu wane soa yewa wane bano waketmami!”

50 Eŋano ŋine mane Nikodemus, ŋei yewa oŋoalakan Yesu kayakane arike, oŋo edane morerake, 51 “Ŋenze ra rokop don wane rokopko,ŋene ŋei mane yaup dongo mi birakaikene, ŋenemikepka kineine detkaikene, so eŋe sot okangeyewa kaulukkene.”

52 Eŋe mainge rakoi, “Ea maine, ŋo ge yale wakaGalili ŋine me? Papia dapot lukenom paki, kinedesikene, propet mane Galili kepeo ŋine sari arine,ea mo mane mi pamaike.”

8Ŋerep Borikine Mane Yesu Wano Ma Arikoi

1 Ŋei ŋerep korop eŋe mateno ariwarekoi, ŋoYesu eŋe Oliwa Bonagao wake. 2 Kepe qaeki sakokaeŋe koso zinge ari Bakom Urumgo wake, ŋei ŋerepkorop eŋe sari qeatkakoi, pakiso, Yesu eŋe pese ketmere so kieke miti kito edange. 3 ra rokop donkito ebo ebon so Parisi eŋe bailalaŋ ŋerep maneyau yaup geki marat kakoi, yewa Yesu wano ma aribirakau keueno ŋei ŋerep deeno okorake. 4 Pakiso,Yesu olale rakoi, “Kito ŋebo ŋebon, ŋerep iwa eŋebailalaŋ maki kakoi, 5 so ŋenze ra rokop dongoMoseŋo mo ra togole ŋebonge, ŋerep mane yalineokangi, eŋe maine wesiŋo qeu seukeake. Paki mogoŋo daleo ramaine?” 6 Eŋe don iwa rakoi yemoliwekkakoi, donmataliki don urata bira kaikei wane.Ŋo siluŋ Yesu eŋe kuge ketmoremetineŋo kepo kibiqeke.

7 Eŋe yewaka okorau paki, qeso qeson zokqesonkau eŋe kaŋ qae wieki paki edane rake, “Ŋi-nane keu ŋino ŋine mane borikine mi ma okan-maike, oŋo maine mikep alakane more wesiŋoqeake.” 8 Eŋe koso kuge ket kepo metineŋo kibimanerop qeke. 9 Eŋe yale detpi paki, korop saketweku weku ariwarekoi, ŋetne edo alakane saketpiso, ŋei natne eŋe ŋado saket ari warekoi, biraka ariwareu Yesu eŋineka okorake, ŋo ŋerep eŋe yewaeŋineka Yesu wane kaitko okorake. 10 Yesu eŋe kaŋqae wieki paki ŋerep qesonka rake, “Ŋerep, ŋei iwa

Page 105: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 8:11 102 Yohane 8:39eŋe diao ari waremami? Maneŋo mi qeliŋkau, iwaokora dongo mi bira ganmaike?”

11 Ŋerepŋo rake, “Suaine, maneŋo iwa mi okora-maike.”

Raki so Yesuŋo olatke, “Eamaine, noŋo yale wakasot turuŋŋonane dongo mi bira ganikale. Arinompaki, borikine koso manerop misuk maikene.”

Yesu Eŋe Kepe Baŋem Eŋane Kiwa12 Yesu eŋe koso manerop ŋei ŋerep edane

rake, “Na kepe baŋem eŋane kiwa qelaŋaninerop,mane eŋe naŋane ŋadeno mogatnane sariake, eŋegegeinane kiwa togogolemarat kayake, so eŋepana-mango mane mi geake.”

13 Raki so Parisi eŋe Yesu olale rakoi, “Gegoŋomka geŋone kineŋone ea ra wakone, urata sotanik manikŋone, ea ra qelaŋanmaine, yalinane ŋeieŋe geŋane don ramaine, yewa maine mi malipkaikei.”

14 Yesuŋo mainge edane rake, “Mida, ŋo nanoŋomka nae kinene welekatne ra wakone ramaile,yemo wele, ea wane ŋei ŋerep eŋe naŋane dondere maine malip kaikei, onoka wane, na diao ŋinewie sarikole, yewa detmaile, so diao arikale, yewaweneŋ detmaile. Ŋine yemo diao ŋine sarikole,me diao arikale, yewa mo mi detmami. 15 Ŋineyemo kepe ŋei eŋane kine tile tilek urata yewa maokanmami, ŋo na yemo ŋei mane wane kine mitilek okanmaile. 16 Ŋo na ŋei mane wane kine tiletilek urata makaleo, ŋei eŋe naŋane don ramailemaine, ea malipkaikei, ea yemo, naŋane kine tiletilek urata yewa wele okaniake, onoka wane, nanoŋomka urata iwa mi mamaile, Magak talenangiketkole, eŋe weneŋ narop ge more qesiŋ nanmaike.17 Ŋinŋine ra rokop dongo iwa yale qekoi pamaike,ŋei etkeŋo don wekuka dere raikeik, yewaŋo donwele. 18Na noŋomka nae kine ra wakonmaile, paki,Magak talenangi ketkole, eŋe yale waka naŋanekine ra wakon okanmaike, so ŋere etkeŋo don welewekuka ra wakonmaite yewaŋo wele.”

19 Yale raki Parisi eŋe qesonka rakoi, “Magaŋoneramaine, eamo eŋe diao gemaike?”

Yesuŋo mainge iwa yale edange, “Ŋine na midetluk nanmami, wane ŋine yale waka Magakweneŋmi detluk kamami, ŋoŋinena detluknanikei,yemo ŋine Magak yale waka detluk kaikei.”

20 Yesu eŋe Bakom Urumgo wesi katapa metkoi,urum yewao miti kito edangi paki, don iwa koroprake, pakiso eŋano ŋine maneŋo mi ma lukkake,onoka wane, eŋe ma lukkaikei wane nasoineŋo mibomilekane yeine qeliŋ kakoi.

Na Arikale Yewao Ŋine Maine Mi Arikei21 Yesu eŋe koso manerop ŋei ŋerep edane rake,

“Na biraŋune arikale, ŋo ŋine baŋ zuaŋnanikei paki,borikine ŋinerop ge mage baŋ seukeu paki, soragerep wane biŋek okanikei. Na arikale, mat yewaoŋine maine mi arikei.”

22 Raki so Yuda ŋei ŋetne eŋe edomka enŋeneau rakoi, “Eŋe ramaike, ‘Na arikale mat yewaoŋine maine mi arikei, ‘ eŋe oŋomka solaine yakuseukeakane ra ramaike me?”

23 Yesuŋo mainge edange, “Ŋine qei kepe wanekutno ŋine wakongoi, ŋo na yemo weti qeli welaineqeliwo ŋine ketkole. Ŋine kepe iwa ŋine sarikoi, ŋo

na yemo kepe iwa ŋine mi sarikole. 24 Kine yalewane na ŋidane ramaile, ŋine baŋ borikine ŋineropgemage seuk warekei. So namat yewa ŋine ramoremi dere malip kaikeiwo, yemo ŋine baŋ borikineŋinerop ge mage seuk warekei.”

25 Pakiso eŋe qesonka rakoi, “Ge ma?”Rauso Yesuŋo edane rake, “Nama? Yemo qei kino

ŋidangole, ŋeiwa yewa yemona iwa, 26naŋinane sotkine kine zok loutne, ea wane don ra okanmaile, sona sot kine kine ŋine yewa dere wanok okangale, sonamainemi ra wakonwarekale, Magakŋo talenangiketkole, eŋe wekuku, eŋane don yemo wele, naeŋane piino ŋine don kine kine korop detkole, nadon weku yewa kepeo ŋei ŋerep korop ra edanokanmaile.”

27 Magainane don yalewa ra edangi, eŋe midetlukkoi. 28 Ea wane, Yesuŋo takotke edane rake,“Baŋ ŋado ŋine ŊeiWawainane Gipole kibegomawaqe kaikei, naso yewao, ŋine iwa yale desikei, nanoŋomka Magakŋo biranangi ketkole, na noŋomkayalewa gemaile, ea baŋ detlukkei, so na nae der-eretko ŋine kine kine mi ra ma okanmaile, ea mi-dakaka! Ŋo siluŋ kine kine ra ma okanmaile, yemoMagakŋo kito ninge, yewa ra wakon okanmaile.29 So magakŋo talenangi ketkole, eŋe narop geokanmaike, eŋe qeliŋnangi naeka mi ge okanmaile,midakaka, eŋe naso baŋemurata kine kinemaokan-maile, yewaŋo Magak wet pesek ma okanmaike.”

30 Yesu eŋe don yale raki, ŋei ŋerep loutne eŋedere malip kakoi.

Ŋei Ŋerep Mulap Midaine So Qelit Mama MulapKorop

31 Ea wane Yesu eŋe Yuda ŋei donine deremalip kakoi, yewa edane rake, “Ŋine naŋanedon dere togogoleka tewekkei, yemo ŋine naŋanedokone aposolo wele okanikei. 32 Paki mo ŋinedon welekatne ea wane kine desikei, detpi donwelekatne yewaŋo siwot ŋungi, sot wane mulapmidaine gekei.”

33 Raki mo, eŋe don iwa yale mainge olale rakoi,“Ŋene Abraham wane doko ŋosa ŋabokoune, ŋeneŋei mane wane qelit qeqe mane mi okane gekone,wane ge onoka wane don iwa yale ramaine, ‘Ŋinemulap midaine gekei?’ ”

34 Rauso, Yesuŋo edange, “Na ŋidanbe detpi, ŋeikorop eŋe borikine ma okanmami paki, eŋe borik-inane qelit qeqe yauwine okan okanmami. 35 Qelitqeqe ŋei yauwineŋo Magak wane mat koto nasobaŋem mi geake, midakaka, Gipole eŋine kotinoŋineŋo yemo naso baŋem yewa ge okanmaike. 36 Eawane Gipoleŋo siwot ŋungi, mulap midaine gekei,yemo ŋine mo welekatne sot wane mulap midainegekei. 37 Ŋine Abraham wane ŋosa ŋabokoune nayewa detmaile, ŋo ŋine koso siluŋ nekukei waneokanmami, onoka wane, naŋane don ŋidan okan-maile, yewaŋo ŋinane koto ŋino mi ketmaike, eawane. 38 Na maganeŋo kine kine sikannange, eawane done ra wakon okanmaile, ŋo ŋine yemomaga ŋineŋo don so kine kine ŋidange, yewa okanokanmami.”

39 Raki so Yuda eŋe Yesu wane don mainge olalerakoi, “Ŋenane asoze yemo Abraham,”

Yesuŋo mainge edane rake, “Ŋine welekatneAbraham wane ŋosakoune ra, yemo ŋine Abraham

Page 106: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 8:40 103 Yohane 9:12wane numa mogare urata make, ea wane rokopokanbi rap. 40 Na Anutu wano ŋine don welekatnedetkole, don yewa ŋine ŋidan okanmaile, paki mo,ŋine nekukei wane okanmami, Abraham wane masimane yaline mi okange, midakaka! 41 Ŋine yemomagaŋinano masi tanik manik pa okanmaike, yalewaka okanmami.”

Eŋe mainge rakoi, “Ŋene Magaze Anutu eŋeweku, ŋene eŋine gipole koune wele.”

42 Yesuŋo edane rake, “Anutu eŋe welekatneŋinanemagaŋine ra, yemoŋine naŋane simileŋungirap, onoka wane na Anutu wano ŋine ketkole, soukude na iwa gemaile, na nae wetno mi ketkole,Anutuŋo talenangi ketkole. 43 Na don ŋidan okan-maile, yewa mo onoka wane detpi koto ŋino miketpa okanmaike? Kine yemo iwa yale wane, ŋinenaŋane don dere tewekkei wane mi ewek okan-mami. 44 Ŋine magaŋine Satan, eŋane dokoine eawane ŋine magaŋinane simile yewa dere, eŋanetanik manik yewa mogare arikei wane ŋun okan-maike. Mokaka qei kino eŋe ŋei matali matali geke,eŋe don welekatne yewa ŋadekkake, ea wane eŋanekotino don welekatne yewa mane mi pamaike, eŋeisi don ra okanmaike, yewa yemo eŋane don, eŋeisi ŋei so isi don ea wane magaine. 45 Na donwelekatne ŋidan okanmailane, ŋine naŋane donderemimalipka okanmami. 46Ŋinane keuo ŋine ŋeimaneŋo naŋane sot maine marat kayake me? Ŋona don welekatne ŋidan okanmaileo, yemo onokawane donne yewa dere mi malipka okanmami?47Mane eŋe Anutu wano ŋine sarikeo, yemo ketinemotki paki, Anutu wane don desiake, ŋo ŋine yemoAnutu wano ŋine mi sarikoi, ea wane ŋine ket ŋinemotpi paki, Anutu wane donine ea mi detokan-mami.”

Abraham Eŋe Mi Wakongi Yesu Eŋe Mokaka Geke48 Yuda ŋei eŋe don mainge Yesu olale rakoi,

“Ge Samaria ŋei, Yuda ŋadino qelaŋ gemaine, asuqotkoine yewaŋo geŋane kotoŋono ket gemaike, eawelekatne me?”

49 Yesuŋo mainge edane rake, “Na asu qotkoineyewaŋo kotono mi gemaike. Na Magane ewinekitomaile, ŋo ŋine yemo naŋane ewene mi nit-omami. 50 Na nae eŋet biŋekne ra mawa nagukalane urataine mi mamaile, eŋet biŋekne ra mawananiakane ŋei gemaike, Ŋei Weku, eŋe wano wanokŋei. 51 Na ŋidanbe detpi, mane eŋe naŋane dondere teweke mageake, eŋe mane mi seukeake, mi-dakaka!”

52 Yale raki mo, Yuda ŋei eŋe olale rakoi, “Ŋeneukude mo detlukmaine, ge asu qotkoineŋo ko-toŋono gemaike! Abraham mo seukke, so propeteŋe yale waka mo seukkoi, ŋo ge iwa yale ramaine,‘Mane eŋe naŋane don dere teweke mageake, eŋemane mi seukeake.’ 53 Ŋenane magaze Abrahamseukke, goŋo Abraham wane rokop yuan kakenaneramaine me? So propet eŋe yale waka seukkoi, gedaleo okangenane ramaine me?”

54 Rauso, Yesuŋo mainge edane rake, “Nanoŋomka eŋet biŋekne ra mawa naguwe, naŋanemawa mawaneŋo wele midaine okaniake, Wekumawa nan okanmaike, eŋe yemo naŋane Magane,eŋe wekuku, ŋine eŋane Anutu ra okanmami.55 Ŋine eŋe mi detkakoi, ŋo na yemo eŋe mo detka

okanmaile. Ŋo na eŋe mi detkamaile, yale rawe rap,yemo na isi ŋei yale ŋinane kimaŋine okanbe rap.Ŋo nawelekatne eŋe detluk kamaile paki, eŋane dondere aŋaine tewek okanmaile. 56 Ŋinane ŋaboŋineAbraham eŋe naŋane nasone bomileki kayakanebatne okange, wane nasone bomileki yewa kake, sowet pesek suaine detke.”

57 Yale raki Yuda ŋei eŋe rakoi. “Ge komaŋone 50mi okange, ŋo ge Abraham mo kakone me?”

58 Yesuŋo mainge rake. “Na rawe detpi, mokakaAbrahameŋemiwakone geke, naso yewaona ge sarigekole.”

59 Yale raki, so eŋe wesi ma more qekei waneokanbiso, siuke more Bakom Urumgo ŋine saketarike.

9YesuŋoŊeiManeDeine Pilik PilikineWakonge Eŋane

Deine Ma Lotkeke1 Yesu eŋe numa ariki paki ŋei mane nagainane

kotino ŋine depilik wakonge, eŋe maratkake.2 Eŋine dokoine edo qesonka rakoi, “Kito ŋeboŋebon, maŋane sotŋo maki, ŋei iwa eŋe de pilikwakonge? Eŋine sotŋo me naga magaine eranesotŋo maki de pilik wakonge?”

3 Yesuŋo mainge edane rake. “Eŋe deine pilikke,yewa eŋine sot wane me naga magaine erane sotwanemida. Eŋe depilikwakonge, yemoAnutuwanezonom togogole, ea wane kine de pilik yewa wanesolao wakongi kaikei wane yale wakonge. 4Ŋene naukude mo kepe qaemaike, ea wane ŋene Waomwanurata maikene, na oŋom tale nangimo, na sarikole,ruo kereakane okanmaike, ŋeiŋo ruo urata mainemi maikei. 5Na kepo gemaile, naso yewaoka noŋomkepe baŋem eŋane kiwa okane qelaŋan onikale.”

6 Yesu eŋe don iwa raki paki ea wane ŋadinomekatine kepo sopotkeke paki, mekatine yewakeperop manigingi, nalek okangiso, nalek yewamawa de pilik ŋei mane wane deino qedeŋge.7 Pakiso, olale rake, “Ari kaitŋone Siloam Namugosaukenom.” Doku namuŋ wane eŋet ea wane kineOno dongo, “Talekake.” Raki so, ŋei yewa eŋeari dokuwo kaitine saukke, paki zinge sariki, deinetoeki potki lotkeki, kine kine korop kawareke.

8 Eŋine kimakoune so ŋei natne mo alakan kaumere, ŋei ŋerep wesi aboŋ kine kine mangei wanemeŋen one geke, eŋe rakoi, “Ŋeiwa mere wesi waneŋei ŋerep meŋen one geke, iwa me? Eŋe daleo?”

9 Natne eŋe rakoi, “Eŋe weku ea,” ŋo natne eŋerakoi, “Mida eŋe midakaka, iwa mo eŋe qou qouka,ŋei mane kamaine, eŋe eŋine mida!”

Yale rauso ŋei yewa eŋe oŋom edane rake, “Nawelekakatne, nae iwa.”

10 Eŋe qesonka rakoi, “Deŋone daleo okanelotkike?”

11 Rau so eŋe edane rake, “Ŋei eŋetne Yesu oŋonalek liwage more mawa deno qedengi paki, nolalereke, ‘Ari Siloam doku lomgo kaitŋone saukenom.’Raki so na arile, ari kaitne saukewe, yewaka deneiwa toeki potlotke porile.”

12 Eŋe qesonka rakoi, “Ŋei yewa eŋe diaogemaike?”

Eŋe edane rake, “Na mi detmaile.”

Page 107: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 9:13 104 Yohane 10:3Parisi Eŋe De Pilikŋo Deine Potlotkeke Ea Wane

Mapokkoi13 Pakiso, eŋe ŋeiwa de pilik pilikine geke, eŋe

ma Parisi eŋano arikoi. 14 Yesu eŋe nalek liwagemore, de pilik wane deine qedeŋgi lotkeke, kaiweea yemo zonom ma taboŋ met met naso yewao.15 Parisi eŋe koso daleo okangi paki deine lotkeke,eawanemanerop qesonkakoi, qesonkau edane rake,“Eŋe nalekŋo deno qedeŋgi, na namugo ari kaitnesaukile, ea wane na dene iwa maine pore kamaile.”

16 Parisi natne eŋe rakoi, “Ŋei yewa urata iwameke, eŋe Anutu wano ŋine mi sarike, yalinane eŋezonom ma taboŋ met met, ea wane ra rokop donyewa mi mogatmaike.”

Ŋo natne eŋe rakoi, “Ŋei mane eŋe borikine ma-maŋo kait masi togogole iwa yaline Anutu midainedaleo makirap? ea midaka!” Pakiso eŋe edomkaporipke magu etke okangoi.

17 Eso Parisi eŋe ŋeiwae deine pilik pilipine geke,eŋe koso manerop qesonka rakoi, “Ŋeiwa yewageŋane deŋone maki menagi, ge eamo eŋane daleowetkemaine?”

Pakimo eŋe doneene turuŋine mainge edanerake, “Eŋe propet mane.”

18 Ea welekatne Yuda ŋei ŋetne eŋe ŋei yewaeŋe welekatne de pilik wakone gekeŋo, koso deinemaine potki lotkeke, ea eŋe kau paki, ea wane eŋedetpi wele mi okangi malipkakoi. Paki eŋe ŋeiyewa de pilik wane naga magaine etorau sarikoik.19 Pakiso qeson ore rakoi, “Iwa ŋirane medep me?Ŋire ramamik, eŋe de pilik wakonge, ea mayakatne.Ŋo eŋe daleo okangi paki mo, koso iwa deine mainepotmaike?”

20 Eŋane naga magaine ere rakoik, “Ŋere det-maite, eŋe ŋerane giponse, so ŋere detmaite, eŋe depilik wakonge, 21 ŋo daleo okangi paki, deine mainepore kamaike, ea yemo ŋere mi detmaite, me maŋodeine ma lotkike, yewa ŋere yale waka mi detmaite.Eŋine qesonkau, eŋemomedep suaine, so eŋe oŋomkineine maine ŋidaniake!” 22 Naga magaine ereYuda ŋei ŋetne eŋane kaet otki, don yewa rakoik,onoka wane, Yuda ŋei eŋe doneene iwa yale raupaki, mo ra togolekoi, “Ŋei mane eŋe Yesu wane eŋeMesia Anutuŋo kepe ŋei turuŋze qekokeakane rabirakake rayakeo, eŋeYudamiti lewa lewaŋ urumgoŋine esopkaŋem sen ŋadino kesiake.” 23 Kine yali-nane naga magaine ere rakoik, “Eŋe mo medepsuaine okangane, eŋe eŋine qesonkau!”

24 Eŋe koso atak mane qesonkau atakine etke(2)okange, eŋe ŋei ea de pilik wakonge eŋe orau, sarikiolale rakoi, “Ge ra togolenom, Anutuwane kaitko, soge don welekatne raikene! Ŋene detmaine, ŋei iwaeŋe borikine mama.”

25 Ŋeiwa eaŋo mainge edange, “Na mi detmaile,eŋe borikine mama, me mida. Na weku detmaile,yemo na dene pilik pilikine gekole, ŋo ukude modene pore kamaile.”

26Eŋe qesonka rakoi, “Eŋe daleo okanganike? Eŋedaleo okane more deŋone malotkike?”

27 Eŋe mainge edane rake, “Na mo ŋidanile, ŋoŋine don ea desikei wane bauŋine wamaike. Pakimoŋine koso onoka wane don manerop loutne desikeiwane ramami? Ŋine yale waka eŋane dokoineokangei me?”

28Parisi eŋe sorinka rakoi, “Ge geŋoneka ŋei yewawane medepine mane, ŋo ŋene yemo Mose wanedokoine. 29 Anutuŋo Mose don olatke, ea mo ŋenedetmaine, ŋo ŋei yewa ea mo ŋene mi detkamaine,eŋe diao ŋine sarike!”

30Ŋeiwa de pilikŋo deinemenaŋge, eaŋo doneeneturuŋinemainge edane rake, “Iwamo ŋine don kinemane ramami! Ŋei eaŋo naŋane dene malotkeke,ŋo ŋine ramami, ŋene mi det kamaine, eŋe diaoŋine wakonge. 31 Ŋene iwa yale detmaine, Anutueŋe ŋei borikinemama eŋane doneenemi det okan-maike, ŋo ŋei maine eŋe eŋane ewine kitoki paki,eŋane aŋaine tewekemore, eŋemodat kayakeo, eŋeAnutuŋo donine maine desiake. 32Mokaka qei kinokepe wakonge naso yewao ŋineka pa sake gemageukude naso iwao eŋe yale waka, ŋei mane nagainekotino ŋine de pilik wakone geki, ŋei maneŋo deinemalotkeke, ea wane don kisi mane mi paki, detokanmaine. 33 Ea wane, ŋei yewa eŋe Anutuŋo mibirakakemeAnutuwano ŋinemi ketke ra, eŋe uratayaline mane mi makirap.”

34 Eŋe Parisi eŋe don ea dere more mainge olalerakoi, “Ea daleo? Ge nagaŋoneŋo borikineropgeukane, ge borikine mama gekone, ge sari ukudeweneŋ yale waka gemaine, paki mo ge ŋene kitoŋedangenane okanmaine me? Midakaka!” Yale raupaki, Yuda wane miti lewa lewaŋ urumgo ŋine mabirakau qeinat ketke.

Wetŋo De Pilik Gege35 Ma birakau qeinat ketki, Yesu eŋe detke, paki

ari maratka more olale rake, “Ge Ŋei WawainaneGipole detka more, malip kamaine me mida?”

36 Raki ŋeiŋo mainge rake, “Suaine, ŊeiWawainane Gipole yewa ma? Nolatnom detpe paki,na eŋe maine malip kaikale!”

37 Yesuŋo olale rake, “Ge eŋe mo kamaine, geeŋerop don iwa aumamik.”

38 Ŋeiŋo yewaŋo rake, “Waom, na malip gan-maile!” Yale raki pakiso, Yesu wane kiino wawetinekepo qe umi ketke.

39 Pakiso Yesuŋo rake, “Na ŋei kineene mawakonikalane kepo ketkole, ea wane, de pilikŋodeene potpi maine lotkeake, ŋo deene maine poregemamiŋo, weteenane deine pili pilikine okangei.”

40 Parisi natne eŋe weneŋ Yesu osino okorau pakidetpi, Yesu eŋe don yewa rake, paki eŋe qesonkarakoi, “Ge ŋenane weneŋ de pilik ramaine me?”

41 Yesuŋo edane rake, “Ŋine sot wane de pilikgege ra, yemo borikine midaine geu rap, ŋo ŋidomramami, ‘Ŋene deze weneŋ maine potmaine,’ yewawane kine yemo ŋine sot korop gemami.”

10Lama Eŋane Sen Wane Don Naŋengo

1 Yesuŋo koso takotke more rake, “Nawelekakatne ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe lamaeŋane sen koto madetkoka mi wakesiake, eŋe yauptewinoka sen yuane wakesiake, eŋe kobu ŋei soŋei mane wane aboŋ kine kine kobu teba waraŋŋei. 2 Ŋo ŋei mane eŋe madetkoka wakesiake, eŋeyemo lama eŋane ware ware. 3 Madet wane wareware eŋe oŋom ŋei yewa wane madet ea lalageakepaki, eŋine lamakoune eŋe eŋine donine ea maine

Page 108: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 10:4 105 Yohane 10:36desikei paki, eŋe eŋeteene ea maine weku wekuedora iwenongi, inat sakesikei. 4 Eŋe lamakounekoropka inat ebu saket ware more, oŋom ŋetnekisage alakangi, lamakoune eŋe welaenane donmo det okanmami, wane ŋadino mogare arikei.5 Eŋe ŋei mane wane ŋadino mi arikei, midakaka,eŋe ŋei mameŋo edorayakeo, yemo lama eŋe ŋeiyewa kakakka ari warekei, onoka wane, eŋe ŋeinatne eŋane doneene mi det okanmami, ea wane,eŋe donine kuneŋine dere more, kaetongi rakakearikei.”

6 Yesu eŋe don naŋengo kito edange, ŋo eŋekine onoka wane don yalewa ra ŋedanmaike, eawane kine mane dere kaŋem, eŋe yalewa ra mi dereqelaŋangoi.

Yesu Eŋe Lama Ware Ware Maine7 Paki, Yesu eŋe koso manerop edane rake, “Na

ŋidanbe detpi, welekakatne na noŋom lama eŋanemadet, 8 ŋei korop naŋane numa alakane sarikoi,ŋei yewa eŋe korop kobu mama so kobu teba teba,paki ea wane lama eŋe doneene mi detkoi. 9 Namadet, ea wane ŋei mane eŋe naŋanoka sariki paki,sen koto wakesiake, eŋe baŋ Anutuŋo mayake, pakieŋe baŋ ululuŋ sari sakesiake, so waket ariake, yaleokane, Asu wane ŋara morian maine marat kayake.10 Kobu mama ŋei eŋe yemo kine kine mane bilemayakane mi sarimaike, eŋe yemo lama kobu ebumore enguyakane, so matali qetali ebuyakanekasarimaike. Na yemo lama eŋe gegeene wakongi,gege togon so Asu Koboboine eŋano wat watko pakigeulukkei, ea wane na sarikole.

11 “Na noŋomyemo lama eŋanewarewaremaine,lama ware ware maine eŋe lama eŋane raki paki,gegeine maine qaisikka more seukeake. 12 Ŋo ŋeieŋe lewine qolekaikei wane raki paki, eŋe lamamaine mi ware oniake, so oŋo lama eŋane magakmaine zok mida, yewa wane eŋe kaki, kasi zubainemane sariakeo, eŋe kakakka more, lama qeliŋongipaki, kaet ariake paki, kasi zubaine eŋe lotke more,lama ea korop edore more esopongi, yau yaup ketgiŋ qiririŋ ari warekei. 13 Ŋeiwa yewa eŋe yaleokaniake, eŋe yemo onoka wane mida, eŋe yemolewine mayakaneka urata ma ge okanmaike, eawane eŋe kaet arimaike paki, eŋe lama wareoni-akane mi desiake. 14 Na lama eŋane ware waremaine, na lama magukopne na eŋe detluk onmaile,ŋo lama magukopne eŋe yalewaka na maine detluknanmami. 15 Rokop yale waka Magak eŋe na detluknanmaike, ŋo na Magak so lama eŋane ra moregegene qik kaikale, so lamakopne qesiŋonikale.16Na lamakopne natne gemami, eŋe Yuda wane seniwa wane kotino mi gemami, na eŋe weneŋ yalewaka ebu sarikale, paki eŋe naŋane donne desikeipaki, eŋe lama magu weku okanbi, ware wareeneeamo weku noŋomka baŋ wareonikale.

17 “Magak eŋe naŋane okankamaike, onoka waneyemo na gegene kepe ŋei eŋane ramore, qaisikkawepaki, seu seumakale paki, na kosowie gegemaneropmakale, ea wane. 18 Ŋei maneŋo naŋane gegemaine mi maki mida leleake, midakaka, na naesimilenane noŋomka gegene qaisikka ebonikale. Nagegene qaisik kakalane zonom pa ninmaike, so nagegene koso manerop makalane zonom weneŋ pa

ninmaike. Magakŋona yalewa okangalane raki pakinolatke.”

19 Yesu eŋe don iwa rakane, Yuda ŋei eŋe kosomanerop wiri magu etke okangoi, 20 paki eŋe ŋeiloutneŋo iwa yale rakoi, “Eŋe asu qotkoine mage-maike! Eŋe qelaŋ! Ŋine onoka wane done raki ketmore detmami!”

21 Ŋo natne eŋe rakoi, “Ŋei mane eŋe asuqotkoineropŋo don iwa yale maine mi rayake! Asuqotkoineropŋo ŋei deene pilik pilikine eŋane deenedaleo ma lotkekei? Ea midakaka!”

Yuda Ŋei Eŋe Yesu Ŋabakakoi22 Iwamo Yerusalem matko Bakom Urum mosop

kakoi, ea wane zonom ma mesikei wane naso mobomileke, eŋe sogino miti urum Anutu wane biŋekqe eŋane eŋetko rakokkoi, ea wane wetke met-maŋkoi, ea wane nasoine bomileke, naso yewa momomo nasoo. 23 Yesu eŋe Bakom Urum koto waketSolomon wane Tougo arike. 24 Ariki Yuda ŋei eŋesari lolikkau paki olale rakoi, “Ge naso dango ŋenera qelaŋane ŋedangene, ge welekakatne ma? GeMesia me? Anutuŋo ŋei ŋerep ebukenane bira-gange, yemo ge ŋene ra qelaŋane ŋedannom.”

25 Yesuŋo mainge edane rake, “Na mo ŋidanokanmaile, ŋo ŋine siluŋ naŋane don yewa dere mimalipka okanmami, na urata kine kine ma okan-maile, yewa yemo Magak wane don teweke maokanmaile, yewaŋo naŋane kine ra wakon okan-maike. 26 Ŋo ŋine yemo naŋane lama magu mi-dakaka, ea wane ŋine na wetŋineŋo mi malipnanmami. 27 Naŋane lama eŋe naŋane donnedetokanmami, na eŋe detonmaile, eŋe na mogat-nane ŋadeno sari okanmami. 28 Na gege togonebon okanmailane, eŋe mi seukei, eŋe gege togonge arikei, geu ŋei maneŋo naŋane meteno ŋine mineuma ebu ariake. 29 Maganeŋo ŋei magu moreninge, ea yemo manerop kakapa suaine kine kinenatne korop yuanka waremaike, wane ŋei maneŋoMaganane metino ŋine maine mi oma nane ebuariake. 30Magane so na ŋere mo kinese weku, ŋerekoso wiri etke mi okanmaite.”

31 Yale raki, so Yuda ŋei eŋe koso manerop wesipeikeu paki qeu seukeakane okangoi, 32 okanbi,Yesuŋo edane rake, “Na Maganane urata maineloutne sikan ŋunbi kemi, paki mo ŋine urata manediawa wane rau paki, mo na wesiŋo nekukei waneokanmami?”

33 Yuda ŋei eŋe mainge olale rakoi, “Ge uratamaine mamaine, ea wane ŋene ra more wesiŋogekukenane mi okanmaine, midakaka, ŋo yemo gegoŋom Anutu wane numa ma okora ewe mabaikokan kamaine, kine ea wane raŋem paki, wesiŋogekukenane okanmaine, ge ŋei yauwine, ŋo ge siluŋgeŋonane iwa yale ramaine, ‘Na Anutu!’ ”

34 Yesuŋo mainge edange, “Ŋinŋine ra rokop donbonepŋino don mane qekoi, yewao Anutuŋo iwayale rake, ‘Na iwa yale ramaile ŋine Anutu’ 35 Eŋeteamo sogine Anutuŋo ŋei eŋano ra wakonge, eŋerake, ‘Ŋine Anutu,’ paki mo Anutu wane papiao donea mo mane mi koso qein geke paki tanik maneokanmaike 36 Ŋo na yemo Maganeŋo ma wakonnange paki talenangi iwa kepo ketkole, ea wanena Anutu wane Gipole yale ramaile, paki mo, ŋine

Page 109: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 10:37 106 Yohane 11:33

numa dalino kau, na Anutu ewe mabaik okanka-maile? 37Ŋo na Maganane urata mi makaleo, yemoŋine naŋane donne dere misuk malip kaikei. 38 Ŋona urataine mawe, ŋine naŋane donne dere mimalip kaikeiwo, yemo ŋine urata mamaile yewakaso, malip kaikei, yale okanbi paki, naso baŋem iwayale detlukkei, Magakŋo narop gemaike, so noŋoMagak korop gemaile.”

39Yale raki, eŋe kosomaneropma lukkaikei waneokangoi, ŋo eŋe keueno ŋine siukke sau saungosaket arike.

40Yesu eŋe koso zinge ari, Yordan doku yuane eri-nat wa ari mage, Yohaneŋo ŋei ŋerep doku tauonegeke, yewa lotkeso ea geke. 41 Gekiso, ŋei ŋereploutneŋo eŋano sarikoi, sari olale rakoi, “Yohaneeŋe masi togogole mane mi make, ŋo eŋe ŋei iwawane don kine kine korop rake, yemo wele mowelekatne wakon waremaike.” 42 Eso yewao ŋeiŋerep loutneŋo Yesu wane done dere malip kakoi.

11Lazarus Seukke

1 Ŋei mane eŋetne Lazarus, Betani matko geke,eŋe zomakake, Betani ea mat suaine Maria so tatineMarta ere yewa gekoik. 2 Maria ŋerep yewa oŋokelok qoune teine yewa Waom wane kieretkinoqakki, taukaki so, lewine zouneŋo ratokke, ŋerepyewa wane ŋole Lazarus eŋe zoma kake, eŋe ma-teene Betani yewao gekoi. 3 Tati qa ere Yesu wanodon iwa yale ra motpik arike, “Waom, geŋane kimamaepŋone eŋane naso baŋem simingan mageake,mo zoma kamaike.”

4 Yesu eŋe don yewa dere more rake, “Lazaruswane zoma ea wane wele yemo seu seu midakaka,zoma yewa wakonmaike, yemo waraŋkaki, ŋeiŋerep eŋe Anutu wane zonom kau paki, bakominekitokei, paki numa yewaoka Anutu wane Gipole eŋeqeli ewe zonomine mayake.

5 Yesu eŋe Marta so qaine so Lazarus eŋane zoksimile kaki wetineŋo malipon lukke. 6 Yesu eŋeLazarus zoma kake, ea wane donkisi ariki detki paki,mat geke yewaka koso takotke kaiwe etke metke.7 Mere so, dokoine edane rake, “Ŋene koso Yudakepeo zinge ariŋem.”

8 Raki dokoine eŋe olale rakoi, “Kito ŋebo ŋe-bon, nasomde bamgo yewaoka Yuda ŋei eŋe wesiŋogekukei wane okanimi, pakimo, ge koso yewakazinge arikenane wetkemaine me?”

9 Yesuŋo doneene mainge more edane rake,“Kaiwe mama wane aua 12 pamaike, pakimo yewaoqelaŋan mi okaniake me? Eso ŋei mane eŋe kepeqelaŋane paki numa ariake, eŋe kineŋo daŋaŋ qekipaki, mi ket qeake, onoka wane, eŋe kepe kinekine korop deinane qelaŋano maineeka ka morearimaike. 10 Ŋo eŋe ruoo numa ariake, eŋe daŋaŋqeki paki, ket qeake, onoka wane eŋano qelaŋanmane mi pamaike, ea wane qeake.” 11 Yesu eŋedon iwa raki paki, koso mane takotke rake, “Ŋenanekimaze Lazarus eŋe yaup kulu peke, wane na mo eaari more ma wirikkawe wisikae wieyake.”

12 Dokoine eŋe don ea dere more iwa yale olalerakoi, “Waom, eŋe kulu pamaikeo, eŋe baŋ menaŋkayake.”

13 Ŋo iwa yale mi detkoi, Yesu eŋe Lazarus moseukke, ea wane don yewa ramaike, pakimo, eŋemi dere qelaŋane more yaup wetke rakoi, Lazaruseŋe yaup kulu paki, mo welekatnanemane ramaike.14Eso Yesu eŋe didiwo ra qelaŋanemore edane rake,“Lazarus eŋe mo seukike, 15ŋo na ŋinane rawe paki,wetne pesemaike, yemo na eŋerop yewa weneŋ migile, ea wane ŋine baŋ mali malip korop okanikei,ŋene eŋano ariŋem.”

16 Tomas, eŋetine wase wase Atiksipo, oŋo ki-makoune natne edane rake, “Ŋene korop weneŋkito ŋebo ŋebon gorop ariŋempaki, eŋineropmaineweneŋ seukkene!”

Yesu Eŋe Seu Seuoŋine Wisikae Wie Wie So Gege EaWane Welaine

17 Yesu eŋe ari lotkeki paki detke, Lazarus eŋe modukkau deŋesereo paki, kaiwe mama etke so etke(4) okange. 18 Betani ea mo Yerusalem mat osinometke, 3 kilomitaka ea wane rokop. 19 Yuda ŋeiŋerep loutneŋo Marta so Maria ŋon etne seukkanenasoine mere more, qom etne romatkekei wanearikoi.

20 Marta eŋe detki Yesu sariki, eŋe maratkayakane numao arike, ŋo Maria eŋe yemo matkometke. 21 Martaŋo Yesu olale rake, “Waom, geiwa merine ra, yemo naŋane ŋonne eŋe maine miseukkirap! 22 Ŋo siluŋ na detmaile, ge ukude iwaAnutu kine kine ea me ea wane meŋen kaikene, eŋedonŋone maine dere more giniake.”

23 Rakiso Yesuŋo olatke, “Geŋane ŋonŋone eŋebaŋ maine wisikae wieyake.”

24 Martaŋo olale rake, “Na detmaile, eŋe baŋ qeliso kepe naso etne qoeyake, yewaowisikaewieyake.”

25 Yale raki, Yesuŋo olale rake, “Na wisikae wiewie so gege eawanewelaine, ŋeimane eŋenamalip-nane geake, eŋe seukeakeŋo siluŋ koso wisikae wiegeake.

26 Ŋo mane eŋe wisika geki paki, na malip nanegemaike, eŋe baŋ mali malipine mi seukluke more,eŋe qeli gege togon maratkayake, ge don iwa mainedetluke malip kamaine?” 27 Martaŋo mainge rake,“O, Waom, na mo wetneŋo malip ganmaile, geMesia, Anutu wane Gipole, Anutuŋo ketkenanerakane kepo ketkone.”

Yesuŋo Arokmaike28 Marta eŋe don yalewa raki paki, koso zinge

ari, qaine Maria eŋineka oraki sarike paki, eŋeiwenka kere eretneka olale rake, “Kito ŋebo ŋebonmo sarike iwa, so eŋe geŋane ramaike!” 29 Mariaeŋe don ea dere kaŋzaŋ wieki paki, biririke Yesuwane marat kayakane arike. 30 Yesu eŋe matko misari lotkeke, eŋe mikep metki Marta ari maratkake,yewaoka yewa metke. 31 Yuda ŋei Mariarop weneŋmatko wetne kito pese metkoi, eŋe kau kaŋzaŋwie biririke qeinat ket arikiso, eŋe ŋadino mogarearikoi, eŋe wetke rakoi, “Maria eŋe deŋesereomanearokeakane arimaike.”

32 Maria eŋe ari mat wazaino Yesu metke, yewalotke more Yesu maratkake, pakimo kino umi qeketki paki olale rake, “Waom, ge iwa ginera, yemonaŋane ŋonne eŋe mi seukkirap!”

33 Yale raki paki arokki, Yesu eŋe kake, so Yudaŋei eŋerop sarikoi, eŋe weneŋ yale waka arokkoi,

Page 110: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 11:34 107 Yohane 12:8paki eŋane qomino maki qom borik zok make, somanerop qiseke. 34 Paki qeson one rake, “Ŋinediawao dukkemi?”

Eŋe olale rakoi, “Waom.sari kanom!”35 Yesu eŋe kaki paki arokke. 36 Yale okangi,

Yuda ŋei eŋe kau paki rakoi, “Kau, eŋe ŋeiwae wanesimileine zok manerop pake!”

37 Ŋo natne edo rakoi, “Oŋo ŋei loutne de pilikdeene malotkeke, eŋe onoka wane weneŋ mainemere Lazarus warekaki, mi seukkirap me?”

Lazarus Seuseuoŋine Ma Wisikaekake38 Yesu eŋe wetne koso manerop tabaeki, qom

borik okangi paki, deŋesereo arike. Deŋesere yewayemo weti bonagao wesi aŋaino, kemgo maulukkoi,aŋaine yewa mo wesiŋo kito wongeu metke. 39 Eawane Yesuŋo rake, “Wesi yewa mau arikep!”

Marta, seu seunane kiarine, oŋo olale rake,“Waom yewa baŋ qoune borikine ŋenguyake, eŋeseukki dukkaŋem, kaiwe etke so etke okanmaike!”

40 Yale rakiso Yesuŋo olatke, “Ge malip nannompaki, Anutu zonominane kibi maine suaine wakongikaikenane, done na mi golalile me?” 41 Eŋe wesimau masikange, pakiso Yesuŋo deine potki qeliwowaki rake, “Magak, ge meŋe meŋenne mo derine,ea wane na eweŋone kitomaile. 42 Na detmaile, genaso baŋem ketŋone more, naŋane meŋe meŋennedet okan maine, ŋo na don iwa ramaile, yemo yaupmida, ŋei ŋerep iwa okoramami, edo goŋo talenan-nomketkole, naŋane yale detlukemalipkaikeiwane,eŋane rawe paki ramaile.” 43Don iwa raki qoeki, eawane ŋadino Yesuŋo suaineka togogole bokaki pakirake, “Lazarus, gewie sari saketnom!” 44Yale rakiso,ŋei seu seuneŋo aŋaine teweke wie sari saketke,meteretkine so kieretkine ea mo deŋesere wane laplapŋo kawe kawetne, so lap lap mane de kaitinekawe kawetne, pakiso Yesuŋo edane rake, “Lap lapyewa lalageu paki, birau kau, eŋe oŋom arikep.”

Yesu Qeu Seukeakane Ra Togolekoi45 Yuda ŋei loutne eŋano ŋineŋo Maria kakei

wane weneŋ sarikoi, eŋe Yesuŋo masi kine kinemake, yewa kakoi paki eŋe malip kakoi. 46Ŋo natneedo yemo zinge Parisi eŋano ariu paki, Yesuŋo masikine kine make, yewa edangoi. 47 Eso Parisi so Yudaŋei suaine eŋe kepe ware ware ŋetne natne eŋeropqeturage lewageu paki, eŋe edane rakoi, “Ŋenedaleo okanikene? Ŋei iwa eŋe masi togogole koropmamaike! 48 Ŋene qeliŋ kaŋem, eŋe numa tanikiwaka okane ariakeo, ŋei ŋerep loutne maneropeŋe baŋ eŋe malipka warekei, paki eŋe naso eaoRoma ŋei qelaŋ edo gavaman okane, ware ongoi, eawane rakoi, Roma kawali ŋei eŋe sariu paki, BakomUrumze kitopokeu paki, ŋei ŋerep magu kopzeweneŋ koropmatali qetali ŋebuma ket biraŋongei.”

49 Eŋane keueno ŋine ŋei mane eŋetine Kaiapas,eŋe koma yewao Bakom Kito Kito wane Pris ŊetneSuaine geke, oŋo rake, “Ŋine dereretŋine midaine,ŋine kine kinemanemi detluk kamami! 50Ŋine kinekine mane iwa yale eamo mayakakatne, ŋine eamomi detmami, ŋei ŋerep korop matali ŋonbi midawarekenane, turuŋine yemo ŋei weku mau, oŋomaine seukki paki, ŋei ŋerep mapik ŋongirap me?”51Kaiapas iwa eŋine wetino ŋine mi rake midakaka,eŋe koma naso yewao Bakom Kito Kito Pris Suaine

geke, ea wane eŋe propet don saeŋine yewa Yesuŋobaŋ seukki paki, Yuda ŋei mapik oniakane rake.52 So eŋe seukki paki, Yuda ŋei eŋeka bonep mimapik oniake midakaka, eŋe seukeake, yemo Anutuwane dokoine korop kepe baŋem yeo yeo ket ari gewaremami, eŋe ebu more qe worongi, magu so wetdereret weku okane gekei wane rake.

53 Kaiwe mama yewaoka Yuda ŋei ŋetne eŋenuma mane maratka more, Yesu qeu seukeakanedon kieke rakoi. 54 Ea wane, Yesu eŋe Yuda kepeoYuda ŋei eŋane kaitko didiwo ari sari mi okange.Eŋe mat yewa qeliŋgi paki, ari kepe mat mane ŋeimidaine kepe yaup papaine ea wane osino metke,mat suaine mane, eŋetine Epraim, yewao dokoineeŋerop weneŋ gekoi.

55 Yuda ŋei Anutuŋo Loloŋonge, so qeliŋongiweku mane solaene peseki metkoi, ea wane det-soroke metmet ea wane peadaine mesikei wanenaso mo bomileke, eso ŋei ŋerep koropmat nigatnoŋine qelige, Yerusalemmatko ariwarekoi. EŋeMosewane ra rokop don mogare, sot kine kineene saukemasuluk naguwi paki, Anutu wane kaitko koboemore, ŋadino peada mesikei. 56 Eŋe bakom urumgolewage mere, Yesu zuaŋkau paki, auye rakoi, “Ŋinedaleo wetkemami? Eŋe peadao sariake me mida?”57Bakom Kito Kito Pris Suaine so Parisi, eŋe donenemo ra togolekoi, ŋeimaneŋoYesuwanemetmetwiewieine desiakeo, yemo ikop ari ra wakone edangiso,eŋe maine ma lukkaikei.

12Mariaŋo Doku Qounerop Yesu Betani Matko

Taukake1 Peada bano kaiwe 6 paki, Yesuŋo Betani matko

Lazarus geke, yewa arike, ŋei yewa mo alakanYesuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke.2 Eŋe yewa Yesu wane ŋara maulukkoi, Marta eŋeqesiŋone ŋara suluke zakeo motke, Lazarus eŋeYesurop zakeo metke. 3Pakiso, eŋe Yesu wet pesekeoi bakom okankaikei wane ŋara surok mau zeke,naso yewao Maria eŋe doku beloŋ mane, lewinesuaine, sanda libekaŋo mamaine, yewa ma qakki,Yesu wane kieretkine tau kaki paki, eŋine lewinezouneŋo ratokke, dokumaine qoune simimile teine,ea wane qouneŋo mat yewa wane kotino korop pisewatke rokopke pake. Paki Martaŋo ŋara motki,Yesu so Lazarus eao ŋei natne eŋe wekuoka weneŋmere ŋara nekoi. 4 Yesu dokoine eŋane keuenoŋine ŋei mane Yudas Iskariot, oŋo weku baŋ sironqeki, ŋaba edo Yesu maikei, oŋo rake, 5 “Ŋeneonoka wane mi doku qounerop iwa motŋem, ariwesi 300 kina kiatki sariki, wesi yewaŋo ŋei aboŋenemidaine madu wanap, ea maine ebonŋem rap me?”6 Eŋe don iwa rake, yemo eŋe madu wanap qesiŋoniakane midakaka, eŋe kobu mama geki paki, wesikite mageke, wane yewa ŋine maki paki, eŋineqesiŋnagu okaniakane wetke more rake.

7 Ŋo Yesuŋo yemo rake, “Ŋine ŋerep yewaqeliŋkau! Eŋe kelok yewa ma geke, yemo naŋanesolane taukaki duk nangei wane ra more mageke.8 Madu wanap aboŋene midaine eŋe ŋinerop nasobaŋem ge arikei, ŋo na yemo ŋinerop naso baŋemmi gekale.”

Page 111: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 12:9 108 Yohane 12:38Lazarus Qekeiwane Done Rakoi

9 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe detpi, Yesu eŋeBetanimatkometke, eso eŋe yewaarikoi. Eŋe arikoi,yemo weku Yesu kaikei waneka mi weke arikoi,eŋe Lazarus seu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, eŋeweneŋ yalewaka kaikei wane arikoi. 10 Eso BakomKito Kito Pris Suaine Ŋei eŋe Lazarus weneŋ qeuseukeakane don urata makoi, 11 onoka wane, eŋanerau paki Yuda ŋei loutneŋo suainekopene qeliŋ one,Yesu detlukka malipkakoi, ea wane.

Yesuŋo Yerusalem Matko Ŋei Waom Yale WaketkiEwine Kito Mawakakoi

12Kepe qaeki kaiwemaneoŋei ŋerepmagu suaineAnutuŋo Loloŋongane Peada mesikei wane sarikoi,eŋe detpi, Yesu mo Yerusalem matko sarimaike.13 Eso, eŋe don yale detpi paki, marat kaikei wanegeleqat metine so komu so geru metine korop ru-tupke, eaŋo eŋet kito rusu birakei wane numaopeike arikoi, paki boka rakoi, “Anutu ma wakaŋem!Anutuŋomosopkakep, eŋeWaomwane eŋetko sari-maike, Anutuŋo Israel eŋane Ŋei Waom mosop-kakep!”

14 Yesu eŋe dogi mane maratka eŋane kutnometke, Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, eawane rokopko okangoi,15 “Mi kaet gangep, mat suaine Zion, iwa sarimaike,

geŋane ŊeiWaom, dogimedeunane kutnokaumaike.”

16 Eŋine dokoine eŋe naso yewaomasi yewa wanekinemi detlukkoi, ŋo ŋado Yesu eŋeMagaineŋo qeliewe zonominane kotinomawabirakake, naso yewaoeŋe kine detkoi, yemo Anutu wane papiaŋo don iwayale rake, eso eŋe ea wane rokopka okankakoi.

17 Ŋei ŋerep magu ea Yesurop weneŋ ge more kaokorau, Lazarus deŋesereo ŋine ora ma wirikkaki,seu seuo ŋine wieke, eŋe ea wane don kisiine ŋeiŋerep natne kine kine wakonge, ea wane ra wakoneedan warekoi. 18 Yesu eŋe masi togogole makikisiine detkoi, kine ea wane ŋei ŋerep magu yewaeŋe ari numao maratkakoi. 19 Ea wane Parisi eŋeedomka auye rau kere pora okange, iwa yale rakoi,“Ŋine kamami, ŋene don urata ma more, koropmabotop onwaremaine! Kau, ŋei ŋerep korop moeŋane ŋadino ariwaremami!”

Grik Natne Eŋe Yesu Kaikei Wane Zuaŋkakoi20 Grik natne eŋe peada nasoo ŋei magu

Yerusalem matko Anutu meŋen kaikei wane arikoi,eŋerop keueno weneŋ mere meŋenkakoi. 21 EŋePilip wano sarikoi, eŋe Betsaida matko Galili kepeoŋine, paki qesonka rakoi, “Suaine, ŋene Yesukaikenane ŋonmaike.”

22 Rauso, Pilipŋo ari Andrea olatke, olatkisoeretnarek ari Yesu olatkoik. 23 Pakiso, Yesuŋomainge etane rake, “Ŋei Wawainane Gipolaneqeli ewe zonomine suaine mayakane nasoine mobomilemaike. 24Na ŋidanbe detpi, wit woune kepomi ketki paki wekuoka witaino mere, eŋe wekuyewaŋoka mesiake. Ŋo eŋe kepo kesiake, yemosolaineŋo gotosiake, ŋo kotino woune eamo yemokomine qelotke saki paki sua more, wele loutneqeake. 25Mane eŋe eŋine gegeinane siminkaki kimamaki siuke maniake, ŋo mane eŋe eŋine gegeinenaŋane ra more kepe iwao geki paki ŋabaka more

ŋadekayake eŋe baŋ Magakŋo warekaki, gege to-gon wane biŋek pamaniake. 26 Mane eŋe naŋaneqelit mama geakane okaneso, naŋane ŋadeno sari-ake, eso naŋane qelit mama eŋe baŋ narop nagekale yewao weneŋ gekete. Mane eŋe naŋaneurata mageake eŋe baŋ naŋane Maganeŋo eŋetinemanerop mawa kayake.”

Yesu Eŋe Seu Seuinane Don Rake27 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Qomne qiseki

zonomne oremaike, eso na daleo raikale? Na maineiwa yale rakale, ‘Magak, naso iwa misuk wikileŋodetkanom sari kutno wayake’ ? Yale mida. Nasoiwao mo na wikile koto waket arikale, na yalinanesarikole. 28Magak, manom eŋet biŋek ŋonane qeliewe zonom gorop wakone arikep!”

Yesuŋo yale rakiso qeliwo ŋine don mane iwayale raki ketke, “Na mawe eŋet biŋeknane so qeliewe zonomne mo wakone sua arimaike, wane kosomanerop mawe sua ariake.”

29 Ŋei ŋerep magu yewa okorakoi, eŋe don yewadere rakoi, “Ea quruŋŋomane kitomaike!” Ŋo natneeŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo don olatmaike!”

30 Rauso, Yesuŋo edane rake, “Don iwa noŋodesikalane raki paki mi wakonike, midakaka, yemoŋido desikei wane, ŋinane raki paki ŋine qesiŋŋunemore wakonmaike. 31Ukude yemo kepeo ŋei ŋerepkineene Anutuŋo dere wanokeakane naso, ukudeyemo kepe iwa wane Ŋei Waom mo mainka rapelekkaki ketmaike. 32 Na kepeo ŋine neu wiekei,naso yewao na baŋ ŋei ŋerep korop waraŋonbenaŋano lotke warekei.” 33 Eŋe don ea rake, yemoseu seu daleo seukeake, eawane don naŋengomotkipaki rake.

34 Raki ŋei ŋerep magu eŋe mainge olale rakoi,“Ŋenane ra rokop donŋo ŋedanmaike, yemo ŋeiyewa Anutuŋo birakayake, yemo ŋei ŋerep maguk-oune ebu naso baŋem naso baŋem wareoneake,so Mesia eŋe mi seuke more, banine ge ariake.Daleo wane ge ramaine, Ŋei Wawainane Gipole eŋeyemo baŋ ma wie birakau kibego seukeake? ŊeiWawainane Gipole eamo ma?”

35 Rauso Yesuŋo edange, “Qelaŋan eŋe nasomdenigatne kiro kirop ŋinane keu ŋino geake, ea waneŋine takotke numaŋine qelaŋangoka gekei, pakisopanamanŋo misuk sari koraut ŋuniake. Onokawane, ŋei mane panaman togolane, kotino ari morediawao arikale, ea momi detmaike. 36Naso iwaomoqelaŋanŋo ŋinerop gemaike, ea wane ŋine detlukkamalipkaikei, qelaŋan pa ŋibonmaike, eaŋo mo ŋinebaŋ qelaŋan wane ŋei ŋerep magu so dokoineokanikei.”

Yuda Ŋei Loutne Eŋe Yesu Mi MalipkakoiYesu eŋe don iwa raki qoeki, ea wane ŋadino

yemo qeliŋone ari siuke geke. 37 Yesu eŋe masikine kine togogole ea korop eŋane deene kutnomaki deene qomineŋo kamaŋkoi, ŋo siluŋmimalip-kalukkoi. 38 Yale okanbiso, propet Asiaŋo don qekeea wele okange,“Waom, biŋek donŋone ŋene edanŋemmaŋo donze

detluke malipkake? Ea mane midakaka!Waom eŋe oŋom zonomine sikanonge, ŋomaneŋo mi malipkake.”

Page 112: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 12:39 109 Yohane 13:20

39 Kine iwa yale wane eŋe maine mi detlukemalipkakoi, onoka wane Asia eŋe yale waka iwa yaleqeke,40 “Anutu noŋo iwa yale ramaile, na ŋei ŋerep

deene ma pilikale, so dereretene leŋongale,eso eŋe deeneŋo kine kine mane misukkaulukkaikei, sowet derereteneŋo donwanekine maine mi detlukkaikei. Anutu noŋoyalewa ramaile.”

41 Asia eŋe don iwa rake, yemo onoka wane eŋeYesu wane qeli ewine zonom gorop kaki paki, eŋanerake.

42 Yewaoka Yuda ŋei ŋetne loutneŋo Yesu malip-kakoi, ŋo siluŋ Parisi eŋane kaet ongi mali malipeneyewa didiwo mi rawakongoi, yemo onoka wane,eŋe detpi paki Yuda lewa lewago ŋine so eŋanetego yewa ŋine esoponbi qeinat sen ŋadino qelaŋtegoo kesikei wane rau paki kaetongi motkekoi.43EŋeAnutuŋo eŋetene edoramawa oniakane yemozok mi simile ongi sorin gekoi. Ŋo ŋei edo edoramawa ongeiwane yemo zok simile detkoi, sowetenesuaine pake

Yesuŋo Don Rake Yewaŋo Ŋei Ŋerep GegeenaneWano Wanok Urata Mayake

44 Yesu eŋe suaineka bokaki paki rake, “Maneeŋe na malip naniakeo, eŋe naka weku mi malipnaniake, eŋe siluŋ Magak talenangi ketkole, ea eŋeweneŋ yale waka malip kayake. 45 Mane eŋe nanan okanmaikeŋoMagak talenangi ketkole eŋe yalewaka weneŋ ka okanmaike. 46 Na qelaŋanŋo kepeoketkole, eamo ŋei ŋerep koropŋo na malip nanikeiwane, ŋo mane eŋe na malip naniakeo, eŋe pana-man koto mi geake. 47Mane eŋe naŋane don detkipakimi tewekeake, mona eŋe turuŋinemimanikaleso eŋano noŋo wano wanok urata mi maikale. Nakepeo ŋei turuŋine ebonikalanemi ketkoleso eŋanowano wanok urata makalane mi ketkole, na ebuwemenaŋgei wane ketkole. 48 Mane eŋe na ŋadek-nangi paki donne mi desiake, eŋe maneŋo turuŋinebaŋ maniake. Na don ra okanmaile yewaŋo baŋgemage naso qoeki turuŋine rakoke maniake soeŋane yewaŋoka baŋ wano wanok urata mayake!49 Na don iwa nae wetno ŋine mi ra okanmaile.Midakaka. Yemo Magak talenangi ketkole, oŋomdon rawe paki rawakonikalane so ra qelaŋanikalanematoke ninge. 50 So na detmaile, eŋane pi donŋogege togon ma wakon okanmaike, na don korop raokanmaile, yemo Magakŋo ra matoke nolale ninge,rokop ra okanmaile.”

13Yesuŋo Dokoine Eŋane Kieene Saukke

1 Kaiwe weku mere mo Waomŋo Yuda ŋeiLoloŋonge, ea wane Peada mesikei wane naso mobomileke. Yesu eŋe iwa yale detke. Eŋine nasoinemobomilemaikane eŋe kepe iwaqeliŋgi pakiMagakwano koso ariake. Oŋo naso baŋem eŋine ŋei ŋerepmagukoune iwa kepeo gekoi, eŋane zok okankake.So eŋe dokoine eŋane okankake, eamo baŋ arimage,eŋine seu seu yewao sikan ongi qoeke.

2 Yesu eŋine so dokoine eŋe rarapko ŋara mirene metkoi. Satanŋo Yudas, Saimon Iskariot, eŋanegipole eŋe Yesu liweka don isisi okanka more ŋaba

eŋane meto birakaki maikei wane kotino don momotke. 3 So Yesu eŋe iwa yale detke, Magakŋozonom korop mo nae meteno ninge, ea eŋe modetke. So eŋe koso iwa yale weneŋ detke, eŋeAnutu wano ŋine ketke, so eŋe koso Anutu wanozinge wayake. 4 Eso Yesu eŋe zakeo ŋara qeligewieki paki momo takotine solaino suaine yewa kitoqokke. Pakiso sola rato ratok kebaŋino piseke.5Pakiso doku qakki simen kudemaneo ketkiso kiekedokoine eŋane kieene saukki paki sola rato ratokinekebaŋino pake yewaŋo makoke ratokonge. 6 Yaleokan one Saimon Petoro wano sariki oŋo olale rake,“Waom, ge naŋane kiene yale waka saukkenaneokanmaine me?”

7 Rakiso Yesuŋo mainge olale rake, “Ge ukudena okanmaile iwa mi detmaine, ŋo siluŋ baŋ ŋadodetlukkene.”

8 Petoro rake, “Ge naŋane kiene mi saukkene, eamida so midakaka togogole!”

Rakiso Yesuŋo mainge olatke, “Na geŋanekieŋone mi saukkale, yemo ge naŋane medep soge narop maine mi gekene.”

9 Olatkiso Saimon Petoro ŋo rake, “Waom,kieneka weku misuk saukkene! Meteretkene solewene weneŋ saukenom!”

10 Yesuŋo olale rake, “Mane eŋe doku tauyakeŋoyemo koso misuk takotke, tauyake so eŋe kineŋokatauyake, ŋo solaine ea korop mo qelaŋan wareake,pakimo diine mida leleake. Ŋine koropŋo diŋinemidadaine. Korop ŋinemaine. Ŋo ŋei wekuŋo yemomaine mida.” 11 Yesu eŋe ŋei maŋo isikaki maikei,ea mo detke, yalinane eŋe rake, “Korop ŋine diŋinemidaine libeka. Wekuŋo dirop.”

12 Yesu eŋe dokoine eŋane kieene saukki qoekiea wane ŋadino momo takotine solaine ea kosobiraki waki zinge ari zakeo metmetino pese ketmetke. Metki paki qeson one rake, “Ŋine na museleiwa kine kine okanŋunmaile ea wane kine mainedetmami me? 13 Ŋine kito ŋibo ŋibon so Waomnora okanmami, ea yemo maine. Onoka wane, ŋona yeŋina gemailane maine nora okanmami. 14 Naŋinane Waom so Kito ŋibo ŋibon, eso ea wane nakieŋine saukmaile, ea wane ŋine ŋidomka yale wakakie sau sauk okannagu gekei. 15 Noŋo numaineokanbe paki sikan ŋunmaile, ŋine yale waka eawane rokop okane gekei. 16Na ŋidanbe detpi, qelitmedep maneŋo Ŋei Waominane rokop yuanka gegeea mo mi pamaike, me qelit urata mayakane birakabirakaine, maneŋo talekake eŋane rokop mi yuankayake. 17 Ukude ŋine kine kine na okanmaile,ea wane kine welekatne iwa mo detkamami, ŋineyewa okan nagu gekeiwo yemo ŋine baŋ wet pesemaratkaikei!

18 “Na korop ŋinane mi ramaile, na ŋei diawa moma wakon ongole eŋe detonmaile. Ŋo Anutu wanepapiao iwa yale ramaike ea wane weleine welekatnewakoniake, ‘Ŋeiwa narop mere ŋara nike, oŋo zingekoso kine ma wie ŋabanane more ebene laguloknaniake.’ 19 Na don iwa kine kine ea mi wakongi,na ukude ŋidanmailane ŋado wakoniake. Eso ŋadobaŋ welekatne wakoniake, naso yewao ‘Ŋine na ma,ea mo detluknanikei, yemo iwa yale, na noŋomkayalewa gewakale!’ 20 Na welekatne ŋidanbe detpi,ŋei mane eŋe noŋo talekawe ariki, eŋe ma kima

Page 113: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 13:21 110 Yohane 14:17okan kayakeŋo, na yale waka kima okannaniake,so mane eŋe na kima okan naniakeŋo, talenangiketkole eŋe weneŋ kima okaniake.”

Yesu Eŋe Yudas Rawakonkake21 Yesu eŋe don iwa raki qoeki, ea wane ŋadino

asuineŋo zok manerop umareke. Paki suainekadidiwo ra wakone rake, “Na rawe detpi, ŋinane keuoŋine maneŋo na neu ŋei ŋaba nanmami, eŋano birananiake.”

22 Yale raki dokoine eŋe deeneŋo weku wekuaekeu kere pora okangi, don iwa maŋane ramaikerau paki ŋaŋae metkoi.

23 Dokoine eŋane keuo ŋine medep mane Yesuŋoeŋane simile kamageke, ea mo Yohane eŋe Yesuwane osino metke. 24 Eŋe Saimon Petoroŋoeŋe lewetineŋo qesikane kait masi okanka rake,“Qesonkanom, eŋe don iwa ŋei maŋane ramaike.”

25 Rakiso Yohane eŋe sorodoge kere Yesu waneosino mere qesonka rake, “Waom ŋei yewa ma?”

26 Qesonkakiso Yesuŋo rake, “Na beret suroko qemurugemanbe neake, ŋei yewawane ramaile.” Yaleraso beret sisine mane maso suroko qe muruŋgipaki Yudas, Saimon Iskariot wane gipole mange.27 Mangi nekiso, yewaoka Satanŋo Yudas wanewetino ketke. Pakiso Yesuŋo olale rake, “Kine kineokangenane wetkemaine, yewa esatkamde okan-nom!” 28 Ŋara zakeo metkoi, eŋano ŋine maneŋoYesu eŋe daleo wane don iwa Yudas olatke ea wanekine eŋe mi detkoi. 29 Yudas eŋe wesi kite waregeke, yalinane dokoine natne eŋe wetke rakoi, eŋeari peada wane ŋara mane qole sariakane Yesu eŋeolatmaike, me kine kine natne ŋei ŋerep aboŋenemidaine eboniakane olatmaike.

30 Yudas eŋe beret neki paki, yewaoka wie arike.Pakiso goiŋ kereke.

Yesuŋo Ra Rokop Don Musele Dokoine Edange31 Yudas eŋe biraone ariki, ea wane ŋadino

Yesuŋo rake, “Ukude Ŋei Wawainane Gipolane kibiqelaŋanine wakonmaike, Paki eŋane ramo Anutuwane kibi qelaŋan ukude wakonmaike. 32 So eŋaneramore Anutu wane kibi qelaŋan wakonmaikeoyemo Anutu oŋom Ŋei Wawainane Gipolane kibiqelaŋanine wakoniake, mi azoŋgi ikopka ma wako-niake. 33 Medewekopne, na naso kiroine ŋineropzok mi gekale. Ŋine na baŋ zuaŋnanikei, Yuda ŋeiedangole yewaka koso siluŋ iwa ŋine ŋidanbe, “Naarikale yewaka ŋine maine mi sarikei. 34 Na rarokop donmanemusele ŋine ŋibonmaile, wet maepokannagu gekei, noŋo wet maep okan ŋungole yalewaka ŋidomka wet maep okan nagukei.’ 35Ŋine wetmaep oka okan nagu geu, ŋei ŋerep korop eŋe ŋunedetpi naŋane dokone okanikei.”

Yesu Eŋe Petoroŋo Bisop Kayake Ea Olatke36 Saimon Petoroŋo Yesu qesonka rake, “Waom,

ge diao arikene me?” RakisoYesuŋo olatke, “Na arikale numa yewao ge maine

mi mogatnane sarikene. Ŋo baŋ ŋado yemo mogat-nane sarikene.”

37 Yale olatki Petoro qesonka rake, “Waom, naonoka wane iwaka geŋane ŋadeŋono mi sarikale?Na geŋane rawe paki seukkalane mo ewekmaile!”

38 Yesuŋo donine turuŋine mainge olatke, “Gewelekatne naŋane ranom paki seukkenane ewek-maine me? Na welekatne golatpe detnom, geatak karewe na mi detkamaile, ra bisopkenom tiakbokayake.”

14Yesu Eŋe Magak Wano Ari Ari Ea wane Numa

1 Yesuŋo edane rake, “Ŋine misuk qiseu pakioŋaŋine qaeake, ŋine Anutu malipkaikei, so na yalewaka malipnanikei. 2 Naŋane Maganane matkourum kotine loutne pamaike, ea wane na mo eaariwe paki ŋinane numa ma sulukkale. Yewaŋomi pakirap yemo na don iwa yale mi ŋidanberap.3Na ari ŋinane numa ŋine ma sulukewe qoeki, ŋadozinge sariwe paki ŋibu iwenŋune ariwe, ŋine nagekale, yewaoka gekei. 4 Mat na arikale, yewao arilotke lotke wane numaine yemo ŋinemo detmami.”

5 Tomasŋo olale rake, “Waom, ge diao arikene,ŋene yewa mi detmaine. Ŋene mat yewa ari lotkelotke wane numa daleo detkaikene?”

6 Rakiso Yesuŋo olatke “Numa, so don welekatne,ea wane kine na, so gege welaine, ŋei mane eŋenuma naeoka Magak wano sari sari, eamo numamane mi pamaike, midakaka, naŋanoka wekuku.7 Iwa yemoŋinemodet nanmami, waneMagane baŋyalewaka detkaikei. Ukudemoŋine kiekemore, eŋewelekatne detkamami, so ŋine mo detkemi.”

8Pilipŋo olale rake, “Waom,Magak sikanŋonnomkaŋem. Pakimo yewaŋo dereret so simileze rokopkewarekep, ŋene ea wane korop zok ŋaŋaemaine.”

9 Rakiso Yesuŋo mainge olatke, “Pilip, na nasokiroroine ŋinerop zok ge sarimaile, ŋo ge siluŋ nami detluknanmami me? Mane eŋe na nan okan-maike, eŋe Magak kamaike. Paki mo ge onoka waneramaine, ‘Sikanŋonnom Magak kaŋem’ ? 10 Ge nami mane malip nanmaine, Pilip, noŋo Magak wanogemaile, eso Magakŋo naŋano gemaike. Na donŋidan okanmaile, yewa nae wetnoŋine mi ŋidanokanmaile, Magak, eŋe naŋano gemaikeŋo eŋineuratainema okanmaike. 11Ŋine don iwa deremalip-nanikei, na Magak wano gemaile, eso Magak eŋenaŋano gemaike. Ŋomidao yemo na urata kine kinekorop ma okanmaile, yaline ea detsoroke so malipnanikei. 12Na welekakatne ŋidanbe detpi, ŋei maneeŋe naŋane don deremalip kayake, eŋe baŋ na uratamamaile yewa mayake. Welekatne, eŋe baŋ uratakakapa suaine, na mamaile ea wane rokop yuanemayake. Onoka wane na Magak wano arikale eawane. 13Ŋine kine kine yewameyewawane rau pakinaŋane eŋetne norameŋenkauna baŋmaikale, pakiMagak wane qeli ewe zonom so qelaŋan Gipolanobaŋ ma wakoniake. 14 Ŋine kine kine mane wanerau paki naŋane eŋetne norameŋenkau na detŋunemore makale.

Yesuŋo Asu Koboboine Kesiakane Biŋek Qe Ebonge15 Ŋine naŋane simile dere wetŋine naŋane

motmamiwo, yemo ŋine naŋane don mogare aŋatewekkei. 16 Paki na Magak meŋenka more olatpe,eŋe Qesi Qesiŋ mane baŋ ŋiboniake, yemo donwelekatne ea wane Asu, oŋo naso baŋem ŋineropbanine ge ariake. 17 Qesi Qesiŋ yewa yemo donwele somainane Asu Koboboine, kepe ŋei ŋerep eŋe

Page 114: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 14:18 111 Yohane 15:15maine mi maikei, onoka wane eŋe maine mi kaikei,me mi detkaikei. Ŋo ŋine yemo eŋe det kamami,yalinane eŋe ŋineropmetmaike, so ŋinane kotoŋinobaŋ geake.

18 “Na maine mi biraŋune more qeliŋunbe,ŋinŋineka bonep ŋerep medep naga magaeneseu seune magak midaine yale ŋinŋineka gekei,midakaka, na baŋ koso zinge ŋinano sarikale.19Nasomdebamgonigatneŋei ŋerepkepeoŋine eŋekoso na manerop takotke more, mi nanikei, ŋo ŋineyemo baŋ nanikei, so na gege togon gemaile, yalewaka ŋine baŋ gege togon gekei. 20Naso yewao ŋinena Magak wano gemaile, yewa ŋine baŋ desikei, sona Maganano gemaile, so ŋine naŋano gemami, ŋonoŋo yale waka ŋinano gemaile.

21 Mane eŋe naŋane pi so ra rokop donne deremalip kayake so teweke ma geake, ŋei yewa oŋo nawet maep okannaniake. Mane eŋe na wet maepokannan okanmaike, eŋe naŋane Maganeŋo baŋwet maep okan kayake, Na yale waka eŋe baŋ wetmaep okankaikale, so nae kinene sikanka more, rawakone manikale.”

22 Yesu eŋe don yalewa raki, Yudas mane, YudasIskariot, ea mida, eŋane wasine oŋo Yesu qesonkarake, “Waom, ge daleo wane geŋone kineŋone eaŋenanoka ma wakonikene, ŋo ge geŋone kineŋoneyewa mo kepe ŋei ŋerep natne eŋano yemo mainemi ma wakonikene?”

23 Pakimo, Yesuŋo donine turuŋine ea maingeolatke, “Mane eŋe na wet maep okannan okan-maike, eŋe baŋ naŋane don dere teweke mageake,paki naŋane Maganeŋo eŋe baŋ ŋei yewa wanesiminkaki, wet maep okan kayake. Eso naŋaneMagane so na, ŋere baŋ eŋano sarite eŋerop nasobaŋem weneŋ mere kito okane gekene. 24 Maneeŋe naŋane simile dere wet maep mi okan nan-maike, eŋe naŋane don dere tewek mi okanmaike.Don ŋidanbe det okanmami, yewa mo naewo ŋinemidakaka, yemo Magakŋo talenangi ketkole, eŋanoŋine sari okanmaike.

25 “Na ŋinerop gewe paki don kine kine iwayemo mo ŋidane warekole. 26 Qesi Qesiŋ ŋine,Asu Koboboine eŋe Magakŋo baŋ talekaki naŋaneeŋetko zonom ŋiboniakane kesiake, oŋo baŋ kinekine korop ŋidane kito ŋibon okaniake, so wetŋinemalotkeki noŋo don kine kine korop ŋidan okan-maile, yewa detwarekei.

27 “Na biraŋunbe wet pesek ŋinano payakane naqeliŋka ŋibonmaile, na nae wet pesek ŋine ŋibonmaile. Na peam wet pesekŋine ŋibonmaile yemokepeo ŋei ŋerep edo ŋibon okanmami yale okanemi ŋibonmaile. Ŋine qiseu paki oŋaŋine misukqaeyake, Ŋine misuk kaet okanikei. 28 Na don iwayale ŋidanbe ŋine mo derimi, ‘Na mo biraŋune ari-maile, ŋo siluŋŋinano baŋ koso zinge sarikale.’ Ŋinewet maep okan nanbirap, yemo na Magak wanoarikale, ea wane ŋinewetpese detpirap, onokawaneMagakŋo naŋane wawainene gemaike ea wane eŋewet pese suaine ŋiboniake. 29 Kine kine iwa welekorop mi wakongi, na don iwa alakane ŋidanmaile,wane welekatne wakongi ŋine maine malipnanikei.30 Na don kiroine zok ŋine mi ŋidanikale, onokawane, kepe iwa wane ŋei waom mo sarimaike, eŋezonomine midaka, naŋane kutno maine mi wayake.

31 Ŋo siluŋ kepe ŋei ŋerep eŋe na Magak wet maepokanka okanmaile, yewa detluk warekei. Kine yali-nane na urata don ra ninge, ea wane korop mawaremaile.

“Eso maine ŋine weiu, ŋene mat iwa qelige ar-iŋem.”

15Yesu Eŋe Welekatne Wain Ekiine Don Rokop Yesu

Takotke Rake1 “Na welekatne wain ekiine, ŋo nae Magane eŋe

wain eu welaine. 2 Qogine kopne me mulaune memetine bori worine natne naŋano seu seune welemidaine okane pau, eamo yeine magakŋo kitareqakki arikei, ŋo mulaune natne wele maine, eamowareongi, welemaneropqekei. 3Ŋine yemomitidonmo ŋidanbe detkoi, paki yewaŋo ŋibuki qelaŋangoigemami, 4 ŋine na wet mali malipŋineŋo na maqotnane gekei, eso na ŋine baŋ yale waka wetneŋoma qotŋune gekale. Ŋo wain bogine mane eŋeeŋineka pa more wele mi qeake, eŋe weku wainkinerop tako rakot pa more, yemo wele maineqeake. Rokop yale waka ŋine weleŋine maine miqekei, na wetŋineŋo neu qotnane, narop tako rakotgeu paki, yemo weleŋine maine qekei.

5 “Na wain ekiine, ŋo ŋine qogine kopne, maneeŋe narop takorakot geake, eso na eŋerop takorakotgekale, eŋe weleine zok manerop wakoniake. Ŋinena midaine geu, paki kine kine mane maine mimaikei. 6 Mane eŋe na mi ne qotnane geake, eŋeeki qogine kitare biraki ari seukeake. Eki qogineyaline yemo korop meik ware gerepko peikki waugerepŋo zeki solokki paki, korop mida lelekei. 7 Ŋoŋine na ne qotnane geu, naŋane donŋo ŋinane kotoŋino payakeo yemoŋine kine kinemanewaneŋungimeŋenkau paki ŋine maine maratkaikei. 8 Yalewaoken okane more naŋane Maganane eŋet biŋekmawa sikan onikei, so ŋine weleŋine zok maneropqekei. Numa yalewa okanikei yemo ŋine naŋanedokone okangei. 9Magakŋo na wet maep okannanokanmaike yale waka noŋo ŋine wet maep okanŋunokanmaile, ea wane ŋine naŋane wet maepkokagekei. 10 Na Maganane aŋa donne so ra rokopinetewekewe paki eŋane wet maepko gemaile, ŋinenaŋane aŋa don eso ra rokop donne tewekeu paki,naŋane wet maepko gekei,

11 “Na don iwa ŋidan waremaile, yemo naŋanewetpeseŋo ŋinane kotoŋino maine kesiake, paki ŋi-nano wetpeseŋo maine watwatko rokopke payake.12 Naŋane aŋa donne me ra rokop donne, yemoiwa yale, noŋo wet maep okanŋun okanmaile, yalewaka ŋine ŋidomka wet maep okan nagu gekei.13Sogino daleowetmaepokannagu gekoi? Iwa yale,ŋine ŋinŋine simile ea misuk mogatka gekei. Ŋinedoku tau tau magu kima kopŋine ea eŋane similezok manerop dere gekei. Ŋinano ŋine maneŋokimkoune eŋane ra more gegeine ma qaisikkakipaki, yeine seukeakeo, eŋe kimakoune wetŋo qo-tone more malipone okarayake, ea mo menageake.14 Na don ŋidanmaile yewa tewekkeiwo, yemo naŋunbe naŋane kimakopne okangei, 15 qelit mamaeŋe suaineineŋo kine kine onokakamamaike, eamomi detlukmaike, ea wane turuŋine yemo na ŋine

Page 115: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 15:16 112 Yohane 16:21urata medep mi ŋidora more, na kimakopne ŋido-ramaile, onoka wane na Maganano ŋine don kinekine detkole, yewa korop mo ŋidan waremaile, eawane na kimakopne ŋidoramaile. 16 Ŋido na mi mawakonnangoi, noŋo ŋine ma wakonŋungole, so arigeu paki wele loutne maratkau baninine payakaneuratao biraŋungole. So ŋine kine kine yewa meyewaMagakwanoŋinemaikeiwane raupaki naŋaneeŋetne nora meŋenkau eŋe baŋ ŋiboniake. 17 Iwayemo na ra rokop me aŋa donne iwa yale ŋidan-maile, ŋine ŋidomka wet maep okan nagu gekei.”

Kepe Ŋeiŋo Yesu Ŋabakakoi Yalewaka Dokoine ŊabaOnikei

18 “Kepe ŋei mitiene midaine eŋe qaisikŋunbiŋine iwa yale desikei, eŋe alakan na yale wakaqaisiknangoi. 19 Ŋine kepe iwa wane biŋek ra yemokepeo ŋine ŋei eŋe enŋene biŋek wane kima maineokan ŋunbirap, yemo noŋo ma wakonŋunbe kepeiwa wane tanik manik qeliŋgoi wane ŋine ea wanebiŋek mi gemami. Kine yalinane kepeo ŋine ŋeiŋerep eŋe qaisikŋunmami. 20Na iwa yale ŋidangoleyewa detmami, ‘Qelit mama maneŋo suaineine miyuan kayake,’ eŋe na ŋaba okan nangoiwo, yemoŋine baŋ yalewaka okan ŋungei. 21 Eŋe siluŋtanik kine kine iwa baŋ okanŋun warekei, onokawane, na Magakŋo ŋinane ra biranangi ketkole,ŋine naŋane biŋek gemami, ea wane kine eŋe midetkamami. 22 Na eŋano sariwe paki, kine kinemane mi edangole ra, yemo eŋe borikine midainegeurap. Iwa yemo eŋe koso borikineene maneropmotkekei wane numainemanemi pamaike. 23Maneeŋe na qaisiknan okanmaike, eŋeMagane yale wakaqaisikka okanmaike. 24 Na eŋane keueno masi kinekine, ŋeimaneŋomimamaine, yewamawemanemikaurap yemo eŋe borikineene midaine geurap. Iwayemo mawe eŋe mo kauluk warekoi, ŋo koso siluŋna so Magak weneŋ qaisikŋot okanmami. 25 Yaleokanbi, enŋene ra rokop Dongo don mane qekoi,ea wane wele wakonge, ‘Eŋe kine midaine naŋenkaqaisiknangoi.’

26 “Qesi Qesiŋ baŋ sariake, don wele ea wane Asu,oŋo Magak wanoŋine sariake. Noŋo baŋ Magakwanoŋine talekawe ŋinano sariake. Sariki pakinaŋane kine ra suayake. 27 So ŋine weneŋ yale wakanaŋane don ra qelaŋanikei, onoka wane ŋinemo qeikino kieke narop gekoi, ge sarimage iwa gemami.

16Yesu Dokoine Eŋe Kumunam Edosiake

1 “Ŋine wet mali malipŋine mi qororogeakane nadon iwama togole ŋune ŋidanmaile. 2Eŋe baŋ Yudalewa lewaŋ urumeno ŋine esopŋunbi qeinat kesikei,so baŋ ŋado naso bomileki, ŋei maneŋo ŋingu moreiwa yale desiake, na tanik yale okanbe paki Anutuwane urata qesiŋka mamaile, yale desiake. 3 Eŋemasi tanik iwa ŋine korop baŋ okanŋun warekei.Onoka wane eŋe Magak me na mi det lukŋot okan-mami ea wane. 4 Ŋo na don iwa ŋidanmaile, yemobaŋ ŋado eŋe masi tanik iwa korop okanŋungeiwane nasoine bomileki, ŋine baŋ don ŋidanmaileiwa, wetkekei.

Asu Koboboinane Urata

“Na sogine mikep kieke ŋinerop gekole, yalinanekine kine iwa korop mi ŋidanwarekole. 5 Ŋo iwayemo maŋo talenangi sarikole eŋano arimaile, pakimo, ŋinano ŋine maneŋo mi qesonnane ramaike,‘Ge diawao arikene?’ 6Wane iwa yemo noŋom doniwa ŋidanmailane, ŋinano zok wet borikŋo qomŋine watkemaike. 7 Na siluŋ ŋidanbe detpi, iwamomayakatne na ŋinane arikale, onoka wane na miarikale yemo Qesi Qesiŋŋo ŋinano mi sariake. Ŋona welekatne arikaleo, yemo na eŋe baŋ talekaweŋinano sariake. 8 So eŋe sariki paki, ŋei ŋerep kepebaŋem ge arimami, eŋe kine ma qelaŋane ebongiiwa yale desikei, eŋe borikine mau paki sotkoropokangei, so koboboine gege pamaike, so boriki-neene turuŋine Anutuŋo ma wesake wanokeake eapamaike. 9Eŋe borikinemau paki sotkorop okangei,ea wane kine iwa yale desikei, eŋe na mi malipnanluk okanmami. 10 Koboboinane kine iwa yaledesikei, na Magak wano ariwe ŋine koso maneropmi nanikei. 11Anutu wane turuŋ mako makok wanekine iwa yale desikei, kepe iwa wane ŋei waomineeŋe turuŋinane don zonomine mo rakoke ma ketbirakaki zonomine mida leleke.

12 Na don loutne ŋidangalane ma gemaile, ŋonaso iwaoka ŋidanbe ŋine maine mi malipka moredet warekei. 13 Ŋo naso iwao don wele ea waneAsu sarimaike, yewao eŋe baŋ iwenŋungi don welekorop ea wane kotino waket warekei. Eŋe eŋinewetkoŋine don mi ra wakoniake, midakaka. Eŋeoŋomoka detmaike yewa ra wakoniake, so kinekine ŋado wakoniake yewa wane ŋidaniake. 14 Oŋona qeli ewe zonomine niniake, onoka wane eŋedon yewa yemo nae wet dereretnane torango ŋinemaki paki ŋidaniake.Masi so tanik yewa okanemore naŋane zonom so eŋet biŋekne maki suayake.15 Kine kine korop Magakŋo ma gemaike, yemonaŋane, na ea wane rele, Asu eŋe naŋane toran-goŋine maki paki ra qelaŋane ŋidaniake.”

Wet Borik So Wet Pese Desikei16 Yesu eŋe koso rake, “Nasomde nigatneka ŋine

na koso manerop mi nanikei, eso koso nasomdenigatne mane wane ŋadino ŋine koso nanikei.”

17 Eŋine dokoine natne edo natne edane rakoi,“Don iwa wane kine daleo? Eŋe ŋedane ramaike,‘Nasomde nigatneka ŋine na mi nanikei, eso kosonasomde nigatne mane wane ŋadino ŋine koso nananikei’ , eso eŋe koso yale waka ramaike, onokawane naMagak wano arimaile.’ 18Eŋe qesone rakoi,‘nasomde nigatneka mane, ea wane kine daleo?Ŋene mi detmaine eŋe ea onoka wane ramaike!”

19 Yesu eŋe qeson kakeiwane okangoi, ea modetongi paki edane rake, “Na rele, ‘Nasomdenigatneŋine koso na mi ninikei, eso koso nasomde nigatnemane wane ŋadino ŋine koso na ninikei.’ Ŋine doniwa na rawe ea wane ŋine ŋidomka qeson nagu-mami? 20 Na ŋidanbe detpi, ŋine suaine arokkeiso posik aro arokkei, ŋo kepeo ŋei ŋerep eŋe yemobatneka gekei, ŋine yemo baŋ wet borik desikei, ŋoŋinane wet borikŋo qein geki batneka so wet pesekkutno gekei. 21Ŋinane wet borikŋine yemo iwa yalewane kop, ŋerep mane eŋe medep mayakane na-soine bomileki, wikile detmaike, onoka wane eŋanenaso mo bomilemaike ea wane, eŋe wikile desiake,so eŋe nasoine medep mayake ea mi detmaike. Ŋo

Page 116: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 16:22 113 Yohane 17:14baŋmedepwakonmaike, yewao ŋerep eŋewikileineyewa mo nigetkakimo, wetine pesemaike, onokawane medepŋo inat sari wakonmaike, ea wane.22Ŋinanoken numa yale waka pamaike, ukude ŋinewikile detmami, ŋo na baŋ koso manerop ŋineŋunikale, eso yewao yemoŋinane qomŋinewet peseso batneka gege yewaŋo watke payake. Pakimobatneka gege yaline yewa yemo ŋei maneŋo ŋinanoŋine maine mo omakŋune ma ariake.

23 “Kaiwenaso yewa sariake, yewaoŋine kine kinemane wane maine mi qeson nanikei. Na ŋidanbedetpi, ŋine kine kine yewa me yewa ŋiboniakanenaŋane eŋetko meŋenkau Magakŋo baŋ ŋiboniake.24Ŋine alakan kine kinemane naŋane eŋetkomaikeiwane mi meŋenkakoi, ŋine meŋenkau paki, baŋkine kinemakei, yale okanbi, ŋinanewet peseŋo suamore, wat watko payake.”

Kepe Iwa Wane Zonom Mo Yesuŋo Yuange25 Yesu eŋe koso rake, “Na don kine kine iwa

korop yemo yaup naŋengo more ŋidane sarikole.Ŋo baŋ ŋado naso bomile sariake, yewao na kosodon naŋengo manerop mi rakale, midakaka, nabaŋ siluŋ Magak wane kine didiwo ra wakone ŋineŋidanwarekale. 26 Kaiwe naso yewao ŋine baŋnaŋane eŋetko eŋe meŋenkaikei, so noŋo ŋinanerawe paki Magak meŋenkakalane mi ramaile, mi-dakaka, 27 onoka wane, Magak eŋe oŋom ŋine wetmaep okanŋun okanmaike, ea wane. Ŋine wetmaepokannan okanmami, so na Anutuwanoŋine sarikoleŋine don yewa detluke malipnane okanmami eawane eŋe wet maep okanŋun okanmaike. 28 Soginona Magak korop gekole, wane na Magak wanoŋinekepo ketkole, so na kepeo sarikole, wane iwa yemona kepe mo qeliŋkamaile paki, koso Magak wanoarimaile.”

29 Eŋine dokoine eŋe olale rakoi, “Kanom, geiwa yemo ukude don naŋengo mane mi ramaine gedidiwoka ramaine. 30 Iwa yemo ŋene mo detmaine,ge ŋei maneŋo ra qeson okaniakane, mi ganmaike,midakaka, ge goŋomka kine kine korop mo detwaremaine, masi yalewa wane mo ŋene malipganemore, ramaine, ge Anutu wano ge more, yewa ŋinesarikone, ŋene yewa detlukmaine.”

31 Rauso Yesuŋo doneene turuŋine mainge moreedange, “Ŋine ukude wamo malip nanluke moredetlukmami me? 32 Ŋine detmami, naso mobomileakane okanmaike,mo iwaqemore sarimaike,ŋine korop baŋ bira nagu yeo yeo ket weku wekuwela wela, matŋino matŋino ariwarekei. Birananeari wareu naeka baŋ gekale, ŋo siluŋ na naeka zokmi gekale, onoka wane, Magakŋo baŋ narop weneŋgemaike, ea wane naeka mi gekale. 33 Na don iwaŋidanmailane ŋine naŋano qeturageuwetmenaŋŋoŋinano baŋ payake. Kepeo liwe liwek pamaikanebaŋ ŋibuki umat so wikile manerop desikei. Ŋo ŋinesiluŋ wet mali malip ŋine togogole okorakei! Nakepe iwawane ŋetne kine kine yemomoqe arimageyuanka waremaile!”

17Yesuŋo Dokoine Eŋane Qesiŋone More Meŋenkake

1 Yesuŋo don iwa rawareki qoeki ea wane ŋadinodeine potki qeliwo waki iwa yale rake, “Magak,

naso mo bomilemaike, ge Giponŋonane qeli ewezonomine mannom, ea wane Giponŋoneŋo ge yalewaka qeli ewe zonomine maine giniake. 2 Onokawaneŋo goŋo kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋanewelaene geakane eŋet biŋek mo ra mangone, eawane eŋe ŋei ŋerep korop geŋone biŋek sunkamangone, yewa eŋe maine gege togon ma wakoneebongi, naso baŋemgewakei. 3Eso gege togonwanekine yemo iwa yale, geŋone biŋek sunka mangone,ŋeimaguyewamaine geŋonekine koboboinedetlukganikei, ge Anutuweleweku, so ge talekanomketke,Yesu Kristo, eŋe weneŋ detkaikei. 4 Na geŋaneeŋet biŋek so qeli ewe zonomŋone mo kepeo ŋeiŋerep korop sikan onwaremaile, na urata makalanera ningone, yemo mo mawe qoe waremaike. 5 OMagak! Kepe mi wakonge, naso yewao, na geropgewe paki, na eŋet biŋek korop okangole, na geŋoneqeli ewe zonomŋone yewa ukude kaitŋono koso iwaninnom. Paki na qeli ewe zonom wekuka mokakagerop gemoremagekole, ea koso ninommawe paki,na koso gerop gekale.

6 “Na geŋane eŋet biŋekŋone yewa kepeo ŋeimagu suaine eŋane keuo ŋine ŋei sikan one morerawakone, kepeo ŋei magu suaine edanbe, ge ebuwanok okane ningone, eŋe mo sikan one more,ra wakone geŋone kine edan waremaile. Eŋe ebuwanok okannom, geŋane biŋek okane more, eŋegeŋane donŋone dere tewekkoi. 7 Eso ukude eŋeiwa detmami, yemo iwa yale, kine kine korop naninwarekone, yemo geŋano ŋineka sari waremaike.8Biŋek donŋone na ningone, yewa korop eŋe ebon-warewe eŋe dere malipka okangoi. Paki biŋekdon ea wele okange, yewa detlukkoi, so eŋe goŋowelekatne talenannom ketkole yewa weneŋ deremalip kakoi.

9 “Na eŋe qesiŋ ongenane rawe paki eŋanemeŋenganmaile, na kepeo ŋei ŋerep eŋe qesiŋ onike-nane me eŋane rawe paki mi meŋen ganmaile,ge ŋei ebu wanok okane ningone, yewa eŋanekameŋen ganmaile, yemo onokawane, eŋemo geŋanebiŋek. 10Naŋane ŋei ŋerep magu ebu gemaile yewayemo korop geŋane, so geŋone ŋei ŋerep magu gema gemaine, yewa yemo korop naŋane, eso eŋenaŋane qeli ewe zonomne kepe ŋei ŋerep sikanonbi kamami. Paki kepe ŋei ŋerep eŋe ŋei ŋereptego yewa one more, eŋe naŋane eŋet biŋeknemawakei. 11 Na koso kepeo manerop mi gekale,eso iwa yemo geŋano umaile, ŋo eŋe naŋane magukepo gekei, eŋane ra more meŋen ganmaile. Ma-gak ge koboboine eŋet biŋek ŋonane zonomineŋowareonnom maineka gekei, eŋet yemo goŋo naningone, ea wane eŋe wet so magu weku okanikei,ge so na ŋere wet weku ea wane rokop. 12 Naeŋerop gekole, naso yewao na geŋane eŋet biŋekŋonane zonomineŋo wareonbe eŋe maineka gekoi,eŋet yewa yemo goŋo na ningone. na kawet on-gole, eso eŋano ŋine maneŋo mi siukke, ŋei wekuYudas eŋe gerep sora wane biŋek raraine. YemoAnutu geŋane Papiao don qeqine yewa wane welewakoniakane yale okange. 13 Na iwa mo geŋanoumaile, ea mo naŋane wet peseŋo eŋane kotoenoket more maine naewo wat watko pamaike, rokopeaka eŋano payake. 14Na geŋane don ebonbemageukepewane biŋekŋei edo qaisikon okanmami. Onoka

Page 117: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 17:15 114 Yohane 18:17wane, na kepe wane biŋek me wet dereret manemi magemaile, ea wane, eŋe yale waka kepe wanebiŋek, me wet dereret mane mi magemami waneeŋe yale okanonmami. 15 Na kepeo ŋine ebuke-nane rawe paki mi ramaile, me ea wane mi meŋenganmaile, ge qesiŋone more wareonnom, mainekageu, ŋei borikineŋo mi matali oniake, na ea wanera more meŋen ganmaile. 16 Eŋe kepe wane biŋekme wet dereret mi magemami, na yale waka kepewane biŋek me wet dereret mane mi magemaile.17 Geŋane don yemo welerop na ea wane ramaile,donŋone yewaŋo weteno motnom, eŋe koboinegeŋone biŋek okangei, geŋane don yewaŋo yemowele. 18 Goŋo na talenannom kepeo sarikole, sona ŋei ŋerep eŋane keueno urata makalane ketkole,yale waka noŋo eŋe kepeo ŋei ŋerep eŋane keuenoge urata mau, geŋane eŋet biŋekŋone wakoniakanetaleonmaile. 19 Ŋo na qesiŋ ongalane na noŋomkaeŋane rawe paki, gegene genanomotmaile, ea yemoeŋe welekakatne yale waka don wele yewaŋo ebukigeŋane qiŋek ŋei wele, okane gekei.

20 “So na ŋei yewa eŋaneka rawe paki mi meŋenganmaile, midakaka, na meŋen ganmaile yemogeŋone biŋek donŋone kepe ŋei ŋerep edanbi eŋedon ea dere more na malipnanikei wane ra moreweneŋ meŋen ganmaile. 21Na eŋe wetene koropkaweku more, ge Magak weku yalewa ra gekei wanemeŋen ganmaile. Magak! Goŋo na wetŋoneŋoqotnan okanmaine, ŋo noŋo ge yale waka wetneŋoqotgan okanmaile, yale waka eŋe ŋere ŋetsarekweteneŋo qotŋosikei wane meŋen ganmaile. Eŋewet weku okane gekei, yale okane kepeo ŋei ŋerepkito edanbi eŋe goŋo na tale nannom ketkole,yewa baŋ detluke malip nanikei. 22 Ge qeli ewezonomŋone so eŋet biŋek suaine na ningone, na qeliewe zonomweku yewaka eŋe ebongole, eawane eŋewet dereret wekuka gekei, ge so na ŋere wet dereretwekuka gemaite yale waka eŋe gekei. 23 Na eŋanoge more, wetŋo qot onmaile, eso goŋo na yale wakaqotnan mainane eŋe weteneŋo edomka yale wakasiwap nagu weku okanbi paki, eŋe kepeo ŋei ŋerepkito edanbi, eŋe goŋo talenannomketkole, eamainedesikei, so goŋo na wet maep okan nanmaine, yalewaka eŋe wet maep okan onmaine.

24 Magak! Ŋei ŋerep yewa eŋe goŋo na ningone,edo na gekale mat yewaoka narop weneŋ gekeiwane nanmaike, paki eŋe naŋane qeli ewe zonomqelaŋan maine kaikei, qeli ewe zonom qelaŋan sokibi maep ge na ningone yewa, onoka wane, ge kepemi ma wakongone, naso yewao na wet maep okannangone. 25Magak ge koboboine! Kepe baŋem ŋeiŋerep eŋe ge mi det ganmami, ŋo noŋo yemo gedetganmaile, so dokone iwa eŋe detmami, goŋo natalenannomketkole. 26Na geŋane eŋet biŋek so donkisiŋone ra qelaŋane edanbe detkoi, so na baŋ kosoeŋerop takotke ge more, ma wakon lukkale. Pakieŋe edomka kimakopene wet maep okan nagukei,onoka wane, geŋone wet maepŋone naŋano pa-maike, eaka sikanonbe, eŋano pa wareake, so naweneŋŋo qotone more eŋerop gekale.”

18Yesu Ma Lukkakoi

1Yesu eŋemeŋemeŋen iwameŋenkaki qoekimatyewa qelige dokoine eŋerop arikoi. Eŋe ari Kidrondoku roino yuane ket kito erinat wakoi. Kepe yewaoeu mane pake, eso Yesu eŋine so dokoine eŋe euyewa wane kotino waketkoi. 2 Yudas Yesurop kimaisi isi okangi makei, eŋe eu yewa mo detke, onokawane naso baŋen Yesu eŋe eu yewa ari dokoinemarat onmaŋke. 3 Yalinane Yudas eŋe eu kotoarike. Eŋerop ebuki arikoi, yemo kawali ŋei magumane so bakom urum wane diam gege tebe ŋei, eŋepris suaine edo biraonbi arikoi, so Parisi natne, eŋekawali aboŋ weneŋ peike arikoi, eso lam so kiwaweneŋ makoi. 4 Yesu eŋe masi kine kine koropdaleo wakon kayake ea mo korop detwareke. Esoea wane eŋe osoeno ari qesonone rake, “Ŋine mazuaŋkamami?”

5 Eŋe donine mainge more rakoi, “Ŋene YesuNasaret welaine zuaŋ kamaine.”

Yesu eŋe doneene turuŋine mainge edane rake,“Na iwa.”

Ŋo Yudas, walikmatiwan, kima isisi ŋei, eŋe yewaeŋerop weneŋ okorake, 6 Eŋe dere okorau, Yesu eŋeedane rake, “Na iwa.” Raki eŋe ŋade ŋade ari morekepo ket rasu pakoi. 7 Yale okanbi Yesu eŋe kosomanerop qeson one rake, “Ŋine ma zuaŋkamami?”

Eŋe rakoi, “Yesu Nazaret mat welaine.”8 Yesuŋo edange, “Na mo ŋidanile, na iwa. Ŋine

na zuaŋ nanmamiwo yemo natne iwa eŋe qeliŋonbiariu.” 9 Yesu eŋe iwa rake yemo alakan meŋenkarake, ea wane wele wakoniakane iwa rake. “Magak,ge ningone eŋano ŋine weku mane mi qeliŋkawesiukke.”

10 Saimon Petoro eŋe pilaŋ mageke, Ea waneeŋe maki paki Pris Suainane qelit medep qe moreketne woninoken yewa kito qokke. Qelit medepea eŋetine Malkus. 11 Yale okangi, Yesuŋo Petoroolatke, “Pilaŋ ŋone yewa koso biranom kaweunowetekep! Ge Maganeŋo wikile naso more ninike,yewa mi makalane wetkemaine me?”

Yesu Anas Wane Kaitko Birakau Okorake12 Kawali ŋei magu enŋene so ware wareene

weneŋ so Yuda ŋei eŋane tebe ŋei edo Yesu mamuga mugaŋo lukkakoi. 13 Pakiso mikepka Anaswanoma arikoi. Eŋe Kaiapas wane atpine, eŋe komayewao Pris Wawaine geke. 14 Kaiapas oŋo Yuda ŋeiedane rake, “Ŋei weku oŋo maine ŋei ŋerep koropeŋane turuŋene seukeake.”

Petoroŋo Yesu Bisopkake15 Saimon Petoro so medepine mane ere Yesu

ŋadino mogare arikoik, medepine mane yemo PrisWawaineŋo eŋe mo det lukkake, ea wane ereYesurop Pris Wawainane sen koto waketkoik. 16 ŊoPetoroŋo yemo mat ŋadino madet osino metke,medepine mane, Pris Wawaineŋo detlukkamaike,eŋe koso zinge sari sen ŋadino saket more madetkoŋerep mane okorake, eŋe olatki paki Petoro wetinatsenkoto iwenka waketke. 17Ŋerep madet ware wareoŋo Petoro olale rake, “Ge ŋeiwa eri wat na eŋanedokoine eŋaneo ŋine mane iwa ge me?” Petoroŋorake, “Midaka, na mida.”

Page 118: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 18:18 115 Yohane 19:718 Kepe momoine okangane qelit medep so tebe

ŋei eŋe koropŋo gerep puanbi zeki, lolikkamore qe-nagare okorakoi, Petoro eŋe waketki pakiso, eŋeropokora gerep qenagatke.

Pris Wawaineŋo Yesu Qesonkake19 Pris Wawaine eŋe Yesu dokoine eŋane so ŋei

ŋerep don dereret natne kito ebo okanmaŋke, yewawane qesonkake. 20 Qesonkaki, Yesuŋo iwa yalemainge olatke, “Na naso baŋen don didiwo ra ŋeiŋerep edan okanmaŋkole, naŋane kito ebo ebonneyemo korop lewa lewaŋ urumgo so bakom urumgoYuda ŋei sari qeturaŋ maŋkoi, yewao didiwo edanmaŋkole. Na don mane sanka qe wazae mane siusiuko mi ramaŋkole. 21 Paki mo ge onoka wane naqesonnanmaine? Ŋei ŋerep pa edanbe det okangoi,eŋe qeson onnom. Na donba edan okangole, eŋeqeson onnom, na don ra okangole yemo korop edomo detmami.”

22 Yesu eŋe don iwa raki, diam gege eŋano ŋinetebe ŋei mane yewa okorake, oŋo mete tabeŋo qekipaki rake, “Goŋo PrisWawaine don yaline olatmaineme?”

23 Yesuŋo mainge olale rake, “Na don qotkoineramaileo, yemo ŋei ŋerep iwa daleo ramaile eaedannom. Ŋo siluŋ na don rele yemo don maine,Paki mo ge onoka wane nekumaine?”

24 Eso Anasŋo taleongi, Yesumulap wokom kakoi,siloke more so iwenka Kaiapas, Pris Wawaine eŋanoma arikoi.

Petoroŋo Yesu Koso Manerop Bisopkake25Petoro eŋe yewaka gerep qenagale okorake, eso

natne eŋe qesonka rakoi, “Ge ŋeiwa eriwat wanemedep mane iwa ge me?”

Ŋo Petoro eŋe bisopkeki paki rake, “Midaka, naeŋane medep mida.”

26 Pris Wawainane eŋane qelit mama medepmane, eŋane weŋem sotak ŋei mane, ea Petoroŋoketne nat pilaŋŋo kito qokke, oŋo rake, “Ge eŋeropeuo genom na mi ganile me?”

27 Koso manerop Petoroŋo rake, “Midaka, namida.” Yale rakiso yewaka tiak mane bokake.

Yesu Pilat Wane Kaitko Okorake.28EŋeYesuKaiapaswanematko ŋinemaupaki Pi-

lat wane matko ma arikoi, ea mo tutupko so sakokayewao, Yuda ŋei eŋe ware ware wane matkotomi wakoi, onoka wane eŋe edomka sauke mauluk-naguwi paki Anutuŋo loloŋ onge ea wane Peadainoŋara weneŋ maine mere nekeiwane yale okangoi.29 Eso Pilat eŋe qeinat ketki paki qeson one rake,“Ŋine ŋei iwa onoka wane dongo birakamami?”

30 Eŋe iwa yale mainge rakoi, “Eŋe sot mane miokangirap yemo ŋene eŋe geŋano mi ma sariŋem-rap.”

31 Pilatŋo edane rake, “Ŋine ŋidomka mau pakiŋin ŋine ra rokop Don ŋinane rokopko dongo bi-rakau.”

Yuda ŋei eŋe mainge rakoi, “Ŋene ŋei mane miqeŋem seukeakane mo rawet ŋonge.” 32 Masi iwawakonge, yemo Yesu eŋe seu seu daleo seukeakanerake, don ea wane weleine wakoniakane yalewakonge.

33 Pilat eŋe mat koto zinge waketke, paki Yesuoraki waki qesonka rake, “Ge Yuda ŋei eŋane ŊeiWaom me?”

34Yesuŋomainge olatke, “Qeso qeson iwa geŋonoŋine sarimaike me ŋei natne edo naŋane ra golat-mami?”

35 Raki Pilatŋo olatke, “Ge naŋane ramaine eŋeYuda ŋei? Iwa yemo geŋone ŋei kopŋone so ŋetnekopene pris edo ge naŋano geu sari biraganimi. Geonokaka makone?”

36 Yesuŋo rake, “Naŋane ŋei waom gegene yemokepe iwa wane biŋek mida, naŋane ŋei waomgegene kepe iwa wane biŋek yemo urata ŋeikopneeŋe kawali maine qeu ŋei maneŋo neu more Yudaŋei eŋane meteeno mi bira nangirap. Midakaka,naŋaneŋeiwaomgegene yemokepe iwawanebiŋekmida!”

37Eso Pilatŋo qesonka rake, “Pakimogeŋeiwaomme?”

Yesuŋo mainge olatke, “Mo goŋom ramaine, naŋei waom. Na wakonbe paki kepeo sari lotkekole,yemo kine weku iwa yale wane, don wele ra qelaŋangalane ketkole. Ŋeimane eŋe donwele kima okankaokanmaikeŋo yemo naŋane don det okanmaike.”

38 Pilatŋo qesonka rake, “Don wele ea moonokaka? Kepe ŋeika ea wane don wele mane daleodet kayake? Don korop wele midaine!”

Yesu Seukeakane Pilatŋo RakokkakePakiso Pilat eŋe koso qeinat Yuda ŋei eŋano

ketki paki edane rake, “Na eŋane sot mane dongobirakaikenane mi marat kamaile. 39 Ŋo ŋinanemasiŋine mane ma ge okan okanmami, yemo naloloŋon loloŋon Peadao naso baŋem mulap ŋeimane ŋinane siwotka ŋibon okan okan maŋkale.Wane ŋine Yuda ŋei waom siwotka ŋibonikalaneŋunmaike me?”

40 Eŋe arok suaine okane more, qazom romatkeudumengi mainge olale rakoi, “Mida, eŋe midaka!ŊeneBarabas siwotkaŋebonikene!” Barabas eŋeŋeienguki paki aboŋene kobu mamaŋke.

191 Pakiso Pilatŋo raki, Yesu ma ari kumunamŋo

qekoi. 2 Kawali ŋei eŋe sitman qogine wakelerop,yewaŋo ŋei waom marok oŋaine mane mau pak-iso lewino birakau ketke, eso takot suaine kiroineweŋemka mane ma birakau ketke. 3 Paki eŋe Yesuwano sari rakoi, “Yuda ŋei eŋaneŊeiWaomnaso ko-roroine ge arinom!” Eso eŋe wau paki metetabeŋoqekoi.

4 Pilat eŋe koso manerop zinge qeinat ŋei ŋerepmagu eŋano waketki paki edane rake, “Kau, na eŋebaŋ iwa ŋinano ma saketpe ŋine kaikei, na dongobirakaikei wane kine mane mi maratkamaile.” 5 EsoYesu eŋemat koto ŋine inat ketke, marokine sitmanwakelerop so takotine weŋemka yewaŋo biraso, Pi-latŋo edane rake, “Kau! Ŋeimde iwa!”

6 Pris ŋetne so tebe ŋei diam gege eŋe kau pakiqazom mane rakoi, “Kibeŋ qabego qenom seukkep!Kibeŋ qabego qenom seukkep!”

Pilatŋo edane rake, “Ŋidom ma ariu paki, kibeŋqabego qeu, na sotine mane mi marat kamaile.”

7 Yuda ŋei eŋe mainge olale rakoi, “Ŋenane rarokop don mane pamaike. Yewaŋo ramaike yemo

Page 119: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 19:8 116 Yohane 19:39ŋei yewa eŋe seukeake, onoka wane eŋe eŋinane naAnutu wane Gipole ra okanmaike ea wane.”

8 Pilat eŋe don iwa rau detongi paki zok maneropkaetkake. 9Paki eŋe koso matkoto zinge waket Yesuqesonka rake, “Ge deoŋine sarikone?”

Ŋo Yesu eŋe don mane mi mainge olatke.10 Pilatŋo olale rake, “Ge mi nolasikene me? Det-maine, na siwot ganbe arikenane, so rakok ganbekibeŋ qabego gekuwi okorake nane zonom weneŋkutno pamaike.”

11 Yesuŋo mainge olatke, “Ge zonom yewa weku,yemo onoka wane Anutuŋo gingane na maket birananmaine, ea wane ŋei waom maŋo na neuki paki,geŋane meto bira nanike, eŋane sotino yemo zoksuaine.”

12 Pilat eŋe don iwa detki paki numa manemaratka Yesu siwotkayakane okange. Ŋo Yuda ŋeieŋe mo qazom okane mainge rakoi, “Ge ŋei yewasiwot kanomariakeo, yemo ge Sisewane kimainemigekene! Ŋei mane eŋe na ŋei waom rayake, eŋe Sisawane ŋabaine!”

13 Pilat eŋe don iwa korop detwareki paki, Yesuma qeinat waketke. Paki ket don wano wanokwane kito met met mane eŋetne “Wesi Surawet”yewao metke, Hebru eŋane dongo eŋetne “Gabata.”14 Kepe deine mo oŋabango okaniakane okangeqaekimo Yuda ŋei eŋe Loloŋon Loloŋon Peadamesikei. Pilatŋo Yuda ŋei edane rake, “Iwa ŋinaneŊei Waom!”

15 Eŋe qazom manbi paki mainge rakoi, “Eŋeqenom seukkep! Eŋe qenom seukkep! Eŋe kibeŋqabego biriŋŋo rasukanom!”

Pilatŋoqesonone rake, “Ŋineŋeiwaomŋinenoŋokibeŋ qabego biriŋŋo rasu kakalane ŋunmaike?”

Pris ŋetne eŋe mainge rakoi, “Ŋene ŋei waomzeweku gemaike, yemo Sisa!”

16 Pakiso Pilat eŋe Yesu kibeŋ qabego qekei waneeŋane meteeno birakake.

Yesu Kibeŋ Qabego Rasukakoi17 Eso eŋe Yesu mau paki, warekau erinat waket

more, eŋine kibeŋ qabe tewekke, paki ari kepemane, eŋetne “Lewe Setne”, yewa lotkekoi, Hebrueŋane dongo “Golgota.” 18 Yewa eŋe kibeŋ qabegorasukakoi paki, eŋe yale waka ŋei etke kibeŋ qabeŋoweneŋ rasuotkoi, mane nat, mane nat, ŋo Yesu eŋekeuetno. 19 Pilatŋo don mane iwa yale dapore de-sikei wane qeki paki, kibeŋ qabego rasuki okorake,“Yesu Nazaret matko ŋine, Yuda eŋane ŋei waom.”20Yuda ŋei loutneŋo don yewa dapore det okangoi,onoka wane Yesu kibeŋ qabego qekoi, kepe yewayemomat suainane osino pakane, eŋe yale okangoi.Don qeke yewa yemo Hebru dongo, Latin so Grikdongo. 21 Yuda ŋei ŋetne eŋe Pilat olale rakoi,“ ‘Yuda eŋane Ŋei Waom’ yale mi qenom, ge iwayale qenom, ‘Ŋei iwa eŋe rake, na Yuda eŋane ŋeiwaom.’ ”

22 Pilatŋo mainge rake, “Na don mo qile, wanesiluŋ don yewaŋoka payake.”

23 Kawali ŋei eŋe Yesu kibeŋ qabego qeu paki,ŋadino eŋe takotine ma more, mapokeu sisine etkeso etke okange, kawali ŋei eŋe weku weku makoi,eŋe takot suaine lap lap wekuŋo mamaine, samap-ine midaine ea yaleka makoi. 24 Pakiso kawali ŋeieŋe auye rakoi, “Ŋene takotine suaine iwa misuk

kito barakkene, ŋene wezu qezem paki kaŋem, eŋekaŋem maŋo mayake.” Masi iwa yemo Anutu wanepapiao don mane iwa yale pamaike, ea wele okani-akane yale wakonge,“Eŋe naŋane sola qekatne damo qe ama nagukoi

so naŋane takotne suaine yewa wane wezuqekoi.”

Eso kawali ŋei eŋe iwa yale okangoi.25 Yesu wane kibeŋ qabeŋ osino okorakoi

yemo Yesu eŋine nagaine, qaine, Maria, Kelopasŋanomine, so Maria Magdalena. 26 Yesu eŋe eŋinenagaine so medeune eŋaneka simile kamageke,yewa okorakoik paki, Yesuŋo nagaine olale rake,“Ŋerep, iwa geŋane giponŋone.”

27 Paki koso medepine olale rake, “Iwa geŋanenagaŋone.” Naso yewaoka medepine eŋe Maria maari eŋine matko biraka more warekake.

Yesu Seukke28 Yesu eŋe mo detke, ukude wamo urata kine

kine mo korop qoe waremaike, eso Anutu wane pa-piao donmane pamaike, eawele okaniakane Yesuŋorake, “Na doku wane seukmaile.”

29 Lase mane ea metke, kotine wain lewineketkeleŋo watke metke, eŋe wain doku yewa laplapŋo qe muruge more, eki qogino piseu paki, mawie piino kitokoi. 30 Yesu eŋe wain yewa neki pakirake, “Mo qoemaike!”

Yale rakiso, ebine qasieki so seukke.Yesu Ŋorok Ŋorokine Qebarakkoi.

31 Pakiso Yuda ŋei eŋe Pilatŋo detongi, ŋeiwakibeŋ qabego engukoi, eŋane kieene rutupkeu paki,kibeŋ qabego ŋine makok one kesikei wane olatkoi,eŋe yewa okangoi, yemo onoka wane ea nagapko,eso yalinane eŋe pareŋene yewa Peadao taboŋ metmet nasoo, kibeŋ qabego okorakei wane mi onge.Peada naso yewa mo naso koboboine. 32 Eso kawaliŋei eŋe ari more, ŋeiwa mane wane alakane kinerutupkekoi, pakiso koso ŋeiwamaneYesuropweneŋetkukoi, eŋane kine rutupkekoi. 33 Paki eŋe Yesuwano sari kakoi, eŋe mo ikopka seukke, ea waneeŋe kine mi rutupkekoi. 34Kawali ŋei maneŋo boza-mineŋo Yesu wane ŋorok ŋorokino qebarakkisoyewaoka weŋem so doku qake saketke. 35Ŋei manemasi iwa kaki wakonge, oŋo don iwa detluke rawakonmaikane, ŋine yalewaka detlukemainemalipkaikei, eŋe don rake yemo welekatne, so eŋe det-maike, eŋe don wele ra okanmaike. 36 Masi iwawakonge, yemo Anutu wane papiao don mane iwayale pamaike, ea wele okaniakane wakonge, “Eŋanesetne weku mane baŋ mi rutupkekei.” 37 Eso Anutuwane papiao don mane iwa yale weneŋ ramaike,“Ŋei ŋerep eŋe potpi waki, ŋeiwa ŋorok ŋorokine qebarakkoi, eŋe baŋ kaikei.”

Yesu Dukkakoi38 Yewa wane ŋadino Yosep, Arimatea matko

ŋine, oŋo Pilat wano ari Yesu wane pareŋinemayakane olatke. Yosep eŋe Yesu wane medepgeke, ŋo eŋe didiwo mi geke, onoka wane eŋe Yudaŋei ŋetne eŋane kaetkaki, siu siuko geke. Pilatŋoolale rake, Yesu wane pareŋine maine mayake, esoYosep eŋe ari Yesu wane pareŋine makoke maarike. 39 Nikodemus, eŋe mo alakanka goigo Yesukayakane arike, oŋo Yosep korop weneŋ arikoik.

Page 120: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 19:40 117 Yohane 20:31Eŋe doku mane qoune teine, eki etke erane weŋemetneŋo maturagemamine, umatneine 30 kilogram,yewa weneŋ ma arike. 40Ŋei etke ere Yesu pareŋinemaut paki, lap lap libekaŋo doku qoune teineyewarop kawet kakoik. Yuda ŋei eŋe pareŋ dukonikeiwane yalewa okane gekoi. 41Yesu qeu seukke,kepe yewaoka eu mane pake, yewao kem manemusele mau kuneneŋ pake, yewao ŋei mane midukongoi. 42Yuda eŋane peada taboŋ met naso mobomileke, eawane so kemeŋe ososop pake, yalinaneere Yesu wane pareŋine ea motkoik.

20Yesu Wisikae Wieke

1 Sodao sakoropka, kepe mi qaelukke, eŋe pana-manka paki, Maria Magdalena eŋe deŋesereo arike,paki kaki wesi kem aŋaine numa wake, waketkokito wongeu metke, yewa mo ma qe rodigeu arike.2 Eŋe yale kaki paki biririke, Saimon Petoro so Yesumedeune mane eŋaneka simile kamaŋke, erano arietane rake, “Eŋe Waom mo kemgo ŋine ma arimi,paki mo ŋene mi detmaine, eŋe diawao ma aribirakemi!”

3 Yale etangiso, Petoro so medep kimaine eremat qelige deŋesereo arikoik. 4 Ŋei etke eretnarekbiririkkoik, ŋomedeppamane oŋo yemo togogolekabiririke, Petoro biraka ari deŋesereo esatka lewinelotkeke. 5Paki eŋe kuge ket pore kaki, laplappa ea kametke, ŋo eŋe kem kotomi waketke. 6Eŋane ŋadinoSaimon Petoro arike, eŋe oŋowa yemo koboboinekaariso, kem koto waketke. Waket kaki lap lappakawet kakoi, eaka yewa pake, 7 so lap lap mane Yesuwane lewino kawetkakoi, yewa pake. Lap lap yewayemo lap lap natne kawet kakoi, yewarop mi pake,midaka, eŋe oŋomka walipkawareso pake. 8 Pakisomedeune mane mikepka deŋesereo lotkeke, eŋeyaleka kem koto waketke, waket kaki paki detlukemalip kake. 9 Ere Anutu wane papiao don maneiwa yale rake, yewa mi detkoik, “Eŋe seu seuoŋinewisikae wieake.” 10 Pakiso medewetkine ere zingematko arikoik.

Yesuŋo Maria Magdalena Matkoŋine Wakonkake11 Maria eŋe deŋesere wazaino aroke okorake.

Arokma arokmaso kuge kem koto potki waketke.12 Eso pore otki aŋelo etke yewa metkoik, takotetne libekaŋo auwik paki, Yesu wane pareŋine pakeyewa metkoik, mane lewine pake yewa metkiso,mane kine pake yewa metke. 13 Ere qesonka rakoik,“Ŋerep, ge onoka wane arokmaine.”

Eŋe etane rake, “Eŋe naŋaneWaommoma arimi,paki mo na mi detmaile, eŋe diao ma ari birakemi!”

14 Maria eŋe don iwa raki paki, zinge pore kakiYesu yewa okorake, ŋo eŋe Yesuŋo okorake, eamo mi detke. 15 Yesuŋo qesonka rake, “Ŋerep, geonoka wane aroke gemaine? Ge maŋane zuaŋkagemaine?”

Ŋerep eŋe wetke rake, eŋe eu ware wareŋomane,raki pakimoqesonka rake, “Suaine, goŋoma arineo,yemoma ari diao birakene, nolatnomdetpe pakimobaŋ ari mawe.”

16 Yesuŋo olale rake, “Maria!”Eŋe zinge Yesu wanoken ari Hebru dongo rake,

“Raboni!” Kine ea “Kito ŋebo ŋebon.”

17 Yesuŋo olale rake, “Solano misuk neukene,onoka wane na zinge Magak wano mane mi wele,ea wane. Ŋo naŋane kimakopne eŋano arinompaki, naŋane edannom, namo zinge eŋanowamaile,eŋe naŋane Magane so ŋinane Magaŋine, naŋaneAnutu.”

18 Eso Maria Magdalena eŋe ari Waommarat kakidon iwa olatke, ea wane dokoine edange.

Yesuŋo Dokoine Wakon Onge19 Soda rarap yewaoYesu dokoine eŋewekuenoka

ari qeturagemore, matmanewane kotinowamadettogole mau kiki metkoi, onoka wane eŋe Yudaŋei ŋetne eŋane kaet ongi, yale okangoi. PakisoYesu eŋe sariki paki keueno okora edane rake,“Peamŋo ŋinano payake.” 20 Don iwa raki paki,ea wane ŋadino meteretkine so ŋorok ŋorokineea sikanonge. Paki dokoine eŋe Waom kau paki,oi bakomŋo kotoene watkeke. 21 Pakiso Yesu eŋekoso manerop edane rake, “Peamŋo ŋinano payake,Magakŋo na talenange, eso noŋo ŋine yaleka taleŋunmaile.” 22 Eŋe don iwa raki paki, asuine puangikotoeno ketki rake, “Ŋine Asu Koboboine mau.23 Ŋine ŋei eŋane borikineene ra mataliu, eŋe mosiuke eboniake, ŋo mi ra matalikeiwo, eŋe pa ebo-niake.”

Tomas Eŋe Yesu Kake24 Dokoine 12 eŋano ŋine mane Tomas, eŋetine

mane Aitiksipo, eŋe eŋerop mi metki, Yesu eŋewakononge. 25 Eso dokoine natne eŋe Tomas olalerakoi, “Ŋene Waommo kene!”

Tomasŋo edane rake, “Na deneŋo biriŋ lopotnemeteretkino mi kaikale, so zolipneŋo lopot yewami uakakale, so metene ŋorok ŋorokino mi madesikaleo, na baŋ mi malip kaikale.”

26 Kaiwe mama sewen(7) qoeki ŋadino sodamane, Yesu dokoine eŋe koso sari mat koto lewagemetkoi, eso yewao wamo Tomas weneŋmetkoi. Eŋemadet togole kitokoi, ŋo siluŋ Yesu eŋe sariki paki,keueno okora more rake, “Peamŋo ŋinano payake.”27Pakiso Tomas olale rake, “Zolipŋone iwa motnompaki, naŋane mete retkene kanom paki, meteŋonebira more ŋorok ŋorokno motnom, wetŋone etkekayewa qeligenom paki, malip nannom!”

28 Tomas olale rake, “Naŋane Waomne so naŋaneAnutune!”

29 Yesuŋo olale rake, “Ge malip nanmaine, yemoonoka wane mida, yemo ge mo nanmaine, ea waneme? Ŋei ŋerep eŋe mi nanbi paki, malipnan okan-mami, eŋe wetpese desikei!”

Yohaneŋo Buk Iwa Qekane Kine30 Yesu eŋe urata togogole loutne natne dokoine

ŋenane kaitzo ma okange, yewa buk iwa wanekotino mi qewarekole. 31 Qekole, iwa korop yemoŋine Yesu eŋeMesia, eŋe Anutuŋo ŋei ŋerewekouneborikino ŋine ebuyakane birakaki sarike, eŋe Anutuwane Gipole, ŋine don iwamaine detluk kaikei, pakimalipkakei ŋine ea wane ra more, ŋine maine eŋineeŋetko gege togon marat kaikei.

21Yesu Eŋe Dokoine 7 Wakon Onge

Page 121: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yohane 21:1 118 Yohane 21:251 Iwa wane ŋadino Yesu eŋe koso atak mane

Galili Namuŋ osino dokoine wakon onge. Eŋe iwayale okange. 2 Saimon Petoro, Tomas, eŋetinemane Aitiksipo, Nataniel, eŋe weku Kana matko,Galili kepeo ŋine, Zebedi wane gipoletkine, so Yesumedewetkine etke eŋe korop metkoi. 3 SaimonPetoroŋo natne edane rake, “Na zawon tebakalanearimaile.”

Natne eŋe rakoi, “Ŋene baŋ gerop weneŋarikene.” Eso eŋe mo ea ariu paki seki kutnowawarekoi, ŋo ruo yewa korop eŋe kine kinemdemane mi marat kakoi. 4 Kepe deine pintike wakiwaki yewaka kau, Yesu eŋe doku mezeno okorake.Ŋo dokoine eŋe Yesuŋo okoramaike, ea mo midetkoi. 5 Pakiso eŋe edane rake, “Medep, dokone,ŋine zawon mane mo ebuwi me?”

Eŋemainge rakoi, “Midakaka, manemdemanemimene.”

6 Eŋe edane rake, “Kamaga ŋine seki wazainewongoken birau ketkep, ŋine yewaoken zawonnatne baŋ maine marat kaikei.” Eso eŋe ka-maga birau yewaka ketki warageu, seki osinomaine mi sarike, so eŋe mau sekiwo kesiakanezok manerop qekake, onoka wane, eŋe zawon zokloutne manerop ebukoi, ea wane umareke.

7 Yesu eŋe medep mane wane siminka okanmageke, oŋo Petoro iwa yale olatke, “Iwa yemoWaom oŋom!” Saimon Petoro eŋe takotine kitoqoke more, ge urata make paki, baŋ eŋe don yalewadetke, yewa mo Waom oŋom. Eŋe mo yale takotinebiraki ketki sontake namugo rasu more, logonegemage saweko taganweti lotkeke. 8Dokoine natneedo wamo seki woka kamaga zawon watke pake,yewa warage ari qalakko wakoi. Eŋe togolo ŋinekiwetko eamo kiroine mi gekoi, eŋe 100 mita, eawane rokopka gekoi. 9Wane eŋe qalakko ketpi pakikau gerep sigitne mane yewa zawon weneŋ kutnoze pake, so bret natne weneŋ. 10Yesuŋo edane rake,“Ŋine zawon yewa ukude ebumi, yewa ŋine natneiwa ma sariu.”

11 Saimon Petoro eŋe seki kutno wake paki, kam-aga waraŋgi saki, zawon suaine watke pake yewaropqalakko maki ketke. Zawon korop yewa 153. Yewaeŋe loutne ŋo siluŋ kamaga yewa mi toeke. 12 PakiYesuŋo yale rake, “Ŋine sari neu.” Dokoine eŋemane mi qesonka rakoi, “Ge ma?” Onoka wane eŋekaetonge, ŋo maneŋo mane mi qesonka rake, gema? Eŋemo detkoi, eŋeWaom. 13Eso Yesu eŋe kerebiraki ketki, bretmanemaki paki ebonge, eŋe zawonyale waka maki paki ebonge.

14 Iwa yemo seu seuoŋine wisikae wieki paki,ea wane ŋadino dokoine oŋom atak karewewakononge.

Yesuŋo Petoro Olatke Ge Naŋane Lama Magu ŊaraGumeoniake

15 Yesu eŋine so dokoine ŋara neu qoeki, ŋadinoYesuŋo Saimon Petoro olale rake, “Saimon, Yohanegipole, ge iwa eŋane simileene ea yuane more,wetŋone so simileŋoneŋo naŋane zok okan gan-maike me?” Saimon Petoroŋo mainge rake, “O,Waom, ge detmaine, na geŋane okan nanmaike.”Yesuŋo olale rake, “Ge lamakopne medeune wareonikene.” 16 Atak etke Yesuŋo koso olale rake,

“Saimon, Yohane gipole, gewetŋoneŋonaŋane gan-maike?”

Saimon Petoroŋo mainge rake, “O, Waom, gedetmaine, na wetneŋo geŋane nanmaike.”

Yesuŋo olale rake, “Ge lamakopne wareonikene.”17 Atak karewe Yesuŋo koso rake, “Saimon,

Yohane wane gipole, ge wetŋoneŋo naŋane gan-maike?”

Petoro eŋe wetne borike, so dere umareke, onokawane eŋe Yesuŋo atak karewe qesonka rake, “Genaŋane ganmaike?” Eso Petoro eŋe mainge rake,“Waom, ge kine kine korop det waremaine, so gedetmaine, na geŋane nanmaike!”

Rakiso Yesuŋo olatke, “Ge lamakopne wareonikene.18 “Na welekatne golatpe detnom, ge qaluwitgekone yewao letŋone ramu gekone paki, diawaoarikenane gangi arimaŋkone, ŋo baŋ ŋei seleokanikene, naso yewao yemo ge baŋmeteretkeŋoneyewa birakene paki, mo ŋei maneŋo letŋone ramugane more, geu numa mi arikenane wetkekene,yewa ariake.” 19Yesu eŋe don iwa rake, yemo Petoroeŋe seu seu numa dale oken seukeake paki, Anutueŋet biŋekinane so qeli ewe zonom so qelaŋan mawakoniake, ea wane don iwa naŋengo more rake.Pakiso olatke, “Ŋadeno sari modat nannom!”

Yesu So Medepine Eŋane Siminkamaŋke Eŋane don20 Petoro eŋe zinge ŋadino pore kaki, Yesu mede-

pine mane arike, Yesu eŋe medep eŋane maneropsimin kamaŋke. Medep weku yewa oŋo ŋaranekoi, yewao Yesu wane osino weneŋ usumka mereqesonka rake, “Waom, ŋei maŋo siron qeki geukei?”21Petoro eŋemedep ea kaki paki, Yesu qesonka rake,“Waom, ŋei iwa wane mane daleka?”

22 Raki Yesuŋo mainge olatke, “Ŋo siluŋ eŋe paki,na koso zinge sarikalane naniakeo, ge daleo waneramaine? Ŋadeno sari mogat nannom!”

23 Eso don yewaŋo Yesu magukoune eŋano iwayale rokopke arike, medep iwa eŋe baŋmi seukeake,ŋo siluŋ Yesuŋo eŋe mi seukeake yale mi rake, eŋerake, “Ŋo siluŋ eŋe geki, na koso zinge sarikalanenaniakeo, yemo ge daleo wane ramaine?”

24 Medep yewa oŋo don iwa korop ra wakon-wareke, medep weku oŋoka don iwa yaleka gewareke. Eso ŋene detlukmaine, eŋe don rake, yewadon wele.

25 Iwa, yemo kine kine natne korop yewa Yesuŋookan wareke. Yewa eŋe korop papiao bonep bonepqekoi ra, yemo na yale wetkemaile, kepe baŋem eŋebuk yewa korop mi maurap.

Page 122: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 1:1 119 Aposolo 2:3

AposoloYesuŋo Asu Talekaki Kesiakane Edange

1 O Thiopilus, na papia alakan qe gingole, eamo Yesuŋo urataine kiekki paki, urata kine kinekorop make, so miti don kito edange, ea wane donkisiine okan gangole. 2 Yesu eŋe urataine kiekema ari mageki, nasoine bomileki Asu Koboboineŋotalekaki, aposolo koune ebuke, eŋe don zonomineqoi qoine urata ŋei koune edane ebonwareke, qoekiAnutuŋo qeliwo ma wake, don kisi yewa ma ko-rop qe gin warekole. 3 Eŋe wikile dere ari mageseukki paki koso wisikae wie more urata ŋeikouneaposolo, edo kineine ka more Yesu eŋe welekatnewisikae wieke, yale detlukkaikei wane eŋe kaiwe 40wakon ongi kakoi, qoekiso eŋe Anutu wane qeli ewezonominane kine ra qelaŋane edange. 4 Pakiso eŋewekuoka lewage metpi Yesuŋo edane rake, “ŊineYerusalemmat misuk qeliŋ kaikei, Magakŋo ŋinanekine kinemane biŋek qe rake, ea wanewele wakoni-akewane ŋine yewa toma gekei. Na eawane don kisimo ŋidanbe detkoi. 5Yohane eŋe dokuka tauŋunge,ŋo noŋo yemo geu mi azongi Asu Koboboine qe watŋunikale.”

Yesuŋo Qeliwo Wake6 Eso naso yewa aposolo eŋe wekuoka lewage

mere Yesu qesonka rakoi, “Waom, ge naso dangozinge more, Israel ŋei ŋene qedugu ŋone more, ŋeiwaom okan ŋonnom, ŋene naso yewao koso kepewane ŋei waomzerop okanikene me?”

7 Raumo Yesuŋo edane rake, “Magakŋo eŋinezonominane naso so kaiwe urata mama kiroineme bamgo motke, eamo ŋido desikei wane rokopmidaka. eamo eŋe oŋomka ware kamaike. 8 Ŋoŋine yemo baŋ Asu Koboboineŋo kutŋino ket morezonom qewatke ŋibongi ŋine naŋane don kisi rawakonikei. Pakimo ŋine baŋ Yerusalem matko ŋinekieke don kisine korop ra wakone edane more Yudakepeo so Samaria kepeo korop ra edane ari mageukepe sotakino qoewareake.” 9 Eŋe don iwa rakiqoeki, dokoine eŋe ka okorau, so eŋe yewaka qeliwokere wake, pakiso kezoŋŋo kawet kaki eŋe koso mikakoi.

10 Yesu eŋe wa ariki, dokoine eŋe deene qeliwokapore kalilipka okorau, yewaka ŋei etke takotetnelibekaŋo eŋane osoeno wakone okorakoik. 11 Pakieto edane rakoik, “Galili ŋei ŋine onoka wanedeŋine qeliwoka pore okoramami? Ŋine ukude Yesuiwa kau, Anutuŋo qeliwo mawamaike, eŋe zingesariake naso yewao, eŋe ukude kau qeliwowamaike,eŋe ea wane rokopka koso zinge sariake.”

12 Pakiso aposolo eŋe Oliwa Bonagaoŋine zingeket more, koso Yerusalem matko arikoi. Oliwabonaga eamo Yerusalem mat wane osino, kilomitaweku, sabat nasoomaine ari lotkekei eawane rokop.13 Eŋe ari Yerusalem matko lotkeu paki, mat kotowaket more urum kutno weti wa mere ge okanmaŋkoi, yewao wakoi. Eŋane eŋetene yem iwa yale,Petoro, Yohane, Yakop so Andrea, Pilip so Tomas,Bartolomu so Mataio, Yakop Alpaiu wane gipole,Simon Zelot so Yudas, Yakop wane gipole. 14 Ŋei

magu yewa edowet weku okanemore, meŋemeŋenurata tako rakot ma gekoi. Yale okanbi ŋerep natne,so Yesu nagaine Maria, so Yesu ŋolekoune, eŋeweneŋ qesiŋ onbi meŋe meŋen urata ma gekoi.

Yudas Wane Tungo Matias Ma Wakonkakoi15 Eso naso Yewao Petoroŋo kimakoune so ŋei

ŋerep zaleene 120 eŋane keueno wie okora moredon iwa yale edange, 16“Kimakopne, Asu KoboineŋoDawit wane wetne ma eweke more aŋaino donmotki Yudas wane don mane mokaka rake, papiaopamaike, don ea wane wele wakoniakane Yudasŋoŋaba iwenonemore sikanongi, Yesumakoi. 17Yudaseŋe alakan ŋenerop geke, eŋe ŋenane maguo ŋine,so miti urata iwa, eŋe weneŋ mayakane ra mange.”

18 Yudas eŋe siron qeki Yesu makoi, paki lewinewesi mangoi, sot wesi, yewaŋo kepe mane qoleke,eŋe yewao ari more, wouineŋo alakangi mapilageket qeki, woune quluŋgi kaine korop qake saketwareke. 19Pakiso, Yerusalemmatko ŋei ŋerep gekoieŋe korop don kisi yewa dere more kepe ea waneeŋetine enŋene dongoka “Akeldame” orakoi, don eawane kine yem, “Weŋem kepe.”

20 “Ea wane kibi yemo Sam wane Papiao Dawitŋoiwa yale qeke.‘Eŋane mat yewa maine yaup okorayake, ŋei

maneŋo yewao misuk geake.’Eso Sam maneo iwa yale ramaike,‘Ŋei maneŋo eŋane tungo urata yewa mayake.’

21 “Eso ea wane mo ŋene ŋei mane Waom Yesueŋe ŋenerop geki, ge okanŋem ŋabaŋonmaŋkoi, soŋene naso baŋem eŋerop ari sari okane gekone, ŋeimagu yewa ŋenze keuzo ŋine mane ma wakonkabirakaŋem. 22 So alakan mo Yohaneŋo ŋei ŋerepdoku tau one ge samaŋki, koso Yesuŋo doku yalewaka tau more urata kiekke. Paki ma ge sarimageki ukude kaiwe iwa okanmaike, so AnutuŋoYesu ŋenanoŋine kosomamore qeliwomawake, ŋeiyaline keuzo ŋine mane kaŋem paki, ma wakonkabirakaŋem, eŋe ŋene qesiŋŋongi urata ma more,Yesu seuke more wisikae wieke, ea wane sigi maepyewa weneŋ ŋenzarek ra qelaŋanikene.”

23 Petoro eŋe yale rakiso eŋe ŋei etke mawakonotkoi. Mane Yosep, eŋe Basabas ramami, soeŋetine mane Yustus. so ŋei mane yemo Matias.24 Ma wakon ore more eŋe yewaka meŋenka rakoi,“O Waom, ge ŋei ŋerep eŋane kotoenane kine detluk waremaine. Ŋei etke iwa erano ŋine mane mawesakka more ma wakonkamaine, ea sikanŋonnomkaŋem. 25Oŋo Yudas wane tungo aposolo urata iwatakotke ŋeneropmageyake. Yudas eŋe urata iwamoqelige eŋe eŋine numaine maneo arike.” 26 Eŋe yaleramore wezu qeu Matias wakonge. Pakiso eŋe mawakonka birakau aposolo 11 eŋano takotkeke.

2Asu Koboboine ketke

1 Penticost peada naso suaine mo bomileki, ŋeiŋerep Yesu malipka lukkoi, eŋine magukoune eŋekorop sari, mat maneo waket qeturage metkoi.2 Meregeu so yewaka qeliwo ŋine momo togogolepuangi, ukatne suaine wakon okanmaike, ea wanerokop weti ŋine aroke ketke. Ket more sari matmetkoi, kotine yewa korop watkeke. 3 Pakiso eŋe

Page 123: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 2:4 120 Aposolo 2:33kau gerep bolamine yale lawe tiŋ tuŋ matokki toeari ŋei ŋerep kuteno kuteno kito more lawe arike.4 Eso eŋe korop Asu Koboboineŋo kotoeno ket ŋeiŋerep yewa qe watongi paki ma ewek ongi aŋaeneewekki kieke don kine kine pa arimaike, ea AsuKoboboineŋo welaine welaine weteeno motki, eŋeyewaoka don ra edangoi.

5 Naso yewao Anutu meŋenkakei wane Yudaŋei miti dereret natne korop eŋe kepe baŋem eaŋine sari qeqe lewa lewaŋ okangei wane qeturageYerusalem matko gekoi. 6 Eso eŋe ukat suaine yewawakongi dere more ŋei ŋerep zok maneropŋo sarilewage more oŋaene qaeke. Pakimo detpi, aposolomagu edo kepe baŋem don kine kine pa arimaike,yewaoka ŋei weku weku eŋe enŋene donenoka raedan okanbi, eŋe detkoi. 7 Paki Yuda ŋei eŋezok manerop welelepke more, dereret urata marakoi, “Ŋei ŋerep iwa don ramami, eŋe korop Galiliŋineka! 8 Daleo wane, ŋene koropŋo det onŋem,eŋe koropŋo ŋenze dongoka koboboine welaine we-laine, ŋene ŋedom welaineŋo rarainane, rokop raŋedanbi, ŋene welaineŋo detmaine? 9 Ŋene iwamoPatiaŋine, Mediaŋine, so Elam ŋine, Mesopotami-aŋine, Yudaŋine, so Kapadosiaŋine, Pontusŋine, soAsiaŋine, 10 Prigian ŋine, so Pampilia ŋine, Eziptiŋine, so Libia nat parom Sairini osino ŋine, natneŋene Roman ŋeiŋo iwa kulit sari gemaine. 11 ŊeneYuda ŋei, mat welaine so lobo sari sarine, Yuda ŋeieŋane tanik manik ma gemaine. So natne ŋeneKerataŋine, so Arabiaŋine. Ŋene yalewaŋo gemore,donzane rokopko Anutu masiine kakapa meke eawane don kisiine ra qelaŋanbi detmaine!” 12Ŋei eŋeyale ramore oŋaene qaeki, dere qeka okane au rakoi,“Iwa onokaka masi?”

13 Ŋo natne eŋe aposolo don masirakinerop okanonemore edane rakoi, “Eŋe wainmusele loutne neupaki qelaŋ qe more don yaup qazaŋ ramami.”

Petoroŋo kine ra qelaŋane edange14 Pakiso Petoroŋo wie more, kimakoune aposolo

elewen(11), eŋerop okora togoleka boka ŋei ŋerepmagu yewa korop ra qelaŋane edane rake, “Yudaŋei kimakopne, so Yerusalem gemami, so ŋei lobo,ŋine korop ketŋine motpi na masi iwa wakonmaikeea wane kine ra qelaŋane ŋidanbe detpi. 15 Ŋinedere ramami, ŋei iwa eŋe doku ne more qelaŋ qe-mami, Yale midaka. Kepe yekuat 9 kilok sako rokopokanmaike. 16Ŋo masi iwa yemo propet Yoelŋo donmane mo qeke, ea wane wele wakonmaike.17 ‘Anutuŋo iwa yale ramaike, gemage kepe wane

naso dagoine qoe yakane okangi, na baŋAsune ŋei ŋerep korop qe watŋun warekale.Ŋinane gipolekopŋine so borasokopŋine,eŋe baŋ naŋane don propet yale rawakonikei, ŋo ŋei qaluwit kopŋine eŋe baŋdeene lotkeki kine kine kuneŋine kulu kuluyale kaikei, so ŋei sele eŋe baŋ kulu kaikei.18 So, naso yewao Na Asunane zonommotpeket more qelit ŋeikopne wikile urata maokanmami, ŋei so ŋerep, ma ewek ongi,eŋe baŋ propet yale don ra qelaŋanikei.19 Pakimo na masi kuneŋine so tanik maneqeli kebago mawe wakoniake, so qela kepeomasi natne oŋa qaqaine wakoniake. Yewaoweŋem, so gerep, so kopu umatne sayake.

20 Eso kepe deine eŋe panamaniake, someso eŋe weŋe weŋem qe more weŋemkaokaniake. Pakimo ŋado Waom wane nasomaep bomileake. Naso maepine eamoqelaŋane zok manerop kakapa suaine. 21Esonaso yewao ŋei ŋerep eŋe Waom waneeŋetine ora malipka newanka gemami,eŋe borikinane ŋetne ŋetnane kotino ŋinemapik oniake, so baŋ Waom oŋom ebuki,koso eŋine ŋei okane weku mane gekei.’Yewa yemo propet don Yoelŋo mo rawakonge

Petoroŋo Yesu Wane Kine Ra Tileke Edange22 “Israel ŋei, na don iwa ŋidanbe ŋine ket more

detpi, Yesu Nazaret matko ŋine eŋe Anutuŋo nabokokankamore, qesiŋkaki keuŋino gemore, zonominekakapa yewaŋo masi so tanik manik kine kine dekune ŋine maki paki, Anutu wanoŋine ketke, eawane kineine ma qelaŋangi ŋine korop kawarekoi.23 Eŋe Anutuŋo mokaka detki paki, don mo ratogoleka mange, ea wane rokopko ŋinane met bi-rakaki paki, numa mangi, ŋine mau paki, masi kinekine korop okanka more, borikine mama eŋano bi-rakau edo ma more kibeŋ qabego qeu seukke. 24ŊoAnutu ŋo yemo Yesu seu seuoŋine ma wirikkakiwisikae wieke paki, seu seu wane wikile qotkokoineeaŋine mainka more makokkake, onoka wane seuseuŋo eŋe maine mi ma qorokkake. 25 Ea waneDawitŋo iwa yale Yesu wane ra qelaŋan don rake,‘Na Waom kakole, eŋe naŋane kaitno naso baŋem

ososop okora okanmaike Eŋe naŋane wonnookora okanmaike, eawane kine kinemaneŋona maine mi mapap nangi qise more, kaetokangale. 26 Ea wane na qomne menaŋ-maike, so na belakamneŋo bakom kitomaile.Na kepe ŋei, ŋo solaneŋo yale waka kinekine maine ea wane tomaka more pa wieokaniake. 27 Ge asu oŋa oŋane mi qikkaqeliŋkanom ŋei seu seune eŋane kepeopayake, me ge Ŋeiŋone Koboboine Weku-mane eŋe mi qeliŋ kanom gotosiake. 28 Gewisika gege wane numa yewa na mo sikannangone, wane ge baŋ narop genom nageŋane kaitŋono oi bakom zok maneropokanikale.’ Dawitŋo yale rake.

29 Kimakopne, na ŋaboze Dawit, ŋenze ware waresuaine, eŋane kine ra wakone ŋidanbe. Eŋe moseukki dukkakoi, deŋesereine ŋenze keuzo meresa gemageki ukude naso iwa ukude okanmaike.30 Eŋe propet geke so eŋe Anutuŋo don mane iwayale ratogole olatke yewa detke, ‘Dawit, na geŋaneŋabokopŋone eŋano ŋine mane baŋ ma birakaweoŋo geŋane tungo ŋeiWaommetmet yewamamoremesiake.’ 31 Dawit eŋe Anutuŋo kine kine daleomayake, yewa mo kake, pakiso eŋe Kristo wisikaewie wieinane don iwa yale rake,‘Anutu eŋe pareŋine mi qeliŋkaki, ŋei seu seune

natne yale kepo pa more gotosiake.’32 Pakimo Yesu eŋe Anutuŋo ma wirik kaki, wisikaewieki, ŋene korop weneŋ deze weleŋo kaulukkakone. Eso ŋene yewa wane kisi ine ramaine.33 Eŋe mo zinge wa more, Anutu wane woninometmaike. Eŋe Magakŋo Asu Koboboine mo biŋekqeke, yewa sunka mangi, Magak wane meto ŋine

Page 124: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 2:34 121 Aposolo 3:15Asu Koboboine mamore, qe wat ŋongi, ŋine mo iwakineine kamami, so detmami. 34Onoka wane, Dawiteŋe oŋom qeliwo mi wake, eŋe iwa yaleka yemorake,‘Waomŋo naŋane Waom olale rake, “Ge iwa naŋane

wazano wonno metnom, 35 Met magenomna ŋabakopŋone baŋ ebu ket biraonbe,geŋane kietabe ŋonane bano gesoke togoletogoleŋone okane waket mesikei.” ’

36 “Ea wane Israel ŋei, ŋene korop iwa yale detlukwarekene, ŋine Yesu ma more kibeŋ qabego qeuseukke, pakimo Anutuŋo maki paki Waom so Kristobirakaki gemaike.” Petoroŋo yalewa ra edange.

Ŋei Ŋerep Koropŋo Wetene Mainge More Miti DokuTaukoi

37 Ŋei ŋerep eŋe don yewa detpi korop qomenekitopokke. Pakiso Petoro so aposolo natne ra qesonokane edane rakoi, “Kimakop, ŋene daleo okanŋemmenageake?”

38 Rauso, Petoroŋo edane rake, “Ŋine ŋei ŋerepbonep bonep wetŋine maingeu paki, Yesu Kristowane biŋek okane more, eŋane eŋetko miti dokutauwi mo, Anutuŋo sotŋine yewa qelige ŋibonemore, mataliki siukwareake. Pakimo, Anutu wanoŋine bakom, Asu Koboboine ŋiboniakane biŋekqeke, ea ŋibongi maikei. 39 Anutu eŋe mokaka AsuKoboboine, yewa ŋiboniakane mo rake, ŋo ŋineŋinŋine so ŋosa ŋabokopŋine, so ŋei ŋerep natnesuaine korop ŋine abaran eri eri zok ge sarimami,ŋine korop Waomze Anutuŋo ŋidora newan ŋungieŋino sariu Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek yemomo qe ŋibonge.”

40 Petoro eŋe yale ra more don natne loutneedane qebin mabin okanonge, paki girem donedane rake, “Ŋine ŋei ŋerep matali qetalieneropeŋane maguo ŋine kakakone zinge sariu ŋibuyake.”41 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe Petoro wane miti don deredetluke malipkau paki, kaiwe naso yewaoka ŋeiŋerep 3 tausen miti doku tauonbi, Yesu wane magueŋano takotkekoi. 42 Eŋe sorin borin okane aposoloeŋane don detkoi, paki kito qesiŋ okane weteneŋomalip nagu more ruo ŋara nene weku okane gekoi.So wetene qeturage more meŋe meŋen urata magekoi.

Doku Tau Tau Magu Musele Eŋane Masiene Maine43 Pakimo, Anutuŋo aposolo qesuŋongi, eŋe masi

kine kine loutne mau ka more oŋaene qaeki, ewekito kito okane gekoi. 44 Pakiso, ŋei ŋerep lout-neŋo Yesu malipkakoi, paki doku tau tau magumali malip korop gekoi, eŋe weteneŋo malip nagumore aboŋ kine kineene korop owoeno pa ebongimagekoi. 45Eŋe kepeene so yeye kine kineene natneŋei natne sunka ebonbi, eaŋo wesi kiare ebongi,kine kine wane zuage gemaŋkoi, rokop eŋe wesiyewa damo qe ebonmaŋkoi, paki yewaŋo ŋara dokuqole ne okanmaŋkoi. 46 Eŋe wet weku okane morekaiwe baŋem Bakom Urumgo lewage gekoi, so ruoŋara yemo enŋene mateno maneo maneo lewagemere ne gekoi, paki solaoken ŋara ea yemo weteneketkele paki, batneka mapoke bororom rokopko negekoi. 47 Paki naso baŋem eŋe Anutu eŋetine oramawakakoi, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe eŋane tanikmanikene kau simileonge, eso Waom eŋe kaiwe

baŋem ŋei ŋerep mali malipenerop ebu takotonmageki, zaleene kirowone manerop weti weti wake.

3Petoroŋo Ŋei Mane Kine Borikine Maki Menaŋge

1 Kaiwe mane Petoro so Yohane ere kepe zinge(3kilok) rarapko, meŋe meŋen naso okangi, BakomUrumgo wakoik. 2 Pakimo ŋei mane kine boriworine nagaine kotino ŋine mo yaline wakonge,eŋe naso baŋemma ari birakau, Bakom Urum wanemadetine mane eŋetne “Madet Tasigaine,” yewamet mageke. Metki, ŋei ŋerep eŋe Bakom Urumgowawa ketket okanbi, eŋe wesi aboŋmanikei wane rameŋen okan one met maŋke. 3 Ŋei yewa eŋe otki,Petoro so Yohane ere Bakom Urumgo wakesikeikwane okanbik, eŋe kine kine natne manikeik waneqeson otke. 4 Eso Petoro ŋo Yohane ere deetneŋoqoŋ qoŋ rora papapka okorakoik, pakimo, Petoroŋoolale rake, “Ge deŋone ŋere ŋotnom!” 5 Rakiso, ŋeieŋe kine kine mane ninikeik ra more erano deinepotke. 6Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Na wesi aboŋmi pa ninmaike, ŋo na kine kine weku ma gemaile,iwa ginikale, yemo Jesu Kristo, Nazaret ŋine, naeŋane eŋetko golatmaile, Ge wie gesoke arinom.”7Yale ra olale more, metine wongoka ma qesiŋ kakiwieke, pakiso eaka ŋei yewa wane kie metine qelue-tine ea koropka koliki menagemore, togoleki mainewie okorake. 8 Eso eŋe sontake wa more, ket kineŋogesoke okora more lolike arike, pakiso, eŋe ereropBakom Urum koto weneŋ ari waket more, Anutubakomine kito eŋetine ora mawakake, so batne basiwasine okane more gesoke det okangi menaŋgiwet pese detke. 9 Ŋei ŋerep korop eŋe kau Anutuwane eŋetine oramawaka bakomine kitomore, eakanuma arike. 10 Pakimo, eŋe mo detkakoi, “Ŋei iwaoŋoka Bakom Urum wane ‘Madet Tasigaino’ merenaso baŋem wesi aboŋ wane ra meŋen okane metmageke, oŋo mo iwa menaŋmaike.” Yale ra moreoŋaene qaeki, welelepkekoi.

Petoroŋo Bakom Urumgo Miti Don Edange11 Eso ŋei yewa eŋe Petoro so Yohane erano

makatake more malilip otki, ŋei ŋerep eŋe oneoŋaene qaeki, korop eŋano ari Bakom Urum kotinemane eŋetne, “Solomon Wane Touŋ,” ora okan-mami, yewa biririke lewaŋgoi. 12 Yale okanbi,Petoro eŋe one more ŋei ŋerep yewa edane rake,“Israel ŋei ŋine onoka wane iwa ka more oŋaŋine qaemaike, pakimo, ŋine ramami, ŋere ŋetzezonomgo mate, ŋei iwa menaŋmaike, ŋine yaleramami me? Midakaka! 13 Abraham wane Anutu,Isak wane so Yakop wane Anutu, eŋe ŋenane sakonqerakopze eŋane Anutu, oŋo Qelit ŋeiine Yesuwane kibi so zonom qelaŋan ŋei iwa wane kutnoma wakongi, ŋine kamami. Ŋine yemo ŋei yewaqaesikkau paki, ma more ŋaba eŋane meteeno bi-rakakoi. Pakimo, Pilat eŋe loloŋka more birakakiariakane raki, ŋine eŋane kaitko qik kakoi. 14 ŊineAnutu wane ŋei Koboboine so Maine Weku, maneyewamogare iwenŋonge paki, ŋine eŋe qaisik kakoiso ŋadekkakoi paki, eŋane tungo ŋine Pilat bokaolatpi, eŋe ŋei mane yewa, eŋe ŋei mane moqeki seukki mulap urumgo birakaki metke, yewaseseka more siwotka ŋibonge. 15 Pakimo, ŋine Ŋei

Page 125: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 3:16 122 Aposolo 4:17Maine, gege togon numao iwenŋonge, eŋe gegetogon wane Ŋetne, yewa qeu seukke. Ŋo Anutuŋoyemo seu seuo ŋine ma wirik kaki wisikae wieke.Pakimo, ŋere ŋetom deseŋo kakote, ea wane eŋanedon kisi iwa ra qelaŋanmaite. 16 Ŋere yemo YesuKristo malipka lukkamore, detluk kamaite, ea waneŋei iwa yemo Yesu wane zonom so eŋane eŋetŋoŋei matko met met wawetine qoqoine, iwa zonommangi togolemaike. Ŋere Yesu Kristomalipkamore,eŋe detluk kamaite, ea wane ŋei iwa eŋe Yesueŋetine detlukkaki, eŋane eŋetinane ra more, malimalipineŋo ŋei ŋerep korop ŋinane deŋino qesiŋkamore maki menaŋmaike.

17 “Welekatne kimakop, na mo detmaile, ŋine soŋetne kopŋine ŋine wet qelaŋŋinane mi detlukemore, masi yewa Yesu wano okangoi. 18 Ŋo siluŋŋine yale okanbi mo, mokaka Anutu eŋe propetkoune eŋane weteno don motki, dere ra qelaŋan-goi, ea wane rokopko maki, wele wakonge. PakiKristo eŋe baŋ wikile dere more seukke, wane ŋinedon so numa yewa mo Anutu oŋom rake, rokopokanwarekoi. 19 Ea wane ŋine wetŋine maingeupaki dereret ŋine qotkoine, eamatalikei, so wetŋinemaingeu, Anutuŋo baŋ koso borikine ŋine ea ko-rop sauk wareake. 20 Pakimo, yale okanbi, kosoWaom wano zonom musele ŋine yewa maine mawakoneŋiboniake, soYesu eŋeKristo ŋine, Anutuŋomokaka ma wakonka biraka ŋibonge, eŋe talekakiŋinano sariki, maine gege wane naso bomile ŋibo-niake. 21 Iwa yemo Yesu eŋe qeliwo toma gema geki,Anutuŋo yeye kine kine musele korop ma wakonwareakane nasoine bomileake, mokaka Anutuŋoqelit ŋeikoune koboine, propet eŋane aŋaeno donmotki ra qe okangoi, ea wane kop. 22 Moseŋomo iwa yale rake, ‘Waom, ŋinane Anutuŋo na bi-ranange, ea wane rokop ŋinŋine keu ŋino ŋinepropet mane na yale ma birakaki, Anutu waneqelit ŋei okane mere more, don kine kine ra ŋi-dan okaniake. Yewa ŋine korop dere teweke okanwarekei. 23Ŋeimane eŋepropet yewaŋodon rayake,ea dere aŋaine mi tewekeake, yemo Anutu waneŋei ŋerep magu Israel eŋane keuo ŋine mapokkamore, eŋineka bira kayake, paki qeki seukeake.’24 So propet natne, Samuel so eŋane ŋadino propetnatne wakone ge sarikoi, eŋe koropŋo Anutu wanedon rakoi, so ukude naso iwao pamaike, ea wanedone yaleka mo raso qe okan warekoi, ukude iwamo wakone pamaike. 25 So ŋine propet gekoi,eŋane gipon boraso me ŋosa ŋabokopene, so Anu-tuŋo sakon qerakopŋine eŋerop tako rakot so rarokop don ra mot okange, ea wane welakouneŋine. AnutuŋoAbrahamgorop tako rakot okane iwayale olatke, ‘Na geŋane ŋosa ŋabokopŋone mosoponbe, mosop mayakatne yewaŋo kepe baŋem ŋeiŋerep korop rokop onwareake.’ 26 Eso ea wanemo Anutu eŋe qelit ŋeiine ma wie birakaki, mikepŋinano sari wakonge, ŋibuki ŋine korop wekuweku gege mageŋine borikine yewa ŋadek kawareumauluk ŋune more, mosop ŋuniakane birakaki sariwakonge.”

4Petoro So Yohane Epu Lukotkoi

1 Petoro so Yohane ere ŋei ŋerep don yeka edaneokorauk, pris so Bakom Urum wane tebe ŋei warewareene so Sadusi ŋei eŋe erano sarikoi. 2 Eŋe sotosi osi okangoi, yemo onoka wane mida, Petoro soYohane ere ŋei ŋerep miti edane more Yesu eŋe seuseuo ŋine wisikae wieke, ea wane kine, so ŋei seuseune eŋe baŋ ge mage korop wisikae wie warekei,ea wane kine korop ra qelaŋane edan warekoik, eawane eŋe erane detpi borike. 3 Pakiso eŋe epulukore more, dongo biraotkoi, ŋo kepe mo qoekanemulap urumgo bira otpi pauk, kepe qaeke. 4 ŊoPetoroŋo miti don edangi detkoi, eŋano ŋine ŋeiŋerep loutneŋo don yewa detluke malipka warekoi,ŋei ŋerep yewa eŋane zaleene 5 tausen.

Petoro SoYohaneKaunsol EŋaneKaitenoDonRakoik5 Kepe qaeki, Yuda ŋei wawaine, ŋei ŋetne, so

don ra rokop wane kine dereret ŋei, eŋe Yerusalemlewaŋgoi. 6 Pris suaine eŋetene Anas so Kaiapas,Yohane so Alekzander, so natne Pris Suaine eŋanemagu, eŋe weneŋ korop lewaŋgoi. 7 Paki rau,aposolo etke ere epu ari kaiteno biraotpi okorauk, soqeson ore rakoi, “Ŋire ma zonomgo kine kine yewaokanmamik? So ma eŋetko masi yewa mamamik?”

8 Pakiso, Petoro eŋe Asu Koboboineŋo kotinowatkeki edane rake, “Yuda ŋei wawaine, so ŋeiŋetnekopze korop rawe detpi, 9Ŋere ŋei mane kineboriworine iwa qesiŋka more mate menagike, eawane ŋine iwa ŋere qeson ŋotmami, ŋei yewa eŋedaleo okane menage numa gegeine wakonike, ŋineea wane kine desikei wane zok pidiŋ ŋotmami. 10 Eawane yemo rawe ŋine so Israel magu korop det-wareu, ŋei iwa ŋinane kait ŋino okoramaike, yemoYesu Kristo Nazaret matko ŋine, eŋe ŋido kibeŋqabego qeu seukke, pakimo, Anutuŋomawirik kaki,wisikae wieke, eŋane eŋetinane zonomŋo makimenagike. 11Yesu eŋe weku, mokaka Dawitŋo Yesuwane ra more Anutu wane papiao iwa yale qeke,‘Mat mama ŋei ŋine Yesu eŋe bosiŋ qotkoine ra

qikkau, eaŋo qeinge more bosiŋ togogoleokange okoramaike.’

12 Qesi qesiŋ yemo eŋano weku paki kamaine, kepebaŋem ea ŋine Anutuŋo eŋet kuneŋinemanemimawakone sikanŋonmaike, oŋo kosoŋebuyakane. Mitidon yemo ŋeiwo mi pamaike, me ŋei mane waneeŋetko lipaŋka more mena menaŋ eamo kepeo mipamaike.”

Ŋei Don Teweke MoreWaom Don Qeli Qeliŋ YemoMiPamaike

13 Kaunsol eŋe otpi, Petoro so Yohane ere ŋeiyauwine, ere kibi urumgo mi gekoik ŋo kaet etnemidaine don togoleka ra qelaŋane edanbik, eŋe deremore ze qokonge, so ere Yesurop mo weneŋ gekoi,yewa eŋe mo detluk otkoi. 14 So ŋei solaine maukmenaŋge, numa gegeine wakonge, eŋe mo yewaererop okoraki kakoi, ŋo siluŋ eawane don turuŋinemainge etanikei wane numa zuaŋgoi. 15 Zuagemore, Petoro so Yohane ra otpi, ere Kaunsol urumqelige qeinat ketpik so eŋe enŋeneka don uratasuaine zok auye more rakoi, 16 “Ŋene ŋei etke iwadaleo okan osikene? Ere masi kine mane memik,ea wane don kisiineŋo mo Yerusalem ariki, ŋeiŋerep koropŋo detwaremami, ea ŋene maine mimotkekene. 17Ŋogemagedonyewaŋo suaŋei ŋerep

Page 126: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 4:18 123 Aposolo 5:11eŋano yau yaup ariakane, ŋene togoleka ra togoleotŋem ere koso ŋei ŋerep natne Yesu wane eŋetmane mi ra qelaŋane edane arikeik.”

18 Eŋe yale rau paki, koso etorau, ere urum kotowauk, eŋe Yesu wane don kisi mane mi ra qelaŋaneedanikeik wane, so eŋet yewa ŋei ŋerep natne kosomi kito edanikeik wane ra togole otkoi. 19Ŋo Petoroso Yohane eto yemo mainge edane rakoik, “Ŋineŋidom ra detpi, ŋere ŋinane don tewekete paki,Waomwane don qeligeteWaomŋo detkimenageakeme? 20 Iwa yale wane, ŋere kine kine mayakatne mowakongi, deseŋo kakote, so ketseŋo det warekote,yewa ma waluke ma gege eamo mi okanikete.”21 Paki, Kaunsol eŋe don togoleka etane more biraotpi arikoik, iwa yale wane, ŋei ŋerep eŋe masiwakonge, Waom bakomine kitokoi, ea wane etkukeiwane numaine zuage more qeliŋgoi 22 Ŋei kineborikine Petoro ŋo Yohane eto mauk menaŋge, eŋekomaine mo 40 yuange.

Ŋei Ŋerep Mali Malip Korop Eŋe Togolekei WaneWaomMeŋenkakoi

23 Petoro ŋo Yohane ere zinge kimakopetneeŋano ari more pris suaine so ŋei ŋetne edo donbaetangoi, yewa wane don kisi korop edan warekoik.24 Pakiso, eŋe detwareu qoeki, wetene qeturagemore, iwa yale rau paki, Waom meŋenkakoi, “OWaom, ge qeli so kepe so kiwet so yeye kine kine eawane kotino pamaike, korop ma wakon warekone!25 Goŋo Asu Koboboine tale kanom oŋo ŋabozeDawit, geŋane qelit ŋei, eŋane wetino don motki,iwa yale rake,‘Qelaŋ ŋei eŋe onoka wane koto gerep zok okane

gekoi, ŋei ŋerep eŋe onoka wane wet yauyaup motkoi? 26 Kepe baŋem ŋei waomeŋe mo aboŋene makoi, ware ware eŋemo wekuoka qeturaŋgoi, Waom so Mesiaineŋaba osikei wane.’

27 Welekatne, Herot so Potius Pilat ere mo matsuaine yewao qelaŋ ŋei so Israel ŋei ŋerep eŋeropqeturage more, Yesu geŋane qelit ŋei koboboine, geMesia bira kakone, eŋe ŋaba kakei wane lewaŋgoi.28 Eŋe qeturage lewaŋgoi, yemo ge mokaka geŋonezonomŋonane so wetŋonane don togonŋone ra to-gole motkone, wele ŋado wakoniakane, yewa koropma wakon wareke. 29 O Waom, iwa yemo ge eŋaneqom sua don gereunerop ramami, yewa derema pa-pap kaikene, paki, qelitmedewekopŋone ŋene qesiŋŋonnom togole more, don kisiŋone kaet midaine raqelaŋanikene. 30 Okanŋem, ge meteŋone ma wiemore, zoma ŋei ŋerep ebunom menaŋgei, so masikine kine togole korop qelit ŋeiŋone koboboine,Yesu wane eŋetko ma warekene.”

31Yale ra meŋenkau qoeki, matpa lewage metkoi,yewa qiseke, pakiso, Asu Koboboineŋo ket morekorop qe watone rokop ongi, Waom wane don kisiyewa kaet midaine togole more ra qelaŋane arikoi.

Doku Tau Tau Magu Eŋe Wet Weku Okane Gekoi.32 Doku tau tau magu mali malip korop eŋe

wetene so dereretene wekuku motpi paki gekoi,maneŋo kine kineine mane ea wane iwa naebonepne yale mi ramaŋke, midakaka, eŋe yeye kinekineene bonep bonep yewa korop qeturaŋene paebongi, ma poke amanagu okane gekoi. 33 Pakimo,

aposolo eŋe Waom Yesu seu seuo ŋine wisikaewieke, ea wane don kisiine zonom gorop ra qe-laŋane ariu, enŋene don so dereretene ea maneropsua ariki paki, Waomŋo doku tau tau magu yewaeŋane zok manerop siminkaki, qesiŋone moremauluk one mosoponge. 34 Eŋane keueno ŋineŋei maneŋo aboŋ kine kineine midaine ma zuaŋmane mi okane geke. Ŋei natne kepe saienerop mematenerop, eŋe ŋei natne sunonbi, edo ea wanelewine wesi ebon okangoi. 35Pakimo, eŋe wesi yewamainge ma sari aposolo ebon okangoi, eso aposoloedo wesi yewa mage more ŋei ŋerep yeye kine kinemane wane zuaŋgoi, yewa ma poke qesiŋone gekoi.36 Eso ŋei mane geke, eŋetine Yosep, aposolo eŋeBarnabas oramaŋkoi, ŋenze dongo, “ŋei wetze matogole,” eŋe Lewi, Yuda wane magu maneo ŋine,Saiprus Siao wakonge, 37 eŋe kepeine sisine nat ŋeimane mangi, oŋo lewine wesi mangiso, wesi yewakoropka mainge ma sari aposolo ebonge.

5Ananias So Sapira Erane Don Kisi

1 Ŋei mane geke, eŋetne Ananias, ŋanomineeŋetne Sapira. Ananias eŋe kepeine natne ŋeimane mangimo, oŋo lewine wesi mange. 2 Pakimo,eŋe wesi natne eŋine ma walukki metke, yewaŋanomine eŋe mo weneŋ detke, Ananias eŋe wesinatneka ma ari isi one more rake, “Na wesi moiwa korop ma sarimaile,” yale ra more aposoloebonge. 3 Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Ananiasge onoka wane Satanŋo detkanom, wetŋone waketmore ma siukki, Asu Koboboine isika more kepeŋo-nane lewine natne geŋone motkenom metmaike?4 Ge alakan kepe yewa ebonine, yemo geŋone sim-ileŋonane, ŋo wesi mene, ea eŋe geŋane biŋek, pakionoka maikenane wetke simileŋone yewa mogaremainemanom rap, ŋo onoka wane dereret qotkoineyewa mene? Ge misuk raikene, na ŋeika isionmaile,midakaka, ge yewa mo Waom eŋine isikene!” 5Yaleraki, Ananias eŋe don dere, eaka ket rasu moreseukke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋe Ananias wanomasi wakonge, ea detwarekoi paki, oŋaene qaekizok kaet onge. 6 Pakimo, ŋei medep edo wie sarimore, pareŋine yewa lap lapŋo kawetka wokomgeso tewekka ma ari dukkakoi.

7 Naso nigatne aua karewe(3) wane rokop qoeki,ŋadino Ananias ŋanomine eŋe sari saketke, eŋetanik manik pa daleo ŋaone wakonge, yewa midetke. 8 Pakimo, Petoroŋo iwa yale qesonka rake,“Ge nolatnom, kepe ea wane lewine ge so ŋaoŋoneŋire memik, mo korop rokouno iwa me, mida?”

Ŋerepŋo rake, “O, mo korop rokouno yewa.”9Eso Petoroŋo olale iwa yale rake, “Ge so ŋaoŋone

ŋire onoka wane Waom wane Asu liwek kaikeikwanewet qeturage donma togolimik? Detmaineŋeimedep ea ŋaoŋone ma ari dukemi, eŋe momadetkosari saket okoramami, wane mo ge koso yaleka geuari koso eŋe weneŋ yewaka duk ganikei!” 10 Rakiso,eaka ŋerep eŋe Petoro wane kino ket rasu moreseukke, pakiso ŋei medep eŋe mat koto wa kau, eŋemo seukepake, eso eŋema teweke arimoreŋaonanewazaino dukkakoi. 11 Eso doku tau tau magu soŋei ŋerep natne korop eŋe don kisietne yewa koropdere, kaet suaine zok manerop okangoi.

Page 127: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 5:12 124 Aposolo 5:39Aposolo Eŋe Masi Kine Kine Makoi

12 Aposolo eŋe masi togole kine mane kine maneŋei ŋerep eŋane keueno makoi, pakiso doku tautau magu mali malip korop wet qeturage more,Solomon wane Touŋ, Bakom Urum wane kotino,yewao lewage gekoi. 13 Lewage geu, ŋei ŋerepnatne eŋane tego mi takotke gekoi, eŋe ewe kito ki-toinerop okane mawa one gekoi, ŋo ŋei ŋerep yewaeŋe kaet okangoi, yalinane eŋe eŋerop lewa lewaŋwane mi sariu weneŋ lewaŋ maŋkoi. 14 Pakiso, ŋeiŋerep zokmanerop eŋeWaomdetlukkamalip kakoi,eŋe sari eŋane maguo takotkekoi. 15 Aposolo eŋemasi kine kine ŋei ŋerep keuenomakoi, ea wane ŋeiŋerep eŋe zoma ŋeikopeene tewekone sari numaoyaup tewino uam kine kineene lameke maulukebiraonbi pa arikoi, so eŋe wetke rakoi, Petoroŋoeŋane osoenoka sa ariki, so oŋa lulupineŋo qoeket eŋane kuteno wa rokop ongi, so menaŋgeieŋe yale rau paki okangoi. 16 So Yerusalem matloli lolik yewao ŋei ŋerep gekoi, eŋe korop yalekasari aposolo eŋano watkekoi, eŋe zoma ŋei so asuborikineŋo kotoeno ket matali ongi gekoi, yewa ebusariu, korop solaene koso menaŋ onwareke.

Aŋeloŋo Aposolo Mulap Urumgo Ŋine Makokonge17 Ŋo Pris Wawaine so eŋane magukoune Sadusi

korop, eŋe onbi, aposolo edo kine kine ea koropmau, eŋe manerop dere worikongoi, paki mulapkobira onikei wane rakoi. 18 So eŋe wie more, aposolomalip one ebu ari mulap urum suaino, ŋei borikineeŋerop biraongoi. 19 Ŋo ruo yewao yemo Waomwane aŋelo maneŋo mulap urum wane madetinelalage more, inat ŋadino ebu saket biraone more,edane rake, 20“Ŋine ari BakomUrumkotowaokoraupaki, ŋei ŋerep korop gege musele iwa wane dontanik manikine ebu kito edanbi.” 21 Aposolo eŋedon yewa dere more kepe qaeki ruoropka BakomUrumgo wa more ŋei ŋerep sigi maep don ra qe-laŋane edangoi.

Pris Wawaine eŋine so kimakoune, eŋe sari Is-rael suaine so Kaunsol korop edorau sariu qeturagelewaŋgoi, paki don edane qebinonbi, mulap urumgoari edanbi aposolo ebu eŋano sarikei wane arikoi.22 Ŋo tebe ŋei eŋe mulap urumgo ari lotke more,onbi aposolo eŋe mi metkoi, eŋe zuaŋonbi boriki,eŋe koso zinge sari more Kaunsol edane rakoi,23 “Ŋene ari mulap urumgo lotke more kaŋem,madet mo togoleka ki okora warike, so diam ŋei eŋekorop madetko diam okora warimi, ŋo ŋene madetlalagine naso yewaoŋeimane urumkotinomimetpionine!” 24 Bakom Urum wane diam gege tebe ŋeisuaine, so pris ŋetne suaine, eŋe don yewa deremore, dereret urata loutne mau paki rakoi, “Iwadaleo wakonmaike? Ŋei ea eŋe daleo siukmami?”25 Pakimo, ŋei mane oŋo wa more edane rake,“Detmami! Ŋine ŋei ea mulap urumgo bira onimi,eŋe mo Bakom Urum kotino okora ŋei ŋerep sigimaepdon ra qelaŋane edanmami!” 26Yale edanbiso,Bakom Urum wane diam gege, tebe ŋei suaine soŋeikoune eŋe ari koso aposolo ebu sarikoi, eŋe engukito mi okangoi, onoka wane eŋe ŋei ŋerep edowesiŋo engukei wane kaetonge.

Aposolo Eŋe Kaunsol Eŋane Lewa Lewago Don KaetMidaine Rakoi

27 Tebe ŋei eŋe aposolo ebu ari biraonbi Kaun-sol eŋane kaiteno okorakoi, pakiso, Pris Wawainemaneŋo edane rake, 28 “Ŋine ŋei yewa wane eŋe-tine ŋei ŋerep eŋano mi ra qelaŋane kito edanikeiwane, ŋene mo togogoleka rawetŋune more, mira togole ŋungone me? Ŋo ŋine yemo siluŋ donyewa Yerusalemmatko ra suae motpi, sua arimaike,pakimo, ŋenane solazo qe more, ŋei yewa ŋedoqeŋem seukkane weŋeminane turuŋ so sot yewabaŋ ŋenane kutzo payake, yale ra ŋei ŋerep edan-mami.”

29 Rakimo, Petoro so aposolo natne eŋe iwayale mainge olatkoi, “Lewine, Anutu wane dontewekkene! Ŋei donyewaŋoŋadokitomaike! 30ŊineYesu kibeŋ qabego rasukoi so qeu seukki, ŋenzeŋabokopze eŋane Anutuŋo ma wirikkaki wisikaewieke. 31 Wieki, Anutuŋo mawa more, eŋine me-tine wonino Ŋetne so Mapi Mapik Ŋeize birakake,oŋo Israel ŋene qesiŋ ŋongi, wetze maingeŋemborikineze ŋebu mayake. 32 Ŋene kaŋem, Waomŋourata ea mamaike, paki ŋene sigi maep don ea raqelaŋanmaine, soAsuKoboboine eŋe yalewaka kinekine korop ea wane ra qelaŋanmaike, so Anutu eŋemo eŋane don tewek okanmami, eŋe Asu Koboboinesunka ebon okanmaike.”

Gamelielŋo Kaunsol Wetene Kito Peseke33 Kaunsol magu eŋe Petoroŋo don yale edangi

detpi, qomene kito poke ebu ket biraongi, dereworik suaine okane more, aposolo ebu engukeiwane okangoi. 34 Ŋo Kaunsol eŋane keuo ŋine ŋeimane eŋetine Gameliel, eŋe Parisi, ra rokop donwane kito ebo ebon, eŋe ŋei ŋerep koropŋo ewinokitou geke, oŋo Kaunsol eŋane keuo wie okoramorera ongi, aposolo ebuwi nigatne qeinat waketkoi.35 Eŋe qeinat ŋadino ketpiso, Gamelielŋo Kaunsolnatne edane rake, “Israel ŋei, ŋine ŋei iwa kinekine daleo okan ongei, wane rau paki, ŋine siluŋmikep detluke more kauluke okan onikei. 36 Ŋinemo detmami, naso natne mo arike, ea wane banoqei, Teudas mane eŋe wakone more rake, na ŋeiwaom eŋane suaineene, yale raki, ŋei 400 eŋe eŋanotakotke ŋadino mogare arikoi, ŋo gavaman eŋeqeu seukki, ŋeikoune eŋane don detpi wele okangiaŋaine teweke gekoi, eŋe korop din bun wiri ketyeo yeo ari wareu, urataene wele midaine okange.37 So ea wane ŋadino ŋei mane Yudas, Galili ŋine,oŋo kepe ware wareŋo ŋei ŋerep natne ebu waraŋongi, eŋane don teweke ŋadino mogare arikoi, pakikepe ware ware esopkaikei wane kawali ma wakoneqekoi. Ŋo eŋe yaleka qeu seukki, so ŋeikoune aŋaineteweke ŋadino mogare gekoi, eŋe kakakone ketyeo yeo ari warekoi. 38 Eso na kine yalewa, wanena ukude don iwa ŋidanmaile, ŋine ŋei yewa sulukine kine mane misuk okanongei, midakaka, ŋineqeliŋonbi enŋeneka geu, onoka wane dereret sourata yewa ŋei enŋene dereretko ŋine sarimaikeo,yemo baŋ bori more siukeake. 39 Ŋo Anutu oŋomea wane kine okangi paki wareki, eŋano ŋine sari-maikeo, yemo ŋine maine mi kitat onikei, pakimoŋine kawali qekeimo, ŋine Anutu ŋaba kamami, yaleokaniake!”

Aposolo Eŋe Yesu Wane Eŋet Wane Gamu Makoi, EaWane Bakom Kitokoi

Page 128: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 5:40 125 Aposolo 7:740 Kaunsol eŋe Gamalielŋo yale ra edangi detpi

menaŋgi, so eŋane don dere, aposolo edorau sariu,ŋei edo kumunamŋo dime ongoi. Pakiso, Yesu waneeŋetine ora don kisiine ŋei ŋerep koso maneropmi ra edanikei wane togoleka rawet one more bi-raonbi arikoi. 41 Aposolo eŋe Kaunsol qeliŋ onemore qeinat mat ŋadino ketkoi, paki, eŋe Anutuŋodetongi, Yesu wane eŋet wane ra more wikile wanegamu marat kakoi, ea wane wetene peseki, bakomkitokoi. 42 So kaiwe baŋem Bakom Urumgo meenŋene mateno eŋe ŋei ŋerep sigi maep don kitoeda edan urata ea mane mi qeliŋkoi, midakaka, eŋeYesu Mesia wane sigi maep don, yewaŋo tako rakotiwa yale ra qelaŋane edane gekoi. Anutu eŋe rarokop donine mo rake, yewa teweke more, Yesuŋobirakaki, ŋei okangi paki, ŋei ŋerewekoune kosoborikino ŋine mainone sa biraonge.

6Aposolo Qesiŋongei Wane Ŋei Sewen(7) Ma

Wakonongoi1 Naso yewao Yesu wane dokoine doku tau tau

magu zok loutne wakone sua leule okane arikoi,Yuda doku tau tau magu natne eŋe Grik don ragekoi, eso Yuda natne eŋe Hebru doku tau taumagu enŋene don ra gekoi, ea wane Grik donra gekoi, eŋe Hebru don ra gekoi, eŋane detpiboriki rakoi, “Ŋine naso baŋem Yuda ŋei ŋerepŋara wane seuke ma zuaŋ okanmami, eŋe ŋaramaine qesiŋon okanmami, ŋo Grik ŋenane ŋerepmala iwa ŋaokopene seu seune, eŋe yemo ŋara miqesiŋon okanmami.” 2 Eso ea wane aposolo 12,eŋe doku tau taune magukopene korop edorau sarilewageu edane rakoi, “Ŋene Anutu wane don mitirara yewa qelige more solaoken ŋara mato matokurata maŋem mi menageake, 3 ea wane kimakop,ŋine ŋei sewen(7) ŋinŋine keuŋino ŋine, eŋe eŋetbiŋekene maine, mitirop so Asuŋo kotoeno watkepamaike, so eŋe dereretene maine, onbi menaŋgima wakon onbi. Pakimo, ŋene ŋei yewa eŋe biraonŋem urata yewa naso baŋemwarekei, 4ŋo ŋedomyemo naso baŋem meŋe meŋen urata maikene soWaom wane miti don yewaka ŋei ŋerep ra edanokanikene.”

5 Don yewa rau, ŋei ŋerep korop eŋe aposoloeŋane don yewa detpi menaŋ wareke, pakiso, eŋeStiwen ma wakonka bira kakoi, eŋe mali malipinetogogole so Asu Koboboineŋo kotino waket pake,so Pilip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas soNokolaus, eŋe Antiok matko ŋine, eŋe lobo, ŋo eŋemo sogino sari Yuda doku tau taune eŋane maguotakotkeke. 6Eŋe ŋei eamawakon onemore, aposoloeŋane kaiteno bira onbi okorakoi, paki eŋemeteenelewetenomawamotpi paki, meŋenkamosop ongoi.

7 Pakiso, Anutu wane miti donŋo ket sua nat natrokopke arike, eso ŋei ŋerep maguine maguine, eŋeYerusalem yewao aposolo eŋane ŋadeeno doku tautau magu loutneŋo ari takotke warekoi, so Yudawane pris magu suaine natne eŋe miti don dereteweke malip kakoi.

Yuda Edo Stiwen Dongo Birakakoi8 Stiwen eŋe Anutuŋo qesiŋka more, mosop zok

manerop mosopkake, so zonomine manerop wat

watko qe watke mange, ea wane eŋe ŋei ŋerepeŋane keueno masi kine kine suaine so togogolezok make. 9 Ŋo ŋei natne eŋe wieu paki, Stiwengorop donŋo yakukoi, ŋei yewa eŋe Yuda eŋanelewa lewaŋ urumeawanemagu, eŋetene, “Yuda ŊeiYaup gegine eŋane Lewa Lewaŋ Urum,” yale orakoi.Ŋei yewa eŋe Sairin matko ŋine, Alekzandria matkoŋine, Silisia kepeo ŋine so Asia kepeo ŋine. 10 ŊoAsuŋo yemo Stiwen dereretmaine so koboboine zokmanerop mangane, eŋe don raki, ŋei eŋe donŋoqekei wane zok manerop makararapkakoi. 11 Paki,eŋe isiu paki, ŋei natne sanka wetko ket okanonbirakoi, “Ŋei yewa eŋe Mose so Anutu don qotkoinera etoraki, ŋene det kakone.” 12 Eŋe tanik yaleokane ŋei ŋerep magu so ŋetne mama, so ra rokopdon kito ebo ebon wane ŋei, wetene qe pokkoi,pakiso, eŋe Stiwen wano ari kitatka malipka tebakaKaunsol eŋano ma arikoi. 13 Eso eŋe ŋei natneisi don Stiwen wane aŋao more raikei wane biraongoi, eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei iwa eŋe naso baŋemŋene detkaŋem Anutu wane Mat Kobekine iwa sora rokop don erane don borikine ea naso baŋemqik ore more ra okanmaike, 14 ŋene detkaŋem, eŋeiwa yale rake, ŋeiwa yewa Yesu Nazaret welaine,oŋo mat Kobekine iwa baŋ mataliki siukeake, soMoseŋo ra rokop donba ŋebonge, yewa baŋ weneŋma papkayake, yale rake!” 15 Pakiso, ŋei koropKaunsol urum kotino metkoi, eŋe deene Stiwenkakalilip kakoi paki, eŋe kau de kaitine yewa koropaŋelo mane wane de kait yale qelaŋane arike.

7Stiwen Kaunsolwo Biŋek Don Ra Qelaŋange

1 Pakimo Pris Ŋetne Suaineŋo Stiwen qesonkarake, “Don iwa ŋei eŋe geŋano qe more ramami, eawelekatne me?”

2 Paki mo Stiwen eŋe donine mainge more iwayale rake, “O, magakop tarekop, ŋine detpi, soginoŋaboze Abraham eŋe Haran mi ari ari Mesopotamiakepeo metke, naso yewao Anutu qelaŋan goropqeli welaine so Anutu zonomine kakapa suaine eŋeAbraham wano sarike, 3 Anutu eŋe sari more iwayale olatke, ‘Ge kepe matŋone so ŋon tarekopŋoneiwa qeliŋone more, noŋo kepe mane sikan ganikale,yewao wie arikene.’ 4 Yale wane Abraham eŋeKaladia kepeine yewa qelige more wie ari Haranmetke. Paki mo magaine seuki so ŋado baŋ Anu-tuŋo birakaki sari kepe iwa ukude gemami, iwaometke. 5 Anutu eŋe Abraham eŋine kepe biŋekmane malipka geakane wan(1) mita, ea wane rokopnigatnemde mane mi mange. Me kepe sisikat-nemde mane mi sunkake, midakaka, ŋo Anutueŋe rake, Abraham eŋe ŋado eŋine kepe biŋekinemalipka geake, ea manikale. Pakimo ŋado ŋosaŋabokoune eŋe yaleka wie more kepe yewa malipkagekei. Abraham eŋe medeune midaine geke, ŋonaso yewao Anutu eŋe don yewa siluŋ rake. 6Anutueŋe don maine iwa yale rake, ‘Doko ŋosa ŋabotegokopŋone eŋe ŋei tego natne eŋane kepeo gekei.Pakimo ŋei tego natne yewa edo geŋane doko ŋosaŋabokopŋone, ea biraonbi eŋe eŋane qelit qeqeokane eŋane urata ma geke. Paki, eŋe koma 400,ea wane rokop, manerop matalione gekei. 7 Ŋobaŋ ŋado, na ŋei ŋerep tego masi yewa okanmami,

Page 129: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 7:8 126 Aposolo 7:38

ea wane na dongo biraonikale, doko ŋosa ŋabotegokopŋone, eŋe eŋane qelit qeqe gekei, paki eŋekepe yewa qelige more sa arikei, eŋe sari naŋanokepe iwa wane bakom kito qelitne qe gekei.’ 8 PakiAnutu eŋe Abraham doko ŋosa ŋaboine eŋe Waomgorop tako rakot okane gekei wane, rara togondon ra more, eŋe yaene solaine kitasikei wanerakoke mange. Wane ŋado Abraham eŋe gipole Isakwakongiso, eŋe kaiwe mama 8 yewao, yaine solainekitatke. Isak eŋeYakopwanemagaine, ŋoYakop eŋeŋei waomkopze 12 eŋane magaene.

9 “Yakop wane gipolekoune eŋe Yosep wane dereworik okan more, eŋe ŋei natne eŋano biraka moreurata medep yauwine yale wesi makoi, pakimo,eŋe Ezipt kepeo ma arikoi. Ŋo, Anutu eŋe weneŋeŋerop geke. 10 Wane oŋo mapitka more umatkine kine korop eao ŋine ma birakaki saki, wetmaep so dereret wekumane mangi, eŋe Ezipt ŋeiwaom Parao wane kaitko kine kine okangi menaŋmenaŋine okan mageke. Parao, eŋe Ezipt wanewareware suaine, wane Yosepmawakonka birakaki,Ezipt wane kepe ware ware ŋetne okange, pakimo,eŋe Parao wane matkotino kine kine korop ea waneware ware okange. 11 Ŋado ŋara wane bodi suaineEzipt kotino so Kanan kotino korop wakongi, ŋeiŋerep eŋe umat suaine zokmaratkakoi, pakimo, asoŋabokopze eŋe ŋara maine mi maratkakoi. 12 ŊoYakop eŋe yale detki ŋara eri Ezipt metke, pakiYakop eŋe asoŋabokopze biraongi,mikep atakwekuarikoi. 13 Ŋado koso ariu atak etke okange, pakimo,Yosep eŋe tarekoune eŋine kineine ra qelaŋaneedane rake, ‘Na Yosep’ Naso eao Parao eŋe Yosepwane tego ea eŋe eŋine tarekoune, yale detonge.14 Wane ŋado Yosep eŋe magaine Yakopŋo eŋanosariakane don raki ariki, magaine eŋe eŋine so, ŋeiŋerewekoune 75 ea wane rokopŋo sarikoi. 15 PakiYakop eŋe Eziptwo ket ge more ea seukke, wanegipolekoune aso ŋabokopze eŋe weneŋ yalewakaeŋe weneŋ yewa ket ge more seukwarekoi. 16Pakisopareŋene ea ebu tewe one zinge koso Sekem aridukongoi, deŋesere yewa mo sogino Abraham eŋewesiŋo Hamor wane dokoine, Sekem matko, qoleone more ebu make.

17 “Anutu eŋe ŋado eŋine nasoo kine kine baŋmayakane sogino Abraham rara togon don olatke,ea togoleakane okangi, nasoine bomile sariki, Eziptkepe Israel wane tego eŋe zok manerop wakone sualoule okangoi. 18Pakimo, ŋadoEziptwaneŋeiWaommane wakonge, ŋo eŋe Yosep ea mi detkake. 19 Ŋeiyewa eŋe ŋenane tego ea isione masi borikine okanone geke, eŋe raki dokoene ŋei abubuo wakonbi,qela ŋadino touko me doku namugo biraonbi yeineseukmaŋkoi me engumaŋkoi. 20 Paki Mose eŋenaso yewao wakonge, eŋe medep wekumane pakiAnutu eŋe eŋane siminkake, nagamagaine etomesokarewe (3) ea wane rokopwareka gekoik. 21Paki eŋeŋadino tomoko birakau, Parao wane borasineŋo mamore eŋine medep yale bororom mauluke warekageke. 22 Paki, Mose eŋe Ezipt eŋane papia urumgowa more eŋane dereretene korop manerop det-wareke, wane eŋe don togole zonom gorop rarainome urata mamaine, yewao ŋei ŋerep eŋe ka moreeŋet biŋekine ora bukeu manerop wake.

23 Ŋado Mose eŋe komaine(40) qoeki, eŋe Israel

ari tegokoune oniakane wetkeke, 24 eŋe kaki, Eziptmaneŋo Israel mane qe matali kake, paki eŋe Israelyewa qesiŋkake, paki eŋe Ezipt ŋeiŋo Israel ŋei yewakomu komune zok qematalikake, ea waneMose eŋekimaine Israel ŋei yewa ka more, Ezipt ŋei yewaqeki seukke. 25 Paki, Mose iwa yale detke, ‘Nasoiwa naŋane tego edo dere raikei, “Anutuŋo Moseqesiŋ kaki, ŋene qelit qeqewikile uratao ŋinemakokŋonmaike.” ‘Ŋo Israel edo yale mi detkoi, eŋe yalemi dere qelaŋangoi. 26Eawane ŋadino kaiwemaneoIsrael ŋei etke yakuwik,Mose eŋe erane osoetno sariotki paki, kito pesemamomoe osiakane okanemorerake, ‘Ai, kimatke, ŋire tati ŋon, eamo onoka waneŋiritne matali nagumamik me?’ 27 Ŋo ŋei manekimaine matali kake, eŋe Mose kito papkaki zingearike paki, eŋe rake, ‘Yai, ge maŋo ŋenane wareware ra biragangi okoramaine? 28Ge yatne Ezipt ŋeimane qenom seukike, yalewa koso na nekukenaneokanmaine me?’ 29 Eŋe yale raki, Mose eŋe donea dere kaet okane wie arike, eŋe ari mage Midianeŋane kepeo lotke more yewa lobo ŋei okane geke.Ŋado eŋe ŋerep mane make, paki medewetkine ŋeietke wakongoik.

30 “Pakimo koma 40 ari qoeki, kepe yaup pa-paine ŋei midaino aŋelo maneŋo wakonkake, eamoSainai Bonaga osino, eki nigatne mane wakelerop,ea wane naune kotino gerep bolamine yale laweke,ea wane kotino agelo eao metke, 31Mose eŋe ea kamore dereret urata ma mage rake, ‘Iwa onokakaŋowakonmaike,’ yale ra osinoka kaulukeakane raarike, pakimo Waom suaineŋo boka iwa yale olalerake, 32 ‘Na geŋane aso ŋabokopŋone eŋane Anutu,na Abraham so Isak so Yakop eŋane Anutu,’ raki,Mose eŋe qomine poradangi qise more kayakanekaetkake. 33Pakimo,Waom suaineŋo olatke, ‘Kieŋo-nane kaweune kie kulitŋone, ea makokenom, kepeyewa okoramaine, ea kepe kobekine, eŋe naŋanekepe biŋek. 34 Na masi kine kine qotkoine Eziptedo ŋei ŋerewekopne eŋano mamami, na nia ea mokorop ka waremaile, na Yuda ŋei ŋerep aroene moderile, pakimo na ukude iwa Ezipt eŋane meteenoŋine qesiŋ onikalane ketmaile, so umatene yewamabirawe ariake, ea wane ge wienom, na biraganbeEzipt arinom.’

35 “Eŋe sogino Mose kito papka more olale rakoi,‘Ge maŋo ŋenane ware ware so wano wanok ŋeizera more biraganike?’ Pakimo, ŋei wa yewa Mose,eŋeka Anutuŋo aŋelo birakaki, eŋano ket moreolatke. ‘Na ge bira ganbe, Israel wane ŋetne okoramore tegoŋone zonom gorop qesiŋone more qelitqeqe wikile uratao ŋine makok one more ebu sak-ene.’ Waom eŋe aŋelo wane metino more gerepbolamino eki nigatno wakonkake 36 Mose eŋe ebuari more, masi tanik kine kine togogole Ezipt make,so Kiwet Takitne so kepe yaup papaine ŋei midainoeŋe masi korop mawareke, eŋe koma 40 yale, kepeŋei midaino geke. 37 So Mose eŋe oŋoka Israel ŋeiŋerep ra edange, ‘Baŋ Waomŋo kimaŋine ŋei manema birakaki, na yale propet okane mesiake.’ 38 BaŋMose eŋe aso ŋabokkopze Israel ŋei ŋerep eŋeropkepe yaup papaine, ŋei midaino gekoi, ŋado kosoMose weku oŋoka, eŋe ŋabokopze eŋerop gekoi,paki eŋe Sinai Bonagao yewa waki aŋeloŋo donolatke, naso yewao aŋeloŋo Mose Anutu wane ra

Page 130: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 7:39 127 Aposolo 8:3rokop don togoninerop olatke, wane Moseŋo donyewa papiao qeke, wane ukude ŋene don yewadapore detmaine.

39 “Ŋo ŋabokopze eŋe Mose wane don desikeiwane bauene waki mi detkoi, midaka, eŋe ma papkamore wet mali malipeneŋo koso Ezipt kepeo zingearikei wane simile zok detkoi. 40 Eŋe Aron olatkoi,‘Ŋene mi detmaine, Mose wano mo daleo wakonike,ŋei oŋo Ezipt kepeo ŋine iwen ŋone sarike, yalewane geŋenanewaomkopzenatne ebunom, pakimoedo ŋene alakane ŋebonbi, ŋene numa arikene.’41 Aron eŋe aŋaene teweke naso yewao bulamakaŋei oŋa oŋaine maki motpi okoraki, eŋe waomisisine edom meteeneŋo makoi, ea wane kino ŋarasoep engu mire mau zeki, ea wane epa kebu suainema more bulamaka oŋainane ewine kitokoi. 42 Eŋeyale okanbi, Anutu eŋe ea wane ra more ŋadekongi,eŋe kepe deine so meso serekin ea bakom kitomeŋenone gekoi, wane propet eŋane papiaŋo iwayale ramaike,‘Israel magu ŋine sogino koma 40 yale kepe yaup

papaine ŋei midaino ge more, ŋine bula-makau so lamaenguŋara soepmire epa kebusuaine mama ea ŋine maŋano ŋine deremore makoi? Naŋano ŋine, yem midakaka,43ŋine Molek anutu isisinane seli kise ea matewekkoi, eamo naŋane seli kisi midakaka,ea yemo nemu Rapan wane serekin oŋaineea bakom kito tewekau paki, meŋenkamami,ŋine oŋa oŋa ea makoi so ŋine wet der-eret ŋine anutu isisine eŋano motpi paki,ŋinewetŋineŋo naŋane ewenemi kitokoi, eawane na ŋibu biraŋunbe kepe mat ŋinŋineea qelige more Babilon eŋane kepe mat natparomino ari yewa gekei.’

44 “Sogino mokaka aso ŋabokopze eŋe kepe matŋei midaino gekoi, naso yewao eŋe Anutu WaneSeli Kise magekoi, Seli Kise yewa mo Anutu eŋedonine wele ma wakonge, Seli Kise yewa makoi,naso yewao yemo anutuŋo maikei wane rake, rokopeŋe makoi, ea yemo Moseŋo oŋa oŋa mo kake, eawane rokop makoi, Anutu eŋe mo Mose yalewakamayakane olatke. 45 Ŋado aso ŋabakopze eŋanedokoene eŋe Seli Kise ea ma more Yosuarop sari,ŋei tego natne eŋane kepemat natnemakoi, pakimoWaomŋo aso ŋabokopze eŋane kaitko ŋine eso-ponge. Naso yewao Anutu wane Seli Kise birau ketkepe yewao metke, mere sari mageki, ukude Dawitwane naso okanmaike. 46Waomŋo Dawit wet maepokankake, paki Dawitŋo meŋenkaki, oŋo detkaki,Yakopwane dokoŋosaine eŋane urummayakakatnemane maine mayakane, okange. Eŋe baŋ ea wanekotino waket Anutu meŋenka gekei wane, 47 pakisoSolomonŋo eŋane Bakom Urum ea baŋ make.

48 “Ŋo propet maneŋo iwa yale ramaike, Waomsuaine wetika weti, eŋe ŋei meteŋo urummamaine,eaomiwaketmet okanmaike, 49Waom suaineŋo iwayale ramaike,‘Qeli eaŋo naŋane ŋei waom met metne okan-

maike, ŋo kiene yemokepe kutnomoremerezonom makale, yale wane mo, ŋine naŋanemat dalino maikei wane okanmami? Nadiawao mere zonom maikale? 50 Ea yemo na

noŋom meteneŋo kine kine yewa korop mawarekole.’

51 Ŋo Stiwen eŋe Kaunsol korop koso edange,“Ŋine wawaine ŋei, ŋine ket wetŋine midaine, qe-laŋ magu eŋane rokop, naso baŋem ŋine ketŋinewongeki, Waom wane don mi det okanmami, ŋineAsu Koboboinane don mi dere, ea ma papka okan-mami, ŋine aso ŋabo kopŋine eŋe okane gekoi,gegeŋine weku eaka okanmaike. 52 Sogine propetmane maŋo geki, eŋe masi maine okankakoi? Eamidakaka, ŋinane aso ŋaboŋine, eŋe Anutu wanedon naŋene rara ŋei, propet korop wikile ebonemore, natne enguwi seukkoi, ge mage koso Anutueŋine qelit ŋei koboboine sariakane ra wakongoi,ŋei yewa weneŋ enguwi seukoi, pakimo, ŋine kosoeŋine Waom Koboboine wetko ket okan nagu moreqeqe ea ŋido okangoi. 53Ŋine Waom wane ra rokopdon, ea agelo eŋane meteo ŋine makoi, ŋo ŋine eami mogat kamami.”

Eŋe Stiwen Wesiŋo Qeu Seukke54 Kaunsol magu korop eŋe don ea detpi, qomeno

qeki begiriŋgi, eŋe koto so sola weneŋ ŋet kitipkemore, Stiwen wane koto gerep yemo manerop zokokangoi. 55 Ŋo Stiwen eŋe Asu koboboineŋo watkaokorakane, eŋe qeliwo pore togoleka kalilipka okorapotlotke, Anutu qelaŋane kake, so Yesu eŋe Anutuwane wazaino wonoken qeli ewe zonom so kibimaepine weneŋ metke, ea weneŋ kake. 56 PakiStiwen eŋe rake, “Ŋine detmami, na qeli potlotkeŋei Welaze, Ŋei Wawainane Gipole, ea Waom wanewazaino wonoken metki kamaile.”

57 Ea wane eŋe togoleka boka kuroge more,ketene qewonge orodoŋ wie biririke ari Stiwenmalip kakoi. 58 Pakimo eŋe esopkau, mat suainaneŋadino erinat ari waketki, eŋe kieke more wesilewino seukeakane birakoi, mikep eŋe qesat don raolale more, takotine ea kito qoke more, ŋei medepqaluwit mane eŋetine Saul eŋane kine magukkeumetke. 59 Paki, eŋe wesiŋo Stiwen kiŋ quŋ qekoi,Stiwen eŋe iwa yale meŋen kake, “O Waom SuaineYesu, ge asu oŋa oŋane manom!” 60 Koso peseket wawetine qe mere more, togoleka maneropboka rake, “O Waom suaine ge eŋane sot ea qeligeebonnom niget ganiake!” Stiwen eŋe yale ra more,so eaka seukke. Masi tanik ea mo Saul wane deinokoboboineka eŋe Stiwen wano okangoi.

8Saulŋo Doku Tau Tau Magu Ŋabaone More Engu

Kito Okane Matalionge1 Stiwen qeu seukke, ea wane doku tau tau magu

eŋe Yerusalem osino metkoi, wane naso yewaokakieke ŋabakopene edo zok manerop matali qetaliokan ongoi, ea wane doku tau tau magu eŋe ko-rop kaet ket nat nat Yuda so Samaria ari warekoi,pakimo aposolo enŋeneka Yerusalem metkoi. 2 Ŋeinatne eŋe Waom wane masi koboine mogare gekoi,Waomŋo eŋane detki menaŋge, ea edo Stiwendukka more, eŋe aro suaine zok manerop eŋanearokkoi.

3 Ŋo Saul eŋe doku tau tau magu zok maneropyeka matali oniakane geke, eŋe mat koto ari waket

Page 131: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 8:4 128 Aposolo 8:37more, ŋei so ŋerep ebu waraŋ one sari, mulapurumgo bira onmaŋke.

Eŋe Sigi Maep Samaria Yewao Ra Qelaŋangoi4 Doku tau tau magu eŋe ŋaba eŋane kaetongi,

kakakone ket mat maneo maneo ari more sigi maepra qelaŋangoi, 5 Pilip eŋe Samaria wane mat manesuaine yewao ket more, Kristo wane eŋetine oramore, ea wane sigi maep, ea ra qelaŋan onge. 6 Ŋeiŋerep loutne manerop eŋe Pilip wane don detkoipaki, eŋe masi tanik togogole maki kakoi, ea detkamore, eŋe ketene eŋanokamoremetpi edange. 7Ŋeiŋerep loutne manerop eŋe asu qotkoine kotoenopake, wane asu qotkoine yewa eŋe togoleka arokemore, qeliŋ one saket arikoi. Paki ŋei loutne seteneseu seune me kie meteene qotkoine, ea eŋe koropmo maine menaŋ warekoi. 8 Ea wane ŋei ŋerepeŋano bakom suaine zok manerop mat suaine yewaeŋano wakonge.

9 Ŋei mane mat suaine yewao metke, eŋetineSimon, eŋe sogino suŋa qare kine kine ma okan-maŋke, eŋe yale okangi, Samaria ŋei ŋerep koropeŋe wet dereret loutne detkoi, yale okangi so Simoneŋe ramaŋke, “Na, nae ŋei suainemane.” 10Paki, ŋeiŋerep eŋetenerop, so ŋei ŋerep eŋetene midaine,eŋe korop Simon wane don desikei wane soringekoi, eŋe rakoi, “Ŋei yewa eŋe Anutu wane zonomgorop gemaike, eŋe, ‘zonomine suaine’,” eŋe yaleramaŋkoi. 11 Pakimo, eŋe eŋane don desikei wanesorin gekoi, onoka wane, naso loutne eŋe masi kinemane maki, eŋe kau masi togogole yale okangi, eŋewet dereret loutne detkoi. 12 Ŋo baŋ Pilipŋo sigimaep, Anutu wane qeli ewe zonom wane don kisimaine ea so Yesu Kristo wane sigi maep, ea ra qe-laŋane edangi, eŋe naso yewao malipka more ŋei soŋerep doku tauwarekoi. 13Pakiso, Simon eŋe yalekamalipka more, doku tau more, Pilip korop gekoik,eŋe kaki masi tanik kine kine togogole Pilipŋo makiwakongi, ka more oŋaine qaeki, dereret urata zokmanerop make.

14 Aposolo eŋe Yerusalemka mere detpi, Samariaeŋe Waom wane don mo mamami, ea dere more,eŋe Petoroŋo Yohane biraotpi, ere eŋano ketkoik.15 Ere ket more, Waomŋo qesiŋongi, Asu Koboboinemakei, ea wane meŋen kakoik. 16 Eŋe Yesu waneeŋetko doku taukoi, ŋo Asu Koboboineŋo eŋanekuteno mi ket kitoke, 17 ea wane ere meteetnekuteno motpik, so eŋe Asu Koboboine korop makoi.

18 Simon eŋe otki aposolo etke, ere meteetnekuteno motpik, eŋe Asu Koboboine makoi, ea waneeŋe wesi erano ma sari more rake. 19 “Ŋire zonomyewa naŋano weneŋ motpik, pakimo na yale wakametene ŋei mane wane kutino motpe so, eŋe yalewaka Asu Koboboine ea, eŋe maine mayake”

20 Yale rakimo Petoroŋo olatke, “Waomŋo kinekine ea wet pesek wane ŋebonmaike, ea ge mainewesiŋo mi qolekene, ea midakaka, ea wane we-siŋone ea mo geŋonerop sola gerepko weneŋ ŋisokirap. 21 Geŋane wet dereretŋone ea Waom wanedeino koboboine zok mi okanmaike, ea wane gezonom so urata i wane kotino maine mi wake-sikene, ea midakaka, 22 ea wane ge siluŋ wetŋonemainge more, masi tanikŋone qotkoine ea qeligemore ŋadekkanom, paki, ge Waom suaine meŋenkanom, oŋo maine wet dereret ŋonane bailalaŋ so

sot turuŋŋone ea ma biraki ariake. 23Na yalewa ra-maile, onoka wane na ganbe, ge naso baŋem Waomwane zonom iwa maikenane bailalaŋ det maŋkene,ea wane umat suaine kaukmaine, so dereretŋonanezoma qotkoine eaŋo borikine ma wakone morewalip ganmaike.”

24 Pakimo, Simonŋo don iwa yale ra moremain geke, “Ŋire siluŋ Waom suainano naŋanemeŋenkauk, eŋe wet maep okane more qesiŋnangi,ŋire kine kine ea ramamik, ea naŋano koso miwakoniake.”

25 Pakiso aposolo etke ere Waom Suainane sigimaep don ŋei ŋerep ra edanbik paki, Waomŋo kinekine erano make, ea wane ra wakone edane more,so ere koso zinge Yerusalem arikoik, ere numaoSamaria wanemat loutne ea sigi maep don ra edanearikoik.

Pilip Eŋe Etiopia Ŋei Eŋano SigiMaepDonRa Edange26 Pakimo, Waom Suainane aŋeloŋo Pilip iwa

yale olatke, “Ge wie more, kepe nat paromino raiwoken arinom, numa yewa Yerusalem yuane qeiGaza ketmaike.” Numa ea ŋei midaine, yaup togolepamaike. 27-28 Eso Pilip eŋe wie more ari numaoEtiopia ŋei mane kake, ŋei ea eŋe kepe ware waresuaine mane, eŋe Etiopia ware ware ŋerep waomKwin eŋane wesi mat ware ware, eŋe labine mokitokoi, oŋo Yerusalem sari Anutu ewine kito more,koso zinge Etiopia ariakane numao horsi kare kutnomeremore propet Asia wane papia, ea dapore arike.29 Pakimo Asuŋo Pilip olatke, “Ge horsi kare yewawane osino ari ikop maratkanom.” 30 Paki, Pilipeŋe biririke osino ari more detkaki, eŋe propetAsia wane papia dapore metke, eŋe yale okangi,Pilipŋo rake, “Ge don yewa dapore kineine mainedetkamaine me mida?”

31 Pakimo, ŋei yewa eŋe don iwa yale maingerake, “Na ŋei maneŋo numa mi ra wakone sikannangi, na noŋomka ea wane kineine dalino de-sikale? Ge sanom narop weneŋ horsi kare kutnomette.” 32Waom Wane kibi nat parom dapotke, eayemo iwa yale weneŋ ramaike,“Eŋe don mane mi rake, eŋe aŋaine kilipkeki, lama

yale qeu seukeakane ma sarikoi, eŋe lamamedeune zoune kitatpi mi arokmaŋkei, yalewaka ŋei yewa eŋe aŋaine mi aŋaŋge 33 Eŋemaket biraka more zok manerop mabaikkakoi, paki eŋe dongo biraka more eŋanodon mane koboine mi rakoi, so eŋine tegome dokoine mane maŋo ŋei ŋerewekouneeŋano don kisimaine okangi rap? Midakaka,ea wane eŋe gegeine mau siukke, paki eŋekepeo gegine ea koso mi geke.”

34 Ŋei yewa eŋe papia ea dapotki qoeki, eŋe Pilipolatke, “Na qeson ganbe, propet eŋe maŋane ramore don yewa rake? Eŋe eŋinane rake, me eŋeŋei mane wane rake?” 35 Ea wane Pilip eŋe ŋeiyewa don dapotke, ea wane kine ra wakone olatke,ea wane ŋadino yemo eŋe Anutu wane sigi maepra qelaŋane more, Yesu wane kine natno kito olatwareke. 36 Eŋe numaka ari mage doku mane yewaoari lotkekoik, paki ŋei yewaŋo rake, “Doku kanompamaike, ŋo na onokaŋo numane leŋnangi, na mitidoku mi taumaile?” 37 Pakimo Pilipŋo rake, “Ŋo gewetŋoneŋo koropmalip kakeneo, ea yemo gemaine

Page 132: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 8:38 129 Aposolo 9:27taugangale.” Eŋe don mainge rake, “Na Yesu Kristomalip kamaile, eŋe Waom wane medep.” 38 Pakimo,eŋe horsi kare ware ware olatki, ma walukkakiokorake, paki Pilip so ware ware ŋei yewa ere dokuoket more so Pilipŋo eŋe taukake. 39 Pakimo, eredoku qeliŋka more sauk, eaka ikop Waom suainaneAsuŋo Pilip ma arike, so ŋei ware ware eŋe koso mikake, eŋe bakomkitomore so numaine eakamogarearike. 40 Ŋo Pilip eŋe Asdot matko lotke more, matsuaine loutne yewa ari korop Yesu wane sigi maepdon ra qelaŋane ari mage ŋado baŋ Sisaria matkoari lotkeke.

9Saul Eŋe Wetine Maingeke

1 Naso yewao Saul eŋe Waom suainane dokoineengu mataliongi, seukei wane don togogole rake, eawane eŋe Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋano ari, 2 olalerake, “Ge kibi mane Yuda magu Damaskus matkogemami, eŋane qe ninnom, ge iwa yale qekene,‘Ŋene Saul iwa bira kaŋem ŋinano umaike, eŋeŋei so ŋerep magu Yesu mogat kamami, ea ziaŋgeebu ma waraŋone, Yerusalem sari mulap urumgobiraoniake, ea wane birakamaine.’ ”

3 Eso Saul eŋe Yerusalem mat qelige more, moeaDamaskus arike, eŋe ari Damaskus osino lotkeki,ikop eaka qelaŋan mane qeliwo ŋine yewaka eŋanoket more qelaŋan kake. Qelaŋan yewa mo zokmanerop togogole. 4 Paki Saul eŋe mo eaka kepoket rasu pa more, detki ŋei maneŋo don mane iwayale olale rake, “Saul, Saul, ge onoka wane na nekumatali qetali okan nanmaine me?”

5 Saul eŋe rake, “Waom, ge maŋo?”Pakimo eŋe rake, “Na Yesu, ge na zok manerop

matali qetali okan nanmaine. 6 Ŋo ge siluŋ wiemore, Damaskus mat suaino waketnom, pakimobaŋ ŋado ŋei maneŋo ge kine kine mane onokakamakene, ea eŋe golasiake.”

7 Ŋo ŋei natne eŋe Saulrop weneŋ arikoi, eŋedoneene midaki, zonomene ketki okorakoi, so eŋedon rake, ea detkoi, ŋo eŋe ŋei eŋinemanemi kakoi,8 Saul eŋe wie deine pore kaki, deine zok mupkepanamange, ea wane eŋe qesiŋka more, metinomalipka ma ari Damaskus matko waketkoi. 9 Eŋekaiwe karewe yale deine yeka mupke metki, eŋeŋara doku mi neke yaupka pake.

10 Yesu wane qelit ŋei mane eŋe Damaskus matkogeke, ŋei ea eŋetine Ananias, eŋe kulu kulu manekaki, Waomŋo Ananias orake, paki eŋe olale rake,“Ananias!”

Ananias eŋe dere more mainge rake, “Waom, naiwa metmaile.”

11 Waom eŋe Ananias olale rake, “Ge wie, numaeŋetine, ‘Numa Koboine,’ yewaka ari Yudas wanematko wa more, ŋei mane eŋetine, Saul, eŋe Tarsusmatko ŋine, eŋe ka more, eŋine eŋetinane qeson-nom, so eŋe yewa meŋenka metmaike, ea maratkam paki, eŋine kanom, 12 Saul eŋe solainane deineea mo welekatne mupkeke, ŋo eŋe kulu kulu maneiwa yale kake, eŋe kaki ŋei mane eŋetine, Ananias,eŋe sari saket metine mawa eŋane kutno motke,paki eŋe deine ea koso mo maine menaŋkake.”

13Ananias eŋeWaomwane don deremainge rake,“Waom, ŋei ŋerep loutne eŋe ŋei ea wane donkisi

nolatkoi, eŋe Yerusalem mat kotino geŋane ŋeiŋerepmagumasi kine kine qotkoine okan onemorezok manerop matalionge, so koso, 14 Mosop ŊeiSuaine eŋano ŋine rako rakok kibi maki, ŋei ea iwaDamaskus birakake, eŋe ŋei ŋerep iwa geŋane eŋetgora magemami, ŋei yewa oŋo geŋone magu ea ebuari mulap urum togole bira oniakane sarimaike.”

15 Pakiso Suaineŋo iwa yale olatke, “Ge arinom,na ŋei ea naŋane qelit qeqe uratane mayakane mobirakakole, oŋo Israel kotino ŋei ŋerep, so ŋei ŋerepIsrael ŋadino qelaŋ gemami, so kepe ware waresuaine, eŋane kaiteno naŋane eŋetne ra qelaŋoni-ake, ea wane ge arinom, 16 eŋe naŋane ra morewikile desiake, na noŋom wikile kine kine mo easikan kaikale.”

17Waomŋo yale raki, Ananias eŋe arimoremat eawane kotino waket more, metine mawa Saul wanekutno more rake, “Saul kimane, ge iwa sari dumaoYesu kene, Waomze Yesu oŋomka na geŋano birananmaike, eawaneYesu eŋe deŋonemamenaŋganemore, Asu Koboboine qe watke more rokop gani-ake.” 18Ananias eŋe donolatki qoekiso, ikop yewakakine kine natne, zawon lesoine yaleŋo Saul wanedeino ŋine qoe qake ketpi, deine menaŋge, so eŋewie okorakimoAnaniasŋo doku taukake. 19Saul eŋeŋara neki ŋado zonomine koso motke.

Saul Eŋe Damaskus Matko DonMaine Ra QelaŋangeSaul eŋe malip malip ŋei ŋerep eŋerop Damaskus

matko kaiwe kareweka geke, 20 so eŋe Yuda lewalewaŋ urumgo koboine ari more, Yesu eŋe Anutuwane gipole ea ra qelaŋange.

21 Ŋei ŋerep korop eŋe Saul wane don ea deremore, oŋaene qaeki, auye rakoi, “Ŋei yewaŋo ŋeiŋerep loutne eŋe Yesu wane eŋet ora bukeu wake,yemo korop mo Yerusalem mat kotino ŋine en-guki seuke siukwarekoi, wane eŋe koso ŋei ŋerepea yaline eŋe ebu more Mosop Ŋei Suaine, eŋanobira oniakane matzo iwa sarike.” 22 Ŋo Saul wanedon raraineŋo yemo zok manerop zonominerop, eaYuda eŋane Damaskus matko ra qelaŋange, so Yesueŋe Kristo eŋe kepe ŋei magu borikino ŋine makokŋoniakane, Magakŋo birakaki ketke, eŋe Saul wanedon ea dere more Yuda ŋei Damaskus gekoi, oŋaeneqaeki qiseu paki, don natne ramaket birakakeiwanemi okangoi. 23 Kaiwe loutne qoekiso, Yuda edolewage more Saul qeu seukeakane don numaine rama togolekoi, 24 ŋo ŋei maneŋo Saul don dereret eamo olatke, paki Yuda ŋei eŋe mat suainane madetbaŋem ea mo korop warekoi, ea mo ruoo so kaiweoSaul qeu seukeakane ra more yale okangoi. 25 Ŋoruomane Saul wane dokoine, eŋe Saulmamorematwane wesi sen aŋaine mau lotkeki iwenka ari rosasuaine kotino birakau waket metki, so dokoine eŋerosa mulapŋo bororom bororom mau qoroŋ qoroŋket kepo kitoki, Saul eŋe saket arike.

Saul Eŋe Yerusalem Geke26 Saul eŋe Damaskus qelige more, Yesu wane

dokoine marat oniakane Yerusalem arike, eŋeYesu dokoine eŋerop weneŋ lewaŋgoi wane raarike, ŋo Yesu wane dokoine eŋe Saul mo Yesuwano takotkike, ea wane donkisi yewa dere mimalip kakoi, yemo eŋe koropŋo manerop zok kae-tonge. 27 Pakiso, Barnabasŋo Saul qesiŋka more,

Page 133: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 9:28 130 Aposolo 10:11aposolo eŋano iwenka ari edange, “Waomzeŋo SaulDamaskus matko numao maratka more olatke, Sauleŋe Yesu wane eŋetko Damaskus kaet midaine raqelaŋange.” 28Yale raki, so Saul eŋe aposolo eŋeropweneŋ geke, eŋe Yerusalem mat korop ari sari gemore, Waomzane eŋet kaet midaine ra qelaŋange,29 ea wane Yuda ŋei natne eŋe Grik don rakoiea Yerusalem gekoi, Saul eŋe ŋei ea don ra kitatokane aukoi, ŋo ŋei eaŋo Saul qekei wane ra numadale maratka more qeŋem seukeake ra okangoi.30 Pakimo, doku tau tau magu eŋe don kisi ea deremore, Saul Sisaria matko iwenka ari more birakau,Tarsus matko arike.

31 Saul eŋe ariki, so doku tau tau magu koropYuda kepeo, Galili kepeo so Samaria kepeo eŋe ŋeimaneŋo mi borikine kine kine mane okanongi, eŋekorop peamine gekoi, Asu Koboineŋo doku tau taumagu qesiŋongi togolekoi, maguo ŋei ŋerep zaleenesuakiso ŋei ŋerep korop eŋe Waomze ewino kitogekoi.

Petoroŋo Lida So Yopa Matko Arike32 Petoroŋo mat baŋem mat baŋem ari sari

okange, so Anutu wane ŋei ŋerep natne Lida matkogekoi, atak mane Petoroŋo ŋei ŋerep ea eŋanoari geke. 33 Naso yewao ea ge more, ŋei maneeŋetine, Ainias maratkake, Ainias wane kie me-tine yemo zok seu seune pake, ea wane Ainiaseŋe koma eit(8) yaline kulu papainoka naso baŋempageke. 34 Petoroŋo Ainias olatke, “Ainias, YesuKristoŋo ma menaŋ ganmaike, ge wie kulu pa-paŋone maulukenom!” Raki, ikopka Ainias eŋeaŋaine teweke, yewa kamde eweke more wieke.35 Lida matko ŋine ŋei ŋerep korop so Saron kepemat digin togogole ŋei ŋerep yewa gekoi, eŋe Ainiaskau, mo menage wekumane okange, yale ka more,eŋe wet maingeu paki, zinge Waomze mogat kakoi.36 Naso yewao, mali malip ŋerep mane, eŋetineTabita Hebru dongo, Yopa matko geke, eŋane eŋe-tine mane Grik dongo ea mo Dorkas, eŋet ea wanekineine, yemo noniŋ zuba, ŋerep ea Yesu mogatka more naso baŋem naso baŋem masi weku manema more, ŋei ŋerep aboŋene midaine qesiŋonge,37 naso yewao Petoro eŋe Lida wane matko geke,naso maneo yemo Tabita zoma suaine zok maneropkaki pa eaka seukke. Seuki so kimakoune eŋepareŋine ea saukka more, mat aŋaone mane kutnoweti yewao birakau pake. 38 Yopa ea mat amaŋmida, bamgo Lida osino metke, ea wane doku tautau ŋei ŋerep Yopa gekoi, eŋe Petoro wane don kisidere more don more more ŋei etke Yopa biraotpi,Petoro wano ari olatkoik, so eŋe rakoi, “Ge siluŋmi mesikene, ge ikop ŋenano sarinom, ŋerep maneeŋe mo seukeakane okanmaike, ge siluŋ ikop midebiririke sarinom!” 39 Petoro eŋe aboŋine maulukemore, ererop weneŋ ari Yopa matko lotkeke, pakisoeŋe Petoro iwenka ari mat kutno weti aŋaine maneyewao wakoi. Ŋerep mala loutne eŋe urum eaowatke rokopkekoi, Dorkas eŋe wisika geke, nasoea eŋe takot suaine so nigatne loutne ma more,ŋei ŋerep aboŋene midaine ebonge, ŋerep malayewa eŋe takot ea Petoro sikanka more arokkoi.40 Petoroŋo ŋerep korop urumgo ŋine raongi ketwareu eŋe wa wetine qe meŋenka more zingepareŋ olatke, “Tabita wienom!” Yale raki so deine

pore Petoro kaki paki mo eaka wie more metke.41 Petoroŋo metino ma qesiŋkaki wie okorake, pak-iso, eŋe doku tau tau ŋei ŋerep so ŋerep malaedora more, Tabita mo wisikae wie more, koso gegemaratkamaike, ea edane sikanongi pakiso, birakakimetke. 42 Don kisi yewa Yopa mat Petoroŋo make,ea wane korop lolike watke rokopkeke, ea waneŋei ŋerep loutne eŋe Waom detlukka malipka moremogat kakoi. 43 Pakiso, kaiwe loutne Petoro eŋeYopa matko geke, so ŋei mane, eŋe bulamakau soosom solaine natne ma urata natne eaŋo mamaŋke,ŋei yewa wane eŋetine Saimon, eŋe ŋei ea eŋeropeŋane matko geke.

10Petoro Eŋe Kornilius Wane Matko Arike

1 Ŋei mane Sisaria matko geke, eŋetine Kornil-ius, eŋe Roma kawali ŋei magu(100) eŋane ŋetne.Kawali ŋei magu ea eŋane eŋetene “Italian wanekawali ŋei magu.” 2Kornilius eŋe Anutuŋo onokakawane simin kamaike, eamalipkamore ewine kitoke,eŋine so dokoine korop eŋe Anutu wane bangotamge more, eŋetine ma bukeu wake, so eŋe Yudaŋei aboŋene midaine qesiŋ onmaŋke, ŋo meŋemeŋen yemoAnutuwanomeŋenkamageke. 3Rarapmaneo 3 kilok, kepe qoe qoe naso, eao eŋe kulukuluo yale kine kine mane kake, eŋe Anutu waneaŋeloŋo tingo kaki, aŋeloŋo eŋe sari mat koto saketolale iwa yale rake, “Kornilius!”

4 Pakimo, Kornilius eŋe eŋano pore kalilipkamore, kaetkaki siluŋ rake, “Waomne daleo?”

Aŋelo eŋe donine mainge rake, “Anutuŋo geŋanemasi weku mane ŋei ŋerep wesi aboŋene midainegeu, ge qesiŋ onmaine so kine kine wane qekau, gemapik onmaine, ea mo Waomŋo ka more meŋenmeŋenŋone dere more, siminkaki qesiŋ ganiake.5 Ge nasomde iwaka ŋei mane bira onnom ari, ŋeimane eŋetine Saimon, ŋomaneine Petoro, eŋe Yopagemaike, iwa iwenka sarikei wane bira onikene.6 Petoro eŋe Saimon osom solaineŋo kine kinemama eŋane matko kulit gemaike, Saimon eŋe ma-tine yemo kiwetmezeno gemaike.” 7Aŋelo, eŋe yalera more Kornilius don olatki qoeki arike, pakimoKornilius eŋe ŋei etke etoraki sarikoik, ŋei maneeŋe Anutu ewine kito more Kornilius wane matinogeke, eŋe Kornilius maulukka mageke. Korniliuseŋe ŋei ea so kawali ŋei mane so qelit qeqe ŋei etkeedoraki sarikoi. 8 Sariu so Kornilius eŋe kine kinewakonge ea wane done edane more mauluke, soYopa biraongi arikoi.

Petoroŋo Kine Kine Kulu Kuluo Yale Kake9 Korniliusŋo ŋei biraonge, eŋe ari mage numao

pakoi, kepe qaeki, ŋei etke so etke ea eŋe Yopaosino ariuso, kepe deine mo oŋa bango okangi, moYopa matko lotkekoi, pakiso naso yewao Petoro eŋetiri woka mat bakino kutno meŋen kayakane wake.10Yewa meŋenka more ŋara wane seuke more, qelitqeqe ŋei mane ŋara maulukeakane olatke. Qelitŋei eŋe ari ŋara maulukki, so Petoro eŋe kulu kuluyale kine kine mane de kuneŋine kake. 11 Petoroeŋe kaki qeli aŋaŋgi, kine kine mane ketke, eayemo lap lap kakapa suaine mane yale wakonge,eamo wazaine etke so etke pise pisiine ea yale waka

Page 134: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 10:12 131 Aposolo 10:43metki, laplap ea bira qesuŋkaki, kepeo qeredege ketsarike. 12Osom kine mane kine mane, koma, logum,parewa, naŋi zubaine, ea eŋe korop laplap ea wanekotino watke pakoi. 13 Ŋei maneŋo Petoro olatke,“Petoro, ge wie qe nenom!”

14 Pakimo, Petoroŋo mainge rake, “Waomne, namaine mi okanikale, Mose eŋe osom kine kine iwapamami, ea korop qotkoine, Yuda tegoŋomi neninerake, sogino na osom yaline mane mi nekole.”

15 Ŋei eaŋo Petoro koso olatke, “Anutuŋo kinekine ra sauk okangi libeka okange, ge maine misukraikene, ‘mi nenine’ . 16 Laplap ea atak kareweket wakongiso, koso ikopka qeliwo mainge morewaraŋgi kerewake.”

17Waki, so Petoro eŋe dereret urata so dere qekaokane more rake, kulu kulu iwa kele, ea wane kineyemo daleo? Eŋe dereret urata yale mametkiso, ŋeimagu natne Korniliusŋo biraonge, eŋe lotkekoi, eŋesari lotke more, ra qeson okane rakoi, Simon wanemat, eamo diawaometmaike? Eŋe yale ra qesone arimageso, madetko lotke more yewa okorakoi. 18 Soeŋe qesone more iwa yale rakoi, “Ŋei mane eŋetineSimon Petoro eŋe iwa kulit gemaike, ŋei ea eŋe iwametmaike me mida?”

19 Ŋo Petoroŋo yemo eŋe kulu kulu kake ea wanekine desiakane ziaŋka mat kutno weti metke, nasoyewao Asu Koboboine eŋe Petoro olatke, “Detnom,ŋei karewe eŋe qelawa sari ge ziaŋ ganmami. 20Yalewane ge wie ketnom, na ŋei ea biraonbe sarimami,ea wane ge aboŋone mauluke more ikop ket eŋeroparinom, ge dereret urata koso misuk maikene, ŋeiyewa noŋom biraonbe sarimami.” 21 Rakiso, Petoroeŋe ŋei ea eŋano ket ŋei ea edange, “Ŋei iwa ŋine naziaŋ nanmami, yemo na iwa, ŋo ŋine onoka wanesarimami?”

22 Yale rakiso, ŋei ea eŋe mainge olatkoi, “Kawaliŋei magu(100) eŋane ŋetne, eŋetine Kornilius, oŋobira ŋongi sarimaine, oŋo ŋei wele, eŋe Anutu eŋe-tine oramawa kamaike, so Yuda ŋei ŋerep Korniliusewine kito okanmami. Anutu wane aŋelo maneoŋo Kornilius olatke, eŋe goŋo don mane daleora qelaŋane olatnom desiakane newan ganmaike.”23 Petoro eŋe don ea dere more, ŋei ea eŋe matyewao ruoo kulu paikei wane newanonge.

Kepe qaeki, Petoro eŋe aboŋ mauluke more,eŋerop arike, doku tau tau ŋei ŋerep natne, Yopaŋine eŋe eŋerop weneŋ arikoi. 24 Petoro so ŋeimagu ea eŋe ari mage numao pakoi, qaekiso kaiwemaneo Petoro eŋe Sisaria matko lotkeke, Korniliuseŋe weŋem sotakkoune so kimakoune natne newanongi, sari matino Petoro toma kakoi. 25 Petoroeŋe matko wayakane okoraki, Korniliusŋo maratkamorePetorowanekino kepeoket rasumore, umi ketkaitne kepeo uakake. 26 Ŋo, Petoro eŋe maki wiekiolatke, “Wienom! Na kepe ŋeika.” 27 Petoro eŋeKornilius don olatki, ari mat koto wakoik, ŋei ŋereploutne lewage more erane toma metkoi. 28 Petoroeŋe yale edange, “Ŋidom detlukmami, Yuda rarokopdon togonŋo iwa yale ramaike, Yudaŋeimaneeŋe Yuda tego ŋadino, qelaŋ ŋei, eŋeropmaine kulitmi geake, so Yuda mane eŋe tego ea eŋane osoenomi ariake, ŋo na yemoAnutu oŋommo sikannanike,Anutu wane deino me kaitko, na mi raikale, Anutuwane zonomme deinane qelaŋanŋo ŋei mane wane

sot turuŋ me panaman mane mi mataliki siukeake,ea midakaka. 29 Ea wane na ŋinane don dere miqile, na ŋinane don boka woka ea dere iwa sarile, eawane na qeson ŋunmaile, ŋine onokakawane rau nasarile? Eaka rau na detpe.”

30 Pakimo, Kornilius eŋe mainge iwa yale rake,“Kaiwe karewe bano, naso yewao, 3 kilok namatne koto mere meŋen kakole, ikopka ŋei manelaplap qelaŋinerop eŋe naŋane kaitno okora more,31nolatke, ‘Kornilius! Anutuŋogeŋanemeŋemeŋendere more geŋane masi weku mane kake, 32 eawane ge ŋei mane Yopa bira kanom, eŋe ari SaimonPetoromaratkamore, iwa sariakane olatkep, Petoroeŋe Saimon, osom solaine mama eŋerop metmaike,eŋe matine kiwet osino kulit gemaike’ . 33 Yaleraki, so na ikopka ŋei natne biraonbe sariu mo,ge masi weku mane okane more sarimaine. Nasoiwao, ŋene korop Anutu wane kaitko mere geŋanedon desikenane tomamaine. Anutuŋo ge kine kineginge, ge ea korop ra qelaŋannom desikene.”

Petoro Eŋe Kornilius Wane Magu Ra Qelaŋanonge34Kornilius eŋe yale rakiso, Petoro eŋe kieke rake,

“Na iwa mo detlukmaile, Anutuŋo ŋei ŋerep koropeŋano masi tego wekuka raki paki detongi, maguweku okanmami. 35Ŋei ŋerep kepe baŋemmaguinemaguine, eŋe Anutu ewine kitokeiwo, so koboinege okanikeiwo, Anutuŋo ŋei ŋerep ea eŋane siminkaki qesiŋ oniake. 36 Ŋine don iwa yale eamo det-mami, Anutuŋo Israel tego ŋebonge, eŋe sigi maepdon iwa yale ra qelaŋange, Yesu Kristo eŋe kepebaŋem ŋinane Suaine, oŋo ŋebuki, ŋene Anuturopwet weku okangone, ŋine ea korop detlukmami.37 Ŋine ŋidom kine kine korop wakonge, eamo de-tka waremami, eamo Israel kepeo Yohaneŋo ŋeiŋerep doku tauonge, sigi maep ra qelaŋange, eawane ŋadino mo korop wakon wareke, Yesuŋourata eamo Galili kepeo kieke more, maki takotkekepe baŋem rokopke ari wareke, ŋine eamo koropdetlukmami. 38 Anutuŋo Yesu, Nasaret ŋine AsuKoboboine zonominerop qe watke rokopkake, Yesueŋe kepe baŋem lolike korop masi weku mane mamore, ŋei ŋerep Satan wane asu qotkoinerop mamenaŋ onge. Anutuŋo Yesurop geke, ea wane, eŋekine kine maki, ea wakonge, ŋine ea korop detluk-mami. 39 Yesu eŋe kine kine Israel eŋane kepeoso Yerusalem kotine make, ŋene ea korop kakone,pakiso eŋe Yesu kibego qeu seukke. 40 Ŋo, kaiwemama karewe kutno Anutuŋo eŋe ma wisikaekaki,wie more ŋei ŋerep eŋano wakonge. 41 Ŋei ŋerepkorop eŋe mi kakoi, Yesu eŋe seuseuo ŋine kosowisikae wieke, Anutuŋo ŋene bira ŋongi, ŋene kosoYesurop weneŋ doku so ŋara nekone. 42 So Yesueŋe ŋene urata don ŋebonemore ŋedange, ŋene ŋeiŋerep eŋano miti don iwa yale ra qelaŋanikenanera ŋedange, Anutuŋo Yesu eŋe ŋei ŋerep wisikauneso seuseune kineene ma wanokoniakane birakake,ŋene don ea ŋei ŋerep edangene. 43 Anutu waneqelit ŋei propet eŋe korop Yesu wane don ra qe-laŋangoi, paki, eŋe iwa yale rakoi, ŋei mane eŋeYesu wane don dere mogat kayakeo, eŋe Anutuŋoŋei ea wane sot turuŋine ea korop Yesu wane eŋetmalipka maikane, qeliŋka maniake.”

Page 135: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 10:44 132 Aposolo 12:2Ŋei Ŋerep Qelaŋ, Israel Ŋadino, Asu Koboboine

Ebonge44 Petoro eŋe sigi maep don ra okoraki, eaka

Asu Koboboineŋo ŋei ŋerep korop Anutu wane dondere metkoi, eŋane kuteeno ketke. 45-46Yuda tegooŋine doku tau taune Petororop weneŋ sarikoi, yewaeŋe detpi don kuneŋine kine mane kine maneoka,Anutu bakom kito eŋetine ore ma wiekoi, pakieŋe dereretene qeyauki qise more, iwa yale rakoi,“Kau, Anutu eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Asuine Koboboineebonemore, mainongi eŋane biŋekmo okanmami.”Pakimo, Petoroŋo iwa yale rake, 47 “Ŋei ŋerep tegoiwa Asu Koboboine mo mamami, eŋe mo ŋenzerokop okanmami, ea wane mo koso maŋo manedoku taukei wane rawetoniake?” 48 So Petoro eŋekoso ŋei ŋerep yewa eŋe edange, “Ŋine ukude moiwaYesuKristowane eŋetkodoku taukei!” Eŋedokutauwi qoekiso, eŋe koso eŋerop kaiwe mama natneweneŋ gekei wane ra olatkoi.

11Petoro Eŋe KorniliusWane Donkisi Mali Malip Magu

Yerusalem Edange1 Petoro eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino Anutu

wane don edange, aposolo natne so mali malipmagu Yuda kepe korop Anutu wane don kisi ea de-tkakoi. 2Naso yewao mali malip magu keueno ŋineŋei natne edo iwa yale rakoi, “Ŋei qelaŋ natne Yudaŋadino eŋe Yesu mogat kakei wane, yaene solainekitasikei.” Pakimo, Petoro eŋe Yopa ŋine zingeYerusalem ari lotkeki paki, Yuda ŋei edo Petoro rawetkakoi, 3 Eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei ea eŋe yaenesolaine mi kitatkoi, ge eŋane matko arikone, ari ŋeiyewa eŋe yaene solaenemi kitatkoi, ge eŋeropmereŋara nekone!”. 4 Yale rau so Petoro eŋe kine kinewakonge, ea korop ra qelaŋane edange.

5 “Kaiwe mane na Yapa matko meŋenka morekulu kulu mane kakole, laplap suaine wakonge,kine kine natne eŋe laplap ea nat parom etke soetke piseke so yale waka laplap qeliwo ŋine qere-dege ket more, naŋane osono lotkeke, 6 na matosomine, osom zubaine, koma, logum, parewa sonaŋi zubaine laplap kotino ongole. 7 Pakiso, ŋeimaneŋo nolatke, ‘Petoro, gewiemore engu nenom!’8 Ŋo, na mainge rakole, ‘Waom, na mi okanikalemidakaka! Mose eŋe osomkine kinemi nenine rake,sogino na osom ea mi nekole’ . 9 Ŋei ea qeliwoŋineŋo koso nolatke, ‘Anutuŋo kine kine ea mo rakilibeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine.’10 Atak karewe laplap ket wakongi kawe, so kosoqeliwo wake. 11 Naso yewao Kornilius wane ŋeikarewe Sisaria ŋine Simon wane matko lotkekoi.12 Asu Koboboineŋo naŋano wakonnane rake, ‘Geeŋerop ikop arinom.’ Ŋei 6 ŋenze mali malipmagu, Yopa ŋine eŋe narop weneŋ Siraria arikoi,paki ŋene koropŋo Kornilius matko wa ketkone.13 Eŋe eŋine donkisi ŋedange, eŋe aŋelo maneŋomatine koto wakonkaki paki olatke, ‘Ge ŋei maneYopa birakanom, eŋe ari Saimon Petoro maratkamore, iwa iwenka sariake. 14 Petoroŋo don weleropŋidaniake, ea wane Anutuŋo ge so dokoŋone baŋkorop ma menaŋ ŋuniake’ 15 Pakiso, na eŋe donkieke edanbe, so Asu Koboboineŋo eŋane kutenoketke, Asuŋo sogino ŋenane kutzo ketke, masi

yaleka okane ketke. 16 Ketki, so na don manedetsorokkole, Waomzeŋo rake, ‘Yohane eŋe ŋeiŋerep doku tauonge, ŋo, noŋo ŋine Asu Koboboineŋibonikale.’ 17 Sogino ŋene Waomze Yesu Kristomogatkaŋem so Anutuŋo ŋene Asu Koboboine ŋe-bonge, naso iwa na kaulukmaile, yalewaka, Anu-tuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino, Asu Koboboineebonge, na Anutu maine mi rawetkakole!”

18 Petoro eŋe raki qoeki, mali malip magu eŋedere more, Petoro mi rawetka more, Anutu waneeŋetine mau waki rakoi, “Anutuŋo rake, ‘Ŋei ŋerepqelaŋ, Yuda ŋadino, eŋe sotene ŋadek kaikeiwo, naeŋe ebuwe gege togongo wakesikei.’ ”

Mali Malip Magu Eŋe Antiok Matko Gekoi19 Naso sogino Kaunsol eŋe Stiwen qeu seukki, so

mali malip ŋei ŋerep wikile suaine detkoi, ea wanekakak nagu arikoi, eŋe Yerusalemŋine Ponisia kepe,Saiprus sia so Antiok matko arikoi. Eŋe Yuda ŋeiŋerep eŋanoka don kisi maine ra qelaŋane edangoi.20 Ŋo mali malip ŋei natne, Saiprus sia so Sairinmatko ŋine eŋe qelaŋ ŋei ŋerep, Yuda ŋadino gekoi,eŋano yaleka ra qelaŋane edangoi, eŋe WaomzeYesuwane don kisi maine Antiokmatko ra qelaŋaneedangoi. 21 Waomzeŋo ŋei ea zonom ebonge, eawane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom malipka more,Waom wano wetene maingekoi.

22 Mali malip magu Yerusalem kotino gekoi, eŋedonkisi ea dere more Barnabas, Antiok matko bi-rakau arike. 23 Barnabas eŋe Antiok ari lotke more,so Anutuŋo dalino ŋei ŋerep mosop onge, eŋe eaka more bakomine kitoke. Eŋe ŋei ŋerep qebinonerake, “Ŋine Waomze wetŋineŋo naso baŋem malipkaikei.” 24Barnabas eŋe ŋei wele, mali malip so AsuKoboboineŋo eŋano watke rokop kake, ea wane ŋeiŋerep loutne eŋe Waommogat kakoi.

25 Urata ea qoeki so Barnabas eŋe Tarsus matkoari Saul ziaŋkake. 26 Barnabas eŋe maratka more,Saul iwenkaki ere Antiok arikoik. Koma weku Saulso Barnabas mali malip magu eŋerop lewaŋgoi, ereŋei ŋerep magu suaine kito ebongoik. Antiok matwelaine eŋe malip malip magu eŋane masi ka more,eŋetene “Kristen” edorakoi. Eŋet iwa sogino miwakonge.

27 Naso yewao propet ŋei natne eŋe Yerusalemŋine Antiok arikoi. 28 Ŋei mane, eŋetine Agabus,eŋe mali malip magu keueno wie okora more, AsuKoboboine eŋane zonomineŋo olatki rake, “Ŋarawane bodi suaine kepe baŋem kepe baŋem wakoni-ake”. Naso Klaudius, Roma kepe ware ware geke,naso ea ŋara wane bodi wakonge. 29 Mali malipmagu, eŋe lewage rau togoleke, “Ŋene bonep bonepwesi aboŋze wane kop qeturage more, mali malipkimaze Yuda kepeo birakakene.” 30 Yale ra morewesi aboŋ qeturage more, Barnabas so Saul eponbi,so Barnabas so Saul ere Yerusalemma arimore,malimalip magu ŋei suaine ebongoik.

12Herotŋo Yakop Qeki Seukiso Petoro Mulap Urumgo

Birakake1 Naso yewao kepe ware ware Herot eŋe mali

malip magu wikile kieke ebonge. 2 Eŋe kawaliŋei koune edangi eŋe Yakop, Yohane wane tatine

Page 136: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 12:3 133 Aposolo 13:5pilaŋŋo qeu seukke. 3 Herot eŋe masi ea maki, soYuda ŋei ŋerep eŋe kau siminonge, ea wane eŋekawali ŋei koune biraongi, so eŋe Petoro mulapurumgo birakakoi, Yuda eŋane zonom ma met metnasoo so mere bret sap saune ne okangoi, nasoyewao. 4 Eŋe Petoro malipkaki paki, mulap urumgobirakaki waketke, paki kawali magu etke so etke,eŋe Petoro ea eŋanemeteo birakake, paki eŋe eŋanediam okorakoi, paki tego etke so etke ea ŋinemapokongi, kawali ŋei eŋe koso etke so etke so etke so etkeokangoi. Paki Herot eŋe detke, ŋado Aŋelo LoloŋonLoloŋon Naso qoeki, eao Petoro ma ari more ŋeiŋerep eŋane kaitko qewe seukeake. 5 Herot eŋePetoro mulap urum koto birakaki metke, ŋo malimalip ŋei ŋerep eŋe Petoro wane ra more Anutuwano togole meŋenkakoi.

Aŋelo Eŋe PetoroMulapUrumgoŊine Iwenka Ketkoi6 Qaeki Herot eŋe Petoro iwenka ari dongo bi-

rakayakane wetkeke, ŋo qei kino mi okangi, ruooPetoro eŋe kawali ŋei etke erane keuetno kulupake, eŋe mulap senŋo lukkakoi, ŋo kawali ŋeieŋe mulap ŋei eŋane mat madetko diam okorakoi.7 Ikopka, Anutu wane aŋelo maneŋo mulap urumkoto okoraki, so qelaŋaneŋo mulap urum koto qe-laŋange. Aŋelo eŋe Petoro wokino ma wirikakiwieki olatke, “Ikop! Wienom!” Raki eaka ikopkamulap metino ŋine qoe ketke. 8 Pakiso aŋeloŋoolatke, “Ge radepŋone ramumore kie kulitŋone biramakatakenom.” Petoro eŋe yale okangi, aŋeloŋokoso olatke “Ge momo takotŋone bira more namogat nanikene”. 9Petoro eŋe aŋelomulap urumgoŋine mogatka saketke. Kine kine iwa wakonge,Petoro eŋe mi detlukkake. Eŋe wetke rake, “Kulukulu mane kamaile,” yale ra wetkeke. 10 Ere kawaliŋei magu mane ea yuan ongoik. Paki ere koso arikawali ŋei magu mane ea yuanone more, mulapurum wane madet suaino lotke more, mat suainowakesikeik wane ariuk, so madet ea oŋomka qoelalaŋgi, mat ŋadino waketkoik. Ere numa maneoketpik paki, ikopka aŋelo eŋe Petoro qeliŋkake.

11 Pakiso, kine kine wakonge, ea Petoro eŋedetlukka more rake, “Welekatne, Herot so Yuda ŋeiŋerep eŋe na wikile ninikei wane detkoi, ŋo Waom-nane aŋeloineŋo birakaki, ket na mulap urumgoŋine iwennane ketmaike, Herot so Yuda ŋei ŋerepeŋe mi matali nanikei.”

12 Petoro eŋe yale dere more Maria wane matkoarike, Maria eŋe Yohane Mareko wane nagaine. Ŋeiŋerep loutnemat eao lewagemeŋenkakoi. 13Petoroeŋe mat madetko lotke more madet ŋadino yatoke.Paki so qelit ŋerep mane eŋetne Roda, oŋo donturuŋine maingeakane sarike. 14 Ŋerep eŋe Petorowane done mo detkake, ŋo eŋe qom sua so kaetŋerep, ea wane eŋe Petoro wane nigetkaki, eŋemadet mi lalage, eŋe zinge ari don kisi ea ŋei ŋerepedange. 15Ŋei ŋerep eŋe dere more olale rakoi, “Geqelaŋ okanmaine!” Ŋo eŋe koso sorinone edangi,ŋei ŋerep eŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo sarimaike.”

16Don yale auye rauso, Petoroŋo takotke edoraki,eŋe sari madet lalagemore, kau paki, oŋaene qaeke.17 Petoro eŋe metineŋo ma zop onge, ea wane ŋeiŋerep eŋe donene midaine metkoi, yale metpisoAnutuŋo dalino okane more, eŋe mulap urumgo

ŋine iwenka ketke, Petoro eŋe ea wane korop raqe-laŋane more edange paki rake, “Don kisi iwa Yakopso mali malip magu natne korop edan warekei.”Yale ramore eŋe Yerusalem qeligemorematmaneoarike.

18 Kepe qaeki so mulap urum wane diam gegeŋei eŋe kaet suaine ongi, dere mezet okane qeson-nagukoi. “Petoro eŋe diao arike?” 19Herot eŋe wareware ŋei loutne edangi, eŋe ari Petoro ziaŋka moremi maratkakoi. Herot eŋe ware ware ea wanokonemore kawali ŋei natne edoraki, so eŋe ware wareenguwi seukkoi.

Herot eŋe kine kine ea ma more Yuda kepeoqelige more Sisaria matko arike.

Herot Eŋe Seukke20 Herot eŋe Tire so Sidon mat welaine eŋane

sotine osike, paki mat welaine eŋe Herot koroplewaŋgei wane arikoi. Mikepka eŋe Blastus maueŋane ŋadeeno arike, eŋe Herot wane mat wareware oŋo qesiŋoniakane eŋe qesonkakoi. Pakiso,eŋe Herot wano ari peam dume niakane, ea waneeŋe Herot olatkoi. Onoka wane Sidon Tire matwelaine eŋeHerotwane kepeoŋine ŋara aboŋ koropqole okangoi, ea wane eŋe Herot sot osi osiine eaqoeakane sorinka meŋenkakoi.

21 Herotŋo kaiwe naso mane motke, paki kaiwenaso yewao eŋe ware ware wane kibi auke, paki eŋeari ware ware met met wane kutno pese metke, eŋemere don suaine edange. 22Ŋei ŋerep eŋe don deremore boka rakoi, “Iwa mo Anutu mane wane aŋadon me ŋei mane wane aŋa don mida!” 23 IkopkaAnutu wane aŋelo maneŋo Herot qeke. Qeki komakoma eŋe Herot qomine ki lotke neu, so seuke.Onoka wane Herot eŋe Anutu ewino mi kitoke, eawane aŋeloŋo qeki seukke.

24 Naso yewa Anutu wane don takotke moresua matko matko arike. 25 Barnabas so Saul ereurataetne Yerusalem matko mauk qoeke paki, erekoso zinge arikoik, ari Yohane Mareko ebuwikererop arikoi.

13Antiok Mali Malip Magu Eŋe Barnabas So Saul

Biraotpi Miti Urata Ari Makoi1 Antiok mali malip magu eŋane keueno ŋine

propet ŋei natne so kito ebo ebon ŋei natne eŋegekoi. Eŋane eŋet tego iwa yale Barnabas, Simeon,eŋetine mane, “sigitne” orakoi, Lusius, eŋe Sairinimatko ŋine, Manain, eŋe Herot Antipasropmatetneweku, so Saul 2Mali malip magu eŋe Waom qelitineqeu paki, so ŋara wane sawe gekoi. Naso yewao, AsuKoboboineŋo magu ea edane rake, “Na Barnabasso Saul naŋane urata wane mo biraotkole, ea waneŋine ere bira osikei.”

3 Don ea qoeki so eŋe ŋara sawe mere moremeŋenkakoi paki, meteene kutetno more so Barn-abas so Saul biraotkoi.

Barnabas so Saul Ere Saiprus Siao Arikoik4 Asu Koboboineŋo Barnabas so Saul biraotki so

ere seki zakeo Selusia matko ari seki mane mamoreSaiprus siao arikoik. 5Ere Salamismatko lotkemore,Anutu wane don Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo

Page 137: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 13:6 134 Aposolo 13:35wa more ra qelaŋangoik. Yohane Mareko eŋe urataqesiŋ osiakane ererop metke.

6 Eŋe sia korop kitare ari more, Paposmatko lotkemore, ŋei mane eŋetine Baryesu marat kakoi, ŋeiea eŋe propet ŋei isisine, eŋe suŋa qare ŋei Yudatego ŋine. 7 Baryesu so sia ware ware ere kimaokangoik. Ware ware ea, eŋetine Sergius Pauluseŋe dereretine suaine ea wane eŋe Barnabas soSaul ere eŋane kaitko sarikeik wane etorake, eŋeAnutu wane don desiakane detke. 8 Ŋo suŋa qareŋei mane, eŋetine Elimas oŋo kitat otke. Baryesueŋetine mane Grik dongo rakoi, Elimas. Eŋe SergiusPaulus kitatka rake, “Ge erane don mi dere malipkanom.” 9 Pakiso, Saul, eŋetine mane Paulo, wieokorake, Asu Koboboineŋo Paulo wane kotoo watkerokopkake, ea wane Paulo eŋe suŋa qare ŋei ea porekalilipka 10 olatke, “Ge Satan wane gipole! Ge yeyekine kinemayakatne koboboine, eawaneŋabaine gematalion okanmaine, masi kine kine qotkoine, eaŋogeŋano watke rokop ganmami. Ge Waom wane donwelekatne koboboine, ea naso baŋem maingenomisisine wakon mageake! 11 Ge detmaine, ukude moWaom wane meteŋo gekuyake paki, deŋone mopilikeake paki, ge kepe deine mane mi kaikene.Ge nasomde kirop kirop yale deŋone pilik pilikinegekene.”

Raki qoeki, so eaka kine kine mane kezoŋ pana-man yale, eaŋo Elimas deine kawetkeke paki, eŋeyau yaup lolike more, ŋei mane maratkaki oŋometino ma iwen kayakane ziaŋkake. 12 Pakimo,kepe ware ware eŋe Elimas, ka more Waom wanedon detke, ea wane oŋaine qaeke paki, don ea deremalipkake.

Barnabas So Paulo Ere Antiok Matko Pisidia KepeoMiti Ra Qelaŋangoik

13 Paulo so kimatkine eŋe Papos qelige more,seki kutno wa more Perga matko Pampilia kepeoari lotkekoi. Lotke so Yohane Mareko eŋe ereqeliŋore more, Yerusalem matko zinge arike. 14 ErePerga mat qelige more Antiok matko, Pisidia kepeoari lotke more, Yuda eŋane zonom mama nasoyewao kaiweo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgowaket metkoik. 15 Urum welaineŋo Mose wane rarokop don so propet edo don qekoi, ea dapotpiqoeki, so eŋe Paul so Barnabas erano don moremore rakoi, “Kimatkeze, ŋire don natne ŋene to-golekenane ŋedanikeik wane magemamikwo, yemoŋire ŋei ŋerep maine edanikeik.” 16 Paulo eŋewie more metine ma wake, pakimo, ŋei ŋerep eŋedon midaine metkoi. Yale metpi, Paulo eŋe kiekeedange.

“Israel ŋei so Israel ŋadino qelaŋ gemami, ŋinekorop Anutu ewine kitomami. Ŋine korop naŋanedon detpi! 17 Israel wane Anutu eŋe ŋenaneŋabokopzemawakonongi, Ezipt kepeogekoi, Anutueŋe Israel mosop ongi, so ŋei ŋerep magu suainewakongoi, Anutuŋo eŋe eŋine zonominerop Eziptkulit kepeo ŋine ebu iwenone sarike, 18 paki, eŋekoma 40 eŋane masi qotkoine ea wane kepe yauppapaino tewekone geke. 19Anutuŋo ŋei ŋerepmagu7 Kanan kepeo mataliongi siukkoi, pakiso eŋe eŋineŋei ŋerep Israel magu koune ebu biraongi, Kanankepe ea wane welaine okangoi. 20 Paki, kepe ea eŋekoma 450 yale malipkka gekoi.

“Naso ea qoeki, so Anutu eŋe Israel eŋane wanowanok ŋei waom natne biraonge, paki eŋe ge sarimageu, propet Samuel wakonge. 21 Naso yewaoIsrael ŋei eŋe Anutuŋo kepe ware ware suainemanemawakone birakaki ware oniakane qesonkakoi.Anutuŋoderemore Saul, Kiswane gipole, Benyaminwane tegoo ŋine ma wakone birakake, paki eŋekepe ŋei waom eŋane ware ware geki koma 40okange. 22 Anutu eŋe Saul maki ketki so eŋe Dawitkepe ŋei eŋane ware ware ma wakonkake. Anutueŋe Dawit wane iwa yale rake, ‘Na Dawit, Yesegipole, detlukkamaile. Na ŋei yaline eŋane siminnanmaike, eŋe naŋane simile eŋe baŋ kine kinekoropmaki qoe wareake, me na kine kinemayakaneolatpe, eŋe korop tewek wareake.’ 23 AnutuŋoYesu, Dawit wane ŋaboine, Israel ŋei ŋerep mamenaŋoniakane birakake. Anutuŋo mo sogino eara togoleke. 24 Yesu eŋe urataine mi kiekke, nasoyewao Yohane eŋe Israel ŋei ŋerep sotene ŋadekkamore doku taukei wane ra edange. 25 Eso Yohaneurataine mo qoeyakane naso bomileki, Yohane eŋeŋei ŋerep edange, ‘Ŋine naŋane ma ramami? Ŋinekine detmami me mida? Ŋine ŋeiwa toma kamami,na eŋemidaka, ŋine ŋei mane toma kamami. Ŋo, nayem ŋei bile mida, na daleo eŋane kie kulit ea qekokkaikale, noŋo qekkokalane rokop mi okanmaike.’

26 “Kimakopne, Abrahamwane ŋabokoune, so ŋeiIsrael ŋadino qelaŋ gemami, ŋine korop iwa Anutuewino kitomami, Anutuŋo dalino ma menaŋŋoni-ake, eŋe don ea ŋenano motke! 27 Anutuŋo Yesuŋene mamenaŋ ŋoniakane birakake, Yerusalem ŋeiŋerep so eŋane ŋetne ea eŋe mi detluk kakoi, eŋepropet eŋane zonom mama naso dapore more midetlukkakoi. Ŋo eŋe Yesu qeu seukke, ea wane eŋepropet eŋane don, ea mau wele wakonge. 28 EŋeYesu wane masi qotkoine mane mi maratkakoi,eŋe Yesu maine mi qeu seukke, ŋo eŋe Yesu Pilatwano biraka more, Pilatŋo Yesu qeki seukeakaneqesonkakoi. 29 Anutu wane papiao eŋe yeye kinekine korop Yesu wane ra more qekoi pamaike,Yerusalem ŋei eŋe ea korop mau qoeki, Yesu wanepareŋine kibego ŋine makokka ket more deŋe-sere mane wesi aŋaone koto, eao motkoi. 30 ŊoAnutu eŋe Yesu ma wirirkkaki, wisikae wieke.31 Pakiso, kaiwe loutne Yesu eŋe eŋine dokoineeŋano wakononge, sogino eŋe Yesu eŋinerop Galilikepeo ŋine sari Yerusalem matko arikoi, Yesu eŋemasi kine kinemake so seu seuo ŋine wisikae wieke,dokoine eŋe ea korop kamore, Israel ŋei ŋerep edanokanmami. 32-33Na kine kine korop iwa ŋidanmaile,ŋere don kisi maine, ea ŋidaniketane sarimaite.Anutuŋo ŋenane ŋabokopze kine kine ra togoleedange, ea korop ŋene ŋebon waremaike, ea waneeŋe Yesu ma wirikkaki, wisikae wieke, Sam 2 eaoyale ramaike,‘Ge naŋane Giponne, na ukude geŋane Magaŋone

lelemaile’34 So Anutu eŋe ra togoleke, eŋe Yesu seu seuo ŋinemaki wisikae wie more koso manerop mi gotosiake,eŋe takotke more rake,‘Na Dawit mosopka more rawe togoleke. Mosop

ea eŋe welerop, na yalewaka ŋine mosopŋunikale.’ 35 So Dawit eŋe papia maneo ra-maike, ‘Ge geŋone qelit ŋeiŋone koboboine

Page 138: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 13:36 135 Aposolo 14:15maine mi qeliŋ kanom pa gotosiake.’

36 Ŋene detmaine Dawit eŋe Anutu wane similekorop mogare ŋei ŋerep keueno geke, ge moreseukki, pareŋine mari ŋosa ŋabokoune eŋeropdukkau pa more gototke. 37 Ŋo, Anutuŋo Yesuseu seuo ŋine maki wisikae wieke, eŋe mi gototke.38-39 Kimakopne, ŋine don kisi iwa desikei waneŋere sarimaite, Anutuŋo Yesu seu seuno ŋine makiwisikae wieke, ea wane ŋere sari don kisi ea ŋineŋidanmaite. Don kisi ea wane kine iwa yale pa-maike, Anutuŋo sotŋine qeliŋge ŋiboniake. ŊineYesu mogat kaikeiwo, Anutuŋo sotŋine ea matalikisiukki, ŋine koboboine sot midaine okanikei, ŋoMose wane ra rokop donŋo sotŋine maine mi makisiukkeake. 40 Sogino propet eŋe don saeŋine eaŋoŋinano maine mi wakoniake, eŋe iwa yale qekoi,41 ‘Ŋine wawaine ŋei, ŋine kaikei so manerop de-

tkei, paki borikei, na ŋinane nasoo uratamamaile, ŋo ŋei maneŋo na urata mamaile,ea ŋidaniake, ŋine ea mi dere malipkaikei.’ ”

42 Paulo eŋe yale raki qoeki, so eŋine so Barn-abas ere Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo kesikeikwane arikoik, ŋei ŋerep erano ari newanore rakoi,“Ŋire zonom ma met met naso kutno, eao zingesari kine kine iwa koso ŋedanikeik.” 43 Ŋei ŋerepeŋe lewa lewaŋ mat mo qeliŋka arikoi, Yuda ŋeiŋerep natne eŋe metkoi, so Yuda ŋadino qelaŋŋei ŋerep natne eŋe Yuda eŋane gege mage mo-gatkakoi, eŋe metkoi. Magu etke ea Paulo so Barn-abasmogatotkoi, aposolo ere ŋei ŋerep eamaukwetmali malipene togoleu rakoik, “Anutuŋo ŋine donmaineŋo mosop ŋunge, ea wane mosop ea malipkagekei.”

44 Zonom ma met met naso kaiwe kutno mat we-laine koropŋoWaomwane don desikei wane sarikoi.45 Pakimo, Yuda edo ŋei ŋerep magu suaine onemore, detpi boriki, ŋade don ra more Paulo ŋabakadon qotkoine olatkoi. 46 Ŋo Paulo so Barnabas erekaetmi okanemore, don togole edangoik, “Anutuŋorake, ŋere eŋane don ŋine alakane ŋidanmaite, ŋoŋine don ea ŋadek kamami, eamo ŋine gege togonwane mi siminongi ea detmami. Ea wane ŋereŋine qeliŋŋune more ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋgemami, eŋano ari edanikete. 47Anutuŋo ŋene doniwa yale ra togole ŋebonge,‘Na ge qelaŋ eŋane kiwa qelaŋan onikenane bi-

raganmaile, ge ŋei ŋerep Yuda ŋadino qe-laŋane sikanonikene, ŋei ŋerep korop kepebaŋem eŋe maine menaŋgei. Waomŋo eŋemaine ebuyake.’ ”

48 Paki, ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋ, eŋe don eadere wetene peseki, Waom wane don wane bakomkitokoi, bakom kito, so Waomwane don wekumanedetkoi. Anutuŋo ŋei ŋerep gege togon wane mawesake mo biraonge, eŋe korop mali malip koropokane don kisi maine malip kakoi.

49 Pakiso, Waom wane donŋo kepe korop yewaosua watke rokokake, 50 so ŋerep ŋetne suaine, Yudaŋadino, eŋe Anutu ewine kitokoi eŋe kepe ea gekoi,Yuda edo, ŋerep ea so mat ŋei ŋetne suaine sorisorin edanbi, so magu etke eŋe Paulo so Barnabasŋaba ore, wikile kieke epone more kepeeno ŋineesopotpi saket arikoik. 51 Aposolo ere kepe qeligemore, kieetno lube lube yewa sitogeut qoe ket

metkiso, ere kepe ea qelige more, Ikonium matkoarikoik. Ŋei ŋerep eŋe masi ea ka more iwa yaledesikei, borikineŋo ŋenano pamaike, Anutuŋo ŋen-erop ŋaba okanonmaike. 52 Doku tau tau maguAntiok matko gekoi, don kisi ea dere more, bakomsuaine kitokoi, so Asu Koboboineŋo watke rokoponge.

14Paulo So Barnabas Ere IkoniumMatkoUrataMakoik

1 Masi kine kine korop Antiok wakonge, yalewaka Ikonium matko wakonge. Paulo so Barnabasere Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo ari ŋei ŋerepedangeik, ea wane Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋeiŋerep Yuda ŋadino eŋe loutneŋo mali malip koropokane, Yesu mogatkakoi. 2 Ŋo Yuda ŋei ŋerepYesu mi mogat kakoi, eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yudaŋadino malip malip magu gekoi, eŋe kimakopeneŋaba okan onikei wane wetene qepoke qebinongoi.3 Aposolo ere soda loutne Ikonium ge more Woamwane ra more kaet midaine togoleka don maineedangoik. Waomŋo ere qesiŋotki so ere masi kinekine togole mauk, ea wane Waom eŋe ŋei ŋerepwetineŋo malipone more sikanonge, aposolo erebiŋek don kisi ea ra qelaŋan ongoik. 4Mat welaineeŋewet etke okangoi, ŋei ŋerep natne eŋewiri Yudatego mogat ongoi, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe aposoloere mogat otkoi.

5 Pakiso, ŋei qelaŋ Yuda ŋadino, so Yuda ŋei tegonatne eŋe suaine kopene eŋerop aposolo matali oremore wesiŋo etkuwi seukkeik wane rau togoleke.6 Rauso aposolo ere don ea dere more Listra soDerbematko, Likaonia kepeo kaet arikoik. 7Ere kepeyewao Anutu wane don kisi maine, ea ra qelaŋanongoik.

Paulo So Barnabas Ere Listra So DerbeMatko Arikoik8 Listra matko, ŋei mane kine qotkoine eŋe nabok

kotino ŋine mo yaline sarike, paki eŋe numa manemi ari geke. 9 Eŋe met met ka mere Paulo wanedon detke, Paulo eŋe ŋei ea detlukkake, ŋei eaŋoPaulo wane don dere malip kake, ea wane Anutuŋoeŋemainemamenaŋkayake, eawane Paulo eŋe yaledere more ŋei kine qotkoine ea pore kalilipka, 10 soboka olatke, “Ge wie koboine kieŋone kutno okora-nom!” Ŋei ea eŋe kaŋzage wie more kieke gesokelolike arike. 11 Pakimo, Paulo eŋe masi ea makiwakongi, ŋei ŋerep eŋe ka more, enŋene Likaoniandonenoka kieke boka rakoi, “Anutu eŋe ŋei yalelele more ŋenano ket sarimami!” 12 Ŋei ŋerep eŋeBarnabas wane anutu mane Zeus orakoi, ŋo eŋePaulowane anutumaneHermes orakoi, onokawaneHeremes eŋe Zeus wane don ra qelaŋangi detkoi, eawane. 13 Anutu mane, eŋetine Zeus, eŋane matinemat suaine ŋadino pake. Zeus wane mosop ŋeieŋine so ŋei ŋerep eŋe aposolo erano bulamakau ŋeiso zariŋ peike, mat wane madetko ma sarikoi, eŋeso ŋei ŋerep magu eŋe aposolo bakom okan otkeiwane.

14 Pakimo Barnabas so Paulo ere ŋei ŋerep eŋedaleo okangei wane okangoi, ea wane similenedetluke more, ma waulukonikeik wane, takot laplap etne ma barake more, biririke ari ŋei ŋerepmagu keueno boka ari rakoik. 15 “Onoka wane kine

Page 139: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 14:16 136 Aposolo 15:16kine iwa mamami? Ŋere kepe ŋeika, ŋere ŋineyaleka! Ŋere ŋine don kisi maine, ea ŋidaniketanesarimaite, ŋine anutu isisine eaŋadekkamore, zingeAnutu gege welaine eŋane kaitko gekei. Anutugege welaine eŋe qeli so kepe so kine kine koropma wakonge. 16 Mo sogino Anutuŋo ŋei ŋerepqeliŋongi yau yaup gekoi, 17 ŋo naso baŋem eŋeeŋine kine ŋei ŋerep sikanonge, ea wane eŋe masiweku mane ma mageake, eŋe koya qeliwo ŋinemaki ket okanmaike, eŋe eki zaguk maki wele qeokanmami, eŋe ŋara ŋibon okanmaike, so koto ŋinowet peseŋo qe watkemaike, eŋe ŋinane bakomŋinekito okanmaike.” 18Paki ere don ea edankoik, ŋo ereŋei ŋerep eŋe rawetonbik erane bakomkito soe soepmi maikei wane urata suaine makoik.

19 Pakiso, Yuda ŋei natne, Antiok matko Pisidiakepeo ŋine, so natne Ikonium ŋine, eŋe ŋei ŋerepmagu ea ebuwi, eŋe Paulo wesiŋo qeu paki, waraŋkama ket mat ŋadino birakau paki, rakoi Paulo moseukmaike. 20Ŋo,malipmalipmagu eŋe Paulowanolewageu paki lolikka okorakoi, Paulo eŋe koso wiemoremat koto waketke, kepe qaeki eŋe so Barnabasere Derbe matko arikoik.

Barnabas So Paulo Ere Antiok, Siria Kepe ZingeArikoik

21 Paulo so Barnabas ere don kisi maine ea Derbematko ra qelaŋanbik ea wane ŋei ŋerep loutne eŋeWaom mogat kakoi, pakiso ere zinge Listra matkoari more, ea ŋine, Ikonium so Antiok matko, Pisidiakepeo lolike arikoik. 22 Ere mali malip magu zonomebongoik, so mali malip wele eao kito gekei wane,dokoetne mat ea korop ma togole edangoik. Matogole one rakoik, “Ŋine Waomze koboboine mogatkaikei, ŋene Anutu wane gege kepeo wakesikene eawane ŋene kepe iwao umat wikile loutne desikene.”23 Ere malip malip maguine maguine eŋano arimore, sawe ge meŋenka more ware ware maguinemaguine doku tau tau magu eŋane biraongoik, yalewaka Aposolo ere ŋei ŋerep ea mali malip koropdoku tau tau Waomzane meteo biraongoik.

24 Ere Pisidia kepe korop lolike ari more sariPampilia kepeo lotkekoik. 25 Ere Perga matko mitidon ra qelaŋane more Atalia matko ari ketkoik.26 Eso yewa ŋine eŋe seki kutno wa more, kito zingeAntiok matko, Siria kepeo arikoik, kepe yewao erealakan doku tau tau magu edo ere Anutu wanemetino bira ore more, mosop ore wareotpi urataea maikeik wane meŋen kakoi. Wane yekuat namourata ea mo mauk qoeki, ere zinge arikoik.

27 Ere Antiok matko lotke more mali malip maguqeturaŋ one more, Anutuŋo yeye kine kine eranomaki wakonge, ea wane don kisi korop edangoik, soAnutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋeAnutu malipkakoi, wane eŋane numa lalaŋge, eawane ere korop edangoik. 28 Ere naso kiroine malimalip ŋei ŋerep eŋerop ea metkoik.

15Aposolo Eŋe Yerusalem Lewaŋgoi

1 Naso maneo ŋei natne Yuda kepeo ŋine eŋeAntiok matko sari mali malip ŋei ŋerep kieke kitoedane rakoi, “Ŋine Mose wane ra rokop don ra-maike, yale solaŋine kitasikei, ŋine mi kitasikeiwo,

Anutuŋo ŋine mi ma menaŋ ŋuniake.” 2 Paulo soBarnabas eŋe Yuda ŋei eŋerop don ea wane zoksorin nagu togoleka aukoi. Antiok magu eŋe koroplewage more rau togoleke, Paulo so Barnabas soAntiokmagu eŋane ŋei suaine natne eŋe Yerusalemari more, aposolo so mali malip magu ŋei suaineeŋerop don auye makoboekei wane ari lewaŋgoi.

3 Antiok mali malip magu eŋe ŋei ea biraongoi,eŋe Ponisia kepe so Samaria kepe kitare ari more,mali malip ŋei ŋerep edangoi, qelaŋ ŋei ŋerep Yudaŋadino gekoi, eŋe Anutu mogat kakoi, ea wane eŋemali malip ŋei ŋerep edangoi. Mali malip ŋei ŋerepeŋe don ea dere more bakomene suaine kitokoi.4 Antiok magu eŋe Yerusalem lotkeu, so Yerusalemdoku tau tau magu suaine so aposolo, so ŋei selesuaine eŋe Antiok magu ea mateno newan ongoi.Antiok magu eŋe mateno waket mere more, Anu-tuŋo yeye kine kine okan onge, ea korop Yerusalemmagu edangoi. 5Ŋo mali malip ŋei natne eŋe Parisimagu eŋane tego gekoi, eŋe wie okora rakoi, “Qelaŋŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe solaene kitatpi,so Mose wane ra rokop don ea dere tewekei!”

6 Ea wane aposolo so ŋei suaine eŋe lewage more,Mose wane ra rokop don ea dere metkoi. 7 Nasokiroine ŋei korop eŋe don auye kitat okan mageu,so Petoroŋo wie okora lewa lewago edange, ”Ki-makopne, mo sogino Anutuŋo na qelaŋ ŋei ŋerepYuda ŋadino gemami, eŋe don maine edanikalanebiranange. Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami,eŋe maine don kisi maine dere malipka more mo-gatkakei, eawaneAnutuŋo na biranange. 8Anutuŋoŋei ŋerep wet dereretene korop detluk waremaike,eŋe ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino gemami, eŋeAsu Koboboine ebonge, ea wane eŋe ŋei ŋerep eaeŋe siminongi, ŋene sikan ongone. Eŋe sogino ŋeneAsuKoboboineŋebonge, yalewaka eŋeŋei ŋerep ea,AsuKoboboine ebonge. 9Anutuŋoŋene soŋei ŋerepea numa etke mi sikan onge, numa weku, ŋei ŋerepea, eŋe Waom don malip kakoi, ea wane Anutuŋoeŋe sauk ongi libeka lelekoi. 10 Pakimo, ŋine Anutuonoka wane liwe liweko birakamami, paki ŋinemisuk umat suaine ea doku tau tau magu eŋanewokeomotkei, sogino ŋabokopze gekoi, so ŋene iwaukude gemaine, ŋedo ŋosa ŋabo wane ra rokop donwane umat ea maine mi tewekene. 11 Welekatne,Yesu wane wet maep, ea waneka Anutuŋo ŋene mamenaŋ ŋoniake, yale waka Anutuŋo ŋei ŋerep eamamenaŋoniake.”

12Yale raki qoeki, somagu korop eŋe donmidainemeremore, Paulo so Barnabas erane don detkoi, ereAnutuŋo masi kine kine togole qesiŋotki, qelaŋ ŋeiŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋano makoik, ea wanekorop ere magu edangoik. 13 Ere rauk qoeki, soYakopŋo wie rake, “Kimakopne, naŋane don detpi!14 Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami,wareoniakane sikan ŋonmaike. Eŋe ŋei ŋerep eaAnutu eŋine biŋek ebuke, ea Simon eŋe mo raqelaŋan ŋonmaike. 15Propet eŋane don yemo earoporodoŋ okanmaike, eŋe iwa yale ra more papiaoqekoi,16 ‘Waomŋo rake, naso yewaqoeki, na baŋ zingekale,

paki baŋ Dawit wane mat ket rasu pake,ea ma wiekale, weŋem sotakine mawe to-goleake. Eŋane kine kine matalione pa-

Page 140: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 15:17 137 Aposolo 16:10

maike, ea na baŋ mawe wie musele okoratogoleake. 17 Eso ŋei ŋerep natne korop eŋebaŋ Waom kaikei, ŋei ŋerep kepe baŋemkepe baŋem eŋe naŋano sarikei. Na ŋeiŋerep qelaŋine Yuda ŋadino mo edorakole,ea korop naŋane biŋek okanikei. 18 EsoWaomŋo ramaike, oŋo kine kine iwamokakara qelaŋan ŋonge, eŋe iwa koso ramaike’ .

19 Propet eŋe yale rake, na iwa yale wetkemaile,ŋei ŋerep qelaŋine ea, eŋe wetene mainge more,zinge Anutu mogat kamami, ŋene eŋe umat misukebonŋem tewekkei. 20 Ea wane tungo yemo, ŋenekibi mane qe more edanikene, eŋe anutu isisineeŋane aboŋ korop qeliŋ warekei. Eŋe wenip yauyaup mamami, ea maine qeliŋgei. Eŋe osom ebinemapokeu seukki, ea eŋemisuk nekei. So eŋe weŋemmisuk nekei. 21 Ŋene detmaine, zonom ma metmet nasoo kaiwe baŋem ŋei edo Mose wane rarokop don, ea Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo nasokiroroine dapore more, mat baŋemmat baŋem donea ra qelaŋane edan warekoi.”

Aposolo Eŋe Qelaŋ Ŋei Ŋerep Yuda Ŋadino EŋanoEkap Qe Motpi Arike

22 Yakop eŋe don raki qoeki, so aposolo so ŋeisuaine so mali malip magu korop eŋe rau togoleke,eŋe ŋei natne wanokone more, ŋei ea Paulo soBarnabas ererop Antiok biraonikei wane rakoi. Ramore eŋe ŋei etke ma wakon otkoi. Mali malipŋei ŋerep eŋe ŋei etke yewa eweetne kitokoi, ŋeimane eŋetine Yudas, eŋet mane Barsabas. Ŋeimane eŋetine Silas. 23 Aposolo eŋe kibi qe more,Paulo, Barnabas, so Barsabas so Silas ebone Antiokbiraongoi, kibi eaŋo iwa yale ramaike.“Ŋene aposolo, ŋei suaine so doku tau tau mali

malip magu koropŋo kibi iwa qe more ŋine,qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, An-tiok matko, Siria so Silisia kepeo gemami,ŋinano motmaine. 24 so ŋene mo detluk-maine, ŋei natne ŋenane keuzo ŋine sarimore, umat ra ŋibongoi, so wet dereret ŋinemau qelaŋ qeke. Ŋene ŋei ea mi biraon-gone. 25 Ŋene ŋei ea eŋane donkisi deremore, lewage ra togole more, ŋei etke mawakone more, ŋinano bira osikenane, wetweku okangone. Ere kimatkeze Paulo soBarnabas eretnarek sarikeik wane. 26 Pauloso Barnabas, ere Waomze Yesu Kristo waneŋabakoune eŋane kaitko don ra qelaŋan-goik. 27ŊeneYudas so Silas eretnarekweneŋbira otmaine, ŋene kine kine qemaine, eredon ea korop ŋidanikeik. 28 Asu Koboboineso ŋene dereret okanmaine, ŋene umatsuaine ea maine mi ŋibonikene, rara togondon iwaka ŋine tewekkei. 29 Ŋine anutuisisine eŋane aboŋ korop qeliŋwarekei. Ŋineweŋem misuk nekei. Ŋei eŋe osom ebinemapokeu seuki, ea ŋinemisuk nekei. Ŋine rarokop don mogat kaikeiwo, ŋine koboboinegekei, ŋine wenip yau yaup misuk maikei,ŋine maine gekei.”

30 Kibi yale qe more ŋei etke Antiok matko bi-raotkoi, eŋe korop ari Antiok lotkemore, mali malipmagu qeturaŋ one kibi ebongoi. 31 Ŋei ŋerep eŋekibi ea dapore dere more, bakom kito togolekoi.

32 Yudas so Silas eretne ere propet, ere naso kiro-roine doku tau tau kimakopetne edane urata ra qe-laŋanone more, ŋei ŋerep ma togole one so zonomebongoik. 33Soda natne ere yewa geuk somalimalipmagu eŋe ere biraore rakoi. “Ŋirano kutko peampakep.” Yale rau paki, so ere aposolo eŋano kosoYerusalem zinge arikeik wane rakoi. 34Ŋo Silas eŋeea mesiakane raso, ea Antiok metke. 35 Paulo soBarnabas ere naso natne ea Antiok gekoik, ere so ŋeinatne korop eŋe ŋei ŋerep Waom wane don ea kitoebongoi.

Paulo So Barnabas Ere Mapoknagukoik36 Kaiwe mama natne qoe ariki, Paulo eŋe Barn-

abas olale rake, “Ŋere Waom wane don mo mat ko-rop sogino ra qelaŋane edangote, ŋere koso mainezinge ari, kimakopse mat baŋem qeare onte, eŋemaine gemami, me mida.” 37 Barnabas eŋe okkipaki, eŋe Yohane Mareko weneŋ mauk arikei wanerake, 38 ŋo Paulo eŋe rake, “Sogino eŋe urata mimaŋem qoeki, Yohane Mareko eŋe ŋere Pampiliakepeo ŋine biraŋore Yerusalem zinge arike, ea waneeŋe ŋererop mi ariake.” Yale ra more, Paulo eŋebauine wake. 39 Paulo so Barnabas ere ea wanedon togole gereunerop au sorin nagu more, mapoknagukoik, Barnabas eŋe Mareko iwenkaki, sekiwowa more, Saiprus siao arikoik. 40Ŋo Paulo eŋe Silasmaratkaki, ere arikoik, mali malip magu eŋe Waomwane uratao biraotkoi, eŋe Waomŋo ere wareoremoremosoposiakanemeŋen kakoi. 41Eŋe Siria kepeso Silisia kepeo ari moremali malipmaguma togoleone biraongoi.

16Timoti Eŋe Paulo so Silas Ererop Arike

1 Paulo eŋe Derbe matko lotke more ea qelige,Listra matko ari lotkeke. Ŋei mane, eŋetine Timotieŋe Waom mogatka more Listra geke. Timoti na-gaine, Yuda ŋerep eŋeweneŋWaommogat kake. Ŋomagaine eŋe Grik ŋei. 2Listra so Ikoniummalimalipmagu korop, eŋe Timoti wane detpimenaŋgi, ewinekitokoi, 3 Paulo eŋe Timoti iwen kayakane detke, eawane eŋe Timoti solaine kitatke, kepe yewao Yudaŋei eŋe Timoti magaine Grik ŋei geke, ea detkoi, eawane solaine kitatke. 4 Eŋe mat suaino arikoi, pakidonba aposolo so ŋei ŋetne suaine Yerusalemmatkora togolekoi, don yewa eŋe doku tau taumagu edanemore rakoi, ŋine koropdon iwaderemoremogatkei.5 Ea wane doku tau tau magu eŋe mali malipkotogole more, kaiwe baŋem ŋei ŋerep takotke Waommogat kakoi.

Paulo Eŋe Kulu Kuluo Masedonia Ŋei Mane Kake6 Onoka wane Asu Koboboineŋo eŋe Asia kepeo

miti don mi ra qelaŋanikei wane rawetonge, eawane eŋe Prigia so Galatia kepe kitare arikoi. 7 EŋeMaisia kepe mezeno lotke more, Bitinia kepeoarikei wane arikoi, ŋo Yesu wane Asuŋo rawetonge.8 Pakiso eŋe Maisia kepe kitare more Troas matkoket ari lotkekoi. 9 Ruo yewao Paulo eŋe kulukulu mane kake, ŋei mane Masedonia kepeo ŋine,eŋe okora Paulo meŋenka rake, “Ge kiwet kitareMasedonia kepeo sari more ŋene qesiŋ ŋonikene!”10 Paulo eŋe kulu kulu ea kaki qoeki, ŋene yemdaka

Page 141: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 16:11 138 Aposolo 16:39aboŋze mauluke Masedonia kepeo arikenane okan-gone, ŋene Anutuŋo yewa ari eŋane miti donine raqelaŋanikenane ŋedorake.

Lidia Eŋe WaomMogatkake11 Ea wane ŋene Troas ŋine seki mane maratka

wa more, koboboine ari Samotres matko lotkekone,paki ruomanemere more, qaeki ari Neapolis matkolotkekone. 12Ŋene seki qelige more, kieŋo ari Pilipimatko lotkekone, Pilipi mat ea yemo Masedoniakepe wane provins mane wane mat. Sogino Romaŋei edo sarimat so gavamanwane kepe yewamakoi,ŋene mat yewao kaiwe natne gekone. 13 Nasoyewao Yuda ŋei ŋerep eŋe meŋen meŋen kepe matŋadino lewaŋ okangoi, zonom ma met met nasokaiweo, ŋene mat ŋadino ari doku wazaino lotkemore, Yuda ŋei edane meŋen meŋen kepe manemarat kakenane ziaŋkakone. Ŋerep natne eŋe kepeyewao lewagemetpi, so ŋene eŋeropmeremore donaukone. 14Ŋerepmane eŋetine Lidia, Taiataira ŋine,eŋe laplap weŋemka lewine suaine qoleokange, eŋeAnutu wane eŋet ora mawaka okange, so WaomŋoLidia wane wet dereretine qesiŋkake, eŋe Paulowane don malip kake. 15 Eŋine so matine kotine ŋeiŋerep magukoune gekoi, eŋe korop don ea malipkamiti doku taukoi, so Lidia eŋe newanŋone rake,“Ŋine na Waomze koboine mogat kamaile, yemodetpi paki, ŋine sari naŋane matko mesikei.” Yalera more, eŋe sorin ŋongi, ŋene matino ari gekone.

Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo So Silas Mulap UrumgoBiraotkoi

16 Kaiwe maneo ŋene meŋe meŋen sobeŋinoarikenane arimore, qelit ŋerepmanemarat kakone.Eŋe Asu qotkoineŋo eŋane kotino ket okora more,maki ŋerep eŋe masi tanik ŋado daleo wakoni-ake, ea wane don saeŋine edange. Ŋerep eŋe asuqotkoine ea kine kine qesonkaki, asu ea donmaingeolatmaŋke, ea wane ŋerep ea wane suainekoune,eŋe wesi suaine eaŋo kiatki mamaŋkoi. 17 Ŋerepea eŋe Paulo so ŋene ŋenane ŋadezo mogat ŋoneboka rake, “Ŋei yewa eŋe Anutu Wawaine qeliwoeŋane qelit ŋei okanmami. Eŋe Anutuŋo daleoma menaŋoniake ea wane numaine ŋine rawakoneŋidanmami.” 18 Ŋerep eŋe kaiwe loutne yaleka raokanmaŋki, so Paulo eŋe bauine waki, zinge asuqotkoine olale rake, “Na Yesu Kristo wane eŋetkoramaile, ge ŋerep qeliŋka saketnom!” Yale raki asuqotkoine eŋe naso yewaoka ŋerep qeliŋkake.

19 Pakiso ŋerep welakoune eŋe kau, ŋerep eŋedon saeŋine raraine, ea mo mida leleke, paki kosomi ramaike, wesi mamaene mo siukike, pakiso eŋePaulo so Silas epu waraŋore more, dongo bira osikeiwane lewa lewaŋ mat sobego arikoi. 20 Eŋe Paulo soSilas epu, Roma gavamanwanowanok suaine eŋanoiwen ore ari more rakoi, “Ŋei etke iwa ere Yudaŋei, eŋe ŋenane matko wet masiuk okanmamik, ereŋei ŋerep sorin onbik, eŋe sotene osike, 21 ere masiqotkoine ea ŋenane rara togon don ŋabaka moreŋei ŋerep edanmamik. Roma rara togon donŋoramaike, ŋene masi ea maine mi maikene.” 22 Yalerau, so ŋei ŋerep eŋe sari takot nagu more, Paulo soSilas don ŋaba okanotkoi.

Pakiso, Roma gavaman wane wano wanok ŋeisuaine eŋe Paulo so Silas erane laplap ma barakeu

ketke, pakiso eŋe qelit ŋei Paulo so Silas morapŋoetkukei wane edange. 23 Morapŋo zok togogoleetkuwi qoeki, eŋe mulap urumgo biraore more,mulap urum ware ware olatkoi, “Ge ŋei etke iwatogoleka malip osikene!” 24Mulap urum ware wareeŋe don ea deremore, ere urum aŋaone keuo yewaobiraore more, kieetno eki etke kutno bano moremakatake pise otkoi.

25 Ruo banino, Paulo so Silas ere Anutu wanomeŋenka more Anutu bakom eŋet kito kakoik. Mu-lap ŋei natne eŋe Paulo so Silas detotkoi. 26 Ikopkamemea togogole ma ruzakki, mulap urum wanebosiŋ qise more pelekke, so mulap urum wanemadet edomka qoe aŋaŋ wareu, mulap ŋei eŋanemulap sein togole, ea qoe ket warekoi. 27 Mulapurum ware ware eŋe poradage wie more, madetkorop qoe aŋago okorau kake, paki rake ŋei koropmo saket kaet ari waremami, yale detke. Yale deremore eŋe pilaŋ suaine warage more, oŋomka yakunagu more seukeakane okange. 28Ŋo, Pauloŋo bokasuaineka rake, “Ge misuk matali nagukene! Ŋenekorop iwa metmaine!”

29 Yale raki, so mulap urum ware ware eŋe qelitŋei mane oraki, kiwa mane ma sarike, mulap urumware ware eŋe Paulo so Silas erane urumgo biririkeari, zonomine oreki kaet kaki, Paulo so Silas kieetnoket umi qeke. 30 Pakiso, eŋe ere urumgo ŋineiwenore more qesonotke “Waometkene, na daleookane menaŋgale?”

31 Ere yale mainge rakoik, “Ge Waomze YesuKristo malip kaikeneo, Anutuŋo ge so ŋanomdokoŋone ma menaŋ ŋuniake.” 32 Pakiso ere Waomwane don eŋine so matine kotino ŋei ŋerewekounegekoi, eŋe korop ra qelaŋane edangoik. 33 Nasoyewaka ruoo, mulap urum ware ware eŋe iwenoreari more, kubetetne saukke. Saukkiso, eŋine soŋanom dokoine so ŋei ŋerewekoune miti dokutaukoi. 34 Paki so eŋe Paulo so Silas eŋine matinekoto iwenore ari more, ŋara natne eponbi nekoik.Mulap urumware ware eŋine somaguine korop eŋewet peseŋo kotoeno korop watke rokop onge, eawane eŋe Anutu malip kakoi.

35 Kepe qaeki, Roman gavaman wanok wanok ŋeieŋe tebe ŋei biraone edangoi, “Ŋine ŋei etke yewabiraotpi ariuk.”

36 Mulap urum ware ware eŋe don ea dere more,Paulo olatke, “Gavaman ŋei suaine eŋe don motpisarimaike, ge so Silas ŋire maine qeliŋ ŋusikenane.Ŋire maine arikeik. Ŋire donŋitne midaine arikeik.”

37 Ŋo, Paulo eŋe tebe ŋei suaine olale rake, “ŊereRoma kepe welaineka ŋerane biŋek okange, ŋeremasi qotkoine mane mi okante, paki ŋerane sotmanemi maratkakoi, ŋo siluŋ eŋe lewa lewago ŋereŋei ŋerep kaiteno morapŋo ŋetkumi, paki mulapurumgobiraotpiwaketite, pakimo iwamo sankabiraŋotpi ariketane okanmami? Eamo korop midakaka!Roman gavaman wano wanok ŋei suaine eŋe edomiwa sari more, biraŋotpi sakesikete.”

38 Tebe ŋei suaine don iwa dere more, Romagavamanwanowanok ŋei suaine eŋano ari edangoi,paki eŋe Paulo so Silas eŋe Roma kepe welatkine,yale dere more, ea wane kaetonge. 39 Ea wane eŋemulap urumgo ari more etane rakoi, “Ŋene masi

Page 142: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 16:40 139 Aposolo 17:27borikine okan ŋurine, ea maine qeliŋkauk nigetŋu-siake.” Yale rau paki mulap urumgo ŋine iwenoresaketmoremat ea qelige arikeikwane etangoi, “Ŋiremat suaine iwa maine qeliŋ kaikeik?” 40 Paulo soSilas ere don ea dere more, mulap urum qeliŋkamore Lidia wane matko arikoik, mat yewao eremali malip magu kimakopetne maratone more, dontogole edane ma togole one, mat suaine ea qeliŋkaarikoik.

17Paulo So Silas Ere Tesalonaika Matko Arikoik

1 Paulo so Silas ere Ampipolis matko so Apoloniamatko ari kitare more Tesalonaika matko lotkekoik,Yuda eŋane lewa lewaŋ urum mane ea Tesalonaikametke. 2-3Paulo eŋeYuda eŋane lewa lewaŋurumgonaso baŋem wa ket okan okan maŋke, ea wane eŋeTesalonaika geke, naso eao eŋe lewa lewaŋ urumyewao zonommamet met nasoo atak karewe waketmore, eŋe ŋei ŋerep eŋano Anutu wane papiao ŋinedapore sorin onemore kito edange, eŋe so ŋei ŋereppapia ea ra more don aukoi, Mesia eŋe wikile deremore, koso wisikae wieke, ea Paulo eŋe ŋei ŋerep raqelaŋan one more rake, “Na Mesia iwa ra more moŋidanmaile, eŋe Kristo Yesu. 4 Ŋei ŋerep natne eŋePaulo wane don malipka more, Paulo so Silas eranolewaŋgoi. Grik ŋei ŋerep so mat wane ŋerep ŋetne,eŋe mo Anutu ewine kitokoi, eŋe weneŋ Paulo soSilas erano lewaŋgoi.

5 Ŋei ŋerep loutne eŋe erano ari takotkekoi, eawane Yuda ŋei natne busu lele more, ŋei qotkoinenatne qeturaŋ ongoi, magu yewa eŋe mat lolikemore, ukat suainemamore, ŋeimane eŋetine Yasoneŋane matko ari Paulo so Silas ziaŋ ore more, epuŋei ŋerep eŋane kaiteno waraŋ ore arikei wane,mat ea matalikoi, 6 ŋo eŋe ere mi maratore more,Yason so kimakopene mali malip magu natne eŋewaraŋone, mat wane ŋei ŋetne kaiteno biraoneboka rakoi, “Ŋei etke ea ere masi qotkoine kepebaŋem kepe baŋemmakoik, naso iwa ere matzo sarimatali ŋonikeik wane sarikoik. 7 Pakimo, Yasonŋobiraotki, eŋane matko metmamik eŋe ere matinonewanotke. Ere korop Roman ware ware wane raratogon don ea qe barake more, ŋei ŋerep edaneramamik, ‘Ware ware mane gemaike, eŋetine Yesu’yale rau edanmamit.” 8 Yale rau so ŋei ŋerep magusomat wane ŋei ŋetne eŋe deremore oŋaene qaeke,pake ukat suaine makoi. 9 Pakiso mat wane ŋeiŋetne eŋeYason so kimakoune natne eŋewesi qoleuso biraonbi mateno arikoi.

Paulo So Silas Ere Berea Matko Arikoik10 Ruo kereki so eaka mali malip magu eŋe

Paulo so Silas Berea matko biraotpi arikoik, ere ariBerea lotke more Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgowaketkoik. 11 Yuda ŋei ŋerep Berea matko gekoi,eŋe mayakakatne, edo Tesalonaika wane Yuda ŋeiŋerep magu dereret mayakatnane yuan ongoi, eŋePaulo wane don desikei wane simin onge, so Anutuwane papia dapotkoi, papia ea so Paulo wane donea naso baŋem dapore wele me isi ea wane kinetnedetluk kakoi. 12 Yale okane more, Yuda ŋei ŋereploutneŋo don ea malip kakoi, eŋe yalewa okanbi,Grik wane ŋei ŋerep suaine natne eŋe yalewa korop

mali malip korop okanwarekoi, so don ea malipkakoi. 13ŊoYuda edo Tesalonaika ŋine, eŋe PauloŋoAnutu wane don Berea ŋei eŋano ra qelaŋange, eawane eŋe dere more, Berea sari ŋei ŋerep kiekeqebinone ukat suaine mau wakonge. 14 Ikopka, malimalip magu eŋe Paulo iwenka ari kiwet mezenokabirakau arike, ŋo Silas so Timoti ere Berea metkoik.15 Ŋei natne eŋe Paulo iwenka ari, Atens matko bi-raka more, Berea zinge arikoi. Pakiso, Paulo eŋe ŋeiea edange, “Ŋine Silas so Timoti iwa ikop sarikeikwane etanikei.” Rakiso, eŋe zinge ari etangoi.

Paulo Eŋe Atens Eao Don Ra Qelaŋange16 Paulo eŋe Atens matko Silas so Timoti toma

ore mat lolike ge more, lopio so kepe nemu nemuloutne ongi paki, bauine wake. 17 Ea wane eŋe ariYuda lewa lewaŋ urumgo waketki paki, Yuda ŋei soGrik ŋei ŋerep eŋe Anutu malipka ewine kito gekoi,kaiwe baŋem eŋe eŋerop don au sorin nagukoi, somat sobeŋ suaino ŋei ŋerep weneŋ lolikmaŋkoi, eawane Paulo eŋe ŋei ŋerep eŋerop kaiwe baŋem donaukoi. 18 Epikurian kito ebo ebon, so Stoik kito eboebon ŋei natne, eŋe Paulorop don sori sorin aukoi,ŋei natne qeson one rakoi, “Ŋei dereretine midaineea eŋe onoka don ramaike?”

Ŋei natne eŋe weneŋ rakoi, “Iwa mo kamaine,eŋe mat natne eŋane lopio wane don ramaike.”Don iwa rakoi, yemo onoka wane Paulo eŋe Yesuseuseuno ŋine wisikae wieke so eŋine don kisiine raqelaŋange, ea wane ŋei eŋe don ea rakoi. 19 Pakisoeŋe Paulo ma more mat mane kaunsol, eŋetneAreopagus, eŋano iwenka lewa lewaŋeno ari moreolatkoi, “Ge ŋei ŋerep don kine kine musele mo kitoebonmaine, ea korop ranom ŋene detlukkaikene.20 Ge kine kine natne ŋene detŋem ge ramaine,eamodonkuneŋine okanmaike, so don eawane kinedaleo ea rau lukenom, ŋene desikene.” 21Atens matwelaine so lobo ŋei ea gekoi, eŋe naso kiroine koropkine kine musele wakonge, eaka korop deskei wanedon aumaŋkoi.

22 Yale rauso, Paulo eŋe mat ware kaunsol Are-opagus wane lewa lewago ŋei kaiteno wie morerake, “Atens mat welaine, na kawe ŋine lopio sokepe nemu nemu loutne togole eweene kitomami.23 Na matŋine lolike meŋenka okanmami, eao arilopio so kepe nemu nemu loutne ongole. Nayale lolike more, lopio so kepe nemu nemu wanearata mane kakole, kibiine iwa yale qekoi, ‘Anutukuneŋine mi dereretze’ . Ŋine Anutu kuneŋine eami dereretze, ewine kitomami, ŋo siluŋ ŋine midetmami, na eŋane don iwa ra wakone ŋidanikale.24 Eŋe Anutu koboboine, oŋo kepe so yeye kinekine iwa pamaike, ea make. Eŋe qeli so kepe waneWaom, so eŋe ŋeiŋo bakom urum mamaine eao migemaike. 25Me eŋe kine kine natne ŋaŋaeki, ŋeiŋourataine ma mi qesiŋkakene, eŋe oŋomka gege soasu, so eŋe ŋara aboŋ so kine kine korop ŋei ŋerepebonmaike, ea wane ŋene maine mi mapik kaikene,26 eŋe ŋaboze ŋei weku ma wakonkake, eso ŋabozewekuo ŋine magu korop kepe baŋem gekei waneebuki wakongoi. Eŋe oŋomka mokaka nasoene sozawoenne koboine kepediawao gekeiwanemaulukemotke, Anutuŋo ŋei ŋerep kepe biŋek ra togoleke.27 Eŋe ea okange, yemo ŋei ŋerep eŋe Anutu ziaŋkaari more, marat kaikei, ea wane Anutu eŋe yale

Page 143: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 17:28 140 Aposolo 18:24okange, ŋo siluŋ Anutu eŋe ŋene qeliŋone amaŋ migemaike, eŋe osozo met okanmaike. 28 Ŋei maneŋorake,‘Ŋene eŋane kutno gemaine, so ari sari okanmaine

so togolemaine, eŋe maki ŋene wakongone,iwa gemaine.’

Ŋinane ŋei natne kisi raraŋo ra okanmami, yale eŋeiwa yale rakoi, ‘Ŋene korop Anutu wane medewek-oune.’29 Ŋene Anutu wane medewekoune okane gemaine,ea wane ŋene misuk metke raikene, Anutu eŋe golme silwa me wesiŋo ŋei mete kibi mama edo ŋeioŋa mamami, kait toqaine yalewa misuk desikene.30Mo sogino, ŋei ŋerep eŋe Anutu wane kine mi detlukkakoi, eao Anutuŋo loloŋonge, ŋo ukude yemoeŋe ŋei ŋerep korop yeo yeo numaene qotkoineŋadek kaikei wane, don togole edanmaike. 31 Eŋekaiwe mane mo mauluke more ra togoleke, nasoyewao eŋe ŋei mane mo birakake, ŋei eaŋo ŋeiŋerep kepe baŋem kepe baŋem kineene baŋ mawakoniake. Iwa yale Anutuŋo ŋene sikan ŋonge,kine kine ea wakonge, eŋe ŋei ea seuseuno ŋinemaki wisikae wieke!”

32 Ŋei maneŋo seuseuo ŋine wisikae wieke, eaŋei ŋerep eŋe dere more, natne Paulo ma sirakokankakoi, ŋo ŋei natne rakoi, “Ŋene ŋinane donkoso desikene.” 33 Yale rau so Paulo lewa lewaŋqeliŋkaki, 34 ŋei natne eŋe Paulo mogatka more,eŋane don malip kakoi. Ŋei mane, eŋetine Dion-isius, eŋe Kaunsol ŋetne mane, eŋe malipkake.Ŋerep mane, eŋetine Damaris, eŋine so ŋei ŋerepnatne weneŋ eŋe malipkakoi.

18Paulo Eŋe Korinti Arike

1 Pakiso, ea wane ŋadino Paulo eŋe Atensmat qelige more, Korinti matko ari lotkeke.2 Yewao Paulo eŋe Yuda ŋei mane, eŋetine Akwilamaratkake, eŋe Pontus kepeo wakonge, eamowakon wakon matine. Ŋei ea eŋine so ŋanominePrisila, ere musele Itali kepeo ŋine sarikoik, onokawane Roma kepe ware ware, Sisa Klodius, eŋe Yudaŋei ŋerep korop Roma mat qelige arikei, ea waneedane more esoponge. 3 Paulo eŋe ari ere otki,pakiso erane matko ari mere more, eŋerop uratamake, onoka wane eŋe enŋene okanmaŋkoi, yalePaulo eŋe seli kise ma more, eaŋo motki kiatkigegeene qesiŋkake, eŋe so ŋei so ŋanomine, eŋekorop seli kise ma more, qolemaŋkoi, iwa yale eŋeŋara aboŋ wane mamaŋkoi. 4 Paulo eŋe zonomma met met naso, nasoo baŋem Yuda lewa lewaŋurumgo ari more, Yuda ŋei ŋerep so Grik ŋeiŋerep eŋe Yesu Kristo dere malip kaikei, ea wanedereretene kito wirike edange.

5 Pakiso, Silas so Timoti ere Masedonia kepeoŋine lotkeuk, yewao Paulo eŋe kaiwe korop don kisimaine ea ra qelaŋange, eŋe Yuda ŋei ŋerep lewageu,Yesu eŋe Mesia ea wane don edange. 6 Yuda edoPaulo rawetkau, Paulo eŋe wazaone okora edange,“Ŋine kine kine qotkoine maikeiwo, Anutuŋo ŋineesop ŋuniake, ea ŋinane simile, na maine mi mapikŋunikale, naŋane sot mida! Naso iwa ŋine kiekewetela kutno arimaike, eao na qelaŋ ŋei ŋerep Yudaŋadino gemami, eŋano ari ra qelaŋane edanikale.”

7 Ŋei mane Yuda ŋadino eŋetine Titius Yastus, eŋeAnutu ewine kito more Korinti geke, mat yewaoYuda lewa lewaŋ urum osino Paulo eŋe ari geke.8 Ŋo Yuda ŋei mane, eŋetine Krispus, eŋine soŋanom dokoine eŋe korop Waom mogat kakoi, ŋeiea eŋe Yuda lewa lewaŋ wane ŋetne okange, eŋeso Korinti mat welaine loutne eŋe Waom wane dondere malipka more, miti doku taukoi.

9 Naso yewao, ruo maneo Paulo eŋe kulu kulumane kaki, Anutuŋo olale rake, “Ge misuk kaet ga-niake, ge maine takotke ra qelaŋane edanikene, geurata ea misuk qeliŋgene. 10 Onoka wane na geropgemaile, ŋei maneŋo ge mi geku matali ganiake,onoka wane ŋei ŋerep loutne mat iwa wane kotogemami, eŋe naŋane biŋek okanmami.” 11Waomŋoyale olatki, so Paulo eŋe Korinti mat yewao komaweku so meso 6 takotke ge more, ŋei ŋerep Anutuwane don edange.

12 Pakimo, ŋei mane, eŋetine Galio, eŋe Romagavaman ea ŋine, eŋe Akaia kepe ware ware bi-rakakoi, naso yewao Yuda edo Paulo ma ari moredongo biraka rakoi, 13 “Ŋei iwa eŋe ŋei ŋerep donmane Anutu ewine kitokei wane edanmaike, eŋanedon eaŋo so ŋenze ra rokop don, ea ŋabakamaike!”

14 Paulo eŋe don rayakane wetke okorake, ŋoGalio eŋe Yuda ŋei edane rake, “Ŋei iwa eŋe masiqotkoine make, me sot mane okanikeo, na ŋinanedon maine detŋunikale. 15 Ŋo ŋine, Yuda ŋinŋinedon wane so eŋet wane so ra rokop don ea wane ramore don auye kitat aumami, eawane ŋine ŋidomkamaulukeu, noŋo kine kine yaline ea maine mi mawesake kaikale!” 16 Eŋe yale ra more kot urumgoŋine esopongi, qeinat ketkoi. 17Ŋei ŋerep magu eŋekorop busu lele more Sostenes, Yuda eŋane lewalewaŋ wane ŋetne malipka, kot wane kaitko qekoi.Ŋo Galio eŋe ea wane dere mezet mane mi okange.

Paulo Eŋe Antiok Zinge Arike18 Pakiso, Paulo eŋe Korinti ŋei ŋerep mali malip

magu eŋerop kaiwe loutne ge more qeliŋongi paki,eŋine so Prisila so Akwila, eŋe Senkria matko keremore, seki mane wa more, Siria kepeo arikei wanearikoi. Paulo eŋe mi wake, Anutu wane kaitkodon natne ra togoleke, ea wane eŋe lewetine zounekorop kitat wareke, lewine setneka metke. 19 Eŋeseki kutno Epesomatko lotkemore, Prisila soAkwilaqeliŋore more, Yuda lewa lewaŋ urumgo waketki,so eŋe so Yuda edo don auki siwot aukoi. 20 Ŋeiŋerep eŋe Paulo newalika more rakoi, “Ge mainetakotke ŋenerop gekene.” Ŋo Paulo eŋe mi okkemore, 21edange, “Anutuŋo siminkayakeo, na ŋinanozinge sarikale.” Eŋe yale ra more ari, seki mane wamore Epeso qeliŋkake.

22 Seki ea ari mage ari mage, Sisaria mat Yudakepeo lotkeke, yewao, Paulo seki qelige more,Yerusalem ari mali malip magu maratone, wet pesedon edane more Antiok zinge arike. 23 Eŋe sodanatne, naso kiro kirop Antiokmatko gemore, qeligeGalatia kepeo so Prigia kepeo lolike, mali malipmagu yewa ma togole one arike.

Yuda Ŋei Mane Apolos Eŋe Epeso So Korinti MatkoArike

24 Naso yewao, Yuda ŋei mane, eŋetine Apolos,eŋe Alekzandria matko wakonge, eŋe Epeso sarike,

Page 144: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 18:25 141 Aposolo 19:24eŋe don ewekine ramageke, eŋe Anutu wane papiawane kine korop detluk.wareke. 25 Apolos eŋeWaom wane numa ea kito manbi detke, ea waneApolos eŋe ŋei ŋerep Yesu wane don kisi koboineea wane kito edange, ŋo siluŋ eŋe Yohane wanedoku tau tau masi eaka detkake. 26 Eŋe Yudalewa lewaŋ urumgo ari more, kaet midaine don raqelaŋane edange, naso yewao, Prisila so Akwila ereeŋe detka more, eŋe matetno iwenka ari more, ereAnutu wane numa manerop koboboine ea maulukera qelaŋanka olatkoi. 27 Apolos eŋe dere more,Akaia kepeo ariakane rake, ea wane Epeso wanemali malip magu eŋe mapitka more, ekap maneqe more Akaia mali malip magu eŋano motpi paki,qebinone rakoi, “Ŋine Apolos maine newankaikei.”Yale rauso, Apolos eŋe ari Akaia kepeo lotke more,malimalipmagu zokmaneropmapikonge, Anutuŋoŋei ŋerepmosoponge, ea wane eŋeWaomwane donmalipkakoi. 28Eŋe Anutuwane papiao daporemore,eaŋo ŋei ŋerep Yesu eŋe Mesia ea wane ra wakonesikan one lukke, eŋe Yuda ŋei eŋerop lewa lewagodon togole au sorin nagu more, eŋane don qelaŋineea wane zonomineŋo Yuda ŋei qeki yuanonge.

19Paulo Eŋe Epeso Matko Urata Make

1 Apolos eŋe Korinti geke, naso yewao Pauloeŋe Asia kepe bonagaine yuane more, Epeso matkolotkeke, eŋe yewa dokoine natne doku tau taunemagu maratonge, 2 paki eŋe qesonone more rake,“Ŋine sogino, Yesu malipkakoi, naso yewao AsuKoboboine mo makoi me mida?”

Eŋe mainge rakoi, “Midaka, ŋene Asu Koboboinemane ye gemaike, don ea mane mo mi detkone.”

3 Paulo eŋe dere more koso manerop takotkeqesononge, “Pakimo ŋine, ŋine doku tau tau wa motanikine daleo taukoi?”

Eŋe rakoi, “Ŋene Yohane wane doku tau tau eataukone.”

4Paulo eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Yohane eŋe ŋeiŋerep sotene ŋadek kaikei wane doku tauone moreedange, ‘Ŋine ŋei mane naŋane ŋadeno sarimaike,eŋe malipkaikei,’ Yohane eŋe ŋei ŋerep ŋei ea mo-gatkaikei wane edange. Ŋei ea eŋe Yesu.”

5 Eŋe don ea raki detpi qoeki, so Epeso mat wanemali malip korop ŋei ŋerep magu yewa PauloŋoWaom Yesu wane eŋetko doku tauonge. 6 So Pauloeŋe metine mawa ŋei ŋerep kuteno motki, so AsuKoboboineŋo eŋane kuteno ketke, paki ŋei ŋerepeŋe don kait qetot kuneŋine ra more, Anutu wanedon kisimaine eaweneŋ ra qelaŋanbi sua arike, 7ŋeikorop yale okangoi, ea eŋane zaleenewa 12 okangoi.

8Naso yewao, Paulo eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgoatak loutne meso karewe ea wane rokop waketmore, kaet midaine miti don ŋei ŋerep edange.Paulo eŋe eŋerop don au more, wetene qe wirikemore Anutu wane qeli ewe zonom, ea wane don kitoedange, so qomeene ma ewekke. 9 Ŋo ŋei natneeŋe Paulo wane don mi detkoi, wet dereretenema waluke more maine mi malipkakoi, paki, eŋeWaomwane numa ea borikine rau paki, magu eŋanekaiteno qeliŋgoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ea Yudalewa lewaŋ urumgo qeliŋ one more, mali malip ŋeiŋerep eŋe enŋeneka iwenongi, Tiranus wane kibi

lewa lewaŋ urumgo kaiwe baŋem eŋerop lewage,Waom wane don auye qeuye okane gekoi. 10 Eŋekoma etke yale lewage don au gekoi, ea wane ŋeiŋerep korop Asia kepeo gekoi, eŋe Yuda ŋei ŋerepso qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe koropWaom wane don detwarekoi.

Skewa Wane Gipolekoune Sewen11 Anutuŋo qesiŋkaki, Paulo eŋe masi mi ma-

maine, togogole ea korop mawareke. 12 Paulo eŋelap lap me takot solaino mageke, ea ŋei ŋerepeŋe zoma ŋei ŋerep eŋano ma ariu, eaŋo zomaenewaetne mida leleke, so zomaene qeliŋonge, pakiasu qotkoine eŋe eŋano ŋine saket qeliŋone arikoi.13 Yuda ŋei natne eŋe mo sogino urata ŋei edololike ari more, asu qotkoine esopongoi, eŋe Yesuwane eŋetne dere more, ari asu qotkoine Yesuwane eŋetko esoponikei wane liwekkakoi, eŋe asuqotkoine iwa yale edangoi, “Na Yesu wane eŋetko,Pauloŋo eŋane kine ra qelaŋanmaike, yale waka nadon togoleka ra more esopŋunmaile.” 14 Tatiŋonsewen, eŋe ŋei mane eŋetine Skewa eŋane gipolek-oune. Skewa eŋe Yuda wane Mosop Ŋei PrisWawaine Suaine mane. Eŋane gipolekoune eŋe asuqotkoine ea Paulo wane masi okane esopongoi.

15 Ŋo asu qotkoine mane eŋe Skewa gipolokouneeŋane donmange edane rake, “Na Yesu detkamaile,so na Paulo wane kine detmaile, ŋo ŋine ma?”

16Ŋei ea asu qotkoinerop, eŋe Skewa gipolekouneea korop zok manerop engu more yuanonge, so eŋeziwem engu so takot laplapene ma barakki, eŋe ŋeiea wane matko ŋine kakakka biririke ket solaenekaarikoi. 17 Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yudaŋadino eŋe Epeso matko gekoi, eŋe don kisi eadetpi paki, manerop kaet suaine onge, ea wane ŋeiŋerep koropŋo Waom Yesu wane eŋetine ora ewinemanerop kitokoi. 18 Mali malip ŋei ŋerep loutneeŋe sari more, masi qotkoine makoi, me okangoi,ea korop tingoka didiwo ra qelaŋan warekoi. 19 Ŋeiŋerep natne eŋe sogino suŋa qare makoi, eŋe eawane suŋa qare papia, ea ma sari ŋei ŋerep kaiteno,papia ea kiwakeu zewareke. Eŋe papia ea wanelewine takotke dapotpi, so 50 tausen silwa wesiokange. 20Waomwane zonom so numa tanik manikyewaŋo yalewa wakone wieke, paki Waom wanedonŋo togole more manerop sua ze manerop yuanearike.

Epeso Mat Welaine Eŋe Ukat Suaine Makoi21 Kine kine korop ea wakongi, Asu Koboboineŋo

Paulo wiliŋaine ma mangi, ŋadino Paulo eŋeMasedonia kepeo so Akaia kepeo lolike ari more,Yerusalem zinge ariakane ra more rake, “NaYerusalem ari more, ŋadino Roma matko ea weneŋari kaikale.” 22Yale ra more eŋe qelit ŋeitkine etke,Timoti so Erastus, ere Masedonia kepeo biraoremore, oŋomka nigatnemdeAsia kepeo takotke geke.

23 Naso yewao, Waom wane numa wane ŋabaqotkoine Epeso matko wakongi, eŋe ukat suainemakoi. 24Mat suaine yewa wane anutu isisine lopiomane, eŋetine Artemis wane bakom urum pake, soŋei mane, eŋetine Demitrius, eŋe silwa mauluk-maŋke,mat yewaoDemitrius eŋe bakomurumgo lo-pio nigatne silwaŋomamagemotkimetki, ŋei natneeŋe qolekoi. Eŋe yale wa okane more, Demitrius so

Page 145: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 19:25 142 Aposolo 20:11eŋane silwa mama urata ŋeikoune eŋe wesi suainemaratka maŋkoi. 25 Demitrius eŋe silwa mamaŋeikoune, ea edoraki lewageu edane rake. “Ŋinedetmami, ŋene silwa urata mamaine, ea wane ŋenewesi aboŋze suaine wakone ŋebonmaike, 26 ŋo ŋeiiwa Pauloŋo masi kine kine mamaike, ea mo ŋineŋidom maine kamami so detmami, eŋe ramaike,‘Lopioŋeimeteŋomamaine, eamoanutumidakaka,’eŋe yale ra, ŋei ŋerep korop edangi, eŋe don ea deremalip kamami, iwa Epeso matko ŋei ŋerep so Asiakepeo korop loutne don eamalip kamami, eŋe lolikedon ea ra qelaŋanmaike. 27 Paulo eŋe koso takotke,yale ŋei ŋerep edaniakeo, ŋei ŋerep eŋe ŋenaneurata iwa ra wetonikei. Naso kutno ŋei ŋerepeŋe anutu lopio ŋerepze Artemis, so eŋane bakomurum ea eweetne mi kitokei, eweetne siukeake. Ŋeiŋerep Asia kepe so kepe baŋem Artemis ewino kitookanmami, ŋo Paulowane donŋo yemoŋerepwaomwane eŋet biŋek matali mo maket bira kayakaneokanmaike.”

28 Ŋei ŋerep eŋe don ea dere more, busu suainelele more kieke bokamore, tako rakot yewaka rakoi,“Artemis, Epeso ŋine eŋe eŋet biŋekine suaineso wawaine!” 29 Ukat ea sua mat korop rokopkearike, ŋei etke, eŋetetne Gaius so Aristarkus, ereMasedonia ŋine, Paulorop weneŋ arikoi, ŋei ŋerepmagu eŋe ŋei etke yewa epu warage more, lewalewaŋ sobego ket arikoi. 30 Paulo eŋe oŋom ŋeiŋerep magu eŋane kaiteno ari edaniakane rake, ŋoŋei ŋerep mali malip korop magu yewa edo mawalukkakoi. 31 Paulo wane kimakoune natne eŋegavaman urata ma gekoi, eŋe weneŋ Paulo wanodon more lewa lewaŋ sobego mi ari wakoniakanerawetka more rakoi, “Ge lewa lewaŋ sobego misukarikene!” 32 Pakiso, lewa lewaŋ sobego don ukatsuaine wakonge, ŋei ŋerep magu suaine, ea eŋekoropŋo wet dereretene siuki, qelaŋ qelaŋ qekoi,ŋei ŋerep natne eŋe don mane rau paki, bokakoi,ŋei ŋerep magu mane eŋe don mane rau paki, bokarakoi, ŋo ŋei ŋerep wele korop eŋe kine onoka wanesari lewaŋmami, eamo mi detluk kakoi. 33 Yudaŋei natne eŋe ŋei mane eŋetine Alekzander, magulewine alakane don edaniakane birakau okorake, ŋoŋei ŋerep natne eŋe Alekzander qebinka rau, so eŋeŋei ŋerep don edaniakanewetkemoremetine birakiwake. 34Ŋo magu natne eŋe Alekzanda detkau, eŋeYuda maguo ŋine okange ea wane magu, ea eŋekoropŋo orodoŋ don wekuka boka, weku yewakaboka okorau awa etke ari qoeki rakoi, “Artemis,Epeso ŋine, eŋe wekukuŋo wawaine!”

35 Yale rau, so mat ware ware mane eŋe wiemore, magu ea ŋei ŋerep korop ma peseone morerake, “Epeso welaine, ŋine detpi! Ŋei ŋerep kepebaŋem yewa me yewa eŋano ŋine maŋo mi det-maike, Epeso mat suaine eamo Artemis suaineeŋane bakom urum metmaike, so wesi kobekineqeliwo ŋine ketke? 36Ŋei maneŋo eŋe kine kine iwamaine mi bisop kamaike, eso ea wane ŋine ma pesenagu ketpi paki, kine kine yaline kukka mi okanbi,37 ŋine ŋei iwa ere yaup wane epu iwa sarimi, erebakom urum wane aboŋ mane kobu mi makoik, meŋerep waom oŋaine lopioze, eŋane don qotkoinemanemi rakoik. 38Demitrius eŋine so ŋeikoune, eŋeŋei mane dongo bira kaikeiwo, eŋe maine don urata

kot wane nasoine sari dongo birakaikei. Naso yewaodon ware ware wane suaine kepe ware ware maneeŋe maine donene mazakane desiake. 39 Ŋo ŋinedon natne koso payakeo, ea maine lewa lewaŋ wanenasoo lewa lewaŋŋo makoboeyake. 40 Ŋene umatmaine marat kaŋem rap, ŋo onoka wane yem ŋedoukude kawali kieke kaiwe iwao qine, so kine kine eawane kineine mane koboboine yemo midakaka. MeRoma wane gavaman eŋe ea wane kineine desikeiwane ra qesonŋonikeiwo, ŋenemainemi ra qelaŋanonikene.” 41Mat ware ware eŋe don yale raki qoeki,biraongi ŋei ŋerep eŋe arikoi.

20Paulo Eŋe Masedonia So Akaia Kepeo Arike

1 Ukat suaine ea qoeki so Paulo eŋe mali malipkorop ŋei ŋerep magu ea eŋe eŋano sariu lewaŋgeiwane edorake, eŋe lewaŋbi, so Paulo eŋe dokutau tau magu wet dereret so mali malipenanedon edane more, ŋei ŋerep ma togole onge, soPaulo eŋe takotke rake, “Ŋine mayakakatne boro-rom gekei.” Yale ra more, kaiwe maine ebone somat ea qelige more, Masedonia kepeo arike. 2 EŋeMasedonia lolike kitare ari more, mali malip ŋeiŋerep don edane naŋ qemorema togoleonge. Urataea qoeki, so baŋ Akaia kepeo ari lotkeke. 3 EŋeAkaia kepeo meso karewe metke. Paki koso eŋeseki ma more Siria kepeo ariakane wetkeke, ŋoYuda ŋei eŋe Paulo qeu seukeakane rakoi, ea wanePaulo eŋe don ea dere more, Siria numa koboineqelige more, seki mi make, Masedonia kepe kitareSiria zinge ariakane wetkeke. 4 Ŋei mane, eŋetineSopater, Pirus wane gipole, Berea matko ŋine, eŋePaulorop arike, so Aristarkus so Sekundus, ere Tesa-lonaika matko ŋine, Gaius eŋe Derbe matko ŋine,Tikikus so Tropimus, ere Asia kepeo ŋine, so Timoti,eŋe weneŋ korop Paulorop arikoi. 5 Ŋei tego eaeŋe korop alakane Troas matko ari, na so Paulotomaŋotkoi. 6 Ŋere Pilipi ari more, Bret Patpaleea wane soda mere more, seki mane wa more,kaiwe mama mete mane(5), eao Troas matko lotkekimakopsemaratonte, ŋene sodaweku kaiwemama7 Troas metkone.

Pauloŋo Troas Matko Yutikus Ma Wirikaki Wieke7 Soda ruoo, ŋene so mali malip magu ŋei ŋerep

ŋene ruo ŋara nekenane lewaŋgone, Paulo eŋe ŋeiŋerep don edange, eŋe kepe qaeki ariakane deremore takotke, ŋei ŋerep don edane gemaŋki, ruokulu kesatno okange. 8Mat yewa, lewa lewaŋ urummat wane kutno, ea kiwa loutne lawe okorakoi. 9Ŋeiqaluwit mane, eŋetine Yutikus, eŋe mat aŋaonemaneometke, Paulo eŋe takotke don edane okoraki,so ŋei ea eŋe umun turuk mere ari, kulu suaineŋik ŋototok pa ari more, mat kutno ŋine makakekepo ket qeke. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe ket ari more,solaine ma wie ka more rakoi, “Eŋe mo seukike.”10 Ŋo Paulo eŋe ket ari more, oŋomka pareŋinekutno ket rasu masatka rake, “Ŋine dere mezetmisuk desikei, eŋe mo wisikae gemaike!” 11 Yalewaramore,mat kutno zingewamore, ruo ŋaramapokeneke, Paulo so ŋei ŋerep eŋe takotke don au metpi,so kepe qaeki Paulo eŋe ŋei ŋerep qeliŋone more

Page 146: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 20:12 143 Aposolo 21:8arike. 12Ŋei ŋerep eŋe ŋei qaluwit eamatino iwenkaarikoi. Ari more, wet pesek suaine detkoi.

Paulo Eŋe Troas Mat Qelige More Miletus Arike13 Ŋene seki ma alakane Troas wa more Asos

matko Paulo marat kaikenane arikone, eŋe kieŋoAsos ariakane ŋedange, ea wane ŋene sekiwowakone. 14 Paulo eŋe ŋene Asos maratŋone more,seki kutno waki so ŋenzarekMitilini matko arikone.15 Ŋene Mitilini qelige more, qaeki Kios sia osinolotke more, Samosi sia osino qe yuankamore, kaiwemaneo Miletus matko lotkekone. 16 Yewao Pauloeŋe rake, “Naso midamaike, ŋene Epeso matko soAsia kepe maine qe yuan ore, yewa mi mesikene.”Eŋe Yerusalem ikopka ari more, Asu Koboboinealakan ketke, peada kaiwe eao lotkeakane rake.

Paulo Eŋe Epeso Mali Malip Magu Yai Ososok DonEdange

17 Ŋene Miletus matko lotkekone, pakimo Pauloeŋe don motki, Epeso matko arike, eŋe doku tautaune magu eŋane ŋeneŋo eŋano sarikei wane donmotke. 18 Pakimo, ŋei suaine ea eŋe sariu so Pauloeŋe edange, “Na ŋinerop naso korop Asia kepeogekole, na kine kine makole, ea ŋine kakoi, ŋinenaŋane gege masi detlukmami. 19 Na Waom waneqelit qeqe urata makole, naso natne urata ea wanena arokkole, na masi wawaine mi makole, Yuda ŋeieŋe wikile ninikei wane detkoi, ea wane na deremezet detkole, paki nae eŋet biŋek maket more, soWaom wane urata koboine makole. 20 Na matŋinekotino, somat suaine lewa lewaŋ sobego kito ŋibon-gole, na kaet midaine didi kebago Waom wane donkorop ŋidangole, ea ŋine mo detmami. 21 Na Yudaŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino giremdontogole ra edangole, eŋe sotene ŋadekkamore Anutuwano zinge ari more, Waomze Yesu malipkaikeiwane. 22 So iwa detpi, naso iwa na Asu Koboboinaneluknangi eŋane don teweke Yerusalem arimaile, nakine kine Yerusalem yewao dalino wakon naniake,ea mi detmaile. 23 Asu Koboboine eŋe girem doniwa yaleka mat lotkekole rokop nolatke, ŋei ŋerepmat baŋem eŋe wikile nine more mulap urumgobirananikei wane toma nanmami, ea na detmaile.24Ŋo, na gekaleo, me seukkaleo, ea wane deremezetmi okanikale, midakaka na numa kine kinemomog-are arimaile, yemo Waom Yesu eŋe na miti uratamakalane ra ninge, ‘Anutu eŋe ŋei ŋerep mosoponiakane rake, don kisi maine, ge ŋei ŋerep don eaedanikene.’ Na urata ea ma warekalane ramaile.

25 “So mane rewe detpi, na ŋinane keu ŋinoAnutuŋo daleo wareŋonmaike, ea wane don raqelaŋane more, keu ŋino gewe nangoi, ŋine baŋkoso mi nanikei, ea na detmaile. 26 Eso na ŋineukude togoleka ra ŋidanmaile, ŋei mane ŋinanekeuo ŋine eŋe gege togon mi maratkayakeo, eanaŋane sot mida, 27 ea wane Anutuŋo kine kinemayakane detke, ea korop na kaet midaine ŋi-dan warekole. 28 Ŋine ŋidomka mauluke warenagu more, magukop ŋine yalewaka mauluke ware-onikei, ŋine Asu Koboboineŋo eŋane ware warebiraŋingane, ŋine Waom wane magu weŋemineŋokiatonge, ea kauluke more wekumaneka gekei.29 Na mo detmaile, na baŋ biraŋunbe, zikotne kasizubaine ŋetnerop sari more lama magu mali malip

koropmainemi loloŋonemoremi seseonikei, magumatali onikei wane sarikei, ea na detmaile. 30 Boaŋnaso bomileki, ŋei natne ŋinŋine maguo ŋine eŋeisi don rau paki, miti don matali more, mali malipmagu edane isionbi, so eŋe eŋane numa isisine eamogatkakei. 31 Ea wane ŋine kauluke more di-amŋinerop gekei, na korop, koma karewe, ruo kaiwewelainewelaine arokemore giremŋida ŋidan, eamomi qeligewe ketke, ŋine ea wane weneŋ dere gekei.

32 “Eso iwa mo anutu wano biraŋunbe paki,wet maep so qom menaŋgo Anutu eŋine doninomaguk ŋunmaile. Eŋe zonom welaineŋo nau tomokmaine ma ŋiboniake, so baŋ ge mage, wet dereretkoboineka mo ebu ebune, yewa eŋerop qeli waneawa aboŋ maine ea qe watke ŋiboniake. 33 Naŋei mane wane silwa so gol, wesi aboŋine manemi maikalane detkole so okanŋungole. 34 Na me-teretkene iwaŋo urata ma more yeye maratkakole,na seli kise urata ma gekole, yale waka na so ki-makopne, ŋene ŋara aboŋ makone, ea ŋine det-mami. 35 Na ŋine sikan ŋungole, ŋene urata to-gole ma more, ŋei ŋerep zonomene midaine mapitonikene, ea waneWaomze Yesu eŋe rake, ‘Ŋei maneeŋe kimaine bakommanemaniakeo, ŋei yewa eŋanebakomineŋo kimainane bakomyuankayake.’ Don eaŋine detsorokkei.”

36 Paulo eŋe raki qoeki, so wawetine qe more,ŋetnemagu yewa eŋeropmeŋen kake. 37Meŋenkauqoeki, so Epeso mali malip magu wane ŋei suaineeŋe aroke garika lulu kiki more, oso waek okankamore birakakoi. 38 Eŋe koso manerop Paulo mikaikei wane rake, ea wane eŋe qom borik zok suainedetkoi, ea wane eŋe Paulo iwenka sekiwo arikoi.

21Paulo Eŋe Yerusalem Arike

1 Ŋene oso waek okanone more, biraŋonbiarikone, ŋene kiwet namuŋ mane koboine kitaremore, Kosi sia qe yuanka more, kaiwe mane Rodessia qe yuankamore, Patara matko lotkekone. 2Ŋeneseki mane Ponisia kepeo ariakane okangi, maratkamore wa arikone. 3 Ŋene ari mage Saiprus sia kamore, zinge raiwoken ari Siria kepeo lotke more,Tire matko qalakko ket ari more so seki wane we-laine eŋe aboŋene yewao qakakoi. 4Ŋenemalimalipŋei ŋerep natne maratone more, eŋerop soda wekugekone, Asu Koboboine eŋe zonomineŋo ŋei ea qe-binongi, so eŋe Paulo olatkoi, “Ge Yerusalem mainemi arikene.” 5 Ŋene eŋerop gekone, naso ea qoeki,so ŋene numaze Yerusalem arikenane biraongone,eŋe korop ŋei so ŋanowekopene so medewekopeneŋenerop mat suaine qeliŋka arikone, ŋene koropqalakko ari wawetze qemoremeŋen kakone. 6Ŋeneoso waek okan nagu biraone more, seki kutnowaŋem so eŋe mateno zinge arikoi.

Propet Agabasŋo Paulo Don Olatke7 Ŋene Tire qelige more ari mage, Tolemes matko

lotke more, mali malip ŋei ŋerep maratone, morekaiwe weku eŋerop metkone. 8 Kepe qaeki, ŋeneTolemes qelige ari mage, Sisaria matko lotkekone.Yewa ŋene ari qelit ŋei Pilip wane matko gekone,sogino Yerusalem mali malip magu eŋe ŋei sewenmagumiti qelit urata maikei wanema wakon ongoi,

Page 147: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 21:9 144 Aposolo 21:37Pilip eŋe ŋei sewen yewa eŋane keuo ŋine, eŋeWaom wane don kisi maine ra qelaŋan mageke.9 Pilip wane borasokoune natewen etke so etke eŋeAnutu wane miti don ra qelaŋan maŋkoi. 10 Ŋeneyewa kaiwe natne gekone, naso yewao propetmane,eŋetine Agabus eŋe Yuda kepeo ŋine sari lotkeke.11 Eŋe ŋenano lotke more, Paulo wane waro mamore, wa oŋomka kie metine pise wokom nagumore rake, “Asu Koboboine eŋe iwa yale ramaike,‘Yerusalem matko Yuda ŋei edo waro iwa wane we-laine baŋ iwa yale wokomka more qelaŋ ŋei ŋerepYuda ŋadino eŋane meteeno bira kaikei.’ ”

12 Ŋene so natne yewa, ŋene don ea dere more,Paulo eŋe Yerusalem mane mi ariakane rawetkakone. 13 Ŋo, eŋe mainge rake, “Ŋine daleo okan-mami, ŋine yale okanbi paki, qomne qepokmami?Na mo ewekmaile, Yerusalemmatko wokom nangeiwaneka mida, yewa Waom Yesu wane ra moreseukkalane weneŋ ewekmaile.”

14 Ŋene eŋane dereretine maine mi maingekone,eso yeine qelige more rakone, “Waom eŋine simileeaka maine wakoniake.”

15 Ŋene yewao naso natne ge more, aboŋzemauluke more qelige Yerusalem arikone, 16dokoinenatne Sisaria ŋine eŋe ŋenerop arikoi, ŋei yewaeŋe ŋene Nason wanematko gekenane iwenŋongoi,Nason eŋe mo qei mikepka yewao naso kiroroineWaom malipkake, ŋei ea eŋe Saiprus siao ŋine.

Paulo Eŋe Yakop Ari Kake17 Pakiso, ŋene Yerusalem matko lotkekone,

yewao kimakopze mali malip magu eŋe bakom kitora iwenŋine ari more mauluk ŋongoi. 18 Kepeqaeki, Paulo eŋe ŋenerop Yakop kayakane arike,mali malip magu ŋei suaine koropŋo yewa metkoi.19 Paulo eŋe ŋei korop kaiweo ebonwareke, pakiPauloŋo geki Anutuŋo yeye kine kine qelaŋ ŋeiŋerep Yuda ŋadino eŋano make, ea wane don ko-rop edan wareke. 20 Eŋe Paulo wane don deremore, ŋado eŋe korop Anutu mawaka more bakomkitokakoi. Pakiso, eŋe Paulo olale rakoi, “Paulokimaze, Yuda ŋei ŋerep tausen loutne eŋe Yesudetluk kamami, so eŋe korop Mose wane ra rokopdon weneŋ togogole magemami. 21 Ŋei natne eŋesari geŋane ra more, don borikine Yuda ŋei ŋerepiwa yale edane rakoi, ‘Paulo eŋe Yuda ŋei ŋerep,so qelaŋ Yuda ŋadino eŋe iwa yale kito ebonmaike,“Ŋine maine Yuda gege masi qeliŋ warekei, ŋinegipolekopŋine solaene mi kitasikei.” ’ Geŋane yalera more edangoi. 22 Ge iwa lotkemaine, wane eŋedesikei, paki eŋe onoka mau wakoniake, ea ŋenemi detmaine. 23 Ge iwa yale maikene, ŋei etke soetke iwa eŋe Anutu wane kaitko ra togolekoi, 24 geeŋeropAnutuwaneBakomUrumgo arimore, Anutuwane kaitko sauke more, eŋe kine kine Anutu waneBakom Urumgo mamami, ea qolekene. Pakiso, ŋeiyewa eŋe eaŋo lewetene zoune kitat naguware pudisetnekamesikei, pakiso ŋei ŋerep eŋe ge Yudawanemasi mamaine, ea ka more detlukkei, eŋe geŋanera more kine kine sogino detkoi, ea detpi isi donokaniake. Pakiso eŋe desikei, geMosewane ra rokopdon mogat kamaine, ge mi yuanmaine, ea desikei.25 Ŋo qelaŋ ŋei ŋerep mali malip Yuda ŋadino ŋineeŋane ra more, ŋene kibi mane mo eŋano qe more,iwa yale edangone, eŋe anutu isisinane soe soep

mire neu, ŋine misuk nekei. So eŋe weŋem neu,ŋine misuk nekei. Me osom ebine mapokeu seukki,ŋine ea misuk nekei, ŋine ŋao ŋanom numa eamisuk matali more, wenip yau yaup maikei, eaqeliŋgei.”

26 Yale rau qoeki, so Paulo eŋe ŋei etke so etke eaAnutu wane Bakom Urum wane sengo iwenongi, soeŋe ŋei ŋerep korop so Anutu wane kaitko saukkoi.Pakiso, Paulo eŋe Anutu wane Bakom Urumgowaket more, sau sauk naso dango qoeake, so nasodango bakomene kitokei, ea wane edaniakane arike.

Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo Togole Malipkkakoi27Ŋo Paulo wane sau sauk kaiwe sewen ea bomile

sari qoeakane okangi, so Yuda ŋei natne, Asia kepeoŋine, eŋe Paulo Anutu wane Bakom Urum koto kamore, ŋei ŋerep magu qebinonbi so eŋe Paulo metopuk makoi. 28 Paki boka rakoi, “Israel ŋei, ŋinemapik ŋonikei! Ŋei iwa eŋe kepe baŋem lolikege, Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep weneŋ iwayale edane okanmaike, ‘Ŋine Yuda ŋei ŋerep soMose wane ra rokop don ea misuk desikei, so Anutuwane Bakom Urum ea weneŋ ma baikka okanikei’Yale raki paki, so eŋe qelaŋ mane Grik ŋei AnutuBakom Urumgo iwenka wamaike, ea wane BakomUrum maki sigilemaike.” 29 Yuda ŋei eŋe Pauloso Tropimus, Grik ŋei, Epeso ŋine, ere mat suainootkoi, ea wane eŋe Paulo wanewetke rakoi, eŋe Grikŋei Anutu wane Bakom Urumgo iwenka wamaike,eŋe yale dere more, don ea rakoi.

30 Ŋei ŋerep mat suaino ŋine eŋe korop ukatsuaine ma more, boka rama rama so nat natŋine biririke sari, Paulo ma more, Anutu waneBakom Urumgo ŋine waraŋka qeinat ketkoi. Pakiyewaka ŋeimaneŋo Anutuwane BakomUrumwanemadet kitoke. 31 Ŋei ŋerep magu eŋe Paulo qeuseukkeakane detkoi, ŋo Roma kawali ŋei eŋaneŋetne eŋe don kisi mo esatka iwa yale detke,Yerusalem korop eŋe busu okane more, kawali yauyaup maikei wane okanmami. 32 eŋe yewaka ikopdere more, eŋine kawali ŋei ŋetne so kawali ŋeik-oune edorake, paki eŋe sariu koropqebinongi,magukeuo ket arikoi, ari onbi, ŋei ŋerep eŋe yale wakakawali ŋei ŋetne so ŋeikoune one more, ŋei eŋePaulo qekei wane zok okangoi, ea mi qekoi, yeineqeliŋkakoi. 33 Kawali ŋei ŋetne eŋine so kawaliŋeikoune eŋe Paulo ma more, ŋeikoune eŋe Paulomulap etkeŋo wokom kaikei wane edange. Pakiso,eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋei iwa ma? Onokamamaike?” 34 Ŋei ŋerep natne eŋe don maneolatkoi. Ŋei ŋerep magu mane eŋe don kine maneolatkoi. Ukat suaine yale wakone paki, ea wanekawali ŋei ŋetne, eŋe kine kine wakonge, ea wanekine mi maratkake. Paki eŋe ŋeikoune kawali ŋeiwane matko Paulo ma arikei wane edange. 35 Pauloeŋe ari mat tiriino lotkeki, kawali ŋei eŋe onbi,ŋei eŋe zonomene wieke, Paulo qekei wane sariuso,kawali ŋei eŋe Paulomamat eawane tiriwo tewekkawakoi. 36 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe mogatone arimore, togoleka boka rakoi, “Qeu, yeine seukep!”

Paulo Eŋe Ŋei ŊerepMagu Eŋano Kine Ra Qelaŋange37 Kawali ŋei eŋe Paulo eŋine matko birakaikei

wane ma ariu, so Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne Grikdongoka olatke, “Na maine don natne golasikale?”

Page 148: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 21:38 145 Aposolo 22:24Kawali ŋei ŋetne eŋe qesonka rake, “Ge Grik

don maine ra okanmaine? 38 Na detmaile, mosogino Ezipt ŋei maneŋo kawali qeakane okanemore, kawali ŋeikoune foa(4) tausen ebuki, kepeyaup papaino arikoi, paki mo ge ŋei yewa me ge ŋeimane?”

39 Paulo eŋe mainge olale rake, “Na Yuda ŋeieŋane tego, Tarsus matko Silisia kepeo wakongole,na mat ewinerop mane wane welaine. Detnannomna ŋei ŋerep maine edanikale me?”

40 Yale raki, so kawali ŋei ŋetne eŋe rake maine.Rakiso, Paulo eŋe tiri kutno okora more, ŋei ŋereptik okorakei wane metineŋo ma wie mazoponge.Mazopongi, tik okorauso, Paulo eŋe Hebru dongoedange.

22Paulo Eŋe Wetine Maingeke Ea Wane Kisi Rake

1 “O, ŋei kimakopne so magakopne, ŋine detpi,na ukude iwa ŋinane kaitŋino don turuŋine maingemaile, na sot mane mi okanile.” 2 Pakiso eŋedetkau Paulo eŋe Hebru dongoka don raki eŋemepeene qoeki, aŋaene kiwonege tik ŋaneŋka doŋmane more, kokpak mi makoi, paki Paulo eŋe kosoiwa yale rake.

3 “Na Yuda naganeŋo Tarsus matko, Silisia kepeoyewao neuke, paki na iwa Yerusalem mat suaineiwao kibi medep neu sariu sua more, Gameliel wanekibi urumgo wakole, pakimo eŋe aso ŋabokopzeeŋane ra rokopdon tego yewa korop kito ninwareke.Pakimo ŋine ukude iwa Waom wane don mogaregemami, yalewaka na iwamanerop zok togole moremogat kakole. 4 Na sogino mokaka, Waom wanenuma musele iwa malipka more mogatmami, eŋematali onikalane urata suaine zokmaneropmakole.Paki na ŋei ŋerep korop engu more, lukone ebuari mulap urumgo bira onikalane urata togolekama gemaŋkole. 5 Pris wawaine ŋetne eŋe so ŋeiŋetne eŋane kaunsol korop, eŋe det waremami, edomaine ea wane don ra qelaŋanbi ŋine desikei, nadonwelekatneŋidanmaile, eŋe kibimaneDamaskusdoku tau tau kima natne gemami, eŋane qe ninbiDamaskus ma arikole, ŋei ŋerep mat yewa wanekotino numa iwa so mali malip korop, yewa eŋanetego eŋe mat yewa gekoi, na ŋei ŋerep yewa ebulukone more, peik one more, iwa Yerusalem matkoebu sariwe, ŋei suaine edo kine kine umatne sowikile, eŋe umatene ea wane rokop ebonikei wanearikole.

6 “Na arimage, 12 kilok kaiweo Damaskus os-ino lotkekole, pakimo ikop yewaka kiwa qelaŋanesuainemane qeliwo ŋine ket naŋano qelaŋanemoreloliknange, 7 paki na yewaka ket kepo rasu more,pa detpe, aŋa don maneŋo iwa yale nora nolatke,‘Saul, Saul, ge onoka wane na matali qetali okannanmaine me?’ 8 Pakimo na don turuŋine iwa yalemain gekole, ‘Ge maŋo Waom?’ Paki eŋe na nolalerake, ‘Na Yesu, Nasaret welaine, ge na matali nanemore, urata ea magemaine.’ 9 Ŋei narop gekoi,eŋe qelaŋan ea kakoi, ŋo eŋe ŋei yewaŋo nolatkeea eŋe mi detkoi. 10 Pakimo na rakole, ‘WaomSuaine na ukude iwa dalino okanikale?’ RawesoWaomŋo nolale rake, ‘Gewiemore Damaskusmatkoarinom paki, mat yewao ŋei mane metmaike, oŋo

geŋane urata don biŋek kine kine korop motkaleea golasiake.’ 11 Qelaŋan yewa yemo zok maneropqelaŋane teine, yale wane na dene mupkeki, kinemane deneŋomainemi kaulukkole. Na yale okanbe,naŋane kimakopne eŋe meteno mau Damaskusmatko arikone.

12 Pakimo ŋei mane yewa Damaskus matko geke,eŋane eŋetine Ananias, eŋe miti ŋei mane, oŋo rarokop numaze ea teweke mageke, pakiso Yuda ŋeiDamaskus gekoi, eŋe korop eŋane detpi waki, ewinekito ramaŋkoi, eŋe ŋei maine. 13 Eŋe naŋane osonosari okoraki paki nolale rake, ‘Kimane Paulo, deŋonekoso manerop potnom.’ Raki nasomde yewakaweneŋ dene koso ikopka menaŋgi potkole, pakisoeŋine kakole. 14 Pakiso eŋe rake, ‘Aso ŋabokopzeeŋane Anutuŋo ge eŋane simile detnom paki, QelitŊeiine Koboboine ge more, eŋe kaikenane, so oŋomakoboe gangi detkanom, eŋane aŋa donineŋorayakane oŋom ma wakonganike. 15 Wane ge baŋeŋane tanik manik onokaka ge iwa kawaremaineso det waremaine, ea wane don kisiine ŋei ŋerepkorop ra qelaŋane edan warekene. 16 Ea wane, geonokawane koso naso kiroine iwa tomakene? Gewie more miti doku taunom paki, eŋetine oranom,mo eŋe borikineŋone ea saukganemore, sotŋone easauk ganiake so ma biraki ariake.’

Anutu Eŋe Paulo Ma Birakaki Tego Natne EŋanoArike

17 “Ŋado na Yerusalem zinge sari more, BakomUrum suainane kotino wa meŋen kakole, so na kinekineme tanik yewamo kulu kuluo yale kakole. 18Nakawe so Waomŋo nolale rake, eŋe yale nolatmaike,‘Esat! Ge wienom paki, Yerusalem mat iwa qeligearinom, onoka wane, ŋo ŋei ŋererop iwa eŋe baŋ genaŋane don kisine ra edanikene, yemo eŋe mainemi desikei.’ 19 Pakiso na rakole, ‘Waom, eŋe modetluk waremami, na Yuda lewa lewaŋ urumgokorop arimaŋkole, so detmami na sogino miti urumkorop yewao ari lolike more, ŋei ŋerep ge malipgane gekoi, ea korop ebu lukone morapŋo dime onemore, mulap urumgo biraongole. 20 So mokaka eŋegeŋane sigi maep rara ŋeiŋone Stiwen qeu seukke,naso yewao na noŋom yewa osino weneŋ okoramore, wet pese dere simin nangi, na momo takotkakiene suaine, eawareka okoramore onbe, eŋe qeuseukke.’ 21 Raweso, Waomŋo nolale rake, ‘Arinom,onoka wane na baŋ biraganbe, ge abaran numakiroine qelaŋ tego mane eŋano arikene.’ ”

Roma Wane Kawali Ŋei Ŋetne Oŋo Paulo Warekake22 Yuda ŋei eŋe Paulo wane don detkoi, naso

yewao Pauloŋo don edane ari mage ŋei ŋerepabaran ŋine kepe kiroino gemami, eŋane raki, Yudaŋei eŋe eŋane don wane bauene waki, don togolekakuroge rakoi, “Qeu seukkep! Ŋei yaline eŋe koso mitakotke geake. Eŋe geakane rokop mi okanmaike!”23 Eŋe yau yaup boka kuroge ra ari sari okane more,momo takotene suaine ea ma qaliŋ qaliŋ kitou paki,kito qokke qakeu, yau yaup ariki, so lube lube, eama abarage qakeu wetela qeliwo wake. Masi tanikyewa okangoi, ea iwa yale, qe wakonge, eŋe Paulowane zok mi onge. 24 Ea wane kawali ware wareŋetne suaineŋo raki, eŋe Paulo kawali ŋei eŋanemat koto ma waketkoi, pakimo eŋe morapŋo dime

Page 149: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 22:25 146 Aposolo 23:18ka more kineinane qesonkakoi, so kawali ŋei ŋetneeŋe det lukeakane kawali ŋei edane rake, ŋei ŋerepeŋe kine onoka wane Paulo wane ŋabaka more wetgerep so don aro suaine boka more, Paulo yaleokankamami. 25 Pakimo eŋe morapŋo dime kaikeiwane, Paulo kie metine wokomkakoi, paki kawaliŋei ware ware ŋetne eŋe Paulo, wane osino okoraki,Pauloŋo iwa yale ra qesonkake, “Me ra rokop donŋoyale ramaike, ŋine Roma ŋei mane yalewa maineokankaikei me? Ŋine na dongo mi biranane more,mo ŋine na yaupka dime nanimi, masi tanik yewaŋomo maine okanmaike me?”

26 Kawali ŋei ware ware ŋetne eŋe don yale deremore, eŋe ari kibi qeqe ŋetne olale rake, “Ge dalineokan kaikene? Ŋei yewa eŋe Roma ŋei.”

27 Rakimo kawali ware ware ŋetne suaine eŋePaulo wano sari more olatke, “Ge nolatnom, geRoma ŋei wele me?”

Paulo eŋe rake. “Eamo don welekatne.”28 Kawali ware ware ŋetne suaine eŋe rake, “Na

wesi lewine suaine zokmo bira samagemore, Romaŋei okanmaile.”

Paki Pauloŋo rake, “Na yemo midakaka, na monabokŋo ea ŋei ge more neuke, ea wane na Romaŋei okanmaile.”

29 Ea wane ŋei eŋe dimeka more qesonkakeiwane okangoi, eamo kawali ŋei eŋe yeine yewakakaet okane more qeliŋgoi, pakimo kibi qeqe ŋetnesuainŋo Paulo eŋe Roma ŋei, yale deremore, seinŋomo wokomkakei, wane rake, ea mo eŋe yaleka zokkaetkake.

30 Kawali ware ware wane ŋetne suaine eŋePauloŋo umat ea ma umatne mane okangi, ea waneYuda ŋetne eŋe dere worik kakoi, yewa wane kinedesiakane, ŋado baŋ kaiwe maneo Paulo wane seinkitoqok kaki paki, eŋe don motki miti mosop, prisŋetne suaine so Kaunsol korop eŋe sari lewaŋgoi,pakiso eŋe Paulo ma ket eŋane kaitko birakakiokorake.

23Paulo Eŋe Yuda Kaunsol Eŋane Kaitko Don Rake

1 Paulo eŋe deine togoleka Kaunsol eŋanokoboineka potki ariki okora more iwa yale rake, “Okimakop Israel ŋei, naŋane gegene korop Anutuwane kaitko pa sari mage, ukude kaiwe mamaiwa okanmaike, yemo naŋane wetne zok maneropmayakatneka okanmaike.” 2 Eŋe yale raki, mosopŋei ŋetne suaine Ananaias eŋe Paulo wane osino ŋeiokorakoi, eŋe piine ma wakonkamore rasu pelekkeiwane edange. 3Pakiso Pauloŋo olale rake, “Anutuŋoge welekatne baŋ gekuyake. Ge borikine mama! Geiwa mere ra rokop donŋo ramaike, ea mogare nadongo birananmaine, ŋo siluŋ ge ra rokop don eaqe barake more, nekukei wane edanmaine!”

4 Paki ŋei Paulo osino okorakoi, eŋe rakoi, “GeAnutu wane mosop ŋei Pris Wawaine so ŋetnesuaine ea, ge don borikine yalewa onoka wane zokolatmaine me?”

5 Pakimo Pauloŋo rake, “O kimakopne ŋei iwaŋo,Israel ŋei, Pris wawaine me eŋe mosop ŋei, ea nami detkele, welekatne na mo don qotkoine olalile,mitiŋo yale ramaike, ‘Ge ŋei ŋerewekopŋone eŋane

ware ware, ea don borikine misuk olasikene,’ eayemo na detmaile.”

6 Yewao Paulo eŋe mo detonge, magu natne eŋeSadusiŋo Kaunsol, ŋo natne eŋe Parisi, yalewa waneeŋe Kaunsol eŋano iwa yale boka rake, “O kimakopIsrael ŋei, na Parisi, na Parisi eŋane medep. Naiwa dongo bira nanmami, yemo onoka wane, na modetlukmaile, yemo ŋei seu seune eŋe baŋ wisikaewiekei, na ea rawe, eŋe kine yewa waneka na iwadongo birananmami!”

7 Paulo eŋe don yale raki, eaka Parisi so Sadusikeueno ŋaba wakongi, so lewa lewaŋene ea wirike.8 Sadusi edo ra okanmami, ŋei seuseune eŋe kosomaine mi wisikae wiekei, so aŋelo me Asu mane migemami, ŋo Parisi edo yemo don karewe yewa eŋekoropkaweneŋmalipkamore qesiŋka ra okanmami.9 Ea wane eŋe boka kuroŋ manerop zok okangoi,pakimo ra rokop tego wane dereret ŋei natne, eŋeParisi eŋane tego, eŋe don togole iwa yale ra togolerakoi, “Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋano umat mane mipamaike, eŋe asumanemeaŋelomaneŋowelekatnedon mane mo olalike!”

10 Pakimo sori sorin suaine ea wakongi, kawaliware ware ŋetne suaine, eŋe tego etke yewa eŋePaulo ma nat nat so waraŋ nagu rakakkau seukeake,ea wane eŋe kaetkake, paki ea wane eŋe kawali ŋeimagu edangi, eŋe ket Paulo ma more, magu etkeyewa eŋane meteeno ŋine kawali ŋei eŋe enŋenemat koto ma wakesikei wane edange.

11Pakimo, ruooWaomSuaine eŋe sari Paulowaneosine okora more olatke, “Ge togole okoranom! Gekaet mi okannom, ge naŋane don kisine yewa to-goleka Yerusalem matko ra qelaŋanine rokop, yalewaka don kisine iwa Roma yewao ra qelaŋanikene,Waom suaineŋo yale ramaike.”

Yuda Eŋe Paulo Qeu Seukeakane Don Ra Mato-golekoi

12 Kepe qaeki, Yuda eŋe koso lewage more,don rau weku okangi, ma togolekoi, so eŋe rakoi,“Welekatne suainane kaitko, ŋene Paulo qeŋemseukeake, ŋo ŋene eŋe mi qeŋem seukeakeo, ŋeneŋara doku mi nekene.” Eŋe yalewa ra togolekoi.13 Ŋei eŋe suainane kaitko more don yale ratagolekoi, ŋei magu yewa eŋane zale 40 yuankake.14 Eŋe ari mosop ŋei Pris ŋetne suaine so ŋei seleeŋano rakoi, “Ŋene don togogole weti suainanekaitko ra matogolemaine. Ŋene ŋara doku minekene. Ŋene yaupka geŋem ari mage, naso Pauloqeŋem seukeake, yewao qoeake. 15Ea wane Kaunsolŋine don rau, ukudeka kawali ŋei ŋetnano ariki, eŋePaulo ŋinano maket birakayake. Ŋine olale isikaraikei, ŋene Paulo wane kineine manerop koso detkaikene. Ŋenemo ewekemetmaine, eŋe sari ŋinanomi lotkeki, eaka ŋene qeŋem seukeake.”

16 Ŋo Paulo wane barine eŋine kiarinane gipoleeŋe detongi, eŋe don yalewa rau paki, numao modemetpi, Paulo sariki qeu seukeakane tomakakoi, eawane barine eŋe ari kawali ŋei eŋane mat kotowaket ari, Paulo olatke. 17 Pakiso, Paulo eŋe kawaliŋei ŋetne mane ora more rake, “Medep iwa kawaliware ware ŋetnano ma arinom, eŋe don mane magemaike, ea olatkep.” 18 Pakiso, kawali ŋei ŋetneeŋe kawali ware ware ŋetne suainano iwenka arimore rake, “Mulap ŋei, Paulo eŋe nora more raki,

Page 150: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 23:19 147 Aposolo 24:12medep iwa geŋano iwenka sarimaile, eŋe don manemagemaike, ge golasiakane.”

19 Rakiso, kawali ware ware ŋetne eŋe medepyewa metino ma waraŋkaki, ere wazaino arikoik,eretneka yewa mere more, so eŋe qesonkake, “Geonoka don na nolasikenane?”

20 Pakimo medep yewa eŋe rake, “Yuda eŋe donmo ra ma togolimi, eŋe doninane kine maneropokora qesonka det lukkei wane raikei, yewa yemoisi more ge qeson ganbi, qaeki Paulo Kaunsol eŋanoiwenka kesikene, paki mo eŋe Paulo qekei, 21 ŋoge eŋane don ea mi dere mogasikene, eŋane ŋeinatne zalene 40 yale okanmaike, eŋemo suainewetiqeliwo eŋane kaitko, ŋara doku mi nene gekei wanera togolimi, eŋe yaupka gewa mageu, naso Pauloqeu seukki yewao qoeake, paki eŋe mo eweke morenumao modemami, so eŋe goŋo eŋane don yewamaine okkene me, eŋe ea wane toma metmami.”

22 Ea wane kawali ware ware ŋetne eŋe medepyewa birakaki arike, paki eŋe iwa yale rawetkake,“Ge don iwa naŋano rawakonine, ea koso ŋei manemisuk olasikene.”

Kawali Ŋei Ŋetneŋo Paulo Kepe Ware Ware SuainePiliks Wano Birakaki Arike

23 Kawali ware ware ŋetne suaineŋo ware wareŋetne etke etora more rake, “Ŋire kawali ŋei 200ebukeik, so ŋei 70 yale horsi kutno mesikei, ŋo ŋei200 eŋe tebe bozam makei, paki ŋine eweke more9 kilok ruoo Sisaria arikei. 24 Ŋine horsi natnePaulo eŋe eawane kutnomesiake, eawanemanemawakongei paki, so ŋine wekumanemauluke wareka,maineka iwenka kepe ware ware ŋetne suaine Pilikswano ma arikei.” 25Rakimo kawali ware ware ŋetnesuaine eŋe kibi mane iwa yale qeke,26 “Na Klodius Lisias noŋo kibi iwa qewe, ŋei

suainano arimaike, kepe ware ware ŋetnesuaine Piliks, kaiweo. 27 Yuda eŋe ŋei yewamalipka more qeu seukeakane okanbimo,na detkawe eŋe Roma ŋei okangi, ea wanena so kawali ŋei ŋene weneŋ eŋano sarimore eŋane meteo ŋine ebu mamaine. 28Nadon yewa ŋei yewa wane solaino qe rakoi,ea wane kine desikalane ra eŋane Kaunsolwane kaitko ma ketkole. 29 Na ea waneqeson onbe, eŋe ra rokop don tegowane donnatne ea nolatkoi, ŋei edo ŋaba don natneeŋano qeu arike. Ŋo eŋe don mane koboinenolale more, kine ea wane ra more qeŋemseukeake, me mulap urumgo birakaikene,yale ra more don kinerop mane mi no-latpi detkole. 30 Pakimo, eŋe ŋei yewa qeuseukeakane don mane mo sanka ra mato-golimi, don ea ukude sari naŋane ketkoketki, ea wane na esat birakawe geŋanosarimaike. Pakimo, na rawe ŋei yewa eŋanesolaine don qe rakoi, eŋe geŋane kaitko donkoboine ra qelaŋanbi, ge desikene, eŋe kineonoka wane dongo birakamami.”

31 Papiaŋo yale rake, ea wane kawali ŋei magueŋe don ea teweke more, Paulo ruoo Antipatriswano iwenka arikoi. 32 Kepe qaeki so, kawali ŋeimagu eŋe zinge koso mateno arikoi, paki horsi ŋeikutno metkoi, edoka Paulo iwenka more Sisariaarikoi. 33 Ŋei horsi kutno metkoi, eŋe ari Sisaria

lotke more, kibi yewa kepe ware ware ŋetne suaineeŋe mane more, Paulo weneŋ ma sari qeu kaitinowa okorake. 34 Kepe ware ware ŋetne suaine eŋekibi yewa dapore ka more, Paulo eŋe kepe diawaoŋine ea wane qesononge, qesone more rake, “Gema provins ŋine?” Paki Paulo eŋe rake, “Na Silisiaŋine.” 35 “Na baŋ ŋeiwa solaŋono don qe remi, eŋesari lotkeu mo, geŋano ŋine don desikale.” Yale ramore rake, “Ŋine Paulo lukkau paki, gavaman Herotwane matko biraka more warekau metkep.”

24Yuda Ŋetne Eŋe Sisaria Matko Paulo Dongo Bi-

rakakoi1 Kaiwe mama mete mane ari qoeki, ŋado mosop

ŋei Pris Wawaine, Ananias eŋe so Yuda ŋei selenatne so numamotmot ŋei mane, eŋetine Tertulus,eŋe weneŋ Sisaria arikoi, paki eŋe ware ware Pilikswane kaitko wakone more, Paulo dongo birakakoi.2 Roma gavaman wane kepe ware ware, Yuda kepewane ŋetne suaine, Piliks eŋe Paulo oraki sariki,Tertulus eŋe kiekemore, don urata Paulo solaino qemore, qesat don olale rake,

“Ŋei suaine ware ware Piliks, goŋo mo mapikŋonom, ŋene met met weku mane maratka peammaine gemaine, kawali kine kine midakaka, ge der-eretŋone weku mane, ge ŋenane tego ea qesiŋonemore, kine kine korop makoboe warekone, soginomat korop ea bori worine pake, 3 ea wane ŋeneqom menaŋ suaine zok marat kamaine, paki moŋene bakomŋone kitomaine. 4 Ŋo na naso kiroinezok mi mawaluk ganikale, na ge qeson ganmaile,ge ŋene wet maep okanŋone more, donze bomitneiwa det nannom. 5 Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋe umatloutne zok ma wakonmaike, eŋe Yuda keueno ŋabaŋaba okane more, kawali ma wakongi, Yuda matkorop so kepe korop, ŋei iwa eŋe ŋetne ma kisaŋgi,ŋenane magu yewa ma mapok onbi, tego maneokane gemami, magu yewa eŋe eŋetene Nasaretedoramami, eŋane ŋetne. 6Eŋe yaleka BakomUrummaki di kitoyakane okangi, so ŋene malip kakone,pakiso ŋene ŋenze ra rokop don numa yewao okoramore dongo bira kaikenane rakone. 7 Ŋo kawaliware ware ŋetne suaine Lisias oŋo sari more, ŋenetogogole qe mage more, metezo ŋine oma ŋonge.8 Pakiso Lisias eŋe don solaino qe rakoi, eŋe geŋanomaine sari wakonikei wane qebinonge, ea wane geŋei iwa qesonkaikeneo, ge goŋom baŋ kine kinekorop ŋene don solaino qe okanka warine, ea mainedetkaikene.” Tertulusŋo yale rake. 9 Yuda eŋetakotkemore, Paulo don solaino qekoi, pakimapitkara qelaŋane rakoi, “Don iwa korop, eawelekakatne.”

Paulo Eŋe Piliks Wano Kineine Ra Qelaŋange10 Pakiso, kepe ware ware ŋetne suaineŋo Paulo

wano metineŋo qe sikane more qebinkaki, Pauloeŋe don iwa yale maingeke,

“Na det ganmaile, ge koma loutne ŋei ŋerepmaguiwa eŋane dere wano wanok ŋei gekone, ea wane nadetpe qomne menaŋgi, don iwa geŋano wekumanemain gekale. 11 Ŋo ge qeson nanikene, yemo gegoŋom don iwa yale maine desikene, kaiwe mama12, ea wane bano na Yerusalem bakom kitokalanemiti wane arikole, 12 pakiso, Yuda eŋe na nanbi,

Page 151: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 24:13 148 Aposolo 25:12ŋei manerop dongo kawali Bakom Urum kotinomi yakukote, me eŋe nanbi ŋei ŋerep qomene qe-pokkole, Yuda ŋei ŋerep eŋane lewa lewaŋ urumkotino me yewao me yewao mat suaine kotino,yemo midakaka. 13 Me eŋe dongo bira nanmami,iwa eawane kinemaine rawakone ginbi, ge detnom,don eaŋo wele, eamo midakaka. 14 Ŋo na don welewekuku yemo ge ra qelaŋan ganbe, na numa yewamogatmaile, yemo, ‘numa mane wane tego,’ nanuma yewa mogatmaile so na aso ŋabokopze eŋaneAnutu meŋenka okanmaile, ŋo na yaleka yeye kinekine korop Mose wane ra rokop don numa kotinoqeqine so propet eŋane buk yewao pamaike, eadetluk waremaile. 15Na ea malipka more, Anutuŋoŋei seu seune ma wirik oniakane toma gemaile,wane eŋe baŋ ŋei maine koboine miti mali malipkorop so ŋei borikine miti mali malip midaine ko-ropka weneŋ ma wirirkoniake wane eŋe yalewakamalipkamore, Anutu toma kamami, eŋe baŋ yalewaokanoniake. 16Eso ea wane na naso baŋem togogolemore, wetne koboboine Anutu wane deo payakane,so ŋei eŋanoken paki, borikine mane Anutu waneme ŋei eŋanomi wakoniakane, wetke ge okanmaile.

17 “Na mo koma natne yewao Yerusalem qeligeari mat natne yewao gekole, na wesi natne masari kimakopze ŋei ŋerep magukopne ket qeqine,wesi aboŋ midaine qesiŋ ongalane arimaŋkole, soBakom Urum bakom weneŋ ma sarimaŋkole. 18 Nayale okane more Bakom Urum kotino wa mawekine kine wakone Anutuwane kaitko qelaŋangi, eŋemarat nangoi, yemo na koboboine, eamo ŋei ŋereploutneŋo narop mi metkoi midaka, me ŋei natneeŋe ukat yau yaup mane mi mamaŋkoi. 19 Ŋo Yudanatne Asia ŋine, eŋe weneŋ yewa metkoi, edo naneu luknangoi, eŋe naŋane detpi borimaikeo, yemoeŋe edom geŋane kaitko sari more iwa dongomainebirananikei. 20Memidakiso, ŋei iwa eŋemoKaunsoleŋano metkoi, yewa edo detpi, na don rakole, eadetonnom, edo golasikei eŋe naŋano onoka umatmane marat kakoi, naso na Kaunsol eŋane kaitkookorakole, yewao 21 so yewao na don weku soginoeŋane kaitko okora more, iwa yale boka rakole,don yewa mo eŋe mi siminonge, ‘Anutu eŋe ŋeiseuseune ea baŋ ma wirik oniake, na ea detlukkamaile, pakimo eŋe kine yemda waneka na iwaŋinane kaitko dongo bira nanmami.’ ” Paulo eŋeyale rake.

22 Piliks eŋe doku tau tau loutne eŋanemali malipso masiene ea eŋe suaine mogare gemami, ea eŋemo derelukke, ea wane Paulo eŋe don ra warekimo,Yuda eŋe tomamesikei wane, Piliks eŋe edane rake,“Baŋ kawali ware ware ŋetne suaine Lisias ketkiso,na ŋinane don yewa makoboekale.” 23 Paki eŋeware ware ŋetne suaine olatke, eŋe Paulo mulapkobirakayake, ŋo eŋe mulap urumgo togole zok mibirakayake. So Paulo eŋe kimakoune edo kine kineqesiŋkakei, ea wane mi rawet onge.

Piliks Eŋe Paulo Koma Etke Yale Mulap UrumgoBirakaki Metke

24 Kaiwe mama natne ari qoeki, Piliks eŋeŋanomine Drusila weneŋ ketkoik, ŋerep yewaDrusila eŋe Yuda maguo ŋine, pakimo Piliks eŋedonine natne desiakane Paulo ora newankake,Pauloŋo olale rake, “Doku tau tau magu eŋe Kristo

Yesu malipka lukmami, ea wane ge yale waka malipkaikene.” 25 Paulo eŋe olatke nasoo baŋ Waom eŋeŋene korop don uratao bira ŋoniake, ea wane masitanik makoboekei wane eŋe rake, so ŋei ŋene iwayaleoka okan okan mamaze ea makoboekene. Yalerakimo, Piliks eŋe kaetkake, pakimo olale rake, “Geiwa yaleoka arinom, baŋ naso natneo koso nasopaniniakeo, gora newan ganikale.” 26 So Piliks eŋekine kine mane wane weneŋ tomake, eŋe wetkerake, Paulo eŋe wesi natne baŋ niniake, ea wane eŋenaso baŋem ora newankaki sari naso baŋem eŋeropweneŋ metmaŋkoik.

27 Yale gemage, koma etke qoe ariki, mo ŋadoPorsius PestusŋoPilikswaneurata eamake, so Pilikseŋe okangi Yuda wet pese desikei wane, eŋe Pauloea koso mulap urumgo togole metke.

25Paulo Eŋe Sisa, Roma Kepe Ware Wareŋo Donine

Desiakane Oraki Sarike1 Pestus eŋe sari more, so eŋine kepe suaino, dis-

trik make, wane eŋe kaiwe karewe mere more Sis-aria qelige more, wie Yerusalem arike. 2Yewao Prisŋetne so ŋei suaine natne eŋe eŋano arimore, Paulowane solaino don qesatka more rakoi, so eŋe dontogogoleka iwa yale ra togolemore rakoi. 3“Ge ŋeneqesiŋ ŋone more, ŋei yewa bira kanom Yerusalemsarikep.” Eŋe numao siuke mere more, Paulo qeuseukeakane okane mo rakoi. 4 Pakimo Pestus eŋedon mainge rake, “Paulo eŋe Sisaria mulap urumgometmaike, nasomde nigatne noŋom Sisaria arikale,5yale wane ŋetnekopŋine, eŋeweneŋ narop kesikei,paki ŋei yewa eŋe sotinerop okangi, so eŋe dongomaine birakakei.”

6 Pestus eŋe eŋerop kaiwe 8me 10, ea wane rokopmetke, paki eŋe koso Sisaria ketke, kaiwe mamamaneo eŋe don raramamamatkometke, pakiso eŋePaulo ma sarikei wane edange. 7 Eŋe mo sariki soYuda eŋe mo Yerusalem qeliŋka more ketkoi, eŋeeŋerop weneŋ okora more, don qesat umat loutnesolaino qekoi, ŋo don urata yewa kinerop midaka,eŋe don urata sawaŋ yaup makoi, 8 paki Paulo eŋedon iwa yale maingeke, “Na sot mane mi makole,Yuda eŋane ra rokop numao, me BakomUrum koto,me Sisa wano, i midakaka.”

9 Ŋo Pestus eŋe Yuda kelok okanonge, ea waneeŋe Paulo olatke, “Ŋo ge Yerusalem arikene me?Yale oken yemo don urata ŋone iwa na Yerusalemyewao koso desikale.”

10 Ŋo Paulo eŋe rake, “Na Sisa eŋine maza-kan mazakan don urum kaitino okoramaile, iwaonaŋane kine ma wakonikene, na sot mane Yuda ŋeimi okan ongole, ge goŋommodet lukmaine, yalewa.11 Ŋo na Mose ra rokop don mane qe barakkole, sosot mane okangoleo, yemo ea wane ra more maineseukkale. Na ea wane golale more kaet mi arikale,ŋo don yewa wele midaine, eŋe yaup wane dongobira nanmamiwo, yemo ŋei maneŋo maine eŋanemeteenomi bira naniake, na Sisa wane ramaile, oŋonaŋane kinene mazakane desiake.”

12 Rakiso, Pestus eŋe Kaunsol koune eŋerop donau dere more, mainge olale rake, “Ge Sisa wano ra-maine, donŋone mazakane desiakane, eso ea wanege baŋ Sisa wano arinom.”

Page 152: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 25:13 149 Aposolo 26:13Pestusŋo Paulo Wane Agripa Qesonkake

13 Kaiwe mama natne ari qoeki, ŋei waom, kingAgripa so ŋanomine Bernais ere Sisaria Pestus kai-weo manikeik wane sarikoik. 14 Ere kaiwe mamaloutne ea Sisaria eŋerop metkoik, ŋado Pestuseŋe Paulo wane don ea ŋei waom, king rawakoneolale rake, “Ŋei mane mo alakan Piliksŋo qeliŋkaarikimo iwa mulap urumgo metmaike, 15 na moYerusalem arikole, naso yewao Yuda Pris ŋetneso ŋei sele eŋe don solaino qe more, ŋabakakoipaki, noŋo turuŋine wikile qotkoine manikalanenolatkoi. 16 Ŋo noŋo yemo edane rakole, Romagavaman eŋane masi yemo ŋei mane yaup tu-ruŋine midaine wikile qotkoine man man, eamomi pamaike, ŋei mane sot mane wane ra more,ŋei diawa edo dongo bira kamami, ŋei yewa eŋeŋabakoune eŋane kaitko wakongi, marat nagu deŋode aeke okorakei paki, eŋe naso manbi kine onokawane dongo birakemi, ea wane eŋe ŋabakouneeŋane don turuŋine maingeake. 17 Pakimo, eŋe iwasarikoi, ikopka kepe qaeki, mazakanmazakan dongometkole, so ŋei yewa ma sarikei wane ra ongole,18 eŋane ŋabakoune dongo birakakoi, eŋe wie oko-rakoi, ŋo eŋe masi qotkoine mane okange, ea wanesolaino qe dongo mi birakakoi, na wetke rakole,yalewaoken mane dongo bira kaikei rawe mo midaokange. 19 Eŋe don ŋaba korop Paulo okankakoi,yemo natne enŋene mitienane so ŋei mane eŋe-tine Yesu, eŋe mo seukke, ŋo Paulo ramaike, eŋewisikae gemaike. 20 Na don yewa wane kine maratkaikalane nanmaike, ŋo wet dereretneŋo maine milotke qelaŋanmaike, ea wane na qeson kakole, ‘Gemaine Yerusalem arikene paki, na geŋane donbayewa eamo eri Yerusalem detperap?’ 21 Ŋo Pauloeŋe mulap urumgoka warekau mesiakane rake, soqeligeu, Sisaŋo eŋane don yewa makoboeake, esoea wane na eŋane don ra ebongole, warekau mu-lap urumgoka met mageki, na Sisa wano mainebirakawe ariake.”

22 Rakimo, Agripaŋo Pestus olale rake, “Nanoŋom ŋei yewa wane don desikalane nanmaike.”

Rakiso, Pestusŋo rake, “Ge baŋ qaeki detkaikene.”23 Kaiwe maneo Agripa so Bernais ere kibi

maimaineŋo au mage lewa lewaŋ urumgo sarikawali ware ware ŋetne so mat suaine ea waneŋetne eŋerop urum koto waketkoik, pakiso Pestuseŋe qebinongi Paulo iwenka sarikoi. 24 Sariu Pestuseŋe rake, “Ŋei waom King Agripa, so ŋei koropiwa ŋenerop weneŋ metmami, ŋine ŋei iwa kau,Yuda ŋei ŋerepmagu korop iwa so Yerusalemmatkoweneŋ, eŋe korop ŋei iwa naŋane kaitko dongobiraka more, ra togole rakoi, ‘Ge qenom seukeake,eŋe wisika naso kiroine mi geake,’ 25 ŋo noŋo kaweeŋe kine kine mane eŋe seukeakane rokopmi make,paki oŋom yaleka Sisaŋo donine, ea desiakane reke,ea wane na birakawe ariakane don ma togolile.26 Ŋo na eŋane donine kine mane mi maratkawewakone qelaŋanmaike, na maine kibi mire motpe,suaine zano ariake, eso na ŋine so ŋei waom KingAgripa, ŋinano iwa ma sarimaile, ea wane kineinema wesake detlukŋem paki, ŋado na maine donnatne kinerop kibiwo qe mosikale. 27 Iwa yemokine midaine mulap ŋei mane birakawe ariake, nayale kamaile, ŋabaka dongo bira kamami, ea wane

kine didiwo mi ra qelaŋane sikan kaikene, detpe mirokop kemaike.”

26Paulo Eŋe King Agripa Wane Don Rake

1 Pakiso, Agripa eŋe Paulo olatke, “Ge mainegeŋone donŋone rakene.” Paki Paulo eŋe metinema wie more donine iwa yale rake,

2 “Ŋei Waom King Agripa, na detpe, wekumaneokanmaike, na maine kinene geŋane kaitko rawakonikale, Yuda edo qesat don solano qe ramami,ea wane turuŋine main gekale. 3 Iwa weku yemowelekatne, onokawanegeYudaŋenane tanikmanikso qeso qeson kine kineze mo korop detlukmaine.Ea wane ge tikŋanemere naŋane don desikenane nagolatmaile.

4 “Na qaluwitno daleo ge sarikole, ea wane kineYuda eŋemo korop det waremami, na gegene koropdaleo gekole, nae kepe matko so Yerusalem matko,eŋe mo qei kino ŋine detpi sari qoe waremami.5 Eŋe mo naso baŋem detmaŋkoi, eŋe raikei waneonmaikeo, maine ra wakonikei, yemo na ŋenzemaguzane numa togon, ea wane kopko mikepkamogale, Parisi numa tanik manik gekole, numaea zok urata suaine, eaŋo ŋenane miti wane masitanik natne ea yuan kamaike. 6 So na ukude iwaokoramaile, kinene mawakonikei wane, dongo birananmami, so kine yemo iwa yale, na Anutuŋo asoŋabokopze yeye kine kine baŋmawakonwareakanemo edange, ea malipka more tomaka gemaile, eawane. 7 Donine iwa mo ra edange, ea wane ŋenaneIsrael esep milop magu 12, eŋe ea maikei wanemalipka tomaka ge more, Anutu meŋen kamami,kaiwe so ruo, yemo onoka wane na yaleka iwamalipka more toma kamaile. O ŋei waom, kine iwawane Yuda eŋe naŋane solao don qekoi! 8 Onokowane ŋei natne ŋine wetkemami, Anutu eŋe kosobaŋ ŋei seu seune ma wirik oniake, ea ŋene misukmalip kaikene yale wetkemami?

9 “Na noŋom alakan masi kine kine korop loutnema more, Yesu Nazaret ŋine, eŋane eŋetine mainemawe kesiakane wetke more ŋabakakole, 10 naYerusalem matko yalewa okangole, na mosop ŋeiPris ŋetne eŋano ŋine ŋei ŋerep ebu lukonikalanezonom togole makole, paki Anutu wane ŋei ŋereploutne zok mulap urumgo bira ongole. So eŋe en-guwi seukmaŋkoi, yewao na yaleka ebene bonepkemore maine ramaŋkole. 11 So na naso baŋem Yudalewa lewaŋ urumgo korop engu matali ongole, soŋei ŋerep eŋe Anutu ma baikka more, mali malip,ea isi raikei wane, na masi yale makole. So na eŋanewet gerep zok manerop okangole, ea wane na lobokepeo matne matne yaleka engu matali onikalanearikole.

Paulo Eŋe Doku Tau Tau Maguo Takotkeke Ea waneDon Kisi Edange

12 “Kine iwa yale wane na mosop ŋei, Pris Suainemagu eŋano ŋine kibi mawe, eŋe qebin nanbi, naDamaskus arikale. 13 Kepe oŋa bango, 12 kilokokangi, O ŋei waom, numa kebago na kawe kiwamane qeliwo ŋine ketke, qelaŋane zok maneropso togogole, eamo kepe deinane qelaŋan yale mi-dakaka, eŋe kepe deine yuankamaike, eaŋo ket

Page 153: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 26:14 150 Aposolo 27:11qelaŋaneŋo motki qezazakke, na so ŋeiwa naroparikone eamo qelaŋaneŋo lolikŋonge, 14ŋene koropkepo ket rasu pawarekone. Na papaset pa detpe, modon mane Hebru dongoka nolale rake, ‘Saul, Saul,ge onoka wane neku matali nanmaine? Ge kinekine ŋetne teine, ea kitonom, eaŋo zinge geŋonewikile ginmaike.’ 15Pakiso noŋo qesonka rakole, ‘Gemaŋo, Waom?’ Rawe so Waomŋo rake, ‘Na Yesu,ge na neku matali nanmaine, 16 ŋo ge wienom paki,kieŋone kutno gesoke okoranom, naŋane qelit ŋeiokanikenane, na ge wakongane more ma wakonganmaile, ge kine kine onoka ukude naŋano ŋine kawaremaine, so onokaka na baŋ ŋado sikan ganikale,ea ŋei ŋerep natne rawakone edangene. 17 Na baŋIsrael ŋei ŋerep magu so qelaŋ magu, eŋane metoŋine geukale, na eŋano baŋ bira ganbe arikene, 18gedeene matokkenane, so panamango ŋine ebu mainonnom, qelaŋango sari wet maingekei, paki eŋemaine Satan wane zonom ea ŋadekkau, goŋo Anutuwano bira onikene, eso eŋe mali malipene naŋanopayake, ea wane ra more, eŋane borikineene baŋebu makale paki, eŋe Anutuŋo ŋei ŋerep maguk-oune ma wesakonge, wane ŋei ŋerep eŋe na malipnane more, eŋe maine ŋei ŋerep eŋane keuenonaŋane biŋek okane numaene ma more gekei.’ ”

Paulo Eŋe Miti Urata Make Ea Wane Agripa Olatke19 Paulo eŋe koso rake, “Eso ŋei waom King

Agripa, na qeliwoŋine kine kine ea kawepaki, eŋanedon ea mi birakole, 20 mikepka yemo Damaskusmatko ra qelaŋane edangole, so Yerusalem matkoso Yuda eŋane kepe matko korop so qelaŋ eŋanekeueno rawakone edangole, so iwa yale ra edan-gole, ‘Ŋine zingeu paki, wetŋine Anutu wano motpiarikep, so ŋine yeye kine kine maikei, ŋo wetmaingemami, soWaomqomkamore, qelaŋanmami,ea wanewetŋinemotpi, ea wane numa oken ariake.’21 Na don yaline ra qelaŋanbe, kine yewa wane naBakom Urum koto gewe, Yuda ŋei eŋe neu malipnangoi paki, nekukei wane okangoi, 22 ŋo siluŋkaiwe nasomde yewao Anutuŋo qesiŋ nange, pakiyewa ŋine gesari mage ukude okanmaike, eso eawane na iwa okora mo, nae don kisi ŋine korop rawakone ŋibonmaile, ŋei ŋerep ketkele so wawaineweneŋ. Na don ramaile, eamo don mane mida, donwekuka, propet soMose eŋemowakoniakane rakoi.23 Eŋe iwa yale rakoi, ŋeiwa yewa Mesia, eŋe wikilekaukeake, so borikino ŋine ebu main oniake, pakioŋo lewine seu seuo ŋine wisikae wie more, menamenaŋwane kiwa qelaŋane, eawane don rawakone,Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei edaniake.”

Agripa Eŋe Malipkayakane Paulo Ŋo Rake24 Paulo eŋe eŋine donine qesiŋ nagu don nu-

maine yale raki, Pestusŋo kuroŋka rake, “Ge qelaŋqemaine, Paulo! Ge kibi urumgo ge more dereretsuaine makone, eaŋo qebingangi qelaŋ qemaine.”

25 Pauloŋo mainge rake, “Na qelaŋ mi qemaile,geŋone maine, na don korop ra waremaile, ea weleso welekatne, 26 Ŋei Waom King Agripa, na mainekorop kaet midaine ge golat warekale, onoka wanege kine kine iwa wane kine mo det waremaine. Nadetmaile, yemo ge don iwa korop mo det ware-maine,manemi yuankakone, kine kine iwa siuke ariqekatno mi wakonge. 27 Ŋei Waom King Agripa, ge

propet eŋane don det lukmaine? Na detmaile, yemoge det lukmaine!”

28 Raki Agripaŋo Paulo olale rake, “Ge nasomdebamgo iwawane kotinoka baŋ neunom, na doku tautau mane okanikale, yale wetkemaine?”

29 Raki Pauloŋo olatke, “Nasa bamgo me nasokiroine, ea maineka, naŋane meŋe meŋenne Anutuwano motmaile, yemo ge so ŋei natne korop ŋinenaŋane don iwa detmami, ukude maine na yaleokanbi rap, wekumde, yemo sein iwaŋo ŋinanomisuk mesiake!”

30 Paulo eŋe don raki qoeki, ŋei waom eŋe wieki,ware ware, Bernais so ŋei natne korop wie warekoi.31 Eŋe urum qelige ketpi paki, ŋado maneŋo maneau rakoi, “Ŋei iwa eŋe sot kine kine mane makiseukeakane kop me mulap urumgo birakakei wanekop maine mi okange.” 32 Pakiso Agripaŋo Pestusolatke, “Ŋei iwa eŋe Sisaŋo done mi desiakane ramore eŋanomi wakonge ra, yemomaine birakanomarikirap.”

27Paulo Roma Ariakane Eŋe Seki Make

1 Ŋene seki ma more, Itali arikenane don moma togolekoi paki, eŋe Paulo so mulap ŋei natne,ea kawali ŋei(100) zaleene yalewaŋo eŋane wareware ŋetne, eŋetine Yulius, eŋane meteo biraon-goi, kawali ŋei yewa eŋe Sisa wane magu. 2 ŊeneAdramitiumeŋane sekimane eŋeAsiamat suaine eawane sawekino ariakane okangi, so ŋene yewawanekutno sontake wakone, pakiso qoe arikone. Aris-tarkus eŋe Tesalonaika matko, Masedonia kepeoŋine, eŋe ŋenerop weneŋ arikone. 3 Kaiwe maneoŋene ari, Saidon ea lukkone, yewao Yulius eŋe Paulomasimaine okankake, paki Paulo eŋe ari kimakouneone more, eŋano ŋine ŋara kine kine maratkake.4Ŋene Saidon qelige ariŋem, momoŋo qebin ŋonge,eawane seki eŋewa Saiprus ŋadino arike. 5Eawane,ŋene Silisia so Pampilia osoetno yewaka kiwet kitaresari, Lisia kepe wane mat mane, eŋetine Maira, ealotkeakane. 6Mat yewa wane kawali ŋei eŋane wareware ŋetne kapten mane, oŋo Alekzandria eŋanesekimane, Itali ariakane okange, eŋemaratkamore,so ŋebu ari seki yewao biraŋongi wakone.

7 Paki ŋene ea ŋine qoe more, seki yewa eŋebororom bororom ariki, ea qeka geŋem naso natnemidake, paki ŋene urata suaine ma sari mage, Nidasmat osino lotkekone, paki momo suaineŋo numaleŋŋongi, koso arikenane numaze mi lotkeki, ŋeneSalmone osino Krit sia ŋadino lolike arikone. 8 Eŋeurata suaine mau, Krit sawek qe kororoŋ mogaregemage, baŋ mat mane eŋetine, Seki Wake WaketMaine, ea ari waketkone, eŋe Lasea mat suaineosino.

9 Ŋene naso kiroroine yewa metkone, metmageŋem takotke numa ari ari, eamo zok kiwetborike, onokawanenaso yewaoYuda eŋaneTauMetMet naso ea mo yuange. Ea wane Pauloŋo edanerake, 10 “Ŋei nau, na kamaile, yemo ŋenane numazeiwa ŋine koso arikene, eamo baŋ kakarauk kaikene,eamo baŋ aboŋ korop so seki weneŋ mataliake, soŋei gegezeweneŋmidayake.” 11Ŋo kawali ŋei eŋaneŋetne, eŋe seki ware ware so seki welaine eranedon dere malipkake, ŋo Paulo wane don ea yemo

Page 154: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 27:12 151 Aposolo 28:4mi malipkake. 12Ŋo momo nasoo sawek yewao sekiokora okorawane zakematmainemida, eawane ŋeiloutne seki kutno metkoi, eŋe ea qelige more maineari Piniks lotke more, mat yewao mesikei wanera togolekoi, onoka wane momo suaine puange,ea wane, Piniks ea yemo Krit wane sawek maneseki okora okora wane basis maine. Qekatno wanemomo maine mi puaniake.

Dibom Suaine Wakonge13Raimomo lupluwine kieke puangi, so eŋe rakoi,

ŋene don tegoze aumore pisekone, eamaine tewekeokangene, eso eŋe aŋka warageu waki, so seki mauqalak mogare Krit sia osino arike. 14 Ŋo mi azongimomo togogolemane “Yawara,” oramami, siao ŋinepuangi ketke. 15Ket eaŋo seki qe main qein maki, sosekiŋomomo oken ariakane kopmi okange, ŋene eamaŋem ariakane, eamo yeine qeliŋgone pakiso, mo-moŋo tewekŋone arike. 16 Ŋene sia nigatne Kaudayuane raiwoken arikone, yewao ŋene qekatne natnemarat kakone, yewa ŋene qeka maka natne weneŋmaratka more, seki wane digi mulapŋo lukkone.17 Eŋe digi ea waraŋkau, seki kutno waki so mulapnatneŋo makatake sekiwo walipka more pisekoi.Eŋe sekiŋo Libiawane qalakmeunowa soŋageakanekaetonge, eso eŋe seli mau ketki so seki qeliŋkau,momoŋo qebinkaki arike. 18 Momo suaine takotkeqeki, dibom suaine, eso kaiweine maneo yemo eŋekieke, sekiwane aboŋqakeu kiwetko ketke. 19Pakisokaiwe karewe yewao eŋe seki wane mulap so aboŋnatne enŋene metenenŋo ma qakeu kiwetko ketke.20 Kaiwe loutne ŋene kepe deine me serekin manemi kakone, so momoŋo takotke togogole puange,naso yewao ŋene waetne arikenane wetkekone, ŋokoso seukkenane weneŋ detkone.

21 Urata ŋei eŋe ŋara mi nene naso kiroine yauptau gekoi, ŋado Pauloŋo ŋei kaiteno wie okoramorerake, “Ŋei nau, ŋine naŋane don maine detpi rap,paki ŋene Krit sia mi qelige sariŋem rap, yemoŋene kakarauk korop iwa so aboŋ, ea mi mataliŋemrap, 22 ŋo, na iwa qebin ŋunmaile, ŋine togoleu, ŋi-nano ŋine manŋo gegeine baŋ mi qeliŋgi siukeake,sekiŋoka weku yemo baŋ siukeake. 23 Na Anutuwane urata ŋei, na eŋane ewine kito okanmaile,yatne ruoo Anutu wane aŋeloŋo naŋano sari more,nolale reke, 24 ‘Paulo, ge misuk kaet ganiake, geRoman gavaman ware ware suainane kaitko siluŋokorakene, so Anutu eŋe eŋine wet menaŋinaneokanmaike, ea wane eŋe geŋane ra more, ŋei koropseki koto gerop gemami mapik oniake.’ 25 Ea wane,ŋei nau, ŋine togoleu! Na Anutu malip kamaile,eŋe don kine kine nolalike, ea wane rokop baŋkoropmayake. 26Ŋomomoŋo ŋene baŋ puan ŋongi,qalakko sia natne mane waikene.”

27 Ruo 14 okangiso, momoŋo ŋenane seki qe-binkaki, Mediterenian kiwetko wawa ket ket lolikepake. Ruo banino, seki wane urata ŋei eŋe detpi,ŋene kepe osino lotkekone, yale okange. 28 Eawane eŋe wesi mane mulapko luke kiwetko birauketki, koso warageu saki mulap darapŋo kiwetkoketke, ea dapotkoi. Mulap wane kiroineine ea 40mita. Nigatne ari ari more, eŋe mulap ea kosokiwetko birau ketki, koso warageu saki dapotpi,30 mita yale okange. 29 Ŋenane sekizeŋo karabaŋkutno wayakane eŋe kaetonge, eso eŋe aŋka etke

so etke(4) ŋadino ŋine biraonbi ketkoi, pakiso kepeqayakane meŋenkakoi. 30 Seki wane urata ŋei eŋesekiwo ŋine kaet arikei wane okane, eŋe digi maneqei qoroŋ qoroŋ kiwet kutno ketki, isione morerakoi, eŋe aŋka natne seki sotno ŋine birau kiwetkokesikei, 31ŋo Paulo eŋe onemore kawali ŋei ŋetne sokawali ŋeikoune edange, “Seki wane urata ŋei eŋeseki kutno mi mere more seki qeliŋ kaikeiwo, ŋinekorop seukkei.” 32Yale raki, so kawali ŋei yewa eŋedigi wane mulap kitatpi paki, qeliŋkau arike.

33 Kepe mo qayakane okangi, Paulo eŋe ŋei yewaedo ŋara nekei wane raone rake, “Ŋine toma sarimageu, mo kaiwe 14 ukude lelemaike, ea wane nara ŋunmaile. 34Na ŋine meŋen ŋunmaile, ŋine ŋaranatne neu, ŋinane leweŋine zoune mane baŋ misiukeake, wikilemanemi desikei.” 35Paulo eŋe yewaraki qoeki, ŋado bret natne ma more eŋane kaitenokoropAnutu bakomine kitomore, eamapokike paki,kieke neke. 36 Pakiso eŋe korop zonomene motki,yaleka ŋara natne nekoi. 37 Ŋene ŋei korop 276ŋoseki kutno gekone, 38ŋei korop ŋara neu rokop ongi,so ŋado sekiwo ŋine wit peike qakeu kiwetko ketkiso seki ewekke.

Seki Qalakko Borike39 Pakiso kepe qaeki, seki wane urata ŋei eŋe

kepe yewami detkakoi, ŋo eŋe sotne mane qalakineweneŋ pake, eso eŋe dere rakoi, maine yale oka-niakeo, yemo ŋene seki maŋem qalak yewao kerekitoyake. 40 So naso yewaoka eŋe aŋka etke so etkeea wane mulap kitatkoi, so mulappa dama damamalipkaki mainge okanmaike, ea siwot warekoi.Pakiso eŋe seli abonbi, sotno waki, so momoŋopuane seki qebinkaki arike, paki qalalage qalakkoarike. 41 Ŋo seki eŋe lawao wa qe more, qalakkosoŋage metke, seki sotne eŋe makatake metki, maumi qoe weteke, eaka dibom suaineŋo seki kainokeneamo rasipokki, din bun wiri ket arike.

42 Kawali ŋei eŋe mulap ŋei korop engu wareu,eŋano ŋine maneŋo kaet logone qalakko mi ari-akane wetkekoi. 43 Ŋo, kawali ŋei ŋetne eŋe Paulololoŋ kayakane wekeke, eso ea wane eŋe ŋeikouneyewa mi okanikei wane rawetonge, ea wane tu-ruŋine yemo eŋe ŋei korop logo logonwane kine de-tkoi, eŋe alakane sontake kiwetko ket more, logoneari qalakko wakei wane edange. 44 Wele korop eŋepalaŋ kutno so seki wirike, ea wane eki sisine eaokamore qesuŋka more, logone arikei wane edange,ŋene yalewa okane more koropŋo maineka qalakkoket warekone, ŋo ŋenano ŋine maneŋo mane misiukke.

28Paulo Malta Geke

1 Ŋene maineka qalakko ket warekone, yewaoŋene detŋem sia yewa eŋetine Malta orakoi. 2 Siawelakoune eŋe kima okan ŋongoi paki, kieke koyaqeke so momoine okange, eso eŋe gerep dubukeuzeki so ŋene korop ŋebu yai ososok okan ŋongoi.3 Paulo eŋe gerep koage sari qakki paki, peikkigerepko wake, yewao koma mane gerep aŋetneŋoqeki saketke, pakiso Paulo wane metino ki oŋomkawalipke okorake. 4 Sia welakoune eŋe kau, komaŋoPaulo metino kisage ket okoraki, eŋe alat nagu au

Page 155: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Aposolo 28:5 152 Aposolo 28:31rakoi, “Ŋei iwa eŋe ŋei mane mo qeke, wane eŋekiwetko mi mideke, ŋo siluŋ koboboine welaineŋosesekaki mi geake, baŋ seukeake.” 5 Paulo eŋeqatariŋgi qoe gerepko ketki, eŋe detki mane mimatalikake 6 Paulo wane solaine sua kayakane meeŋe ikopka ket rasu more, seukeakane tomakakoi,ŋo eŋe naso kiroine tomakau so Paulo eŋe wikilemane mi detke, ea wane eŋe dereretene maingerakoi, “Eŋe anutu mane!”

7 Ea ŋine duma bamgo kepe mane pake, kepeea Publius wane kepe biŋek, ŋei ea eŋe sia wareware ŋetne, eŋe ŋene marat ŋongi, so ŋene matinokaiwe karewe kulit gekone. 8 Publius wane magaineeŋe kulu urumino zoma kaki pake, so eŋe ka birawira weneŋ okankake, so solaineŋo gereune okangi,papaino pake. Paulo eŋe kulu papa urumino waketmeŋenkake, so metine etkeka eŋane kutno moremore, ma menaŋkake, 9 eŋe yale okankaki, nasoeaka sia ea wane zoma ŋei ŋerep loutne eŋanolotkeu, eŋe yale waka ma menaŋ onge. 10 Ea wanesia ea welaine eŋe ŋene bakom loutne ŋebongoi, soŋene sekiwo waikenane okanŋem, eŋe ŋenane ŋaramaun kaki loutne qesiŋ ŋone more, sekiwo motkoi.

Paulo Eŋe Malta Qelige More Roma Matko Arike11 Meso karewe qoeki so seki mane, eŋetine

‘Anutu Atiksipo’ , Alekzandria matko ŋine sari pake,seki ea eŋe momo suaine qeke naso eao eŋe eapake, ŋene seki ea waket more arikone. 12 ŊeneSirakus matko lotke more, kaiwe karewe metkone.13Ŋenemat ea qelige more, ari mage Regiummatkolotkekone, kepe qaeki rai momo kieke puangi, soŋene kaiwe etke Puteoli matko lotkekone. 14 Ŋenemali malip ŋei natne yewao marat onŋem, so eŋeŋene newan ŋonbi, so ŋene eŋerop soda wekugekone, ea wane ŋadino yemo ŋene baŋ Romamatko lotkekone. 15 Roma mat wane malip malipŋei ŋerep eŋe ŋenane don kisi, eŋe sarimami, eadetkoi, dere more Apius Wane Naluo so mat maneLobo Mat Karewe, ramami, ea numao sari maratŋongoi. Pakimo, Paulo eŋe one more, Waom dageolale bakom kitoka more wet mali malipine so wetdereretine matogoleke.

Paulo Eŋe Roma Matko Ra Qelaŋange16 Pakimo, ŋene Roman matko lotkekone.

Lotkeŋem so Roman gavaman ŋetne eŋe Paulomat maneo eŋineka so kawali ŋei mane warekakimesiakane bonep birakake.

17 Kaiwe karewe qoeki, so Paulo eŋe Yuda ŋetneRoma matko gekoi, don ebone more rake, “Ŋinemaine naŋano sarikei.” Yuda ŋetne eŋe don ea deremore, Paulo wano lewageu, so Paulo eŋe iwa yaleedange, “Kimakop Israel ŋei, ŋei natne Yerusalemgemami, eŋe na dongo bira nangoi, na ŋenze Yudaŋei ŋerep magu so aso ŋabokopze eŋane numaea mane mi ma qasikkole, ŋo eŋe siluŋ mulapkoYerusalem biranangoi, so eŋe Roma gavaman wanemeto birananbi, so eŋe na mulap urumgo birananbiwaketkole. 18 Eŋe naŋane don kot ea detkoi, det-mageu, naŋane umat eaŋo seukkalane rokop miokange, ea wane eŋe na qeliŋ nangei wane onge.19 Ŋo, Yuda ŋei edo don ea wane soringekoi, eawane naŋane dumane mane mi wakonge, pakimona Sisaŋo don kot, ea desiakane bokakole, na Yuda

magu ea dongo mane mi biraongole. 20 Kine kineea wane na ŋine iwa don ŋidanikalane newan ŋun-maile, onoka wane Israel ŋei ŋerep ebuki menaŋgeiwane tomaka gemami, na ŋei ea wane rawe paki,sein iwa meteno kisage metmaike.”

21 Yuda ŋei eŋe don kisi ea dere more olalerakoi, “Ŋene kibi mane geŋane don kisi Yuda kepeoŋine motpi sariki, mi ma dapotkone, me kimakopzenatne yewa ŋine mi sari more, geŋane don kisiŋedangoi, me geŋane don qotkoine mane mi rakoi,22ŋo ŋene geŋane wetŋonane kine desikenane ŋon-maike, yemo onoka wane ŋene detŋem yewao meyewao ŋei ŋerep eŋe geŋane magu ea wane dereworik okanmami.”

23 Eso eŋe yale rau paki, Paulorop naso manemotkoi, pakiso kaiwe naso yewao Yuda ŋei ŋerepmagu suaine eŋe Paulomatmetke, yewa sari lewaŋ-goi, Paulo eŋe Anutu Ware Wareinane don kisi raqelaŋane, ŋei ŋerep edanemetki ari ruo kereke. EŋeMosewane ra rokop don ea so propet edo don qekoi,ea wane kine ra wakone Yesu eŋe Mesia, ea detlukkaikei wane wetene ma eweke edange. 24Ŋei ŋerepnatne eŋe Paulo wane don detkoi, ŋo ŋei ŋerepnatne eŋe don eami malip kakoi. 25Eso eŋe edomkadon auye kitat okan nagu more arikoi, pakiso Pauloeŋe ŋado donweku iwa edange, “Asu Koboboine eŋepropet Asia wane piino don motki, eŋe aso ŋabokopŋine don rauluke edange! 26 Eŋe rake,‘Arinom paki, ŋei ŋerep iwa edannom, ŋine baŋ

dereret imaine desikei, ŋo kinemi detlukkei,ŋine baŋ kaka i maine kaikei, ŋo wele mikaikei, 27 onoka wane, ŋei ŋerep iwa eŋanedereretene mo siukke, eŋe ketene mo qewongekoi, so deene mo kulakoi, ŋo midaoeŋe deeneŋo maine kaurap, eŋe keteneŋomaine detlukeu rap, eŋe derereteneŋomaine detlukeu rap, so eŋe naŋano mainezingeu rap, Anutuŋo ramaike, so na maineebuwe menaŋgeu rap.’ ”

28 Don ea qoekiso, Paulo koso takotke rake, “Nadon iwa ŋidanbe ŋine desikei, yemo Anutuŋo ŋeiŋerep ebuki, menamenaŋ eawane don kisi, ea yemomo qelaŋ ŋei ŋerep eŋane more ebonge, edo baŋdesikei!” 29 Paulo eŋe iwa raki qoeki, ŋado Yudaeŋe don zok manerop auye kitat okan nagu more soarikoi.

30 Koma etke Paulo eŋe mat mane oŋom qoleke,yewao geke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋano sari-maŋkoi, eŋe yai ososok okanon maŋke. 31 EŋeAnutuŋo Ware Wareinane so qeli ewe zonominanedon ra qelaŋane ŋei ŋerep edange, so Waom YesuKristo wane kine kaet so qeka maka midaine kitoedange, so ŋeimaneŋomadet leŋ leŋme ra togolekara togoleka, ea mo mane mi okankake.

Page 156: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 1:1 153 Roma 1:29

RomaPaulo Aposolo Uratainane Kine

1Paulo, na Kristo Yesuwane urata ŋei, so aposolo,Anutuŋo eŋine don maepkine ea ra qelaŋanikalanera wakon nange.

2 Don Maine ea mokaka Anutuŋo ŋenane biŋekqeke, ea eŋine propetkoune edangi, eŋe PapiaKobekine yewao qekoi, 3 Ea yemo eŋine Gipole, ŋe-nane Waomze Yesu Kristo, eŋe eŋine solarop wakowakon yemo Dawit wane qerakineŋo wakonge. 4 Soeŋine koto qelaŋan maratka more Asurop gegeyewaŋo Anutu wane Gipole gemaike, ea wane kineseu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, yewao wakonge.5 Eŋane raki paki, Anutuŋo wet menaŋ okannanemore, aposolo urata ninge. Kristo wane eŋetbiŋekine ra suawepaki, kepe baŋemŋei ŋerep koropiwen onbe, done dere malipkau paki, aŋa tewekkeiwane. 6 Yewa Roma kepeo gemami, ŋine yalekatego yewao takotkemami, ŋine Anutuŋo Yesu Kristowane biŋek okanikei wane ŋidora waraŋ ŋunge.

7 Eso ea wane Roma matko ŋei ŋerep koropgemami, ŋine Anutuŋo wet maep okan ŋunmaike,so eŋine ŋei ŋerep magu okangei wane ŋidorawaraŋ ŋunge, ŋinane kibi iwa qemaile.

Anutu ŋenane Magaze so Waom Yesu Kristoŋowet pese so peam maine ŋibongep.

Bakom Kito Kito Meŋe Meŋen8Mikepka, na ŋinane korop rawepaki, YesuKristo

wane eŋetko Anutune bakomine kitomaile, yemoonoka wane mida, kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋeŋinane mali malip ŋinane don kisiine detmami, eawane. 9Anutuŋo kine maine ma wakoniake, na doniwa ramaile, yemo welekatne. Na asuneŋo koropAnutu wane urata mamaile, yemo Gipolane Donkisi Maine ea ra edanmaile. Anutuŋo detmaike,na naso baŋem ŋinane eŋetŋine ŋidora meŋenkaokanmaile. 10 Naso baŋem na meŋenka okanmaile,yemo na olatpe, Anutuŋo detkimenaŋgi ŋado numalotkeki, na maine iwa ŋinano sari ŋunikale. 11 Nazok ŋine ŋunikalane nanmaike, yemo more koto ŋi-nane don mosop mane ŋibonbe ma togoleŋungi to-golekei. 12Na ramaile, yemo ŋine so na weneŋ nasowekuoka qesiŋ nagukene, naŋane mali malipeŋoŋine qesiŋ ŋuniake, ŋo ŋinane mali malipŋo naqesiŋ naniake.

13 Kima kopne, ŋine yewa detlukkei, atakineatakine ŋinano sari ŋunikalane wetke maŋkole, ŋosiluŋ kine kine natneŋo luknangi, mi sari ŋunmaŋkole. Na uratanane welene ŋinane keuŋinowakoniakane nanmaike, ŋei natne eŋano mawewakon okanmaike, yale. 14 Na sotane ŋei ŋerepkorop eŋano pamaike, Grik ŋei so ŋei natne, ŋeidereret korop so ŋei qelaŋ. 15 Eso ea wane naDon Kisi Maine ea Roma kepeo gemami, ŋinanoyalewaka ra ŋidanikalane qomne ewekmaike.

Mali Malip Wane Ra More Gege Maratkakene16 Na Miti Don Maine ea wane detpe, gamu

gamuinerop mi okanmaike, onoka wane, eamoAnutu wane zonom, ŋei korop eŋe detluke malip-kau, rokop ebuki menaŋgei, lewine yemo Yuda ŋei

so Grik ŋei yaleka. 17Miti Don Maine yewaŋo Anu-tuŋo ŋei eŋino koboine biraon okanmaike, ea wanekinema wakon okanmaike, eamomali malipko ŋinekieke wakone ariki, kutno qoeake. Anutu wanePapiao iwa yale ramaike, ea wane rokop, “Ŋei maneeŋe Anuturop koboboine mali malipinerop geake,eŋe gege togon marat kayake.”

Ŋei Eŋe Anutu Ŋadekkau Paki Panaman Koto Ketkoi18 Anutu wane sot osi osiine yemo didiwo qeliwo

ŋine ket more, ŋei eŋe borikine korop mau paki,sot korop okanbi, gegeene bori worine yewaŋodon wele yewa desikei wane mogatki ari okan-maike. 19 Anutuŋo makoboe on okanmaike, yemoonoka wane, ŋei eŋe Anutu wane kineine ea mainedetmami, ea yemo Anutu eŋe oŋomka wetenemalotkeki detkoi. 20 Mokaka Anutuŋo kepe mawakonge, eŋine kineine mi kakaine, gege togonzonomine so eŋine wetine weneŋ ma wakongi eŋedidiwo kakoi. Ea wane ŋei eŋe Anutuŋo yeye kinekine ma wakonge, ea wane kine maine mi ŋaŋaekei!21 Eŋe Anutu detkamami, ŋo siluŋ eŋe Anutu ewinemi kitomami, ea yemo eŋane biŋek, me bakominemi kitomami. Yale okangei wane, turuŋine yemoeŋane derereteneŋo zok qelaŋine okange, so wetdereretene yemo korop panamanŋo watkewareke.22 Eŋe ramami, eŋe dereretenerop, ŋo siluŋ eŋeqelaŋ qemami. 23 Anutu gege wane welaine mimeŋen kakei wane, turuŋine yemo eŋe lopio ŋei oŋamamaine, me naŋi oŋaineme osom berek, me komaeŋane oŋa oŋaene ea meŋenon okangoi.

Ŋei Eŋe Anutu Qeliŋkau Paki Kine Kine MadoMadoŋine Okangoi

24 Onoka wane ŋei eŋe yale okangoi wane,Anutu eŋe one ŋadekongi, weteneŋo borikinemadomadoŋine yau yaup mau paki, koto solaene koropmatali kawarekoi. So ŋei eŋe borikine kine kinegamuinerop makoi, ŋeiŋo ŋei yewa turuŋine tu-ruŋine okan nagukoi make. 25 Eŋe Anutu welekatnewelaine ŋadekkau paki, isi ea qom kakoi. Eŋe Anutuaŋaineŋo raki wakongoi, ea eŋe meŋenongoi soqelitene qekoi. Eŋe Ma wakon Mawokonze eŋineewino mi kitokoi. Anutu eŋe weku yemo bakommawa mawa okankakei, naso baŋem, weleka.

26 Onoka wane ŋei eŋe masi tanik iwa okangoi, eawane Anutuŋo qikongi, eŋe masi tanik gamuineropeaŋo kuteno wake. Ŋerep eŋe yaleka ŋao ŋanomgege ea wane numa Anutuŋo ra motke, yewa qeyaumore solaene mi oka okane yewa okangoi, ŋerepŋoŋerep kimaine maki masi borikine ma okanmami.27 Numa yewaka ŋei eŋe ŋao ŋanom gege yewawaluke qeligeu paki, kotoeneŋo borikinane gerepsuaine zeki, eŋe edomka borikine kine mane mioka okan, ea ma wakongoi. Ŋei eŋe masi tanikgamuinerop yewa eŋe edomka okan nagukoi. Esoeŋe masi tanik borikine yaline okangoi, ea waneturuŋine eŋe edomka koto so sola matali matali eamarat kakoi.

28 Onoka wane ŋei eŋe Anutuŋo eŋine dereretwele yewa lewetenomorema gekei wane ebonge, eawalukkoi, ea wane eŋe qeliŋongi enŋene derereteneborikine yewa mogare gekoi, paki eŋe masi tanikborikine mi oka okane, yewa okangoi. 29 Eŋanekotoeno yemo borikine kine kine qotkoine yewaŋo

Page 157: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 1:30 154 Roma 2:26korop watke wareke. Masitanik qotkoine, wetŋobailalaŋ, kaŋ baksua so ŋaba ŋaba, sori sorinŋokotoeno watwale, ŋei engu matali onbi seu seuk,kawali qeqe, isi bela so ŋei matali. 30 Eŋe sigiqeu paki, don borikine edomka au au, eŋe Anutuŋabaka ŋabaka, don suaine rara, wawaine so solamawa mawa, eŋe borikine koso manerop makei-wane numa ma wakon ma wakon, nabok magakeŋane aŋa bira wira. 31Eŋe wet dereretenemidaine,eŋe don ra okanmami, ea mi tewek okanmami, soeŋe ŋei natne wet pese me wet borikene ea misikanon okanmami. 32 Eŋe Anutu wane ra rokopdonŋo ramaike, ŋei ŋerep numa yaline gekei, eŋeseu seu marat kaikei, ea mo detmami, ŋo siluŋeŋe masi tanik yewaka takotke okanmami, eŋe ŋeinatneŋo tanik yewa okanbi, eŋe siluŋ koti qesiŋokanon okanmami.

2Anutu Wane Wanok Wanok Yemo Koboboine

1 Kimane, ge ŋei natne eŋane solaeno qenompaki, wanok wanok urata mamaine me? Ge manemaŋo sotŋone maine mi motkekene. Ge ŋei natneeŋane kineene ra wakonnom paki, eŋe okanmami,ge masi yewaka siluŋ okane more, ge goŋomkakineŋone ma wakonmaine. 2 Ŋene detmaine, Anu-tuŋo ŋei masi tanik yaline ma okanmami, eŋanowanok wanok urata koboine ma okanmaike. 3Ŋo genaŋane kimane, ge masi tanik mide, iwa goŋomkaokan warenom paki, ŋei natne eŋeka kineene mawakoniake, yale mane misuk raikene! Ge wetkeramaine, ge baŋ Anutu wane kine ma wakon mawakon ea baŋ kaka kaikene me? 4 Me ge eŋanewet pese, peam maine, zok kakapa suaine okan-gangi paki, loloŋgane geki, ge dere qewoloŋ okanegemaine. Welekatne ge mo detmaine Anutu eŋewet pese okanganmaike, yemo onoka wane midaeŋe goŋo wetŋone maingekenane raki, pa iwen-gane gemaike. 5 Ŋo siluŋ ge wetŋone togogole mizinge zinginema gemaine, eso yalinane ge goŋomkaturuŋine marat kaikenane dupuke wa magenom,kakapa suaine okangi, naso suaine yewao Anutuwane sot osi osi, so kine ma wakon ma wakonkoboine baŋ wakongi gaeake. 6 Anutu eŋe baŋŋei korop gege mageene okane ma gekoi, ea wanerokopko turuŋine eboniake. 7 Ŋei natne eŋe uratamaine tako rakot mauluke mamami paki, qeli ewezonom so bakom mawa mawa, so gege maep maratkaikei zuaŋmami, eŋe yemo baŋ Anutuŋo gege to-gon eboniake. 8 Ŋei natne enŋenaneka wetke geokanmami, so don wele ea ŋadekkau paki, masitanik borikine ea mogare gemami, eŋane kutenoyemo baŋ Anutu wane sot osi osi so busuŋo qatkiwayake. 9 Pakimo borikine ma okanmami, ŋeiyewa korop eŋano yemo baŋ umat so wikile wakononiake. Lewine Yuda ŋei so Grik ŋei yalewaka.10 Ŋo siluŋ Anutu eŋe baŋ qeli ewe zonom, bakommawa mawa, so peam, yemo ŋei korop urata mainemauluke makoi, yewa eboniake, lewine Yuda ŋeiebone mo, Grik ŋei yaleka eboniake. 11 Anutu eŋeŋei gege magekenane rokopko turuŋine eboniake.

Ra Rokop Don Ea Mo Kotozo Geke

12 qelaŋ ŋei Mose wane ra rokop don mi magemami, eŋe borikine mau paki, ra rokop donmidaine siukwarekei. Yuda ŋei eŋe ra rokop donma gemami, eŋe borikine mau, ra rokop donŋokineene ma wakongi, turuŋine eboniake. 13 Rarokop don ketŋoka dere qewoloŋ okanmami, ŋeiyaline eŋe Anuturop ŋei koboine mi gekei, ra rokopdonŋo ramaike, yewa keteneŋo dere teweke maokanmami, ŋei yaline edoka Anuturop ŋei koboinegekei. 14Qelaŋ ŋei eŋe ra rokop don mi ma gemami,ŋo siluŋ eŋe enŋene wetenane ra rokop donŋo raki,dere teweke okanmami wane rokop okangei, yemoeŋe edomka ra rokop don okangei. Eŋe rara togonmi ma gemami, ŋo siluŋ yale okanmami. 15 Eŋaneokane mama eneŋo sikan ŋonmaike, yemo ra rokopdonŋo edangi teweke oka okan, yemo mo Anu-tuŋo kotoeno geke, wane enŋene weteneŋo yalekakine sikan ŋonmaike, iwa yemo welekatne, enŋeneweteneŋo naso natno wet qelot okanon okanmaike,so naso natno ra kitaton okan okanmaike. 16 Esoyalinane, na Miti Don Maine ra okanmaile, ea wanerokopko baŋ aso qoeki, yewao wakoniake, yemoAnutu eŋe baŋ Yesu Kristo talekaki, ŋei wetŋo kinekine sanka wetke ma gemami, eŋane kineene mawakon wareake.

Mose Wane Rara Togon Donŋo Yuda Ŋei Qesiŋoni-akane Me Mida?

17 Ge daleo? Ge goŋomka eŋetŋone Yuda ŋeiaranagu maine, ge ra rokop dongo makatake oko-ranom paki, na Anutu wane kine detlukmaile ra,sola mawa mawa okan okanmaine. 18 Ge kine kineonokaka makenane, Anutuŋo wetke ginmaike, eage mo detmaine, so ge ra rokop don mo detko-nane, masi koboboine ea wane ganmaike. 19 Pakige iwa yale detmaine, ge de pilik maine numaalakane ebonikene, so panaman koto gemami,eŋane kiwa okan qelaŋan onikene. 20 So ŋei wetqelaŋine, eŋe maine edan ma koboe okan onikene,so medep nigatne wet gemami, eŋane kito ebonebon okanikene, ge mo detlukmaine, ge ra rokopdon gorop eawane dereret so donwele eawatwatkopa ginmaike. 21 Ge ŋei natne kito edan okanmaine,ŋo geŋone mo onoka wane mi kito alat nagu okan-maine? Ge ŋei edan ra okanmaine, “Kobu misukmakei,” ŋo ge goŋom siluŋ kobu ma okanmaine.22 Ge ra okanmaine, “Ŋao ŋanom ŋire zokit misukkitasikeik,” ŋo goŋom siluŋ zokit kitat okanmaine?Ge lopio ŋadek kamaine, ŋo ge siluŋ lopio urumgoŋine kine kine kobuma okanmaine? 23Ge na Anutuwane ra rokop don magemaile ranom paki, mawanagu okan maine, ŋo ge siluŋ eŋane ra rokop donqe barakenom paki, Anutu wane kutno gamu motokanmaine me? 24 Ea wane Anutu wane papiaoiwa yale ramaike, “Onoka wane Yuda ŋei ŋinane ramore qelaŋ ŋei eŋe Anutu wane eŋetine qotkoineora okanmami.”

Asu Wane Kibi Ŋei Kotoo Paki Wele Rakene25 Ge ra rokop don tewekkeneo, yemo solaŋone

kita kitatne yewaŋo welerop okaniake, ŋo ge rarokop don yewa dere ŋadekkeneo, yemo sola ŋonokibi kitatkone, yewa wele midaine okaniake. 26 Ŋoŋei qelaŋ mane eŋe solaine kibi mi kitatke, ŋosiluŋ ra rokop donŋo ramaike, yewa tewekeakeo,

Page 158: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 2:27 155 Roma 3:29eŋe Anutuŋo baŋ solaino kibi kitatke yale orayake?27 Eso yalinane Yuda ŋei ŋine baŋ qelaŋ ŋei edokineŋine tilekkei, onoka wane ŋine ra rokop donyewa qe barakkoi, ŋine ra rokop don qekoi yewaropgemami, so solaŋino kibi mo kitatkoi, ŋo eŋe yemosolaene kibi mi kitatkoi, ea wane. 28 Maŋo Yudaŋei welekatne okanmaike, welekatne solaino kibikitatkeŋo me? Solaŋoka Yuda ŋei gemaike, eŋanesolaino kibi kitatke oŋo Yuda ŋei wele mi okan-maike. 29Wetŋo Yuda ŋei gege, eaŋo Yuda ŋei weleokanmaike, eamo eŋane kotino kibi mo kitatke, eayemo Anutu wane Asu wane urata, ea ra rokop donkibiwo qeqine, ea wane urataMidakaka. Ŋei iwa eŋeAnutuŋo mawakayake. Ŋei edo mi mawakaikei.

3Wawaineŋo Anutu Wane Don Maine Mi Makesiake

1 Pakimo Yuda ŋei eŋe qelaŋ ŋei daleoyuanongei? Me solao kibi kita kitat yewao ŋineonokaka maine mane wakon okanmaike? 2 O, Yudaŋei eŋe qelaŋ ŋei yuan onmami. Kine kine numainenumaine zok manerop wakon okanmaike! Lewinealakane Anutu eŋe eŋine donine Yuda ŋei warekakeiwane sunonge. 3 Yuda ŋei natne eŋe donyewa mi detluke magekoiwo yemo daleo? Eŋe yaleokangoiwo yemo yewaŋo Anutu wane ra togole ratogole donine yewa ma kesiake me? 4 I Midakaka!Anutu eŋe don welekatne ra okanmaike, ŋo ŋeikorop eŋe isi okanmami, ea wane Anutu wanepapiao iwa yale ramaike,“Me don raraŋone eaŋo koboine okangi, ge don

yuangene eŋe dongo biraganbi.”5 Ŋo ŋenane masi tanik borikine oka okanze

yewaŋo siluŋ Anutu wane tanik manik koboine okaokanine ea didiwo qe wakon maikeo yemo daleookaniake? Ŋene daleo maine raikene? Anutu eŋema koboeŋon okanmaike yewa eŋe sot okanmaikeme? (Na don iwa ŋei edo okan okanmami ea wanerokop ramaile.) 6 I Midakaka! Anutu eŋe koboinemida ra yemo eŋe daleo kepe baŋem ŋei ŋerepkineze maine ma wakongirap?

7 Ŋo siluŋ nat paromine yemo naŋane isi donneŋo Anutu wane kibiqelaŋan qesiŋka more makieŋane don wele ea wie manerop didiwo sua ariakeo,yemo daleo okaniake? Pakimo na siluŋ onokawane borikine mane nora more turuŋine nin okan-maike? 8 Pakimo ŋene onoka wane iwa yale miramaine. “Ŋene borikine maŋem ma tanik manikmaine sarikep?” Na don mide iwa ramaile eawane ŋei natne eŋe welekatne naŋane ramami, oŋoyale ramaike rau paki naŋane detpi boriki sigineqemami! Ŋei iwa eŋe baŋ turuŋine wikile eboniakeyemo menageake.

Ŋei maneŋo koboboine migemaike.9 Eso maine, ŋene Yuda ŋeiŋo qelaŋ ŋei yuan

one more rokop mane gemaine me dale? WeneŋMidakakamde! Na mo mikepka sikan ŋunile yemoYuda ŋei so qelaŋ ŋei eŋe kineene wekuka, eŋekorop borikinane bano waket more qelitine qeoka-mami. 10 Ea wane Anutu wane papiao iwa yaleramaike,“Ŋei maneŋo koboboine mi gemaike, 11 ŋei

maneŋo dereret korop mi gemaike, me

maneŋo Anutu kayakane mi zuaŋkaokanmaike. 12 Ŋei korop eŋe Anutu qeliŋkaqeyau ariwarekoi, eŋe korop ŋei borikineokan warekoi, weku maneŋo maine miokanmaike. 13 Eŋane aŋaene yemo deŋeseremumuine borikine okoramaike, ea yale,isi borikineŋo belakamene wali walikpisemaike, so don seu seuinerop, komawane ŋet sopetne borikine yale, pienŋoinesaket okanmaike, 14 Aŋaeno soa tabaineŋowatkemaike. 15 Eŋe ikopka engu matalionbiseukkei, 16 eŋe yewao yewao arikei, rokopqeliŋonbi waru so kowon qetusiake. 17 Eŋepeam wane numa mane mi pa ebongei,18 me eŋe Anutu wane kaetoniakane kinemi detkoi, so ewine mi kitokoi.”

19 Ŋene mo detmaine, don korop ra rokop dongora waremaike, yemo ŋeiwa ra rokop don wanebano gemami, eŋane ramaike, ea yemo ŋei wet eama wongeakane, so kepe baŋem ŋei ŋerep koropwaraŋongi sari, Anutu wane kine tile tilek ea wanebango waket warekei. 20 Ŋei maneŋo ra rokop donteweke ge mage more, Anutu wane kaitko koboinemi okorayake, ra rokop don yemo eŋe ŋei sot okangeyewa sikankaki, ka detkayake, ea wane.

Anutuŋo Ŋei Ebu More Eŋino Koboine Biraonge21 Ŋo iwa yemo Anutuŋo ŋei eŋino koboine bi-

raongi gekei wane, numamo tingo Yesu wane kutkama wakonge, ŋo yewa eŋe ra rokop donka mogare,gegenumayewao,Midakaka, ra rokopdon sopropeteŋe numa koboboine ea wane don kisiine ra qe-laŋangoi. 22Anutuŋo ŋei eŋe Yesu Kristo detlukkaupaki malipkakei, ea wane ŋei koboboine edorayake.Anutu eŋe masi iwa yemo ŋeiwa korop diawa edoKristo malipka gemami, eŋe okanoniake, onokawane kineine etkeka mi pamaike, Midakaka. 23 Ŋeikorop borikine ma warekoi paki, Anutu wane ebuebu kibi qelaŋanine yewa kakale kau paki, abaranari warekoi. 24 Ŋo siluŋ Anutu qomine rarainaneseseone more, wet menaŋine yewa lewine midaine,yaup eŋe korop ebu more, Kristo Yesuŋo borikinoŋine siwot ongane, eŋane raki paki, eŋino koboinebiraonge. 25 Anutuŋo seukeakane ra mangane,eŋe gegeine qaisik kaki, weŋemineŋo ŋei koropeŋe detlukakei, eŋane borikineenane turuŋ saukkisiukke. Anutu eŋe masi yewa okangi paki, tanikmanik koboboine ea wane kine ma wakonge. Moalakan yemo eŋe loloŋone more, ŋei eŋane boriki-neene yewa qeliŋgi pake. 26Wane naso iwao yemo,eŋe ŋei eŋane borikineene ea ka modare eŋine masitanik koboboine ea wane kine ma wakonge. Eŋenuma yaleoken okangi paki, Anutu oŋomkoboboinegemaike, ea wane kine sikanonge paki, eŋe ŋeinatne Yesumalip kamami ea ebuki koboboine okan-mami.

27 Pakimo maine ŋene ea wane mawa nagukene?Midakaka, eso iwa wane kine yemo dalino? Ŋenera rokop don tewekmaine, kine ea me? Mida, ŋoyemo ŋene detluke malip kamaine yewaŋo. 28Ŋeneramaine, yemo ŋei eŋe mali malipinane weku ramore, koboboine Anutu wano biraka okanmaike,eso ra rokop donŋo raki teweke okanmaike, eawane mida. 29Me eŋe Anutu weku Yuda ŋei eŋaneAnutuka mane? Eŋe qelaŋ ŋei eŋane Anutu yaleka

Page 159: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 3:30 156 Roma 4:25mida mane gemaike? O, eŋe eŋane Anutu weneŋgemaike. 30Anutu eŋe wekuku, wane eŋe baŋ Yudaŋei mali malipenane raki paki, eŋinerop koboinebiraoniake, so qelaŋ ŋei eŋe yalekamalimalipenaneraki paki, eŋino koboine biraoniake. 31 Ŋene iwaokanmaine, eamo mali malipŋo ra rokop don rasiqokki ketmaike, yale okanmaike me? Midakaka,yale mida, ea wane turuŋine ŋene ra rokop donmaŋem wie okorakep!

4AbrahamŋoMaliMalipWaneNumaGesokeŊebonge

Yewaka Gesokkene1Abraham, ŋenane solaoken qerakze, ŋene eŋane

daleo raikene? Eŋe daleo okange? 2Eŋe tanikmanikmaine okangi Anuturop koboboine birakakeo, yemoeŋe ea wane maine eŋine mawa nagukirap. Ŋosiluŋ eŋe Anutu wane kaitko mi mawa naguke. 3 Eawane Anutu wane papiao yale ramaike, “Abrahameŋe Anutu detlukkake, so onoka wane mida, malimalipine ea wane raki paki, Anutu eŋe detkaki, ŋeikoboboine okange.” 4 Ŋei mane urata mayake, eŋelewine qolekaikei, lewine qolekamami, ea eŋe yaupwet pese wane bakom okan kamami, mi okanmaike.Ea yemo eŋe urata mamaike, ea wane lewine okan-maike. 5 Ŋo ŋei mane eŋe mali malip mageake, eŋeurata mi mayake, eŋe Anutuŋo ŋei borikine mamaraki, sotene midaine okanmami, eŋe detluk kayake,yemo eŋe mali malipine ea wane raki paki detki,koboboine okangi, eŋinerop birakaki geake. 6Dawiteŋe Anutuŋo ŋei mane urata natne mi mama geki,Anutuŋo wet pese okankaki paki, ŋei koboboine ramore mayake, ea wane eŋe wet pese desiake, doniwa yale rake,7 “Wet pese desikei ŋei yewa eŋane borikineenane

turuŋine Anutuŋo qelige ebonge, eŋaneborikineene mataliki siukke! 8 Wet pesedesiake ŋei ea wane borikineine Waomŋobaŋ mi motki payake!”

9 Ŋei wetpese desikei wane don, Dawit eŋe rake,yewa eŋe ŋeiwa solaene piwitne kitatkoi eŋane rakeme? Mida, eamo eŋe ŋeiwa solaene piwitne mikita kitatne eŋane weneŋ rake. Ŋene Anutu wanepapiao don iwa yale detmaine, “Abraham eŋe Anutudetlukkake, so onoka wane mida, eŋine mali malip-inane raki paki, Anutuŋo detkaki, ŋei koboboineyale okange.” 10 Naso diawao iwa wakonge? Iwaeŋe alakan me ŋado Abraham solaine piwitne ki-tatke naso yewao? Iwamo alakan wakonge, ŋadosolaine piwitne kitatkoi, yewao mida. 11 Eŋe solainepiwitne ŋado kitatkoi, pakiso eŋane sola kita kita-tine, yewaŋo yemo oŋa oŋa, eaŋo kine qe wakonge,onoka wane mida, Abraham wane mali malipinaneramore, Anutuŋodetkaki, eŋe alakanŋei koboboineokangi, ŋado eŋe solaine piwitne kitatkoi, eso eawane Abraham eŋe lewine alakane, ŋeiwa koropdiawa edo Anutu detluk kamami, eŋane magaeneokange paki, Anutuŋo detki menaŋgi, eŋe solaenepiwitne mi kita kitatneŋo siluŋ detongi, eŋe ŋeikoboboine okangei. 12 Eŋe yaleka ŋeiwa solaenepiwitne kita kitatne, eŋane magaene weneŋ okan-maike, onoka wane eŋe solaene piwitne kita kitatneea wane mida, ŋo yemo iwa yale wane, eŋe gegewekuka mali malip korop gekei, ŋenane magaze

Abrahamŋo olakan gege geki, ŋado solaine piwitnekitatkoi, yale.

Anutu Wane Don Yemo Mali Malip Wane Ra MoreWele Maratkaikene

13 Anutuŋo Abraham eŋine so doko ŋosakounemali malip weneŋ qeli so kepe suaine ea eŋaneleleakane biŋek qe more edange warekaikei. Doniwa edange, yemo onoka wane Abrahamŋo ra rokopdon tewekkane mida, ŋo yemo eŋe detlukaki, eawane raki paki, Anutuŋo detkaki, ŋei koboboineokange. 14Anutuŋo ra rokop don tewek okanmami,eŋe biŋek qe eboniakane don edangirap, yemoŋei eŋane mali malipŋo wele midaine okangirap,pakimo Anutu wane don sap saune okangirap. 15Rarokop donŋo Anutu wane sot osi osi tebakaki sari-ake, ŋo ra rokop don mane yewa mi payakeo, yemora rokop don dere ŋade ŋadek, ea mi payake.

16 Biŋek qe more don eda edan, ea yemo malimalipŋo pekeine motke, ea wane biŋek qeqe don,ea yemo Anutu wane bakom lewine midaine Abra-hamwane doko ŋosakoune korop eŋane biŋek okanwaremaike. Ra rokop donka dere tewekmami, ŋeiyewa eŋaneka mida, ŋo yemo ŋeiwa diawa edoAbrahamŋo okange, yale detluk kamami, eŋaneweneŋ okanmaike. Abraham yemo eŋe mali malipkorop ŋenanemagaze okanmaike. 17Ea wane Anutuwane papiao iwa yale ramaike, “Na kepe baŋemŋei loutne eŋane magaene geukole.” Eso ea wanebiŋek qeqe don, ea yemo Anutu wane kaitko maineokanmaike, Abrahamŋo eŋe detlukkake, Anutu oŋoŋei seu seune eŋe gege ma wakone ebon okan-maike, so eŋane donŋo raki, kine kine mi wakongoi,yewa wakon wareake. 18 Abraham eŋe dere qekakipaki, siluŋ ea detlukkake, so ea wane dereret geke,eso eŋe yale okangi paki, “Kepe baŋem ŋei koropeŋane magaene okange.” Anutu wane papiaŋo doniwa yale ramaike, ea wane rokopko, “Geŋane dokoŋosokopŋone eŋe baŋ iwa serekin magu yale loutnemanerop okangei.” 19Eŋe komainemowan handret(100) maratka yakane okange, ŋo siluŋ eŋine malimalipineŋo mi pelekke, naso eŋe solaine zokongi,solainane wetkekeo, me Saraŋo medep mi ebuke,yewao. 20 Eŋine mali malipineŋo mi qeliŋkake, soeŋe Anutuwane biŋek qeqe don olatke, ea wanewetetkeka mi okange, eŋine mali malipineŋo zonomqewatkake, pakiso eŋe Anutu mawakake. 21 EŋeAnutuŋo biŋek qe more don olatke, ea maine baŋokaniake, ea mo detlukkake. 22 Abraham eŋe yaleokangane, mali malipinane raki paki, “Anutuŋodetkaki, eŋe ŋei koboboine okange.” 23 Donba “Eŋedetkaki, ŋei koboboine okange,” ea yemo eŋanekabonep mi qekoi. 24 Eŋe ŋenane yaleka weneŋ qekoi,ŋene eŋe Yesu Waomze seu seuo ŋine ma wirikkakiwieke, eŋe detluk kakeneo, eŋe detŋongi, ŋeneŋei koboboine okangene. 25 Eŋe seukeakane sunkaebonge, onoka wane ŋenane borikinane ra more, soeŋemawirikkaki wiemore biraŋongi, Anuturop ŋeikoboboine gekenane, yale okange.

5Anutuŋo Ŋei Koboboine Eŋinerop Gekenane Bi-

raŋonge

Page 160: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 5:1 157 Roma 6:81 Anutuŋo ŋene mali malip wane ra more, sot

midaine koboboine eŋerop gekenane bira ŋongane,ŋene peamgo Anuturop Waom Yesu Kristo wanomakatake gemaine. 2 Eŋe mali malipzane raki pakiŋebu more, gege mage wawaine iwa Anutu waneqom pesek kotino biraŋongane, ŋene ukude Kris-torop makatake gemaine, ea wane ŋene oi bakomokanŋem paki, Anutu wane qeli ewe zonom eamakenane, dereret okane gemaine. 3So ŋene yalekaoi bakom okan maine, wikile kine kinezane kotinogemaine, onoka wane ŋene iwa yale detmaine,wikile kine kine yewaŋo togole togole ma leuleokanmaike. 4 Togole togoleŋo waraŋkaki, Anutuŋoliwe liweko ma togole qe togole ŋebu ŋebu easariake paki, eŋane ma togole qe togole ŋebu ŋebu,yewaŋo yemo qeli wane dereret gege yewa makiwakoniake. 5 Qeli wane dereret gege eaŋo ŋebukimi gamu ŋoniake, onoka wane Anutu eŋe eŋine wetmaepine Asu Koboboine ŋebonge, oŋo qakki kotozoketwareke, ea yemo Anutu wane bakom, lewinemidaine ŋebonge.

6 Ŋene zonomze midaine, ge sari mageŋem, Anu-tuŋo naso motke, yewa bomileki, Kristoŋo borikinezane turuŋine seukke. 7 Ŋo ŋene kepe ŋei kine iwayale ŋei maneŋo ŋei koboboine mane wane rakipaki, maine seukŋem rap. Ŋo ŋei qotkoine wane ramore, ŋenemainemi seukkene. 8Ŋo Anutuŋo yemosiluŋ wet maep zok manerop okanŋon okanmaike,ea wane kine sikan ŋonge, ea yemo ŋene borikinemamaka geŋem, Kristoŋo ŋenane turuŋze makipaki seukke! 9 Eŋane seu seuineŋo ŋene ŋebu more,koboboine iwa Anuturop biraŋonge paki, ŋene baŋoŋo manerop Anutu wane sot osi osiwo ŋine makokŋoniake. 10 Ŋene Anutu wane ŋabakoune okanegekone, ŋo eŋe siluŋ eŋine Gipolane seu seuinaneraki paki eŋine dokokoune ŋebuke, wane iwa yemoŋene Anutu wane dokoine okanmaine paki, ŋenebaŋ koso manerop Kristo wane gegeineŋo ŋebukimenaŋgene! 11Ŋo siluŋ yewakamida, ŋeneWaomzeYesu Kristo wane raŋem paki, Anutu oi bakom okankaikene, oŋo ŋene ŋebuki, Anutu wane dokoineokanmaine, ea wane.

Adam Wane Ra More Seukmaine Kristo Wane RaMore Gege Maratkakone

12 Borikineŋo kepeo ŋei weku eŋane ra morewakonge paki, eŋane borikineŋo seu seu weneŋwaraŋka sarike, pakiso seu seuneŋoŋei korop eŋanorokopkeke, onoka wane ŋei korop eŋe borikine mawarekoi. 13Kepeo borikine mo alakan wakone paki,ra rokop don yewa ŋado ebonge, ŋo ra rokop donŋoyewaomi pakane borikinane turuŋine kibi manemimore sakoi. 14 Ŋo Adam wane naso yewao ŋine sarimage, Mose wane nasoo gemaike, yemo seu seuŋoŋei korop yuan one more ebu ket wareke, ŋei natneborikine mi makoi, eŋe Adamŋo okange yale, Anutuwane aŋaine birakoi, ŋei yewa eŋe siluŋ seu seuŋoyuan one more, ebu ket wareke.

Adameŋe ŋeimane ŋado sari lotkeake, eŋane oŋaoŋaine. 15 Ŋo siluŋ ŋei etke yewa ere rokopetnewekuka mida, onoka wane Anutu wane bakomlewine midaine, yewaŋo Adam wane borikine eawane rokopmi okanmaike. Ŋei loutne seukwarekoi,yewa yemo welekatne, onoka wane ŋei weku eŋaneborikinane seuk warekoi. Ŋo siluŋ Anutu qom

borikine i zok manerop kakapa suaine pamaike, sobakomine lewine midaine yaleka, yewa ŋei wekuYesu Kristo wane qom borikinanemakone. 16Eso eayemo kineetne kine mane kine mane okanmamik,Anutu wane bakom, so ŋei weku borikine make, eawane masi. Ŋei wekuŋo borikine maki, ea waneŋadino, “Sot korop,” ea wane kine ma wakon mawakon ea sarike. Ŋo borikine loutne makoi, eawane ŋadino yemo Anutu wane bakom siu suikinemidaine, “Sot Midaine,” ea wane kine sarike! 17 Iwayemo welekatne ŋei weku wane borikine ea wanera more, seu seuŋo kieke more, ŋei waom okange,onoka wane ŋei weku yewa eŋane sot wane. Ŋosiluŋ ŋei weku Yesu Kristoŋo urata make, yemo zokkakapa! Ŋei koropAnutuwane qomborikwatwatkopamaike, so bakomine lewine midaine, eŋineropkoboboine gege, yewa mau eaŋo baŋ Kristo waneraki paki ware ŋungi, gege togon ge arikei.

18 Eso ea wane borikine weku, eaŋo ŋei ko-rop bori wori wane numao biraonge, numa wekueaka ŋei wekuŋo masi tanik koboboine okange,eaŋo ŋei korop siwoton wareki paki, gege ebonge.19 Ŋei wekuŋo aŋa biraki, sot eaŋo ŋei korop ebuki,borikine mama okanwarekoi. Numa weku yewakaŋei wekuŋo aŋa tewe tewek okangane, ea wanera more, ŋei loutne eŋe baŋ koboboine Anuturopbiraongi gekei.

20 Ra rokop don wakonge, eamo borikine mamaeaŋo suayakane, ŋo siluŋ borikineŋo sua ariki,yewaoka Anutu wane qom borikeŋo zok maneropsua kakapa lele arike. 21 Eso yalinane borikineŋoseu seu ŋei waomokankake, eawane rokopka Anutuwane qom borik, eaŋo koboboine gege ea wanera more ŋei waom okangi paki, iwen ŋongi, gegetogon matko Yesu Kristo ŋenze Waom zane ra morearikene.

6Borikinane Seukkone Ŋo Kristo Wano Wisikae

Gekene1 Pakimo ŋene daleo raikene? Ŋene borikine

kotinoka takotke geŋem, Anutu wane qom borikŋomaine baŋ sua ariake? 2 Yale Midakaka! Ŋeneborikinane seukkone, ŋo daleo ŋene koso ea wanekotino takotke ge arikene? 3 Ŋine welekatne iwadetpi, ŋene miti doku taukone naso yewao KristoYesu wano takotkekone, ŋene miti doku tauŋempaki, eŋane seu seuino weneŋ takotke seukkone.4 Ŋene doku tau more, Kristorop weneŋ seukkone,paki Anutuŋo eŋerop dukeŋonge, ea yemo Magakwane qeli ewe zonomine qelaŋan gorop, yewaŋoKristo seu seuo ŋine ma wirikkaki wisikae wieke,rokop yaleka ŋenemaine gegemuselemane gekene.

5 Ŋene eŋerop makatake weku okane, eŋe seukkeyale seukkoneo, yemo numaweku yewaka ŋene baŋeŋerop makatak nagu weku okanŋem, eŋe okangeyale, ma wirikŋongi wisikae more wiekene. 6 Ŋeneiwa yale detmaine, ŋenane tanik manikze sogine eamo Kristorop qeki eŋane kibego seukke, ea yemoborikinane zonomŋo rokop ŋonge, ea qe matalikimaine siukeakane paki, ŋene koso borikinane qelitqeqe manerop mi qekenane yale okanŋonge. 7 Ŋeimane seukeake, eŋe borikinane zonomgo ŋine si-wotkaki ariake. 8Ŋene Kristorop weneŋ seukkoneo,

Page 161: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 6:9 158 Roma 7:13yemoŋeneyale detlukkene, ŋenebaŋ eŋeropweneŋyaleka gekene. 9 Ŋene mo detmaine, Kristo eŋe seuseuo ŋinemawirikkakiwisikaewiekewane, eŋe baŋmane mi seukeake. Seu seu eŋe zonomine maneropmi pamaikane, mi maket birakayake. 10 Seu seu eaeŋe seukke, yemo borikine atakine atakine makone,ea wane eŋe atak weku seukki qoeke, eso eŋegegewa iwa gemaike, yemo eŋe Anutuwane ramoregemaike. 11 Numa weku yewaka ŋinŋinane yalekawetkekei, yemo borikinane seukkone, yale okan-maike, Ŋo wisika gege yemo Anutu wane, KristoYesurop qeturaŋ nagu gemaine, yale okanmaike.

Borikinane Qelit Mi Qekene12 Borikineŋo solaŋine siu siukinerop, iwao ŋei

waom okan ŋuniakane raki, misuk detkakei mesolaŋineŋo borikine makei wane rikuk ŋungi, eamisuk detkakei. 13 Me kie mete solaŋine natnekine kine qotkoinane mi qebinkau borikinane qelitqeake, ea wane turuŋine yemo ŋine Anutu waneuratao waket warekei, paki seu seuo ŋine ma wirikŋungane, kiemete solaŋineAnutu sunkau, kine kinemaine koboboine ea wane qelit qeake. 14Borikineŋoŋine ŋei waom misuk okan ŋuniake, ŋine ra rokopdon wane bango mi gemami, midaka, ŋine Anutuwane qom borik ea wane bango gemami.

Qelit Qeqe Koboboine Okane Gekene15 Ea wane ŋene daleo okangene? Ŋene maine

borikine makene, onoka wane ŋene ra rokop donwane bango mi gemaine, ŋene Anutu wane qomborik wane bango gemaine me? Ea Midakaka!16 Ŋine iwa yale mo detmami, ŋine koto solaŋineqeliŋkau, ŋei mane wane qelit qeqe okane aŋainetewekeake, yemo ŋine mo ŋeiwa aŋaine tewekokanmami, eŋane qelit qeqe okanikei, borikinaneqelit qekeiwo, weleine seu seu maratkakei, me aŋatewe tewek okangeiwo, ea wane weleine yemo ŋeikoboboine biraŋungi, Anuturop gekei. 17Ŋo bakomkito kito yemo Anutu wane okangep! Onoka wanenaso maneo ŋine borikinane qelit qeqe okangoi, ŋosiluŋ ŋine koso koto ŋine so korop Anutu wane donwele maratka makoi, ea dere tewekmami. 18 Ŋineborikino ŋine siwotŋungi, koboboine gege ea waneqelit qeqe okangoi. 19 Na ŋei ŋenze wet der-eretze pamaike, eakamogare don iwa ramaile, yemoonoka wane wet dereretŋine pelekakatne pamaike,ea wane. Naso maneo ŋine wetŋine so solaŋineqeliŋkau, kine kine diinerop so qotkoine ea waneqelit qeqe okangoi, ea yemo qotkoinane. Rokopyalewaka ŋine ukude kotoŋine so solaŋine koropqeliŋkau, koboboine gege ea wane qelit qeqe oka-niake, ea yemo koboboinane.

20 Ŋine borikinane qelit qe qekoi, naso yewaokoboboine gege ea wane mulap mane mi pa ŋi-bonge. 21 Ŋine naso yewao kine kine okane gekoi,ea wane wele onokaka maratkakoi, ukude masiyewa wane ŋine gamu gamune okanmaike? Masikine kine ea wane wele yemo seu seu! 22 Siluŋukude yemo ŋine mo borikinane mulapko ŋinesiwotŋunge, ea wane ŋine Anutu wane qelit qeqeokanmami, ŋinane weleŋine maratkamami, yemowet kuneneŋine gege, ea motpi eŋanoka wat watkopayake, paki ea wane weleine yemo gege togonmaratkakei. 23 Borikinane lewine yemo seu seu

makene, ŋo Anutu wane bakom lewine midaine eawane wele yemo gege togon maratka more, KristoYesu ŋenane Waom eŋerop tako rakot ge arikene.

7Asu Wane Numa Muselo Gekene

1 Kimakopne, na rakalane okanmaile, ea ŋine modetlukmami, onoka wane ŋine koropŋo Mose wanera rokop don wane kine mo detmami. Ra rokopdonŋo ŋei mane eŋe wisika geake rokop warekaki,ea wane bango geake. 2 Ŋerep mane ŋaonerop, eŋera rokop don eaŋo ŋaone wisika geakeo, yemo ŋao-nano makatakkaki geake. Ŋo ŋei seukeakeo, yemoŋerep eŋe ra rokop donŋo ŋei wano makatakkakeea mo siwotkaki, mulap midaine okanmaike. 3 Ŋoŋerep eŋe ŋaone wisika geki, ŋei mane mayakeo,yemo ŋerep ea zokit kita kitat orakei, ŋo ŋerep eaeŋe ŋaone seukmaikeo, yemo eŋe ra rokop don eaŋomi makatak kayake, eŋe siwot kaki, mulap midainegeake, paki eŋe ŋei mane mayakeo, yemo eŋe zokitmi kitasiake. 4 Eso kimakopne, ŋine yaleka Kristowane solainerop ra rokop don wane seukkoi, waneukude yemo ŋine mo eŋane biŋek okanmami, eŋeseu seuo ŋine ma wirikkaki wisikae wieke, ea waneŋene weleze maine Anutu wano wakoniake. 5 Ŋenegege sogine gekone, naso yewao ra rokop donŋoŋenano borikine makenane simile qotkoine motki,eaŋo ŋenane solaze korop rokopke urata mawareke,paki ŋene seukemida sololokke, eawanewelemaratkawarekone. 6 Ea wane ukude yemo ŋene ra rokopdonŋo koso manerop mi makatak ŋonmaike, mosiwot ŋonmaike, onoka wane ŋene seukkone, yemoatak maneo ra rokop donŋo makatak ŋongi, mulapŋei okangone, ea wane. Ŋene ukude yemo, ra rokopdon sogino qeqine numa ea koso manerop mi ma-maine, ŋene Asu wane numa musele ea mamaine.

Rara Togon Don So Borikine7 Ea wane ŋene daleo rakene? Ra rokop don

ea oŋomka borikine? Ea Midakaka! Ŋo siluŋ rarokop don eaŋo nolatkimo borikine pamaike, eamona detmaile. Ra rokop donŋo qom riwe riwe wanedon mane mi raki rap, “Ge ŋei kimakopŋone eŋanetoran aboŋenane qomŋone mi riwe magekep.” Yalemi raki rap, yemo na ea wane mane mi detpe rap.8 Borikine ea yemo, ra rokop donŋo nagaine mereqesiŋkaki, wet dereretne rikukkaki, qom riwe riwekine kine loutne wetno wakon okanmaike. Ra rokopdonŋo mi paki rap, yemo borikine eŋe siu siukinepaki rap. 9Na noŋom sogino ra rokop don midainegekole, naso yewao wisika gekole, ŋo ra rokop donsarike, naso yewao yemo borikineŋo wisikae wieke.10 Pakiso na seukkole, so ra rokop donŋo gege mawakoniakane raraine, eamo na iwa yale kamaile,seu seu ma wakonge. 11 Borikineŋo nago nagongorabidan geki paki, ra rokop don wane ra moreisinange paki, borikineŋo nekuki seukkole.

12 Eso ea wane yemo iwa yale, ra rokop doneŋineka yemo sigeine, so ramatok don eŋe sigeine,koboboine, so maine. 13 Pakimo daleo, kine kinemaine iwaŋo nekuki seukkole me? I Midakaka!Ea yemo borikineŋo yewa okange, borikine kineinewakon lukeakane, don maine eaŋo tingo wakongi,borikine eaŋo waraŋkaki seu seu naŋano sari

Page 162: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 7:14 159 Roma 8:17

wakonge. Ea yemo borikine qotkokoine ea wanekineine didiwowakoniakane, yale okange. Pakiso rarokop donŋo borikinane kine sikan ŋonmaike, yemozok qotkokoine manerop.

Kie Meteze So Wet Solaze Korop Borikineŋo MatUrum Mawareke

14Ŋene iwa yale detmaine, ra rokopdonyemoAsuwane piwitne, ŋo na yemo kepe wane piwitne, eawane borikinane qelit mama yale biranangoi. 15Nakine kine okanmaile, ea wane kine mi detmaile, nayeye mane makalane nangi, mi ma okanmaike, ŋosiluŋ ea wane tungo yemo qikka okanmaile, yewama okanmaile. 16 Na yeye mane makalane, waluk-maile, walukewe yewaŋo sikan ŋonmaike, yemo rarokop donŋomaine, ea wane na detpe weleka okan-maike. 17 Eso yalinane na weku noŋom kine kineiwa welekatne mi okanmaile yemo borikine kotonopamaike, eaŋo rikuknangi ma okanmaile. 18 Nadetmaile, masi koboboineŋo naŋane kie meteno sokoto solano mat urum ma mi gemaike. Ŋei derereteaŋoka pamaike. Yeye kine kine maine ea okan-galane wetke okanmaile, ŋo na maine ŋaŋaemaikeea okanmaile. 19Na tanik manik maine okangalanedet okanmaile, ea mi okan okan maile. Ea wanetungo yemo masi tanik qotkoine, mi okangalanedetokanmaile, yewa okan okanmaile. 20 Ŋo na masitanik mane mi oka okane, ea okanmaileo, yemokine iwa yale wakonmaike. Na noŋom masi tanikyewa mi okanmaile. Midakaka. Yemo borikinekie meteno so wet solano rokopke pa waremaike,yewaŋo okan okanmaike.

21 Eso yalinane na kawemo, ra rokop don iwaeŋe urata mamaike, na tanik manik maine okan-galane rawe, eaka qotkoineŋo wakonnan okan-maike. 22 Naŋane qomneŋo yemo Anutu wane rarokop don yewa dere simile okan okanmaile. 23 Ŋosiluŋ na kawemo, ra rokop don kine mane eaŋonaŋane kie meteno so wet solano urata maware-maike, ra rokop don mane yewa eaŋo Anutu wanera rokop don simile naŋane wet dereretno pamaike,earop kawali yaku more, ŋaba nagumamik. Pakieaŋo neu luknane more, borikinane ra rokop don,eaŋo solane korop rokopke ware urata ma okan-maike, yewaŋo mulapko biranan okanmaike. 24 O,na ŋei wet pesene midaine! Ŋei maŋo solaneiwaŋo neu seu seuo bira naniakane makok naniake?25 Anutu bakomine kitomaile, Waomze Yesu Kristowane ra more mo siwot nange!

Iwa yemo naŋane tanik manik, na noŋomkayemo, na maine Anutu wane ra rokop donka wekuwet dereretneŋo qelitine qeki qekika, nae solaneŋoeaka borikinane ra rokop don ea wane qelitine qeokanmaike.

8Asu Wanoŋine Gege Makone

1 Kristo Yesurop weku qeturage gemami, boriki-nane turuŋine, ŋei yewa eŋano iwa mi wakoniake.2 Ea wane asu wane ra rokop don, eaŋo yemo KristoYesurop qeturage weku gege, ea waraŋkaki sariŋebonge, yewaŋo na borikine so seu seu wane rarokop dongo ŋine siwotnange. 3 Ra rokop donŋoea maine mi okangi rap, yemo onoka wane ŋei

ŋenze kepe tanik manikze sogine, eaŋo ra rokopdon qeki ketke, Anutuŋo okange, eŋe borikinane tu-ruŋine ŋei ŋenane raki paki, eŋine Gipole wemedepweku biraki ketke, oŋo sari borikine mama ŋe-nane sola tanik mage more borikinane turuŋineseukke. 4 Anutu eŋe iwa okange, yemo ra rokopdon koboboine eaŋo ŋenane kotozo watkeki, ŋeneAsu wane tanik manik wane rokopko gekenane yaleokanŋonge, ŋei ŋenze kepe masi tanik qotkoineyewarop gekenane mida. 5 Ŋei gege sogine eawaneka motpi pamaike, ŋo ŋei diawa edo Asuŋoedangi ea wane rokopko gege gemami, eŋane wetdereretene yemo Asuŋo okangei wane ramaike, eawaneka motpi pamaike. 6 Ŋine wet dereretŋinesogi gege ea wane more gekei, ea wane weleine seuseu maratkaikei, ŋo wet derereret ŋine Asu wanekamore gekei, ŋine ea waneweleine gege togon so wetpesek maratkakei. 7 Eso yalinane ŋei mane eŋe wetdeŋeretine sogi gege ea waneka wetke geake, eŋeAnutu ŋabakayake, onoka wane eŋe Anutu wane rarokop don ea dere mi tewekmaike, ea wane so eŋemaine ŋaŋaemaike. 8Ŋei gegeene sogine ea tewekemagemami, eŋane Anutuŋo detki mi menageake.

9Ŋo ŋine siluŋ gegemageŋine sogine eaŋo raki eawane rokop mi gemami, Anutu wane Asuŋo ŋinanekotoŋino gemaikeo, yemo ŋine Asuŋo ramaike, eawane rokop gemami. Ŋei mane Kristo wane Asu mima gemaike, eŋe eŋane ŋei biŋek mi geake. 10 ŊoKristoŋo ŋinane kotoŋino gemaikeo, yemo ŋinanesolaŋine ea baŋ seukeake yemo onoka wane boriki-nane turuŋine, ŋo siluŋ Asu eaŋo yemo ŋinane gegeŋine ŋibonmaike, onoka wane ŋine Anutu wanokoboboine bira ŋunge, ea wane. 11 Anutu waneAsu oŋo Yesu seu seuoŋine ma wirikkaki wisikaeweike, oŋo ŋinane kotoŋino mere kito okanmaikeo,yemo eŋe Kristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikaewiekeŋo baŋ kotoŋino Asuine gemaike, eŋane rakipaki sola ŋine seu seune ea yaleka gege ma wakoneŋebongi wisikae geake.

Asurop Okane More Anutu Wane Ŋerep Medep LeleGekene

12 Ea wane, kimakopne, ŋene sotaze weneŋ pa-maike, eamo ŋei gege mageze sogine eaŋo raki,ea wane rokop gekenane mida. 13 Ŋo ŋine gegemageŋine sogine eaŋo raki ea wane rokop gekei,yemo ŋine baŋ seukkei. Ŋo ŋine Asu wane zonomgotanik manik ŋine borikine ea qeu seuk wareake,yemo ŋine baŋ wisika ka ge arikei. 14 Anutu waneAsuŋo kito qesiŋ okanongi gemami, ŋei yewa eŋeAnutu wane gipolekoune. 15 Asu Anutuŋo ŋibonege, eaŋo qelit qeqe mi ŋibu okanmaike, so eaŋokaet mi ma wakone ŋibon okanmaike. Yale okanŋuniakane tungo yemo Asuŋo ŋibuki, Anutu wanegipolekoune okanmami, so Asu wane zonomgokaŋene Anutu arokka ramaine, “Magaze, magaze!16 Anutu wane Asuŋo ŋenane asuzo takotkeki pakiwetzo motki, ŋene Anutu wane dokoine gemaine,ea detkamaine. 17 Ŋene eŋane dokoine gemainane,ŋene baŋ Anutu wane mosop wane weleine ŋeiŋerep magukoune eŋane warekaki pamaike, eawane welaine okangene. So ŋene baŋ Kristoropweneŋ eŋane biŋek Anutuŋo warekaki pamaike, eawane welaine yaleka okangene, ŋene Kristo wanewikile yewao weneŋ takotke desikeneo, ŋene baŋ

Page 163: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 8:18 160 Roma 9:5eŋane qeli ewe zonomine qelaŋango eŋerop yalekaweneŋ gekene.

BaŋŊadoŊeneQeli EweZonomSuaineMaratkakene18 Na detmaile, ŋene naso iwa gemaine yewao

wikile detmaine, ea korop qeli ewe zonomine qe-laŋan ŋado tingo ma wakone ŋeboniake, earopmaine mi rokop osikene. 19 Yeye kine kine kepeso qeli koto ma wakon onge, eŋe korop qomenediŋ taŋaŋaŋ qeki, Anutuŋo dokokoune tingo mawakon oniakane tomaka pamami. 20Yeye kine kineqeli so kepe ma wakon onge, eŋe korop seuke midasololok okangei wane rake, enŋene simileenanemida, onoka wane ŋo yemo Anutuŋo yale okangeiwane detke, kop yewa wakon onge ŋo siluŋ iwaweneŋ detke. 21 Yeye kine kine qeli so kepe mawakon onge, eŋe edomka naso maneo maine seukegotot wane qelit qeqe ea wane mulapko ŋine si-wot naguwi rap, paki Anutu wane dokoine eŋeropqeturage qeli ewe zonom qelaŋan mulap midaineyewao takotkekei. 22Ŋene detmaine, Anutuŋo yeyekine kine ma wakon wareke, eŋe mo qei ŋinekawikile dere sari mageu, ukude naso iwa gemaineyewao qemaike, wikile yemo ŋerep maneŋo medepma mayakane wikile detmaike, ea wane rokop.23 Siluŋ yeye kine kine ma wakon onge, ea edokayale mi okanmami, ŋene Anutu wane Asuine lewinebakom yale makone, ŋene yaleka dokoine gemaine,ea wane kine Anutuŋo solaze ma siwotŋongi pakima wesakeakane toma ge more, wetzeŋo wikiledetmaine. 24 Ŋene ea tomaka gekone, ea wane eŋekoso ŋebuke, ŋo ŋene yeye mane wane tomaka gemorewele kakeneo, yemokosoŋadowele kaikenanemi tomakakene. Ŋei maŋo yeye wele deineŋo kakipakimo, koso kayakane tomaka geake? 25 Ŋo ŋenesiluŋ yeye mane wele mi kakeneo, yemo ŋene boro-rom ea wane toma kaikene.

26 Numa weku yewaka, Asuŋo ŋei set pelek zaneyaleka sari qesiŋŋonokanmaike. Ŋenemi detmaine,onoka wane meŋenkaikene, ea wane Asu oŋomkaŋenane Anutu meŋenka more, don saŋep ŋeiŋomi qeqine, ea qe okanmaike. 27 Pakimo Anutueŋe ŋei koto baŋem potki ketki ka okanmaike, oŋoAsu wane wet wane kine ea detmaike, onoka waneAsuŋo Anutu eŋine ŋeikoune eŋane Anutu meŋenkamaike, so Anutu eŋine simile ea mogare okan-maike.

28 Ŋene detmaine, Anutuŋo yeye kine kine ko-rop ma okanmaike, yemo mainane, ŋei wet maepokanka okanmami, eŋe ma menaŋ oniakane. Ŋeiyewa edora newan oniakane detki pakane edoranewan onge. 29 Anutuŋo ŋeiwa mo alakan mawesakonge, yewa eŋe yaleka eŋine Gipolane rokopokangei wane matokonge, wane Gipoleŋo ŋolek-oune loutne eŋane keueno lewine kisageake. 30 EsoAnutu eŋe ŋei alakan ma wesakonge, eŋe edoranewanonge, so ŋeiwa edora newanonge, eŋe yalekaeŋinerop koboboine gekeiwane biraonge. Eŋineropkoboboine gekei wane biraonge, ŋei yewa eŋeyaleka eŋine qeli ewe zonomine qelaŋan, ea ebonge.

Anutu Wane Qom Borikŋo Kristo Yesu Wano ZokPake, Ea Wane Kine Kine Maneŋo Eŋane Metoŋine MiMakokŋoniake

31 Anutuŋo masi korop iwa make, ea ka moreŋene daleo maine raikene? Anutuŋo kima okanŋonmaikeo, yemo maŋo ŋaba ŋoniake? 32 Eŋe yalekaeŋine Gipole mi mawalukkake, siluŋ ŋeneka ko-rop sunka ŋebonge! Eŋe eŋine Gipole sunka ŋe-bonge, wane eŋe yeye kine kine natne korop lewinemidaine baŋ mi ŋeboniake me? 33 Anutuŋo ŋeiŋerewekoune ma wesak ŋonge, eŋe maŋo dongobira ŋoniake? Anutu oŋomka ‘sotene midaine,’ŋedoramaike! 34Wane ŋei maneŋo maine turuŋineŋeboniakane done ŋedaniake? Midakaka! KristoYesu eŋe wekuŋo seukke, me koso ma wirikkakiwisikae wieke, paki Anutu wane wonino metmaike,eŋe Anutuŋo qesiŋ ŋoniakane olat okanmaike!35 Pakimo maŋo me onokakaŋo Kristo wane wetmaepkoŋinemainemapok ŋoniake? Umatŋomaineea okaniake, me wikile wikileŋo, me ŋengu kitoŋo,bodiŋo, me aboŋ midaine gegeŋo, me ŋetne ŋet-neŋo,me seu seuŋo? EaMidakaka! 36EawaneAnutuwane papiao iwa yale ramaike,“Geŋane ra more ŋene kaiwe kiroine seu seu wane

ŋetnobiraŋonmami, ŋene lama ebu arimoreengumami, yale okan ŋonmami.”

37 Midaka, yeye kine kine umatne iwa ea wanekotine Kristo eŋe wet maep okan ŋongane, ŋeneumat korop qe more yuanka okanmaine! 38 Nadetlukmaile, kine kine maneŋo Kristo eŋane wetmaepkoŋine maine mi mapok ŋoniake. Seu seuŋo,me kepe gegeŋo, me aŋeloŋo, me qeli ŋei waomnatne edo, me zonomŋo, iwa gemaineŋo, me ŋadogekene eaŋo, 39 me kine kine weti qeliwo ŋine, meqela Satan wane kepe bano ŋine, yeye kine kinekorop ma wakon onwareke, ea ŋine maneŋo baŋmane mi eweke more, Anutu wane wet maep yewaŋenane biŋek, Kristo Yesu ŋenaneWaomze eŋane ramore okan ŋonge, ea ŋine mapokŋon lukeake.

9Anutuŋo Yuda Ŋei Ŋerep Magukoune Mawesakonge

Eŋane Pauloŋo QomWikile Detke.1 Na Kristo wane ŋei, so na isi mi ramaile, na don

iwa ramaile, yemo welekatne. Naŋane wetne AsuKoboboineŋo warekaki paki, yaleka ma qelaŋanenolatmaikane, na isi mi ŋidanmaile, don welekatneea iwa yale, 2 na qom borik detmaile, yemo zokkakapa, Yuda ŋei ŋerep magukopne eŋane qomnewikin nanmaike, tako rakot nae sola bikumne soweŋem sotakne! 3Eŋane rawe paki, namaine Anutuwane soa bano waketpe paki, Kristo qeliŋkakalaneeweke rap. 4 Eŋe Anutuŋo Yuda ŋei ŋerep mawesake bira onge, eŋane ŋei ŋerep magu. Eŋe eŋinedokoine ebuke, so eŋine qeli ewe zonomine eŋeweneŋ ebonge, eŋe eŋerop tako rakot okangoi, pakira rokop don ebonge, eŋe bakom mawa mawa welemakoi, eŋe Anutu wane biŋek don ea mawarekoi.5 Eŋe Yuda ŋosa wili wilikopene ŋetne eŋano ŋinewakongoi, eso eŋane tego ea ŋine Kristo eŋe ŋei solamamore wakonge. Oŋo yeye kine kine korop qeli sokepe pamaike, ea wane Waom okane wareon ware-maike, ea wane Anutu maine bakomine kitokene,naso baŋem naso baŋem! Weleka.

Mali Malip Korop Eŋe Anutu Wane Magu

Page 164: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 9:6 161 Roma 10:56 Na Anutu wane biŋek don yewa wele mi

wakonge, yale mi ramaile, onoka wane Israel magueŋe koropkaAnutuwanemagukamimawesakonge.7 Me Abraham wane ŋosa wili wilikoune eŋe ko-ropka Anutu wane dokoine mi okangoi. AnutuŋoAbraham alakan don iwa yale olatke, “Isak wanedoko ŋosakoune edoka, baŋ wakon onbe, geŋanebiŋek okanikei.” 8Don ea wane kine yemo iwa yale,ŋerep medep solaŋoka Abraham wano wakongoi,eŋe Anutu wane ŋerep medep mi okangei, ea waneturuŋine yemo, Anutu wane don ra togoleke, eawane weleine ŋerep medep wakongoi, ea edokaAbraham wane ŋosa wili wilikoune wele okangoi.9 Anutu donine iwa yale ra motki pake, “Naso mot-maile, yewabomileki, na baŋ koso zinge sariwe, Saraeŋe medep mane baŋ mayake.”

10 So weku iwaka mida, Rebeka wane gipoletkineere magaetne wekuka, ŋenane qerakze Isak. 11 Erenagaetne kotino ŋine wakone, kine kine maine meqotkoine mane mi okanbik paki, nagaetne koti-noka metpik, Anutuŋo Rebeka olale rake, 12 “Medepsuaine oŋo ŋole nigatne eŋane qelit qeake.” Anutueŋe don yale raki, ere baŋ ŋado atiksipo wakongoik,ea wane Anutu wane don wele okaniakane okange.13 Ea wane Anutu wane papiao iwa yale ramaike,“Na Yakop wane similenange, ŋo Esau wane baunewake.”

14 Ea wane ŋene daleo raikene? Anutu eŋe masimaine mi okanmaike me? Yale Midakaka. 15 EŋeMose olale rake, “Na ŋei mane loloŋkawe ra, baŋloloŋ kakale, so ŋei mane wet pese okan kawe ra,na baŋ wet pese okan kakale.” 16 Ea yemo ŋei wanesimilane, me urata mamainane mida, yemo Anutuwane wet pese, ea wane. 17 Ea wane Anutu wanepapiaŋo Parao iwa yale olatmaike, “Na kine iwayale wane ge ŋei waom bira gangole, na geŋanozonomne ma qelaŋanbe, ge naŋane zonom yewasikan onikene, paki eŋet biŋekne ranom sua arikikepe baŋem ŋei korop eŋe desikei.” 18 Eso ea waneAnutu eŋe ŋeimane loloŋkawe ra, loloŋkayake, pakiŋei mane wetne ma siukewe ra, ma siukeake.

Anutu Wane Sot Osi Osi So Wet Pesek19 Ŋinano ŋine maneŋo baŋ iwa yale nolale

rayake, “Kine yale pamaikeo, yemo Anutu eŋeonoka wane ŋei wane sot ea wane detki bori okan-maike? Ŋei maŋo Anutu wane simile ea qe esop-kayake?” 20 Kimane, ge maŋo siluŋ Anutu donmainemainge olasikene? Gola qakatakŋomamaine,eaŋo ŋei gola make, ea mi olale rayake, “Ge onakawane na iwa yaline neukone?” 21Ŋei gola ma okan-maine, eŋe qakatakmayakane simileineŋo ramaike,eawane kopmamaike, paki gola etke qakatakwekuoŋine ka epuyake, golamane yemoyeyeneninane, ŋomane yemo yeye yauwinane motkei wane.

22 Kop weku eaka welekatne Anutu eŋe okange.Eŋe eŋine sot osi osiine ea wane kine sikan ongipaki, zonominane kine didiwo maki wakongi, de-tkaikei wane. Ea wane eŋe siluŋ ŋeiwa sot osi osiokankakoi, eŋe mo mataliongi midakei wano ŋine,ebu seseonge. 23 So eŋe qele ewe zonomine maunepapaine, ea yaleka ma wakone ŋenano qakki wake,ŋene wet pese kapkoune, ŋenano ŋine natne eŋeeŋane qeli ewe zonomine maikei wane mo ewekkoi.24 Eŋe ŋene ŋedan newanŋon okanmaike, Yuda

ŋei eŋane keuo ŋineka mida, qelaŋ, Yuda ŋadinogemami, eŋane keueno ŋine weneŋ edora newanŋonge. 25 Ea wane Hoseaŋo buko iwa yale qeke,“Ŋei ŋerep naŋane biŋek mi gemami, na baŋ edora

rakale, ‘Naŋane ŋei ŋerep.’ Ŋei ŋereppa naeŋane mi simin nange, na baŋ edora rakale,‘Naŋane wasekopne.’ 26 So matpa diawaoedane rakole, ‘Ŋine naŋane ŋei ŋerep magumidaka,’ yewa eŋe baŋ mat yewaoka edorarakale, ‘Ŋine Anutu gegeinerop eŋane giponboraso koune.’ ”

27 So Isaiaŋo Israel eŋane don iwa yale rake, “Israelŋei ŋerep eŋe sua leuleu paki kiwet mezeno qalakpamaike, yale okangei, ŋo siluŋ etkemdeŋoka baŋmenaŋgei. 28Waom eŋe baŋ don raki qoeki ikopkakepe baŋem ŋei turuŋine ebon wareake.” 29 Eayemo Isaiaŋo don mane mikepka iwa yale rake, eawane kop, “Anutu Togole welaine oŋo doko ŋosanatne qeliŋŋonge ra, yemo ŋene Sodom welaine,qelaŋ ŋei borikine eŋane kop marat kaŋem rap, soŋene Gomora welaine, qelaŋ ŋei borikine eŋane kopokanŋem rap, so ŋene korop siukŋem rap.”

Yuda Ŋei EŋeMenage Koboe Okangeiwane Ŋaŋaekoi30 Ea wane ŋene daleo raikene? Iwa yale, qelaŋ

ŋei eŋe menage koboe okangei wane mi soringekoi,ŋo mali malipenane ra more, Anutu wano menagekoboe okangoi. 31 Pakiso Israel ŋei Anutuŋoma wesake biraonge, eŋe ra rokop don tewekemore, menage koboe Anutu wano okangei wanesoringekoi, eŋe ea mi marat kakoi. 32 Eamo onokawane? Iwa yalewane, eŋemalimalipenane raupaki,ea mi okangoi. Eŋe yaup urata mamaenane ra moreokangoi, pakiso eŋe numaowesi pake, yewao kieenelagulok warekoi. 33 Ea wane Isaiaŋo Kristo wanera more don saeŋine Anutu wane papiao iwa yaleramaike,“Kau, Na Zion kepe yewao wesi mane motmaile,

yewao ŋei ŋerep kieene baŋ lagulokwarekei,ŋo ŋeimane eŋe detluk kayake, eŋemi gamukayake.”

10Anutuŋo Sot Qoe Qoe Wane Numa Ma Wakonge Ea

Yuda Ŋei Eŋe Qaisikkakoi1 Kimakopne, na qomne kotineŋo yemo nae

ŋei ŋerep Yuda magukopne eŋe koso Anutuŋoebuki maine menaŋgei! Ea wane na eŋane Anutumeŋenka okanmaile! 2 Eŋe zok manerop Anutuqelitine qekeiwane sorin ge okanmami wane, na eakaulukmaile, ŋo Anutu wane kine wele ra wakon-maile, eŋe siluŋ eawane kinemi detluke okanmami.3 Eŋe Anutuŋo ŋei koboboine qe eŋino biraon okan-maike, ea wane numaine mi detka lukokanmami,paki eŋe enŋene numa bonepene mane ma wakonokanmami. Eso ea wane eŋe edomka Anutuŋo ŋeikoboboine geu eŋino biraon okanmaike, ea wanebano mi ge okanmami. 4 Kristoŋo ra rokop don eama sariki maki kutno qoeke, ea wane ŋei mane eŋeKristo detluk kayake, eŋe sot midaine koboboineAnutu wano birakayake.

Anutuŋo Ŋei Ŋerep Korop Koso Ebuyake5 Iwa yemo ra rokop don teweke more, Anutu

wanomenage koboboine gege, ea waneMoseŋo iwa

Page 165: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 10:6 162 Roma 11:15

yale qeke, “Ŋei mane eŋe ra rokop donŋo daleookaniakane ramaike, ea koropka okan wareake, eŋebaŋ gege marat kayake.” 6 Ŋo mali malip wane ramore menage, Anuturop koboboine gege ea wanedon yemo iwa yale, “Ge goŋomka wetŋoneŋo iwayale misuk raikene. Maŋo qeliwo wayake?” Eayemo Kristo ma kesiakane. 7 “Me ge iwa yale misukraikene, maŋo qei kepe bano kesiake?” Ea yemoKristo seu seune eŋano ŋine iwenka sayakane. 8 Eayemo Anutu wane papiao iwa yale wane ramaike,“Anutu wane don yemo osoŋono pamaike, piŋonoso koto ŋono pamaike.” Ea yemo mali malip wanedon ŋene ra okanmaine, yewa. 9Ge piŋoneŋo “Yesueŋe Waom” raikene, so Anutuŋo eŋe seu seuo ŋinema wirikkaki wisikae wieke, ea wetŋoneŋo detlukkaikeneo, Anutuŋo ge baŋ geuyake, 10ŋenewetzeŋoeŋe detlukkaŋem paki, menaŋgene, Anutu wanokoboine biraŋoniake, ŋene pizeŋo mali malipzanekine ra qelaŋanŋem paki, menaŋgene. 11 Ea waneAnutuwane papiao iwa yale ramaike, “Ŋeimane eŋeKristo detluk kayake, eŋe gamu mi marat kayake.”12 Iwa yemo ŋei ŋerep koropzane ramaike, onokawane iwamo Yuda ŋei so qelaŋ ŋei, Yuda ŋadinogemami, ŋene mapo mapokine mi gemaine, Anutueŋe ŋei ŋerep korop eŋane Waom weku okanmaike,paki ŋei ŋerep diwawa edo eŋane eŋetine ora zazakokanmami, eŋemaneropmosopon okanmaike. 13Eawane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, eawane kop, “Ŋei ŋerepmaŋoWaomwane eŋetine oraokanmaike, eŋe baŋ menage geake.”

Israel Eŋe Miti Don Maine Ea Dere Mi Mogare Arikoi14 Ŋo ŋei ŋerep eŋe mi detluk kaikeiwo, yemo

eŋe daleo eŋetine maine orakei? Soe eŋe donkisiine ea mi detpi paki, daleo maine detluk kaikei?So don kisiine ea maneŋo mi ra qelaŋangi, eŋedaleo maine desikei? 15 So don kisi rara ŋei manemi biraonbi arikeiwo, yemo daleo don kisi mainesua ariake? Anutu wane papiao ea wane iwa yaleramaike, “Donkisi maine kepe baŋem ra qelaŋangeima sarikei, eŋane kieene yemo wekumane!” 16 Ŋoeŋe siluŋ don maine yewa ŋei ŋerep korop mi derema nogankakoi, ea wane don Isaiaŋo iwa yale rake,“Waom, ŋenane don eamaŋo detlukke?” 17Eso yali-nane don maine dereretŋo mali malip waraŋkakisariake, eso don detmaine, eaŋo yemo Kristo wanoŋine sarimaike.

18 Ŋo siluŋ na qeson maile, ea eŋe welekatne donmaine yewa mi detkoi? O, eŋe mo detkoi, ea waneAnutu wane papiaŋo don iwa yale ramaike,“Eŋane aŋa donenane ukatneŋo kepe baŋem korop

ari wareke, eŋane donŋo kepe kino ari lotke-wareke.”

19 Na koso manerop qeson maile, Israel ŋei ŋerepeŋe don iwa mi detkoi me? Yale mida! Eŋe modetlukkoi, ea wane Moseŋo alakan iwa yale rake,“Na baŋ ŋei ŋerep yauwine magu wele mida, eŋe

ebuwe ŋine eŋe det worik onikei, na baŋ ŋeiŋerep qela qelaŋine ebuwe, ŋei ŋerep koropŋine busu lelekei.”

20 So Isaiaŋo yemo didiwo ra wakone ramaike,“Na mi zuaŋnane gekoi, edo maratnangoi, naŋane

dere qeson mi okangoi, eŋe wakonongole.”

21 Ŋo Israel eŋane yemo iwa yale rake, “Naso kiro-roine nameteretkene, aŋa birawira so don qotkoinemai main ŋei ŋerep, eŋano birakole.”

11Israel Ŋei Korop Wet Togon Okanbi Anutuŋo Ŋei

Magu Nigatne Ewekineka Ebuke1 Ea wane Na qesonmaile, Anutuŋo eŋine Yuda

ŋei ŋerep magukoune qeliŋ onge me? Ea Midakaka!Na iwa na Israel ŋeika, Abraham wane ŋaboine,Benyamin magu eŋane tego ŋine. 2 Anutuŋo eŋineŋei ŋerep magukoune mo qei kino ma wesak onge,eŋe mi qeliŋonge, ŋine Anutu wane papiao don si-sine mane ramaike, ea mo detmami, Elaiyaŋo Israeleŋane don ra more Anutu iwa yale olatke, 3 “Waom,eŋe geŋane propet kopŋone engu waremami, pakiarata ŋone kitopokeu ketke. Na wekumde iwagemaile, pakimo eŋe nane more nekukei wane mazezeŋ nanmami.” 4 Raki Anutuŋo don turuŋine da-leo mange? “Na ŋei sewen tausen (7, 000) mawalukone wareonbe, eŋe Anutu isisine Baal wawetene qemore mi meŋenkakoi.” 5 Ukude naso iwa yemonuma weku eaka okanmaike, Anutu eŋe ŋei ŋerepmagu ewekine ma wesakonge, onoka wane eŋinewet peseinane okange. 6 Eŋine wet peseinane yaleokanonge, urata mamaenane mi okanonge. Anu-tuŋo ŋei gege mageenane okanonge ra, yemo wetpeseine eaŋo wet pese wele mi okangi rap.

7 Pakimo daleo? Israel ŋei eŋe kine kine welemaratkaikei wane zuaŋkakoi, ea mi maratkakoi. Ŋeimagu nigatne Anutuŋo ma wesakonge, edoka welemaratkakoi. Ŋo ŋei magu korop, yemo Anutu wanebokawoka desikei wane, ket wetene wonge wareke.8Eamo Anutu wane papiao don iwa yale ramaike, eawane kop, “Anutuŋo wetene ma siukke, dereretenema wongeke, ea wane eŋe naso iwao deeneŋo poremi kaikei, me keteneŋo maine mi desikei.” 9 SoDawit ŋo rake,“Eŋe maine ŋara ne metpi, leŋone ebukei, eŋe

maine kepo ket rasukei, eŋe maine turuŋineeboniake! 10 Eŋane deene maine pilikeake,paki eŋe maine mi pore kaikei, so romonenema gulokenom, eŋe ŋibak ŋibak naso baŋemge arikei.”

11 Na koso qesonmaile, Yuda ŋei popkukoi, yewaeŋe yaup ket enguki midakoi me? Ea Midakaka!Onoka wane eŋe borikine makoi, ea wane menamenaŋŋo qelaŋ ŋei, Yuda ŋadino gemami, eŋanosarike, eaŋo Yuda ŋei ebuki eŋane dere worikokangei wane. 12 Yuda ŋei eŋane borikineŋo kepebaŋem ŋei eŋano miti don wane riwe morian mawakonge, paki set pelekeneŋo yemoqelaŋŋei eŋanomiti don wane morian manerop ma wakonge. Yai,ŋo gemage, Yuda ŋei koropka wetene main gekei,yemo riwe morian wele ma yaline baŋ wakoniake!

Anutuŋo Qelaŋ Ŋei Ebuke13 Iwa yemo na qelaŋ ŋei ŋine don ŋidan

maile, na qelaŋ ŋei eŋane aposolo gemaile, eawane na baŋ uratanane batne okangale. 14 Namaine nae weŋem sotakkopne ma ewek onbe, eŋeŋine urata mayakatne makoi, ea wane bailalaŋineokangei, paki eŋano ŋine natne maine eweke more,menaŋgei. 15Anutuŋo Yuda ŋei qeliŋ ongi, yewaŋo

Page 166: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 11:16 163 Roma 12:6kepe baŋem ŋei korop ebuki sari Anuturop wetweku okane kima okannagukoi. Anutuŋo gemage,koso Yuda ŋei ebuyakeo, yemo baŋ daleo wakoni-ake? Ea yemo baŋ seu seuoŋine wisikae gege eawakoniake?

16 Bret sisine mane lewine Anutu manikeneo,yemo wele korop yewa eamo eŋaneka okanmaike.So eki mane wane ŋodine ea korop Anutu manike-neo, yemo qogine eamo korop eŋaneka okanmaike.17 Oliwa eki sereo motmole ea wane qogine natnedumene ketke, pakimo oliwa eki mane zikotno ŋineea wane qogineŋo yewao takotkeki, qelaŋ ŋei eŋeoliwa ekiwa zikotno ŋine yale, wane iwa yemo ŋinezonom so gege kelokine manerop iwa Yuda ŋeieŋerop mamami. 18 Ea wane ŋine eki qogine yaledumene ketkoi, eŋane detpi ketki wawaine misukokangei. Ŋine daleo maine wawaine okangei? Ŋineyemo eki qogine mane yale, ŋido eki ŋodine miqesiŋ kamami, eki ŋodineŋo ŋine qesiŋ ŋunmaike.

19 Ŋo ŋine siluŋ baŋ rakei, “Welekatne, ŋo siluŋeki qogine dumene ketkoi, yemo ŋenane numamaikei wane.” 20 Iwa yemo welekatne, eŋe rutupkebiraongi ketkoi, yemo onoka wane mida, eŋe Anutumi detlukkakoi, ea wane. Ŋo ŋine yemo Anutudetlukkakoi, ea wane eŋane gegeo gemami, ea wanewetŋineŋo wawaine misuk okangei, ea wane tu-ruŋine yemo ŋine kaet ŋuniake. 21 Anutuŋo Yudaŋei mi seseonge, eŋe eki qogine wele yale, eŋe baŋseseŋuniake, ŋine yale wetkemami me? 22 Iwaoŋene Anutu wane wet maepine so wet gerepineea kamaine. Wet gerepinane wele yemo ket qekoieŋano wakonge, ŋo ŋine yemo sese ŋunge. Ŋinetakotke more eŋane wet maepoka gekeiwo, yaleokan ŋuniake, ŋo ŋine ea mi okangei, yemo ŋineyaleka baŋ rutupke, biraŋungi ket warekei. 23 SoYuda ŋei eŋane yemo, eŋemali malip midaine gege,yewa qeliŋka warekeiwo, yemo eŋe baŋ koso ebumore alakanmetmeteno yewao takot oniake, onokawane Anutu eŋe mo eweke more, koso met metenomaine biraoniake. 24 Qelaŋ ŋei ŋine yemo oliwa ekizubaine zikotno ŋine qogine dumene ketke, yale.Pakimo ŋibu more, oliwa eki sereo motmole, yewaotakot ŋunge. Yuda ŋei eŋe yemo oliwa ekiwa sereomotmole, yale. Wane ea yemo maine ewekine,Anutu eŋe eki qogine dumene ketke, yewa mamorekoso eŋine eki biŋekino takotkewe ra, maine takotkeake.

Anutuŋo Ŋei Korop Eŋane Wetine Pake25 Kimakopne, yewa eamo don sane wele, ŋine

ŋaŋae more ŋinŋine dereretko kito more, deresiukkei wane rawe detpi. Ea yemo iwa yale, Yudaŋei eŋane wet togonene yemo maine mida, ŋo eaeŋe yale pawamaŋki, baŋ qelaŋ ŋei zaleene weneŋAnutu wano sari warekei, Yuda wane wet togoneneqoeake. 26Yale waoken okanemore, Israel ŋei koropeŋe baŋ zinge warekei, ea wane Anutu papiao iwayale ramaike,“Ŋebu ŋebu ŋei baŋ Zion matko ŋine sariake,

paki borikine korop Yakop wane ŋabok-oune eŋano ŋine ma biraki ari wareake.27Na eŋerop siwa siwap baŋ okanikale, pakiborikineene ma birawe ari wareake.”

28 Yuda ŋei eŋe qelaŋ ŋei ŋinane rau paki, Anutuwane ŋabakoune okangoi, onoka wane eŋe don

maine ea qeliŋgoi, ea wane. Ŋo siluŋ onoka waneAnutu eŋine wet bonepinane eŋe eŋine kimakouneokangoi, yemo aso ŋabo kopene eŋane raki paki,yale okanonge. 29Anutu eŋe ŋei mane ma wakonkamore, mosop kayakane raki paki, wetine main qeinmi okan okanmaike. 30 Ŋo qelaŋ ŋei ŋine yemoalakanka Anutu aŋaine birakoi, wane ukude yemoŋine Anutu wano ŋine riwe morian makoi, yemoonoka wane Yuda ŋei eŋe Anutu aŋaine birau paki,wet togon okangoi, ea wane. 31 Numa weku eaka,onoka wane ŋine qom pesemaratkakoi, ŋo Yuda ŋeieŋe yemo iwa Anutu aŋaine biramami, yemo eŋeyaleka Anutu wane qom pese maine maikei wane,yale okangoi. 32 Anutu eŋe ŋei korop aŋa bira wiraokangei wane, ma togole onge, yemo qom pesekorop eŋe sikan oniakane, yale okange.

Anutu Masiinane So Mitiinane Mawakaikene33Yai, Anutu wanemorian i zokmanerop kakapa!

Dereretine sowet dereretine namuŋine i zok qeirop!Maŋo eŋane wetinane kine maine ra qelaŋaniake?Maŋo eŋane numa kine kineinane kine maine de-siake? 34 Ea wane Anutu wane papiaŋo iwa yaleramaike.“Maŋo Waom wet dereretinane kine detmaike?

Maŋo ewekki paki don numa maniake?35Maŋo yeyemanemo eŋemange, wane eŋekoso turuŋine mainge qolekayake?”

36 Yeye kine kine korop oŋo ma wakon wareke, soyeye kine kine korop eŋano ŋine sari waremaike, soeŋaneka okan waremaike. Anutu wano yemo kibiqelaŋanŋo naso baŋem payake banine! Weleka.

12Ŋine Wet Solaŋine Gege Wane Ra More Seukeakane

Detŋem Paki Anutu Wane Sunka Manikene1 Ea wane kimakopne, onoka wane Anutu wane

qom pesek kakapa ŋenano pamaike, ea wane nawet qelot don iwa ŋine ŋidanbe, ŋine wet so-laŋine gege wane ra more seukeakane detpi pakisolaŋine gege ea Anutu sunka manbi, eŋane qelitqeki kaki menageake. Iwa yemo bakom kito kitoweleŋine maine okankaikei. 2 Gege mageŋineŋokepe iwao ŋei miti midaine gemami, eŋane tanikmisuk gekei. Siluŋ Anutu detkau, oŋo kotoŋino donsaŋep okanŋungi, wet dereretŋine mainge lukkei.Pakimo ŋine maine ewekeu paki, Anutu wane masiea detkakei, masi maine, so masi ea Anutu eŋesiminka okanmaike, so masi ea koboboine.

3 So onoka wanemida, Anutu wane bakom lewinemidaine na ninge, ea wane na ŋine korop ŋidanbe,ŋine ŋinŋinane detpi, misuk wawaine okaniake. Eawane turuŋine yemo wetŋine makesikei, paki wetbonep bonep Anutuŋo mali malip darap ŋibonge,ea wane kopko kineŋine ma wesake det nagukei.4Ŋene kebaŋze weku yewao piwitne piwitne kouneyemo loutne. Piwitne loutne iwa eŋe urata kinemane kine mane ma okanmami. 5 Yalewaka, ŋeneŋei ŋerep loutne, kebaŋze yemo Kristo wano qe-turaŋŋem weku lelemaike. So ŋene korop maneŋo mane qeturaŋ wareŋem piwitne piwitne eaŋokebaŋ weku yale okanmaike. 6 Anutu eŋe ŋenanewetine suaine pake, ea wane eŋe dereret kine kineŋebonge, eaŋo eŋine bakom okanmaike. Ea wane

Page 167: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 12:7 164 Roma 13:14ŋene Anutu wane don kisi raikenane, bakomineokanŋongeo, yemo ŋene mali malipze magemaine,ea wane rokopko raikene. 7Qelit qeqe wane zonompa ŋebonmaikeo, ŋene qelit qekene. Kito eda edanwane zonompaŋebonmaikeo, ŋene kito edanikene.8Ŋei ŋerep natne edan ma togole onikenane zonompa ŋebonmaikeo, ŋene yale okan onikene. Maneeŋe ŋei natne kito qesiŋ okan oniakane wetke magemaikeo, yemo yabonka paki qesiŋ oniake. Maneeŋe ŋetne geakane ra mangiwo, yemo eŋe uratatogogole mayake. Mane eŋe mauluk mauluk uratamayakeŋo, yemo eŋe wet peseko mayake.

Mauluk Mauluk Wane Don9Kimamauluk onbe rau paki, solaŋokamisukwet

maep korop maulukongei. Masi tanik borikine eaŋadekkaikei, tanik manik maine ea yemo malilipkagekei. 10 Ŋine wet maep gere werep okan nagumore, Kristo wano kima kima okanikei, paki ewekito kito okan nagukei wane sori soringo okanikei.11 Urata togogole maikei, paki bau wawa misukokanikei. Wet solaŋine koropŋo Waom qelitineqekei. 12 Tomaka gege eaŋo wareŋungi, wet pesekogekei, pakiwikile qomboriko geu paki, meŋemeŋenurata naso baŋem ma arikei. 13 Kimakop ŋineaboŋ midaine gemami eŋe ŋinano ŋine aboŋ natneebonikei, so ŋei lobo sariu, ŋine matŋine lalageebonikei.

14 Anutu olatpi ŋingu kito okanikei, ŋei yewamosop oniake, o, olatpi mosop oniake, misuk soaoniake. 15 Wet pese okanbi, ŋine qesiŋ one eŋeropwet pese okanikei, arokeu, ŋine ŋei yewa qesiŋoneeŋerop arokkei. 16 Ŋinŋinane ŋunmaike, kop yale-waka ŋei kimakop ŋine eŋane ŋuniake. Ŋinŋinanedetpimisukwawaine okaniake, ketkele eŋerop kimaokane more, urata maikei.

17 Ŋei mane eŋe masi borikine okanŋungi, ŋineturuŋine masi borikineka misuk okan kaikei. Ŋeiedo detpi masi maine okaniake, eaka eŋane kaitkookangei. 18 Yeye kine kine korop oka okan wanekop okanmaike, eaka okane more, ŋei korop eŋeropkima okane peamgo gekei. 19 Kimakopne, ŋinemasi borikine okan ŋunbi, ŋidomka turuŋine misukmapokkei. Ea okangei wane turuŋine yemo qeligeu,Anutu busuineŋo ea makokeake, ea wane Anutuwane papiao iwa yale ramaike, “Sot mako makokyemo noŋo makokkale, noŋo baŋ turuŋine maingeebonikale, Waomŋo ramaike.” 20 Ea wane turuŋineyemoAnutuwanepapiao iwa yale ramaike, “Geŋaneŋabaŋone eŋe ŋarawane seukki, ŋara gumekaikene,doku wane qomine sererekki, doku mannom neake,yale okanemore, baŋŋaba ea gamu suainemayake.”21 Borikineŋo detkanom ge misuk yuan ganiake, eawane turuŋine yemomasi maine so koboboine eaŋoborikine yuankaikene.

13Kepe Ware Ware Eŋane Bango Gekene

1 Ŋei korop eŋe kepe ware ware eŋane bango geupaki, aŋaene tewekkei. Onokawane kepe ware wareea Anutu midaine mi wakonge. Kepe ware wareurata mama, eamo Anutuŋo ma wakone, ea motke.2 Ea wane ŋei mane eŋe kepe ware ware eŋanedon qeki paki, Anutu wane don weneŋ qeake, ŋei

mane yale okaniake, eŋe ea wane turuŋine mamaea maki kutino wayake. 3Ŋei tanik manik maine maokanmami, eŋe ware ware eŋane mi kaeton okan-maike, ŋei borikine ma okanmami, edoka kaetonokanmaike. Ge ware ware wawaine gemami, eŋanekaetŋone midaine gekenane ganmaike me? Eawane ge tanik maineka okannom, eŋe baŋ mawalakganiake. 4EŋeAnutuwane qelit ŋei, geŋonemenagegekenane urataŋone mamaike. Ŋo ge borikenemakeneo, yemo ge eŋane kaetganiake, onoka waneeŋane borikinane turuŋine giniakane zonom yemowelekatne. Eŋe Anutu wane qelit ŋei, ea wane eŋeAnutu wane busu yewa teweke ma geki paki, ŋeiborikine ma okanmami, eŋe turuŋine ebon okan-maike. 5 Ea wane, ŋine ŋei wawaine eŋane aŋaenetewekkei, Anutuŋo busuinane turuŋine ŋiboniake,ea waneka mida, ŋinŋine wetŋineŋo ŋidaniake, eateweke okanikei.

6 Kine weku ea waneka ŋine yaleka takis motokanmami, onokawane kepe ware ware eŋe Anu-tuŋo ware ware urata makei wane ra ebongone, eŋeurataene ma okanmami. 7 Ea wane ŋine qoleonbi,eŋane biŋek onokakamagemami, ea takis qoleongeiwane raraine, eŋe takis qoleonbi, ewe kito kitowane, eŋe eweene kitokei, bakom kito kito eŋekorop bakomene kitokei.

Kima Kima Gemo More Wet Maep Okannagukene8 Ŋei mane wano ŋine sota misuk okanikei, sota

weku okanikei, yemo ŋine ŋidomka wet waep okannagukei. Mane eŋe ŋei kimaine wet waep okankayake, eŋe Mose wane ra rokop don korop eatewekeake. 9 Ra rokop donŋo iwa yale ramaike,“Zokitmisuk kitasikene, ŋeimisuk qenomseukeake,kobu misuk makene, ŋei mane wane toran aboŋi-nane qomŋone misuk riweake,” don iwa korop, sodon natne yewaŋo qepotkeki, ra rokop don wekuokanmaike, yemo iwa yale, “Geŋonane simile gan-maike, yale waka ŋei kimaŋonane simile ganiake.”10 Mane eŋe ŋei kimaine wet waep okan kayake,eŋe tanik worik mane mi okankayake. Wet maepokankayake, oŋo yemo ra rokop don korop tewek-wareake.

Kaiwe Suaino Bororom Gekene11 Iwa ŋine okangei wane ramaile, yemo onoka

wane mida, ma naso okanmaike, ea ŋine mo det-mami. Ŋine kuluo ŋine wisikae wiekei wane nasonaso mo kapele sarimaike. Ŋene musenka donmaine detlukkone, yewao Anutuŋo baŋ ŋebukimenaŋgenane naso weti kiroine pake, wane iwayemo mo osop osop bomile sarimaike. 12 Goiŋ momida leleakane okangimo, kaiwe mo sirikeakaneokanmaike. Ea wane ŋine panaman wane aboŋ eaqeligeŋem paki, tebe ŋoroŋ qelaŋango yaku yakuea ma wie magekei. 13 Ŋene ŋedomka numazemauluke more, ŋei kaiwe qelaŋano gemami, eŋeyale gekene. Ŋene wawaine, me doku togole neqelaŋ qeqe ea mi okanikene, wenip yau yaup, mebailalaŋmadomadoŋinemi okanikene, kawali qeqe,me lia liak mi okanikene. 14 Ŋo Waom Yesu Kristowano ŋine kawali wane aboŋ eaŋo takotŋine okangima okorakei, paki solaŋinane dereret borikine eawane simile misuk desikei.

Page 168: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 14:1 165 Roma 15:614

Kimaŋonane Kine Misuk Mapoke Desikene1 Ŋei mane mali malipine pelekakatne keu ŋino

geake, eŋeka kima okan kaikei, ŋo dereretine yeyenatne ea wanemo misuk aŋa sorin okankaikei.2 Ŋei weku wane mali malipŋo raki, eŋe ŋara kinemane kine mane nemaike, ŋo ŋeiwa mali malipinepelekakatne, eŋe yemo zagukka weku ne okan-maike. 3 Ŋei mane yeye kine kine yaup qazaŋneake, ŋo ŋeiwa titiinerop okane more zagukkaneake, eŋane mi detki kesiake. Paki ŋeiwa za-gukka weku ne okanmaike, oŋo ŋeiwa yeye kinekine yaup qazaŋ ne okanmaike, eŋane mi detkiboriki kineine rapokeake. Onoka wane Anutuŋokaŋei ea mo weneŋ make so koboboine birakake, eawane. 4 Ge maŋo, ŋei mane wane qelit medepwane miti ma gegeinane kine raikene? Ea yemoeŋine Suaineineŋo desiake, eŋe maine ma togolema okorayake, me peleke qeligeake. So eŋe baŋma togole ma okorayake, onoka wane Waomŋo eŋeqesiŋkaki togole okorayake.

5 Ŋei maneŋo wetke rayake, kaiwe mane eaŋowele, ŋo natne yemo kaiwe yauwine. Raki ŋeimaneŋo wetke rayake, kaiwe ea, korop kopeneweku, soda peada mida. Ŋei wet bonep bonepdetlukeu paki, maine rau rap. 6Ŋei mane eŋe kaiwemane wane detki wawaine okaniake, eŋe Waomewino kitoki paki okaniake. Ŋo mane eŋe yeye kinekine yaup qazaŋ neake, eŋe Waom ewino kitokipaki okaniake, onoka wane eŋe ŋara wane Anutubakomine kitomaike. Mane eŋe yeye kine kine yaupqazaŋ neakanewalukmaike, eŋeWaom ewino kitokipaki okanmaike, paki eŋe Anutu bakomine kito-maike. 7 Ŋenano ŋine maneŋo eŋineneka weku migemaike, ŋenano ŋine maneŋo eŋineneka weku miseukmaike. 8Ŋene gege gemaine, yemoWaomwanegemaine, soŋene seu seu seukmaine, eaWaomwaneseukmaine, Ŋene gemaine me seukmaine, ea, yemoWaom wane ka okanmaine. 9 Kristo eŋe seukkepaki koso wisikae wieke, yemo eŋe wisikaune so seuseune ŋenane Waom okaniakane. 10 Ge, pakimo geonoka wane kimaŋonane kine wakoniakane dongobirakamaine? So ge, onoka wane ge kimaŋonanedetnom ketkele okanmaike? Ŋene korop baŋ Anutuwane kaitko okoraŋem, eŋe kineze mawakoniake.11 Ea wane Anutu wane Papiao iwa yale ramaike,“Waomŋo ramaike, na gege kine welaine, ŋei korop

naŋane kaitko wawetene qekei, so ŋei koropeŋe baŋ naŋane Anutu raikei.”

12 Ea wane korop ŋenano ŋineŋo baŋ weku wekugege magezane kine rapoke Anutu olasikene.

Ge Kine Kine Mane Okannom Eaŋo KimaŋonaneWetne Mi Mataliake

13 Ea wane ŋene ŋedomka kine rapo rapok eamomi okanikene. Ea wane turuŋine yemo ge iwa yalemaine okannom rap. Yeye mane okannom eaŋokimaŋone mapapkaki mi rasuyake, me waraŋkakiborikine mi mayake. 14Na Waom Yesurop gemaile,eaŋo kine nolatki detlukmaile, yemo ŋara kine kinemane oŋomka diineropmi okanmaike. Ŋo ŋei maneeŋe kine kine iwa qazaŋ ne more dirop okanikene,yale detlukki paki siluŋ neake, eŋe welekatne ŋei eaeŋano dirop okaniake. 15 Ŋo ge kimaŋonane wetne

matali kamaine, yemo onoka wane ge kine kinenemaine eaŋo, ea wane ge koso wet waep numaomi gesoke okoramaine. Ge ŋara nekene eaŋo, ŋeiwaKristoŋo eŋane ra seukke, eŋane wetine mi matalikayake! 16 Ŋine yeye wele ma gemami, ea ŋeinatneŋo donwele ea, qotkoine orakeiwanewarekaupaki ma gekei. 17 Ŋara nemaine so doku nemaine,eaŋo Anutu wane gege togon numa so gege eawane wele mi okanmaike, Midakaka. Wele yemokoboboine, peam, so oi bakom, ea Asu Koboboineŋoŋebonmaike. 18 So ŋei mane eŋe Kristo wane uratanuma yewaokengo okora mamaike, yemo eŋe Anu-tuŋo ŋei ea wane kine detki siminkayake, so ŋeiŋoweneŋ eŋane masi kau paki, siminonikei.

19 Ea wane ŋene tanik manik maine waraŋ kaki,peam sari okanmaike, so kito qesiŋ okan naguke-nane,ma togoleŋon okanmaike, eawane korop nasobaŋem wetze eaka more gekene. 20 Onoka wane geŋara wane ranom paki, Anutu wane urata misukmatalikene. Ŋara korop ea maine nenineka, ŋona siluŋ ŋara mane newe pakiso, ŋei kimane kadetki, wetine boriake, nawetmasuik uratamamaile,so naŋane masi ea mi kopkemaike 21 Masi maineokanikenane yemo ge soep mi nekene, walukkene,wain mi nekene, me kine kine natne okannom,yewaŋo maki kimaŋone baŋ rasuyake, ea misukmaikene. 22 Ea wane ge mali malipŋone ea mageke-nane detmaine, yemoAnutuwane kaitkomagenom,geŋonoka payake. Ŋei mane eŋe yeye mane wanedetki maine okangi, wetineŋo qeguŋ maguŋ miokangi maineka mamaike, eŋe wet pese detmaike!23 Ŋo eŋe kine kine ne okanmaike, ea wane wetetkeka okaniakeo, eŋe koso kine kine ea neki, Anu-tuŋo detkaki sot korop okanmaike, onoka wane eŋemalimalip kutno eamookanmaike eawane. So yeyekine kine natnemali malip kutnomo okanmaine eayemo borikine okanmaike.

15Yesu Wane Kop Okanŋem Ŋei Natne Edo Ŋonbi

Menageake1 Ŋene mali malipze togole pamaike, ŋedo ŋei

zonomene midaine set pelek gemami, eŋe qesiŋone, umatene teweke kau bisi ebukene. Ŋene ŋen-zaneka similezemisuk desikene. 2Ea wane turuŋineyemo ŋene bonep bonep kimakopze eŋane dereretge more, gegeene menageakane, so mitiwo togoleu,mali malipene suayakane mapik onikene. 3 Kristoeŋe eninaneka simileine mi detke. Eŋinaneka desi-akane turuŋine yemo Anutu wane papiao donmaneiwa yale ramaike, ea wane kop okange, “Anutu,ŋetko liko liko okangangoi, ŋeiwa yewa eŋane ŋetkoliko liko, eaŋo naŋane kutŋo wamaike.” 4 Don kinekine korop Anutu wane papia mo qewarekoi, eŋeea qekoi yemo ŋene miti wane kine kito ŋedangidetlukkenane. Paki eaŋo ma togoleŋone more, maewek ŋongi, kine kine biŋek qe ŋebonge, ea wanedereret gekenane, qekoi. 5 So Anutu eŋe ma togolema togole, so ma ewekma ewek welaine, oŋomaineqesiŋŋungi, ŋine Yesu Kristo wane rokopko, wetdereret weku motpi paki gekei, 6 paki ŋine koropmaine aŋa weku qeturageu paki, Anutu so WaomzeYesu Kristo wane Magaine bakomine kitokei.

Page 169: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 15:7 166 Roma 16:4Kristoŋo Yuda Ŋei So Qelaŋ Ŋei Weneŋ Qesiŋonge

7 Ea wane ŋine wetŋineŋo mali malip okan nagugekei, Kristo eŋe yaleka Anutuwane qeli ewe zonomqelaŋan wakoniakane ŋine ŋibuke. 8 Na ŋidan-maile, yemo onoka wane Kristoŋo Yuda ŋei eŋaneqelit ŋei okangi, eaŋo kine qeki wakonmaike, yemoAnutu eŋe qom pese welaine, paki, eŋe Anutuŋoaso ŋabo biŋek don edange, ea ma togoleki, welewakoniakane, yale okange. 9 So eŋe yaleka qelaŋŋei mapikongi, Anutu qom borikinane bakominekitokei wane, yale okange. Ea wane Anutu wanepapiao don qekoi, eaŋo iwa yale ramaike,“Eso ea wane na baŋ qelaŋ eŋane keueno geŋane

bakom kitokale, na baŋ eŋet kito geŋaneeŋetŋone mawa ganikale.”

10 Koso mane iwa yale ramaike,“Batne okanbi, qelaŋ ŋei ŋine, Anutu wane ŋei

ŋerep Yuda magu eŋerop!”11 So mane iwa yale,“Waom mawakau, qelaŋ ŋei korop, eŋe mawakau,

ŋei ŋerep korop!”12 So Isaiaŋo koso ramaike,“Yese wane komine mane baŋ sariake, eŋe baŋ ŋei

waom birakaki, qelaŋ ŋei wareoniake, pakieŋe baŋ wetene eŋano more gekei.”

13 Anutu dereret wane namuŋ, oŋo eŋe detlukkagekeiwane kotoŋino oi bakom so so wet pese, maineqewatŋuniake. Paki Asu Koboboinane zonomŋo baŋdereretŋine ma togoleki takotke sua ariake.

Paulo Urataine Make Ea Wane Wet Pese Okane KibiQeke

14 Kimakopne, na noŋom wetneŋo mo more,kineŋine detwaremaile, ŋinano mauluk maulukŋowatke pamaike, ŋine dereretŋo korop qewat ŋunge,ea wane ŋine ŋidomka maine ewekeu paki, kito alatnagukei. 15 Ŋo siluŋ kibi iwa meŋino kito rakakeqemaile, yemo miti wane wetke ŋibone more, wetqelot okan ŋunmaile. Na wet qelot okan ŋunmaile,yemo onoka wane Anutuŋo miti urata ea makalanemore ninge. 16 Ea wane na Kristo Yesu wane qelitŋei gewe paki, qelaŋ ŋei eŋane urata mamaile. Napris yale Anutu wano ŋine miti don maine ea raqelaŋane edanmaile, yemo qelaŋ ŋei eŋe mainebakom yale okanbi, Asu Koboboineŋo ebuki koboeu,Anutu wano bakom yale biraongi, ongi menageake.17 Ea wane na Kristo Yesurop weneŋ urata mamaile,ea wane na maine Anutu wane urata mamaile, eawane detpe, wawaine okaniake. 18Na yeye kine kinenatne ea wane don mi raikale, midaka. Na kinekine weku ea wane donka raikale, yemo Kristoŋona qesiŋnangi, noŋo qelaŋ ŋei iwenonbe, eŋe Anutuwane miti don dere tewekkei wane, na aŋaneŋo someteneŋo urata makole. 19 Asu zonom ningi paki,na masi togole kine mane kine mane ma more yalezonom gorop gekole. Pakiso na kieke Yerusalemkepeo ŋine Kristo wane don maine ea kepe lolikera sua ari magewe Ilirikum rokopkeke. 20 Naŋaneurata yemo naso baŋemmiti donmaine ea ra suawemat natne Kristo wane don kisi mi det okangoi, edodesikei. Eso yale okane mo, ŋei natne edo uratawele nago nagon matokoi, yewao mi makalane nanokanmaike. 21Yale okanbe Anutuwane Papiaŋo donmane iwa yale ramaike, ea wane kop okanmaike,

“Ŋei yewa eŋe eŋane don kisi mane mi rau detkoi,eŋe baŋ kaikei, so yewa eŋemi detkoi, ŋo baŋkine detlukkei.”

Paulo Eŋe Roma Matko Ariakane Rake22 Kine ea wane, na atak loutne ŋinano sarikalane

okanbe luknangi met okanmaile. 23Na koma loutneŋinano sari ŋunikalane zok nange, wane ukude iwayemo kepe iwao uratane mo korop qoe waremaike.24Namo ŋinano ari ea okanikalane iwa wetkemaile.Na eaka sari ŋune mo koso numane leleki Spainkepeo arikole, na ŋinano lotke marat ŋunbe, merewetne peseki, ea wane ŋadino ŋido qesiŋ nanbi,yewa arikale. 25 Naso iwa yemo Anutu wane ŋeiŋerep yewa gemami, eŋane qelit qe more qesiŋonikalane, Yerusalem matko arikalane okanmaile.26 Makedonia so Akaia doku tau tau magu eŋeYerusalemmatko ŋine Anutu wane ŋei magu eŋanekeuo ŋine aboŋene midaine gemami, eŋe kito qesiŋokanone more, bakom more ebonikeiwane, donemo auma togolekoi. 27Eŋe edomka ea okangei waneongi okanbimenaŋge. Ŋo siluŋ eŋe sotaene pake, eawane eŋe aboŋene midaine yewa qesiŋongoi, Yudaŋei eŋe kotoenane morian yewa qelaŋ ŋei eŋeropmapoke ama nagukoi, eso ea wane qelaŋ ŋei eŋeyaleka solaenane morian yewa Yuda ŋei eŋeropmaine mapoke ama naguwi menageake. 28Na urataiwa ma warewe qoe wareake. Paki na kaikale,eŋe wesi suaine eŋane ra qeturaŋgoi, ea wele momaine wakonmaike, yemo na urata ea mo koboinemeteeno mosikale, na Spain arikalane yemo nanumane eaka sari ŋunemo, baŋ arikale. 29Naŋinanosarikale, ea yemo na mo detmaile, na Kristo wanoŋinemosop kelaropwatwatko yewaropma sarikale.

30 Kimakopne, na Waomze Yesu Kristo wane soAsuŋo wet waep ŋibon okanmaike, ea wane wetqelot ŋidanbe. Ŋine naŋano takotkeu paki, Anutumeŋenka more, naŋane gege uratanane mapiknanikei. 31 Mapiknane meŋenkau, Anutuŋo Yudakepeo ŋei ŋei mali malipene midaine eŋane metomaineka warenaniake, paki na Yerusalem matkoŋine Anutu wane ŋei ŋerep magu yewa gemami,eŋane wet pese wane bakom ebonbe, eŋe mainemaikei, ea meŋenkaikei. 32 Ea wane Anutuŋo detkimaine okaniakeo yemo Na baŋ wet peserop ŋinanosarikale, paki ŋinerop metpe wet solane peseake.33 Anutu, ŋenane peam wane welaine, oŋo ŋineropkorop ge wareake. Weleka.

16Paulo Eŋe Roma Matko Kima Kima Gekoi Eŋane Oi

Bakomene Okange1Na kiaroze Pebe, eŋe Senkria doku tau taumagu

mapikone gemaike, eŋane ŋidanmaile. 2 Eŋe ulotkeki, ŋine Waom wane ra more Anutu wane ŋeiŋerep gemami, ea wane eŋemamorema suatkaikei,so eŋe ŋido qesiŋ kaikei wane ŋaŋaeki, ŋine zonomnatne maine qesiŋkaikei. Onoka wane ŋerep ea eŋeŋei ŋerep loutne kimamaine okanonge, so na yalekaokannange.

3 Na oi bakom okanbe paki don motpe Prisila soAkwila, urata ŋei kimatkene, Kristo Yesuwane uratamapiknan okanmamik, erano arimaike ea etanbi.4 Ere naŋane ra more gege etne qaisik kakoik,

Page 170: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Roma 16:5 167 Roma 16:27ea wane na erane wet menaŋ detore gemaile, sonoŋoka weku Midakaka, qelago ŋine doku tau taumagu korop eŋe weneŋ erane wet menaŋ detot-mami. 5 Oi bakomne ea yaleka doku tau tau magu,eranematko lewaŋ okanmami, eŋano weneŋmotpearimaike, ea weneŋ edangei.

Oi bakomne motpe kima maepne Epainetuseŋano arimaike, ŋei weku eŋe Asia provins ea ŋine,oŋo lewine Kristo detlukkake. 6 Oi bakomne motpeMaria wano arimaike, eŋe ŋinane urata togole zokmake. 7 Andronikus so Yunias erano oi bakomnemotpe arimaike, Yuda ŋei agotkene, ere mulapurumgo narop weneŋ metkoi, ere aposolo eŋanekeueno eŋetetne pamaike, so eto alakane Kristowane miti don detkoik, na erane ŋadeetno detkole.

8 Naŋane oi bakomne motpe Ampliatus wanoarimaike, naŋane kimamaepne, Waom wano takorakotse pamaike. 9 Oi bakomne motpe Urbanuswane arimaike, ŋenane urata ŋei kimaze, Kristowane uratao mapiknagukone, so Stakis, kimamaepne, eŋano weneŋ motmaile 10 Apeles wanooi bakomne weneŋ motmaile, eŋe Kristo wane ŋeiwele ea wane welaine mo wakonge. Oi bakomne motpe Aristobulus wane rem qiekoune eŋanoarimaike. 11 Herodion wano oi bakomne motpearimaike, eŋe Yuda ŋei kimane, so miti dereret ki-makopneNarsisoswane remqiekoune eŋaneweneŋmotmaile.

12 Naŋane oi bakomne motpe Tripina so Triposaerano arimaike, ere Waom wane urata togole ma-mamik, so kima maepne Persis, eŋe Waom waneurata zok manerop make, eŋano weneŋ motmaile.13Na oi bakomne motpe Rupus wano arimaike, eŋeŋei maine, Waom wane urata mauluke maki paki,ea mogare ge okanmaike. So eŋane nagaine, eŋena eŋine gipole yale bororom okannange. 14 Naoi bakomne motpe Asinkritus, Plegon, Hermes Pa-trobas, Hermas, so doku tau tau magu natne ko-rop kimakopene eŋerop gemami eŋano arimaike.15 Pilologus, so Yulia, Nereus so kiarine, Olimpas soAnutu wane ŋei ŋerep magu eŋerop weneŋ koropgemami, ŋinane oi bakomne motpe sarimaike.

16 Kima gege wane oi bakom eaŋo lulu zam zamokan nagukei. Kristowane doku tau taumagu koropgemami edo oi bakomene korop ŋinano motpi sariwaremaike.

Miti Ŋei Isisine Eŋane Girem Rake17 Kimakopne, na qebin ŋunmaile, ŋine ŋei

natne ŋinano qepok mapok don okanbi, ŋinanopori porip wakoniake, so ŋei natne mali malipenema qororoŋgei, ŋei yewa eŋane diam seleleinemaikei, eŋe miti don kito ŋibongoi, yewa ŋabakaupaki, wetŋine mau siukeakane, eŋe kakakone kaetarikei. 18 Ŋei natne masi tanik yaline ma okan-mami, eŋe Kristo ŋenane Waomze eŋane qelitinemi qe okanmami, eŋe enŋene solaenane simile eamogat okanmami. Eŋe donene kelo kelok simileteine raulukeu paki, kelok more, ŋei maine isioneeŋane dereretene ma siuk okanmami. 19 Miti dondere tewek maine okanmami, ea wane kisiine eamatko matko ariki, ŋei ŋerep koropŋo detwarekoi,ea wane na ŋinane wet pese zok detmaile. Naŋido dereret korop okane more, kine kine maineea wane qomŋine ewekeake, ŋo kine kine borikine

ea wanemo qomŋine umareake, ea misuk desikei.20 Paki Anutu ŋenane peamzane welaine, oŋo miazoŋgi Satan baŋ ŋinane kieŋinane bango ra pelekkikesiake.

Waomze Yesu Kristo wane mosopŋo ŋinanopayake.

21 Timoti, naŋane urata ŋei kimane, eŋe oibakomine ŋinanomotki sarimaike, so Lusius, Yason,so Sosipater, Yuda ŋei agokopne, eŋe yaleka oibakomene ŋinano motpi sarimaike.

22NaTertius, kibi iwa Paulowane aŋao ŋine detpepaki, qemaileŋo doku tau tau oi bakom okanŋunemore ŋibonmaile.

23NaŋanewarewareGaius, eŋanematkodoku tautau magu eŋe lewaŋ okanmami, eŋe oi bakom okanŋune more motki sarimaike. Erastus, mat suainewane wesi mato matok, so ŋenane kimaze Kuartus,ere oi bakometne more ŋebonmamik.

24 Waomze Yesu Kristo wane mosopŋo koropŋinano pawareake. Weleka.

Anutu Meŋenka More Mawakaikene25 Ŋene Anutu eŋetine ora mawakaŋem! Eŋe

qesiŋŋunemorema togoleŋungimalimalipŋino qe-soke togole okoramami, miti don maine ŋidangole,ea wane kopko, don kisi yemo Yesu Kristo wane, soea yemo don sane wele, ea mokaka kine motkeki,naso kiroroine pa sarike, 26 wane ukude yemo donsane wele, yewa mo propet edo qe more didiwo maqelaŋane motkoi pamaike, paki gege togon Anutudonine rake, ea wane rokopko raŋem sua ariki, kepebaŋem ŋei ŋerep magune magune ge arimami, eŋekorop detwarekoi, ea wane eŋe korop maine detlukkaikei, so tewekkei.

27 Anutu eŋe weku, eŋe eŋineka dereret ko-rop. Eŋano Yesu Kristo wane ra more bakom kitomawakaikene, naso baŋem naso baŋem! Weleka.

Page 171: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 1:1 168 1 Korinti 1:31

1 KorintiPauloŋo Kibi Mane Mikepka Korinti Eŋane Qeke

1 Paulo, na Kristo Yesu wane aposolo, Anutuŋonoraki paki biranange, na so kimaze Sostenes,

2 ŋeto kibi iwa Anutu wane doku tau tau maguKorinti gemami, ŋinane qemaite, ŋine korop Anutuwane ŋei ŋerep koboboine ŋidorake, ŋine eŋanebiŋek okane Kristo Yesurop weneŋ gemami, ŋine soŋei ŋerep korop yeo yeo ge arimami, eŋe bakominekito okanmami, Waomze Yesu Kristo, eŋane waomso ŋenane weneŋ.

3 Anutu ŋenane Magaze, so Waomze Yesu Kristoeŋano ŋine wet pesek so peamŋo ŋinano pawareake.

Pauloŋo Anutu Bakomine Kitoke4 Na, naso baŋem ŋinane rawe paki Anutu ewine

kito okanmaile, onoka wane Anutu eŋe Yesu Kristowane raki paki wet pesek ŋibonge eawane. 5 ŊineKristo Yesurop weneŋ qeturaŋ nagukoi, yewao ŋineyeye kine kine korop ea wane morianine maratkawarekoi. Eamo don kine kine raikei wane numaineso dereret kine kine marat kaikei wane numainekorop. 6 Eso Kristo wane don ŋidangone, ea yalekaŋinane koto ŋino ketki togogole malip kakoi. 7 Eawane ŋineWaomze Yesu Kristo sari didiwo lotkeakeea wane tomaka geu paki koto ŋinane morian wanemane mi ŋaŋaekei, midakaka. 8 Yesu Kristo oŋombaŋ ma togole ŋungi ŋine togogole ge mageu nasoŋine qoeki, sot midaine okorakei, Waomze YesuKristo wane naso yewao, so 9 Anutu wet peseinanedetluk kaikene, oŋo ŋidora newan ŋunge, yemoeŋine Gipole Yesu Kristo, ŋenaneWaom, eŋeropwetweku qeturage gekei wane.

Doku Tautau Magu Wirikoi10 Kimakopne, na Waomze Yesu Kristo wane

eŋetko wet qelot don ŋidanmaile, eawane ŋinekorop wet weku okane don raikei, yale okanbi keuŋino wiri wiri mi wakoniake. Ŋine korop qeturageudereret ŋine wekuka payake, so wet weku okanikei.11 Kimakopne, Koloe wane tego eŋano ŋine ŋeinatne edo didiwonolale rakoi, ŋinane keu ŋino ŋabaŋaba pamaike. 12 Na ramaile yemo iwa yale wane:Ŋinano ŋine ŋei weku weku eŋe don mane maneramami. Mane eŋe ramaike, “Na Paulo wane.” memane eŋe ramaike, “Na Apoloswane.” memane eŋeramaike, “Na Sipas wane.” me mane eŋe ramaike,“Na Kristo wane.” 13Kristo kito pokeu magu loutneokange me? Pauloŋo ŋinane ra more kibego qeuseukkeme? Me ŋine Paulowane eŋetko doku taukoime?

14 Na detpe menaŋmaike, yemo iwa yale wane,na ŋinano ŋine ŋei natne doku mi tau ongole, nawekuKrispas so Gaius ka doku tau otkole. 15Maneŋoiwa yale maine mi rayake, eŋe naŋane eŋetko dokutauke. 16 Na Stefanos wane tego eŋe welekatnedoku tau ongole, ŋo ea wane ŋadino natne doku tauongole eamo mi detmaile. 17 Doku tau onikalaneKristoŋo mi bira nange, midakaka! Kisi Mayakatneea ra wakone edanikalane, so kepe ŋei dereretkoŋine don yewa mi edanikalane, yale okangole ra,

Kristo kibego seukke eaŋo zonomine midaine okan-girap.

Kristo Eŋe Anutu Wane Zonom So Dereret18 Kristo kibego seukke, ea wane don kisi yemo

ŋeiwa Kristo mi malipka suike gemami, edo detpiqelaŋine okan okanmaike. Ŋo Anutuŋo ŋebumenaŋŋonge ŋene yemo detmaine, ea mo Anutu wanezonom. 19 Eawane Mitiŋo iwa yale ramaike,“Na ŋei dereret enerop, eŋane dereretene mapap

kaikale, so ŋei kepe wane dereret eawanewetene lolotne eŋane wetene ma siukkale.”

20 Ŋo ŋei dereretene suaine eŋe diao arikei? Ŋeikepe wane dereretene suaine gemami, wetenelolotne, so Anutu wane kine detlukmami, eŋe diaoarikei? Me kepe iwa wane ŋei sorin borin goropgemami, eŋe diao arikei? Anutuŋo sikan ŋonmaikeyemo kepe iwa wane ŋei eŋane dereret qelaŋine, eamo wele midaine.

21 Anutu eŋe eŋine dereret inane masi yale makikepe ŋei eŋe qelaŋ qe more enŋene wet bonepenane Anutu mi detkakoi, ea wane, Anutu eŋemo rake, ŋene kisi mayakatne ŋidanmaine ea “qe-laŋ don ramami,” det lukkamami ŋei yewa koropAnutuŋo ebu okan maike. 22 Yuda ŋei eŋe masitogole maki kau qelaŋaniakane sorin gemami, esoGrik ŋei eŋe dereret marat kaikei wane zuaŋmami.23Eso ŋedo yemo ramaine, Kristo eŋe kibego seukkeea welerop, ŋo don yewaŋo qeki Yuda ŋei eŋanedereret borike, ŋo Grik ŋei edo detpi qelaŋ don,wele midaine.okange. 24 Ŋo ŋei Anutuŋo ŋedoranewan ŋonge, Yuda ŋei so Grik ŋei, ŋene yemodetmaine, Kristo wekuku eŋe Anutu wane zonomso dereret.wele. 25 Welekatne, Anutu wane qelaŋrau, qelaŋine eaŋo qeingemore ŋei dereretene yuankamaike. So Anutu wane set pelek rau, set pelekineeaŋo qeinge zonomine togogole okane ŋei eŋanezonom yuan kamaike.

26 Kimakopne, ŋine iwa desikei, ŋine daleo geuAnutuŋo ŋidora newan ŋunge? Ŋinane keu ŋinoŋine ŋei loutneŋo kepe iwa wane kine mane mi de-tkakoi, me ŋei loutneŋo zonomene kakapami gekoi,me ŋei loutneŋo eŋet enerop mi gekoi, midakaka!27 Anutuŋo ma wakonge iwa yemo kepe ŋei eŋe“qelaŋine” rau mo don yewaŋo ŋei dereret korop,eŋe gamu oniake ea wane, so Anutuŋo ŋei ŋerepset pelek so gamuenerop ma wakon onge, iwa yemokepe ŋei eŋe “set pelek” rau mo don yewaŋo ŋeizonomene kakapa eŋe zonomene ma ketki gamuoniake. 28Ŋei ŋerep diawa Anutuŋo eŋane biŋekmawakon onge? Yemo iwa yale, kepe ŋei rau yauineso ketkele, ŋei ŋerep eaka, Anutuŋo biraongi eŋanebiŋek wele okanmami, masi yewaoka kepe ŋei wanedereret qe ket mida lele siukeake. 29 Okange, yemoiwa yale wane, ŋei maneŋo Anutu wane kaitko mimawa naguyake. 30 Ŋo Anutuŋo yemo ŋebu tebaŋongi Kristo Yesurop qeturaŋgone, pakiso AnutuŋoKristo ŋenane dereret zane kine birakake, eŋane ramore ŋeneAnutuwano bira ŋongi ŋeneAnutuwaneŋei ŋerep magu koboboine okangone, sogine ŋenesot korop gekone, ŋo naso iwao siwot ŋone morebiraŋongi, sot midaine gekene. 31 Eso, ea wane KisiMayakatneŋo iwa yale ramaike, “Mane eŋe mawanaguwe ra Anutuŋo daleo okankake ea wane mawakayake.”

Page 172: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 2:1 169 1 Korinti 3:132

Kristo Kibego Okorake Eawane Kine Pauloŋo Edange1 Kimakopne, na Anutu wane san qabuine wele

ea ŋidanikalane ŋinano sarikole, naso yewao na donkiroroine so dereret suaine ea ra mi ŋidangole. 2Naŋinane keuo ge more na wetne maingewe paki yeyekine kine qeligewe niget nangi Yesu Kristo kibegoseukke, eŋeka weku detka kalane wetkekole. 3 Esona ŋinano sarikole, naso yewao na zonomnemidaki,kaet okanbe zonomne korop oreke. 4 Pakiso na donrakole so Kisi Mayakatne ra qelaŋane ŋidangole, eana ŋei dereretko ŋine mi ma more ŋidangole, sowet ŋine maingeu paki naŋane don desikei wane,midaka, na Anutu Asuinane zonom ea ra wakonesikan ŋungole. 5 Ea wane ŋinane wetŋo ŋei der-eretko misuk motpi payake, midakaka! Anutu wanezonomgo motpi payake.

Anutu Wane Asuŋo Dereret Ŋebon Okanmaike6 Welekatne, na don dereret inerop ea wane kine

ra wakone, ŋei mo Anutu wane zonomgo togolegemami, eŋe edan okanmaile. Ŋo eamo kepe iwawane dereretine midakaka, me kepe iwa waremamieŋane zonom, eamo midaka. Zonom me dereretyewa mo kieke mida lele more siuk wareake. 7 Nadereret pa rawakone ŋidanmaile, yemoAnutuwanedereret sane, motkeki sanka pa sake, Anutu eŋe moŋenane qeli ewe zonom okaniakane mokaka kepeiwa mi ma wakonge yewao biŋek qeke. 8 Kepeiwa wane ŋei waomine eŋe dereret iwa mane midetkakoi. Eŋe ea mane detkakoi ra yemo eŋe qeliewe zonom wane Waom kibego mi qeurap. 9 Eawane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,“Yeye kine kine deŋo mi kakaine, me ketŋo mi

dereretne, me ŋei wetene lotkeki mi detkoi,kine kine yewa yemo ŋei korop Anutu wetŋoqotka lukka more eŋane detpi wele leleokanmaike, ŋei yewa eŋane biŋek ebonge.”

10 Ŋo ŋene yemo Anutu eŋine san qabuinane kineeŋine Asuineŋo ra wakone ŋedange, Asuŋo yeyekine kine korop ka waremaike, so Anutu wane sanqabuinane kine qeirop ea yaleka kamaike. 11 Maŋeiŋo ŋei mane wane wetinane kine desiake? Imidakaka! Ŋei wane eŋe eŋine wetino metmaike,oŋomka eŋane kineine det kamaike, rokop yalewaka ŋei maneŋo Anutu wetinane kine mi desiake,Anutu Asuineŋo ka weku Anutu eŋine wetinanekine koropdetwareake. 12ŊeneAsupaŋebonmaike,iwa mo kepeo ŋei eŋano ŋine mi makone, ŋeneAnutuŋoAsuine ŋebongimakone, ea yemoAnutuŋoŋene kine kine korop ŋebonge, ea wane mainedetluk kaikenane okan ŋonge.

13 Eso ea wane ŋene kepe ŋei dereretko ŋinedon mi ra ŋidanmaine, midaka! Ŋene Asuŋo der-eret ŋebonmaike, paki, ŋene don wele ea wanekine ra qelaŋane more ŋei Asurop gemami, eŋeedanmaine. 14 Ŋei mane Asu midaine geake eŋeAnutu wane Asu eŋano ŋine bakom sarimaike, eamane mi mayake. Onoka wane ŋei yaline eŋe donea wane kine welekatne mi dere qelaŋan kamaike,ea wane, pakimo don yewa detki qelaŋ don welemidaine okaniake, eamo, Asurop ŋoku dereretneokanmaike. 15Ŋei Asurop eŋe yeye kine kine koropdere wesakkei, ŋo ŋei Asu midaineŋo ŋei Asurop

eŋane kinemainemi desiake, ŋaŋaeyake. 16EawaneAnutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike,“MaŋoWaomwet bonepinane don detmaike? Maŋo

eweke more Anutu numa sikankaki desi-ake?”

Ŋene Asurop, yemo Kristo wet bonepinane don magemaine.

3Anutu Wane Qelit Ŋei Eŋe Doku Tautau

1 Kimakopne, na ŋei Asurop eŋe don edangole,yale ŋine don mi ŋidangole, midakaka! Na don ŋi-dangole yemo ŋine kepe iwa wane ŋei Asu midaineeda edane yale ŋine Kristo wane ŋei ŋerep medepokanbi ŋidangole. 2Na ŋamuka gume ŋungole, ŋaratogole mi ŋibongole, onoka wane, ŋine ŋara togolenekei wane rokop mi okangoi, so naso iwao yalekaŋine ŋara togole nekei wane kop mi okanmami.3 Onoka wane ŋine kepe iwa wane ŋei yale, Asumidaine, wet dereret ŋine soginerop gemami, eawane dere worik keu ŋino paki ŋine ŋidomka sorisorin okan nagumami, Ŋine tanik yale okanbi, eaŋokine qe wakonmaike, yemo ŋine kepe iwa wane ŋeiyauwine okane more ea wane zonom so dereretkorop gemami. 4 Ea wane, ŋei mane eŋe ramaike,“Na Paulo wane ŋei,” eso mane eŋe ramaike, “NaApolos wane ŋei,” ŋine yale okanmami, wane kepeoŋine ŋei yauwine yale gekei me?

Anutuŋo Mosopkaki Wele Wakonmaike, EŋanekaRaikene

5 Apolos eŋe ma? Ŋo Paulo na ma? Ŋere Anutuwane qelit ŋeika, ŋeto miti ŋidante ŋine detkoi,ŋere Anutuŋo urata ŋeponge ea wane rokop bonepbonep makote. 6 Na waet ebotkole, ŋo Apolosŋoŋara wele ware more doku qakonge, ŋo Anutuŋomosop kaki wele wakonge. 7 Ea wane waet ebotkeeŋane, me ŋara wele ware more doku qakkake,eŋane mi raikene. Mosop kaki wele wakonmaikeAnutuweku eŋaneka raikene. 8Waet ebotmaike, ŋeiyewa so ŋara wele ware more doku qak kamaike,ŋei yewa ere kine etne wekuka. Anutuŋo baŋ uratamama etnane rokopko lewine bonep bonepmapokeeponiake. 9 Ŋere urata mama ŋeiŋo Anutu waneurata qeturage mamaite. Eso ŋine yemo Anutuwane eu, so ŋine Anutu wane mat, mo oŋom mawakonŋunge.

Gerepŋo Urata Wane Kine Maki Wakoniake10 Anutuŋo wet pese inane urata more ninge,

rokop na mat mama weleŋo simen bosiŋ biraweketke. Pakimo ŋei maneŋo simen bosiŋ ea wanekutno takotke more mat mamaike. Ŋei ea wanekutno mat daleo maikei, eŋe kauluke detluk nagumore maikei. 11 Anutuŋo simen bosiŋ weku YesuKristo, mo bira kaki ketke okoramaike, ea lokakebira more ŋei maneŋo koso bosiŋ pelekine manemusele biraki ket ket eamo mi pamaike. 12 Ŋeinatneŋo baŋ gol, me silwa, mewesi lewine suaineŋobosiŋ ea wane kutno mat maikei, ea welerop,me natneŋo eki, me seqa, me rais setneŋo matmaikeiwo, ea wele midaine. 13 Yemo ŋei matmama eŋane kine baŋ ŋado Kristo wane Kaiwe Nasobomileki, kineze yewao didiwo wakongi kaikene.KaiweNaso yewawane gerepŋo lawemore ŋei urata

Page 173: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 3:14 170 1 Korinti 4:15mama eŋane kine qe wakoniake. Gerep yewaŋobaŋ urata ea liwekkaki paki ea wane weleine maineme mida yewa sikan ŋongi kaikene. 14 Ŋei simenbosiŋ yewa wane kutno mat make ea gerepŋo zeari yuankaki mesiakeo urata ŋei yewa eŋe baŋ gegetogon so lewine mayake. 15 Ŋo mane eŋe maturatainemake ea gerepŋo zewarekimidayakeo, eŋeuratainemo yewamida leleyake. Ŋo ŋei eŋine yemosiluŋ baŋ sese kayake. Seseka more gerepko ŋinemakokka, gege togon maratkayake, ŋo lewine mimayake!

16 Welekatne, ŋine Anutu wane Bakom Urum, eawane Anutuwane Asuŋo koto ŋino gemaike, ea ŋinemo detmami! 17Yalinane ŋei mane eŋe Anutu waneBakom Urum yewa matali kayakeo, Anutuŋo ŋeiyewa eŋe yaleka matali kayake, Anutu wane BakomUrum yemo koboboine, eso Bakom Urumine yemoŋine.

Ŋei Mane Eŋetne Ora Misuk Mawakaikene18Ŋeimaneoŋomkamisuk isi naguyake, ŋeimane

ŋinane keuo ŋine eŋe kepe iwa wane tanik manikea mogare geake paki wetineŋo, “Na ŋei dereretneweneŋ,” yale wetkeakeo, eŋe mikepka dereret eaqelige more ŋei qelaŋ okaniake, yale okane moredereret welemarat kayake. 19Onokawane, kepe iwawane dereret eamo Anutu wane deino yemo qelaŋmasi okanokanmaike. EawaneAnutuwanePapiaŋoiwa yale ramaike, “Waom eŋe ŋei masi borikinanedereret suaine ma gemami, ea eŋe koso Waomŋomaingeki enŋene edot okanmaike.” 20 So Anutuwane Papiaŋo mane iwa yale ramaike! “Waom eŋekepe ŋei dereret enerop eŋanewet dereretene detkiwele midaine okan okanmaike.” 21 Ea wane, maneeŋe ŋei mane misuk ora ma wakayake, midakaka!Ŋine ŋindanbe detpi menageake, yeye kine kinekepo pamaike, ea korop mapit ŋune more Waomŋomotke. 22 Iwa yale weneŋ, Paulo, me Apolos, mePetoro, me kepe iwa, me gege, me seuseu, me yeyekine kine iwa pamaike, me kine kine baŋ ŋadowakoniake, yeye kine kine iwa korop ŋinane malimalip mapit kayakane biŋek Waomŋo motke. 23 Esoŋine yemo Kristo wane biŋek, ŋo Kristo eŋe Anutuwane biŋek.

4Waom Eŋe Kisi Mayakatne Rara Eŋane Kine

Mawakoniake1 Ŋine ŋerane, na so Apolos detpi Kristo wane

urata ŋei, so Anutu wane Don Sane Wele ea wanewarewareine okanikete. 2Wareware eŋe koboboinegeki paki suaine inane urata wele ka more kaulukqeuluk mayakane ra mange. 3 Na, nae wane yemoiwa yale, ŋido me ŋei magu natneŋo naŋane gege-nane kine rau na ea detpe wele mi okaniake. Sona noŋom kinene yaleka maine mi rakale. 4 Nawetne ululuŋ pamaike, sotne mane mi paki det-maile, ŋo siluŋ na yale rawe eaŋo na welekatnesotne midaine, ea wane kine mi qe wakonmaike,na noŋom “sotne midaine,” yale rawe mi kopkeake.Waom oŋom naŋane kinene ma wakoniake. 5 Eawane ŋine nasoine mi bomileki kine ma wakon mawakon wane kukka mi okanikei. Ŋine siluŋ kinema wakon ma wakon weleine Waom tomaka mageu

sariake. Sari more Waom oŋom yeye kine kine sanekorop panaman koto siuke pa waremaike, yewa baŋqe wirikki didiwo wakon wareake. So ŋei eŋanekotoeno kine kine siuke san pamaike, yewa koropma wakon wareake. Pakimo, Anutuŋo ŋei koroprokopene detongi paki ea wane kop baŋ ŋei bonepbonep mawa one more bakomene kitoyake.

Korinti Ŋei Eŋe Wawaine Zok Okangoi6Kimakopne, na ŋinane dereret qesiŋkamore nae

so Apolos ŋetsane koso takotke more don iwa yaleramaile, ŋine ŋerane kine kau paki detluke moreKisi Mayakatnane “gege wane numa mayakatnemiti don sogine raraine,” kop ea misuk yuane morewawaine okane ŋei mane wane detpi waki mawakaikei, esomane wane detpi ketki ma ket birakaikei.7 Ge maŋo, ŋei yuanone more suaine gekenane rabiragange? Ge yeye kine kine korop ma gemaine,yewaAnutuŋomi gingeme? Ŋo geAnutuwanoŋinekine kine mane wele ea welekatne makoneo, mo geonoka wane detnommi ginge yale okangi momawanagumaine me?

8 Ŋine wetŋineŋo mawa nagu more ramami,“Ŋene yeye kine kinemayakatnanemi ŋaŋaemaine,ea mo korop ma ge waremaine! Ŋene mo aboŋmorian gorop okan waremaine! Ŋene mo ŋeiwaomka okan waremaine, ŋo aposolo, ŋine yemomida! Maine, ŋene welekatne ŋei waom ka okanwaremaine” Na yaleka ramaile ea welekatne ŋeneŋinerop weneŋ ŋei waom okanŋem rap me? 9 Yalemida! Na kamaile, Anutuŋo Aposolo ŋene ŋeisinoine yaline qelaŋ ŋei eŋane keuo biraŋone yaleokanmaike, ŋene ŋei yauine seuseu wane biŋekra bira onmami, yaline, biraŋonge, pakimo, kepebaŋem ŋei korop, so aŋelo eŋane deeno ŋen-guwi seukkenane okanmaine. 10 Ŋine wetŋineŋomawa nagu more ramami, Kristo wane ra moreŋine, aposolo magu, ŋei qelaŋine okanmami, ŋoŋine Kristo wano takotkeŋem paki, dereretze koropokanmaine. Ŋine setŋine pelelekatne, ŋo ŋenzeyemo zonomze togogole! Ŋene eŋet biŋekzerop,ŋo ŋine, aposolo, yemo ket qeqine. 11 Ŋeneŋara zane seukkone ŋo seuke gemaine, so dokuzane qomze sererekkeŋo sererekmaike, ŋene takotlaplap midaine gemaine, ŋengu matali qetali okanŋonmami, mat urumze midaine lobo lobo gekoneso gemaine. 12 Ŋene ŋenze qesiŋ nagukenanemetezeŋo urata togole ma okanmaine. Eŋe mabaikŋonbi ŋene qesiŋone more mosopon okanmaine.Eŋe matali qetali okanŋonbi ŋene turuŋene qeliŋokanmaine. 13 Eŋe don borikine ŋedanbi, ŋenekimao don pelekine edan okanmaine. Ŋene kepebaŋem eŋane sino yale okangone gemaine. Ŋeneŋei korop eŋane kaitko yale okane, ge sakone ge sarimageŋem, ukude naso iwa okanmaike.

14 Na don iwa ŋinane qemaile, ea mo detpi gamuŋuniakane midakaka! Ŋine naŋane medep maep-kopne okanikei wane wetŋine kito wirike ŋidan-maile. 15 Ea wane welekatne ŋine diam gege kopŋine aŋelo 10, 000mane gemore gege ŋine warekauKristo wano payakeo, yemo siluŋ ŋine maga ŋineyale waka weku geake. Ŋo siluŋ ŋine magakopŋineloutne midaka. Ea wane mo ŋinane gege ŋineŋoYesu wano pamaike. Na Kisi Mayakatne ŋinanoma sari ŋidangole, yewao na ŋinane magaŋine

Page 174: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 4:16 171 1 Korinti 6:9okangole gemaile. 16 Pakimo noŋo numa gesokeokangole, yewakamogare okanikeiwaneqebinŋun-maile. 17 Ea wane rawe paki na Timoti birakaweŋinano uke. Naŋane medep maepne, na eŋane zoknan okanmaike so eŋe Waom wane urata mainemaulukema okanmaike. Oŋo baŋ wetŋine qe wirikemore noŋo Kristo Yesu wane numa ea mogare aridoku tau tau magu korop mat baŋem ra edan okanokanmaile, ea wane numaine ŋidangi desikei.

18Ŋinano ŋine natne wawainenerop eŋe Paulomisari ŋoniake naŋane yale rau paki raki ra okangoi.19 Na yemo welekatne Waomŋo detki mi azoŋgiŋinano ukale, numaze raki ra okan okanmami, eŋedon ra okanmami ea mida, zonomene ea wanedeneŋoka kine ma wakonikale. 20 Anutu wano ŋinenuma ea wane kine yemo donŋoka raki ra wanebiŋek, ea midakaka. Eŋe zonom so togole togoleokine wakon okanmaike. 21 Pakimo ŋine naŋane da-leo ramami? Na ŋinano kumunam gorop ukale memomoine wet menago pesekine ukalane ramami?

5Mado Madoŋine Wakone Pake

1 Ŋinane keu ŋino borikine mado madoŋineŋerep kobu wakonge pamaike, yale rau det okan-maile. Borikine manerop, qelaŋ eŋano mi wakowakone. Ŋei maneŋo magainane ŋanom ineropmaki gemamik. 2 Pakimo, ŋine onoka wane kinekine yaline wakone paki wawaine zok okan okan-mami. Ŋine qom borik dere more ŋei masi eaokange eŋe qeliŋkau rap me? 3Na solaneŋo abarangewe paki asuneŋo mo ŋinano lotke, ŋei madomadoŋine okange, eŋane don keu ŋino noŋom so-larop ge more qou mo rakok kakole. 4Ŋine WaomzeYesu wane eŋetko wekuoka qeturage lewageu naWaomze Yesu wane zonomgo asuneŋo ŋineropweneŋ mesikene. 5 Pakimo ŋine ŋei yewa solaineSatan sunka manbi qe mataliki wetine zingeki,borikineine ea kaki paki koso solaine zinge, magukoto takotkeki rap. Eso oŋa oŋaine yemo baŋgemage, Waom Yesu wane Naso yewao seseka morema qeliwo birakaki rap.

Kine Kine Tabaine Qelige Nenine Magekene6 Ŋine wawaine okanmami, yewaŋo maine mi

okanmaike! Yis nigagatne yewaŋo maki palawakorop yewa sua piwiwige wie bret okanmaike. Donyewa raraine, ŋine mi detmami me? 7 Ŋine yemopalawa yisine midaine yale, ea wane ŋine yis sogineborikine sot korop yewa ma birau ariki ŋine bretmusele libeka okanluke yisinemidainemaine gekei.Onoka wane, Ŋenane Lama seseŋone yuan ŋoni-akane soe soep mo qekoi, yemo Kristo. 8 Ea waneŋene peadaine mesikenane yis sogine, borikinanesot korop, yis so tanik manik qotkoine, yewa qeliŋware more, bret yis ine midaine, bret kilu kilutnesot midaine so wele yewarop gekene.

Borikine Mama Qeli Ŋonikene9 Na kibi mane qekole, yewao iwa yale rawe paki

qe ŋibongole, ŋine ŋei wa bailalaŋ okane moreŋerep ebu okanmami, eŋerop kine kine ne amanaguso weneŋ misuk gekei. 10 Na rakole yemo kepe iwawane qelaŋ ŋei korop bailalaŋ okane more ŋerepebu okanmami, me kine kine nugunge okanmami,

me bailalaŋ okane ŋei natne eŋane yeye kine kinekobu ma okanmami, me waom isisine mageu pakiqelitine qe okanmami ea qeliŋ warekei wane mirakole. Ŋine qelaŋ ŋei ŋerep iwa qeliŋwarekei wanemi okaneso, ŋo eŋane masi tanik qotkoine qeliŋkaulukei. 11 Na kibi qe ŋibongole, yemo kine iwayale wane, ŋine ŋei mane eŋe “na doku tau taumagu gemaile,” rayake, ŋo eŋe bailalaŋ okane moreborikine mayake, me qomine riweki ŋei mane waneyeye mane mayake, me waom isisinane qelitineqeake, me ewe mabaik okaniake, me wet siuk dokuneake, me eŋe ŋei mane wane yeye kobu mayakeoyemo ŋine ŋei yaline qeliŋkau paki enerop ŋara neamanagu misuk okanikei.

12 Ea naŋane urata wane ŋei qelaŋ ŋadinegemami, eŋane sot don noŋo raikale me? Ŋineŋinŋine keu ŋino sigi maep dere kotino gemamieŋane sot don mi raikei me? 13 Ŋei qelaŋ ŋadinogemami, eŋane sot don yemo baŋ Anutuŋo rayake.Ea wane Waom wane don mane iwa yale ramaike,“Ŋine ŋei borikine mama ea keu ŋino ŋine esop kausaket ariake.”

6Doku Tautau Maneŋo Kimaine Mane Qelaŋ Eŋano

Dongo Misuk Birakayake1 Ŋinane keuo ŋine ŋei mane kimainerop don

sotetne payakeo, eŋe miti ŋei ŋetne eŋano ari donmi rara, eŋe ware ware qelaŋine eŋano don maari raki menageake me? Mi kopkemaike. 2 Anutuwane sigi rara ŋei ŋedo gemage kepe baŋem ŋeikorop eŋane don rakokkene, ea mi detokanmamime? Eso gemage kepe baŋem ŋei korop eŋanedon ŋido rakokkeiwane pamaikeo, ŋinŋino don kakinigatne yaline wakongi ŋidomka rakokkei wane,rokop mi okanmami me? 3Ŋedo Naso Suaino aŋeloeŋane don baŋ rakokkene, ŋine yewa mi detmamime? Ŋene eŋane don baŋ rakokkene. Ea wanemo ŋene kepe iwa wane gege mage wane donemaine rakokkene! Ŋenze kine qelaŋ edo mainemi rakokkei. 4 Ea wanemo ŋinano kepe iwa wanedon yauwine mane wakonmaikeo ŋine onoka wanedon sot yewa ma ari ŋei qelaŋine eŋetene dokutautau maguo mi pamaike eŋano motpi edo donsot yewa rakoke ŋibon okanmami me? 5 Na doniwa rawe detpi gamuŋuniake. Welekatne ŋinanodon sot dereret ŋei mane mi gemaike me? Pakimodon sot ŋine wakongi eŋano ma ariu oŋo ra koboeŋibongirap. 6 Yale okanikei, yemo maine, ŋo ŋineŋei kima mane eŋe kimaine mane ŋabaka moredongo birakayake, pakimo eŋe ŋei mali malipenemidaine eŋane kaiteno okora don raki don sotinerakoke manikei, masi ea mi menaŋmaike.

7 Ŋine don sotŋinane kima ŋidomka qelaŋ masidongo bira nagu okanmami, yale okane ŋine mopeleke ket gemami, onoka wane qeligeu eŋe masiborikinemaine okanŋunbirap? Onokawane qeligeueŋe kine kine ŋine kobu maine maurap? 8 Ŋineyalewa okanikei, yalemo koso ŋine ŋidomka masiborikine okannagu okanmami, so kine kine ŋinekobu ma auye modatnagu okanmami, ŋei yauwineŋoku midakaka, siluŋ miti dereret kimakopŋineweneŋ yale okanon okanmami. 9 Borikine mamaŋoAnutu wane gege togon mat kotino wake waket

Page 175: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 6:10 172 1 Korinti 7:14yemo mi pamaike. Ŋine don iwa mi det okanmamime? Ŋine wetŋineŋo misuk isinagukei. Ŋei wenipma okanmami, me waom isisine eŋane don tewekema ge okanmami, me ŋei ŋanowekopene qeliŋoneŋerep natne ebu okanmami, me ŋei natne ŋeiŋokaŋerep yale borikine au okanmami, 10 me ŋei kobumama, me wetŋo ŋei eŋane aboŋ kine kine enanebailalaŋine wetke ma ge okanmami, me wet siukdoku ne more qelaŋ qeqe, me ewe mabaik don raokanmami, me ŋei engu matali one mat kito barakeaboŋ kine kine kobuma okanmami, ŋei yaline koropeŋe Anutu wane gege togon qeli mat kotino miwakesikei. 11 Ŋinanoŋine ŋei natne alakan yalineokane gekoi, ŋo iwa yemo sot borikine ŋino ŋinemosaukŋunge, so wetŋine ma qelaŋane Anutu eŋinebiŋek ŋibuke. Ŋinemoŋei koboboine eŋet eamakoi,yemo Anutu zane Asuŋo Waomze Yesu Kristo waneramore yale okanŋunge.

Solazeŋo Anutu Ewine Kitokene12Ŋei natne eŋe iwa yale ra okanmami, “Yeye kine

kine ea nae simile korop na maine okanikale.” Donea maine ramami, ŋo siluŋ yeye kine kine koropyewaŋo ge maine mi qesiŋgangi geulukene. Gekine kine ea korop maine okan warekene, ŋo yeyenatneŋo ge ŋei waom okan gangi eŋane qelit qeqeyemomayakatnemidakaka! 13Welekatne, ŋei natneramami, “Ŋara osomŋo qom wane biŋek, ŋo qomŋoŋara osom wane biŋek.” Ŋo baŋ gemage, Anutuŋoeretnarekmatali otki siukemida lelekeik. Sola yemobailalaŋ mama wane biŋek midakaka. Yemo Waomwane qelit qeakane biŋek. Ŋo Waomŋo yemo solawane welaine. 14 Ŋine maine misuk niget ŋuniake,Anutu ŋo Waom Jesu seu seuoŋine ma wisikae kakiwieke, yalewaka ŋene baŋ eŋine zonomineŋo mawisikae ŋoniake.

15 Ŋine solaŋine yemo Kristo wane sola piwitne,yewami detokanmamime? Pakimona solaneKristowane sola piwitne yewa maine birakawe bailalaŋmama wane qelit qeake me? Yale midakaka! 16 Ŋoŋine qelaŋ geu paki iwa yale raokanbi, “na mainewenip ŋerep mane yaup maine maikale,” yewa ko-rop zok midakaka. Na ramaile, ea eŋe sot koropokanmaike. Waom wane deino ŋire wenip ŋerepmane eŋerop qeturaŋbit paki ere solaŋitne wekuokangeit. Numaine mi pamaike, ea mo sot ko-rop okanmaike. Ea wane Anutu wane miti dongoiwayale qeqine: “Ŋao ŋanom ere etkeŋo wekuokane gekeik.” Ŋine wawaine makei, ŋao ŋanommatalimami. 17 Ŋo mane eŋe oŋomka Waom wanomakatakki ere asuŋo weku okangeik.

18 Ŋine wenip yauyaup mama yewa kakakonwarekei. Ŋei mane eŋe borikine natne koropmayake eŋe solaine tewino okanmaike. Ŋowenip yaup qazaŋ mayake yemo kotine so solaineweneŋ matali kayake. 19 Ŋine solaŋine yemo Asukoboboinane urum. Eŋe sola ŋinane kotino merekito okane geakane, Anutuŋo more ŋibonge, yewami detmami me? Ŋine sola so koto welaine midaka.Anutu weku oŋo welaine 20 Ŋine mo Anutu eŋelewine kakapa suaine yewaŋo qoleŋonge, ea waneurata kine kine korop ma okanmami ŋine sola sokotoŋineŋo Anutu eŋetine ora mawaka more ewinekitokei.

7Ŋao Ŋanom Eŋane Don

1 Ŋine kibi more nine don wane qeson nangoi, eawane mo iwa rawakone ŋidanbe detpi.

Ŋei mane ŋerep midaine gewe ra, maine geake,2 ŋo siluŋ borikinane liwe liwekine zok maneroppamaike, ea wane ŋei bonep bonep eŋe ŋanominemayake, eso ŋerep bonep bonep eŋe yalewakaŋaone mayake. 3 So ŋei eŋe solaine ŋanomine mima wuluke maniake, eso ŋerep eŋe yaleka, solaineŋaone mi mawaluke maniake. 4 Ŋerep oŋomkasolainane ware ware mi gemaike, midaka, ŋeiŋoweneŋ gemaike, rokop yalewaka ŋei oŋomka so-lainane ware ware mi gemaike, ŋerepŋo weneŋgemaike. 5 Ea wane ŋao ŋanom ŋine sola ma walukma waluk qazaŋ misuk okane more mane solainemawaluke maniake. Welekatne meŋemeŋen waneewekeu paki yemo lewine done auye dere morenaso bamgo motpi paki tau qe more meŋenkaikei.Qoeki koso solaŋine qeturaŋgei yemo maine. Nasomidaine qazazaŋka okane solaŋine mi maulukewarekau Satanŋo yewao takotke more liwekŋuni-ake.

6 Na don iwa ramaile, yemo ŋidom remi ea wanemo wetpeseko ŋidanmaile. Na ratogole ŋibonemore mi ramaile. 7 Naŋane simile yemo ŋei ŋerepkorop ŋine na gemaile yale geurap. Ŋo siluŋ ŋeibonep bonep eŋe Anutuŋo wetmaep okane ebonge,ŋei mane eŋe ŋerep midaine qaluwit geakane rakiea menageake, ŋo mane eŋe ŋao ŋanom geakaneAnutu ra mangi, eŋe earop geki menageake.

Ŋei Qaluwit, Mala So Ŋao Ŋanom Eŋane Don8 Ŋei qaluwit so ŋerep natawen so ŋerep mala

eŋane yemona iwa yale ramaile, eŋena gemaile yaleokane ŋao ŋanommidaine geumenageake. 9Ŋo eŋekotoene so solaenemimaulukeware kaikeiwo yemoeŋe siluŋ ŋao ŋanom gorop okane gekei. Ŋaoropŋanom gorop okane more gege yewaŋo mayakatne,yewa midaine yemo bailalaŋ wane qom ŋine zokriweake.

10 Ŋo ŋao ŋanom ŋinane don rawe detpi. Eanaŋane don mida, iwamo Waom wane don. Iwayale, ŋerep mane eŋe ŋaone misuk qeliŋka ariake.11 Me ŋaone mo qeliŋka arikeo, yaup ŋei midainegeake. Memidao yemo eŋe koso ŋaonano ariki kimaokane gekeik. Eso ŋei eŋe yaleka ŋanomine misukqeliŋkayake.

Ŋao Ŋanom Amego Gege Wane Don12 Ŋao ŋanom natne ŋinane don iwa rawe detpi,

Waom wane don misuk okaniake, yemo nae donokaniake. Ŋao ŋanom sogine qelaŋ geu paki so ŋeiea miti doku tau tau taukake, ŋei ea eŋe ŋanomineqelaŋ geake, eso ŋerep yewaŋo ŋei waerop geakanekaki eŋe misuk qeliŋkayake. 13 Me doku tautauŋerep mane yalewaka eŋe ŋaune qelaŋ geake, esoŋei yewaŋo ŋereppaerop geakane kayakeo, eŋemisuk qeliŋkayake. 14 Onokawane ŋaone ŋei qe-laŋ eŋe ŋanomine doku tautau wane mosop ŋoeŋano mo wake, so ŋanomine ŋerep qelaŋ eŋanoŋaone doku tautau wane mosopŋo mo eŋano wake.Pakimo ea wane ra more gipon borasokopene eŋemosop korop okangoi gemami. Yewa midaine ra

Page 176: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 7:15 173 1 Korinti 8:1eŋane dokoene eŋe qelaŋ geurap. 15 Ŋo ŋei qe-laŋ maneŋo ŋanomine doku tautau ŋerep yewaqelaŋŋo qeliŋkawe ra maine qeliŋ kayake. Masiyaline wakoniakeo, yemo doku tautau kimaŋineyewa ŋaone me ŋanomine ere mulaune midaineokanikeik, ea wane Anutuŋo peamgo kima kimaokane gekenane ŋedora newan ŋonge. 16 Ŋerep; geŋaoŋone miti numao waraŋ kanom ariake memida,me ge daleo detmaine? Ŋei, ge ŋanomŋone mitinumao waraŋkanom ariake me mida, me ge daleodetmaine?

Mane Eŋe Alakan Okorake, Okora Okora YewaokaMitiwo Okorayake

17 Ŋo midao yemo mane eŋe Waomŋo urata ramange so mane eŋe gege ma wakone mangi gekiAnutuŋo ora newankake, rokop weku yewaka mi-tiwo geake. Na don yale rawe paki mat baŋem dokutautaumagu ra edan okanmaile. 18Ŋeimane solainepeitne kita kitatne geki, Anutuŋo ora newankake,eŋe yale okangeo, yemo solaine peitne kita kitatneea wane lopot yewa misuk qe susuakki siukeake. Ŋoŋei mane eŋe yaup geki Anutuŋo ora newankake,eŋe yaup gekeo, yemo eŋe solaine peitne misukkitasiake. 19 Onokawane, sola peitne kita kitat memi kita kitatne yewaŋo wele mi okanmaike, Anutuwane don dere teweke mage mage yewaŋo wele.20 Mane eŋe urata mane ma geki Anutuŋo oranewankakeo, eŋe urata yewaoka ma geake. 21 Geqelit qeqe genom, Anutuŋo gora newangange, geea wane dere mezet misuk okanikene. Ŋo ge qelitqeqe urata yewa yeine qeliŋgenane numaine wakonmaikeo, siluŋ qeligenom. 22Mane eŋe qelit qeqe ŋeimane eŋane uratama geki Anutuŋo ora newankake,eŋe Waom wane ŋei yaup geake. Rokop yalewakamane eŋe yaup geki Waomŋo ora newan kake eŋeKristo wane qelit ŋei okanmaike. 23Ŋine Anutu eŋelewine kakapa suaineŋo sotŋine qekok ŋungane ŋeieŋane borikinane mulapko qelit qeqe misuk okanegekei. 24Eso kimakop,mane eŋe alakanmiti deremageki Anutuŋo ora newankake, tego yewaoka nasoiwao okora more Anutu wano makatakeake.

Medep Qaluwit So Ŋerep Natewen Eŋane Don25 Natewen qaluwit eŋane yemo na Waom wano

ŋine eŋane don mane mi ma gemaile. Ŋo siluŋ naewetnoŋine don ŋidanbe. Waomŋo wetpesek okannangi aŋa tewe tewekkoropokangolanedonne raweŋine maine dere malipkaikei.

26 Naso iwao umat zok wakom okanmaike, eawane na wetkemaile, yemo ŋei eŋe ŋerep midainemayakatne gemaike, yalewaka geake. 27 Ge ŋerepbiŋekŋone mo qekoi me? Eso ge qeliŋkaikenanemisuk desikene. Gemete kobek gemaineme? Eso geŋerepmaikenanemisuk desikene. 28Ŋogeŋerepmomamaineo, yemomanom borikinemi okaniake. Esoŋerep natewenmane eŋe ŋei maki eaŋo borikinemiokaniake. Ŋo ŋei ŋerep eŋe ŋao ŋanom okanikeiwoyemo siluŋ kepe iwa wane umat suaine baŋ kutenowayake. Na tanik yewaŋo ŋinano wakoniakane minanmaike.

Naso Bomile Maikane Yewao Me Yewao MisukMakatakkene

29Na iwa yale wane ramaile, kimakopne, Nasomobomilemaike. Eso naso bamgo pamaike, eawane ŋei

ŋanom gorop ge okanmami, ŋine geu gegeŋineŋoŋanom midaine gemami, yale okaniake. 30 Eso arokokanmami, ŋei yewa ŋine geu aro midaine gemamiyale okaniake. So batneka ge okanmami, ŋei yewaŋine geu batneka mi gemami, yale okaniake. Esoaboŋ kine kine qolema ge okanmami, ŋei yewa ŋinegeu aboŋ morian midaine gemami, yale okaniake.31 So kepe wane aboŋ kine kine ea wane uratainema ge okanmami, ŋei yewa ŋine geu kepe waneaboŋ kine kine mi malipka gemami, yale okaniake.Onokawane, kepe iwa pamaike, eŋe yalineka mi paariake eŋe siuke mida leleake.

32 Na ŋine yeye kine kine yauwine ea wanedere mezet mi okanikei wane nanmaike. Ŋerepmidaine ŋei yewaŋo Waom wane urata miti wokenea wane dere mezet okaniake. Paki Waom ŋodetki menageakane rayake. 33 Ŋo ŋei ŋanom goropeŋe yemo sola okengo kepe iwa wane tanik manikea wane dereret geake, eamo ŋanomineŋo detkieŋane menageake ea wane yale okaniake. 34 Yaleokangiwetinewiriake. Eso ŋerep ŋaonemidainemenatewen mane eŋe yemo miti woken kine kine eawane wetkeake paki, koto so sola koboboine Waomwano motki payakane desiake. Ŋo ŋerep maneŋaoneropŋo yemo sola okengo kine kine, kepeoŋineea wane dereret okaniake. Ŋauneŋo detki eŋanemenageake ea wane yale okaniake.

35 Na don iwa yemo ŋinŋine qesiŋunbe mainegeu lukkeiwane ramaile, qikŋunbe paki midaka.Wet dereret ŋine qeturageu Waom wano koropkaokoraki gekei, paki mo yeye maneŋo wet dereretŋine tebaki yau yaup mi ariake.

36 So ŋei mane so ŋerep biŋekine raumo, ŋerepso ŋei ere maine zokit mi makeit, waom waneqelit qe ge more urataine mogasikeik, ea menaŋ-maike. Baŋ ŋei yewa ŋerep wane siminkaki so eŋemaine ŋanomine mayake, ea sot midaine. 37 Ŋoŋei mane eŋe wetineŋo iwayale ra togoleake, ŋerepmi mayake yaup geake, yale wetkeki paki detkimi qekayakeo, eŋe eweke more qaluwitka geakanera togoleki menageake. 38 Ea wane ŋei mane eŋeŋanominerop zokit maki menageake. Eso ŋei maneeŋe ŋanomine midaine zokit mi maki yemo menaŋlukeake.

Ŋerep Mala Eŋane Don39 Ŋerep mane eŋe ŋaone qeliŋka more koso ŋei

mane misuk mayake, eso eŋe ŋaone seukmaikeo,yemo eŋe koso ŋei mane mayakane similekaki eŋemaine mayake. So eŋe yau yaup okane moremidakaka, mitiwo Waom wano doku tautau numayewa mogare zokit mayake. 40 Ŋo naŋane wetyemo ŋerep eŋe yaup gemaike yale wetpesek deremaine geake. So na detmaile yemo na yaleka Anutuwanoŋine Asu ma gemaile.

8Lopio Wane Soe Soep Mit Mit

1 Na iwa lopio wane soe soep mit okanmami eawane rawe, ŋine natne wawaine ra okanmami, iwayemo “welekatne, ea wane ŋene mi ŋaŋaemaine,ŋene koropŋo kineine det waremaine ŋene kinekine korop nekene” Eso kine dereret wane ka yemosola mawa mawa wakoniake. Ŋo miti wane wet

Page 177: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 8:2 174 1 Korinti 9:18maep korop gemore eŋe rau soe soep eami nekene,yemo wetŋo malip nagu more togoleŋem paki, ŋeiwele okane gekene. 2Mane eŋe dereretinane detkiwaki kine kine detwaremaile rawetkeakeo, ŋei yewaeŋe dereret wele mi pa man maike. 3 Ŋo maneeŋe Anutu wet maep okan kayakeo Anutuŋo eŋedetkayake.

4 Eso lopio wane ŋara soep mire mane more neokanmami, ea wane ŋene iwa yale det okanmaine.Lopio eŋe yeye welemida, eŋe oŋa oŋa tewine, iwaoAnutu loutne midaka, weku gemaike, iwa ŋene de-tkamaine. 5Onokawane, yewao kine kine loutne eŋe“anutu isisine” “lopio” oramami so “waom isisine”lopio oramamiwo, yemo Anutu isisine so Waomisisine zok loutne kepe baŋem so qeliwo pa ari-mamiwo, yemowelekatne. 6Ŋoŋenane yemoAnutuwekuŋo ge ŋebonmaike, eŋe Magaze. Eŋanoŋineyeye kine kine korop wakon ware pamaike, so ŋeneeŋaneka gekene. So Waomze wekuku ge ŋebon-maike, Yesu Kristo, eŋane aŋaineŋo raki ŋene soyeye kine kine korop wakon warekone, so ŋeneeŋane ramore gekene.

7 Ŋo siluŋ ŋei natneŋo miti don wele iwa wanekine mi detluk okanmami. Eso ŋei natne yalineŋo“anutu isisine” “lopio” yewa eŋe yeye mane weleyale ra sa gemageu, wetene makane naso iwao eŋeŋara soep yaline neu paki wetkeu ŋara soep yewalopio wane okangi ewine kito more ne okanmami.Eso wetene mi qelaŋangi ne okanmami, wane neukotoene kitoki sigile okanmaike. 8 Ŋara soepŋotebaŋone ari Anutu wane osino mi biraŋoniake. Ŋoŋene ŋara soep mi nekeneo, yemo eŋetze Anutuwane kaitkomi kesiake. Ŋo ŋene ŋara soep nekeneo,ea wane ramore eŋetze mi ma wayake.

9 Ŋine kaulukkei, ŋei wele natne ŋine malimalip ŋine seleleineŋo dere ewekeu paki ne okan-mami, ŋine maine gekei, ŋo kimakopŋine miti malimalip ewekine pa ebon okanmaike, eŋe wet ma-siuk okanonbi borikino ket qekeiwane dere mezetokanikei. 10 Ge ŋei bile sorin borinŋone weneŋŋoari lopio wane urumgo ŋara soep sotno moremere nekene, pakimo kimaŋone mane eŋe mitimali malipine ewekine, eŋe gangi qomine saki ne-maikane newe ra, mi yewaka mere lopio waneŋara soep neake me? 11 Eso geŋane sorin borinŋoneŋo ŋei kimaŋone miti mali malipine ewekinepa manmaike, Kristoŋo eŋane ramore seukke, eŋematali kamaike. 12Ŋine masi borikine kimakopŋineyale okanone more wet mali malipene pelelekatne,qe masiuk okanonikei, yemo Kristo masi borikineokankaikei. 13Eawanemoŋara soepŋomaki kimaneborikino ket qemaikane, na koso lopio wane ŋarasoepmi nekale, eso na yale okanemore kimane kosomi matalikawe, borikino ket qeake.

9Paulo eŋe aposolo urata wane lewine mi makane

wetpese detke1 Na mulap korop gemaile me? Na aposolo mida

me? Na Yesu, ŋenzeWaommi kakoleme? NaWaomwane urata makolane weleine ŋine mi wakonegemami me? 2Na natne eŋane aposolo mi mane geokanmaile, eso ŋinane aposolo yemo welekatne ge

okanmaile. Aposolo uratanane weleineWaomwanemosopko wako wakone yemo ŋine.

3 Ŋei natne naŋane ŋade don ra okanmami, eŋedon nat paromine iwa yale mainge edan okan-maile. 4 Natne ŋene ŋinano ŋine miti urata waneŋara me doku mi nekenane rawet ŋongoi 5 Aposolonatne so Waom wane ŋolekoune so Petoro eŋeŋanowekopene eŋerop weneŋ miti qelit ari okan-mami. Pakimo natne ŋene yemo ŋerep midaine gemore miti urata makenane ra ŋebongoi me? 6 Mena so Barnabas, ŋetoka meteseŋo urata mate pakikine kine marat kaiketane ra ŋepongoi me? 7 Maŋei ŋo kawali wane urata maki paki koso oŋomkaŋaraine maratkayake? Mida! Maŋo wain ebotkiwele wakongi mi neake? Me maŋo lama wareonegeki paki, koso ŋamuene mi neake?

8 Na don iwa ŋei dereret mogare nae wetkoŋinera wakonmaile me? Rara Togon numa yewaŋo donweku yewaka mi ramaike me? 9 Mose wane RaraTogon Numa yewao iwa yale qeke, “Bulamakauŋowit woune ra muzuge neki ge aŋaine misuk ma-won gekene, eŋe urata wane ŋara maine nemaike.”Pakimo Anutuŋo don iwa ea bulamakau eŋanekawetke rake me? 10 Me eŋe ŋenane weneŋ deremore rake? O, don iwa yemo korop ŋenaneka ramore qeke. Ea wane euo sere qemaike, ŋei yewaeŋewelewakongi neakanewetkemore gemaike, esoŋara wele menangi mamaike ŋei yewa eŋe neakanewetke more mamaike. 11 Ŋene miti urata ŋinanoma more waet keuŋino dukkone, ea wane turuŋineŋine solawane qesi qesiŋ kine kine ŋebonbi raponokawane, ŋinano waet dukkone ea wane weleine.Eaŋo maine mi okangirap me? 12Natne eŋe ŋinanoŋine ŋara aboŋ mau, urata ŋei sogine ŋene aposoloweneŋ mamaine mi pamaike me?

Paulo EŋeMiti Urata LewineMidaine Make, YewaŋoWetpese Donine Okange

Ŋo ŋene yemo Kristo wane Miti Don Maine yewanuma leŋkaikenane raŋem paki ŋinano ŋine ŋaraaboŋ maikenane raraine yewa waluke more siluŋyaupwikile kutno ge okanmaine. 13BakomUrumgourata ma okanmami, eŋe Bakom Urumgo ŋine ŋarane okanmami, eso aratao soe soep mit mit urata maokanmami eŋe aratao ŋine kine kine ne ma okan-mami. Yewa ŋine mi det okanmami me? 14 Rokopyalewaka miti urata mama ŋei eŋe miti urataineŋosola wane qesiŋ yeye kine kine ma wakone eboni-akane Waomŋo rake.

15 Ŋo siluŋ na kine kine yaline mane mi maokanmaile. Me ŋido ea wane rokopko iwa yalekaninikei wanewetkemore kibi iwami qe ŋibonmaile,midakaka. Na sola wane qesiŋ zuage more seukewera, ea maine seukkale, ea wane rokopko maneŋosola wane kine kine okannan okannan yemo mi-dakaka! Na ea wane wetpesek gemaile, ea maneŋowet pesek ea mi maki kesiake. 16 Na miti ra okan-maile yewa wane daleo batne okanbe menageake,na yewa makalane ra ninnin ninane ma okanmaile.Ŋo na miti rara urata yewa yeine qeligewerap, yai,yewamoWaomŋo daleo okan nangirap? 17Na urata,nae wetno wakone more mawerap, yemo gemagelewine mawerap. Na yemo urata iwa wane mi raweWaom oŋom miti wane ŋetne gekalane ra ninganemiti urata lewinemidainema okan okanmaile. 18Ea

Page 178: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 9:19 175 1 Korinti 10:17wane mo na lewine onoka maikale? Yemo iwa yale:Namiti uratama ariwe paki ŋei miti lewinemidaineedan okanmaile, pakisomiti wane ramore sola okenwane kine kine makalane raraine yewa waluk okan-maile. Ea wane mo miti lewine midaine edan okan-maile, yewaŋo mo uratanane lewine okanmaike.

Paulo Eŋe Ŋei Kine Kine Eŋane Qelit Mama Okange19 Na maine ramaile, na ŋei keuo ŋine, ŋei mane

wane qelit mama midaka. Ŋo siluŋ na noŋomkarawe paki ŋei korop eŋane qelit ma gemaile, yemoonoka wane, ŋei loutneŋomiti deremoremenaŋgeiwane wetkewe paki yale okan okanmaile. 20 Yudaŋei eŋano gewe paki Yuda ŋei mane wane tanikokan okanmaile, onoka wane Yuda ŋeiŋo menaŋgeiwane yale okan okanmaile. Miti sogine Mose waneNuma ma qe okanmami, eŋerop gewe paki mitisogine Mose wane Numa ma ge okanmami, eŋanetanik ge okanmaile, eamo miti sogine Mose waneNuma yewa wane qelit qewe paki midaka, mitisogine mage okanmami, ŋo menaŋgei wane yaleokan okanmaile. 21 Qelaŋ miti midaine Mose waneNuma ŋadino ge okanmami, eŋano gewe paki qe-laŋ Numa ŋadino ge okanmami, eŋane tanik geokanmaile, ea mo qelaŋ miti midaine edomenaŋgeiwane, yale okan okanmaile. Na miti midaineeŋane keuo Anutu wane Numa ea maine mi qeligegekale midaka, eŋane numa solaino arikale, ea nawelekatne mitiwo Kristo wane Numa kotino geokanmaile. 22Miti ŋei zonomenepelekakatne eŋanekeueno ge more pelekakatne tanik okan okanmaile,eamo pelekakatneŋo menaŋgei wane yale okanokanmaile. Ŋei kine kine edomenaŋgei wane eŋanekeueno ge more tanik kine kine okan okanmaile.23Eso na yeye kine kine korop okan okanmaile yemoYesu wane mitiŋo wakone ariakane, pakimo nanoŋom miti mali malip wane morian wane damozeŋei natne eŋerop weneŋ maikale.

Togogoleka Biririk Mage Lewine Maikene24 Bat sobeŋino ŋei loutneŋo biririkkei. Ŋo siluŋ

eŋano ŋine ŋei wekuŋo alakane sobeŋ qoi qoinolotke more lewine mayake. Ŋine yewami detmami?Ea wane mo ŋine yaleka biririkeu paki yuane morelewine maikei. 25 Biririk biririk wane ŋeine eŋeoŋaine biririkei wane rau paki sawe kine kine gemore tau ge okanmami. Eŋe kine kine sinoinegegeine, midaine gegeine bamgo, ea wane yaleokan okanmami. Ŋo ŋedo yemo kine kine wele,ma gege togon, ea wane yalewa okanikene. 26 Nanoŋom biririk okanmaile, eso dene yau yaup poremidakaka, kudupka modare biririk okanmaile. Nakawali qekalane metene birawe yaup tewino mi ariokanmaike. 27 Midaka! Na solane zok qewe pakiqebinkawe nae similene ea mogare ari okan maike.Na ŋei miti ra edane gemage nae uratanane weleinemi wakoniakane, ra more solane wareka okanmaile.

10Asuŋo Israel Ŋei Kepe Keuo Masi Ma Ebongi Qekoi

1 Kimakopne na ŋabokopze Mose wane nasokine kine okangoi ea wane kine ŋaŋaekei wanewetke ŋibonbe detpi. Eŋe korop kezoŋŋo kawetongiariu paki koropka Kiwet Takitne zip ziuno gesokemaineka ari wawarekoi. 2 Eso Mose wane ŋeikoune

okanikei wane rau paki eŋe korop kezoŋ so kiwet ŋomiti dokuene leleki taukoi. 3 So eŋe korop Waomwane Asuŋo ŋara mawakone ebonge weku yewakane arikoi. 4 So korop eŋe Asuŋo doku mawakoneebongi, eŋe yewaka weku ne arikoi. Eŋe Asu wanewesi eŋerop weneŋ arikoi, wesi yewa ŋine dokuketki nekoi. Eso wesi yewa yemo Kristo okanmaike.5 Eŋe kine kine yewa korop okanon wareke, ŋo siluŋAnutu eŋe tanik manikene borikine ea wane misimilekaki eŋane keuo ŋine ŋei ŋerep wele koropdere worik one qeliŋongi kepe sai togolo seuke qeqolok okan warekoi.

Israel Ŋei Eŋane Masi Wakonge Ea Giremze Okan-maike

6 Ukude, tanik manik korop eŋano wakonge,yewaŋo ŋenane giremze okangi ŋedanmaikaneŋene kaŋempaki eŋe okangoi yalewetzeŋo borikinekine kine misuk ma qot okanikene. 7 Me eŋanoŋine natne okangoi, yale okane lopio misuk meŋenkaikene. Ea mo Anutu wane Papiao iwa yale qeqinepamaike: “Ŋei ŋerep pese ket mere ŋara nekoi sodoku nekoi, so koso wie more eŋet ore more sowenip yau yaup mau paki doku neu eaŋo wet siukokanonge.” 8 Ŋene wenip yau yaup eŋano ŋinenatneŋo makoi, yale misuk maikene. Eŋano ŋinenatne eŋe yale okanemore kaiweweku yewaoka ŋeiŋerep 23 tausen (23, 000) seuke pawarekoi. 9 Ŋineeŋano ŋine natneŋo Waom liwekkakoi yale misukokanikei. Eŋano ŋine natne eŋe yale okangoi, eawane koma edo edotki seukkoi. 10 Me ŋine eŋanoŋine natneŋo Anutu sorinkakoi, ŋo ŋine yalewakaWaommisuk sorinkaikei. Eŋanoŋine natne eŋe yaleokankakoi, ea wane Seu Seu wane Aŋeloŋo Eziptkepeo enguki seukoi.

11 Yeye kine kine korop iwa ŋabokopze eŋanowakonge, ea yemo natne eŋane qaka okanmaike,ea weneŋ desikei, wane naso qoeyakane Nasoinebomileki, gemaine ŋenane girem don ra more donkisi iwa Papiao qeqine.

12 Ea wane, ŋei mane eŋe eŋinane detki to-gogole okan okanmaike, eŋe peleke ket qeakanekauluke geake. 13Ŋinano liwe liwek natne wakonge,ea mo ŋinŋine zonom so dereret ŋinane kounowakonge, ŋei natne eŋano liwe liwek wakon okan-maike, yewaka ŋinano wakone sake. Ea wane ŋeneAnutu maine detluk kaikene, pakimo eŋe liwe liwekyewa ma ewekki zonom ŋinane rokop yewa yuanemore mi liwek ŋuniake. Midakaka! Liwe liwek ŋi-nanowakoniakeo, baŋAnutuŋonumainemaŋibonemore qesiŋ ŋungi ŋine maine togolekei.

WaomWane Ŋara NeMore SatanWaneWeneŋ NeneEamo Mi Pamaike

14 Ea wane kima maepkopne, ŋine lopio isisineeŋane tanikmanik yewa ŋadekkau paki yeine qeligegekei. 15 Ŋine wetŋinerop, miti dereret gemamiwane don iwa ŋidanbe detlukeu. 16 Laseo wainmosopkake, ea wane ŋene Anutu meŋenkaŋemmosopkaki neŋem paki, Kristo wane weŋem goroptako rakot okan okanmaine. So ŋene bret mapokokanmaine, naso yewao ne more, Kristo wane solabikum gorop tako rakot okan okanmaine 17 Bretwekuku ŋei ŋerep magu suaineŋo bret weku ne

Page 179: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 10:18 176 1 Korinti 11:18more qeturaŋ ŋongi kima magu weku okane geokanmaine.

18 Ŋine Israel ŋei eŋane kineene detlukkeu, eŋeŋara soep ne okangoi, ea mo Waom wane zakeomire more ne okangoi, eaŋo qeturaŋongi eŋe zakeea wane Waom gorop magu weku okangoi. 19 Ŋinenaŋane don iwa yale ramaike, eamisuk desikei, “Qe-laŋ edo waom isisine lopio wane soe soep mitmami,eamomainewelekakatne.” So na iwa yale weneŋmiramaile, “Waom isisine lopio eamo kine kine eamowele.” 20Midaka! Na iwa yale ramaile, qelaŋ ŋei eŋeŋara soep mit okanmami, eamo asu qotkoinane eŋeAnutu wane mi mit okanmami, ŋine yemo osoŋa,asu borikine eŋerop tako rakot mi okangei wanenanmaike. 21 Ŋine Waom wane laseo ŋine dokune more koso asu botkoinane laseoŋine maine minekei, ŋine Waom wane zakeoŋine ŋara neu pakikoso osoŋa borikinane zakeoŋine ŋara maine minekei. 22 Me ŋene Waom koto matali okan kaŋemmaine mi det worik okan ŋoniake me? Ŋenanezonomŋo Waom wane zonom yuankamaike me?

Mane Eŋe Eŋinaneka Dereret Detki Mi Menageake23 Ŋei natne iwa yale ra okanmami, “Yeye kine

kine korop oka okane pamaike, ea welekatne.” Ŋona ramaile, siluŋ yeye kine kine korop okane, mitiwane qesi qesiŋ okane doku tau taumagu wele gegeyemo mi pamaike. 24Mane eŋe eŋine menageakaneka mi desiake, ŋei natne eŋe menaŋgei wane weneŋdesiake.

25 Ŋine soep qole qole wane naluo ŋine soepkine kine yaup qazaŋ qelaŋ eŋano ŋine qolemami,yewa ŋine maine nekei, dere qeka okane misukqesongei. 26 Onoka wane, Anutu wane Papiao iwayale qeqeine, “Kepe, so kepe wane kutno yeye kinekine pa waremaike, ea mo korop Waom waneka.”

27 Qelaŋ ŋei maneŋo eŋane matko ari mere ŋaranekei wane newan ŋuniakeo, ŋine ari more ŋarakine kine sotŋino mosiake, yewa maine nekei. Dereqeka okane ra qesonka mi okankaikei. 28 Ŋo ŋeimaneŋo ŋidane rayake, “Ŋara soeppae mo mirelopio wane sotno morimi yewa ŋine.” Rakiso, yemoŋeiwa ŋidanike, oŋo dere worik ŋuniakane, eŋanera more dere mezet okane so yeine walukkei. 29Neuŋinane koto ŋine boriakanemida ŋidanike, ŋei yewawane kotine boriakane dere mezet okane yeinewalukkei.

Na nae kotoneŋo dere mezetine midaine pakimo,onoka wane ŋei maneŋo eŋine kotinane rokopyewaŋo naŋano makatakeake? Ea maine mida!30 Na Anutu dage kito olatpe paki ŋara soep meŋemeŋenŋo mosopka newe maŋo onoka wane dereworik naniake? Ea mida!

Sot Midaine Gekene31 Ea wane ŋine ŋara soep me doku surok nekei,

me yeye kine kine mane okanikei wane rau pakiAnutu ewine kito mawakaikei. 32 Ŋine Yuda ŋei, soGrik ŋei, so Anutu wane doku tau tau magu eŋanekaiteno sot midaine geu, eŋe mane mi detpi boriŋiboniake. 33 Na yaleka ŋei kine kine eŋe nanbimenageakane gemaile, paki na nae kine kineŋomenageakane mida, ŋei loutneŋo miti dere moremenaŋgei wane urataine ma okanmaile.

111 Noŋo Kristo wane numao gesoke mogare ari

okan maile, eso ŋine yaleka naŋane numa yewakagesoke mogat nanikei.

Ŋei So Ŋerep Kineze2 Ŋine naso baŋem naŋane wetke more don

kine kine korop maine paki, ra ŋidangole, yewawane rokopko mogare malilipke ma ge okanmami,ea wane ŋine mawa ŋunmaile. 3 Eso koso manerawe desikei, yemo iwa yale, Kristo eŋe ŋei ko-rop eŋane lewet suaine, ŋeiŋo ŋanominane suaine,eso Anutuŋo yemo Kristo wane suaine. 4 Esoŋei mane lewine kawetkeki paki meŋenkayake, memiti rayake eŋe suaineine Yesu Kristo ewe mabaikokankayake. 5 So ŋerep mane lewine kaweunemidaine ge more meŋenkayake, me Anutu wanemiti rayake, eŋe yaleka suaineine Yesu Kristo ewemabaik okankayake. Eamo ŋerep yaup gegeenelewetene zoune unbi nobetka okaniake, eŋeroprokop weku okaniake. 6 Eso ŋerep eŋe lewinekaweune midaine geakane raso yemo lewine zouneungi nobetka okaniake. Ŋo ŋerep eŋe lewine zouneungi nobetkamesiakane gamu gamu okaneso, yemolewetine maine kawetkeake. 7 Ŋei eŋe yemo lewinekaweune midaine geake, onoka wane, eŋe Anutuwane bango eŋine kait tanik so zonom so kibi so-taine mamaine, ŋo ŋerep yemo ŋei wane bango soeŋane kibi so zonom sotaineŋo mamaine. 8 Iwa yalewane Anutu eŋe ŋerep wane sola bikumineŋo ŋeimi make. Midaka. Eŋe ŋei wane sola bikumineŋoŋerep make. 9 Me Anutu eŋe yaleka ŋerep wanedetki paki ŋei mi ma wakonkake. Midaka. Eŋe ŋeiwane detki paki ŋerep ma wakonkake. 10 Ŋerepeŋe ŋei wane bango gemaike, ea wane kibiine yemoeŋe lewine kaweune weneŋ geake, pakimo aŋeloeŋe kau menageake. 11 Eso ŋene gegeze Waomwano pamaikane, ŋei eŋineka bonep gege me ŋerepeŋineka bonep gege eamo, mitiwo yalemi pamaike.12 Ŋerep eŋe ŋeiwanoŋine, set bikumineŋo make,rokop yalewaka ŋei ŋene ŋerep wane kotino ŋinewakone sua leule okan okanmaine. Eso yeye kinekine korop yemo Anutu wano ŋine wakone sariokanmaike, oŋo welaine.

13 Ŋine ŋidom dere kau, ŋerep mane eŋe lewinekaweune midaine Anutu meŋenkayake ea masimaine me? Mida! 14 Ŋei ŋerep ŋenze tanikmanikzeŋo sikan ŋunmaike, yemo iwa yale, ŋeimane eŋe lewine zoune kiroroine ma geake, yemomi menageake. 15 Ŋo ŋerepŋo lewine zoune kiro-roinema geake, yemomenageake, onokawaneAnu-tuŋo lewine zoune kiroroine mange, eaŋo lewinesetne kawetkeakane, eaŋo lewe kawetinane kibiokanmaike. 16 Ŋo mane eŋe naŋane don iwa wanedon urata mayake, me rayakane okaniakeo, yemoiwa yale desiake. Masi iwa ŋene masi mane mo-gatŋem, Anutu wane doku tautau magu mat natneeŋe mane mi mage okanmaine.

Korinti Eŋe WaomWane Ŋara Matalikoi17 Na iwa girem don natne ŋidanmaile, na mi

mawa ŋunmaile, yemo iwa yale wane, ŋine lewalewaŋ ŋino lewage masi maine mi okan okanmami,midaka! Masi qotkoine okan okanmami. 18 Nalewine ea wane rawe, ŋine doku tau tau maguŋo

Page 180: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 11:19 177 1 Korinti 12:16lewaŋmami, naso yewao keu ŋino mapo mapokinewakon okanmaike, yale nolatpi na don ea wanedetpe, welekatne qou okanmaike. 19 Welekatne,doku tautau magu keu ŋino mapok, yemo yaupmida miti mage mage ŋinane kine didiwo wakoni-akane, so ŋei ŋerepmaŋoWaomwane urataomodatlukmaike, ea maine wakongi kaulukkei. 20 Ŋineruo ŋara wane qeturage okanmami, naso yewaoWaom wane ŋara wele nekeiwane maine mi lewaŋokanmami. 21 Mida ŋine bonep bonep ŋinŋineŋara ikopka ne okanmami, eso mane eŋe ŋarawane seukeake, so mane eŋe doku zok neki wetinesiukeake. 22Me daleo? Ŋine ŋinŋinemat bonepŋinemi pamaike me? Yewao ŋara so doku newe raneurapme? MeŋineAnutuwanedoku tau taumagueŋane detpi kine kine yauwine okanmaike, pakimoŋine ŋei ŋerep natne ŋara midaine gamu kutenomotkei wane sari okanmami me? Ŋinane na daleoraikale? Na maine ŋinane masi ea wane bakom kitomawa ŋunikalane me? Ea, midakaka! Na kine kineea wane maine mi mawa ŋunikale.

Pauloŋo Ruo Ŋara Wane Kine Ra Qelaŋange23 Na Waom wano ŋine don makole, ea yaleka

ŋine kito ŋidangole, eawane done iwa yale pamaike,Yudaŋo Waom Yesu siron qeki makoi, ruo yewaoWaom Yesuŋo bret make. 24 Paki Anutu bakominekito ea mapoke more rake, “Iwa naŋane bikumne,ŋine qesiŋ ŋuniakane ŋibonikale. Naŋane dereretge more yale nekei.” 25 Bret neu, eŋe wain laseokange, yaleka ma more rake, “Lase iwao weŋemnemetmaike, eaŋo Anutu wane siwa siwap me takorakot muselane qesiŋ, na noŋom weŋemneŋo mawakonemotmaile, ea nekei rokopnaŋane dereret gemore ne arikei.”

Mane EŋeWaomWane ŊaraMataliake Eŋe SotkoropOkaniake

26 Yesu wane don eaŋo iwa yale sikanŋonmaike,ŋine naso baŋem bret iwa nekei, so lase iwa ŋinewain nekei, rokop Waom Yesuŋo wikile make so de-tke, so seu seuinane don kisi weneŋ ra qelaŋane gemageu Waom eŋine sari lotkeake. 27 Ea wane maneeŋeWaomwane ŋarame laseo ŋinewainmi detlukemabaike more qazaŋ neake, eŋe Waom wane bikumso Waom wane weŋemine ea ne siuke sotkoropokaniake. 28 Eso yalinane mo, mane eŋe eŋinewetinane kine detkaki paki, ŋado bret nemore laseoŋinewainneake, 29onokawane, ŋei eŋeWaomwanebikuminane kine mi detluke malipka more biku-mine ne more laseo ŋine wain yaup neki paki eŋinesotine ne wakonmaike. Pakimo Waommo maneropokankayake. 30 Ŋine yalewa okan okanmami, eawane ŋinano ŋine ŋei ŋerep loutneŋo zomaropso zonomene midadaine zok ge okanmami, pakiloutneŋomo esat seukwarekoi. 31Ŋo ŋene ŋedomkakotozane kine mo ma wesake ma qelaŋanikeneo,yemo Anutuŋo ŋongi sotze midaine okaniake. 32Ŋoŋene qewoloŋ okanŋem, yemo Waomŋo kineze mawakonemoremakoboeŋoniake, pakimoŋene eŋinedokoine okangene. Eŋe yale okanŋoniake, yemoŋene kepeo miti midaine borikine mama ŋei ŋerepnatne gemami eŋerop qeliŋŋongi, mi midakene.

33 Eso kimakopne, ea wane ŋine Waom wane ruoŋara qeturage weku nekeiwane lewage toma metpi,

natne sari wareu kieke nekei. 34 Eso mane eŋe ŋarawane seukmaikeo, eŋe matino ŋara neake, pakimowekuoka lewa lewaŋŋine, yewao Anutuŋo kineŋinemi ma wakoniake. So don kine kine natne pamaike,eamo baŋ noŋom umore ra ŋidanikale.

12Asuŋo Urata Kine Kine Damo Mamaike

1 Kimakop, iwa yemo Asuŋo ŋinane kine kinedamo qemaike, ea wane kine ŋaŋaekei wane ŋi-danbe detpi. 2 Ŋine mo detmami, mokaka ŋineqelaŋ gekoi, naso yewao lopio donenemi rarainemegegeene midaine, edo tebaŋunbi eŋano ari gekoi.3 Ea wane, ŋine iwa yale desikei. Mane eŋe Anutuwane Asuŋo eŋerop geki paki don olatki, eŋe Yesuwane eŋetine maine mi ra matali more soak kutinomosiake. So mane eŋe Asu Koboboine midainegeakeŋo maine mi rayake, “Yesu eŋe Waom.”

4 Miti urata wane kine, mane mane pamaike,ŋo Asu yemo weku gemaike, oŋo damo qe ŋebonokanmaike. 5Miti wane urata kine kine maikenanenumaine loutne pamaike, ŋo urata welaine yemoWaom weku gemaike. 6 Miti wane urata maike-nane, masi kine kineine loutne pamaike, ŋo masiwelaine yemo Anutu weku gemaike. Oŋo zonommawakone ŋebon okanmaike. 7 Asu eŋe mitiwo geu-luke more korop qesiŋ onikenane, ŋei welaine we-laine zonomine mapoke ŋebon okanmaike. 8Asuŋoŋei mane dereret mangi miti kine qeirop detlukemore rayake, so mane eŋe Asu yewaŋoka zonommangi miti kine maket more rayake. 9 Mane eŋeAsuŋoka qesiŋkaki mali malip korop geake, maneeŋe Asu yewaŋoka zonom mangi zomarop ebukimenaŋgei. 10Asuŋo ŋei mane masi kine kine togolemayakane zonom ma wakone maniake, so maneeŋe Anutu wane don ra qelaŋaniakane wetine mal-otkeake, so mane eŋe Asu maine so asu borikineea wane kine detkayakane zonom maniake. Maneeŋe don kine kine kuneŋine kait qotot mi dereretnerayakane wetine ma qelaŋaniake, mane eŋe donkine kine kuneŋine kait qotot mi dereretne deremain geakane zonom qesiŋ kayake. 11Kine kine iwakorop yemoAsuweku, oŋomkamaokanwaremaike.Eŋe eŋine wetinane detluke more ŋei welaine we-laine damoene qe more kine kine mapoke ebonokanmaike.

Solaze Weku Qelit Dokoine Loutne12Ŋei ŋene solazeŋo weku, ŋo solazane qelit qeqe

yemo welaine welaine qelit qekamami, pakimo solawane urata mamakoune loutneŋo qeturage wekuokanmaike, Kristo wane magu eŋe sola weku yale,sisine koune loutne, eŋe siluŋ loutne, ŋo qeturageusola weku okanmaike. 13Numa weku yewaka, ŋenekorop Asu weku yewaŋoka miti doku tau tauŋoqeturaŋ ŋongi, sola weku okangone, Yuda me Grik,qelit ŋei me yaup similane gegine, ŋene korop Asuweku ŋebongi ma more, eaŋo qeduguŋongi wekuokangone.

14 Pakimo sola eŋe weku mida, eŋe sisinekouneloutne. 15 Kieŋo iwa yale rayake, “Na mete mi-dakaka, ea wane na sola wane sisine mida,” yalera more daleo sola qeliŋka eŋineka geake, rayakeo,eaŋo kitatka maki eŋe sola mi qeliŋ kayake. 16 So

Page 181: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 12:17 178 1 Korinti 13:13ket eŋe iwa yale rayake, “Na de midakaka, ea wanena sola wane sisine midaka.” Yale rayakeo, eŋedaleo sola qeliŋka more eŋineka bonep geake, eaŋokitatka maki eŋe sola mi qeliŋ kayake. 17 Eso solaeŋe korop deka okaniakeo, eŋe daleo don detkirap?So eŋe ketka korop okaniakeo, eŋe daleo qounedetki rap? 18 Sola eŋe yale midakaka. Anutuŋosola wane sisine natne eŋe korop urataene bonepbonep detluke more qelit mama urata maikeiwanera biraon wareke. 19 Sola wane sisine nat koropeŋe kineene wekuka okangera, yemo sola mane mipakirap. Midakaka! 20 Iwa mo yale mida, solaeŋe sisine nat koune qelit qeqe loutne pamaike, ŋosolaŋo yemo weku.

21 Eso ea wane deŋo mete maine mi olale rayake,“Ge midaine na maine gekale.” Me lewetŋo kiemaine mi etane rayake, “Ŋire midaine na mainenaeka gekale!” 22 Ea midakaka, ŋene solazane si-sine natne koune eŋane kaŋem zonomene midaineokanmaike, eŋe midaine solaŋoka zonomineropmaine mi geake. 23 So solazane sisinekoune eŋanedetŋem ketkele okan okanmaike, ea takot laplapŋokibi manerop mauluke ebu okanmaine, so solazesisine natne maine mida gamuinerop, yewa ŋenemauluke kaweton okanmaine. 24 Ŋo solaze si-sine natne korop mayakatne, eamo yaup tingoqeliŋonŋem urataene ma okanmami. Anutu oŋomsolaze sisine ea korop weku yale mawareke. Solazesisine natne ketkele, eŋe urata manerop wawainera ebonge. 25 Solazeŋo mi wiri more sisine natnat okane, eŋe korop wekuoka qeturage qelit qeqemaine okangei wane eŋe yale okange. 26 Ea wanesola wane sisine mane eŋe wikile desiakeo, solasisine natne eŋe koropŋo wikile desikei, me sisinenat mane eŋe eŋetine mawakayakeo, sisine nat natkorop eŋe bakom kito warekei.

Miti Wane Urata Mama Ŋei Kine Kine Gemaine27 Iwa yemo ŋine korop Kristo wane sola okan-

mami, eso weku weku yemo solainane sisine natnat korop okanmami. 28 Doku tau tau magu eŋanoAnutuŋo ŋei iwa yale biraonge. Lewine aposolo,ŋado propet, yewaŋo kito ebo ebon, ea wane ŋadinomasi mama wane ŋei zonomgorop, so zomaropebuwi menaŋgei wane ŋei zonom gorop, so ŋeisetene pelekakatne, zoma kubet korop qesiŋongeiwane ŋei, so ware ware urata kine kine warekeiwane ŋei, so don kuneŋine rara ea wane ŋei, yalebiraonge. 29 Eŋe korop aposoloka gemami me?Eŋe korop propetka gemami me? Eŋe korop kitoebo ebon ka gemami me? Eŋe korop masi togolemama wane zonomgorop gemami me? 30 Eŋe ko-ropŋo zomarop ebuwimenaŋgeiwane zonomgoropgemami me? Eŋe koropŋo don kine kine kuneŋinemaine raikei? Eŋe koropŋo don kuneŋine rarainemaine maingekei me? Eaŋo midakaka! 31 Ŋo ŋinesiluŋ miti wane damo maniŋa wele suaine maikeiwane yemo togole more sorin borin okanikei.

Pakimo, noŋo ea wane numa mayakakatne iwabaŋ sikanŋunbe gesokkei.

13Wet Maep Midaine Kine Kine Okanŋem Yauwine

Leleake

1 Na kepe ŋei ŋerep eŋane don so aŋelo eŋanedon maine rawerap, paki na wet maep midainegekaleo, yemo naŋane donneŋo wagommane kitouarokmaike, ukatne, me romon mane wane aroineyale don sawaŋ okangirap. 2 Na propet ge moredon sane korop detluke more kine kine ŋado wako-niakane done rawerap, paki na Anutu wane donsane ea wane kine maine det warewerap, so mitiwane kine pokaine, me tutuine, ea maine deredetluke detperap, so na rawe bonagaŋo okora oko-raine qelige masikaniakane mali malip maine paningirap, paki wet maep midaine gekaleo yemo naŋei sinoine lelewerap. 3Namaine kine kinene koropŋei aboŋene midaine matoke ebon warewerap, sonae solane Kristo wane ra more sunkawe gerepkozekirap, ŋo na wet maepne midaineŋo yale okanga-leo, na wele mi marat kaikale.

Wetmaep Koropŋo Miti Numao Maine Gesokeake4Wetmaep koropŋo eŋeŋei peamine, so pesekine

geake, ŋei wet maep koropŋo ŋei mane wane okoraokora me met met me urata mama me don rarame aboŋ kine kineinane bailalaŋ mi okaniake. Ŋeimane wet maep koropŋo eŋine solaine mi mawalakkayake, eŋinane detki wawaine mi okaniake, eamidakaka, eŋe ŋei korop kima okanoniake. 5Ŋei wetmaep koropŋo kine kine qazazaŋka mi okaniake, sobonep mi okaniake. Eŋe sot osi osi ikopka mi oka-niake. Wet maep koropŋo masi qotkoine okankauturuŋine mi dapore mageake. 6Ŋei wet maep koropeŋe borikineŋo sua ariki qom borik desiake, okanmama bileŋo sua ariki wetpese desiake. 7 Wetmaep koropŋo umat kine kine korop tewekwareake,yeye kine kine korop detluke dere worik mane midesiake, wetineŋo korop lukka tebaka geake, umatkine kine wakongi togogoleka ma okorayake.

Wet Maepŋo Qoiqoine Midaine8 Wet maep yemo qoiqoine midaine, papa togon.

Anutu wane don rara wane urata yemo baŋ midalele ariake, don kuneŋine kait qotot rara wanebakom pamaike, ea baŋ midayake, dereret mamawane urata yewa baŋ mida lele ariake. 9 Iwa yale,ŋenane kine dereretze eamo weti kutka, so ŋeneAnutu wane don ra okanmaine, ea yaleka wetikutka. 10 Ŋo gemage kine kine wele papa togon eawakongi kine kine kutka oka okane eaŋo baŋ siukemida leleake.

11Na ea wane kine ra qelaŋanmaile, na medep ni-gatne gekole yewaomedep don ra gekole. Namedepwet wetke gekole, so na medep dereret dere gekole.Eaŋo ge mage ŋei suaine okanbe paki medep tanikmanik ea korop qeliŋ warekole. 12 Ŋene naso iwaoWaomzane kine maine mi kaulukkene, ge mageNaso Suaino meŋo me qaŋ aito kaitzeŋo aekkene,na ukude iwa kine kine weti kutka detka okanmaile,ge mage ŋado kinerop ka detka okanbe qoeyake.Anutuŋo na yaleka kinerop nanluk okanmaike.

13 Kine kine karewe iwa edo papa togon paikei:Mali malip, ora tebaka tebaka, so wet maep. Ŋo iwaeŋano ŋine wet maepŋo yemo suaine okanmaike.

14Asu Wano Ŋine Bakom Ea Wane Don

Page 182: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 14:1 179 1 Korinti 14:261 Ŋine wet maep marat kaikei wane sorin borin

okane togolekei. So qom ŋine ewekki Asuŋo kinekine korop damo qe ŋibonmaike, ea wane soringekei, eamo miti kine rara wane damo maniŋabiŋek ŋine ma more, ewekeu paki Anutu wanedon togoleka ra qelaŋangei. 2 Mane eŋe miti donwet ŋorobuŋ kuneŋine maneo rayake, eŋe ra moreŋei mi edanmaike, midaka. Eŋe Anutu olatmaike,onoka wane ŋei maneŋo don iwa mi detmaike. EŋeAsu wane zonomŋo qebinkaki don sane wele rawakonmaike. 3 Ŋo mane eŋe Anutu wane miti donrayake eŋe ra more ŋei naŋ qeoniake, so ma togoleone more wet pese okanoniake. 4 Ŋei miti donkuneŋine maneo rayake eŋe eŋine wetineka wekuma togolekayake, ŋomane eŋeAnutuwanemiti donkine rayake eŋe doku tau tau magu qesiŋone matogole oniake.

5Na ŋine koropŋo don kuneŋino kait qotot raikeiwane simin nanmaike, ŋo ŋine koropŋoAnutuwanemiti don kine raikei yemo zok manerop simin nanlukmaike. Ŋei mane miti Anutu wane don rayakeeaŋo manerop suaine okanmaike, paki don maneeŋe don ŋorobuŋ kuneŋine kait qotot maneo donrayake eŋe yuan kamaike. So don kuneŋine kaitqotot maneo don rayake, eŋe ra more ŋado kinemainemaingeŋei ŋerepmaguedangi eŋederemoreea wane wele mageu menageake. 6 Eso kimakopne,ea wane iwa ŋinano umore don kuneŋine kait qototnatne yewao miti ŋidanikaleo, daleo ŋine qesiŋŋunbe koto ŋino kesiake? Mida. Na Anutuŋo donsane natne sikan nange yewa ŋidanikaleo me, mitiwane dereret qeirop, me miti wane kine natne ŋi-dane more ŋibon okanbe, yemo maine koto ŋinanewele okaniake. Na don kuneŋine kait qotot miraikale, na don tingoine, didiwo eao maine rawedesikei!

7 Eso gegeene midaine kine kine tewine, mulupso gitakaki puane qeu aroine tingo arokki eŋetwetne didiwo desikene. Aroine kine kine arokkidaleo detnom lotkeake? 8 So ŋei mane oŋo biugalpuangi aroine suaineka didiwo mi arokeakeo, maŋobaŋ dere more kawali qeakane aboŋ maulukeake?9 Ŋine yaleka. Ŋine don kuneŋine kait qetot maneŋei ŋerep mi detmami yewaoka miti kaweuneropraikeiwo, ŋei ŋerep eŋe ŋine onoka wane ramami,ea kine daleo desikei? Ŋinane don ŋineŋo yaupari mida leleake. 10 Don kine kine loutne kepebaŋem yewao pa arimaike. Maneŋo kine midainemi pamaike, korop kineropka pa waremaike. 11 Ŋona ŋei maneŋo don mane raki, don wane kinemi dere qelaŋane ŋaŋaemaileo, yemo na ŋei yewawane detpe eŋe naŋane kimane mida, eŋe baŋ ŋeitego mane okaniake, so eŋe yaleka naŋane detki naeŋane kimaine mida, na ŋei tego mane okanikale.12 Ŋinano kine yewaka pamaike, ŋine Asu wanezonom maikei wane zok ra okanmami, ea maine,so kine kine natnane mida, mitiŋo doku tau taumagu keu ŋino wakonluke payakane, ŋine uratainetogogole soringe mau ea wane bakom damo mo-rianine ŋinano wele wakone, doku tau tau maguqesiŋkaki, sua wayake.

13 Ŋei don kuneŋine kait qotot maneo miti kinerayake, eŋe Anutu meŋenkaki oŋo qesiŋkaki mitikine detlukemore ŋei ŋerepmainge edaniake. 14Na

don kuneŋine kait qotot maneo meŋen kaikaleo,yemo wet ŋorobuŋ ŋoku meŋen kaikale, ŋo wet-neŋo kine dere mi okanikale. 15 Ea wane na da-leo okanbe rap? Na baŋ ŋorobuŋŋo meŋenkakiwetneŋo weneŋ yaleka detluke, aŋaneŋo baŋ raqelaŋanikale. So na baŋ Asuneŋo eŋet kitoki,wetneŋo yaleka detluke aŋaneŋo kitokale. 16 GeAnutu meŋenkanom paki, Asuŋone ŋoku ora mawakanom, ŋei mane eŋe geŋane don ŋaŋaeyake,paki ŋei yewa eŋe daleo mainge Anutu meŋenka,asuŋoneŋo ora meŋen kamaine, ea wane qesiŋganerayake, “I, weleka!” Onoka wane ge don ramaineso Anutu ora mawa kamaine ea wane numaine eŋemi detmaike. 17 Welekatne, geŋane meŋe meŋenŋoneŋo Anutu mawakam paki, olatkene ea maine.Ŋo siluŋ ŋei mane yewa eŋe mi qesiŋ kaluke matogolekaki wele marat kamaike.

18Namiti don kine kine kuneŋino kait qotot rawepaki, natne ŋine korop yuanŋunwaremaile, eawanena Anutu meŋenka more mawa kamaile. 19 Ŋo nadoku tau tau magu lewa lewago don mete mane (5ka) edanikalane wetneŋo nanmaike, yemo na yaleokanbe paki, ŋei ŋerep natne miti don kito edanbe,eŋe maine detpirap, so don kuneŋine kait qetotmaneomiti kiroine don ten tausen rara, eamoyeine!

Miti Aukenane Medep Nigatne Eŋane Rokop MiOkanikene

20 Kimakop, miti wane wet dereret ŋineŋomedepnigatne eŋane wet misuk wetkekei, borikinaneyemo wet dereret ŋineŋo medep nigatne eŋane wetdereret yale wetkekei. Ŋo miti wane yemo wetŋineŋoŋei suaine eŋanewet yalewetkekei. 21Anutuwane papiao don iwa yale qeqine,“Na ŋei lobo so ŋei don kine mane naŋane Yuda

magu keuo biraonbe naŋane kine ra qelaŋanonikei, Waomŋo ramaike. Na baŋ ŋei loboeŋane pieno motpe don edanikei. Ŋo siluŋ,eŋe baŋ naŋane don detpi wele mi okani-ake.”

22 Eso masi don kuneŋine kait qotot maneo raraeaŋo yemo qelaŋ eŋane biŋek okanmaike, doku tautau eŋane biŋek mi okanmaike, ŋo Anutu wane Mitidon raramasi, eaŋo yemo doku tau tau eŋane biŋek,qelaŋ eŋane biŋek mi okanmaike.

23 Eso doku tau tau magu koropŋo lewage more,don kuneŋine kait qotot kine mane kine maneraikeiwo, ŋei natne mi detmami, me qelaŋ ŋeinatne sari metkeiwo, yemo eŋe raikei, ŋine qelaŋokanmami me?” 24 Ŋo ŋine korop Anutu wane donmiti ra qelaŋane metpi, ŋei qelaŋ mane me ŋeiyauwine mane eŋe ŋinano umore miti yewa koropdesiake, detki, yewaŋo qomino kito more, wetinanekine korop qe wakonmaike. 25 Eso kotino don koropmotkeki pamaike, yewa ra wakon wareake, paki eŋeumiket more Anutu meŋenkaki paki ora mawakamore rayake, “I welekatne, Anutu eŋe iwa ŋineropgemaike!”

Miti Wane Lewaŋgenane Koto Kele Midaine MiLotkekene.

26 Kimakopne, ea wane daleo okanikei? Ŋine sarilewaŋgei naso yewao urata ŋineropka korop sarilewageu menageake, mane eŋe eŋet meŋe meŋenma sariake, mane eŋe miti kito ŋida ŋidan ma

Page 183: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 14:27 180 1 Korinti 15:19sariake, mane eŋe miti kine rara ma sariake, maneeŋe miti don kuneŋine kait qotot maneo rara masariake, so mane eŋe miti don kune ŋine kait qototmaneo dere mai main ma sariake. Yeye kine kineiwa korop okanbi doku tau tau magu ma togoleŋuniake. 27 Ŋo ŋei natneŋo miti don kuneŋine kaitqotot maneo raikei wane okane, yemo loutneŋo miraikei, ŋei etkeme kareweŋo raikei. Mane raki qoekimane rayake, qoeki mane. Eso maneŋo don remi,yewa mainge ŋidaniake. 28 Ŋo don mai main ŋeimane yewa mi metki zuage more ŋei don kuneŋinekait qotot maneo lewa lewaŋ yewao rara, eamoyeine qeligeake, pakiso, eŋineka bonepine Anutuolasiake. 29 Ŋei etke me kareweŋo Anutu wanedon kisi raikei, eso natne eŋe don ramami, yewamazakanikei. 30 Ŋo mane eŋe lewa lewago metki,Anutuŋo wetino don mane mosiakeo, yemo ŋeialakane okora don ramaike, eŋe maine qeligeake,mesiake so, 31 ŋine koropŋo Anutu wane don kisimaine weku weku mane ra qeliŋgi koso mane, eŋeqeliŋgi koso mane. Yale okanbi ŋei ŋerep eŋemitirop okane eweke togolekei. 32 So Anutu wanedon ra qelaŋangei, miti ŋei yewa eŋe don raraeneware kalukeu paki, enŋene naso miti don maineraikei. 33 Onoka wane, Anutu eŋe matali qetaliwelaine midaka, eŋe peam welaine. So urataine eakoboboine ma okanmaike, ŋene yaleka kima wekuurataze qeturage maikenane, Anutu simin kamaike.

34 Doku tau tau magu korop eŋe eŋet miti me donokanikei Naso yewao, ŋerep eŋe doku tau tau magulewa lewago donene midaine mesikei. Eŋe donmaine mi raikei, eŋe ketkele, Mose wane RamatokDon Numaŋo ramaike, ea wane kop gekei. 35 Ŋoeŋe don mane wane kine desikei wane raikeiwo,yemo eŋe mateno ŋaokopene maine qeson ongei.Ŋerep mane eŋe magu lewa lewago don raki, gamugamuinerop okangi mi menageake, ea masi mainemida.

36 Me Anutu wane miti don ea ŋinano mikepkawakonge me? Me ŋine wekuŋo Anutu wane dondetkamami, ŋo natne mo mida me? 37 Ŋinano ŋinemaneŋo eŋinane detki, eŋe ŋei mitirop okangi so,Anutu wane don ra qelaŋaniake, me eŋinane detkieŋe Asurop okaniakeo, eŋe don qe ŋibonmaile iwaWaom wane don yale detlukeake. 38 Ŋo mane eŋedon iwa kima mi mayakeo, ŋei yewa eŋe yalekaWaomŋo kima mi okankayake.

39 Ea wane, kimakopne, ŋine miti kine detlukeraulukkei wane sorin borin okanikei, ŋo miti donkuneŋine kait qotot maneo rara, ea wane numa leŋleŋ mi okanikei. 40 Ŋo ŋine urata korop tegok lukemodare more mau menaŋgi paki wakone, koboinemiti qelaŋaninerop okane paulukeake.

15Yesu Wie Wieinane Don

1 Eso kima kopne, iwa yemo Sigi Maep DonMaine ŋidanbe detkoi, ea waneka koso ra ŋidanbedetpi! Ŋine sigimaepmoma gemami pakimo yewaogesoke malipka togole okoramami. 2 Sigi MaepDon yewa ŋine ŋidangole, ea wane ŋine Anutuŋoŋibuyake, ŋine Sigi Maep Don Maine ŋidangole,yewamalipkama gekeiwo, memalipkemageu siukeŋibongeo, yemo mali malip wele midaine.

3 Na sigi maep Don lewine weku ningi makole,yewaka ŋine ŋibongole, don wele iwa yale, Kristoeŋe miti don sogino mo qekoi, ea wane rokopkoborikine zane turuŋine seukke. 4Paki eŋe deŋesereobirakau kaiwe karewe pa more wisikae wieke. mitidon sogine mo qekoi, ea wane rokopko. 5 Wiemore mikepka Petoro wakonkake, yewa ŋo Aposolomagukoune 12 wakononge. 6 Pakimo ŋado maguk-oune 500 eŋano wakongi naso wekuoka kakoi.Eŋano ŋine koropŋo wisika gemami, so natneŋomoseukkoi. 7 Pakimo ŋado koso Yakop wakonkake, eaŋine koso aposolo magukoune korop wakononge.

8 Paulo na dokoine eŋane magu kotino mi gekole,ŋadonaqoi qoinewakonnange, naso yewao aposolomagukoune eŋano takotnange. 9 O, na aposolo ko-rop eŋane ketkele meene, ea wane na ŋeiŋo aposolomaine mi norakei wane, na Anutu wane doku tautau magu engu matali qetali okanongole. 10 Ŋo naaposolo okangole, yemo Anutu wet maepinane ramore okangole. So wet maepine ninge, yewaŋonaŋano wele midaine mi okange. Midaka. Na uratagerereunemakole, eaŋo aposolo natne korop eŋanerokop yuanmaike. So na noŋomka onokaneŋomaw-erap, Anutu wet maepine naŋano pakane makole.11 Eso ea wane mo noŋo makole, me edo makoi, eawane don mida. Ŋene koropŋo miti iwaka ŋidanokanmaine, pakimo ŋine kisi maep yewa deremalipkakoi.

Yesu Seu Seuoŋine Wiekane Ŋene Wiekene12 Iwa Kristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine ma

wirikkaki wisikae wiekeo, ŋene miti don sigi maepyalewa ra ŋidan okanmaine. Pakimo ŋinane keuoŋine natneŋo onoka wane seu seuoŋine wisikae wiewie mi pamaike ra okanmami me? 13 Seu seuoŋinewisikaewiewiewelekatnemi pamaike, yale ra bisopkekeneo, yemo ŋene Anutuŋo Kristo seu seuoŋinemi ma wirikkaki wieke yewa ra bisop kaikene. 14 SoKristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine mi ma wirikkakiwisikaewiekeo, yemo sigimaep rarazewelemidaineokaniake, so mali malipŋine yaleka wele midaineokaniake. 15So yewakamida, ŋene Anutu eŋe Kristoseu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, ŋeneaŋazeŋo ra takot okanka more iwa yale raikene, eŋeKristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke.Yale ra more Anutu wane isi ŋeikoune okanikene.Onoka wane ŋene Anutu eŋe Kristo seu seuoŋinema wirikkaki wisikae wieke, yale ra wakongone. ŊoAnutuŋo ŋei seu seune welekatne mi ma wirikongiwisikae wiekoiwo, yemo eŋe Kristo yaleka mi mawirikkaki wisikae wiekirap. 16 Onoka wane ŋei seuseune Anutuŋomimawirikongi wisikae wiekei yaleraikeneo, yemo Anutuŋo Kristo yaleka seu seuoŋinemi ma wirikkaki wisikae wieke raikene. 17 So Anu-tuŋoKristo seu seuoŋinewelekatnemimawirikkakiwisikae wiekeo, yemo mali malipŋine wele midaineokane mi qesiŋ ŋuniake. Pakimo ŋine borikineŋinerop ge more midakei. 18 So Kristo detlukkaupaki seukkoi, eŋe yaleka mo siuke mida lelekoi.19Ŋene Kristo wane dereret gemore, kepe iwa wanegegemage eawanekaweku toma gekeneo, yemoŋeinatne qom borik okan okanmami, eŋe korop yuanone more ŋedo qom borik zok manerop okangene.Baŋ Kristoŋo ŋene mi ŋebuyake.

Page 184: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 15:20 181 1 Korinti 15:52Seu Seuoŋine Wisikae Wie Wie Yemo Tegeoo Wiekei

20 Ŋo yale mida, Kristo eŋe welekatne Anutuŋoseu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke, ea moeuo kine kine mo lewine kieke wele wakon okan-maike, yalewa ŋei seu seune pamami, eŋe alakaneebongi paki wieke, ea wane ŋei seu seune eŋebaŋ wisikae wiekei. 21 Ŋei maneŋo seu seu kiekeŋebonge, yaleka ŋei maneŋo seu seuoŋine wisikaewie wie kieke ŋebonge. 22 Adam wane ra moreseuk okanmaine, yale waka Kristo wane ra moreseu seuoŋine baŋ korop wisikae wie warekene.23 So weku weku wiekenane rake, rokop wisikaewie warekene, lewine Kristoŋo alakane wieke, eawane, ŋadino Kristo sariake, naso yewao maguk-oune korop wie warekene. 24 Wie wareŋem monaso qoe wareake, pakimo Kristo eŋe wawaine, ŋeiwaom urata, ware ware zonom gorop, so sorinborin gorop, korop ebu ket biraon wareake. Pakimoŋei waom urataine ea mo mainge Anutu Magakmaniake. 25 Onoka wane, iwa yemo Kristo eŋe Ŋeiwaom urataine ma arimage qoeki, Anutuŋo ŋabakoune korop ebu ket kinane bano biraone morelapelek onwareake. 26 Eŋe ŋabakoune natne ma ketbiraon ware mo ŋaba suaine eŋe ŋado qe matalikayake yemo seu seu. 27 Onoka wane Miti sogineAnutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, “Yeye kinekine korop Anutuŋo eŋane kinane bango biraonwareke.” Don iwa yemo Anutuŋo eŋine Kristowane bango weneŋ mi ramaike, eŋe yeye kine kinekorop ebu ket more Kristo wane bango biraonganeramaike. Ea wane ŋene don iwa mo didiwo det-mainane ŋene koso maine detŋem “Yeye kine kinekorop,” yewaŋo Anutu wane weneŋ mi okaniake,midakaka! 28 Kristo eŋe Magakŋo qesiŋkaki yeyekine kine korop ebu ket more eŋine bango bi-raon warekane, Medepine eŋine yalewaka ket moreAnutuwanebango geake, pakimoAnutuŋobaŋyeyekine kine korop qopotke ware mo ea wane lewetokan wareake.

29 Don iwaŋo welekatne mi okanmaikeo, yemoŋinane keuo ŋine onoka wane ŋei natneŋo seuseune eŋane tungo, miti doku tauon okanmami?Ŋo welekatne, ŋei seu seune maneŋo mi wisikaewieakeo, yemo eŋe onoka wane seu seune eŋanetungo miti doku tauon okanmami? 30 Eso ŋenzaneyaleka, ŋene don isisine ea wane ra more ŋetneŋetne kutno wikile gekoneŋo gemaine? Midakaka.31 Kimakopne, na Kristo Yesu ŋenane Waomze,eŋane ra more uratanane wele ŋine okangoi eawane wetne menaŋmaike. Don iwa welekatne. Nakaiwe baŋemŋinane ramore seu seumaratka okan-maile. 32 Na Epeso matko gekole, eao naŋane ŋabaŋei korop osom zubaine yale eŋerop kawali qekole.Ea sola mawa mawa wane okangoleo, yemo onokamaine mane maikale? Mane mida! Seu seuoŋinewisikae wie wie mi pamaikeo, yemo yeine. So ŋeiqelaŋ natne ra okanmami, iwa yale, “Ŋene ŋara sodoku ne bat okanŋem. Ŋene qaeki maine seukkene.Seukŋem oŋa oŋaze siukeake. Waomze mane migemaike, yemo sot turuŋze mi maratkaikene!” Nadon ea ramaile, wele midadaine!

33 Ŋo ŋei natneŋo misuk isiŋunikei, “Ŋei borikineyau yaup gegine eŋerop geu, matali ŋunbi mitiqeliŋgei.” 34Ŋine qelaŋmasi yeine qeliŋgei, pakimo

wetŋine wisikaeki, koboboine ge more, borikinekoso mi maikei. Ŋinano ŋine natneŋo Anutu ŋaŋaekamami. Na don iwa rawe dere gamu ŋuniake.

Seu Seuoŋine Wisikae Wie Wie Kine Mane ManeWiekene.

35 Ŋei natneŋo iwa yale mane qesonikei. Ŋeiseu seune eŋe daleo okane wisikae wiekei? Eŋesola tanikene dalino ma more wiekei? 36 Ŋineqelaŋ ŋei! Ŋine kine kine ebot okanmami yewayaup mi sa okanmaike, eseune gototki komine saokanmaike. 37 So ŋine kine kine kepeo ebot okan-mami, yemo kaweunerop mi ebot okanmami. Ŋinesegoŋ me wit me kine kine natne ea woune kaebot okanmami, pakimo komine so metine ŋadosa okanmaike. 38 Pakimo, Anutu eŋe detluke moretanikine ra mange, ea wane kopka sa more wakonokanmaike, wounane kop tanikine kine mane kinemane wakon okanmaike.

39 Sola korop, ea wane kine yale waka wekukami pamaike, ŋei solaze eŋe wekuka, osom eŋanesolaene eŋe mane, naŋi eŋane solaene eŋe mane,zawon eŋane sola eŋe mane.

40 So qeliwane kine kine pamaike, so kepe wanekine kine. Ŋo qeli wane kine kine eŋane kibieneweku, kepe wane kine kine eŋane kibiene mane.41 Kepe deinane kibiine weku, meso wane kibiinekine mane, so serekin eŋe kineene kine mane kinemane.

42 Seu seuoŋine wisikae wie wie, ea wane kineyewaka pamaike. Sola kepeo dukonmaine, eaŋomida midaine. Sola wisikae wiemaikeŋo yemo mimidayake. 43 Kepeo ebotmaineŋo ewine midaine,wisikae wie wieŋo qelaŋanerop. Kepeo ebot-maineŋo zonomine midaine, wisikae wie wieŋozonomine gege togon gorop. 44 Sola kepeo mot-maineŋo kepeo solarop, sola wisikae wie wieŋoqeli solarop. Kepe sola pamaike yalewaka qeli solaqelaŋan zonominerop pamaike.

Adam Ŋosa Ŋabo45 Ea wane Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike,

“Adam alakan wakonge, eŋe oŋa oŋarop okanewisikae wieke.” Ŋado Adam mane eŋe Asuropokane gege ma wakone ebo ebon ea wane welaineokange. 46 Asu wane kine kine yewaŋo alakanmi wakonge, kepe wane kine kine yewaŋo alakanwakonge, ŋo Asu wane kine kine yewaŋo ŋadowakonge. 47Alakan Adam eŋe kepeo ŋine, Anutuŋokepeŋo make. Ŋado Adam mane eŋe qeliwo ŋine.48 Kepeo ŋine ŋei geke, rokop yewaka kepeo ŋineŋeikoune gemaine. Qeliwo ŋine ŋei geke, rokopyalewaka qeliwo ŋine ŋeikoune gekene. 49 Eso ŋenekepeŋo ŋei Adam make, eŋane oŋa oŋaine gemainerokop, yale waka qeliwo ŋine ŋei Yesu ketke eŋaneoŋa oŋaine gekene.

Yesu Lotkeki Kepe Gege Wane Sola Kito Qokkene50 Kimakopne don mane iwa rawe detpi. So-

laze kepeŋo mamaine yewaŋo Anutu wane qelimat gege togon mi maratkayake. So kine kinemida midaineŋo geuluke, gege togon maine mimaratkayake.

51 Na don sane mane ŋidanbe detpi. Ŋene koropmi seuk warekene, ŋene baŋ koropŋo kepe solazekito qokkene. 52Naso qoi qoino romon ŋado arokki

Page 185: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Korinti 15:53 182 1 Korinti 16:24ikopka deze ilikitneŋo kilitikmaike, yale tureŋongiyale okangene. Romon arokki, ŋei seu seune eŋegege togon wane wisikae wiekei, pakimo ŋenewisikaune gemaineŋo solaze korop kito qokkene.53 Yemo iwa yale, solaze mida midaine iwa kitoqoke more ma gege togon wane yewa biraŋemkesiake, solaze seu seu wane biŋek, iwa kito qokemore gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene.54 Eso solaze mida midainane biŋek iwa kito qokemore, ma gege togon wane, yewa qorot nagukene,so seu seu wane biŋek iwa kito qoke more solazema gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene.Naso yewao Miti dongo iwa yale qeqine, yewa weleokaniake, “Gege togonŋo seu seu zonom korop qema ket biraka more qotkake.”55 “O seu seu, geŋane zonom diawa? O seu

seu, geŋane wikile wakileŋone diawa?”56 Borikineŋo seu seu wane wakele so ŋetneŋetne okan okanmaike, so Rara TogonDonŋo borikinane nabok pa more zonomman okanmaike. 57 Ŋo ŋene Anutu ewinekito magekene! Oŋo Waomze Yesu Kristotalekaki gege wane zonom ma wakone ŋe-bongi, kawali qemore, ŋei borikine so eŋaneurata korop yuanka okanmaine.

58 Eso ea wane kima maepkopne, ŋine gesoketogole luke okorakei. PakisoWaomwane urata nasobaŋem togole more makei. Waom wane ra moreurata mau wele midaine mi okaniake, ea dere somakei.

16Yerusalem Matko Ŋine Kimakopene Eŋane Wesi Ma

Wakonikei Wane Edange1 Iwa yemo, wesi natne ma qeturage more, Anutu

wane doku tau tau magu eŋane Yuda kepeo motpiariakane done. Ŋine Yerusalem matkoŋine dokutau tau magu eŋane wesi mosikei wane rau paki,yemoGalatia kepeo ŋine doku tau tau edanemaulukokangole, ŋine yalewaka okanikei. 2 Ŋine sodabaŋemkoropŋowesi sodamane kotinomaratkaikei,kop bonep bonep natne mapokeu, paki mat ŋinomore ware gekei. Eso na ŋado sari lotkewe, ŋinewesi mosikei wane urataine mi maikei. 3 Ŋado nasari lotkewe, yemo ŋidom ŋei natne ma wakononbi,na kibi qe ebonbe paki, taleonbe eŋe kibi waropŋinane wesi, wetpese wane bakom ma Yerusalemarikei. 4Eso na arikalane naniakeo, yemomaine baŋnarop weneŋ arikene.

Pauloŋo Eŋano Ariakane Naso More Ebonge5 Na Masedonia kepeoka ari nitoki, ŋado ŋinano

baŋ ukale. Na Masedonia kepeo mikepka ari moreyaup yuane ukale. 6Na ŋinano umore naso nigatneŋinerop gekale, ge wawe koya naso qoeyake mane.Pakimo baŋ mat maneo arikalane okanbe, ŋidomaine qesiŋnanbi numa arikale. 7Na yaup numakasari ŋune more ikop mi yuanŋune arikale, Waomŋodet naniakeo, yemo na naso natne ŋinerop gekalanewetkemaile.

8 Ŋo iwamo Epeso matko gewe Asu ketkanepeada bomileake. 9 Onoka wane, naŋane miti uratamawe wele doku tau tau magu maine loutne mainewakonikei wane, madet suainemoWaomŋomakoke

ninmaike aŋaŋmaike. So mane yemo miti waneŋabaine loutneŋo ŋene ŋabaŋone gemami.

10 Ŋo Timoti ŋinano uyakeo, ŋine kima okankau,ŋinane keu ŋino kaet sola misuk geake. So ŋineweneŋ desikei, eŋe Waom wane urataka na ma-maile, yale eŋe mamaike. 11 Ea wane eŋane detpiketkele mi okangi, ŋadekkaikei. Ŋine wetpeseokanka more qesiŋkau, numaine maineka takotkeariake, paki koso zinge naŋano sariake. Na so dokutau tau natne ŋene eŋane tomaka gemaine.

12 Eso kimaze Apolos wane don yemo iwa yale, naatakine atakine ŋinano doku tau tau natne eŋeropŋuniakane qebinka okanmaile, ŋo eŋe mi ewek-maike, eŋe iwaoka mida, naso maneo detki kopkeki,ŋinano baŋ uyake.

13 Ŋine diam ŋine maikei, pakiso mali malipkogesoke togole okorakei, so sorin borin okane to-golekei. 14 Yeye kine kine korop yewa wet maepkookanikei.

15 Kimakopne, ŋine iwa Stepanas so magukouneeŋanemodet okanmami, eŋeAkaia ŋine, edo lewinealakane wetene mainge miti dere more, doku tautau okangoi. Pakimo, enŋene simile enane Anutuwane ŋei ŋerep magu eŋano urata suaine ma okan-mami. 16 Na qebin ŋunmaile yemo ŋine ŋei yalineeŋane baneeno gekei paki, eŋe so ŋei natne mitiuratamamorewikile det okanmami, eŋe onbi ŋetnekop ŋine okangei.

17 Stepanas, Potunatos, so Akaikos, eŋe naŋanosariu, na wet pesek okanmaile, onoka wane, eŋeŋido mi sariu, edo ŋinane tungo sari donkisi okan-nanimi. 18Paki ŋine wetpese okan ŋunmami, yalekanawetpese okannanimi. ŋine ŋei yaline eŋane detpimenageake.

Wetpese Don Qoiqoine19 Doku tau tau magu Asia kepe sotno gemami,

eŋe ŋinane kaiwe maine ra more don motpi sari-maike, Akwila so Prisila so doku tau tau maguweneŋ, erane matko lewaŋ okanmami, magu ko-ropŋo kaiwe maine ra more don motpi sarimaike.20 Kimakopze iwa korop eŋe kaiwe maine ŋinanomotpi umaike.Ŋine ŋidom yale waka kimao kaiwe maine ra more

lulu zam zam koboine okannagu gekei.21 Nae meteneŋo kibi iwa, qem mawa okanŋune

more kaiwe maine ra qemaile, na Paulo.22 Mane eŋe Waom wane mi siminkaki, Waom

wane soa eŋano payake, eŋe sora gerepko kesiake!Grik don ra okanmami, “Maranata!” Kine iwa yale,

“Waomze sarinom!”23 Waom Yesu wane wet menaŋŋo ŋinano

pawareake.24 Naŋane wet maepneŋo Yesu Kristo wane ra

more, ŋinano korop pawaremaike.

Page 186: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 1:1 183 2 Korinti 2:3

2 Korinti

Pauloŋo Papia Etke Iwa Qe More Korinti Doku TauTau Magu Ebonge

1 Anutu eŋine wetinane Paulo na Yesu Kristowane aposolo okane more urata mamaile, iwamakalane neu biranange, so kimaze Timoti malimalipze weku.

Na kibi iwa Anutu wane doku tau tau magu Kor-inti matko gemami, so Anutu wane ŋei ŋerep koropAkaia kepeo ge arimami, ŋinane qemaile. 2 AnutuMagaze so Waomze Yesu Kristoŋo riwe morian sowet pesek maine ŋiboniake.

Pauloŋo Anutu Bakomine Kitoke3 Ŋene Anutu bakomine kitoŋem, eŋe Waomze

Yesu Kristo wane Magaine, wet maep Magak eŋeAnutu, eŋano ŋine qesi qesiŋ korop ŋenano sariokanmaike! 4Eŋeumat kine kinezewakonŋonokan-maike, yewao ŋene korop qesiŋŋon okanmaike.Eso ea wane ŋene eweke more ŋei natne eŋeumat kine kine maratkau, ŋene qesiŋ onikenanezonomba weku, ŋene ŋedom Anutu wano ŋinemakone, yewaŋoka qesiŋ onikene. 5 Ea yemo, Kris-toŋo ŋenane ra more, wikile zok suaine maneropdere more seukki, eŋane wikile yewaŋo ŋenanegege mageze motki rokop ŋonge, wikile ea waneyale waka eŋerop wikile weneŋ detmaine, so Kris-torop gemaine, ea wane Anutu wane zonom kakapamanerop qesiŋŋongi, ŋene yaleka wetze peseake.6 Ŋene wikile desikeneo, yemo ŋine qesiŋ ŋuniake,so gege ŋine wakoniake, ŋene wikile kutzo wakiqesiŋ ŋoniakeo, yemo ŋine yaleka wikile kutŋinowaki qesiŋ ŋuniake, so zonom ŋibongi sorin gekei,so togogole mage, ŋene wikile detmaine, ŋineyewaka desikei. 7 Eso ŋene wetzeŋo ŋine togogoleokorakei wane detmaine, ea mi pelekeake. Ŋenedetmaine, yemo ŋene wikile detmaine, ŋine wikileweku yewaka detmami, so ŋene zonom ŋebongimamaine, ŋine zonom yewaka mamami.

8Kimakopze, ŋeneAsia kepeoumatwakonŋonge,ea wane wetŋine qe lotkekenane okanmaine. Umatkutzo motkoi, eamo zok kakapa so umatne teine,ea wane ŋene wetze korop qorodoge ketki rakone,ŋene mo seukkene, ŋo wisika gekene, eamo midetkone. 9 Ŋene seukkenane rakoke kutzo motkoi,yale wetkekone. Tanik ea wakongi, ŋene welekatnezonomze mida leleke. Ŋo siluŋ masi eaŋo wakonemore ŋebuki, ŋenze zonomgo kito gekenane mida.Ŋene Anutu weku detlukka more eŋano kito to-gole gekenane, Asuŋo ŋei seu seune ebuki wisikaewie okanmami. 10 Anutu eŋe wikile kakapa seuseuinerop ea wane meto ŋine makok ŋonge, sobaŋ makok ŋoniake. So ŋene wetze eŋano moredetluk kamaine, yemoeŋebaŋkosomaneropmakokŋoniake. 11 Ŋine meŋe meŋen ŋineŋo ŋene qesiŋŋonikei, ŋine yale okangei, yemo ŋenane ra moremeŋen kaikei, meŋe meŋen ea wane turuŋine Anu-tuŋomosop ŋoniake, yemo riwemorian, pakimoŋeiloutne eŋe baŋ aŋage more ŋenane Anutu oi bakomokankaikei.

Pauloŋo Korinti Ariakane Wetkeke Naso Ea QekiKereke

12 Ŋene batneka okanmaine, yemo wet dereret-zeŋo iwa yale detmaine, ŋene kepe iwa wanekotino gege mageze mo maineka pamaike, so takorakotze ŋinanoken siluŋ koso manerop koboboine,so mayakakatne pamaike. Ea mo kepe sola wanedereretko ŋineMidakaka. Ea yemo Anutu wet maepAsu wano ŋine. 13 Ŋene kibi iwa ŋine yaup miqe ŋibonmaine, ŋine ea maine dapore more kinedetlukkei wane. Na detmaile, ŋine baŋ korop detlukwarekei. 14 Iwa yemo ŋine sisineka detmami, eawane ŋine ŋenane batze maine okanikei, ŋo baŋWaom Yesu sariake, naso yewao ŋene yale wakaŋinane batŋine baŋ okanikene.

15Na eawane koropmo detwarekole, onokawane,na mikepka sari ŋine ŋunikalane mo wetkekole, eayemo ŋine riwe morian atak etke maine maratkaupaki wet pese desikei wane. 16 Na sari ŋunbepaki Makedonia arikalane, so koso Makedonia ŋinezinge sari ŋunbe, ŋido zonom qesiŋ nanbi paki,koso birananbi Yuda kepeo arikalane nange. 17 Nadere qekakole me, naso urata iwa makalane nangeyewao? Na nae wet dereretno ŋine kepe ŋeimaneŋo okanmaike yale, naso motpe paki, nasoweku yewaoka eweke ikop, “O maine!”, me “Mida,”rakale me? 18 Welekatne Anutu eŋe eŋine don medereret ea koropmodat waremaike, ea wane na yalewaka welekatne ŋidanbe, na don me dereret yalekaramaile, ea mo wet etke, “O, maine,” me “mida,”na yale mi raikale. 19 Yesu Kristo, Anutu waneGipole eŋane Don ŋene ŋinane keu ŋino ŋidangone,Silwanus, Timoti so na, eamo “Omaine,” me “Mida”ea Midakaka, yemo Eŋino weku ea mo naso baŋem“Omaine,” pa arimaike. 20Mokakaqei kinoAnutuŋoKristo eŋe ma sariki paki, urata daleo mayake, eawane done zok loutne edane sake, don ea waneweleine Yesu Kristo wano marat kamaine yemo “Omaine.” Ea wane ŋene eŋane ra more “welekatne”ramaine, qeli ewe zonom yemo Anutu wane. 21 Iwayemo Anutu eŋe oŋom ŋene Kristo wano ŋineropweneŋ ma togole biraŋongi gegeze pamaike, eadetmaine, ea yemo Anutu oŋom ŋene mapoke biraŋonmaike. 22 Paki, eŋe eŋine biŋek okanikenane,eŋine kibiine ŋenane kutzo motke, so eŋine Asuineŋenane kotozo more ŋebonge, ea yemo ŋado welesariake, ea wane.

23 Ŋo na siluŋ koso Anutu oramaile, naŋane koto-nane kine detki paki, turuŋine niniakane. Ea yemoŋine sese ŋunikalane rawe paki, ŋinano Korinti misari more yeine metkole. 24 Ŋedo ŋine ŋei waomokanŋune more raŋem, ŋine detlukkaikei wanemida. Onoka wane ŋine mali malipko gesoke togoleokoramami, ea wane ŋene urata ŋinerop mamaine,ŋine wet pese desikei wane.

21 Eso na ea wane wetne maingekole, na sarige

ŋunbe ŋine wikile desikei rawe paki mi sarikole.2 Ŋo na sari wikile ŋibongole, ra yemo maŋo na oibakomne okan nangi wet pesek detpe rap? Wekuwaoi bakomne okaniake ea mo noŋomwikile mangole.3 Ea wane na kibi yewa ŋinane qekole, na ŋinano misarikalane nange, sarige ŋeiwa oi bakom okannangi

Page 187: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 2:4 184 2 Korinti 3:16wetne peseake, eŋe wikile mangalane ramore yeinemetkole. Onoka wane, na ŋinane korop detkole,yemo naŋane oi bakomne eaŋo korop ŋinane oibakom okanmaike. 4 Na kibiwa ŋinane yemo wik-ilerop so qom umat korop so dene doku roku mereqekole, kibi ea kau, eaŋo wetŋine maki boriakanemida. Kibi eaŋo wetŋine qelotkeki, noŋo ŋinanekoropwetne zokmaneroppamaike, ea desikeiwane.

Ŋei Mane Masi Borikine Okanŋongi Turuŋine Birak-ene

5 Mane eŋe ŋei natne mataliongi wetene bori-maikeo, eŋe naka mi okannanike, eŋe siluŋ ŋinekorop okanŋunike, me ŋinano ŋine natneka maneokanonike. Yewao na eŋe don togoleka okankakalane mi nange. 6 Ŋine ŋei loutneŋo ŋei iwanuma iwa yale okengo rokouno makoboe kakoi,7 ea wane ŋine turuŋine biraka manbi paki, olalewetne ma pesekau, so eŋe wikileŋo zok misukmaŋosokkayake. 8Ea wane na qebin ŋunmaile, ŋinewetŋine eŋane zok motpi payake. 9 Na kine iwayale wane, kibi yewa qe ŋibongole, ŋine naso baŋemeweke more naŋane don ŋidangole, ea dere tewekema gemami, me dale? Ea wane kine desikalanenange. 10 Ŋine ŋei mane sot mane daleo okanike,eŋane turuŋine qeliŋka manikeiwo, na yalewakaeŋane turuŋine qeliŋka manikale. So na turuŋinemo qeliŋka manile, yemo ŋene koropŋo turuŋineqeliŋka manikene. So mane yemo na ŋinane ramore Kristo wane kaitko turuŋine qeliŋka manile,ea yemo na ŋine korop qesiŋ ŋunikale. 11 Onokawane Satan esopkaki eŋane isi yewaŋo ŋene miyuanŋone matali ŋoniake, ea wane. Ŋene Satanwane tanik manik kine kineine borikine, ea wanekine mi ŋaŋae kamaine.

Yesu Wano Kito Togolekene12 Kristo wane Donkisi Maine raikalane, na Troas

matko ari lotkekole, ea mo Waomŋo naŋane uratamama wane numa lalaŋge. 13 Ŋo naŋane der-eretneŋo maine mi okange, yemo iwa yale na ki-mane Titus yewa mi marat kakole, ea wane na eŋeqeliŋone koso Makedonia arikole.

14 Ŋo bakom kakapa yemo Anutu okankaikene!Iwa yale wane, Anutuŋo Kristo qeinkaki Satan soeŋanemagu yuanongi paki ŋebuki qelaŋ gege qeligeeŋane magu okangone, ea wane ŋene Kristo wanemiti don ra suaekene, so eŋane qelaŋan so zonomŋene takotŋongi, ŋene ŋei natne edanŋem donyewaŋo sua yewao me yewao arimaike, yemo kawatqoune simile teine ea wane qouneŋo sua arimaike,yale. 15 Iwa yale wane, ŋene yemo kawat qounesimile teine yale, Kristoŋo Anutu wano biraŋonge,ea wane qouneŋo sua more ŋeiwa gege wane biŋekso seu seu wane biŋek weneŋ engumaike. 16 Seuseuwane biŋek eŋe tebakau ket more seu seu qounelele more enguki seukmami, ŋo gege wane biŋekeŋe tebakau ket more gege qoune lele more, qewirikongi gemami. Urata yaline maŋo maki kop-keake? Mane midaka! 17 Ŋene ŋei zok loutneŋookan okanmami, yale mi okan okanmaine. Ŋei zokloutneŋo Anutu wane don wane detpi sola waneaboŋ warage ne urataene okan okanmaike. Ŋo ŋeneyemo wet qelaŋan gorop ge more Anutu wane don

wane so Anutu wane kaitko Kristo wano makatakemore miti ra okanmaine.

3Tako Rakot Muselane Qelit Mamakoune

1 Ŋene ŋine ma pese ŋunikenane, don yalinekoso kiekmaine me? Me ŋei natneŋo okanmami,yale okane ŋinano lotke more ma pese qe pese kibimane sikan ŋunmaine me? Me ŋido ŋene maneqe ŋebonmami me? 2 Yale midaka, papiaze yemoŋine. So kibi ea yemo kotoŋino mo qeqine, ŋeikoropŋo kamore dapo rapotne. 3Ŋene ŋinano uratamaŋem, ŋine Kristo wane papia okangoi, ea wanekine didiwo pamaike, so papia ea tideŋo mi qeqine,eamo Anutu wisika gege, eŋane Asuŋo qeke, tapeyauwine wesiŋo mamaine yewao mida, ŋei kotooqeke.

4 Wet wisika don yaline yemo Kristo wane ramore Anutu detluk kaŋem pa ŋebonmaike. 5 Uratawele mane ŋene ŋenzo ŋine wakonmaike, yale rawetke okangenane zonommanemi pa ŋebonmaike,kine kine okanŋemmena menaŋ yemo Anutu wanoŋineka korop. 6 Anutuŋo ma ewekŋongi, takorakotmuselane uratainemamaine, eamo rara togondonba kibiwo qeqine ea wane urata midaka, eamoAsu wane urata. Rara togon donba kibiwo qeqine,eaŋo seu seu tebakaki sari okanmaike, ŋo Asuŋoyemo gege ŋebon okanmaike.

7 Rara Togon Don sogine eamo wesiwo kibi qe-poke qeqine, ea seu seu wane don kisi rara, ŋosiluŋ urata eaŋo qelaŋane midaine mi pake. Eawane Mose wane de kaitino Anutu wane qelaŋanŋozok rokopke paki, Israeli ŋei eŋe deene maine mipore kakoi. So zonom qelaŋan yalineŋo matkinepapaine mida. 8 Rara togon don soginane zonomqelaŋan yaline pake. Pakimo daleoMiti musele, Asuwane don kisi rara, eŋe zonom qelaŋane midainepayake? Midakaka! 9 Mida midaine ea wane donkisiine sogine rara, ea wane urataineŋo zonomqelaŋan ketkele, ŋo sot midaine oka okan wanedon kisi rara, ea wane urataŋo zonom qelaŋan zokwawaine. 10 Urata soginane zonom qelaŋan eamourata musele ea wane qelaŋan suaineŋo qekatkaki,ŋaŋae okanmaike. 11 Urata sogineŋo mi pa togolepayake. I Midakaka, eŋe baŋ mida leleake, ŋoqelaŋan suaine sarike, eaŋo yemo Anutu wane qe-laŋaninerop, ea ŋene mo detmaine, urata museleŋoyemo zok manerop Anutu wane qelaŋan weneŋ paariake.

12 Ŋenane wetzeŋo yale pamaike, ea wane urataqom ewekka ma okanmaine. 13 Ŋene Mose yalemida, eŋe Israel ŋei edo qelaŋan siu siukine eapaki, ka kaikeiwane raki paki, de kaitine motkeke.Paki, Israeli ŋei eŋe qelaŋan, ea mi kau mida lelemore siuke arike. 14 Pakiso, wetene welekatnesiuke togolekane miti tako rakot sogineŋo kawe-unerop okange pamaike. Ea wane naso iwao eŋemiti sogine dapore more kine mi detluk okanmami.Kawet yewayaupmimasikaniake, wekuKristowanotakotkeu oŋo maki masikaniake. 15 Eŋe naso iwaoyaleka Mose wane Don kibi yewa dapotmami kopwetene kawet yewaŋo qekatke okanmaike. 16 Ŋoeŋe wetene mainge more Waom wano kitomami,naso yewao kawet yewa siwore biraon okanmaike.

Page 188: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 3:17 185 2 Korinti 5:1217 Iwa yemo Waom eŋe Asu Welaine, ea waneWaom wane Asu gemaike, yewao wetze ewekine gemagekene. 18Pakimo, ŋene koropŋo de kaitze kawetmidaine pamaikane, Waomwane zonom qelaŋanŋoqe qelaŋanŋongimaingeŋem sa okanmaike, pakimoWaom wane rokop okane zonom qelaŋan so qe-laŋangorop okan okanmaine.

4Iwa Yemo Waom Asu Eŋane Masi.

1 Ea wane, Anutu eŋine wet peseinane urata yewaŋene ra ŋebongane, ŋene urata ea maikenane mipelek okanmaine. 2 Paki, sot kine kine ea gamugamu wakoniakane sanka ra more oka okane, earapoke ŋadekka warekone. Me isi kutno ge moreAnutu wane don matali qetali mama, ea mi okanokanmaine. Midaka. Ŋene Anutu wane kaitko mitira qelaŋane more ŋei eŋane wetene ma peseŋemkineze det okanmami. 3 Paki miti don ra okan-maine, eaŋo detpi kaweunerop mane okanmaikeo,yemo sora gerepkomida lelekeiwane biŋek gemami,eŋanoka kaweunerop lele okanmaike. 4 Miti ŋadeŋedek eŋe kepe iwa wane ŋei waom, Satanŋowetene ma siukki daleo Don Maine ea wane qe-laŋaneŋo kotoene ketki, Kristo eŋe Anutu wanerokop gemaike ra more Waom qeli ewe zonomine,ea ka more detkaikei. 5 Ŋene miti raŋem paki,ŋene ŋenze don mi ŋidan okanmaine, Yesu Kristoeŋe Waom, ŋo ŋene yemo Yesu wane ra moreŋinane qelit qeqe ŋineka gemaine, yalewa ŋidanokanmaine. 6 Anutu eŋe mokaka kino panamankapaki rake, “Kepe qae qelaŋannom,” raki kepe qaeke,oŋoka raki kotozo miti wane qelaŋanŋo quluduŋlaweki Kristo wane de kaitino Anutu wane qeli ewezonom wakonlukki ka detkakone.

Paulo Eŋe Kine Kine Kaetneropŋo Wetne Mi MaQororoŋge

7 Ŋo siluŋ Asu wane zonom namuŋine yewa,ŋenane kepe sola dereret mida, Anutu zonom we-lainano pamaike, ea wane kinewakoniakane. 8Ŋenewikile kine kine kutno ge more siluŋ wetze miqorodoge ket okanmaike, qeka makarop ge more,siluŋ mi qeirop dere ket okanmaine. 9Tiko pako ŋe-buwi, ea wane kutno ge more siluŋ magak zua zuaŋmi okan okanmaine, ŋengu mataliŋon okanŋonbi,siluŋ seuke mida lele mi okan okanmaine. 10 Ŋeneyale okane more naso baŋem solazo Yesu seuseuinane kibi teweke mage okanmaine, eamo Yesugegeinane kibi yaleka solazo wakoniakane okan-maine. 11Ŋei eŋe Yesuwane ramore naso keuo nasobaŋem mataliŋone seu seuo biraŋon okanmami,eamo Yesu gegeinane zonomŋo solaze seu seuneyewaowakon lukeakane yale wakonŋon okanmaike.12Eso eawanemo seu seuŋo ŋenano uratamamaike,ea waneŋo gegeŋo ŋinano urata mamaike.

Paulo Eŋe Waom Detlukka More Miti Urata WaneBau Wawa Mi Okange

13 Miti sogine yewao, don iwa yale Dawitŋo qekepamaike, “Na Waom detlukka okanmailane, mitiraokanmaile.” Pakimo ŋene don ea wane rokopkoAsuŋo taleŋongi, Waomdetlukka okanmainanemitira okanmaine. 14 Paki iwa yale detokanmaine,Anutu eŋe Waom Yesu ma wirikkaki wisikae wieke,

oŋo ŋene yalewaka Yesurop ma wirikŋone moreŋinerop weneŋ eŋano biraŋoniake. 15 Ŋene yeyekine kine iwa korop yemo ŋinane raŋem paki, okanokanmaine, eamo iwa yale, Anutu wane mitiŋo suaariki ŋei manerop eŋe dere more Anutu oi bakomsuaine okankau, yewaŋo takot rakot pa ariake.

Kepeo Wikile So Wet Borik Ea Ketkele.16 Eso kine ea wane ŋene wetze qororoŋgi mi

pelek okanmaine. Siluŋ solazemaŋo sokki kotozeŋoyemo kaiwe baŋem suawiemenaŋ okan okanmaike.17 Kepeo wikile so wet borikze ea mup muwineso qoiqoine yewaŋo qeli ewe zonom simile maineumatnerop so papa togon ma wakone ŋebongi,magu suaine pa ŋeboniake. 18 So kine kine tingopamaike, yewaomida, kine kine san pamaike, yewaopore kalilip kaŋem, eawakone ŋeboniake. Kine kinedeŋo kakaine eaŋomidamidaine, ŋo kine kine deŋomi kakaine eamo papa togon pa ariake.

5Kiseze Sogine Barakki Waomŋo Mat Togole Musele

Mane Ma Wakone Ŋeboniake1 Ŋene iwa yale detmaine, kepeo gemaine, ea

wane sola kiseze ea barake qake ketki, Waomŋo so-laze mat urum togogole mane qeliwo gekenane mawakone ŋeboniake, sola ea ŋei meteŋomimamaine,qeliwo gege togon mat. 2 Pakimo, ŋene ea waneqeliwo ŋine gege mat yewa biraki ket qorot ŋoni-akane simileŋongi tomaka gemaine. 3 Yewa qorotŋoniake, yemo oŋa oŋaze lawam mi geki kaikei.4 Ŋene sola kisezo gekene rokop yaiŋ maiŋ okanewikile dere ge okanmaine, yemo ŋene sola kisezesogine kito qokkenane mi ŋon okanmaike, ea paki,koso kutno sola kiseze musele biraŋem kesiakaneŋon okanmaike. Paki seu seuwane biŋek oka okane,ea gegeŋo qotkayakane ra okanmaine. 5 Anutu eŋekine kine yewawakon ŋoniakanemauluke ŋebonge,paki eŋe Asuine yaup lewine midaine korop eŋanebiŋek ŋebonge.

Iwa Kulit Kepeo Gemaine6 Ea wane ŋene dere eweke more gemaine paki,

iwa yale detmaine, kepe solaŋo matze nagaineokangi gemaine, eamo Waom zuaŋka more kulitkepeo gemaine. 7Naso iwao yemo wetŋo kine kinedetlukka malipka gege eaka pamaike, ŋo wele deŋokaka eamo midaka. 8Ŋo siluŋ dere ewekmaine pakisolarop kulit kepeo gege i qelige moremagakmatzoWaom gorop gege ea wane simileŋon okanmaike.9 Paki gege ea, magak mat qeliwo me kulit kepeoiwa gekene, eamo bororom geŋem Waomŋo ŋongimenageake. 10 Ŋene ea wane detmaine, gemageŋene koropka Kristo wane don rako rakok wanemetmet osino lewageŋem, solarop ge more kinekine ma qot okangone, maine me borikine, ea waneturuŋine bonep bonep mainge ŋeboniake.

Kristo Wane Ra More Anuturop Kima Okangone11ŊeneWaom ewine kitomore gekenane raraine,

ea dere more ŋei edane kito ma peseon okanonokanmaine. Yale okanŋem, Anutuŋo kotozanekine detluk okanmaike, so na detmaile, wetŋineŋonaŋane kine yaleka ŋidangi det okanmami. 12Ŋeneyale raŋem detpi, ŋene soringe more ma pese qe

Page 189: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 5:13 186 2 Korinti 7:2pese don ramaine, yale mi okaniake, ŋene yaupŋidane mauluk okanmaine, ŋenane masi kau paki,Anutu wane bakom kitokei, pakimo ŋine ŋei natnekotoene sap saune wele midaine geu paki, solao-kengo kine kine kepe wane aboŋ, ea waneka solamawa mawa okan okanmami, eŋe don yewa edanemore qekat ŋonikei. 13 Ŋene wetze siukmaikeoyemo, Anutu uratainane ra more wet siuk okan-maike, me wetze ululuŋ pamaikeo yemo, ŋine mi-tirop okangei wane ra more yale pa okanmaike.14Kristo wane wet maepŋo kotoze warekamaike, eawane qe more iwa yale det okanmaine. Ŋei wekuŋoŋei korop ŋenane turuŋzane ra more seukke, eaŋoyemo ŋei koropŋo eŋerop weneŋ seukkone okan-maike. 15 Eŋe ŋei korop ŋenane turuŋzane seukke,ea wane gege eamo ŋene ŋenzane mida, turuŋzanera more seukki, koso Anutuŋo ma wirikkaki wisikaewieke eŋane ra more gekene.

16 Iwa yemo miti nasoo sola tanikka gege sogi-noken aeke more detnagu detnagu ea maine miokanikei. So Kristo eŋe yaleka alakan sola tanikmanikine kaŋem paki, detka more mapit kakone,ea wane rokop naso iwao koso mi okanikene. 17 Eawane ŋei mane Kristo wano takot kemaikeo, eŋe ŋeikine mane okanmaike. Masi tanik kine kine sogineeamo siukkimo, kine kine museleŋo sari wakonmange. 18 Kine kine korop iwa yemo Anutu wanemasi, oŋo Kristo wane ra more ŋabao ŋene mainŋongi paki, eŋine kimakoune ŋebuke. Pakiso, ŋenekima natne ebukenane, kima ebu ebu ea wane donkisi raŋem sua ariakane urata ra ŋebonge. 19Ŋenanedon yemoyale, Anutu eŋeKristowano kitomore ŋeikorop kima ebuwareke, Anutu eŋe ŋei borikineeneqelingi mi pa ebonge, eŋe turuŋene qeliŋge. Pak-iso, eŋe daleo ebu more kima okanonge, ea wanekima oka okan wane don ra wakone ŋebonge, iwapamaike.

20 Ea wane ŋene Kristo wane siron qeqeŋo Anutuwane ra ma ewek don ŋidan okanmaine. Kristowane tungo ŋene meŋenŋune ramaine, ŋine Anu-turop kima kima okanikei. 21 Kristo eŋe borikinemane mi detke, ŋo siluŋ Anutuŋo ŋenane ra moreborikino birakake, eamo ŋedo Kristorop qeturagemore Anutu ware gege koboboine maine gekenaneyale okange.

6Paulo Eŋe Anutu Wane Ŋei Kine Kine Loutne Okane

Ari More Kineine Ma Qelaŋange1 Anuturop urata qeturage weku mamaine, ŋedo

naŋ ŋingu more ramaine, yemo ŋine Anutu wanoŋine dan gunut makoi, ea qeligeu wele midaine miokaniake. 2 Ea wane Anutu wane Papiaŋo ramaike,“Na naso maine ŋibongole, eao detŋungole, pakiso

ŋibu ŋibu kaiwe naso yewao qesiŋ ŋungole.”Kau, iwa mo Anutuŋo maine rake, ea wanenaso, eŋane dangunut maikei, so iwa momena menaŋ ea wane kaiwe naso maine.

3 Ŋene ŋei eŋe urata mamaze mi qaisik kaikei,ea wane numa mi leŋon okanmaine. 4 Ŋene Anutuwane urata ŋei gemaine, ea wane kine ma qelaŋanemore kine kine iwa yale okane ari okanmaine.Wikile koto wet pesek ge okanmaine, ŋetne ŋetnekutno ge okanmaine, matali qetali ŋebuwi ea wane

kutno ge okanmaine, kaet kotino ge okanmaine.5 Kumunamŋo ŋengu okanmami, mulapko biraŋonokanmami, ŋaba keuo ge okanmaine, urata togolema more wikile det okanmaine, kulu mi papa ruowisika ge okanmaine, paki ŋarawane seuk okan-maine. 6 Sot midaine ge okanmaine, wet dereret ko-rop ge okanmaine, wet peseko ge okanmaine, kimamaulukon okanmaine, Asu Koboboinerop ge okan-maine, paki ŋene Anutu wane urata ŋei gemaine eawane kine ŋenane wet maep wele ea sikanon okan-maine. 7 Don wele ra okanmaine, so Anutu wanezonomgo ge okanmaine. Ŋene koboboine eaŋo mitiwane tebe zaun leleki wongo so kanao weneŋ mage okanmaine. 8 Ewe kito kito so ewe mabaik kotoge okanmaine, don maine so don borikinane kotinoge okanmaine. Ŋene isi ŋei ŋedorau, ŋene donwelekatne ra okanmaine. 9 Kineze mi detkamami,ŋo siluŋ kisize koropŋo det okanami, seu seune,ŋo siluŋ wisikae ge okanmaine, ŋengu matali ŋon-mami, ŋo siluŋ mi seuk okanmaine. 10 Wet borikokanŋongoi, ŋo siluŋ naso baŋem wet peseko geokanmaine, aboŋze midaine gemaine, ŋo siluŋ ŋeiloutne qesiŋon okanmaine, ŋene yeye kine kinezemidaine, ŋo siluŋ morian gorop ge okanmaine.

11 O Korinti ŋei, wetze ŋinaneka zok okorakiaŋaze ewekmaike. 12Ŋenane wetzeŋo togogole ŋineluk ŋunmaine, ŋo ŋinane wet maepŋineŋo yemonigatneka pamaike. 13 Ea wane dokone na ŋidanbe,ŋine turuŋine mainge more ŋine korop wetŋinesuaine motpi ŋenano payake.

Qelaŋ Tanik Manik Ea Wane Girem Don14 Qelaŋ ŋei eŋe wauŋemene tewekeu, ŋine eŋe

misuk qesiŋone more tewekkei. Maine so borikineere daleo kima okanikeik? Me qelaŋan so panamanere daleo weku takot nagukeik? 15Me Kristo so ŋeiborikine ere daleo wet weku okangeik? Me dokutau tau so qelaŋ eŋe daleo qeturaŋgei? 16Me Anutuwane Bakom Urum so lopio ere daleo tako rakotokangeik? Detmami, Anutu gegeinerop eŋane urumyemo ŋene. Anutu oŋom iwa yale rake,“Na baŋ eŋane keuo gekale, so ari sari okangale, so

na baŋ eŋane Anutu okangale, eso eŋe baŋnaŋane ŋei ŋerep okane gekei.” 17 Ea waneWaomŋo ramaike,

“Ŋine eŋe qeliŋonikei, pakiso eŋe biraone toitoinegekei. So kine kine diinerop, ea mane miuakaikei, eso na baŋ ŋine ŋibukale. 18 Pakina baŋ ŋinaneMagaŋine okanikale, eso ŋinebaŋ naŋane gipolekopne so boraso kopneokanikei, Waom Togogoleŋo don yale ra-maike.”

71 Ea wane kima maep kopne, kine kine yalinane

Anutuŋo biŋek qe ŋebo ŋebonane ŋene maine kinekine qotkoineŋo koto so solazo maki sigile okan-maike, ea sauk walalakkene, so Anutu ewine kitomore kotoze qelaŋangorop gekene.

Paulo, Eŋe Korinti Matkoŋine Kisi Dere More WetineMenaŋge

2 Ŋine kotoŋine misuk mawaluke ŋebongei. Ŋenemasi kine kine borikine ŋinano mane mi okangone,ŋene ŋine matali qetali mi okan ŋungone, me kine

Page 190: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 7:3 187 2 Korinti 8:19kine mane yaup mi makone. 3 Na don iwa ŋinanedetpe boriki mi ramaile, na mo alakan ŋidanile,ŋene wetzeŋo lukŋunmaine, eamo ŋinerop weneŋgekenane me seukkenane. 4 Na wetneŋo ŋinanekazok motpe paki, manerop ra ewek ma ŋunmaile,Na wetne zok ma pese pesenane, wikile kine kinekotino wetpese zok suaine detmaile.

5 Ŋene Makedonia kepeo sari lotke more yalekadaleo kito peseluke geŋem rap. Iwa solaoken kawaliso kotooken kaet, kine kine yewaŋo wakone qepokmapok okan ŋongi gekone. 6 Wanap magunut on-maike, Anutu, oŋo yemo siluŋ ŋenane kito pese qepesezane Titus birakaki zingeke. 7 So eŋe zingekeea waneka mida, ŋine wet menaŋ don olatkoi, eamasariki dere more wetze peseke. So na detnanegemami, so qom borik korop ge okanmami, sonaŋane ramore urataŋine qesiŋkau paki sorin borinokan okanmami, ea nolatki wet pese suaine detkole.

8 Na alakan kibi mane qe ŋibone more, qomwikile ma wakone ŋibongole, ea wane wetne miborimaike. Qe ŋibongole, naso nigatne yewaoeamo welekatne wetne borike. 9 Pakimo iwa yemowet pesek detmaile, eamo ŋine zok wikile detkoi,ea wane midaka, qom wikileŋo ŋinano wet maimain ma wakonge, ea wane qomne menaŋmaike.Anutu dereretinane rokopko qomwikilemayakatnedetkoi, wane ŋenane donzeŋo mi matali ŋunge.10Qom wikile mayakatne yewaŋo wet mai main mawakongi ŋei menaŋgene, paki qom wikile yalinemaratkayakeŋo ŋado ea wane mi detki boriake. Ŋoqom wikile sigitne me diinerop, ŋei dereret wanerokopko wakon okanmaike, eaŋo yemo wet qelaŋmawakongi seu seu maratkaikene. 11 Kau! Anu-tuŋo ŋinane qom wikile ŋine mayakakatne ea waneŋinano wele zok manerop ma wakonge, yemo eweewek, kine ma wakon ma wakon, borikine mapapkamapapka, kaet qeli qeliŋ, dere worik, sorin borin,makoboe makoboe! Kine kine yale ma wakonge,pakimo ŋinano borikine motke motke, so qesi qesiŋmi pamaike, ea wane kine tingo wakonge.

12 Eso Na kibi yewa qe ŋibongole, yemo ŋeiborikine make, ea wane midaka, me borikine okanonge eŋane midaka, don ŋidanŋem Anutu wanekaitko ŋenano aŋa tewe tewek ŋinane kine wakoni-ake, ea wane qe ŋibongole. 13 Eso ŋine yale okanbipaki wetze ma pesekoi.

So wetze ma pesekoi eaka midaka, ŋine koropŋoTitusi qesiŋka more wet pese okankau zingeki ŋenezok manerop detŋem menaŋge. 14 Na alakan so-laŋine mawa more Titus olatkole, don yewa isi miokange. Ŋine don ŋidanbe welerop okanwareke,yalewaka ŋine mawaŋune more Titus don olatkoleea yaleka weleropka okange. 15 Titusi eŋe ŋinanouki ŋine ewine kitou paki aŋaine tewekkoi, eŋeea wane wetkeki paki wetineŋo ŋinane zok okankamaike. 16 Na wetne menaŋmaike, yemo ŋinanerawe paki dere qeka midaine maine gekale.

8Makedonia Doku Tau Tau Magu Eŋano Qom Ewek

Zok Pake1 Kimakop, Makedonia kepeo doku tau tau magu

eŋano Anutu wane morian wakonge, ea wane ŋi-danŋem detpi. 2 Eŋe ŋetne ŋetne kotino ge more

ma zuaŋ okane ket qeqine gemami, ŋo siluŋ mitiwane oi bakom zok kakapa pa ebonmaikane wetpese wane wesi natne matuzupkekoi. 3 Na eŋanedetlukmaile, eŋe enŋene wetenane eweke morezonomenane rokop motkoi, so rokop ea yuankamore qewa motkoi. 4 Ŋedo mi ra onŋem, eŋeedom tale ŋone more miti ŋei eŋane wet pese wanekine kine maratka more qesiŋ ŋongei wane rakoi.5 Pakiso, kine kine ewekine okanikei raŋem mo eŋeiwa yale okangoi, Eŋe lewine kotoene Waom sunkamangoi, pakiso ŋene weneŋ Anutu wane ra moreyaleka sunka ŋebongoi. 6 Eŋe yale okangoi, waneTitusiŋo ŋinano wetpese urata maki paki sotakineqeliŋgi pake, yewa maki qoeyakane ra manmaine.7 Pakimo ŋine mali malip so miti rara, so miti wanekine detpi qoe qoe, so urata wane sorin borin okaokan, so wet maep okanŋon okanŋon, kine kineyalinane wele zok marat kakoi, wane wet menaŋwesi raraine ea wane yaleka ewekkei.

8 Na qebinŋune more mi ramaile, dereret natneeŋano ewe ewek wakonge, pakimo ŋinano wetmaep rokop dalino pamaike, ea wane kine wakoni-akane ramaile. 9 Ŋine Waomze Yesu Kristo maulukmaulukinane det okanmami, eŋe riwe morianinekakapaŋo ŋinane ra more awa aboŋine midaineokange, yewa yemo eŋe madu so aboŋine midaineyale, eaŋo raki ŋine riwe morian gorop okangeiwane ra more yale okange.

10 Pakimo iwa mo don mane ŋidanmaile, eatewekeu welerop okaniake. Ŋine koma qei banowesi esatka qeturaŋgei wane eweke more kiekemotkoi. 11 Yewa mo iwaka takotke more motwareuewe ewekŋinane wele kine kine pa ŋibonmaike, eawane rokop wakoniake. 12 Kine kine qom ewekokane mot mot, ea wane dere menaŋ wakoniake,kine kinemot mot eamomane eŋemeremanmaikeea wane rokop mosiake, mi mere manmaike, eawane rokop misuk mosiake.

13 Na qom ewek wane kine kine mot mot waneramaile, iwa yemo ŋei natne eŋe sola pesek geuŋidoka gereune qenagare wikile desikeiwane mi-daka. 14 Ŋinane aboŋ moriaŋŋo naso iwao eŋanebodi mogatki ariki kine kine rokop wekuka wakoni-akane raraine, pakimo gemage, naso maneo eŋanemorianŋo ŋinane bodi mogatki ariki ŋinano rokopweku yaleka wakone ŋiboniake. 15 Ea wane Anutuwane Papiao iwa yale qeqine,“Ŋeiwa zok loutne peikke eŋe morian zok mi pa

mange, ŋo ŋeiwa maŋo etkemde peikkeeŋe bodi mi maratkake, magu etke rokounemaratkakei.”

Titusi So Kimatkine Mauluk Onikeiwane Don16 Anutu bakomine kitoŋem, eŋe Titus ma

ewekkaki, ŋene qomzeŋo ŋinane ewekmaike rokopyewaka eŋane qomino wakon kamaike. 17 Ea yemoŋedo uyakane olatŋem detke ea waneka midaka,eŋinewetinane eweklukki paki uyakane okanmaike.18 So eŋerop ŋene kimaze mane eŋe doku tau taumagu eŋane keuo gemoreMiti DonMaine ra edangidetpi menaŋ okanmaike, eŋe weneŋ talekaŋemumamik. 19 So weku eaka midaka, doku tau taumagu edo ŋei yewa eŋewetmenaŋwesimamawaneŋene qesiŋ ŋoniakane ma wakon kakoi. Urata iwaWaom ewine kito more qom ewek zane mamaine.

Page 191: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 8:20 188 2 Korinti 10:1020 Ra siuk okanbi paki yaup wane dere worik

ŋonikei wane ra more wesi yewa deŋo de kamore ware naguŋem paki, ma qeturaŋ okanmaine.21 Ŋene kine kine okanŋem, Waomŋoka detki ŋe-nane menageakane midaka, ŋeiŋo yaleka ŋenaneweneŋ detpi menageakane ra okanmaine.

22 Eso ŋene ererop kimaze mane weneŋ bi-rakaŋem umami, ŋei ea ŋene naso natno liwekkakaŋem sorin borininane kine wakonge, iwa yemoŋine wet pese detpi paki sorin gemaike. 23 Esoŋine Titus wane mo detmami, eŋe naŋane kimaqesi qesiŋne, ŋere weneŋ urata mama ŋei etke ŋinegemaite, so kimatkeze erane yaleka detmami, eredoku tau tau magu edo biraotmami, eŋane qelit ŋeieŋe Kristo wane qeli ewe zonom sikanonmami. 24Eawane ŋene ŋine ma walakŋun okanmaine, ea wanedon iwa welerop okaniakane, ŋei yalineŋo uwi kimaebu maulukonbi, doku tau tau natne eŋe desikei.

9Doku Tau Tau Kimakopene Wesi More Qesiŋonikei

Wane Edange1 Yuda miti ŋei maulukone more wesi ebonikei

wane, ea mo maine detmami, ea wane daleo zokqe ŋibonikale. 2 Iwamo na detmaile Akaia doku tautau magu ŋine koma qei bano wesi maratka moreqeturaŋ ea kiekkoi, na don kisi ea Makedonia ŋeiedanbe, ŋei natne korop eŋe ŋinane sorin borinso togole togole ŋinane kisi detpi qomene kitoke.3 Ŋene mawalak ŋungone yewaŋo wele midaineokaniakane na kimakopne biraonbe uwi ŋine siluŋna rakole yale waka kine kine okan onikei waneewekkei. 4 Na Makedonia ŋei eŋerop weneŋ uŋemŋine wesi mot mot wane ŋaŋaekeiwo, eŋe kau donyewa wele midaine okangi ŋine so na weneŋ gamukutzo wayake, paki ŋine koso mane mi maulukŋunikene. 5 Ea wane kimakopne raonbe alakaneumami. U lotkeu qom menaŋ wesi mosikeiwanenolatkoi, ea lewine ma qeturage motpi mesiake.Eamo aŋa togonwesi midaka, mitiwane qommenaŋwesi, sikanonikei.

Qomi Qomineka Kine Kine Mot Mot Me Oka Okan EaWane Anutuŋo Detki Menaŋ Okanmaike

6 So iwa yale desikei, Mane eŋe waet ewekineebosiake eŋe wele ewekineka mane qene okaniake,ŋo mane eŋe waet loutne ebosiake eŋe wele loutnemane qene okaniake. 7 Ea wane iwa yale okan-warekei. Mane eŋe qomne bapene mi raki pakikine kineine qom ewekinane rokopkomosiake, qebiqebingome aŋa togonwanemidaka. Kine kine yaupqomne bapnemi raki pakimosiake, ŋei yaline eŋaneAnutuŋo detki simileka okanmaike. 8 So Anutueŋe zonomwelaineŋo qom ewekinanemosop ŋungimorian wakone ŋibongi ŋinŋine mane qene okanege more urata kine kine maine maikei wane kinekinemanemi zuaŋgei. 9EawaneAnutuwanePapiaoiwa yale qeqine,“Eŋe ma pororoke damo qe aboŋene midaine ebon

okanmaike, eŋanemayakatneineŋo papa to-gon pa ariake.” 10 Eŋe ŋei waet ma wakoneebongi qe met okan okanmami so welema wakone ebongi ma ne okan okanmami,Anutu eŋe ŋine yaleka qe met okanikei

wane, waet mawakone ŋibonemoremosop-kaki qom ewekŋinanewele wakone sua leuleokaniake. 11 Pakimo riwe morian goropokane, ŋei aboŋene midaine kito qesiŋ okanokanikei, eŋe ŋenane ra more Anutu bakommawa mawa okankaikei. 12 Ŋine miti ŋeiwet pese kine kine okanonbi, eaŋo bodiŋine esop kayake, eaka midaka, eaŋo bakommawa mawa ea wane morian ma wakongi,Anutu wane okaniake. 13 Ŋine Kristo wanemiti don dere tewek okan okanmami, eawane kine wet pesek kine kineŋineŋo mawakongimiti ŋei so doku tau taumagunatnekorop eŋerop kima kima tako rakotŋinewakongi, eŋe baŋ Anutu mawakaikei. 14 Soŋinano Anutu mitiinane wele wakone sualeule okanmaikane, weteneŋo lukŋunemoreAnutu meŋenkaikei. 15 Ŋene Anutu wanebakom maine mi ra wakonikene, yaupwelelepke more mawakaŋem!

10Paulo Miti Uratainane Iretke More Don Rake

1 Iwa na Paulo noŋo Kristo qom menaŋinane sowet peseinane ŋidanbe detpi. Natneŋo naŋane iwayale ra okanmami. Eŋe iwa sari ge more kimadon okanŋon okanmaike, ŋo eriwa ari ge morekawali don okanŋon okanmaike. 2 Na ŋinano u gemore, kawali don ŋidanikalane mi qebin nanikei,natneŋo naŋane solaoken ea wane biŋek gemaike,yale ra okanmami, ŋei yewa eŋe yemo kawali donmaine edanikalane wetne ewek okanmaike. 3 Ŋenesolarop kepeo gege i welekatne ge okanmaine, ŋokawalirop qeli wane gege yemo sola waneŋo mi geokanmaine. 4 Ŋene tebe bim ba kawali qekenanema qe okanmaine, yemo kepeo ŋine midaka. YemoAnutu wanoŋine tebe bim zonomine togogole, eaŋoŋaba wane sen turoŋ togogole kito ra barakeŋemari okanmaike, so isi kine kineinane ŋetne kitipkerape seŋem ket okanmaike. 5 Ŋene aŋa soraŋ,wawaineme isisi don kine kine, yewaŋoAnutuwanedon yuanka okanmaike, yewa qe ra zoratkeŋemket okanmaike, paki ŋene dereret kine kine korop,yewaŋo Kristo wane aŋa tewe tewek ka wakoni-akane, wokomka okanmaine 6 Ea wane ŋene Kristoso ŋenane aŋa don tewekeu kamaine, yewao ŋeinatneŋo aŋa mi tewekeu, ea sot turuŋene ebonŋemkaikei.

7 Ŋine solaokengo yeye kine kine yauwine eawane detpi wele okan okanmaike, ŋinano ŋine ŋeimane eŋe eŋinane detki Kristo wane ŋei wele okanokanmaikeo, iwa yale desiake. Eŋe wekuŋo Kristowane ŋei mi ge okanmaike, ŋene koropŋo Kristowane ŋeikouneka ge okanmaine. 8 So eaka mida,Waomŋo Aposolo urata makenane zonom ŋebonge,ea wane mawa mawa don manerop raikaleo, naea wane gamu kutno mi wayake, zonom yemo ŋi-nano urata maŋem ŋibu kesiakane mida, ŋibu wiekimenaŋgei wane ŋebonge. 9Na papiao kibi qe ŋibonokanmaile, ea wane detpi kaet donka mi okani-ake. 10 Ŋei natneŋo naŋane iwa yale ra okanmami,“Paulo donine gereunerop so togogole qe ŋebonokanmaike, ŋo solaineŋo ŋeneropweneŋ gemaikeo,yemo zonomine midaine, so don raraineŋo yemo

Page 192: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 10:11 189 2 Korinti 11:23ketkele.” 11 Ŋei yaline eŋane iwa yale rawe desikei,ŋene abaran geŋem paki kibi qe ŋibon okanmaine,rokop yalewaka keuŋine geŋem paki don ŋidanokanmaine.

Urata Wane Sola Mawa Mi Gekene12 Ŋei sola mawa ge okanmami, ŋene yalineŋo

eŋano takotke more rokop weku maine mi okan-gene. Ŋei yewa eŋe natne ŋenane okane mamazeea wane mi wetkeu paki enŋenaneka ra more solamawa mawa don zauŋ zauŋ ra okanmami. 13 Ŋoŋene yemo Anutuŋo urata wane rokop more ŋe-bonge, yale ma umage ŋinano lotkekone, ea wanedere more mawa mawa don ra okanmaine, ŋorokopmidaine, yaup rara eamomi okan okanmaine.14 Uratazane zawoine yemo welekatne ŋinano pa-maike, ŋene uratazane rokop yewa mi ra sua okan-maine, ŋedo lewine ŋinano lotke more Kristo waneMiti Don Maine mikepka ŋidangone. 15 Ŋene ŋeinatne eŋane uratao kobu waket okora more solamawa mawa don qazaŋ rara ea mi okan okanmaine.Ŋo ŋenane wetzeŋo wetkemaine yemo iwa yale,ŋinanemali malipŋine sua kakapa lele ariki, ŋenaneurataze ŋinane keuo mamaine eaŋo takotke suaariake. 16Paki ŋeneMiti DonMaine yewakepenatnenatne ŋinane ŋadeŋino yewaomaine edane arikene,so ŋeimanewaneurataine kepemanemake, wele eawane welaine okangi, so sola mawa mawa yemo miokanikene.

17 “Ŋo mane eŋe sola me kine kine mane mawamawadon rawe, raso yemoWaomwane ramore rakimenageake.” 18Mane eŋe eŋine solaine mawa kaki,eŋe mi menaŋmaike, raikene. Waomŋo eŋe mawakaki, eŋe welekatne mo menaŋmaike raikene.

11Pauloŋo So Aposolo Isisine

1 Ŋine detnanbi, na qelaŋ don nigatne ŋidanbe,siluŋ maine detnanikei me? 2 Na ŋinane ra moresorin borin okan okanmaile, so sorin borin donneea yemo Anutu wano ŋine. Ŋine yemo ŋerepnatewen mane koboboine ŋei wekurop aukei yale,noŋoKristowanebiŋekkouneokane eŋeropkawekukoboboine gekei wane maturaŋ ŋungole. 3 Ŋosiluŋ dere mezet okanmaile, yemo komaŋo Eweborikinane isikaki pelekke, masi yalewaka ŋinanowakongi wet dereretŋine wiriake, pakimo tanikmanik libekaka okane more Kristo waneka deregege eamo baŋ qeliŋgei, na ea wane kaet nanmaike.4 Onoka wane, ŋinano ŋei maneŋo lotkeakeo, Yesuwane kine ŋene ŋidan okanmaine, yewa eŋe ŋida-niake midaka, oŋo tanikine mane ŋidaniake, so Asuŋenano ŋine makoi, yewa midaka, eŋe kuneŋinemane ŋiboniake, soMiti Don ŋedo ŋidanŋemdetkoi,yewa midaka, eŋe wetne mane ŋidaniakeo, yewaŋine mi rawetkau paki detpi zok menageake!

5 Na detmaile, yemo noŋo nigatne ŋinane“aposolo” natne eŋane ketkele mi okanmaile.6 Welekatne na miti gereunerop mi mane raokanmaile, ŋo siluŋ miti wane kine dereret yemodet okanmaile. Ŋene numa kine kine ma okangoneyewa korop ŋine sikanŋun warekone.

7 Na Anutu wane Miti don Maine ŋidangole, nasoyewao na ea wane lewine qole nanikei wane mi

rakole. Na yale okanbe paki nae ma ket bira nagumore ŋine ŋibu wiekole, na yale okanbe borike me?8 Na ŋinano miti urata makalane, yemo welekatnedoku tau tau magu mat natne edo wesi aboŋ ninbiebu makole, yale okangole, eaŋo yemo yaup omaongole yale okanmaike, ŋo yemo ŋine qesiŋ ŋu-nikalane okangole. 9 So na ŋinerop gekole, nasoyewao na wesi aboŋ wane zuagewe paki, ŋido qesiŋnanikeiwane ra meŋen mi okan ŋungole. Na mazuaŋ okane gewe kimakopneMakedonia kepeo ŋinesarikoi, edo yeye kine kine zuaŋgole, yewa koropma sari qesiŋ nangoi. Na ŋinano yaup gewe, ŋinenaŋane wikile mi detkoi, yale waka ŋado naŋanewikile mi desikei. 10 Kristo wane don wele eaŋonaŋano pamaike, yalewa wanemo welekatne Akaialoli lolik korop ŋinano ŋine aboŋ wane, ŋei maneŋonaŋane mawa mawa donne ea mane mi maket bi-rananiake. 11 Eso na onoka wane don iwa ramaile?Na ŋinane mi nanmaike ea wane me? Midaka!Anutuŋo detmaike, na ŋinane nanmaike!

12 So na masi iwa okanmaile, ea baŋ takotke yaleokane arikale. Yale okane more ŋei natne leŋonbe,eŋe numa natne maratkau paki, eŋe ŋene uratamamaine, ea wane rokopka mamaine rau paki, ŋeinatne eŋane kaitkomawanagukeiwane qesi qesiŋe-nane numa qekakei. 13 Eamo iwa yale, ŋei yalineeŋe aposolo wele Midakaka! Eŋe aposolo isisine,eŋe urata kakienane isiu paki tanik manikene eamaingeu, solaeneŋo onbi Kristo wane aposolo weleokan okanmaike. 14 So ŋine ea wane oŋaŋine misukqaeake! Satan eŋe yaleka oŋomka solaine qeingekikau, aŋelo qelaŋan gorop eŋane rokop okaniake!15 Eso yalinane eŋane qelit ŋeikoune eŋe ŋei eŋanekaiteno edomka solaene qein gekeiwo, eŋe onbimiti ŋei koboboine eŋane rokop okaniake. Ea wanedetpi, masi kuneŋine mi okaniake. Ŋado eŋe baŋmasi kine kineene okane ma okane gekoi, ea wanerokopko turuŋine marat kaikei.

Pauloŋo Aposolo Eŋe Urata Wane Umat Maratkake16 Na rele eaka koso rawe, ŋei maneŋo naŋane

detki qelaŋ misuk okaniake, ŋo ŋine naŋane ŋeiqelaŋine norawe raso norakei, pakiso, na yalekasolane nigatne mawakaikale. 17 Na don iwa raikaleyemo, Waom wane don wane rokopko mi raikale,yaup sola mawa mawa don kieke relane siluŋ qelaŋyale okane raikale. 18 Ŋei loutneŋo sola okengokine kine yauwine kepeo ŋine, ea wane sola mawamawa don ra okanmami, wane na yaleka sola mawamawa don rakale. 19Yai, kine dereret ŋine, qelaŋ ŋeinatneŋo masirak don ŋidanbi detpi menaŋ okan-maike! 20 So ŋine ŋei maneŋo qelit mamakouneŋibuyake, me kine kine ŋine ŋibuma ne okaniake,me isiŋune more ŋibuyake, me ŋei waom okanŋuniake, me kaitŋino ŋinguyake, yewa ŋine detpimenaŋ lukeake. 21 Na dere worikewe paki ramaile,ŋene ketkele, ŋo yalewa daleo okan ŋunŋemrap?

Ŋo ŋei mane eŋe eŋinane detki wawaine okangi,mawa naguayakeo, na yaleka naewane detpe wakimawanagukale. Don ramaile eamo qelaŋ don, deremore ramaile. 22 Eŋe Hebru me? Na yaleka. Eŋe Is-raelme? Na yaleka. EŋeAbrahamwane ŋosa ŋabok-oune me? Na yaleka. 23 Eŋe Kristo wane urata ŋeime? Na yaleka ŋo na siluŋ qelaŋ don rawe, na Kristowane urata ŋei rokop mane, eŋane rokop yuan

Page 193: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 11:24 190 2 Korinti 12:17waremaile. Na urata togogole mamaile, ea rokopmane, so mulap urumgo waket okanmaile, ea rokopmane, kumunam nirot okanmaike, ea rokop mane,seukkalane okan okanmaile, ea rokop mane. 24Atak5 Yuda ŋei edo izutŋo nekuwi zaleine 39 okange.25Atak karewe (3) kumunamŋo nekukoi, atak manewesiŋo nekukoi. Atak (3) karewe seki wiriki kiwetkoket more kaiwe weku so ruo weku kiwet kutno pogepakole. 26Atak loutne na numa kiroine arimaŋkole,yewao ŋaba zok marat kamaŋkole. Doku qakumgomidakalane okangole, ŋei ŋaba eŋane keuo wikilekutno gekole, Yuda ŋei kimakopne eŋane keuo wik-ile marat kakole, qelaŋ ŋei eŋane keuo wikile maratkakole, ŋei gege matko wikile kutno wa gekole.Kepe yaup papaine, ŋei mi gegeeno wikile kutnowa gekole. Kiwetko wikile marat kakole, miti ŋeiisisine eŋane keuo wikile kutno wa gekole. 27 Naurata kine kine suaine zok manerop makole, nasobaŋem kulu mi papa mangole, goiŋ wisika uratamamaŋkole, ŋara doku wane seu seu, koya momooruru qise wise, ge more takot bilaŋket mida wanezua zuaŋ, yale okane gekole. 28 So yewaka mida,kaiwe baŋem umat loutne wakongi naŋane qelitsari zeine gereune okannanbi, mat baŋem doku tautau magu eŋane dere mezet okane ge okanmaile.29 Daleo ŋei maneŋo tik pelelek kito geki, na derewa kitip midaine maine gekale? Daleo ŋei maneŋoqeyauki, na maine kito luke mesikale?

30 Eso na mawa nagukaleo yemo, na ketkelegemaile, yewa weku mawakawe menageake.31 Anutu, Waom Yesu wane Magaine, eŋano bakommawamawanaso baŋempa ariakeŋo donwelekatneramaile iwa detmaike, na isimi ramaile. 32Damasikoyewao ŋei waom Aretas wane bano ware ware oŋodiam gege ŋei na neu luknanikei wane biraongimat suainane madetko toe rapoke pakoi. 33 Ŋosiluŋ kimakopne edo kelao nakore nane more matburoro ŋine kitolotkeu okorake yewaoka mulapkoluke birananbi ket sen ŋadino kito more ware warewane metino ŋine rakake arikole.

12Pauloŋo Kine Kine Kuneŋineka Detka Okange

1Namawamawa don rawemimenaŋ okanmaike,ŋo siluŋ raikale, yemo Waomŋo wetne malotkekeso wetne maingeke, ea wane donkisi rawe. 2 NaKristo wane ŋei mane detkamaile, eŋe kine kinemane ka more gemageki, koma mo 14 okanmaike,ŋei yewa eŋeAnutuŋoqeliwawaine yewaomawake,nami detmaile, eŋe solarop okangeme solamidainedeineŋo mane zingeki kake, Anutuŋoka weku det-maike. 3So na detmaile, ŋei yewa eŋe qeli yewaomawake, eŋe solarop okange me sola midaine okange,eamo mi detmaile, Anutuŋo detmaike. 4 So eŋeyewao don ŋei aŋaŋo mi raraine so kepeo mi rawakon rawakone yewa detke. 5 Eso na ŋei yewamawa kaikale, ŋo nae yemo mi mawa nagukale,weku ketkele gemaile, ea wane maine raikale. 6 Namawa mawa don rawerap, eamo mi borikirap, earawe wele okangirap, ŋo siluŋ ŋei natneŋo naŋanedetpi zok wawaine okaniakane ea mi okanikale. Nakine kinemaokanmaile, so don rawedet okanmami,yewaŋoka payake, ea menaŋkayake.

Sitman Wakele Yaleŋo Paulo Wane Solaino QelotkeOkorake

7 So kine kine de kuneŋine Waomŋo sikan nangikakole, ea wane na nae wane detpe wawaine miokaniakane, Anutuŋo sola bikumne kotino sitmanwakele yalemanemotke, eawanedetpe, Satanwaneqelit medep maneŋo mete tabeŋo weku gemaike,yale okan okanmaike. Eaŋo neku more neu ketbiranangi kotonane detpe wawaine mi okaniakanekine kine yewa more ninge. 8 Na atak karewe eawane ra more Waom meŋen kakole, olatpe kinekine yewa ma biraki ariakane. 9 Ŋo oŋo iwa yalenolatke, “Mauluk maulukneŋo rokop gan okan-maike, so naŋane zonomŋo ŋei set pelek okan okan-mami, yewao sua more ebuki qesiŋ okanmami.”Ea wane, na zonomne midaine rawe paki, qomnemi umareake. Midaka! Na okole weneŋ gemaile,wet pesek manerop ea wane dere more set peleknemawa kaikalane, pakimo Kristo wane zonomŋonaŋano maine payake. 10 Na Kristo wane ra morezonomne midaine gekale, wikile so wet borik de-sikale, me neku kito okanikei, me umat kine kineŋoneuyake, me matali qetali okannanikei, me qekamaka wakon naniake, yewao na wet menaŋ detokanmaile. Na zonomne midaine naso yewaoka,wikile so wet boriko na togole okanmaile.

Paulo Aposolo Uratainane Kine Wakonge11 Na don yewa rele yemo, masirak don rele,

ŋido qebinnanbi siluŋ rele, ŋine ŋidom solanemawakau rap yemo menangirap. Na ŋei yauwinegemaile, eamo det okanmaile, so na aposolokopŋine wawaine eŋane baneno ketkele gege yemomi ge okanmaile. 12 Na ŋinano sorin borin okaneurata mawe, masi so kine kine de kuneŋine so kinekine zonomineropwakonemore yewaŋo na aposologemaile, ea wane kine ma wakonge. 13 Pakimo,ŋine ea wane doku tau tau magu kepe mat natnoŋine eŋane ketkele mi gemami? Yaup kine kineomakŋune ne yewa weku yemo mi okan ŋungole.Sot yemo wekumde mane okan ŋungole, pakimo eawane siluŋ turuŋne qeliŋgei.

Paulo Eŋe Korinti Ŋei Eŋane Wetne Suaine Pake14 Iwa yemo, na u ŋunbe, atak karewe okaniakane

eweke gemaile. Umore alakan okangole yale okanemore kine kine ŋibu ma ne i mi okanikale. Nawesi aboŋŋinanemidaka. Ŋinŋinane zok nanmaike.Ŋerep medep eŋe naga maga kopene eŋane uratama more yeye kine kine mi teba okanmami. Mi-daka. Naga maga edo yemo ŋerep medewekopeneqesiŋonikei wane urataine ma more yeye kine kineteba okanmami. 15 Na baŋ wet peseko ŋinane oŋaoŋaŋine menageakane rawe paki, wesi aboŋnekamida, nae gegeneweneŋ qikkamore qesiŋ ŋunikale.Naŋane wetneŋo ŋinane zok manerop pamaike,pakimo ŋinane wetŋineŋo daleo naŋaneka nigatnepakep me?

16 Pakimo, ŋei natneŋo naŋane iwa yale ra okan-mami. “Welekatne eŋe ŋenane yeye kine kinezedidiwo ŋebu ma ŋebu ma, yemo mi okange. Ŋosanka ŋei isionemore yeye kine kineene ebuma ebuma, ea yemo okange mane.” 17 Pakimo daleo? Naŋeikopne natne ŋinano biraonbe ukoi, eŋe taleonbeedo ŋinano ŋine kine kinemane ŋibuma ne okangoi

Page 194: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Korinti 12:18 191 2 Korinti 13:14me? 18 So na Titusi ŋinano uyakane qebin kakole, sodoku tau tau kimane mane weneŋ birakawe eŋeropweneŋ ukoik. Pakimo, Titusiŋo u more ŋinano ŋinekine kine mane ŋibuma ne mane okanŋunge me?Eŋe so na ŋere Asu weku mi pa ŋeponmaike me? Soŋere numase weku ka mi gesoke gemaite me?

Ŋei Natneŋo Wetene Maingekei Wane Girem Edange19 Ŋine korop wetke ramami, ŋene ŋedomka ŋi-

nanedeŋino yaupqesiŋnagumaine, yale okanmaikeme? Yale midaka. Ŋene Kristorop ge more Anutuwane kaitko don ra okanmaine, so kimamaepkopne,ea wane me ea wane mida, ŋine menaŋgei wanedone ra okanmaine. 20 Na kaet so dere mezetnigatne okanmaile, yemo na ŋinano u more naŋanewetko pamaike, ea mi ka more ŋunbe kine maneokanbi, detpe mi menageake, me ŋine nanbi nakine mane okanbe, detpi mi menageake. Na kaetnanmaike, yemo na baŋ ŋunbe tanik kine kine iwayale ŋinano payake, sori sorin, dere worik, busu,wawaine, ewe mabaik, sigi qeqe, don qeqe, mataliqetali. Na kine kine yaline ŋinano paki ukalanedere mezet okanmaile. 21 Na ŋinano koso ukalenaso yewao naŋane Anutuŋo baŋ ŋinane kait ŋinogamu ningi paki, neu ket birananiake. Pakimona baŋ ŋei ŋerep loutneŋo alakan borikine makoi,paki borikine diinerop makoi, yewa mi rapokeŋadekkakoi, wenip, so bailalaŋ, eawane eŋane arokeqom borik makalane dere mezet okanmaile.

13Korinti Ŋei Sotene Ma Wesakkeiwane Edange

1 Iwa yemo atak karewe ŋinano u ŋunikale. Nau lotkewe, ŋene Waom wane don me papiaŋo ra-maike, ea wane rokop ŋei etke me karewe ŋo ŋeimane wane sotinane kine kine rau donine do-nine raikene. 2 Ŋei alakane borikine makoi, soŋei natne ŋine korop, na atak etke ŋinano uwegeŋem paki, masi daleo ŋado ŋinano makale, eawane girem don ŋidangole. Girem don yewakakoso siluŋ iwa abaran gewe paki iwa yale ramaile,na koso ŋinano manerop ukaleo, yemo borikinemama ŋei yewa na mi sese onikale. 3 Naŋanekotono don motki ra okanmaile, Kristo, eŋanezonom wakongi kaikei wane ra okanmami, wanekaikei. Kristo eŋe urataine ŋinano pelelekatneMidakaka, zonominerop sot turuŋineropmi seseŋu-niake. 4Onokawane, alakan yewamowelekatne eŋepelekki kibeŋ qabego qeu seukke, wane iwa yemoAnutu wane zonomgo wisikae wieke zonomineropgemaike, ŋene yaleka eŋerop makatake ge morepelek okanmaine, ŋo siluŋ koso ŋene ŋinerop wekugemaine, ea wane Anutu wane zonomgo ŋene baŋeŋerop weneŋ zonom gorop gekene.

Girem Don5 Ŋine mali malip korop ge okanmami me mida,

ea wane koto ŋine liwekka kau paki, kine mawakone more ŋine ŋidomka kineŋine liwekka moredetlukkei, Yesu Kristoŋo koto ŋino gemaike, yewaŋine mi detmami me? Mi gemaikeo yemo, solaŋokadoku tau taune raikene ea mo mi kopkemaike.6 Ŋene liwe liwek eaŋo mi yuanŋonge, ea wanekineŋine baŋ ka detkaikei, na det maile. 7 ŊeneAnutu meŋen kamaine, oŋo qesiŋŋungi, ŋine masi

qotkoine mane mi okanikei. Ŋene ŋonbi miti ŋeiwele okangene me mida, ŋene ea wane mi ra okan-maine, ŋine miti don tewekeu wele okaniakane,weku ra okanmaine. 8 Ea wane, ŋene yalineŋomiti don wele yewa ŋaba maine mi okankaikene,ŋo siluŋ kima okankaikene, eaka weku pamaike.9Ŋene zonomzuage geŋem, ŋine zonomgoropgekeiyemo, ŋene qomze menageake. So ra makoboeqekoboe okanŋunbe, ŋine koto ŋine sauke mauluk,bile sot midaine okane gekei wane, Waommeŋenkaokanmaine. 10 Ea wane, na iwa abaranka gewe paki,mo don iwa lewine qe ŋibonmaile, yemo na ŋinanoukale yewao Waomŋo urata wane zonom ninge, eawane gereune okan ŋunikalane mali malipŋine matogole more girem don qe ŋibonmaile, Waomŋozonom ninge, yewaŋo matali ŋunikalane mida, kitoqesiŋ okan ŋunikalane ninge, ea wane na mi ukalemali malipŋine mau togoleki geu, na baŋ sariwepaki, don gereune mi ŋidangale.

Mosop Don11 Kimakopne don rawe qoeki, iwa yale rawe,

“Kaiwe maine” Ŋine numa ŋine maulukeu paki wetmenago doku tau tau magu wele so togogole okanegekei, ŋine naŋane don dere more koto ŋine saukemauluk okane wet wekuka more gekei, ŋine wetweku okanware more peamgo geu, wet maep Anutueŋe peam welaineŋo ŋinerop geake.

12 Ŋine mitiwo lulu zam zam au warekei, yewaŋoAnutu wane ŋei ŋerep wele. 13Anutu wane miti ŋeieŋe korop ŋine “kaiwe maine,” ŋibonmami.

14 Waom Yesu Kristo wano ŋine wet menaŋ,Anutu wane wet maep, so Asu Koboboinane kimawet maep eaŋo ŋinano pawareake, O weleka!

Page 195: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 1:1 192 Galatia 2:4

GalatiaPauloŋo Galatia Eŋane Kibi Qeke

1 Na aposolo Paulo. Ŋei edo mi biranangoi, meŋei maneŋo aposolo urata maikalane mi biranange.Midakaka! Yemo Yesu Kristo so Anutu Magak, eŋeKristo seu seuo ŋine ma wisikae kaki wieki, etourata iwao bira nangoik. 2Nae so kimakopne naropgemaine ŋene korop Galatia doku tau tau maguŋinane kibi iwa motmaine.

3Magak Anutu soWaomYesu Kristo etomosop sopeam ŋibonbik, wet menaŋ kotino bororom gekei.

4 Kristo eŋe Magak Anutu wane aŋaine tewekemore, kepe wane masi tanik borikino ŋine makokŋoniakane gegeine qaisik kaki paki, borikinezaneturuŋine seukke. 5 Ea wane ŋene naso baŋemAnutu eŋetine ora oi bakom kito tako rakot mawakagekene! Weleka.

Biŋek Don Weku Pamaike6 Ŋine masi tanik yewa okanbi na ŋunbe paki,

oŋane qaemaike, Anutuŋo Kristo maineinane ramore ŋine ŋidorake, pakimo ŋine ikopkamde eŋeqeliŋka more, ŋine koso ari sigi maep kuneŋine ma-neo makatakmami. 7 Sigi maep kuneŋine mane mipamaike, midakaka, ŋei natne edo wet dereretŋinema siuke more matali qetali mau paki, Kristo wanora more eŋe edomka sigi maep mayakakatne, yewamapap kamami. 8 So ŋene ŋedomka sigi maep donea ŋinano ra qelaŋangone, me qeliwo ŋine aŋelomaneŋo sigi maep ea ŋinano ra qelaŋange, ŋo ŋenesigi maep ea alakan kito ŋibongone, ea mo yewayalemida, eawanemoŋeimane eŋe yale okaniakeo,eŋe sora gerepko kesiake. 9 Ŋene mo alakan rene,yalewaka koso manerop rawe, ŋei mane eŋe sigimaep don ŋedo rakone ŋine wetkekei, yewa mikito ŋibonemore kuneŋine kito ŋiboniake, eŋe soragerepko kesiake.

10 Pakimo ŋine daleo wetkemami? Na don iwa ra-maile, yewa mo ŋei edo naŋane detpi menageakaneme? Anutuŋo naŋane detki menageakane ramaile?Midakaka! Anutuŋo naŋane detki menageakane. Sona ŋei kelok don edanikalane uratainemamaileme?Midakaka! Na ŋei kelok don edanikaleo, yemo naKristo wane urata ŋei mi okanikale.

Pauloŋo Aposolo Okangane Don Kisi11 Kimakopne, na koboboine ŋidanbe detpi. Na

sigi maep don kito ŋibonmaile, yewa ŋeimaneŋomirawakonge. 12Naŋeimanewanoŋine sigimaepdonea mi makole, me ŋei maneŋo yewa mi kito ninge. Imidakaka! Iwa yemo Yesu Kristo oŋom na sigi maepdon yewa ra wakone sikan nange.

13 Kimakopne, ŋine na kine kine mo sogino okan-gole, ea wane don ea ŋine mo detkoi, na alakankaYuda ŋei eŋane numamogare gewe paki, masi tanikokangole, yewa ŋine mo detka warekoi, na Anutuwane doku tau tau magu engu more matali qetaliebuwe doku tau tau maguŋo Anutu wane urumokanmaike, ea siukkei wane okangole. 14 Na asoŋabokopne eŋane numa kine kine, ea togogole mo-gatkole, so Yuda kimakopne naŋane tego eŋe korop

yuanone more, Yuda eŋane numa ea welekatnewarewe paki, koboboineka mogat lukkole.

15 Ŋo, siluŋ Anutu eŋe nabokŋo mi neukikotino metpe, naso yewaoka mo rakoke urata yewamaikalane biranange, wane ŋado baŋ oŋom nasomotke, yewao na ma wakonnane more, eŋine wetmaepinane qelitine qekalane norake. 16 Anutueŋe gipole na sikan nange, so noŋo gipolane sigimaep don ra suawe paki, qelaŋ mali malip midainepanamango gekoi, ŋei ŋerep natne eŋe edangale,ea sikan nange, pakimo, ŋei natneŋo kito qesiŋneukei wane dere qeka okane eŋano mi arikole.17 So na Yerusalem matko naŋane numa alakanaposolo natne mo alakane Waom eŋine dokoinegekoi, eŋe onikalane mi arikole. Ea midakaka, yemona ea wane turuŋine na ikopka Arabia kepeo ari eagekole. Baŋŋado ea ŋine zingemore kosoDamaskusmatko arikole. 18 Boaŋ ŋado koma karewe qoekiso,na Yerusalem matko Petoro wano don auketanearikole, ari eŋerop soda etke so urata mama wekumetkole. 19 Naso yewao aposolo natne mane miongole, wekuku kakole yemo Yakop, Waom waneŋole, eŋeka maratka more kaitine kakole.

20 Kibi iwa qemaile, yemo welekatne Waom wanekaitko donwele, na isi mi ramaile, ea wane Anutu geqesiŋ nannom!

21 Ea wane ŋadino na mat natne Silisia kepeo soSiria wane kepe kotino pamaike, yewa yaup lolikearikole. 22 Ŋo naso yewao Kristo wane doku tautau magu natne Yuda kepeo gekoi, eŋe kaitne minangoi, so wet etke, ea nigatne pake. 23 Eŋe wekunatneŋo yemo naŋane don kisi iwa yale rau detokangoi, “Ŋei yewa alakanka ŋengu kito okanŋonewikile ŋebon geke, ea eŋe ukudemonaso iwao yemomali malip wane sigi maep don yewa qe ŋabakamore matali qetali makeo, ŋine koso zinge wetmaingeki paki, maine sigi maep kima okanka morekoso ra wakonmaike.” 24Eŋe don yalewa dere more,Anutuŋo naŋano masi tanik kine mane make, yewawane eŋe zok manerop Anutu eŋetine ora ma wakaoi bakom okankakoi.

2Paulo Eŋe Aposolo Natne Maratonge

1 Boaŋ ŋado na gewe, koma 14 qoeki, ea waneŋadino Barnabas weneŋ koso Yerusalem matkoarikote. So na Titus weneŋ mawe ŋererop arikone.2Anutuŋo arikalane ra sikan nange, eawane arikole.Arimore, Yerusalemmatko doku tau taumaguwaneŋetne suaine enŋenematkoŋenzeka bonepwameremore, sigi maep don qelaŋ ŋei ŋerep natne eŋano rasuawe paki edangole, yewa wane kine ra qelaŋanesikan ongole, so na iwa yale detkole, na uratanealakan makole, so na uratane ukude iwa mamaile,yewa yemo yaup wele midaine mi okaniake, ea namo detmaile. 3 Titus narop gemaike, eŋe Grik ŋei,ŋo, eŋe korop don lewa lewaŋŋo solaine kitasike-nane mi ramaike. 4 Welekatne, ŋei natne kimaisisine gemami, eŋe ŋenze keuzo sanka sari saketlewa lewaŋzo ge more, kineze ka detka okanmami,ŋei ea eŋe sigi qeqe so walik matiwan. Eŋe kinezekau, ŋene Yesu Kristoŋo borikino ŋine so ra rokopdongo ŋine, siwot ŋone more, eŋino takotŋongiŋene ululuŋ yauwine gemaine. Ŋei yewa edo koso

Page 196: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 2:5 193 Galatia 3:5borikino so ra rokop dongo bira ŋone more lukŋonikei wane okanmami. 5 Ŋo ŋene eŋane donenedere more, Titus wane solaine kitasikei wane mirakokmaine. Ŋene eŋane donenane bango manemi siloŋmaine. Ŋene sigi maep don wane donwele yewaŋo ŋinano naso baŋem payake so kosotanik mane mi okaniake. Pakimo, ŋine naso baŋemkoboboine mogare gekei.

6 Ŋei natne eŋe ŋei suaine, eŋetene doku tautau magu wane ŋetne, naŋane wetko yemo eŋetkorop me eŋet midaine, ea maine, yewaŋo welemida. Anutu eŋe ŋei eŋet ea wane zok mi detokanmaike, ŋei ea eŋetenerop, eŋe naŋane mitidongo koso manerop takotke more, don mane mi raokanmami. 7Midakaka togole! Eŋemo detmami, naAnutuŋo sigimaep don ŋeimagu natne qelaŋ eŋanora wakone edanikalane urata ninge. Anutu eŋePetoro yale waka Yuda eŋano urata donmange, eŋesigi maep don ra wakone edaniakane. 8Welekatne,Anutu eŋe Petoro zonom sunka mange, yemo Yudaŋei ŋerep eŋane keueno aposolo urata mayakane,rokop yalewaka Anutu eŋe oŋomka qelaŋ ŋei ŋerepeŋane keueno aposolo urata maikalane, ra zonomsunka ninge. 9Yakop, Petoro so Yohane eŋe eŋeteneŋetne pakane, ŋei ŋerep doku tau tau magu eŋaneŋetne gekoi, Anutuŋo na urata kine mane ninge,yewa eŋe mo detkakoi, ea wane eŋe Barnabas so naŋere metese ŋepuwi tatiŋon wele yale okangone.Paki don auye wetze weku qeturage more, ŋereBarnabasrop qelaŋ ŋei ŋerep eŋane keueno uratamaikete, ŋo eŋe Yuda ŋei ŋerep eŋane keuo uratamaikei wane rakone. 10 Eŋe korop don weku iwayaleka ra more ŋetangoi, ŋere ŋei ket qeqine, maduwanap, wesi aboŋene midaine doku tau tau magukeueno gemami, ea qesiŋ oniketane, urata don yewara ŋepongoi. Kine kinemde yewa mo soginokabakom kito makole, wane mo koso iwa togolekamaikalane urataine ma gemaile.

Pauloŋo Petoro Antiok Matko Rawetkake11 Ŋo koso ŋado yemo, Petoroŋo numa didiwo

qeyau more tinkake, eŋe masi tanik mi oka okaneokange, ea wane ra, eŋe Antiok matko sariki, na ŋeiŋerep eŋane kaiteno meinoka koboboine kito tilekeolale more busu kakole. 12 Yakop wane ŋeikounenatne eŋe yewa mi lotkekoi, naso yewao Petoroeŋe qelaŋ ŋei eŋerop mere ŋara nekoi. Ŋo baŋŋado koso Yakop ŋei koune, eŋine tego sari lotkeu,naso yewao Petoro eŋe one more qelaŋ ŋei eŋeropkoso mere ŋara weneŋ mi neke, onoka wane, eŋeŋei natne edo qelaŋ ŋei yewa solaene kitasikeiwane sorin gekei, ea wane kaet okange, eŋe yaleokane more qelaŋ ŋei qeliŋone, eŋe eŋine kimak-oune eŋano takotke more yaup deine wazaineŋokaokan onge. 13 Pakiso, Yuda ŋei kimakoune natneeŋe weneŋ eŋerop masi isisine yewaka okangoi, somasi tanik isisine yewaŋoka okane more Barnabaswanewet dereretinewarageu, eŋano arimakatakke.14 Pakimo, na kawe eŋe sigi maep don wele ea wanerokopko numa koboboine, tegoo mi gesoke arikoi,ea wane na ŋei eŋane kaiteno Petoro olale rakole,“GeYuda, ŋo ge siluŋqelaŋŋei eŋane gege yale gine,Yuda eŋane gege tanik yale mida. Pakimo ge daleoqelaŋ ŋei sorin onnom, eŋe Yuda eŋane gege yalegekei?”

Anutuŋo YudaŊei So Qelaŋ ŊeiMaliMalipenaneMaMenaŋoniake

15 Welekatne, ŋene Yuda ŋei wele ŋene Yudategoo ŋine wakongone, ŋene nabok eŋane ŋatenoŋine wakongone, ŋene qelaŋ ŋei borikine mamamida. 16 Ŋo ŋene siluŋ iwa yale detmaine, Waomeŋe iwa yale mi detmaike, ŋei eŋe Mose wane numamogasikei, kine ea wane maine ŋei eŋe koboboineokanikei, ea midakaka! Ŋo ŋei mane eŋe YesuKristo malip kayakeo, Anutuŋo ŋei yewa koboboineorayake, ŋene yalewaka, ŋene mo sogino YesuKristo malip kakone, ea wane Anutuŋo ŋene ŋeikoboboine ŋedoramaike, onoka wane, ŋene numaea mo detmaine, numa yewa waneka Anutu eŋege koboboine gorayake. Ŋo ra rokop don wanera, yemo midakaka! 17 Pakimo, ŋene Kristo wanomakatake more Anuturop sot turuŋ midaine geke-nane ramaine, ŋo koso siluŋ borikine ma Yudaokanmaine, ŋene qelaŋ ŋei yale borikine mamatego, wane mo ŋene iwa yale maine raikene? Yewamo Kristo oŋom maki sua togole arimaike? Yalemida, ŋene yale mi raikene, so numaine yale mipamaike! 18Ŋo, na ra rokop donwane gegeme tanikmanik kine kine mane ra barakewe ketki ŋadekkale,paki koso mawe wieki kieke, tego yewa okangaleo,na noŋom ma wakone more, koso borikine mamaokangale. 19Yuda wane ra rokop don togonŋo yemomo seu seu wane numa so gegeo biranange paki,na ra rokop wane numao yemo na mo seu seune,na koso manerop don ea maine mi tewekale, eamo na Anuturop gege maine gekale, Wawainenemo Kristorop qeu eŋane kibego seukke. 20 Pakimo,gege musele iwa gemaile, so gege yewa, ea yemonoŋomkamida. Yemo Kristoŋo kotono ket gemaike,gege yewa na ukude gemaile, na malip malip-neŋo Anutu Suainane Gipole malipka gemaile, oŋonaŋane ra more wet maepinane gegeine qikkake.21NaAnutuwanewetmaepinemosop bile eamapapkawe, kine kine yauwine yale mi okaniake, ŋeneMose wane ra rokop don togon teweke more, Anutuwane deino ŋei koboboine sot midaine oka okanemane pakirap, yemo Kristo eŋe yaup kine midainenaŋenka seukke okangirap.

3Ŋene Ra Rokop Don TogonMogatkenemeMaliMalip

Don Mogatkene1 O Galatia ŋei ŋerep qelaŋine! Ŋene Yesu Kristo

mo sikan ŋunŋem ŋinŋine deŋineŋo kau mo kibegoseuke rasike ket okorake, pakimo maŋo dereretŋine maki koso qelaŋanine wakonmaike? 2 Nakine kinemde weku iwa waneka qeson ŋunbe ŋinenolatpi detpe, ŋine Anutu wane Asu Koboboinemakoi, yewa mo ma numao okora makoi? yewaYuda wane ra rokop don togon teweke more makoi,me sigi maep don dere more wet mali malipŋineŋomalipka more makoi? 3 Ŋine onoka wane wetqelaŋ okanmami! Ŋine numaŋine mikep kieke maarikoi, yemo Anutu wane Asurop kieke urata maarikoi, ŋo koso iwamo ŋine ŋinŋine zonomŋo uratamakei wane okanmami me? 4 Alakan umat suaineŋinanowakonge, eamoyaupnaŋenka tewekkoime?Welekatne na wetkemaile, ŋine kinerop tewekkoi!5 Anutu eŋe onoka wane, Asu ŋibone more masi

Page 197: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 3:6 194 Galatia 3:28togogole ea keu ŋino ma okanmaike? Ŋine rarokop don togon tewek okanmami, ea wane mesigi maep dere more wet mali malipŋineŋo malipkaokan okanmami, ea wane ŋibon okanmaike?

6 Iwa mo Anutu wane papiaŋo Abraham wane ra-maike, “Abraham eŋe wet malip malipineŋo Anutumalipkake, ea wane Anutuŋo mali malipinane ramore, eŋe ŋei koboboine orake.” 7 Ea wane ŋineyalewa desikei, ŋei ŋerep korop eŋe sigi maepyewa malipka lulukkeiwo, eŋe Abraham wane ŋosaŋabokoune wele okanikei. 8Mokaka Anutu oŋomkaqelaŋ ŋei ŋerep eŋane detke, eŋe boaŋ ŋado sigimaep detpi, wet mali malipenane ebu eŋineropbiraongi gekei, ea wane dere more, mokaka Anutuwane papiao Abraham wane sigi maep don raki iwayale qekoi, Anutuzeŋo rake, “Abraham geŋane ramore kepeo ŋei ŋerep korop mosop onwarekale.”9 Ea wane, Abraham eŋe wetneŋo Anutu malip kaki,eŋe mosop kake, ea wane ŋei ŋerep korop eŋeweteneŋo Anutu malipkaikei, eŋe yale waka weneŋAbraham wane rokopka mosop oniake.

10 Ŋo ŋei korop eŋe baŋ Anutuŋo soa kutenomosiake, yemo eŋe edom iwa yale wetke ramami,ŋene ra rokop don togon yewa mogare ariŋem moyewaŋo raki, ŋene baŋ Anutu wane kaitko maineoŋom koboboine ŋedorayake. Onoka wane, ŋoAnutu wane papiaŋo eŋe yale ra wakonmaike, “Ŋoŋei mane eŋe ra rokop dongo korop pa waremaike,ea maine mi mogasiake, sisinimde qeyauyake, eŋeAnutuŋo soakka more matali kayake.” 11 Pakimoyewa wane kine ea mo ra qelaŋangi, ukude didiwowakonmaike, ra rokop don togon wane ra moreAnuturop sot midaine koboboine gege ea mo mipamaike, onoka wane, Anutu wane papiaŋo yale ra-maike, “Ŋei mane eŋe wetino Anutu malip kayakeo,ŋei ea Anutuŋo koboboine orayake paki, eŋe mainegege marat kayake.” 12 Ŋo ra rokop dongo numa,eaŋo yemo malip malip wane mane mi ramaike,ea mo midakaka, ea eŋe eŋineka mane mo Anutuwane papiaŋo turuŋine iwa yale ramaike, “Ŋeimaneeŋe ra rokop don gege nigatne nigatne yewa koroptewek wareake paki, eŋe yale waka gege togon geariake”

13Ŋo ra rokop donŋo yemo iwa yale ramaile, ŋenekorop ra rokop don maine mi mogat warekeneo,ŋene mo soa wane biŋek, pakimo, qesiŋ ŋoniakaneyemo Kristo, pakimo, Kristo oŋom qesiŋone more,eŋet yewa “Ŋine mo soa wane biŋek,” ea make. Eamo qoleŋone more ŋenane soa yewa maki, eŋinekutno wake, onoka wane, Anutu wane papiaŋo yaleramaike, “Ŋei korop ŋine mo kibego ŋingu ŋigune,yemo Anutuŋo ongi, ŋei korop mo soak oniakanerokop okan warekoi,” wane don yewa rake. 14Kristoeŋe masi yewa okange, yemo iwa yale wane, Anu-tuŋo mokaka mosop ea Abraham ra togole mange,yewa mo koso Yesu Kristoŋo qelaŋ ŋei maine ebo-niake, ŋo ŋenewa ea mo mali malipzane ra more,maine Anutuŋo mokaka ra togoleke, ea wane Asumaikene.

AnutuWane Ra Rokop Donineŋo Rara Togon DonineYewa Maine Mi Esopkayake

15 Kimakopne, na naso baŋem ŋei ŋedom okanokanmaine, yewa rokop kito more rawe, ŋei etkeere kine kine mane wane ra togole more, wetetne

weku waki kibiwo mosikeik. Paki mo ŋei maneŋoerane don yewa mi mapap kaki paki, koso oŋo donmane takotkeake. 16 Iwa yemo Anutuŋo kine kinebile baŋ wakoniakane rake, rara togon donine Abra-ham eŋine so ŋaboine eponge, Anutu wane papiaoiwa yale mi ramaike, “Geŋone so ŋabokopŋone ŋeiŋerep loutne.” Eŋe ramaike, “Geŋane ŋaboŋone”,eŋe ŋei weku Yesu Kristo waneka ramaike. 17 Naramaile, yemo kine iwa yale, Anutu eŋe mokakaAbraham tako rakot kibi make, so ware kayakanera togoleke, paki koma 430 qoeki, ŋado ra rokopdon qekoi, yewaŋo tako rakot kibi yewa maine miqekat kayake, so Anutu wane rara togon don misaukeake so esopkayake. 18 Ŋo, ŋene Yuda wanera rokop don tewekŋem paki, mete zamot yewamakone ra, yemo Anutu wane rara togon don yewawele midaine okangirap, onoka wane, Anutu eŋinerara togoninane raki paki, mete zamotine lewinemidaine yewa Abraham wane biŋek qeke.

19 Pakimo, ra rokop don togon wane kine ea modaleo pamaike? Yemo iwa yale, Anutuŋo borikinanekine didiwo wakoniakane raki paki, ra rokop donyewa koso rara togon wane ŋado takotkeke, wane,ra rokop don yewa eŋe pa mageki, Abraham waneŋaboine Kristo sariakane Anutuŋo rara togon donrake, naso yewao midayake. Ra rokop don iwa moaŋelo eŋane piwo ŋine birakau ket more ŋei qetu-raŋ, Mose eŋane metino wake. 20Ŋo Anutuŋo yemoaŋaineŋoka Abraham rara togon donine koboboinemikepka mo olatke, ea wane ukude weneŋ aŋelome pris mane, ŋei qeturaŋ mi gemami, mida, Anu-tuŋoka gemaike, eŋe qeturaŋ ŋonmaike.

Ra Rokop Don Wane Kine21 Ra rokop donŋo Anutu wane rara togon don

yewa esop kayake me dale? Yale midakaka! Eŋera rokop donba ŋebonge, yewaŋo teba kaki ŋeiŋowisikae more, gege ea maine wakongirap, yemogege kobobine maine yewa ra rokop donŋo Anutuwano bira ŋongirap. 22Ŋo siluŋ Anutu wane papiaora rokopdoneawane ramore rake, “Kepebaŋemŋeiŋerep korop eŋe borikinane mulap urumgo waketgemami,” paki, ea wane lewine yemo ŋene malimalipŋo Yesu Kristo malipka more kine kine yewaAnutuŋo ŋei miti mali malipene koropŋo maikeiwane ra togole ebonge, yewa maine eboniake.

23 Alakan mali malip wane numa mi wakonge,naso yewao ra rokop wane donŋo mulap ŋei yalemadet leŋ ŋongi, mulap urumgo ge mageŋem, malimalip wane naso yewa didiwo wakonge. 24 Paki,ra rokop donŋo ware wareze okane ware ŋongige mageŋem, Kristo lotkeke. Yewa mo ŋene malimalipzane ra more, Anutu wane Kaitko sot midainemitirop koboboine gekenane yalewa okan ŋonge.25 Pakimo, ukude yemo mali malip wane naso eawane ra rokop donŋo koso manerop mi ware ŋoni-ake.

26 Ŋine korop mo mali malipŋineŋo Yesu Kristomalipka more eŋerop tako rakot ŋine wakonmaike,yalinane ŋine mo Anutu wane dokoine okanmami.27 Ŋine doku tauŋune more, Kristo wano takotŋunge, paki ŋine korop Kristo wane tanik manikkoboboine, eaŋo takotŋine kiroine yale kitou ketke.28Pakimo, ŋineYesuKristowane tego, eawaneYudaŋei so Grik ŋei, wawaine so ketkele, ŋei me ŋerep,

Page 198: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 3:29 195 Galatia 4:26keu ŋino mapo mapokŋine mane mi pamaike, ŋinemo koropŋo Yesu Kristo wano takotke more kopweku okangoi. 29 So ŋine Kristo wane biŋek okan-goiwo, yemo mo Abraham wane doko ŋosa ŋabok-oune wele okane gekei, wane boaŋ Anutu rara to-goninane rokopkomete zamotineAbrahamdokoineeboniakane rake, yewa mo ŋido magekei.

4Kristo Wane Ra More Ŋene Anutu Wane Ŋerep

Medep Okanmaine1 Na koso donne takotke ramaile, yemo iwa yale,

medep nigatne mane eŋe eŋineka wekuku, eŋeboaŋ magainane aboŋ kine kine mete zamot yewamayake, eŋe medep nigatne gemaikane, eŋe maga-inane qelit medep yale okaniake, ŋo kine kine koropea wane welaine yemo welekatne oŋom okanmaike.2 Eŋe medep nigatneka metkimo, wawerekoune meŋesokoune edo medep eŋine so metezamot kinekineine, yewaweneŋwareka gemageumedep suakimagaineŋo naso motke, yewao wamo, mo ea medepmetino kine kine ea korop mosikei. 3 Ŋenze rokopeŋe yalewaka pamaike, ŋene moka aso ŋabokopzeeŋane masi tanik mayakatne pamaike, yewaŋo tebaŋongi, ŋenemedepnigatne gege so dereret gemore,ea wane qelit qe gekone. 4 Ge mageŋem Anutuŋonaso koboboine motke, yewa bomileki eŋine gipolebirakaki ketke, ketki paki, ŋei ŋenze wako wakonwane rokopko Maria wano wakone, Yuda ŋei eŋanera rokop don wane bango waket tamge geke. 5 Eamo ra rokop don wane mulapko ŋine siwot ŋongi,Anutu wane ŋerep medep okangenane yale okange.

6 Pakimo, ŋine ukude Anutu wane ŋerep medepokanmami, wane mo Anutuŋo Gipolane Asu ko-tozo birakaki ket more, Asuŋo iwa yale qebinŋoneeŋano boka okanmaike, “Magak, naŋane magane.”7 Yalinane mo, ŋine koso qelit ŋeikoune yauwinemida, ŋinemodokoine okanmami, ŋineAnutuwaneŋerep medep geu paki, iwa yale desikei, ŋene Anu-tuŋo mete zamotine korop dokoine eŋane mage-maike, yewa boaŋ ŋeboniake.

Pauloŋo Galatia Ŋei Ŋerep Eŋane DereMezet Okange8 Welekatne, ŋine sogine Anutu mi detka more

lopio, anutu isisine, yewa eŋane qelitene qe qelitmedep yauwine yale gekoi. 9 Ŋo, ukude iwa yemoŋine Anutu mo detkamami me na iwa yale maineraikale, Anutuŋo ŋine mo det ŋunmaike, ea wanemo ŋine onoka wane Anutu ŋadekka more, asuisisine wet borikinerop zonomine midaine eŋanoarimami? Eŋe maine mi mapik ŋunikei, ŋineonoka wane koso eŋane qelit medep yauwine okanemore manerop eŋane qelit qekei wane okanmami?10 Pakimo, ŋine ea wane ra rokop donine pamaike,ea mogare more peadaine kaiwe maneo, me mesomaneo, me koma muselo met okanmami. 11 Naŋinane tanik manik ŋine, yewa ea wane dere kaetnanmaike, na uratane ŋinane keu ŋino makole,yewa mo, gege wele midaine okaniake.

12 O kimakopne, na ŋinane togogoleka ramaile,na ŋinane rokop okangolane, ŋine na yale okanikei.Na Yuda wane ra rokop don qeliŋka more ŋine yaleokangole. Pakimo, ŋine naso yewao masi tanikmane mi oka okane, ea naŋano mi okangoi, ŋine

nae yale okane so asoŋabokopŋine eŋanemasi tanikmanik, ea qeliŋ kaikei. 13 Ŋine mo manerop det-mami me? Na onoka wane mikepka sigi maep donra wakone kieke ŋidangole, ea mo zoma kine manezok okan nange, naso eao, ŋo ŋido namasi qotkoinemane mi okan nangoi. 14 Na set pele pelek zokmanerop okan nangi, ŋine siluŋ naŋane bauŋine miwake, ŋine dere umat okane more mi ŋadek nangoi,so naŋane bauŋine mi wake, midakaka, ŋine nanbi,na Anutu wane aŋelo mane yale okanbe, mawaluknangoi, ŋine nanbi na Kristo Yesu yale okangi, mawaluk nangoi. 15 Ŋine oi bakom okane qom menaŋzok okan nangoi, pakimo oi bakom yewa mo diaoqeligeu arike? Nanoŋommasi tanikŋinemayakatneea wane welekatne ŋidanbe. Ŋine naso yewaodeŋine woune yewa maine qe potau saketkirap. Qepotau saketki mo na ninbirap. 16Me daleo? Na doniwa welekatne ŋidanbe paki, na ŋinane ŋabaŋineokanmaile me?

17Welekatne detpi, ŋei natne eŋeŋinane simileonokanmaike. Ŋo, don kelok so isieneŋo yemo zokqotkoine. Eŋe korop yewa okanmami, yemo ŋinemapok ŋunbi, na qeliŋnane more eŋane eŋetenemawakone more qesiŋ onikei wane yale okanmami.18 Kine kine mainane ra more kima natne eŋanomasi tanik bile oka okan, ea wane simile maneropdesikeiwo, ea mo maine. Yewa yemo welekatne,naso baŋem maine okane gekei. Ŋo, weku naŋineropka gewe yewaka mida. Na ŋinerop mi geweŋine masi maine yewa misuk qeliŋgei. 19 O giponborasokopne! Ŋerep maneŋo medep mayakanegae maki wikile detokanmaike, rokop yalewaka naŋinane wikile koso manerop dere ari magewe, ŋineAnutu wane ŋerep medep Kristo wane kait toqaineso ewe zonomineŋo ŋinane koto ŋino wakoniake.20 Na naso iwao ŋinerop gekalane nanmaike, paki,na don iwa qeliŋgemore kima donŋidanikale, na ŋi-nane zok dere mezet okanmaile, so na mi detmaile,na daleo qesiŋ ŋunikale.

Hagarŋo Sara Erane Rokop21 Yuda wane ra rokop don wane qelitine qe

okanmami, na qesonŋunbe nolatpi, ŋine ra rokopdonŋo ramaike, yewa dapore mi det okanmamime? 22 Eaŋo don yalewa ramaike, Abraham eŋegipoletkine etke, mane qelit ŋerep yauwine Ha-gar wano ŋine wakonge, ŋo mane yemo eŋineŋanomine Sara wano ŋine wakonge. 23 Gipoleqelit ŋerep wano ŋine, ea mo ŋei ŋerep wakowakonzane rokopko yauwine wakonge, ŋo, gipoleIsak eŋine ŋanominano ŋine, eŋe yemo Anutu raratogon doninane rokopko wakonge. 24 Don yewawane nat paromine iwa yale pamaike, ŋerep etkeyewa ere Anutu doninane tako rakot etke, ea wanerokopko okangoik. Anutuŋo Yuda ŋei ŋerep eŋanera rokop don, Sinai bonagao motki sarike. Hagarqelit ŋerep so eŋane doko ŋosa ŋabokoune eŋe qelitqeqe okangoi, tego yewa eŋe ra rokop don ea wanerokop okangoi. 25 Hagar yewa eŋe Sinai bonaga,Arabia kepeo metmaike, ŋo Yerusalem mat yemoSinai bonagarop rokopetne weku okanmamik. Ŋoea wane, ŋei ŋerewekoune Yuda eŋe korop qelitqeqeka okanmami. 26 Ŋo Yerusalem mat maneweti qeliwo metmaike, mat ea wane ŋei ŋerep eŋeqeka makaine midaine, ululuŋ ari sari gemami, ea

Page 199: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 4:27 196 Galatia 5:22yemo eŋe Sara wane rokop. Oŋo Abraham waneŋanomine koboine, eŋenagaze okanmaike. 27Anutuwane papiaŋo Sara wane ra more ramaike,“Ŋerep qaton medep mi ebu ebune, ge wet pe-

sek desikene! Medepŋo gae mi geuki,wikile mi det okanmaine, ge medepŋonewakongi, boka more aroke, oi bakom ki-tokene! Ŋerep ŋaonerop eŋe doko ŋosaŋaboetne etkemde wakonikei, ŋo ŋerepqaton doko ŋosa ŋaboine eŋe maneropwakonikei.”

28 Kimakopne, ŋine yemo Isak yale Anutu wanedokoine, ŋine eŋine rara togon doninane rokopkoeŋine dokoine okanmami. 29 Naso yewao medeppazonom yauwine ŋei wako wakonzane rokopkowakonge, oŋo Asu wane zonomgo ŋine medepwakonge, eŋe ŋabakake, rokop yalewaka naso iwaoweneŋ pamaike. 30 Ŋo Anutu wane papiaŋo iwayale ramaike, “Qelit ŋerep eŋine so gipole esop ot-nom ariuk, qelit ŋerep wane gipoleŋo ŋanominanegipolerop magak wane mete zamot yewa misukmayake.” 31Ea wane kimakopne ŋene detŋem, ŋeneqelit ŋerep wane dokoine midakaka! Ŋene eŋineŋanominane dokoine.

5Ŋene Siwotŋongane Ululuŋ Gekene

1 Ea wane mulap midaine gekenane, KristoŋoYuda wane ra rokop don wane mulapko ŋine siwotŋonge! Ea wane ŋine ululuŋ gesoke togole okorakei,so ŋidomkamisuk ewekemore, Yuda wane ra rokopdon wane qelit qeqe okanikei.

2 Na Pauloŋo don iwa ŋidanbe, ŋine ket moredetpi! Ŋine solaŋine kitasikei wane ŋidomrakokkeiwo, yemo Kristo wane urataŋo ŋine miqesiŋ ŋuniake. 3 Na koso manerop girem ŋidanbedetpi. Ŋei mane eŋe solaine kitasikei wane waenaguyakeo, eŋe Yuda wane ra rokop don yewaweneŋ koropka tewek wareake. 4 Ra rokop donteweke more sot midaine koboboine gekei waneramami ŋine Kristorop tako rakotŋine yewa moŋidom kitat nagumami. Pakimo, ŋine Anutu wanemosop ea bira ŋungi, ŋine ŋadino gekei. 5Ŋo Anutuwane Asuŋo yemo mali malipze ma wakongi, malimalipzane ra more, ŋene sot midaine koboboinegeŋem, Anutuŋo ŋebu more eŋino bira ŋoniakanedereret gemaine. 6 Ŋene Kristo Yesu wano geŋempaki solaze kitasikene, ea wele midaine okaniake,me ŋene solaze mi kitasikene, ea eŋe yalewakawele midaine okaniake, ŋo mali malipŋo yemo ŋeiŋedomka wet maep okan nagu okan nagu wanedesikenane qomze ma ewek okanmaike, yewaŋoyemo wele, ea wane, ŋene Anutu wane wet maepŋei ŋerep natne sikan onikene, yewaŋo yemo weleraikene.

7 Ŋine alakanka numa maine gesoke arikoi.Pakimo maŋo koso numa leŋŋungi mo ŋine donwele yewa koso manerop mi mogare arimami?8Ŋine numame dereret yewamogatmami, yewamoWaom wano ŋine mida, me oŋo mi qebin ŋunge,ea midakaka! 9 “Yismde nigagatne yewaŋo mainemaki bret ea piwiwige wie okanmaike, ea mo ŋinemo detmami,” ŋine yale ra okanmami, ea wane donborikitneŋo gine mo matali ŋunge. 10 Ŋo na siluŋ

ŋinane dere wetkemaile, yemo tako rakotze Waomwane pamaike, ea wane qesiŋ ŋungi, ŋine naŋanedon yewa mi ŋadek kaikei. Ŋo, ŋei yewaŋo meyewaŋo wet masiuk okan ŋuniake, eŋe sot yewawane turuŋine Anutuŋo boaŋ mainge maniake.

11 O, Kimakopne, na welekatne ŋei solaene ki-tasikei wane donene maine qesiŋka edangole ra,yemo daleo Yuda edo mane nekuwirap? Na don ya-line sola kitasikei wanewelekatne edanbe rap, yemona Kristo wane kibeŋ wane don edangole, yewaŋodere worik mi ma wakongirap. 12 Na wetkemaile,yemo ŋeiŋo wet qeqe okanŋunemore, edomka esopnagu more, doku tau tau maguo ŋine qei ŋadinokesikei.

13 Ŋo, kimakopne, ŋine yemo Anutuŋo ululuŋgekei wane ŋidora newan ŋunmaike, so Yuda wanera rokop don wane mulap midaine ululuŋ geupakimo, sola wane masi tanik qotkoine gege sogine,ea maikei wane misuk desikei. Anutuŋo ŋine wetmaepŋo ŋei kimakop ŋine eŋerop ŋidomka qelitqeqe okan nagukei wane newan ŋunge. 14 Yudawane ra rokop don korop, eamodonweku iwaŋo qe-pot kemaike, “Ŋinŋine wet maep okan nagumami,yalewaka ŋei ŋerep korop eŋe wet maep okanon-ikei.” 15Ŋo, ŋine osom zuba eŋanemasi okanemore,ŋidomka ŋaba nagu more yaku kito misuk okanikei,yemo kaulukkei, diam gekei, ŋidomka boaŋ yakumatali qetali okan naguwareu paki, ŋinŋinareksiuke mida lelekei.

Asu Wane Masi So Ŋei Wane Masi Kineetne EtkeOkanmamik

16 Na iwa yale takotke ramaile, ŋine Asuŋo numamanbi sikanŋungi, eŋano kito more gekei. Ŋineyale okangei, eamo sola wane tanik manik qotkoineyewa mi mogasikei. 17Wet dereretze gege soginanesimileŋo Asu maket biraka okanmaike, ŋo Asuŋowet sogine yewa ma ket biraka okanmaike. Asuwane masi so sola wane masi ere etkeŋo ŋaba ŋabaokanbik, ea wane ŋine kine kine okangei wane ramore eweke oka okan, ea ŋine maine mi okanmami.18 Ŋo ŋine Asuŋo numa alakane ŋiboniakeo, yemoŋine Yuda eŋane ra rokop donŋo ŋei waom okanŋungi, eŋane qelit qeqe ea maine mi okanikei.

19Wet soginane urata yemo siu suikomi pamaike,yemo iwa yale wakon okanmaike. Bailalaŋ ŋeiŋerep wenip yau yaup, matali qetali ebu ebu, masiborikine mado madoŋine, borikine kine kine natneoka okan wane qom riwe wie wie, 20 eŋe anutu isi-sine eŋetene edoramami, suŋa qare ma okanmami,bailalaŋ wetŋo qole qole, ŋaba qepok okanmami,kawali don ra okanmami, liak nagumami, busu leleokanmami, ŋei ŋerep eŋe enŋenaneka simile detokanmami, ŋei ŋerep qepok mapok okane moreŋaba de aeke ge okanmami. 21 Eŋe ra waizit okan-mami, doku togole ne more qelaŋ urata ma okan-mami, kiki eŋet borikine kitomoremasi tanik yalinenatne okanmami, kine kine yalinane mo alakankagiremdonŋidangole, ŋo kosomanerop iwaŋidanbe,ŋei korop masi tanik yaline okan okanmami, ŋeiyalineŋo Anutu wane qeli ewe zonom kotino miwakesikei.

22 Ŋo, Asuŋo yemo kine kine maine, wele iwayale ma wakon okanmaike, wet maep, wet menaŋ,peam, wet pesek, qom ewek, qom pesek, kima

Page 200: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Galatia 5:23 197 Galatia 6:18gege, 23 weteneŋo ketkele, wetŋo sawe gege. Masitanik iwaŋo korop Asu wane wele, yewaŋo rarokop doninerop korop mane mi pamaike. 24 Ŋeiŋerep korop Kristo Yesu wane biŋek gemami,eŋe gege mageene sogine, bailalaŋ so borikinanesimileinerop mo kibego qeu seukki, mida leleke.25 Asuŋo gege togon ŋebongi ge okanmaine, eŋeyalewa okanŋon okanmaike, ea wane ŋene gegezemanŋemwarekaki, ŋeneAsu eŋine numaoka gesokearikene. 26 Ŋene eŋetze yaup wane misuk mawanagukene. Ŋene kimakopze eŋerop kawali wane sotlitokmisuk okan nagukene. Ŋene kima natne eŋanekine kine wane wetŋo qole qole bailalaŋ misukokanikene, so misuk liak nagukene.

6Ŋene Qesi Qesiŋnagu More Umatze Tewekkene

1 kimakopne, ŋei maneŋo borikine kine kinemane maki, ŋine Asurop gemamiŋo wet pesekobororom borikineine, ea ma koboe kaikei. So Sa-tanŋo ŋine weneŋ sot marat kaikei wane liwek ŋu-niakane, ŋine yale waka gegeŋinane diam ma warekaulukkei. 2 Qesi qesiŋ okannagu more maneŋomane wane umatŋine yewa maine weneŋ qesiŋnagu tewekkei. Yalewaoken okangeiwo, yemo ŋineKristo wane ra rokop don yewa maine tewekkei.3Ŋei mane eŋetine midaine eŋe rayake, “Na eŋetneweneŋ,” yale rayake, eŋe oŋomka isi naguyake.4Ŋei korop eŋe urataene maine me mida, yewa eŋeedomka dere wanok me dere detsorok okanikei, ŋeieŋe yale wa okane more, eŋe oŋom maine okan-maike, memamaike, yewa wane oi bakom okaniake.Ŋo eŋeŋei natne eŋane tanikmanikenerop eŋine, eadere wanok me dere detsorok misuk okaniake. 5 Eayemo iwa yale wane ŋei korop eŋe umatene so tanikmanikene yewa eŋe bonep bonep edom tewekkei.

6 Ŋei mane ŋinane keuo ŋineŋo Anutu wane mitidon kito ebon okanmaike, ŋine ŋei yewa eŋe aboŋkine kineŋine bile natne damo qe mapoke, kito eboebon ŋine yewa kito qesiŋ okane manikei.

Gemage Gege Magezane Wele Maratkaikene7 Ŋine ŋidomka misuk isi nagukei. Ŋei maneŋo

Anutu maine mi isi kayake. Ŋei mane eŋe ŋaramane mesiake, metki ŋara tanik weku yewaŋokaeuino wakongi, eŋe ŋado koso ŋara eŋet mane mimaratka more, eŋe eŋet weku yewaka lokakeake.8Ŋo ŋei mane eŋe gege soginane numa mogare moborikine kine kine ma nogan kayake paki, eŋe gegesoginane numa me tanik manik mamaike, yewawane weleine, eŋe seu seu marat kayake, ŋo maneeŋe Asu wane numa so tanik manik mogasiakeo,eŋe Asu wane weleine gege togon maratka morenaso baŋem geuluke ge ariake. 9 Ea wane ŋene kinekine maine okanikenane, me makenane bau wawamisuk okanikene. Ŋene qewoloŋ mi okanikeneo,yemo boaŋ gemage, Anutuŋo naso motke, bomilekiasu oŋa oŋazane morian mayakatne marat kaikene.10 Yalinane ŋene keune natne numa maratka morewakongi, yemo naso baŋem ŋei korop kine kine bilesomainekamamasuluk onikene, so kimakopzemalimalipeneŋo Waom malipka gemami, eŋane weneŋdere more, togogoleka kine kine mayakatne kitoqesiŋ okan onikene.

Pauloŋo Galatia Ŋei Ŋerep Girem Don So Mosop donEdangi Qoeke

11 Ŋine kibine suaine iwa kau, na nae meteneŋoŋinane qemaile. 12Ŋei natne eŋemawanaguwi paki,solaŋine kitasikei wane qebin ŋunmami, eŋe yewaokanmami, yemo weku iwa yale wane, eŋe Kristokibeŋinane ramorewikile kutenomiwayakane kaetokane more, yale okanmami. 13 So ŋei solaene kitakitatne, eŋe yalewaka Yudawane ra rokop don yewami tewek okanmami, eŋe yemo yaup ŋido solaŋinekitare more, eŋano takotkeu enŋene mawa nagukeiwane detpi paki, yale okan okanmami. 14 Ŋo na, nayemokine kinemane eameeawane eŋetine ramoremi mawa kaikale, na yemo weku, Waomze YesuKristo wane kibeŋinenane sigi maep yewa wanekamawa kaikale, Kristo wane kibeŋinane ramore kepewane masi tanik naŋano, ea mo korop seukwareke,ŋo na yale waka kibego kepe wane masi tanik wanera more, mo noŋom weneŋ seukkole. 15 Ŋei solainekita kitatne, me ŋei solainemi kita kitatne yewa eŋeyalewaka wele mi okanmaike. Gege sogine qelige,gege musele koboboine maikei, gege yewaŋo yemowele okanmaike. 16Qaŋa so boŋ yewao okoramami,rokop ŋeiwa wet derereteneŋo don iwa ekap kotinomalipka more, gegeeneŋo yewa mogare gemami,eŋano peam, so qom pesek, so wet maep, eaŋoeŋerop pa rokopke pawareake! So Anutu waneŋei ŋerep magu wele Israel eŋano weneŋ korop pawareake!

17 Na ekap iwa yale qewe qoeyake, ŋei maneŋoumat koso manerop misuk niniake, onoka wane, naWaom Yesu wane lopotŋo solano paki magemaile,eaŋo ŋei ŋerep eŋe iwa yale sikan onmaike, “Eŋewelekatne Kristo wane ŋei koboboine.”

18 Kimakopne, Waomze Yesu Kristo wanemosopŋo maine ŋinane asu ŋino pawarekep! O,weleka!

Page 201: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 1:1 198 Epeso 1:23

Epeso1 Na Paulo, Anutu eŋine simileinane na Kristo

Yesu wane aposolo biranange.Noŋo Epeso matko ŋine, Anutu wane ŋei ŋerep

doku tau taumagu, wetŋineŋoAnutumalipkamore,gegeŋineŋo Kristo Yesurop takorakot gemami, ŋinekibi iwa qe ŋibonmaile.

2 Magaze Anutu so Waomze Yesu Kristo etomosop so peam maine ŋibongei.

Kristo Wane Ra More Anutuŋo Mosopŋonge3 Ŋene Waomze Yesu Kristo wane Anutu so

Magaine bakomine kitoŋem, oŋo Kristo wane ramore oŋa oŋaze qesiŋ kayakane, qeli wane mitimosop mayakakatne korop mosopŋone ŋebongane,ŋene qem mawa okane more, bakomine kitokene.4Mokaka Anutu eŋe qeli so kepe mi ma wakon otke,naso yewaoka eŋe ŋene eŋine biŋek biraŋonge,pakimo, Kristo wane ra more ŋene koboboine sotmidaine eŋine kaitko gekenane, oŋom mo derewanok okan ŋonge.

Onoka wane, Anutu eŋe wet maepinane ŋenesot midaine so wet dereret koboboine gekenanera more, 5 mokaka wetkeki pake, pakimo, baŋYesu Kristo uratainane raki paki, qom menaŋokanŋone more, eŋine ŋerep medewekoune okan-genane ŋebu more ra togoleke. Eŋine simileinaneyale okanŋonge, 6 Anutu wet maepine kakapasuaine ŋenane pamaike, eamo lewine midaine, soea yemo eŋe Gipon maepinane manerop kamaŋke,yewa sunka ŋebonge, ea wane ŋene Anutu wanemosop so zonom qelaŋan manerop qe watke ŋe-bonge, ea ka more, Anutu oi bakom so qem mawamanerop okankaikene. 7 Anutu wane wet maepyemo zok manerop kakapa suaine, ea wane Anutueŋe Kristo wane seu seu so weŋemineŋo borikinanemulap urumgo ŋine siwotŋone more, borikineze eamataliki korop siukwareke. 8Anutu eŋewetmaep sodereret wane namuŋ suaine yewa koropmatuzupkemore, qakki ŋenano ketwareke.

Paki eŋe dereret kine kine so wet dereretmayakatne yewa ŋebonge, 9mokaka Anutu eŋe kinekine yewa Kristo wane uratao mayakane rake sowetkeke, pakimo, eŋe dereretine yewa ea mo sankapake, pakimo yekuat musele baŋ ŋado mo wetkekeso rake, so simileine sanka pake, yewa ŋene iwa yalesikan ŋonmaike. 10 Na wiliŋaine ma ari magewe,kine kine qeliwo so kepeomotkole, ea wane nasoinebomileake, pakimo baŋ Kristo oŋom qewotke more,ea wane lewet so bosiŋine okaniake.

11 Waom eŋe eŋine wet so dereretine yewa mog-are more kine kine korop ea okan okanmaikeŋo,Kristo wane raki paki, mokaka miti mete zamotyewa weneŋ Kristorop maikenane dere wanokŋonemore rakoke ŋebonge. 12Yuda ŋene Kristo wetzeŋomalipka more, eŋano kito okora ŋadino mogare,eŋerop arikenane mikep oŋom ma wakonŋonge, soŋene Waom eŋine ora ma wiekene.

13 Ŋo qelaŋŋo doku tau tau magu ŋine yalewaka,ŋine biŋek don welekatne eamo dere malipkau,Anutu wane sigi maepŋo ŋibu mainŋune sa bi-raŋunge, paki ŋine Yesu Kristo malip kakoi, yalewa

okane more, Kristo detlukkau Anutu eŋe rara to-gonine mo sogino okange, ea wane wele ŋine AsuKoboboine ea ŋibonge, eŋe yale okange, ea moŋine Anutu wane ŋei ŋerep so magu koboboineokangei wane eŋe yale okanŋunge. 14 Ŋene AsuKoboboine mo makone, so mo detmaine, ŋenebaŋ kine kine mayakatne natne weneŋ makene,ea mo Anutuŋo ŋei ŋerewekoune eboniake, mora togoleke, wane Asu Koboboine ea mo Anutuŋoqakaze ea kamore, boaŋŋadoŋebuyakaneqoleŋonemore, Asu Koboboineŋo kibi ŋebuke, wane ŋeneŋebuyake, ea dere more, yewa wane ŋene kine kinezonomine togogole, ea wane tomaka geŋem ŋe-buki, eŋerop gekene, so ŋene eŋet biŋekinemawakageŋem! Asuŋo ŋenano urata kiekke, ea baŋ ŋadomakokeake.

Anutuŋo Epeso Ŋei Ŋerep Wetene MalotkeakanePauloŋo Anutu Meŋenkake

15 Kine iwa yale wane, ŋine Waom Yesu detlukkamami, so Anutu wane ŋei ŋerep magu wet maepokanon okanmami, na ea wane don kisi detkole.16 Ea wane na ŋinane ra more meŋenkamaile, rokopna Anutu bakomine kitoka okanmaile. Na nasobaŋem ŋine detŋune more, wet pese dere Anutumeŋenka okanmaile. 17 So na iwa yale meŋenkaokanmaile, ŋine Suaineze Yesu Kristo wane Ma-gak, eŋe weku mane so maykakatne, eŋe qelaŋa-nine suaine so qeli ewe zonominerop, oŋo Asuineŋibongi, Asuineŋo mapikŋune more, wetŋine malotkeki, Anutu eŋine doninane kine ea detluk kakei,so Anutu wane kine, ea ra wakone ŋidangi, ŋine baŋdetwarekei, na ŋinane yalewa ra meŋenka okan-maile. 18 Na ramaile, yemo ŋinane wet dereretŋine maine ma lotkeki eŋine qelaŋanine kaikei,paki eŋe onakaka ŋiboniakane ŋidorake, yewa ŋineboaŋ dere more, wet pesek okane tomakaikei, soŋine Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ŋinane kibimaep mosopine biŋek qeke, ea wane detpi weleokaniake. 19 So ŋine yale desikei, ŋene Anutuwane zonomine kakapa yewaŋo detluke malipkaokanmaine, ŋene naso baŋem qesiŋŋon okanmaike,yemo zonom mane togogole, zonom yewa yemoŋenano pamaike. 20 Zonom togogole yewaŋo Anutueŋe Kristo seu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, pakimawa more qeliwo eŋine wonino birakake met-maike. 21 Kristo eŋe yewa metki paki, qeliwoŋei waom kine kine korop gemami, yewa yuanonewareonmaike, WareWare Suaine, ŊeiWaom Suaine,ŋei wawaine zonomenerop, ŋei togogole, ewe bibi-enerop, so eŋet biŋekenerop, qeliwo so kepeo koropoŋo ŋei waom okanone more, wareon wareake,kepe iwao me boaŋ ŋado, eŋe oŋoka wareki pawayake. 22 Anutuŋo kine kine korop matuzupkemore, Kristo wane kinane bango gumeki paki, ŋeiŋerep magukoune eŋane lewet okane, kine kinekorop Waom okanoniakane ma wakonkake. 23 Ŋeiŋerep magukoune, eŋe Kristo wane kie metine sosolaine, ŋo Kristo oŋom yemo kine kine korop eawane kotino mere qe watkeake more, leweteeneokaniake, so eŋe ŋei ŋerep magukoune eŋane ko-toeno mere eŋine so Asuine weneŋ eretnarek zokmanerop qewatonikeik.

Page 202: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 2:1 199 Epeso 3:22

Oŋa Oŋaze Seu Seuo Ŋine Wisikaeke1Ŋinemokaka aŋa bira wira ŋinane borikine kine

kine ma more, sot korop okangoi paki, yewaŋo ŋin-guki oŋa oŋaŋine korop seu seu wane biŋek okange.2 Naso yewao ŋine kepe iwa wane tanik manikqotkoine yewarop gekoi, gemore asu borikinane ŋeiwaomine eŋane aŋaine tewekkoi, asu borikinaneŋeiwaom eŋe qeli keuno gemaike, yewaŋo ŋei Anutuwane aŋaine bira okanmami, eŋane kotoeno ketmore uratamaokanmaike. 3Ŋene koropmokaka ŋeiborikine yewa eŋane rokopka ge more, wetze gegesoginane simile yewamogare arikone, paki solazaneso ŋenze gege soginane wet dereret yewa waneaŋaine teweke more, ŋei natne eŋe yale okanŋempaki, ea wane turuŋine Anutu wane busu maratkaikenane biŋek mo okangone.

4 Welekatne, sot turuŋzeŋo ŋenguki ŋene seuseune gekone, yale gekone, ŋo siluŋ Anutu wetpesekine i manerop watke pamaike, ea wane Anutueŋe zok ŋenane wetine boriki, wet maep suaineokanŋonge, 5 aŋa bira wirazane ra more seu seunegekone, ŋene mi qeliŋone, eŋe Kristorop weneŋma wisikae ŋonge, welekatne, Anutu wet pesek-inane ra more, ŋene koso mainŋone biraŋonge.6 Eŋe ŋene Kristo Yesurop tako rakot ge more,Anutu eŋe ma wisikae ŋongi paki, ukude eŋeropqeli gege togon koto biraŋongi, eŋinerop wareware urata magemaine. 7 Yewa okange, yemo ŋeiŋerep boaŋ ŋado wakone raikei, “Anutu eŋine wetpesekine zok kakapa suaine pamaike, yewa wanewet maepine ŋenano ma qelaŋaniakane sikanŋonemore, Kristo Yesu kepeo birakaki ketke, ea nasobaŋem ukude so ŋado dere qelaŋanŋem qe watŋo-niake.” 8 Yemo iwa yale, ŋine Anutu wetne pe-sekakatnane mali malipŋinane raki paki, seu seuoŋine ŋibu seseŋunge, ŋine ŋidom kine kine manemaine makoi, ea wane ra more Midakaka, yemoAnutu eŋe eŋine wet maep so qom menaŋinane,yaup ŋibu seseŋunge. 9 Yewamo urata mane bilemakoi, ea wane lewine Midakaka, yalinane mo ŋinesolaŋine misuk ma wakaikei. 10 Anutu eŋe oŋomkaŋebuke, so ŋene Kristo Yesurop tako rakotze weneŋpayakane, oŋom ŋebuki, ŋene koso ŋei ŋerepmusele okanŋem oŋom ma wakonŋonge, so numamaine Anutuŋo mo ma wakone ŋebongane, ŋeneyewaoka gesoke arikenane rakoke ŋebonge.

Ŋene Kristorop Weku Okangone11 Ŋine wakongoi, naso yewao ŋine Anutu mi

detkakoi, qelaŋwakongoi, ŋine Yuda ŋei edo ŋinanesolaene mi kita kitatne yale ŋidora okangoi, soŋidora okanmami. Ŋo, enŋenane yemo, ‘solazemo kita kitatne’ yale ra okanmami, iwa yemo ŋeiedomka solaene piwitne kitare gekoi, ea wane ra-maike. Ŋo ŋine yemo alakan gekoi, yewa ŋine modetmami, ŋine qelaŋ ŋei ŋerep gekoi. 12Naso yewaoŋine Kristo biraka abaran gekoi, paki Yuda ŋei eŋemat welaine okane geu, ŋine lobo yale gekoi, soAnutu eŋe rara togon donine ra more magukouneebuki paki, biŋek donine ma togole Yuda tegoebongimageu, ŋine zepe natkoune yale okane, yauptego yauwine gekoi, so ŋine kepe iwao ge more,wetŋineŋo kine kine mane wele baŋ ŋado sariake,

ea mane mi dere malipka more, Anutu midadaineyaup togole gekoi. 13Ŋine mokaka sogino yemo zokabaran togogole gekoi, ŋo ukude yemo Kristo waneweŋemineŋo ŋine waraŋ ŋungi sarikoi, paki KristoYesu wane ra more ŋine Anutu wano mo ososopso osino gemami. 14 Kristo oŋomka qom menaŋsowet maep ma wakon ŋebongi paki, Yuda ŋei soqelaŋ ŋei qeturaŋ ŋongi, magu weku okangone. Mosogino yemo Yuda ŋei so qelaŋ ŋei miti midainekeuo zawo so senŋo okoraki paki, mapok ŋongi,ŋaba ŋaba okane gekone, sen yewa mo Kristo eŋineseu seuneŋo kito ra barakki arike, paki tego etke eamo qedugu otki, weku okangoik. 15 Eŋe Yuda wanera rokop dongo sawe so titiinerop gege, so rawerawet don loutne raraine, so donnatne ea yale, yewaeŋine solaine qaisik kaki paki mataliki siukwareke,eŋe yale okane more, ŋei magu etke qeturaŋ otki,eŋinerop ŋei magu musele so weku okange, eŋenuma yalewaoken okane more wet weku so peamma wakonge. 16 Kristoŋo kibego seukki paki, ŋeimagu etke yewa qeturaŋ otki, sola weku okangi,koso mainka more, Anutu wano birakake. Eŋinekibego seu seuine yewaŋo ŋaba wane masi tanikmanik sogine pake, yewa korop qeki ket siuke midalelewareke. 17 Paki, Kristoŋo sari more, peam wanesigi maep don yewa korop iwa yale ra qelaŋaneŋedange, “Ŋine ukude mo iwa wet weku gekei,”don yewa mo ŋine qelaŋ ŋei, Anutu kakakka abarangekoi, ŋine ŋidange, so Yuda ŋei ŋerep Anutu eŋineosino gekoi, eŋe weneŋ edange. 18 Biŋek don iwayale, Kristo wane ra more ŋene korop Yuda ŋei soqelaŋ ŋei, ŋene magu etke, ŋenane Asu wekuŋo nu-maze lalaŋge, ŋene ukude Magazane kaitko maineari lotke warekene.

Doku Tau Tau Magu Ŋene Anutu wane Mat UrumWele

19 Ea wane ukude yemo qelaŋ ŋei ŋine koso ŋeiloboine kepe matene midaine me ŋei mikeune yalemi okanmami. Ŋine mo Anutu wane ŋei ŋerepmagu, eŋane tego so kimakopene, so Anutu wanedokoine eŋane sotawekopene doku tau tau maguwele okanmami. 20 Ŋine yemo mat yale, mo Anutuoŋom make, Anutu wane aposolo so qelit ŋei, ŋeneyemo mat yewa wane bosiŋ ŋereune bira ŋongane,kauk ŋunŋem okora arimami, ŋo Kristo Yesu oŋomyemo bosiŋ ŋeine okanmaike. 21 Eŋe wekuŋo matyewa wane set tolomine, so seqa kine kineine yewakorop ma togole more, wokom ŋongi eŋano takotnagu okoramaine, so maki mat yewaŋo sua arim-age Waom eŋine urum koboboine okan okanmaike.22 Ŋine yalewaka Kristo wano takotkeu paki, Anu-tuŋoŋei ŋerepmagunatne eŋerop takot ŋungi, ŋineAnutu wane mat wele tako rakot okanikei, pakimo,Anutu eŋine so Asuineŋo mat urum yewa wanekotino mere wie okane gekeik.

3Pauloŋo QelaŋMagu Eŋano Biŋek Don Ra Qelaŋange

1 Kine yewa wane Paulo, na qelaŋ ŋei ŋinaneso Kristo Yesu wane mulap ŋei okangole gemaile,na Anutu meŋenka okanmaile. 2 Welekatne, ŋinemodetnanmami, Anutuwetne pesekakatnane urata

Page 203: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 3:3 200 Epeso 4:6iwa ŋinano mawe menaŋgei wane ra more bi-ranange. 3 Ŋo san wetinoka pake, yewa Anutueŋe ra qelaŋane nolatki detkole, na ea wane donbamgo mo alakan qe ŋibonile. 4 Ŋo, ŋine boaŋ kibiqekole, yewa daposikeiwo, yemo ŋine maine iwayale desikei, naŋane wet dereretneŋo Kristo waneuratamamaike, ea wane don sane yewa namo detkawarekole. 5Mokaka ŋei bano ge sarikoi, naso yewaoAnutu eŋe don sanine yewa ŋei natne mi ra wakoneedange, ŋo ukude yemo Anutu Asuineŋo don sanineyewa ra qelaŋane aposolokoune, ŋene so qelit ŋeik-oune propet biraŋone more ra qelaŋane ŋedange.6 Don sanine iwa yale, sigi maep don wane weleine,qelaŋ ŋei ŋine so Yuda ŋei ŋenerop rokop weku,so magu weku okangone, paki, ŋene korop KristoYesu wano Anutuŋo ra togole more, ŋenane kinekine biŋek qeke, yewa korop ŋedom welaine okanemagekene. 7 Ea wane Anutuŋo sigi maep don ea raqelaŋangalane qelit ŋeiine ma wakone biranange,eŋe wet pesek okannangi paki, zonomine kakapasuaine, na urata yewa qesiŋ nangi maikalane, sozonom yewaŋo ma togole naniakane so eŋine kinema wakongalane weneŋ ninge. 8Na Anutu wane ŋeiŋerep magu eŋane bango umi qe tamgewe, Anutueŋe wet pese so eŋine qom menaŋinane, ŋei ŋerepnatne eŋano sigi maep don ea ra qelaŋanikalanera ninge. Anutu eŋe Kristo wano morian suaineyaup papaine, wat watko motke pamaike, sigi maepeaŋo ramaike, kine kine koropKristowanopamaike,eamo maine mi dapo rapotne, so mi detŋem qoe-wareake. 9 Anutuŋo kine kine korop ma wakon-wareke,mikepka kine kine koropmayakane dereret,yewamotkeki sanka pake, dereret yewamoqei banomotkeki, sanka naso baŋem kiroine pa sake, ŋoukude yemo noŋo dereretine sane yewa ra barake,ma qelaŋane edanikalane na biranange. 10Mokakaqei sogino yemo motkeki sanka pake, ŋo ukudeyemo Anutu eŋe doku tau tau ŋei ŋerep maguk-ouneŋo urum suaine yale okane more, dereret kinekineine mayakatne yewa ra qelaŋanbi, kibine kinekine wakongi, qeliwo ŋei wawaine, zonom goropaŋelo magu so asu, eŋe maine Anutu wane kine de-sikei wane urata ebonge. 11Anutu eŋe mokaka yaleokaniakane wetneŋo don ea ra togoleke, ea wanewele Waomze Kristo Yesu birakaki ketki, eŋane rakipaki mo mawakone more ma qelaŋange. 12 ŊeneKristorop tako rakotze payake, so mali malipzeŋoeŋano paki, ŋene kaet mi okanikene, paki iwa yaledesikene, Kristo eŋe Anutu wano lotke lotke wanenuma somadet, don eaŋomali malipzema togoleki,ŋene kaet midaine Anutumo detka ewezerop okanearimaine. 13 Na koso ŋidanbe detpi, na ŋinanera more wikile wakile kutno gewe, wetŋine misukqorodoge kesiake, Midakaka, ea mo ŋine korop eŋetbiŋekŋinerop okangei wane, na wikile detmaile,kine kine yewaŋo qesiŋ ŋungi, ŋine mayakatneWaom gorop wekumane baŋ gekei.

Yesuŋo Ŋenane Qom Borik Detke14 Anutuŋo ŋinane ra more kine kine ea make,

ŋene yewa wane ra more qeliwo so kepeo ŋeimaguine maguine rokopko gewa ramaine, na Ma-gak wane kaitko, kine ea wane ra more, wawetneqe umi ket more, Anutu meŋenka okanmaile.15Anutu wano ŋine qeliwo so kepeo ŋei ŋerepmagu

gemaine, pakimo, eŋe oŋom ŋei tego yewa ŋeneeŋetze wele mawakon ŋebon okanmaike. 16 Soea wane na ŋinane ra more Waomze so MagazeAnutu wele wawet qe meŋenka okanmaile, “Geeŋet biŋekŋone suainne qelaŋan gorop, ea wanege Asuŋone taleka more zonom ebonnom, geŋanezonomgo weteneŋo sua togole okaniake, 17 so malimalip ŋinane wele Kristo eŋe koto ŋino geake, somat urumine mayake.” Na meŋenka maile, yemowet maepŋo wetŋinane kine so ŋodine okangi, ŋineyewao ma qotke more eki yale togole okorakei.18 Paki, ŋine so Anutu wane ŋei ŋerep magu ko-rop, ŋine weneŋ maine zonom mau paki, Kristowane wet maepine so sigi maep donine zok kakapasuaine, kine so kutne, so eri kiroino arimaike, soweti wamaike, so qeirop ketmaike, yewa wane kinedetlukkei. 19 O maine ŋine sari more Kristo wanewet maep, ŋei kima mane wane simile dereret,eaŋo dereret korop yuanka waremaike, ea wanekine detlukkaikei, pakimo, Anutu wano koto wanemorian wat watko pamaike, yewa ka koso ŋineqewatke ŋiboniake.

Mawa Mawa Don20 Anutu eŋe zonominane kine ŋei kotozo ma

wakon okanmaike, so Anutu eŋe urata mamaineso zonomineŋo ŋenane meŋe meŋenze so wet der-eretze zok manerop yuanka waremaike. So ŋenekine kine korop Anutuŋomayakanemeŋenka okan-maineŋo, yewaŋo eŋane zonom mi yuankamaike.21 Yewa wane doku tau tau maguŋo naso baŋemnaso baŋem Anutu bakomine kito eŋetine ma wiemore, Kristo Yesu wane eŋetko qem mawa mawa,me oi bakom tako rakot ŋenze me doko ŋosazeeŋano okanŋem, eaŋo papa togon pa ariake! O,Weleka!

4Asuŋo Qeturaŋŋongi Magu Weku Okangone

1 Paulo na Waom wane ra more mulap ŋeigemaile, na eŋane urata ŋeiŋo matogole ŋune moreŋidanbe, ŋine kine kine wawaine pamaike, ea waneraki paki Waomŋo ŋidora newan ŋungi sarikoi, eawane ŋine numa koboineka rokopko gesoke gekei.2Pakiso, doku tau taumagu natne eŋane deo ketkelebororomgekei, so naso baŋemwetŋine pesekakatnegemore, wetmaep okannagumore eawaneweleinekimakopŋine eŋerop kito qesiŋ aukei. 3 So Asu eŋepeam wane mulapŋo qeturaŋ ŋune more wokomŋungi, ŋine magu weku okangoi, mulap yewa ki-tasikei wane, diamine manerop togoleka maulukemagekei. 4 Ŋene Kristo wane sola bikum weku, soeŋane Asu weku, yale waka ŋene wetze weku waki,qeturage more, qeli wane kine kine weku wawaineWaomŋo okan ŋoniakane, ŋene eŋe tomaka gekene,wane. Anutuŋo ŋene ŋedorake, 5 Waom wekugemaike, mali malip tanikine weku, doku tau tauweku. 6 Anutu weku gemaike, eŋe wekuŋo ŋeiŋerep korop Magaze, eŋe wekuŋo weti, ŋene koropyuanŋon waremaike, eŋe wekuŋo ŋei ŋerep keuzourata ma more, koto baŋem zonom more ŋebonokanmaike, so ŋei ŋerep keuzome koto baŋemmerekito okan okanmaike.

Waomŋo Miti Urata Wane Ŋei Kine Kine Biraŋonge

Page 204: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 4:7 201 Epeso 4:327 Kristo eŋe mokaka sogino dereret maki paki,

oŋa oŋazane bakom suaine manerop ŋebongane,ŋene ukude mage waremaine, so Anutu eŋe weneŋyalewaka, eŋewetmaepine kakapa ŋei ŋerep bonepbonep oŋa oŋazane bakom ŋebonwareke. 8 Ea waneAnutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,“Waomze eŋe wetika weti wa arike, Naso yewao eŋe

mulap ŋei loutne weneŋ ebuki arikoi, eŋekine kine korop ŋei ŋerep bakom wet peseebon wareke.” 9 “Eŋe weti wake”, ea wanekine daleo? Kine yemo iwa yale, eŋe alakanketke, yewa mo ket mage qei kepe kainolotkeke. 10 Ketke ŋei weku yewaŋoka kosoweti wake. Eŋe qeli kotino so kepeo kutnokorop oŋom rokopke ge wareakane wake.11 So Kristo oŋomka ŋei korop “biŋek donwane bakom ebonge.” Ŋei natne aposolourata maikei wane biraonge. Eŋe biŋek donwane urata kieke ma togoleu okorake. Ŋeinatne propet bira onge, eŋe Anutuwane donra qelaŋangei wane, ŋo ŋei natne eŋe qelaŋŋei ŋerep sigi maep don edanikei wane. Ŋeinatne pasto biraonge, eŋe lama magu ware-onikei wane. Ŋo ŋei natne eŋe sigi maepdon wane kito ebo ebon urata maikei wanebiraonge. 12 Kristo eŋe urata yale ŋebongeyemo urata ŋei ŋerep ma wakon onŋem,Anutu wane ŋei ŋerep magu ŋene kito qesiŋŋonbi urataine maine ma ariŋem, Kristowane kiemetine, so sola bikumine sua togoleokaniakane ŋei yale biraŋonge. 13 Ea waneŋene urataze yale mamage, mali malipzemaine korop qeturaŋŋem Anutu medepinedetlukka more weku okora, gege ea wekuokaniake. Paki ŋene korop Anutu suainaneGipole, ea kine dere more, takotki takotokane, Kristo wano ŋine zonom warage wetweku ge wakene. Yale okane gemage ŋeneboaŋ Kristo eŋine yale ŋei wele lelekeneso okanikene. 14 Ŋei wele okanŋem paki,ŋene medep nigatne eŋane rokop misukokangene. Ŋene togole more geŋem isi ŋeieŋane isi don, me liwe liwek donŋo dibomyale kaukŋone more ea wane momoineŋomain qein misuk ŋebuki, ŋene mat me kepediao arikenane ra ŋebo ŋebone, ea qeliŋ-gene. 15 I Midakaka, ea wane turuŋineyemo ŋene don wele magekene, paki, ŋeiŋerep kopze wet maep okanone more, donwelekatneka kito edankene, yale okanŋempaki lewetze Kristo wano kito qedugu nagutakotkemore, ŋeiwele lele gekene. 16WelezeKristo wane bango kie metine, kai sotne,eŋe deine, ŋene korop weleoka qeturaŋwaremaine paki, ginogomineŋo tutuino tu-tuino korop makatakŋongi, welazerop wekuokan okanmaine. Wane sisine weku wekuŋene urata ma naguŋem paki, kima natneeŋerop ŋedomka simile detnagu more, masitanik manik yewaŋo wet maepko sua togoleokanikene. Ŋene mo solaze suamaike sotogole lukeake.

Kristo Seu Seuinane Ra More Ŋene Gege museleGekene

17 Na Woam wane eŋetko don mane iwa yalerawe detpi, pakimo na girem togogole ŋidanbe,ŋine qelaŋ miti midaine, eŋane gege yale kosomanerop misuk gekei. Eŋe wet dereretene mo qe-laŋ okangimo, kine kine sinoine wele midainanekayewa waneka motpi pa okanmaike. 18 Eŋe weteenepanaman okan okane, ea wane eŋe qelaŋ so wettogon okanemore, Anutu wane gegeme gege togonea mo ŋadek kakoi. Pakimo, Anutu wane gegetogon yewa wane ŋadino ge okanmami. 19 Eŋekine kine borikine okan okanmami, ea wane gamugamumanemi pa ebonmaike, mo qeligeu siukke, eawane eŋe weteene suikki, ŋara berek ne gidiŋ gidiŋokorau, qomene manerop wieki, bailalaŋ okane,borikine kine kine diine teine zok loutne ma okan-mami.

20 Ŋine yemo gege yaline okane gekei wanera more, Kristo wane kine mi kito ŋibongoi.21 Ea welekatne, ŋine kineine kito ŋibonbi, Yesuwane don wele detkoiwo, yemo iwa yale detkoi:22 Ŋine qelaŋ gege sogine, yewa ŋadekka morewet dereretŋine musele, ea sogineŋo isi okangipaki, bailalago matalika okanmaike, yewa kito qok-warekei. 23 Paki koto ŋine asu detkau kito wirikki,koso wet dereretŋine, ea mo korop mau museleokaniake. 24Ŋine wet musele kitou kesiake, yewaŋomo Anutuŋo eŋine kait toqaine yale. Gege wele eamo oŋom koboboine so kuneŋine ma wakonkake.

Borikine Kine Kine Qeliŋgene25 Ea wane ŋine koso isi tanik manik kine kine,

ea manerop misuk okanikei, ŋine don welekatnekadoku tau taumagu ŋei kimakopŋine natne eŋereropaukei so edanikei. Onoka wane ŋene kima kimakoropŋo okanmaine so ŋene qeturageŋem, Kristowano sola weku okanmaike, yalewa wane. 26 Soŋine kotoŋine gereweki, sot osi osi okanbi pakimageu, yewaŋo tebaŋungi, borikine misuk maikei,ea wane ŋine ŋidom ware nagukei. Ŋine so sotosi osi okane geu, naso me kaiwe misuk qoeake,me kepe kesiake. 27 Ŋine sot osi osi naso kiroineokane gekeiwo, Satanŋo ŋine liwek ŋuniake, eawane ŋine Satan misuk newanka more waraŋ kakei.28 Kobu mamaŋo kobu qeliŋgi paki, metineŋo uratatogole maki, eaŋo ŋara aboŋ suaine maratka mangi,gege mageine maineka geake, paki so eŋe maineŋei natne aboŋene midaine kine kine wane ziaziaŋ gemami, eŋe kito qesiŋ okan oniake. 29 Donborikine kine kinemane aŋaŋino ŋinemisuk detkausakesiake, Midakaka, don maineka yemo kito qesiŋokan okane wane numaine wakongi rau, ŋei natnepelekine gemami, kima ebuyake. So Waom wanoŋine wet maep warage, newankau saketki desikei.30Ŋine Anutu wane Asu Koboboine misuk qaisikkauwet borik okaniake, eŋe Anutu wane Asu Koboboineyewa, yemo eŋe ŋebu ŋebu nasoo kibi maepineoŋo okangi kaki paki, Anutu eŋe boaŋ siwot ŋunebira ŋungi, qeka maka midaine gekei wane ra moreŋibonge. 31Ŋine turuŋ kiroroinemagemage, sot osiosi, koto gerep, don suaine au au, mabaikmabaik, sodonmaimain, yewa so sigit borikine natne yewa keuŋine misuk wakoniake, ea korop ŋadek kawarekei.32 Paki ŋine ea wane turuŋine, ea mo masi tanikmanik kine kine maneŋo doku tau tau magu natneeŋerop kima kima okan nagulukkei, so turuŋ bira

Page 205: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 5:1 202 Epeso 5:28wira okanikei, kine wekuka Anutu eŋe yalewakaKristo wane seu seuinane raki paki, turuŋŋine moqeliŋge.

5Borikine Qepapka More Qelaŋango Gekene

1 Ŋine Anutu eŋe simin kaulukmaike, wane ŋineŋerepmedewekoune gemamiŋo, yemo Anutu eŋinegemaike, yale waka masi tanik kine ŋine, ea wanerokopkomagekei. 2Ŋinane gegeŋine yemokimakopŋine eŋeropwetmaepŋowatke paki, ŋine wetmaepkorop gekei wane zok manerop okanikei, Kristoeŋe yalewaka ŋenane ra wet maep okanŋone more,gegeine so solaine qaisik kaki, Anutu wane bakomqoune simile teine okange.

3 Ŋine ŋerep yau yaup matali qetali ebu ebume ŋei natne eŋane aboŋ kine kine wane bailalaŋoka okan, me kine kine natne mado madoŋine okaokane, so kaŋ bap sua ea wane don saŋe pienŋoAnutu wane dokoine miti ŋei ŋerep ŋinane keuoŋino misuk wakoniake, so ŋido yalewa eŋe miokanikei so maikei. 4Don gamu gamune, qelaŋ don,so don sinoine so kaine yewa misuk raikei. Masiyewa okanbi, Anutu wane kaitko mi menageake.Midakaka! Eawane ŋine yewa raikei, wane turuŋineŋine yemo ŋine maineka Anutu eŋine bakominekitou menaŋgeake. 5 Ŋine ŋidom mo detmami.Ŋei ŋerep wenip yau yaup magemami, so ŋei ko-toene panaman gorop, so ŋei bailalaŋ gorop, so ŋeibonepnene yewa eŋe korop lopio meŋenka okan-mami. Ŋei iwa yaline eŋe Kristo so Anutu etokine kine mayakatne korop ma wakongoik, ea wanekotino qeli qelaŋan so qeli ewe zonommetmet yewazuage mi marat kaikei.

6 Ea wane ŋine qelaŋ don don sinoine ŋibu isiŋune more ŋidanbi, ŋine detpi yewaŋo don welemisuk okaniake, ea wane ŋine diam togole maikei.Borikine yalinane iwenŋune ari bira ŋunbi maikeiwane, turuŋine yemo Anutu wano ŋine baŋ maikei,ŋine Anutu eŋe eŋane don qeqe, ŋei yaline eŋanedet worik magemaike. 7 Ea wane ŋine ŋei ya-line eŋerop weku okane more misuk qesiŋonikei.8 Ŋine mokaka panamango gekoi, ŋo ukude yemomo Waomŋo ŋibu more biraŋungi, qelaŋango lotkemore, qelaŋan gorop okangoi gemami. Ea waneŋine qelaŋan wane ŋei ŋerep okane ea wane biŋekge arikei. 9 Qelaŋan wane wele wakon okanmaike,yemo wet dereret so gege maine, so koboine gege,so don welekatne rara. 10 Ea wane ŋine kinekine maine okangei wane rau paki, yemo Waomŋodetki menageake me mida, yewa dere wanokesookangei. 11 Ŋei natneŋo panaman wane urata mau,ŋine eŋano takotke more, misuk eŋe qesiŋonikei.Ea wane turuŋine yemo ŋine ebu more qelaŋangobiraonikei, so kitat one borikine yewa sikanonbipaki ra qelaŋan onikei. 12 Eŋe kine kine sanka okanokanmami, ea wane na donemanemadomadoŋine,so gamu gamune misuk raikale, yemo welekatneeŋe gamuinerop okaniake. 13 So kine kine ko-rop san pamaike, yewa wane sikittine makokeŋem,qelaŋanŋo qeki, ea wane kine didiwo wakoniake.14 Ea wane paki, didiwo wakonmaike, yewaŋo yemomaine qelaŋanka okaniake, ea wane done iwa yaleraraine,

“Kulu pamaine ge wienom, so seu seuneŋowisikaenom! Paki, Kristoŋo boaŋ maqelaŋan gangep!”

Wet Siuk Okane Naso Misuk Matalikene15Ŋine gegemageŋinane diaminemaupaki gekei,

so ŋine ŋei kapa qelaŋ yalemisuk gekei, ŋine ŋeiwetdereretinerop yale ŋinerop gekei. 16 Naso iwa moWaomwane uratamaikei wane naso, eawane ukudenaso iwamo borikineŋo sua rokopkeke pamaike, eawane naso natne uratamaunemi qeligemore, uratamauluke sorin borin okane maikei. 17Ŋine qelaŋ qemore, wet dereret midaine, yale misuk okane gekei,ŋine Waomŋo urata ra ŋibon okanmaike, yewakadetka kauluk qeuluk okane maikei.

18 Ŋine wain doku zok misuk neu paki, qelaŋqekei, doku yewaŋo ŋine mataliŋun okanmaike,yewa nekei wane turuŋine yemo qeligeu Waomwane Asuŋo kotoŋino ket qewatkayake. 19 Paki,Asuŋo qebin ŋuniake, rokop ŋine kimakopŋineeŋerop don miti aukei, yemo eŋet miti sogine sam-goka kito more, wet ama nagu qema nagu okangei,ŋo Anutu wane eŋet museloka so Asu ma togolekayakane eŋet, yewoka naso baŋem ŋine eŋetsogine so museloka kito more, wetŋineŋo Waombakomine kito more, wetŋineŋo Waom bakominekitomawa kaikei. 20Eŋe kine kine koropmawakoneŋebon okanmaike, ea wane naso baŋem WaomzeYesu Kristo wane eŋetko, Anutu Magak kine kinenatne bakomine kito mawa kaikene.

Ŋao Ŋanom Eŋane Don21 Ŋine Yesu Kristo wane desikei, oŋo yemo ŋi-

nane Suaine, ŋine eŋe ewine kito more, ŋidomkaaŋa tewe tewek okanwarekei, so bonep bonep ki-makop ŋine eŋane bango tam ge more, rokop wekuyale waka ŋidomka okan nagukei.

Pauloŋo Ŋei Ŋerep Ŋao Ŋanom Eŋane Rake22 Ŋerep ŋine Waom wane bango tam ge umi

qe aŋaine tewek okanmami, yalewaka ŋaokopŋineeŋane bango tamge ge more, aŋaene tewekokanikei. 23Onoka wane, yemo ŋei eŋe ŋanominanelewet okanmaike, yalewaka Kristo eŋe doku tautau magu wane lewet, so ŋene eŋane kie mete solabikumkoune, Kristo eŋe doku tau tau magu wane ramore, gegeine qikka more, sot turuŋze matalikakisiuke. 24Doku tau tau magu, eŋe Kristo wane bangogemami, yalewaka ŋerep ŋine ŋaokopŋine eŋanebango gekei.

Ŋao Eŋane Don25Ŋei ŋine ŋanowekopŋinewetmaep okanonikei,

Kristo eŋe yalewaka doku tau tau magu wet maepokanka more, solaine qaisik kaki paki, turuŋ make.26 Eŋe yale okangi paki, doku tau tau magu, ŋineeŋine donineŋo dokurop tauŋune saukŋungi, eŋinedeine libekamusele okanbi, Anutuwano biraŋunge,so doku tau tau magu ea mo eŋine biŋek okange.27 Paki, eŋine biŋek deino wekumane gekei waneraki paki, kibi maep korop, so sot midaine, so seketsola worik midaine, koboine biraŋunge. 28 Waneŋei ŋine ŋinŋine solaŋinane mauluk mauluk okane,simile ŋune okanmaike, yalewaka ŋanowekopŋinemauluke onemore, eŋane simile ŋuniake. Ŋei maneeŋe ŋanomine maulukka more, wet maep eaka

Page 206: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 5:29 203 Epeso 6:22eŋane simile kayakeo, eŋinane yalewaka mauluknagu more similekayake. 29 Ŋei maneŋo solaineqikkaki paki, ŋara doku mawalukka more, miŋabakayake. I Midakaka! Eŋe solaine ŋara surokmauluke gumekaki paki, wareka okanmaike, rokopyalewaka Kristoŋo doku tau tau magu naso baŋemokanon okanmaike. 30 Ŋene kie mete so sola biku-minane tutulekoune gemaine, ŋoKristo oŋomyemolewetze. 31 Anutu wane papiao yale ramaike, “Kineiwa yale wane, ŋei mane eŋe boaŋ eŋinemagaine sonagaine qeliŋ osiake, paki ŋanominerop takot nagumore, ere etkeŋo koso koto so sola weku okanikeik.”32 Anutu wane papiao don sane iwa yemo kine zokumatne, ŋo na noŋom detmaile, yemo Kristo sodoku tau tau magukoune eŋane ramaike. 33 Ŋoyewa eŋe ŋinane yalewaka ramaike, “Ŋei wekuweku ŋine ŋinŋinane siminŋun okanmaike, yale-waka ŋanowekop ŋine eŋane simin ŋuniake, soŋerep eŋe ŋaokopene eŋane eweene kitokei.

6Ŋerep Medep So Naga Maga Eŋane Don

1 Ŋerep medep, ŋine Waom wane ra more nagamagakopŋine eŋane donene mogare, aŋaene tewekokanikei, ea mo Suaine ŋine ŋinerop takot naguokora, doku tau tau magu urata ŋine, ea mainemaikei. 2Waomwane papiaŋo don iwa yale ramaike,“Ge magaŋone so nagaŋone erane donetne dereteweke mogasikene,” eamo Anutu wane ra rokopdon eamo zok manerop wawaine, ra rokop don eaorara togon don iwa yale takot kemaike, 3 “Paki geyale okanikeneo, yemo urata kine kine, geŋano ko-rop maineka payake, so ge kepeo gegeŋone kiroineiwao ge arikene.”

4 Ŋo naga magak, ŋine ŋerep medewekopŋine,dereretene misuk matali one more, wet gerep okanonikei, mida, ŋine Suaineŋinane kaitko masi tanikmanik mayakane okan onikei paki, weku manekamakoboe one more Suainane don kito ebonikei soedanikei.

Qelit Qeqe So Ware Ware Eŋane Don5 Qelit qeqe medep yauwine, ŋine wetŋine maine

paki, ware warekopŋine eŋane ewe kito kito okanone more, kaetŋinerop ware warekopŋine eŋaneaŋaene tewek okanikei. Ŋine Kristo wane aŋainetewekkei, yale. wake okan onikei, ŋine masi tanikmi oka okane mane eŋane kaitko misuk okanikei.6 Ŋine ware warekopŋine eŋane kaitko qelit mau,edo ŋinane detpi menageakane, me don kelokokan one more urata solaŋoka mama, ea Midakaka!Ŋene Kristo wane qelit qeqe, yale ra more Anu-tuŋo numa rake, yewa wet dereretŋine ewekinekaokangi, gesoke Anutu wane simile, ea mogare, oibakom gorop okora arikei. 7 Paki so ŋine qelitqeqeŋo urataŋine wet maep so wet peseko maikei,so ŋine ŋei eŋane urata mamaine, yale wetke moreMidakaka! Ŋine Waom wane qelitine gemaine,yale wetkeu paki qelit qekei. 8 Ŋine mo detmami,qelit qeqe me ŋei wawaine, mane eŋe urata wekumane mauluke mayakeo, eŋe Waomŋo lewine boaŋwekumaneka qolekayake.

9 Ware ware, ŋine rokop yalewaka qelit qe-qekopŋine tanik manik wekumane okanonikei, so

kaet don eamo misuk edanikei, detmami, ŋine soqelit qeqekopŋine ŋinane Waomŋine weku qeliwogemaike, eŋane magu, ea wane Waom eŋe tanikwekuka baŋ okan ŋuniake.

Ŋene Anutu Wano Ŋine Kawali Wane AboŋMagekene

10 Na don qoi qoine iwa yale ŋidanmaile, ŋineWaom wano kito togole okorau, zonomine kakapayewaŋo ma togoleŋungi, zonom so ewe bibiŋinerop gekei. 11 So ŋine Anutu wano ŋine kawaliwane aboŋ, epam maloku matokeu, ket solaŋinekawetkeake, paki, sukukuŋine quge more, tebekoakŋine teweke okorau, Satanŋo borikinane isiŋune more liwekŋungi, ŋine boaŋ ewe bibiŋineropokane more wie more mogasikei. 12 Ŋene ŋei solabikumene weneŋ eŋerop kawali mi qe okanmaine,Midakaka, ŋene asu so osoŋa borikine weti qeliwogemami, so eŋane ŋei waomene togogole, so eŋaneware wareene kepeo ge more, panaman iwa warekaokanmami, eŋerop kawali qe okanmaine. 13Eawaneŋine Anutu wano ŋine epam maloku ŋine matokeuketki, sukukuŋine qekei, so tebe koakŋine so eŋanekawali aboŋ korop ma okorakei! Paki, borikinanenaso bomileki, ŋine boaŋ togole more, ŋaba wanekawali yewa esopkaikei, so kawali qe ariu qoeki, eawane ŋadino ŋine togogole okorakei.

14 Ea wane ŋine mauluk nagu okorakei waneraso, yemo Anutu wane don wele ra okanmami,yewaŋo radepŋine okangi kebaŋŋino ramukei, sosot midaine gege yewaŋo malokuŋine okangi, so-laŋine kawetkekei. 15 So peam wane sigi maep donAnutu eŋine ŋei ŋerep eŋerop wet weku okanikeiwane, ma eweke more ma okora raikei, yewaŋo kietabe ŋine okangi birau waki, gesoke togole oko-rakei. 16 So nagaine suaine, yemo mali malipŋineŋosukukuŋine okangi, naso baŋemquge okorakei, pakiborikine mama Satan wane tebe ŋoroŋ me zauninebolamineropŋo yato ŋuniakane okane tekingi, ŋineboaŋ eweke more mali malipko kito togole okoramore, ea qe papkakei. 17 So ŋine gege togonwane marok togogole, eaŋo birau leweŋine ketkawet kayake, eŋetine mauluk mauluk, so Anutuwane don Asuŋo ŋiboniake, yewaŋo kawali wanepilaŋŋine okaniake. 18 Ŋine naso baŋem Asu wanezonomgo meŋenka okanikei, so yalewa kine kinewane meŋenkau paki, Anutuŋo qesiŋ ŋuniakaneolasikei. Kine yalewa wane ŋine bau wawa miokanikei, ŋine diamŋine togogolema geu paki, nasobaŋem meŋe meŋen urata ma, Anutu wane ŋeiŋerep magu eŋane meŋenka okanikei. 19 So naŋaneweneŋmeŋenkau, Anutuŋo pine ma ewekki na kaetyewa qeligewe ketki, Anutu wane don sanka pake,yewa didiwo ra qelaŋanikale. 20Anutuŋo eŋanemitidon rara ŋei bira nange, na don ea wane ra more,na mulap urumgo gemaile, ea wane ŋine Anutumeŋenkau, oŋo na qesiŋ nangi, kaet yewa qeligeweketki, togolemore ŋei ŋerep eŋano sigi maep don raqelaŋane edanikale.

Don Qoi Qoine21 Tikikusŋo boaŋ u more, urata korop ma-

maile, ea wane kine ŋidanwareake, eŋe ŋenanekima maepze so eŋe Waom wane qelit ŋei, aŋatewe tewekinerop. 22 Ea wane, na ŋinano talekawe

Page 207: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Epeso 6:23 204 Epeso 6:24umaike. U more ŋene korop iwa daleo gemaine, eawane don kisi ŋidangi ŋinewet pesek desikei, so wetdereret ŋine ma togoleake.

23 Anutu Magak so Waomze Yesu Kristo eto ki-makopne, ŋine peam ma wakone, ŋibone moremali malipŋine ma togoleki, wet maep korop gekei.24 Anutu wane mosopŋo ŋei ŋereppa Waomze YesuKristo wet maep takorakot okanka okanmami, soeŋane simileene paulumaike, eŋano papa togon paariake.

Page 208: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Pilipi 1:1 205 Pilipi 1:28

PilipiPaulo Eŋe Pilipi Edo Eŋerop Okoralukkoi Wane

Bakom Kitolukke1Paulo so Timoti, Yesu Kristo wane qelit ŋeitkine.Ŋeto Anutu wane ŋei ŋerep Pilipi matko Kristo

Yesurop weneŋ qeturage magu weku gemami,so doku tau tau magu ŋetnekopene so qesi qe-siŋkopene ŋinane kibi iwa qe ŋibonmaite.

2 Anutu Magaze so Waom Yesu Kristoŋo wetmenaŋ so peam ŋine ŋiboniake.

3 Na naso baŋem ŋinane wetkewe paki, Anutunebakomine kito okanmaile. 4 So naso baŋem naŋinane qesiŋuniakane korop meŋenka okanmaile,yemo na wet peserop bakom kito meŋenka okan-maile. 5 Na ŋinane wet pese zok detmaile, onokawane, ŋine mikepka kaiwe weku eao narop qesiŋ-nane more, don maine miti urata, ea ma sari mageumo ukude okanmaike. 6 Eso na ea wane iwa yaledetlukmaile, Anutu eŋe urata maine iwa ŋinanokieke makeŋo takotke ma ari mageki, Kristo Yesulotkeake kaiwe naso eao urata qoeake. 7 Ŋine nasobaŋem qomŋunbe naŋane kotono gemami! Eso eawaneka na ŋinane detpe menaŋgi, yaleoken wetkeokanmaile. Ŋine koropŋo narop weneŋ urata wanemapik nanmami, eamo Anutuŋo wet maepinanemosop ra ninge, ea makoi, mulap urumgo met-maile, naso iwao so yaup gekole, naso yewao nabiŋek don qesiŋ kakole so togoleka ra qelaŋanmaile.8 Anutuŋo detki, na don welekatne ramaile. Naramaile naŋane wetneŋo ŋinane zok manerop pa-maike, yemo korop Kristo Yesu eŋine kotino ŋinesarimaike, paki na ŋunikalane zok nanmaike.

9 Na ŋinane meŋenka okanmaile, yemo iwayale, ŋinane wet maepŋo takotke more maneropsua leule okaniake, so wet dereret wele so derewesakmaine, ea weneŋ koto ŋino sua payake.10 Paki ŋine baŋ eweke more tanik manik kine kinemayakakatne ea kaulukke more makei. Mau paki,ŋine baŋ Kristo lotkeake, Kaiwe Naso yewao koropkoto ŋine libe libe qelaŋan gorop so sot midainekoboine okane gekei. 11Ŋinane gege ŋine yemo baŋmainane wele mayatkatne, ea Yesu Kristo eŋinekamaine ma leuleki morian wakongi, ea wane ŋeiŋerep kau, Anutu wano qeli ewe zonom kau pakibakom kito okanikei.

Yesu Wane Ra More Gekene12Kimakopne, iwa yale desikei, masi tanik naŋane

solano wakonge, eaŋo welekatne peam don leŋkayakane mida, eaŋo qesiŋka more don maine eamaki sua ariake, so togole pawayakane. 13 Kine iwayale, Sisa, Roma kepe ea wane ware ware suainaneurum kotino kawali ŋei eŋane ware ware, so ŋeinatne korop iwa eŋe mo detmami, na iwa mulapurumgo metmaile, eamo onoka wane mida, naKristo Yesu wane qelit ŋei okangole, ea wane. 14 Esona mulap urumgo metmaile, eaŋo yemo kimakopzenatne korop zonom manerop ebongi Waom malipkamami, paki eŋe naso baŋem togole more kaetmidaine Anutu wane don ea ra qelaŋanmami.

15 Welekatne, ŋei natneŋo onbi, ŋei edo na eŋetsuaine ninmami, paki eŋe ea wane det worik okanemore neu maket biranangei, kine ea wane eŋeKristo wane miti don ea ramami, ŋo ŋei natne edoyemo wet dereretene maine paki miti don ramami.16 Ŋei ea eŋe mo detmami, na iwa mulap urumgometmaile, yemo don maine iwa ma togolekalaneAnutuŋo urata ra ninge, ea wane eŋe wet maepokannanbi paki, peam me wet maep don ra wakon-mami. 17 Ŋei natne eŋe yemo Kristo mi detlukkamore, eŋe enŋene eŋet biŋek mawa maŋkei, so eŋetakotke more, Yesu wane don weneŋ ra okanmami,eŋe dereretene koboboine maine paki mi ra okan-mami, mida, eŋe masi eamo naŋane ra more kosoumatne takotke mulap urumgo metpe ninmami.

Paulo Eŋe Gege Wane So Seu Seu Wane WeneŋOkankake

18 Eaŋo mi borimaike! Na wet pese detmaile,yemo masi kine kine loutne, masi qotkoino ŋineme masi maine ŋine eŋe Kristo wane don yalekaweneŋ ra wakon okanmami, eso na ea wane takotkebaŋ wet pese manerop desikale. 19 Na koso wetpese detkale, onoka wane mida, na mo detmaileŋinane meŋe meŋen so Waomŋo qesiŋ naniakaneqesi qesiŋ Asu Koboboine Yesu Kristo wano ŋinemeŋenkau birakaki sarimaike, eaŋo qesiŋnangi nabaŋ qeka maka midaine ululuŋ gekale. 20 Nadetluk kamaile, so wetneŋo teba kamaile, yemo nauratane makalane mane mi pelekkale, me gamumane mi makale. Siluŋ naso baŋem so naso iwaonaŋano baŋ togole togoleŋo watke payake. Pakina solane so kotone weneŋ korop tebakawe, Kristowane bakom mawa mawa baŋ, na wisika gekaleome seukkaleo, naso yewao.wakoniake. 21Gege eamoonokaka? Kristoŋo gegene okanmaike, ŋo seukkaleeaŋo yemo kine kine lewine suaine manerop gegetogon waraŋkaki sari niniake. 22Ŋo na wisika kepeogekaleo, yemo ŋei eŋano qesiŋone urata mawewele loutne wakonmaike, ŋo siluŋ na numa daleookanikale, yemo mi detmaile. 23 Na nat so nateretnaret malip nanmamik, na gege iwa qeligewepaki, Kristorop gekalane zok manerop nanmaike,eaŋo yemo manerop kine kine weku mane okan-maike. 24Ŋo siluŋ na ŋinane ramorewisika gemaile,yewaŋo yemo zok manerop wele, okanmaike. 25Nauratane ŋine qesiŋ ŋunikalane ŋinano pamaike, eayemo mo dere malipka lukmaile, yale. wane namo detmaile, na baŋ ŋinerop ge more qesiŋ ŋunbemali malipŋine togoleki, oi bakom kitokei. 26 Eso naŋinano koso manerop u gewe, ŋine naŋane batnemanerop okanbi paki, gegeŋine Kristo Yesu wanomotpi paki, bakomine kito mawaka okankakei.

Paŋ Aito Qeturage Okorau Paki Wetŋo Kawali Qekei27 Iwa yemo kine kine wele, ea wane ŋine gege

ŋine koboine, Kristo wane miti don maine ea mog-are, eaŋo ramaike, ea wane rokopko geulukkei, pakina ŋinano eweke more sari ŋunikale, me mi sariŋunikaleo, yemo na don kisiŋineka baŋ detpe, ŋinetogogole more wet weku motpi paki okorakei, sokawali orodoŋ dereret weku motpi paki qekei, yaleokanbi, ŋei ŋerep mali malipŋine miti don mainanemotpi payake 28 Pakimo, na baŋ ŋinane iwa yale detŋunikale, eŋe kimakopeene edo okanonbi, baŋ kaet

Page 209: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Pilipi 1:29 206 Pilipi 2:24

mainemi okanikei, ŋo ŋabakopŋine eŋe ŋunbi, ŋidokaet midaine okanbi, kau paki eŋe iwa yale desikei,“Ŋene baŋ pelekkene!” Ŋo ŋine yemo Waom Anutuoŋom qesiŋ ŋungi, eŋine zonomgo baŋ kito togoleokarakei. 29 So ŋine iwa yale detpi, Anutuŋo ŋinemasi maine okanŋunge, yemo Kristo wane qelitineqe more, detlukka malipkakei waneka midakaka,ŋine eŋane eŋet biŋek wane ra more wikile weneŋdesikeiwane rakokŋunge. 30 Sogine ŋine nanbi, nakawali ea qekole, na kawali yewao gekole, so kawaliweku eaka na iwa qewe, ŋine mo detmami, so ŋinewikile ea detmami, yemo iwa yale, ŋine mo naŋanotakotkeu, ŋene narop qeturage weku okane more,kawali weneŋ qekene.

2Wet Weku Ge More Mauluk Mauluk Okannagukene

1 Ŋine Kristoŋo gegeŋine so wet dereretŋine momaki togolemamimane? Me eŋe ŋinane simile deremore maki, wet pese so wet menaŋ gorop gemamime? Ŋine Asu weneŋ kima okanka more eŋanegege wane kotino waketluke gemami me? Ŋinewetŋineŋokimakopŋineqotonemoreŋidomkaqomborik det nagu okanmami me? 2 Eso yalewa yemoŋinemasi tanikmayakatne okanikei, ŋine yemowetdereretŋine wekuka magekei, so numa tanikŋineweku mogareluke, kima natne eŋane weneŋ siminŋuniake, paki wet wekuka gekei, ea yemo naŋanewet pese so oi bakom manerop wakoniake 3 Ŋineŋinŋinaneka misuk wetkekei, me wetŋine suainewawaine okangei wane misuk desikei, ŋine siluŋkimakopŋine eŋerop wetŋine ma ket more ketkelegekei, ŋinŋine mo mayakatne, ŋo ŋei kimakopŋinenatne yemo qotkoine, wet dereret yaline manemisuk desikei. 4 Ŋine ŋinŋine yeye kine kinebonep eaka misuk warekakei, ŋei kimakopŋinenatne eŋane yeye kine kineene eaweneŋwarekakei,so qesiŋonbi geulukkei.

Yesuŋo Numa Gesoke Ŋebonge Eaka Gesokkene5 Ŋine wet dereretŋine wekuka magekei, yemo

Kristo Yesuŋo wet dereret mageke, eaka magekei,6 Eŋe naso baŋem qeli kotino Anutu wane kine

so tanik manik ea mageke, ŋo eŋe siluŋgegeine ea mi ma walukke so Anutu maineyuan kayakanemi wetkeke. 7Ea okaniakane,turuŋine yemo eŋe eŋine wet bonepinaneea korop qeliŋka wareke, pakiso eŋe ŋeiyauwine yale okangi paki, qelit medepyauwine okange, eŋe ŋei yale okange, soeŋe ŋei kait toqa ma more kepeo wakonge.8 Eŋe ketkele geki paki, ŋei yauwine yalineaŋa tewe tewek wane numa gesoke, Anutuwane don mogare ari mage ea wane seukke,eŋine seu seuine eamo kibeŋ qabeŋ kutnoqeu seukke. 9Kine ea wane Anutuŋo eŋe mawiemore zokmaneropweti qeliwo birakake,paki eŋet kakapa suaine mange, eaŋo eŋetnatne korop yuanka waremaike. 10 Eso eawane ewine kito more eŋet Yesu orake, yeyekine kine gege enerop korop, qeli kotinoaŋelo, so kepe kutno ŋei magu, so qei kepebano seukoi edo gemami, eŋe baŋ koropwawetene qeu paki umi kesikei, so eŋane

bango so eŋane deinoka pa wareake. 11 Soeŋe baŋ korop aŋaene suaineka aŋage raikei,Yesu Kristo eŋe Waom, so eŋe Anutu Magakora mawaka more maine eŋet biŋek suainemanikei.

Kepeo Ŋei Eŋane Keuo Kiwa Yale Qelaŋangene12 Eso, kima maepkopne, na ŋinerop gekole, naso

eao ŋine naso baŋem aŋane teweke gekoi, ea wanerokopka ukude naso iwao na biraŋune ari kiroinegewe, ŋine aŋane teweke gekoi, yale waka gekei,eaŋo manerop wele okanmaike. Waom eŋe moŋibuke, ea wane ŋine takotke more mapi mapikŋinane wele marat kakeiwane, kaet so zonom oreore weneŋ urata togoleka mau paki, wele maratkakei. 13Onokawane, Anutu eŋenaso baŋemŋinanekoto ŋino uratama okanmaike, ŋinema ewekŋungi,ewekeu paki aŋaine teweke eŋine simile mogareurata makei wane.

14 Ŋine yeye kine kine makei, eamo bororomgogeu paki, ŋaba qepok so busu don so aŋa soraŋinemidaine geu paki makei. 15 Yale okanbi paki, ŋinemaine sot midaine so wet qelaŋan gorop; libeqotqole, Anutu wane ŋerep medep koboboine yaleokane more, borikine kepeo so ŋei borikineeropeŋane keuo gekei, so Waom wane don togogolegegeinerop ea magekei paki, ŋine eŋane keuenoserekin edo qeliwo lawe qelaŋaneneŋo motpi qaga-gae pamaike, yale ŋinane qelaŋanŋo eŋane keuenolawe qelaŋane payake. 16Ŋine gegewane donmaineea malipkau paki, eaka dere okanikei. Ŋine yaleokangeiwo, yemo na kinerop ea wane rawe paki,Kristo lotkeake, naso yewao na ŋinane baŋ detpewayake, onoka wane, eaŋo baŋ sikan ŋoniake, yemonaŋane zonom so urata makole, ea wele midaine miokange.

17 Ŋinane mali malipŋine yemo Anutu wane wetpese so soe soep okanmaike Ŋo naŋane eŋe na yalewaka detmaile, na weŋemne ŋinane mali malipŋinetogoleakane ra more qakkale, eŋe Anutu wane wetpesek so soe soep okaniake, na ea wane yemo zokmanerop wet pese so oi bakom suaine ŋineropweneŋ okanikale. 18 Rokop yalewaka ŋine wet pesedesikei, so narop weneŋ qeturage batne okanikene.

Timoti Wane Don19 Na Waom Yesu detluk kamailane, oŋo detki,

na baŋ eweke more Timoti talekawe imdaka ŋi-nano uyake, paki na maine ŋinane don kisi eadetpe, qomne menageake so eaŋo matogole nani-ake. 20Eŋewekuŋo naropwet amanagumaite, so ŋeimaneŋo Timoti yale eamo mida, so eŋe welekatnenuma daleo maratka more ŋine mapik ŋuniakaneŋinane wetine suaine wetke gemaike. 21 Ŋei natneyemo eŋe enŋene yeye kine kineeneka don urataso dereret urata ma okanmami, ŋo eŋe yemo YesuKristo wane urata ma more, eaŋo sua ariakane donme dereret urata ma simileine manerop detmaike.22 So ŋine ŋidom Timoti gegeinane kine mo det-mami, eŋe so na ŋere mame gipon yale okane donmaine so biŋek don wane rate paki, urata qeturageŋetsarek ma okanmaite. 23 Eso na naewo kine kineqeingeki, daleme dale wakoniake, ea baŋ detlukewepaki, eŋe talekawe esatka ŋinano uyakane wetke-maile. 24 So na Waom detluk kamaile, wane oŋom

Page 210: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Pilipi 2:25 207 Pilipi 3:19detnangi, eweke more mi azoŋgi, na noŋom ŋinanosarikale, yale detmaile.

Epaproditus Wane Don25 So na mane wetkewe maine okanmaike, yemo

kimaze Epaproditus, koso mainge birakawe ŋinanouyake, eŋe naŋane wazano urata weneŋ mayakatnemamaike, so kawali weneŋ qeyakane, so eŋe ŋinaneqelit qe more urata mapik naniake, ra more ŋidomtalekau naŋano sarike. 26 Eŋe ŋinane korop dereqeka okane more ŋuniakane zok kamaike, so ŋineeŋane dere qeka okanikei wane eŋe qomine zokumaremaike, yemo onokawane, eŋe zoma kaki ŋinedon kisiine mo detkoi, ea wane. 27 Welekatne eŋemomomde zomakake, paki eŋe seukeakane rokopokange, ŋo Anutuŋo yemo eŋane qom borik make,so eŋanekamimake, midaka, eŋe naŋane qomborikweneŋmake, paki qomborik suaine, ŋo naŋane kut-noka wa more mi ki pelek naniakane wetkeke. 28 Eawane na ŋinano talekawe uyakane zok nanmaike,u lotkeki ŋine eŋe kau paki, wetŋine manerop baŋpeseake, eso naŋane dere qeka eamo baŋ midaleleake. 29 Ea wane u lotkeki, ŋine korop wetŋinepeseki, Waom wane rau paki, kima okankakei, ŋeisuaine eŋe yale korop eŋane ewe kito kito okanikei.30 Onoka wane, eŋe Kristo wane urata wane rakipaki, gegeine qikka more seukeakane okange, ŋineŋidomkamainemi qesiŋnanemakoi, ŋine eŋe uratamangoi, ea wane eŋe qesiŋnaniake ra, yale okange,so eŋe eŋinane ramore yalemi okange, ea wane eŋekoso zoma qepapkamore urataine naso iwaoweneŋmamaike.

3Koboboine Ea Wele

1Kimakopne, don qoiqoine iwa yale rawe qoekep,Waomŋo ŋine wet menaŋ manerop ŋibongi, wetpese desikei. Don alakan qekole, eaka eseŋake kosoqe ŋibonikalane mi detpe qekamaike, eso eaŋo ŋinemaine kito qesiŋ okan ŋuniake. 2 So ŋine diamseleleine maikei, ŋei borikine kasi zubaine yale,eŋe miti urata matali matali ŋei, eŋe ŋenane ra-mami, ŋene korop solaze kitare more, Israel eŋanerokop okanikenane. 3 Ea welekatne ŋene mo solakita kitat mane makone, eamo Kristo Yesu malimalipko sola kita kitat wele, yewa makone, onokawane ŋene Anutu eŋine Asuineŋo oi bakom kitomeŋenka okanmaine, so gegezeŋo Kristo Yesuwanomakatake okanmaine. Ŋene mali malipze solao mimotŋem pa okanmaike. Yewa ŋedo Kristo wanetakotke more sola kita kitat wele eŋetne mali malipea magemaine. 4 Na kine kine yaline ea malipkawe ra, yemo maine okanbe rap, ŋo ŋei natneeŋe solaoken maine malipkakei wane wetkekeiwo,yemo noŋo eamo kinerop ea wane solaoken numayale oken manerop wetkekale. 5Na solane kitatkoi,yemo wakone pawe, sodane weku so kaiwe kareweokangiso, kitatkoi, na Israel ŋei eŋano ŋine wakon-gole, paki, na rara togon wane numa ea mo modatlukkole, na Benyamin wane tego ŋine, na Hebru ŋeieŋane weŋem, tutule, so naga magane ere yaleka.Na Yuda rara togon numa, ea ware kakolane naParisi eŋane tego gekole. 6 So na sorin borin okane,Waom wane urata makalane detkole, yalinane na

doku tau tau magu ŋabaone more matali qetaliebukole. Ŋei maneŋo na rara togon don wanenuma mogatkole, ea wanoke desiakeo, yemo na sotmidaine rara togon don wane numa ea mogasi-akeŋo, eŋeŋei.wele. 7Namorele, na solawanenumaea mogat kakole, yemo na ŋei natne maine yuanonikale, ŋo siluŋ yeye kine kine ea korop na mainedapotpe wele okange, wane iwa yemo Kristo wanerawe paki detpe, wele midaine okanmaike. 8 Yeyekine kine ea waneka mida, na Kristo Yesu wanedetpe Waomne okanmaike, eŋane rawe paki, yeyekine kine korop kepe wane aboŋ ea qeliŋ warekole,na ea yemo korop detpe sino qotkoine okanwareke,wane Kristoŋoka weku maine malilipka gekale. 9 Soeŋerop weneŋ qeturage gemaile, na noŋomka raratogon don numa teweke more, koboboine gege eawane mi nanmaike. Na iwa yemo Kristo detlukkamore mali malip wane ra more ŋei koboboine gegeea wane nanmaike, koboboine sot midaine gege,ea yemo Anutu wano ŋine sari okanmaike, so eayemo mali malip wane kutno kito pa okanmaike.10 Na Kristo weku detluk kakalane nanmaike, soeŋine seu seuo ŋinewiewieinane zonomine naŋanowakongi, eŋe wikile detke, ea na weneŋ desikale,so eŋe yale okane seu seuino seukkale. Na eŋanewikileo takotkemaile, na Yesu Kristo detlukka moremalip kamaile. 11Na yale okane tebaka ari magewe,seu seuoŋine baŋ ma wirik nangi, wisikaekale.

Dagoino Ŋine Biririke Ari Lotkekene12 Na mo biririk mage dagop qoi qoino lotke mo

yuangole, me mo menaŋgole, na yale mi ramaile,na tako rakotka biririke ari maile, yuane more gegetogon lewinemaikalane, ŋo ea wane ramore, KristoYesuŋo yemo mo neu malip nange. 13 Kimakopne,welekatne, na dago qoi qoine ea mo yuangole yalemi wetkemaile, kine kine weku na okanmaile, eayemo kine kine ŋadeno pamaike, gege soginaneaboŋ ea yemo ŋadek kamaile, eso qomnoken gegemusele pamaike, ea marat kakalane, yemo kaulukebiririkmaile. 14 Eso na dago qoi qoino pokup oko-ramaike, yewaokenka koboine togogoleka biririkearimaile, yemo yuane more lewine makalane, eayemo Anutuŋo Kristo Yesu wane raki paki gege wetiqeliwo pamaike, ea wa marat kakalane raki pakinora tebanange.

15 Ŋene korop sua warekoneŋo dereretze eamotŋem, ŋei dereret yale bile so wekumanekapayake, kine kine weku ea waneka ka mogaregekene, ŋo natne ŋine wet mane ŋei isisine eŋaneisisiwo ari more wetkekeiwo, yemo Anutuŋo baŋwetŋine ma qelaŋangi detlukkei. 16 Ŋo numa sotanik manik weku gesoke sarikone, so makone, iwagemaine, numa weku eaka mogare gesoke arikene.

Ŋene Qeli Mat Ea Wane Weleine17 Kimakopne, ŋine korop naŋane numa so tanik

manik ea takotke mogare arikei, ŋene numa sotanik manik wele ea sikan ŋungone, wane ŋei natneeŋe numa ea mogare gemami, ea one more eŋemogatone arikei. 18 Na don iwa yemo atak loutnemo alakanka ŋidangole, so iwa yewaka eseŋake kosoŋidanbe, dene dokune weneŋ ketmaike, ŋei lout-neŋo Kristo eŋe kibego seukke so wisikae wieke, eawane ŋabaine okanmami. 19 Ŋei yewa eŋe arimage,

Page 211: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Pilipi 3:20 208 Pilipi 4:23gegeene sora gerepko ezoki qoeake, onoka wane,eŋe solaenane simileŋo anutuene okanmaike, eŋekine kine gamuinerop ea wane batne zok okan-mami, so eŋe wet dereretene yemo motpi, iwakepe wane aboŋ, ea waneka zok manerop pamaike.20Ŋene, yemo qelimatwane biŋek soweleine, so ŋeiŋerep magukoune, eso ea wane ŋene Mapi MapikzeWaom Yesu Kristo qeliwo ŋine sariakane batnekatoma kamaine. 21 Eso eŋe baŋ eŋine zonomŋomaingeki, solaze pelekakatne iwa umat kine kineariake paki, ebuki eŋine solaine qelaŋan wagiwaginerop yale okangei, pakimo zonom yewaŋokaqesiŋkaki, yeye kine kine korop kepe so qeli kotinomaki eŋine bango sari wareu ware oniakane.

4Paulo Kima Qesiŋkoune Eŋane Don

1 Ea wane nae kimakopne, ŋine Suaine ŋinanokitoluke okorakei, na ŋinane detpe wetne zok pese-maike, so na ŋunikalane nanmaike. So na ŋinanedere wa kitip zok okanmaile, ŋine yemo kine kinenatne leweene wawaine yale gemami, mo noŋommakalane urataine togogoleka makole, na ŋinanewet pese so bakom manerop okanmaile.

2 Euodia so Sintike, ŋire detpik, ŋire magu natneeŋerop ŋerep wele, ea wane, ŋire wetŋitne wekuWaom wano motpik paki okorakeik wane na ŋitan-maile. 3 So urata ŋei kimane, ge yaleka, ŋerep etkeea erane golatmaile, ge qesiŋ osikenane nanmaike,ere narop biŋek donmaine ra qelaŋanikenane uratatogogolemakoik. Ere so Klemen so naŋane urataŋeikima kopne natne, eŋane eŋetene Anutu wane gegetogon buk suaino pamaike.

Ra Ewek Don4 Ŋine naso baŋem gegeŋineŋo Waom wane

batne okanikei, na koso manerop rawe, ŋine batneokanikei.

5 Ŋine ŋei korop bororom okanonbi, eŋe ŋinanekine me urata maine so tanik manik ea kaulukke,detlukeu, Waom eŋe mo sarimaike. 6Ŋine kine kinenatnane ea wane dere mezet misuk okanikei, ŋomeŋe meŋenŋineŋo yemo korop Anutu kine kinemane wane ŋaŋaeu paki, ra umatŋine ea mainemawakone olasikei, naso baŋem wet ŋino bakomkito kitoŋo watke paki, eŋe meŋenkau qesiŋ ŋu-niake. 7 Peam so qom menaŋ wane zok maneropAnutuŋo kine kine bile ŋebon okanmaike, ea wanekepe ŋei ŋene ea wane kine maine mi dere qelaŋan-gene, ea wane mo Anutu oŋom ŋibuki eŋine qommenaŋ kotowaket luke geulukkei, so Yesu Kristoropweku okorau paki, wet dereretŋine mayakatne patogoleake.

8 Kimakopne, na donmane koso takotke ŋidanbe,ŋine don wet dereretŋino kine kine maine so ewekito kitoinerop eaŋo qewatkekei, kine kine welepamaike, kine kinemaine, kine kine koboboine, kinekine libe libe qelaŋanerop, kine kine similerop, sokine kine eweinerop. 9 Naŋano ŋine don detkoiso makoi, don mo rawe detkoi, so okanbe kakoi,yewa okanema okane gekei, eso Anutu peam ŋebonokanmaike, oŋo baŋ ŋinerop geake.

Pilipi Edo Paulo Kine Kine More Mangoi EawaneBakom Kitoke

10 Na gegeneŋo Waom wano paki wet pesekkakapa suaine, yemo ŋido qomne ma wie moreqesiŋnanbi, ea wane detmaile! Ŋine naso kiroinege sari mage ŋadino naŋane koso manerop wetke-mami. Ŋine naŋane niget ŋungi qeliŋ nangoi, yalemi ramaile, ŋine naŋane mo wetkekoi, i welekatne,ŋo numa wane qekakoi. 11 So na ramaile, iwa yemosola wane qesiŋ ea wane ŋaŋaewe paki mi ramaile,onoka wane na kine kine iwa pa ninmaike, ea morokopno so eamo maine done midaine magekene,ea wane kine mo detkole. 12Na aboŋ midaine gege,so aboŋ gorop gege ea mo mayakatne na tikŋanegekale, ea mo detmaile. Na iwa wane kine sanemo detkole, wane naso natno yewao mo detmaile,newe ŋatne qemaikeo me ŋarawane seukmaileo,riwe morian gorop gege me bodirop gege, ea wanezok mi raikene. 13 Na yeye kine kine korop maineokanwarekalane zonompaninmaike yemoKristoŋozonom mo korop nin waremaike, na maine mawarekale.

14 Ŋo na siluŋ iwa yale rawe, ŋado na kine kineokane bakom kitomaile, na wet boriko wikile deregewe ŋine naŋane wikile ea weneŋ qesiŋ nane de-tkoi wane, detpe menaŋmaike. 15 So Pilipi matkoŋine ŋei ŋerep ŋine ŋidom kine mo detlukmami.Na alakan kieke Anutu wane miti don maine ea raqelaŋanikalaneMasedonia kepe qelige arikole, nasoyewao doku tau taumagu natneŋo nawesi kine kinewane qesi qesiŋ mi okan nangoi, weku ŋidoka qesiŋnangoi, so narop wet ama nagu qema nagu okannagukone. 16Na Tesalonaikamatko gekole, naso eaona zonom zuagewe, ŋine naso natneo qesiŋ nangoi,eso koso ŋado qesiŋnanbi pakimotpi naŋano sarike.17 Na ŋinano ŋine sola qesiŋ kine kine ŋido ninikeiwane rawe paki, mi ramaile, mida, na miti ŋinanewele takotke wakone sua ariakane, so yale waka pawayakane nanmaike, ŋine yalewa geu, baŋ Waomoŋom mauluk ŋuniake. 18 Iwa yemo naŋane kinekine korop more ningoi, ea wane kibiine iwa mot-maile, eso eamo mo rokop kemaike! Epaproditusŋoŋinano ŋine sola qesiŋ kine kine korop ma sarininwareke. Na ŋaŋaekole, eamo iwa korop masari ninwareke. Ŋine kine kine iwa korop na okannangoi, yemobakomme soe soep qoune simile teineAnutu okan kakoi, yale okanmaike, Anutuŋo bakomme soe soep yaline kaki, maine okangimayake. 19Sonaŋane Anutu eŋe morianine kakapa suaine KristoYesu wano pamaikeŋo baŋ kine kine zuaŋgei, eakorop more ŋiboniake. 20Ŋenane Anutu so Magaze,eŋano ea qeli ewe zonom papa togon tako rakot paariake, weleka.

Don Qoi Qoine21 Na Anutu wane ŋei ŋerep magu korop Kristo

Yesu wane biŋek gemami, na ŋinane kaiwe maineramaile, kimakopne narop weneŋ iwa gemaine, eŋeŋinane kaiwe maine ra ŋidanmami. 22 Anutu waneŋei ŋerep korop iwa eŋe yaleka ŋine kaiwemaine raŋidanmami. Natne Emperor Siza wane matko uratamamami, edo weneŋ kaiwe maine ra ŋidanmami.

23 Eso maine Waom Yesu Kristo wane dangunutŋo ŋinane asuŋinerop korop bonep boneppawareake.

Page 212: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Kolosai 1:1 209 Kolosai 1:23

KolosaiKine Kine Korop Pamaike Ea WaneLewet Yemo Kristo, So Anutu WaneGege Numa Me Tanik Manik EŋeWeneŋ Kristo Wano Wat Watko

PamanmaikeMosop Don

1 Paulo, na Anutu wane pidon Kristo Yesu waneaposolo okangalane Anutu oŋom biranange, so ki-maze Timoti eŋe weneŋ.

2ŊetoAnutuwaneŋei ŋerepmagu, Kolosaimatkokimakopse Kristo wano ŋine tope kiaro mali malipkorop gemami, ŋinane kibi iwa qe ŋibonmaite,

Anutu Magazeŋo maine wet menaŋ so peam ŋi-boniake.

Bakom Kito Meŋe Meŋen So Mali Malip Korop Gege3 Ŋene naso baŋem meŋenka okanmaine, naso

eao ŋere ŋinane detsorokeŋempaki, AnutuWaomzeYesu Kristo wane Magaine bakomine kito meŋenkaokanmaine. 4-6 Ŋere ŋinane don mo iwa yale det-maite, sigimaepwanedonwelemoŋinanowakongedetmami, ŋine kine kine bile, ea mo malip kakoi,ea moWaom oŋom ŋinane ma wakone more qeliwomotke, ŋine maikei wane tomaka gemami. Pakimo,ŋine yalewawane Yesu Kristomalipka luke gemami,so Waom wane magu ŋei ŋerep korop wet maepokan onmami. Pakimo, kepe baŋem ŋei ŋereploutneŋo malipka more sigi maep ra qelaŋane mog-are arimami, eŋane gegeene ea mo maine menaŋ-maike. Tego yewaka ŋinane keuo wakonge, eawane ŋine kieke more mikepka sigi maep ea Waomwet maepinane kine mo maine dere lulukmami.7 Ŋine Epaprasŋo sigi maep wane done maine moyewa kieke kito ŋidangi detkoi, Epapras eŋe Kristowane urata ŋei wekumane, eŋe ŋenerop uratazeweku, so ŋene eŋane manerop simin ŋonmaike,eŋe ŋine qesiŋ ŋune more Kristo wane urata mainemaulukewamaike. 8Ŋenemo oŋomWaomwane ŋeiŋerep magu eŋane don tanik manik so simile daleodetlukkene, don kisi yewa mo Asu Koboboineŋoŋibonge, ea mo korop ŋedan wareke.

9Ŋinane don kisiŋinemainemikep detkone, nasoyewaoka kieke ŋene naso baŋem Waomŋo qesiŋŋuniakane, ŋinane meŋenka gemaine, ŋene Waomeŋine simileine detkaikei wane, so Anutuŋo eŋinesimileinane dereret, ea Asu koboboine wet dereretkine kine, ea qe watke ŋiboniakane olat okanmaine.10 Paki mo ŋine baŋ eweke more Waomŋo eŋineŋei ŋerewekoune gekei wane detmaike, ea wanerokop gekei, so naso baŋem ŋine urata kine kine maokanbi, tanik manikŋine kaki menageake, pakimoŋine baŋ urata kine kine loutne maine maikei, sonaso yewao Waom eŋine detluk kaikei, so ŋinewet dereret ŋine naso baŋem Anutu wano moreeŋerop gege eaŋo baŋ sua ariake. 11 So ŋeneiwa yale meŋenka okanmaine, ŋine Anutu eŋinezonom togogole wekumane, zonom yaline eaŋo matogole ŋungi, ŋine maine togole okora more, umatkine kine kutŋino waki ewekeu paki, wet maepko

batneka kauke okorau, umat ea baŋ mida leleake,paki ŋine wet pese dere bakom kitokei. 12 So ŋinebatneka Magak bakomine kitokei, ea yemo, mo oŋoŋibuki ŋine mo tanik manik me numamaine gesok-mami, ea wane ŋine baŋ kine kine mayakakatnemo ŋinane biŋek qeke, ea maikei, ŋine ea baŋWaom eŋine ŋei ŋerewekoune eŋerop maikei, tegome magu yewa ŋene mo Waom wane qelaŋankoto gemaine. 13 Ŋene mo panaman koto gekone,eŋe panaman wane zonomgo ŋine makok ŋongepaki, ŋebu seseŋone ari eŋine gipon maepinanemat urum koto bira ŋonge. 14 Yemo ŋene eŋaneweŋemineŋomo qoleŋonemore siwot ŋonge, so sotturuŋze eamo mo mataliki siukke.

Kristo Wane Masi So Uratainane Pauloŋo Rake15Ŋene Anutumainemi kaikene, ŋo gipole Kristo

eŋe Anutu sane, deŋo mi kakaine, eŋine kait toqaAnutu yale, eŋe Anutu eŋine alakan Medep, eŋeAnutuŋo yeye kine kine koropmawakonge, eawanelewet so eŋane suaineene. 16 Medep eaŋo, eŋanekutko so metino Anutu eŋe yeye kine kine koropqeli kotino so kepe kutno ma wakon wareke, kinekine deŋo kakaine, so mi kakaine, ea so aŋelo kinekine zonom ewe bibienerop, so asu zonom gorop,so kine kine natne asu qotkoinane zonom gorop,ŋei waom, ware ware, so ŋei ŋetne korop, Anutuŋoyeye kine kine korop eŋano so eŋane biŋek mawakon wareke. 17 Kristo eŋe yeye kine kine koropma wakongi, eŋane bango mokaka qei kinoka kieke,ge sari geke, so yeye kine kine ea korop eŋanezonomŋo malipongi mayakakatneka, numaeno nu-maeno pawaremami. 18 Doku tau tau magu, eŋeeŋane kie metine korop, eŋane lewetene, yemooŋom okanmaike, doku tau tau maguŋo eŋane so-laine, eŋe solawanegegemawakonemorewarekaki,doku tau tau eŋe gegeinerop okane pamaike, eŋegege ea wane kine, eŋe Anutu wane medep alakanwako wakone, eŋe seu seuo ŋine wieke, ea wane kiekiek, oŋo kieke wisikae wieke, yemo eŋe wekukuŋoalakane yeye kine kine korop qeli so kepe kotino,eŋane numaene maine oŋo ma mo leweteene okan-maike. 19 Anutu eŋe detki menaŋgi, gipole eŋeoŋomka Anutu eŋine gege so zonom wane na-muŋine, eŋano wat watko payakane eŋe qe watkeluke mange. 20 Anutu eŋe yeye kine kine korop,qeli so kepe kotino, koso ebu more, eŋino biraoniakane, so wet weku okanikei wane wetkeki paki,gipole birakaki, gipoleŋo kibego seukki, weŋem-ineŋo peam so gege maep ma wakonge, pakiso yeyekine kine korop, kepe kutno so qeli kotino pamaike,ea koso ebu mainone more, eŋino takotone morebira onwareke.

Yesu Seu Seuineŋo Miliŋŋonge21 Ŋine mokaka Anutu ŋadekkau paki, eri ekeket

gekoi, so Kristo wane ŋabakoune amaŋ okane gekoi,onokawane ŋine borikine kine kinemakoi, sowetkemagekoi, ea wane. 22 Wane ukude yemo Gipoleŋosola bikumine korop wakone more kibeŋ qabegowisika qolu seukke, masi yewa wane Anutuŋo eŋineŋabakoune ŋebu miliŋ ŋonge, wetine weku okangi,yale okangi paki ŋebuki, koboboine, libe libe qe-laŋan gorop, so sot midaine okane eŋine kaitinogekei wane biraŋonge. 23 Ea wane ŋine takotke

Page 213: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Kolosai 1:24 210 Kolosai 2:14more, mali malipŋo nago nagon ŋine okangi, eaora bidange togogole okorakei, paki ŋine ŋidomkamisuk detonbi, sigimaepŋo teba tebamawakoneŋi-bonge, ea kine kine maneŋo misuk ruzakki buratkekesiake, don kisi maine iwa yemo ŋei ŋerep koropkepe baŋem ra edan warekone, na Paulo sigi maepiwa, ea wane qelit ŋei okangole, paki, kepe baŋemŋei eŋano ŋene zonom eaŋo qebin ŋongi, uratazesorin borin mamaine.

Pauloŋo Kolosai Doku Tau Tau Magu Qesiŋonge24 Na ŋinane rawe paki, wikile kutno ge more,

ukude na oi bakom so wetne pesemaike, detpenae solaneŋo wikile desikale, yemo na Kristo wanesolainane wikile sotakine pamaike, eamo doku tautau magu, ea takotke qesiŋka wikile desikale. 25 Sona doku tau tau magu eŋane qelit ŋei, Anutuŋoneuki paki, urata ea mawe ŋine menaŋgei wanera ninge, ea yemo Anutu eŋine donine korop raqelaŋanbe, rokopkeakane ninge. 26 Don ea yemosane, eŋe motkeki sanka qei kino ŋine nasoinenasoine korop pa saki, ŋei kine kine eŋe korop midetkakoi, wane ukude yemo ŋei ŋerep doku tautau magukoune eŋane kaitko didiwo maputulakesikan ongi, ka waremami. 27 Anutu wetinane kineyemo iwa yale, don sanine ea tingo ra wakongi, ŋeiŋerep magu koune eŋe detkei, don san riwe mori-anine kakapa suaine, so qei ewe zonom gorop, iwayemo eŋe ŋei ŋerep magukoune korop, ŋine Yudaŋadino gemami, eŋane biŋek mage waremaike, sodon sane yemo iwa yale, Kristo eŋe ŋinane ko-toŋino gemaike, ea wane kine yemo ŋine baŋ Anutuwane kibi qelaŋane ea weneŋ eŋerop qeliwo makei.28 Ea wane ŋene Kristo wane don kisi ŋei ŋerepkorop ra ŋidan okanmaine, ŋene ŋei ŋerep koropgirem ŋidan okanmaine, so kito ŋibon okanmaine,yemo korop wet so dereret korop, eamo ŋei ŋerepbonep bonep ŋibuŋem, ŋine doku tau tau maguwele okane, Anutu wane kaitko maine lotke more,kotoŋine menaŋgi, Kristorop gekei. 29 Ea maweqoeakane, na urataine togogole wikilerop, so qekamakaineropmamaile, Kristo ŋo zonom suainemoreninmaike, eaŋo naŋane kotono urata ma qelaŋangi,na urata ea gereunerop mamaile.

2TogogolekaKristoMalipkaMore Isi DonKine Kine Ea

Korop Qepap Kaikene1 Ŋine iwa yale ŋidanbe desikei wane nanmaike,

na Laodikea matko ŋei ŋerep doku tau tau magugemami, ŋine korop so ŋei ŋerep doku tau taumagu natne eŋe kaitne mi nangoi, ŋinano uratasuaine zok, ea qesiŋ ŋunikalane ma okanmaile. 2Naurata togogole yale mawe, eŋane kotoeno sorinborinŋo maine watke payake, so eaŋo ma wisikaeŋungi, Anutu wane ŋei ŋerep eŋerop wet maepŋoweneŋ orodoŋka qeturage maine weku paki, eŋedereret weleŋo riwe morian wat watko tebakakisarimaike, ea mage gekei, paki eŋe baŋ Anutu wanesan qabuine detluk kakei, ea yemo Kristo oŋomea wane kine okanmaike. 3 Eŋe yemo ki, eaŋoqekokki korop Anutu wane wet dereret so dereretaboŋine kine mane kine mane, natne Kristo wanesan motkeki pamaike, ea didiwo wakon wareake.

4 Ea wane na ŋidanbe ŋine detonbi, ŋei natneedo misuk isi don so aŋa kelok okane, eaŋo isiŋu-nikei, ea wane na don iwa ramaile. 5 Na solaneŋoyemo abaran gemaile, ŋo wetneŋo yemo ŋineropgemaike, paki ŋine mali malipŋine Kristo wanomotpi paki, gesoke togogole koboine okorau ŋunbe,wetne menaŋgi bakom kitomaile.

Kristo Wano Kito More Wisika Gege Maikene6 Ŋine Kristo Yesu eŋe Waom ŋine okaniakane

makoi, wane eŋane gegeo takotke more eŋeropweneŋ gekei wane rake. 7 So ŋine eŋano togogolemore okorakei, yemo ekiŋo kepe qeirop ŋodine maqotke okoramaike, yale ma qotke luke okorakei.So mat bosiŋ togoleŋo maŋem metmaike, ea wanerokop ŋinemali malipŋine togoleka bosiŋ ŋine YesuKristo eŋane so sigi maepine kito ŋidangone, yewawa kutno motpi payake. So mali malip wane numakito ŋibone more sikan ŋungone, ea wane rokopkomali malipŋineŋo manerop sua togoleake, so Anutubakom man manŋo ŋinano manerop pa ariake.

8 So ŋine weneŋ kaulukkei, ŋei maneŋo eŋinewetko ŋine isi don ŋei dereret isisine, wele midaine,ea kito amanagu sa gekoi, ŋei yaline eŋe esep milopkopŋine mo sogine mage sakoi, eŋane dereret sokepeo ŋine, asu qotkoine ŋetne eŋano ŋine, so eaeŋe Kristo wano ŋine wet dereret koboboine, eami magemami wane, ŋine ea wane diam seleleinemakei.

Anutuŋo Kristo Wano Takotŋonge9Ŋinemodetwaremami, Anutuwanewisika gege

tanik manik, eaŋo Kristo wane kotino so solaino ko-rop watke kepeo geke rokopke ware pamaike, paki,eŋe siluŋ ŋei yauwine yale ŋenane rokop wakonge.10Kine kine zonom gorop eŋane lewet so ŋine gege,ea eŋerop tako rakot weneŋ gekei wane ŋibonge,Kristo eŋe gege so numa kine kine mot okanmami,ea wane ŋetne, so zonom kine kine pa ebonmaike,ea wane asu koboine so qotkoine eŋane ŋei waomsuaine magu eŋane Lewet so Wawaineene.

11 Eŋano takotke eŋerop gekoi, yewao ŋine kibiŋibuke, ŋeiŋo sola kita kitat kibi, eamo sola wanekamidakaka, ŋo yemo Kristo eŋine kibi, gegeŋinesogine borikineŋo watke watkine, ea wane zonomqe more siwot ŋungi paki, koto ŋino kibi ŋibuke,yewaŋo masi koboboine okanmaike. 12 Ŋine mitidoku taukoi, naso yewao ŋine Anutuŋo Kristoropweneŋ deŋesereo dukŋunge, wane ŋine koso Anutuwane zonomŋo Kristo deŋesereo ŋine koso mawieke, ŋine yewa malipka more miti doku tauwi,Anutuŋo ŋine koso Kristorop weneŋ ma wirikŋungiwiekoi. 13 Ŋine mokaka qelaŋ, solaŋine Yudawane kibi midaine geu paki, borikine kine kineqotkoinemau, eaŋo oŋa oŋaŋinemataliki seu seunegekoi, naso yewao yemo ŋine sogi numa gesokkoi,pakimo Anutuŋo yemo siluŋ seu seuoŋine Kris-torop weneŋ ma wirikŋungi, wisikae wie moregege ŋine wakonge, so Anutuŋo turuŋze ea koropqeliŋwareke. 14 Eŋe sot kine kine okane gekone, eawane rara togon donŋo sotze makoke ŋeboniakane,zaleine so nasoine more numaine kibiwo qe moresake, so ŋebu ma ket biraŋongi, eŋane zonomi-nane bango gekoi, so dongo bira ŋoniakane rokop,eamo Anutu Magak oŋom korop sauke rakoke qeke

Page 214: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Kolosai 2:15 211 Kolosai 3:13matali more, ra rokop wane numa ea kiruŋaŋoKristo wane kibego rasu pelekki siukwareke. 15 Sokibeŋ qabeŋ kutno okora more, asu togogole eŋanezonom matali wareke, so Kristo eŋe oŋomka ŋeiwaom so ŋei wawaine eŋane zonomgo ŋine makoknaguke, eŋe asu qotkoine wawaine so zonom goropeŋane zonom ma qororoŋgi paki, ŋei ŋerep eŋanekaitko yuanone more, berum maki paki kineenema wakonge, so eŋe iwa yale sikanonge, eŋe moyuanone more maki, zonomene mida lele ware-maike.

Rara Togon Don Kine KineŋoMiMapikŋoniake ŊeneMo Yesu Kristorop Seukŋem Qoeke

16 Ea wane ŋei mane detkau, oŋo ŋara nene medoku nene, me zonom mama naso nigatne met metwane me meso musele ea wane taboŋ met metwane,meqezareko taboŋmetmetwanenumamanemisuk mosiake, so qom qeqe don okan ŋuniake.17 Kine kine korop yaline, ea yemo baŋ ŋado kinekine wakoniake, ea wane oŋa oŋaine, ŋo wele yemoKristo. 18 Ŋei natne eŋe enŋenane ra okanmami,eŋe mayakakatne, onoka wane eŋe wetene zingekikulu kuluo kine kine ka okanmami, so solaŋokaketkele sola geu paki, aŋelo meŋenon okanmami,ŋei yaline detonbi misukmaket bira ŋunikei, ŋei ya-line eŋe dereret sogine mogare okoramami, eŋanedereretenane tanikene yemo korop kine midaineeŋe enŋenane detpi, mayakakatne okanmaike. 19 Soeŋe Kristo maine mi malipka luke okoramami, oŋolewetze, ŋo ŋene kie metine so sola bikumine, Kris-toŋo kie mete so sola bikum ea korop warekaki,eŋane bango geki ŋara gume kamaike, so tutuine eamaturagemore ginogom goropmalipkeki, Anutuŋosuayakane det okanmaike, ea wane rokopko zonommangi, sua togole okanmaike.

Seuke More Kristorop Weneŋ Gekene20 Ŋine Kristorop weneŋ seukkoi, paki kepe so

qeli wane asu qotkoine zonomŋo wareŋungi gekoi,ea mo korop qeliŋ warekoi, pakimo ŋine onokawane kepe iwa wane ŋei okane gemami? Ŋineonoka wane don numa iwa yaline dere tewekmami?21“Yewamisukmakene,” “Yewamisuk nekene,” “Geyewa detkanom, eŋe geŋane solaŋono misuk porauagangepme?” 22Rara togondonkine kine ea koropŋene maikenane rau, urataine atak weku maŋemeaka bori okanmaike, so ea yemo ŋei edomka raratogon don kito ebon ebon wane don so numa eamotkoi. 23Welekatne, rara togon don yaline, yemoiwa yale kaikene, eŋe miti donŋo ŋebu wie wet der-eretze, ea qeu kesiake, pakimo solaŋoka qebinŋonegereune okan ŋonikei, ea wane ŋei natne eŋe ra-mami, rara togon don eamo numa so dereretmaine,solaŋoka ketkele sola geu paki, so aŋelo meŋenonokanmami, ea wele midaine, ŋo rara togon donyewaŋo maine mi qesiŋ ŋoniake, ea wele midaine,so gege me wet dereret sogine ea mi qeki kesiake.

3Ŋene Mo Yesurop Wisikae Wiekone

1 Ŋine mo Anutuŋo Yesurop ma wirik ŋungiwisikae wiekoi, ea wane ŋine wetŋine motpi, wetiqeli kotino yeye kine kine pamaike eao payake, eawane urataine maikei, yewao Kristo eŋe Ŋei Waom

wane metino, Anutu wane wonino metmaike. 2 Eawane ŋine wet dereret ŋine motpi, kine kine wetiwane koboine ariake, iwa kepeo yeye kine kine pa-maike, yewao misuk motpi payake. 3Ŋine, mo kepewane ra more seukkoi, ŋo ŋinane gegeŋine yemoYesurop weneŋ Anutu wano san siu siuko pamaike.4Ŋinane gegeŋinanewele so kine yemoKristo, waneeŋe didiwo wakoniake naso yewao, ŋine baŋ yalekaeŋerop weneŋ didiwo wakonikei paki, eŋane qeliewe zonom so qelaŋan ea wane kotino bira ŋuniake!

Ŋene Wakonluke More Ŋei Ŋerep Musele Okangene5 Ŋine koto ŋino kepe wane simile kine kineŋo

urata ma okanmaike ea qeu siukeake, kine kine iwayale, ŋerep yau yaup ebu ebu, masi tanik diineropoka okan, borikine mama wane qom wieki, similezok mage mage, sigit borikine, so wetŋo ŋei natneeŋane kine kine wane bailalaŋ qole qole, ea yemolopio so waom isisine meŋenka okanmami. 6 Eawane ŋei yaline borikine kine kine me masi tanikmanik ea okan more, Anutu sot osiosi okankau,turuŋene borikine ma more toma onmaike, eŋaneaŋaine mi dere tewek okanmami, ŋei yaline eŋanekuteno baŋ payake. 7Sogine ŋine yalewaka ŋei yewaeŋerop geu, gegeŋino tanik eaŋo watke paki, masikine kine yaline ma gekoi.

8 Wane ukude yemo ŋine kine kine ea koropqeliŋ warekei wane ramaile, sot osi osi, wet togon,so kotoŋoka ŋaba wetke mage mage, don sigig-itne me don sinoine sogino ŋine ra kima natneeda edane, ea mane misuk piŋino ŋine sakesiake.9 Ŋine doku tau tau isisi natne eŋerop misuk okannagukei, onokawane ŋine kotoŋinane wet dereretsogine tanik manikŋine qotkoinerop kine maneeamo qeliŋka warekoi. 10 Pakimo ŋine ŋei museleokangoi, ea yemo Waom oŋom ŋibukimo, ŋine ŋeimusele okangoi, ea wane eŋe dereret musele natnezok manerop koso ŋibonge, paki eŋe ŋibuki ŋineŋei musele, so eŋine tanik manik so kait toqaine eawakon lulukkoi. 11 Ŋene mo ŋei musele okangone,ea wane weleine, yemo ŋene Grik ŋei eŋane tegome Yuda ŋei eŋane tego mida, me ŋene solaene mokita kitatne me mi kita kitatne, kubai ŋei me sawekŋei, ŋene taongo ŋine me mat ŋeine, qelit qeqeme ŋei wawaine, midakaka, Kristoŋo yemo korop,kotozo qeturaŋ ŋone ge waremaike, so gege me wetdereret sogine ea esopka ŋebongi paki, korop gegemuselo ŋebu biraŋon okangi paki, oŋom keuzo gewaremaike.

Mitiwo Wet Maep Korop Gege Ea Wane Don12 Ŋine Anutuŋo mo mawesak ŋunge, ea wane

ŋine eŋane ŋei ŋerep okane gemami, eŋe ŋinanezok manerop siminkamaike. Ea wane ŋine masitanik kine kine iwa yale okanikei, kima natne eŋanezok manerop qom borik okanikei, so mauluk onikei.Ŋine ŋinŋine ma ket bira nagu more, ŋei bororomokan onikei, so ŋei edo matali ŋunbi, ea wane raqom gerep misuk marat kaikei, wet momoine, eaŋotakotŋine okangi, birau kesiake. 13 Ŋo ŋei manekeuŋino, eŋe don mane kimaineŋo kine kineinemane momatali mangeo, eŋe umat yewa mawalukemore, kimainane sot ea qelige maniake, ŋinane sotturuŋŋine eamo suaineŋo qelige ŋibonge, ea waneŋine yale waka kima eŋane sot turuŋene qelige

Page 215: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Kolosai 3:14 212 Kolosai 4:12ebonikei. 14 Ŋine wet dereret ŋineŋo kimakop ŋineŋei ŋerep natne ea ebumalip onlukkei, masi yewaŋotanik manik natne, ea korop yuanka waremaike.Pakimo, eaŋo sua wakone togoleakeo, yemo mainewet qedugu okora okora, ea wakoniake. 15 Soeŋe ŋine yale waka sikan ŋungi, bororomgo okannagukei, pakimo bororomgo wet maep korop gege,eaŋo wetŋine warekaki, maine geulukkei, Waomeŋe ŋidora newan ŋungane, ŋine sola bikum wekuokane more, wet maep okan luluke gekei, so nasobaŋem Waom wane bakom kito mawaka gekei.16 Kristo wane don korop riwe morianine suaine,eaŋo yemo ŋinane kotoŋino ket more payake, kitoama nagu qema nagu so matogole qetogole eamowet dereret korop okangei, miti sogine eŋet kitokei,miti musele eŋet kitokei, so bakom eŋet kitokei,Anutu koto ŋineŋo oi bakom okankau paki eŋetkitokei. 17 Yeye kine kine okangei me rakei, yemokorop Waom Yesu wane eŋetko ora okangei, eamoŋine eŋe bakomine kito more Anutu Magak oibakomine kitokei.

Ŋao Ŋanom, Ŋerep Medep So Nabok Magak EŋaneDon

18 Ŋerep, ŋine ŋaokopŋine eŋane bango gemore aŋaene tewekkei, ŋine doku tau tau magugemamiŋo yemo yale okane gekei, masi metanik manik yewaŋo suaineze Yesu wane kaitkomayakatne okaniake.

19Ŋei, ŋine ŋanowekopŋinewetmaep okanongei,so don togole misuk okan onge, paki weteene maumisuk sigileake, ŋine ŋanowekopŋine eŋane siminŋuniake.

20 Ŋerep medep nigatne, ŋine yewamo dokutau tau magu ŋinane urata so numa ŋine to-gogole naso baŋem nabok magak kine kine wanera ŋunbi, aŋaene tewekeu, Anutuŋo detki ŋinanesimilekayake.

21 Nabok magak ŋine dokoŋine okanonbi,soteene osiki busu misuk lelekei, ŋine ŋerepmedewekopŋine sot osi osiwo okan onbi, kotoenemisuk matalikei, eŋe yale okanikeiwo, yemo eŋeurata wele mane maine mama wane mi wetkekei.

Qelit Mama So Ŋei Waom Eŋane Don22 Urata medep ŋine ware warekopŋine, eŋane

don kine kine korop ea tewekei, ŋine don kelokokane more eŋe osop osop geu, eŋane ra moreme edo ŋunikei wane ra urata maine maikei. Yalemida, ŋo ŋine weti suainane kaet ŋungi, ŋine nasobaŋem dereretŋoka nasoo, numaino, mau menaŋgeakane wetkeu, paki makei. 23Ŋine urata kine kinenatne makei korop maikei yewa ŋine kotoŋo similedere more wet korop togogoleka mauluke maikeiso Waomŋo detki menageakane wetke makei, soŋei edo detpi menageakane midakaka. 24 Ŋo det-mami, ŋine Waomŋo baŋ turuŋine ŋiboniake, pakiyemo mo oŋom ŋei ŋerep magukoune eŋane biŋekkine kine wareki pamaike ea baŋ ŋine ŋibongimakei, Kristo eŋe ŋei Waomwelekatne, ŋine aŋaineteweke qelitine qe okanbi, oŋom ŋinane ware warewele okan ŋuniake, yewao baŋ ŋibongi makei.25 So ŋei mane eŋe borikine mama, urata borikinemayake, ea wane turuŋine yemo eŋe baŋ lewineborikineka mainge maniake, Anutu eŋe ŋei gege

mageenane rokopkowanok one okanmaike, eŋe baŋŋei borikine ea mi loloŋ oniake.

41 Urata medep eŋane ware warekopeene, ŋine

numa maine so bileka okanonikei, ŋine mo det-mami, ŋinane ware ware Waomze suaine eŋe yalewaka weti qeliwo gemaike.

Meŋe Meŋen Wane Don2 Ŋine meŋe meŋen wane numa togoleka mato-

gole ma gekei, paki, ŋine meŋen kakei, naso yewaobaŋ detluk kaikei, ea wane ŋine diamŋine maupaki, meŋe meŋen gorop Anutu oi bakomine kitookane gekei. 3 Naso yewaoka Waomŋo ŋene qesiŋŋoniakane, weneŋ meŋen kakei, pakimo Anutuŋoŋenane numa maine lalage ŋebongi, eŋine mitidonine ra more Kristo wane don sane rawakoneedanikene, don kisi eamo sogino san pake, nasoiwao yemo mo wakonge, pakimo ŋei loutneŋoka,ea wane zok mi onmaike, kine ea wane ra more namulap urumgo iwa biranangoi metmaile. 4 Ea waneŋine meŋenkau qesiŋ nangi eweke more, na mitiea didiwo maine ra qelaŋangale, Waom eŋe naŋaneyalewa wetkemaike, na urata ea maine maikale.

5 Ŋei qelaŋine mali malipene midaine doku tautau magu ea wane ŋadino gemami, eŋerop gekei,naso yewao ŋine numa bile so dereret tanik manikkoboboine okanikei, ŋine naso baŋem ewek lukemore, eŋe Yesu Kristo wane numa me tanik manikbile ea sikan onikei. 6 Naso baŋem ŋine donmaineka raikei, ŋei don kine kine desikei waneonmaike, ea raikei, paki ŋine maine detlukeu paki,don koboboine ŋei korop mainge ebonikei.

Tikikus So Onesimus Erane Don7 Ŋenane kima maepze Tikikus, eŋe urata ŋei

mayakakatne, so eŋe Waom wane uratao qelit ŋeikimaze wekumane, oŋo urata kine kine mamaileea wane donkisi baŋ ŋidaniake. 8 Ea wane naeŋe talekawe ŋinano umaike, ŋene korop iwa daleogemaine, ŋenane don tanik manikze so kineze eawane ŋidaniake, so eŋe don ŋidane more, eŋe ŋi-nane wet mali malipŋine, ea korop ma togoleake.9 Eŋerop weneŋ birakawe uyake, yemo Onesimus,eŋe ŋenane kima maepze mayakakatne, eŋe ŋinanemagu oŋine Kolosai kimaŋine, eto kine kine iwawakonmaike, ea wane donkisi baŋ korop okanŋu-nikeik.

Don Qoiqoino Pauloŋo Kaiwe Maine Ebonge10 Aristarkus, eŋe narop mulap urumgo weneŋ

metmaite, oŋo ŋine kaiwe maine ŋibonmaike, soMareko eŋe Barnabas wane ŋeweune, eŋe yale wakaŋine kaiwe maine ŋibonmaike, ŋine eŋane don kisi-ine mo ra ŋidanbe detkoi, wane ŋinano u lotkeakeo,yemo ŋine kima okane more oi bakom okankakei.11 Yosua, eŋetine mane Yustus, eŋe yale ŋine kakaiwe maine ra ŋibonmaike. ŋei iwa eŋe Yuda ŋei,eŋe kareweŋoka narop Anutu qeli ewe zonominaneurata mamaine, so eŋe koropŋo zok urata suainemanerop qesiŋ nangoi.

12 Epapras ŋo kaiwemaine ra ŋibonmaike, eŋe ŋi-nane kimaŋinemaguoŋine, so eŋeKristo Yesuwaneqelit ŋei, eŋe naso baŋem ŋinane ra gereuneropmeŋenka okanmaike, eŋe Anutu meŋenkaki, oŋo

Page 216: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Kolosai 4:13 213 Kolosai 4:18ŋibuki ŋine doku tau tau magu wele okane moregesoke togole ŋei okora okorao lalipke okorakei,paki eŋane don wane rokopko kine kine detlukeAnutu wane simile yewaka mogare gekei. 13 Naeŋane kineine maine ŋidanbe, eŋe urata togogoleqesiŋŋune more ma okanmaike, ŋine so Laodikeamatko ŋine doku tau tau ŋei ŋerep eŋane so Hier-apolis matko ŋine eŋane weneŋ. 14 Luka, ŋenanedokta maepze eŋane zok siminŋon mageake, eŋe soDemas ere kaiwe maine ra ŋibonmamik.

15 Ŋene kaiwe maine ra ŋibonmaine, ea kimakopze Laodikea matko gemami so Nimpa so dokutau tau magu Nimpa ŋerep kimaze mane wanematko lewaŋ okanmami eŋe ebonikene. 16 Ge kibiiwa dapotnom qoeki, ea wane ŋadino ge desikene,ea yaleka doku tau tau magu Laodikea matko ŋineeŋano weneŋ dapotpi, eŋe desikei. Naso wekuyewaoka, na kibimane Laodikea eŋano qe ebongole,ea weneŋ daposikei. 17 So Akipus olasikei, ge Waomwano ŋine urata makone, ea manom qoe wareake.

18 Nae meteneŋo kibi sisinimde iwa qemaile,Na Pauloŋo kaiwe maine ŋibonmaile! Na mulapurumgo pamaile, ea deskei!

Anutu wane dan gunutŋo maine ŋinano takorakot pa ari payake.

Page 217: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Tesalonaika 1:1 214 1 Tesalonaika 2:16

1 Tesalonaika1 Paulo, Sailas, so Timoti, ŋedo ŋei ŋerep doku

tau tau magu, Tesalonaika matko gemami, AnutuMagak soWaomYesu Kristo wane ŋei ŋerep, ŋinanekibi iwa qemaine, wet menaŋ so peamŋo maineŋinano payake.

Tesalonaika Magu Eŋane Gegeene So MaliMalipenane Pauloŋo Anutu Bakomine Kitoke.

2 Ŋene naso baŋem korop ŋinane Anutubakomine kito okanmaine, so ŋinane meŋemeŋenzo eŋetŋine ŋidora meŋenka okanmaine.3 Ŋene Anutuze so Magazane kaitko wetke rawakone olat okanmaine, so yemo ŋine malimalipŋinane urataine mau paki wele maratkaokanmami, wet maep ŋineŋo qebinŋungi maulukmauluk urata togole ma okanmami, so wetŋineWaomze Yesu Kristo wano tako rakotka motpipaki tomaka gemami. 4 Ŋene detmaine, kimakop,Anutuŋo wet maep okanŋungi paki, eŋine biŋekokanikei wane ŋibu tebaŋunge. 5 Ŋedo Don Maineŋinano ma ukone ea ŋidanŋem detpi weku wanedonka mi okange, ŋo yemo zonominerop so AsuKoboboinerop weneŋ okange, so maki koto ŋinoea wane weleine wakonge, ŋene ŋinane keuogege daleo gekone, ea ŋine mo detkamami, ŋinemenanŋgei wane yale okangone. 6 Ŋine ŋenanemasi yewa mogare okangoi, so Waom wane masiyewa weneŋ mogare okangoi, so ŋine wikile zokmanerop yaleka detkoi, paki ŋine Anutu wanedon dere ma nogankakoi, yemo Asu Koboboineŋosimile qe watŋungi makoi. 7 Ŋine yale okanbipaki Makedonia, so Akaia kepeo ŋine ŋei ŋerepmali malip korop gekoi, eŋe alakane ebone more,numaene sikan ongoi. 8 Waom wane miti donŋoŋinanoŋine sua ariki paki, Makedonia so Akaiakepeoka mi lotkeke, ŋo siluŋ ŋinane mali malipŋineAnutu wano pamaike, don yewaŋo yemo, mat koroprokopkeki, ŋei ŋerep korop eŋe detwarekoi, ea waneŋene don mane ŋedo edangenane, kop mane miokange. 9Ŋei ŋerep yewa, eŋe ŋene ŋinano sariŋemnewanŋonbi paki, urata maŋem wele wakonge,ea wane donkisi ŋedan okanmami, sogine lopioŋadekkau paki, Anutu wano takotkemakatakemoreAnutu wele so gegeinerop eŋano ariu paki eŋaneŋei ŋerep magu wele okangoi. 10 Paki eŋine Gipole,qeliwoŋine sariakane tomaka gemami, eŋineGipoleYesu eŋe seu seuo ŋine ma wisikae kaki wieke, eŋegemage qeliwo ŋine sariake, yewao ŋene mapokŋoniake.

2Pauloŋo Tesalonaika Matko Miti Urata Make

1 Ŋine ŋidom mo detmami, kimakop, nae ŋineqeare ŋungole yewa wele midaine mi okange.2 Alakan Pilipi matko ŋengu kito okangoi, so dongobiraŋonbi, ŋene ŋado ŋinano Tesalonaika matkosarikone, ŋine ea mo detmami, ŋo ŋenane Anutuŋoyemo eŋinoŋine Don Maine sarike, yewa ŋine ŋi-danikenane zonom ŋebongi, ŋene ŋaba eŋane kaetmi okangone, midakaka, ŋene sorin borin okane

more ra wakone ŋidangone. 3 Ŋene don ŋidan-maine, yewa dere siuk kutno mida, me wet siuk,me ŋene ikopka more ŋei natne mi isi ŋunmaine,midakaka! 4 Ea wane turuŋine yemo ŋei nasobaŋem Anutuŋo detŋongi ra okanmaine, onokawane, eŋe ŋongi menaŋgi Don Maine iwa raike-nane ra ŋebonge, ŋei edo ŋenane uratazane detpi,menageakane mida, Anutuŋo detki menageakane,oŋo ŋenane wetzane kine mo liwekka detka okan-maike. 5 Ŋine mo detluk waremami, ŋene ŋinanosari more donzeŋo kelok mi okan ŋungone, medonŋo wesi aboŋ wane qom riwe riwe yewa mikawetka ŋidangone, Anutuŋo ŋenane kine detluk-maike! 6 Ŋene ŋei maneŋo eŋetze ŋedora mawaŋoniake, me ŋido, me ŋei natne edo, ea wane mirakone. 7 Welekatne, ŋene Kristo wane aposologemaine, ea wane ŋido mawa ŋonikei wane ŋenemaine ra ŋunŋem rap, ŋo siluŋ ŋene ŋineropketkele gekone, ketkele geŋem paki, nabokŋomedewekoune kito qesiŋ ebu okanmaike, rokopyalewa okan ŋungone. 8 Onoka wane ŋene ŋi-nane simileze pakane, ŋene eweke more, ŋineropDon Maine Anutu wanoŋine yewaka ŋidanikenanemida, ŋene gegeze ŋinane qikkaikenane weneŋewekkone, onoka wane ŋinane wetze zok pake eawane! 9 Welekatne ŋine mo detmami, kimakop,ŋene urata togogole wikileropmakone! Ŋene wikileŋibonŋembauŋinewayakane raŋempaki kaiweo, soruome sola wane urata weneŋ gereuneropmakone,yewa mama mama so Anutu wanoŋine don Maineyewa weneŋ ŋidangone.

10 Ŋine mo detmami, Anutu eŋe yaleka detmaike,ŋene ŋinanoken tanik manik maŋem kamoremalipkakoi, yemo libeka, koboboine, so sot midaine.11Ŋine detmami, Magak maneŋo eŋine gipon bora-sokoune okanon okanmaike, rokop yalewaka ŋedoŋine okanŋunŋem paki, weku weku ŋibu don giremŋidan warekone. 12 Ŋene ŋidane ma togole ŋun-gone, ŋene wetŋine ma pesekone, so takotke gegeŋineŋo geu, Anutu kima okan kayakane qebin ŋun-gone, oŋo ŋidora newanŋune okanmaike, eŋineropgekei wane, eŋine Gege Togon Mat Urumgo so qeliewe zonom kotino.

Anutu Wane Don Dere Kumunam Kikoi13 Sogine ŋene Anutu bakomine kito okanikei

wane ŋidangone, so kine mane iwa yale, ea waneŋene yaleka naso baŋem Anutu bakomine kitookanmaine, ŋene Anutu wane don ŋinano ma sariŋidanŋem, ŋine yewa detpi paki ma nogankakoi,yeo ŋei mane wane don yale midakaka, ŋo yemoAnutu wane don welekatne iwa pamaike, yewama nogan kakoi, Anutu eŋe malipka okanmami,ŋinane kotoŋino urata ma okanmaike. 14 Ŋine,naŋane kimakopne, ŋinanomasi tanikwakonmaike,masi tanik weku yewaka Anutu wane doku tautau magu, Yuda kepeo gemami, eŋano wakonge,ŋei ŋerep yewa eŋe Kristo Yesu wane magu, ŋineŋinŋine matŋine wekuo ŋine, ŋei yewa edo wik-ile ŋibonmami, rokop weku yewaka eŋe Yuda ŋeikimakopene edom wikile ebongoi. 15 Eŋe WaomYesu qeu paki propet engukoi, eso koso ŋeneŋengu esopŋon okanŋongoi, eŋe Anutu kima miokanka okanmami, eŋemiti ŋei korop ŋabaon okan-mami! 16 Eŋe soringeu paki kitatŋongoi, ŋene qelaŋ

Page 218: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Tesalonaika 2:17 215 1 Tesalonaika 4:12

ŋei miti don edanŋem, eaŋo koso ebuki mainemenaŋgeu rap, masi yaline ma okangoi, iwa yemosotene naso baŋem borikine kutno ma wakoi, pakiyekuat namo Anutu wane busuŋo ŋado qoe kutenowake pamaike, eaŋo enguki mida lelekei.

Paulo Eŋe Koso Manerop Qeare Oniakane Kake17 Eso ŋene qeliŋ ŋungone, yemo kimakop, wet

korop mi qeliŋ ŋungone, yemo solaŋoka qeliŋŋune,nasomde bamgoka biraŋune gemaine, paki wetzeŋoyemo ŋinano pamaikane, ŋene koso ŋine maneropŋunikenane zok urata suaine makone! 18 Ŋeneŋinano koso zinge ukenane ŋonge, na Pauloŋoatakine atakine ukalane soringekole, ŋo Satanŋoqeliŋŋongi mi ukone, numa kitatŋonge. 19 Ŋadokorop yemo ŋine, natne eŋane ketkele midakaka!Ŋene wetze ŋinaneka pamaike, ŋene baŋ nasooge ari gekene eamo ŋinaneka, yemo kine iwa yalewane, Waomze Yesu Kristo ŋado koso zinge sariki,ŋenzarek orodoŋ kaitino okorakene, yewao ŋidoŋenane oi bakom kakapa suaine tebakau sariake.20 Welekakatne, ŋine ŋenane mawa mawaze so ŋe-nane oi bakomkopze!

3PauloŋoTimoti Talekaki TesalonaikaMaTogole Oni-

akane Arike1 Ŋene yewa koso kiroine mi ma okorakenane

rokop okange, pakiso ŋene ŋenzeka Atens mesike-nane rakone. 2 Ŋo kimaze Timoti eŋe yemotalekaŋemuke, eŋe ŋeneropAnutuwaneuratamakipaki Kristo wane, Don Maine yewa ra okanmaike,ŋene talekaŋem ŋinano uke, yemo matogole ŋuni-akane so mali malipŋine qesiŋkaki ma togolekei-wane. 3 Paki, ŋinanoŋine natneŋo peleke more,mi zingekei, onoka wane wikile wakile so umatpamaike ea wane, ŋine ŋidom mo detmami, wikilewakile yaline yemo Anutu wane dereret sotakine,ŋene yalinerop okora urata maikenane detmaike.4 Ŋene ŋinerop gekone, naso yewao mo alakan ŋi-dane rakone, ŋene wikile wakile baŋ okanŋonikei,wane ŋine mo detluk waremami, ŋidangone eawane rokop wakon waremaike. 5 Na yalinane rawepaki, Timoti talekawe uke, na yewa maine mi maokorawe rap, eso ea wane mali malipŋinane kinekayakane talekaweuke, welekatne, Liwe liwekŋeiŋomo liwek ŋungirap, paki kelok okan ŋunike, pakimoŋenane urata ea, korop wele midaine okane, midaleleki rap, ea desikalane Timoti tale kawe uke.

Timotiŋo Donkisi Maine Masariki, Pauloŋo WetpeseDetke

6 Timotiŋo ŋinano ŋine mo zinge ŋenano sarilotkike, eso eŋe ŋinane don kisi maine yewa masariki paki, mali malipŋinane so wet maep ŋinanedon ŋedange. Ŋine naso baŋem ŋenane detpimenaŋ okanmaike, so ŋene ŋine ŋunikenane ŋonokanmaike, rokop yalewaka ŋine ŋene ŋonikeiwaneŋun okanmaike, ea wane donkisi ŋedangi det-warekone. 7 Eso umat kine kine so wikile wakileŋokotozo wikile ŋebongi dere geŋem kimakop, ŋinanemiti don ma gege ŋinane donŋo ma togoleŋonge,ŋinane mali malipŋineŋo ŋene ma togoleŋonge.8 Onoka wane, ŋine gegeŋine Waom wano motpipaki, togole okorakeiwo, ukude ŋene gege wele

gekene. 9 Ukude ŋene maine ŋinane raŋem paki,Anutu bakomine kitokene, ŋene eŋe bakomine ki-tokene, yemo onoka wane, ŋene ŋinane ra morewet menaŋ Anutuzane kaitko magemaine, ea wane.10 Kaiwe so ruo, ŋene eŋe ŋenze wetze kotineŋokorop olat okanmaine, yemo detŋongi uŋunŋempaki, mali malipŋine midawe raki, koso takotkeŋibongenane.

Miti Eŋano Wakone Pa Togoleakane PauloŋoMeŋenkake

11 Anutuze so Magaze oŋom, so Waomze YesuKristoŋomaine ŋenane numazema suatkeki ŋinanosarikene! 12 Waomŋo ŋinane wet maepŋine mainemaki, ŋidomka kima kima okangei, so ŋei ŋerepkorop eŋane maki manerop suakei, paki kakapaokane ŋene ŋine wet maep okanŋun okanmaine,yale okanikei. 13Numa yalewa oken okangi paki, eŋebaŋ maki ŋinane mali malipŋine togoleake, so ŋinebaŋ koboboine so libe qot qole okanikei, Anutuzeso Magazane kaitko okorau Waomze Yesu sariake,eŋine so eŋane biŋek magukoune.

4Gege Koboboineŋo Anutu Kima Okankayake

1Kimakop, ŋine gege daleo geu, gegeŋine yewaŋoAnutu kima okan kayakane, ŋenano ŋine kau pakiwaetne makoi, numa yewa, yemo ŋine mo mainegemami, pakimo iwa yemo ŋene koso ra ŋunmaine,so qebin ŋunŋem, ŋine Waom Yesu wane eŋetkokoso manerop okanikei. 2 Ŋene suaineze, Yesuwane eŋetko don kine kine korop ŋidangone, eamodetwaremami. 3Anutuwane simileŋo yemo, ŋinaneiwa yale dere ŋibon okanmaike, eŋe ŋine koto ŋinelibe libe geu paki, borikine yau yaup mama bailalaŋyewa qeliŋkalukkei wane ra okanmaike. 4Ŋei bonepbonep ŋine iwa yale desikei, ŋanom weku eaŋo,koto ŋino libe libe so, ewe kito kito ea wane numaookorakene. 5 Bailalaŋ mane wetke more misuk,qelaŋ edo Anutu mi detkau paki okanmami, yalemisuk okanikei. 6 Yalinao ŋei maneŋo kimaineŋerep wane ra misuk matali kayake, me ea wanemisuk isi kayake, ŋene don iwa yemo mo alakanŋidangone, ŋene togoleka giremdonŋidane rakone,borikine yaline maikei, ŋei yewa eŋe Waomŋo baŋturuŋine eboniake. 7Anutuŋo kotoze dika gekenanemi ŋedora newanŋonge, midakaka, kotoze libe libegekenane newanŋonge. 8Eawane ŋeimane eŋe doniwa ŋadek kayakeo, eŋe ŋei mi ŋadek kayake, eŋeAnutu, Asuine koboboine ŋibon okanmaike eŋe eamo weneŋ ŋadek kayake.

9Ŋinemiti don dere mali malip korop okangoiŋo,kimakop ŋine wet maep okanonikei wane, don zokmi qe ŋibonikene, Anutu oŋom kimakop ŋine wetmaep daleo okan onikei, ea wane kine mo kitoŋibonge. 10 So ŋine kimakopze korop Makedo-nia kepeo ge arimami, numa yaleoken okan wetmaep okan onmami, ŋo siluŋ kimakop, ŋene kosomanerop okanlukeu suayakane qebin ŋunmaine.11 Ŋine wet dereret ŋine togogole motpi paki, arisari so don ukat mi okane more mat ŋino doŋmanemetlukeu paki, meteŋineŋo ŋinŋine urata maulukemaikei paki, gegeŋinemaratkaikei, ŋene alakan donŋidangone yale okangei. 12 Ŋine numa yaleoken

Page 219: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Tesalonaika 4:13 216 1 Tesalonaika 5:28okanbi, qelaŋ eŋe ŋune eweŋine kitokei paki, ŋinekine kine mane wane mi ŋaŋaekei.

Waom Sarikane Don13 Kimakop, ŋene ŋei seukkoi, eŋane don

welekatne iwa ŋidanŋem detpi paki, mitienemidaineŋo wetborik okan okanmami, yale misukokanikei. 14 Ŋene detlukmaine, yemo Yesu eŋeseukki paki koso wisikae wieke, wane ŋenedetlukmaine, yemo ŋei Yesu malipkau paki eŋeAnutuŋo baŋ Yesurop weneŋ ebuki gege togongoarikei.

15 Iwa yemo Waom eŋine don ŋine ŋidanŋemdetpi, wisikaune gemami ŋene Waom sariake, nasoyewao ŋei alakane seukkoi, eŋe yuan onemore ŋedobaŋ lewine mi alakanikene. 16 Yewao yemo boka-woka suaine bokaki, aŋelo suainane don wakongi,Anutuwane romon taronwakone paki, Waom eŋinebaŋ qeliwo ŋine sari kesiake paki, ŋei mo soginoKristo detlukkau paki seukoi, edo gege togon wanealakane wisikae wiekei. 17 Wieu, ŋene wisikaunegekeneŋo, naso yewao korop baŋ qeturage eŋeropweneŋ kezoŋ kutno wa keuo Waom marat kaikene,paki ŋene baŋ Waom gorop banine tako rakot gearikene. 18 Ea wane ŋine don iwaŋo wetŋine mapeseŋungi wet maep okan nagu gekei.

5Waom Sariakane Masuatnagukene

1O, kimakop, iwa yemokaiwemanasoo,masi kinekine iwa wakoniake, ŋine mi ŋaŋaemami, wanemomi qe ŋibonikene. 2 Ŋine ŋidom kine mo detluk-mami, Waom sariakane Naso yemo kobu mama ŋeimaneŋo goigo sanka sari okanmaike, yalewa sari-ake. 3 Ŋei ŋerep qelaŋ eŋe raikei, “Kine kine koropyemo qamen sororokmaike, so maine,” paki, eakakine kine kaetneropŋo baŋ engu matali oniake! Eŋebaŋmi kakakka arikei, eamobaŋŋerepmanemedepmayakane gae poradaŋ so maki qisemaike, yaleokanoniake. 4 Ŋo ŋine, kimakop, yemo panamankoto mi gemami, Wane Waom wane Naso yewaŋoporadaŋ so, ŋibuki kobu mama ŋei yale mi qisekei.5 Ŋine ŋei ŋerep korop yemo qelaŋan wane biŋek,ŋine kaiwe wane biŋek, ŋene ruo goiŋ wane biŋekmidakaka, me panamanwane biŋekmidakaka. 6Esoea wane ŋene ŋei natne eŋe kulu pau qesiŋonemore ŋene kulu seu seune misuk paikene, ŋene wetwisika diamze maŋem paki kotozane sawe gekene.7 Goiŋ keremaike, naso yewao ŋei ŋerep eŋe kulupa okanmami; goiŋ keremaike, naso yewaoka ŋeiŋerep eŋe doku togole neu paki wet siukmawakoneokanmami. 8 Ŋo ŋene kaiwe wane biŋek okan-goneŋo, yemo kotozane sawe gekene. Ge more malimalip so wet maepŋo sukukuze okangi, biraŋem ketkawet ŋoniake, paki wetzeŋo mena menaŋ wanedere tebaka gege yewaŋo marokze okangi biraŋemket qorot ŋoniake. 9 Anutuŋo eŋine wet gere-pinane wikile marat kaikenane mida, yemo YesuKristo wane raki paki, mena menaŋ wane welaineokangenane ŋebuke, 10 oŋo ŋenane ra seukkaneŋene eŋerop weneŋ wekuoka gekene, wisikaunegemaineo, me seu seu marat kaikeneo eŋe sariakenaso yewao qeturaŋ ŋoniake. 11 Ea wane ŋine iwa

okane gemami, yale okanbi paki auye matogoleqetogole okanikei, so kito qe qesiŋ okan nagu gekei.

Naŋ Qeqe Don So Mosop Don12 Ŋene ŋine qebin ŋunmaine kimakopze, yemo

ŋinane keu ŋinowikile uratamamami, eŋemaulukeeweene kitou paki aŋaene tewekkei, ŋeiwaWaomŋoalakane ŋibonikei so sikan ŋunikei wane ma wakononge ea qesiŋonkei. 13 Eŋane detpi zok maneropwayake, so wetmaep okan onikei, onoka wane eŋeurata ŋinano mamami, ea wane, ŋinŋine keuŋinoyemo peamka paki gekei.

14 Ŋene togoleka qebinŋunmaine, kimakopze,Ŋine ŋei taboŋ bau wawa gemami, eŋe don giremedanikei, ŋei kaet gege kito qesiŋ okanonikei, ŋineŋei korop eŋe bororom okanonikei. 15 Ŋine ŋinanoŋine kau ŋeimaneŋo borikinane turuŋmakomakokmisuk okaniake, ŋo ŋine naso baŋem yemo wetŋineweku motpi paki, ŋine ŋidomka mauluk nagu gekei,so ŋei natne korop okanonikei.

16 Wet menaŋ kutno naso baŋem ge arikei.17 Meŋe meŋen gorop naso baŋem gekei. 18 Kinekine korop yewa wane bakom kito kito okane gekei,iwa yemo Anutuŋo ŋido gegeŋine Kristo Yesu wanopaki, yale okane gekei wane ra ŋune okanmaike.

19 Naso Asu Koboboineŋo kine kine mane maikeiwane ma wisikae ŋungi, ŋine leŋka more misukqewoloŋgei. 20Anutu wane Asu wane pidon ŋidanbimisuk dere ŋadek kaikei. 21 Kine kine korop dereqe wazae warekei, maine yewamo magekei. 22 Esoborikine kine kine yemo ŋadekkaikei.

23 Anutu peam ŋebo ŋebon wane kine we-laine, oŋom ŋinane wisika gegeŋine maki eŋinoariki sauke mauluk okan ŋungi korop kuneneŋmaine okan warekei, paki warekaki wet dereret sosola korop sot midaine mayakatneka ge mageŋem,Waomze Yesu Kristo koso zinge sari lotkeake. 24Eŋeoŋomŋidora newan ŋunmaikeŋo baŋ yewa okanŋo-niake.

25 Kimakop ŋenane yaleka meŋenkaikei.26Kimakopze korop eŋemete au au okanwarekei.27 Na ŋine ra qebin okanŋunmaile, Waomzane

eŋetko, wane ŋine kibi iwa kimakopze doku tau taumagu ŋei ŋerep korop dapore edanbi desikei.

28 Waomze Yesu Kristo wane mena menaŋŋoŋinano pa ari payake.

Page 220: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Tesalonaika 1:1 217 2 Tesalonaika 2:15

2 Tesalonaika1 Paulo, Sailas so Timoti ŋedo ŋei ŋerep doku

tau tau magu, Tesalonaika matko gemami, AnutuMagak soWaomYesu Kristo wane ŋei ŋerep, ŋinanekibi iwa qemaine. 2 Anutu Magak so Yesu Kristoŋomaine wet menaŋ so peam ŋiboniake.

Kristo Yewao Wano Wanok Wakoniake Lotkeake3 Kimakop, naso baŋem ŋene ŋinane raŋem paki

Anutu bakomine kito okanmaine. Ŋene iwa okan-maine, yemo mayakatne, onokawane ŋinane malimalipŋineŋo zok manerop suamaike, so wet maepŋine bonep bonep yewaŋo doku tau tau magu okannagukei, yewa mo zok kakapa suaine okanmaike.4 Kine ea wane, ŋene ŋedom Anutu wane dokutau tau magu gemami, eŋane keueno ŋene ŋinanedon kisi ra mawa ŋune okanmaine, ŋene ra edanemawaŋune okanmaine, yemo ŋaba edo masi worikokanŋunbi, ŋine wikile so wetborik korop geu paki,mali malipŋine mi qorodoŋgi soringeu paki, to-gogole malipke okoramami paki, umat so wikilekine kine korop teweke okoramami, ea wane.

5 Iwa yemo Anutu wane wano wanok koboine,onoka wane kine korop iwa yalinane, ŋine baŋgege togon Mat Uruminane kotino wake waketwane rokop maratkaikei wane ŋine wikile kutnogemami. 6Anutuŋo detki koboine pamaike, ea wanerokop baŋ okanŋoniake, ŋine wikile ŋibonmami,ŋei yewa eŋe wikile eboniake. 7 Ŋo wikile det-mami, ŋine yemo magunut ŋungi paki, ŋene yalekaokan ŋoniake, eŋe iwa baŋ okaniake yemo WaomYesu eŋine lotkeake, naso yewao aŋelo maguk-oune zonominerop loutne eŋerop qeliwo ŋine sariokanŋoniake. 8Gerep bolamgorop sariki paki Anutumi detka okanmami, ŋei yewa so Waomze YesuKristo wane Don Maine yewa dere ŋadek okan-mami ŋei yaline korop engu matalioniake. 9 Ŋeiyewa eŋe turuŋine bori wori wane wikile togogolemaratkau Waom kaitino ŋine so zonomine to-gogolane saraino, ŋine ebu mapok one biraongiarikei. 10 Eŋe sariake, Kaiwe Naso yewao yemo, ŋeiŋerepmagukoune korop eŋanoŋine qeli ewe zonommayakane, so mali malipkorop eŋanoŋine bakommawa mawa mayakane, ŋine yaleka weneŋ eŋanekeuo okorakei, onokawane ŋene don ŋidangone,yewa ŋine dere malipkakoi, ea wane.

11 Kine iwa yale wane, ŋene naso baŋem ŋi-nane meŋenka okanmaine, ŋene Anutuze olat-maine, yemo ŋine gege gekeiwane raki paki, ŋi-dora newanŋunge, ea wane rokopko gekei wane,olat okanmaine, wane eŋe eŋine zonomŋo maineqesiŋŋungi, kine kine maine korop okangei wanewetkemami, yewa okanwarekei, paki mali malipŋi-nane uratawelemaratkawarekei. 12Numa yaleokenokanbi, Waomze Yesu wane eŋetineŋo ŋine ŋibuwieake, ŋo ŋido eŋane eŋetine ma wiekei, iwa yemoAnutuze so Waomze Yesu Kristo qomine rarainaneyale okan ŋuniake, ea ŋene ŋinane meŋenka okan-maine.

2Borikine Mama Ŋei Eŋe Wakone Ŋei Wet Masiuk

Okanone Geki Yesu Lotkeake1 Kimakop, Waomze Yesu lotke lotkeinane so

ŋenze eŋerop weneŋmaratnagu gege wane don iwayale ŋidanmaile, 2 isi ŋei natne eŋe rakoi, Waomsariakane nasoine mo lotke more yuanŋunge, yalera ŋidanbi ŋine ikopka wetŋineŋo misuk deresiukkei, memi qisekei. Ŋinanoŋinoŋei natneŋoAsuwano more raikei, me ŋenane aŋao more ŋidanikei,me raikei edo kibiwo qe ŋebongoi, yale ŋidanikei.3 Don kine kine yale, me yale ra isiŋunbi misukdesikei, Waom wane Naso ikopka mi bomileake,alakane miti Matali Qetali Mama Ŋei yewa wakonepakimo, Borikine Mama Ŋei eŋe gerep sorao wanebiŋek, ketki zeakane didiwo wakoniake. 4 Eŋe baŋŋei eŋe yeye kine kine korop ea wane ra meŋenkaokanmami, so ŋei eŋe yeye kine kine mayakatne raokanmami, yewa ŋabaka wareake. Eŋe baŋ eŋineeŋetine mawa naguki paki, natne korop ebu ketbiraoniake, paki Anutu wane Bakom Urumgo ariwaketki paki pese mere eŋinane “na Anutu” rayake.

5 Na ŋinerop gekole, yewao iwa wane mo koropŋidan warekole, ŋine ea mi detmami me? 6 Ŋoiwa yemo wakonbe rakimo, kine kine maneŋoleŋkamaike, ea ŋine mo detkamami, nasoine pa-maike, yewao yemo Borikine Mama Ŋei, yewaeŋe baŋ didiwo wakoniake. 7 Borikine eŋe uratamo sanka ma okanmaike, ŋo tanik daleo wako-niake, eamo ikop mi wakoniake. Eŋe paki ŋeimane maŋo mainkaki zinge okanmaike, ea makimasikaniake. 8 Pakimo Borikine Mama eŋe baŋdidiwo wakongimo, Waom Yesu wane Asuineŋoaŋaino ŋine baŋ saketki paki qeake, paki didiwosari lotkeakane qeli ewe zonomineŋo qe kito pelekkisiukeake. 9 Borikine Mama Ŋei yewa, eŋe baŋ Satanwane zonom yewarop sariake, paki masi kine kinetogolemayake, so tanik kine kine isisine so qotkoinekuneŋine mayake. 10 So ŋei midakei wane biŋekgemami, eŋe borikine maikei wane, wet masiukokanoniake, eŋe midakei yemo onoka wane mida,eŋe don wele dere mena menaŋ yewa ŋadekkaokanmami, ea wane midakei. 11 Kine iwa yalinane,Anutuŋo liwe liwek wane zonom suaine talekakiket more, ŋei eŋane keueno urata maki, eŋe isidon wele midaine yewa dere malipkaikei. 12 Eawane weleine yemo ŋei korop don wele dere mimalipka okanmami, ŋo eŋe siluŋ borikine similedet okanmami, ŋo eŋe siluŋ borikinane simile detokanmami, eŋe turuŋine wikile maratkaikei.

Anutuŋo Koso Ŋibuyakane Mo Ma Wakonŋunge13 Kimakop, ŋine Waomŋo wet maep okanŋun

okanmaike, ŋene ea wane ŋinane Anutu nasobaŋem bakomine kito okanmaine, Anutuŋomokakakoso ŋibuyakane ma wakon ŋunge, yemo Asu wanezonomŋo ŋibuki Anutu wane ŋei ŋerep magu libelibe okangoi, so mali malipŋineŋo don wele deremalip kakoi, yale okangoi wane, Anutuŋo kosoŋibuke. 14 Ŋene don maine ŋidangone yewao, Anu-tuŋo ŋidora newan ŋunge, eŋe newan ŋunge, yemoŋine Waomze Yesu Kristo wane qeli ewe zonomyewa welaine okane ma gekeiwane. 15 Eso ea wanekimakop, ŋine togogole okorau paki, don wele kito

Page 221: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Tesalonaika 2:16 218 2 Tesalonaika 3:18ŋibongone, aŋaŋo ŋidangone, me kibiwo qe ŋibon-gone, yewa malilipka okorakei.

16Waomze Yesu Kristo oŋom, so AnutuMagazeŋowetmaep okan ŋonge, so eŋine wetne mayakakat-nane wetpese papatogon yewa, ŋenane biŋek rake,ea toma kakenane ra ŋebonge. 17Oŋomaine ŋinanekotoŋine maki qaeake, so ma togoleŋungi togolemore urata maineka maikei, so don mayakatnekaraikei.

3Ŋenane Meŋenkau Anutuŋo Qesiŋŋoniake

1 Kimakop, ŋenane rau paki meŋenkau, Waomwane donŋo tako rakotka sua ariki qeli ewezonomine ŋinane keu ŋino wakonge, yalewakawakone ariake. 2 Eso koso yaleka meŋenkau, Anu-tuŋoŋei borikinemama so tanikmanikene qotkoineeŋane meteo ŋine makokŋoniake. Ŋei koropŋoAnutu wane don dere malipka mi okan okanmami.

3 Ŋo Waom yemo raki togole togole, ea wane eŋebaŋ ma togoleŋuniake so wareŋungi, Ŋei BorikineWelaineŋo mi ŋibu teba ŋuniake. 4 So Waomŋo ŋi-nane raki paki wet pesek ŋebonmaike, ŋene detluk-maine yemo ŋene don ŋidanmaine, yewa ŋine derema okanmami, wane ŋene koso don ŋidanŋem ŋinebaŋ dere takotke ma okane gekei.

5Waomŋomaine kotoŋine iwenkaki, Anutu wanewet maep yewa qeirop dere ketpi paki, Kristoŋotogogole okora umat teweke ŋebonge, yewa detlukkaikei.

Urata Kitoqoke Qewoloŋ Ge More Miti Mage MageEamo Mi Pamaike

6 Kimakop, Waomze Yesu Kristo wane eŋetkoŋene togoleka ŋidanŋem detpi, kimakopze dokutau tau magu natneŋo taboŋ qewoloŋ ge okan-mami, eŋe ŋedo don kito edangone, yewa miteweke mogare ge okanmami, ŋei yaline eŋe koropkakakŋone arikei. 7Ŋine ŋidom kinemo detlukwaremami, wane ŋene okangone ea wane rokopka ŋineokanikei, ŋene ŋinerop geŋem paki, taboŋ qewoloŋmi gekone. 8 Ŋene ŋei mane wano ŋine sola qesiŋmane lewine midaine mi omakakone, midakaka,oma kaikenane turuŋine yemo ŋene urata makone,so wikile detkone, kaiwe so ruo urata togogolemakone paki, natne ŋine wikile urata mi ŋibonike-nane, yale okangone. 9 Ŋene iwa okangone yemo,ŋene Aposolo ŋetne wesi aboŋ wane qesiŋ ŋonike-nane raŋunŋem rap, ŋo ŋene ŋinano ŋine sola qesiŋmane mi raŋunŋem ŋebongei yem midaka, ŋeneiwa okangone, yemo ŋine ŋene okangone, yewakau paki mogare, yalewaka okane gekeiwane numasikan ŋungone. 10 Ŋene ŋinerop ge more, iwayaleŋidangone, “Ŋei mane urata mayakane bauine wak-iso, ŋine ŋara misuk manbi neake!”

11 Ŋene don iwa ramaine yemo onokawane, ŋenedetŋem, ŋei natne eŋe ŋinane keu ŋino taboŋ qe-woloŋ geokanmami, eŋe urata manemi mama yaupŋei natne eŋane uratao dongoka welaineŋo qoleqole don sawaŋ rau paki, qeweloŋ geokanmami.12 Ŋene Waom Yesu Kristo wane Pidon wane ŋeiyewa togoleka edane more, girem don iwa yaleedanŋem detlukkei, eŋe pese ketluke mere uratamau wele wakongi, enŋeno ŋine ma nekei.

13 Ŋo kimakop, ŋine yemo siluŋ masi tanik maineokanikei wane, bauŋine misuk wayake. 14 Yewaoŋei maneŋo don korop kibiwo qe ŋibonmaine, iwabaŋ dere mi tewekeake, eŋe yale okangiso, ŋinekineine detkau paki, kine kine mane misuk okankamore qeliŋkau, eŋineka geake. Paki kineine derebaŋ gamukaki, wetine maingeake. 15 Ŋo ŋine ŋabayalemisuk okankaikei, eawane turuŋine yemo kimama more, girem don olasikei.

Don Mosop Piwitne16 Waom eŋine, yemo ŋenane peam wane kine,

oŋo naso baŋem peam maine ma wakone ŋiboni-ake paki, ŋinano rokopke ware payake, Waomŋoŋinerop korop ge wareake. 17 Na Paulo, naemeteneŋo kibi piwitne iwa qe more, kaiwe maineramaile. Kibi qe okanmaile, korop ea wane metekibine iwa yale mot okanmaile. 18 Waomze YesuKristo wane mosopŋo ŋinano korop papa togonpawareake.

Page 222: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Timoti 1:1 219 1 Timoti 2:7

1 Timoti1 Na Paulo, kibi iwa qemaile, Anutu so Yesu

Kristoŋo na aposolo wane uratao bira nangoik,Yesu wane pi don wane gemaile, Anutuŋo ŋenemapit ŋonge, so naso Yesu Kristo kine kine koropmaulukeake, ea wane tomaka gemaine.

2 Na Timoti, naŋane kibi ge iwa qe ginmaile,ge naŋane giponne koboine, mali malipse weku,maine Anutu Magak so Yesu Kristo, Waomze etomosopgane more sot turuŋone nigetosiake, pakipeam gingeik.

Isi Don Kito Ebon Ebon Wane Girem Don3 Na Makedonia kepeo arikalane, okane more

golatkole yale okangene, so Epeso matko takotkege natneŋo isi don kito ebon okanmami, yewarawetonnom qeliŋgei. 4 Eŋe nemu kisi rau paki,ŋei ataŋine ataŋine ge sakoi, eŋane kine rau ket saokangi ra kito qokinerop wakon okanmaike, yaleokanbi, Anutu wane wet dereretine mi qesiŋka-maike, ŋene mali malipzeŋoka Anutu wane wetdereretne detlukkamaine. 5 Don wele rara, yemoiwa yale wakongi menageake, wet qelaŋan, wetkoboboine so wet mali malip korop ge more wetmaep maratkakene. 6 Ŋei natne eŋe numa iwaqeyau more don sinoine wele midaine ma wakonemagemami. 7 So eŋe enŋenane Anutu wane ratogon don wane kito ebo ebon okangei wane raokanmami, eŋe sorin borin okan okanmami, ŋo eŋesiluŋ enŋene donene yewa mi detokanmami, yaleokane more don yau yaup ra okanmami.

Rara Togon Don Ea Don Maine8 Ŋene ra togon don wane iwa yale det okan-

maine, ea don maine, so kineine detluke moremagekene. 9 Kine iwa yale desikene, rara togondon yewa eŋe ŋei maine sot midaine eŋane biŋekmi okanmaike, eamo ŋei iwa yaline eŋane biŋekokanmaike, eŋe rara togon don qe barakmami, eŋeaŋa biramami, eŋe Anutu ewine mi kito okanmami,eŋe sot korop, eŋane masi borikine, eaŋo Anutuwane masi so don koboboine ea qe barakmami,eŋe nabok magak enguwi seukmami, eŋe ŋei ŋerepenguwi seukmami. 10 Bailalaŋ ŋei ŋerep eŋe ŋeiŋerep yau yaupmarat nagumami, ŋeiŋo ŋei edomkamarat nagumami, eŋe wesi maikei wane ŋei ŋerepkobu ebumami, isi ŋei, eŋe Waom wane eŋetko ramore isisiwo ra togolemami, so eŋe borikine natne,ŋenane kito ebo ebon don koboine ŋabaka okan-mami, rara togon don iwa yemo kine kine yalinanera wakon ra wakone. 11Don wele ea yemo, miti donyale, noŋo ra qelaŋanikalane ra more Anutuŋo raninge, biŋek don iwaŋo ŋedanmaike, yemo Anutueŋe qeli ewe zonom so mosopinerop.

Anutuŋo Paulo Wane Qom Borik Okange Ea WanePauloŋo Anutu Bakomine Kitoke.

12 Waomze Yesu Kristo eŋe zonom nine morematogole nange, ea wane bakomine kito okanmaile,oŋo detnangi menaŋgi, eŋane urata makalane raninge. 13 Na qei bano eŋetine ra matali okanka more ŋeikoune engu kito okane more wawaineokan kakole, onoka wane na mi malip kakole,

kineine ŋaŋaewe paki, yale okan kakole, ŋo Anu-tuŋo yemo naŋane qomine boriki siluŋ turuŋneqeliŋge. 14 Paki, Waom eŋe manerop mosopnanemore Yesu Kristo eŋane simile zok pa mangane ramore, eŋane mali malipine weneŋ qe watke ninge.15 Yesu Kristo eŋe borikine mama korop ma menaŋŋoniakane, kepeo ketke, don iwa welekakatne, ŋeiŋerep koropŋo dere more malipka warekene, soqom borik desikene, noŋo sot okangole paki, borik-inane biŋek suaine okane gekole. 16 Ŋo Yesu Kristooŋo yemo ŋei ŋerep koropŋo iwa yale detluk kaikeiwane, eŋe ŋei borikine me sot turuŋenerop boro-rom okanon mageake, yalewa wane, eŋe alakannaŋane qom borik detki paki, makoboe biranange,yemo ŋei ŋerep koropŋo maine naŋano masi make,ea ka more korop eŋe malip kaikei, so wisika gegemau paki, naso baŋem naso baŋem ge ari gekei.17 Ŋei ŋerep eŋe maine naso baŋem Anutu waneewine kito more oi bakom mawa mawa okanka gearikei, eŋe naso baŋem naso baŋem gege togon geariake, dezeŋomi kakaine, eŋeAnutu koboineweku,weleka!

Pauloŋo Timoti Biŋek Don Wane Kawaliine QeakaneBirakake

18 Medepne Timoti, alakan geŋane rara togon,don doku tau tau ŋei ŋerep eŋane propet edowakongoi, ea wane rokopko don togon ra gingoi,iwa yale ra more ginmaile, ge don yewaŋo tebeŋoroŋŋone okangi, kawali togole qekene. 19 Paki gemali malipŋone so wetŋone qelaŋanerop koboinekawarekanom pakep, ŋei natne eŋe wet qelaŋaneropkoboine gege ŋadekkakoi, wane mali malipeneqororoŋgi qeyaukoi. 20 Eŋano ŋine mane Hime-naeus mane Alekzander, ŋei iwa ere na Satan wanemeteo biraotkole, Satanŋo wikile epongi, geuk pakiere wetetne zingeki, ere koso Anutu wane ewe mabaik mi okankaikeik.

2Meŋe Meŋen Wane Don

1 Na alakan don mane doku tau tau magu edaneqebin ongole, ŋine doku tau tau magu edanbi,eŋe Anutu meŋenka dage olatpi, oŋo ŋei ŋerepkorop qesiŋ oniake. Ŋine Anutuŋo ŋei ŋerep qe-siŋ oniakane meŋenkau, so Anutu wano ebeŋinebonepkekei. 2 Ŋine ŋei ŋerep korop eŋane ra moreAnutu meŋen kaikei, kepe ŋei ware ware so ŋet-neekopene eŋane weneŋ meŋenkau Anutuŋo qe-siŋoniake, pakiso ware ŋonbi peamgo bolomine sopitikatne geuluke more Anutu wane tanik manikkoboine yewa mogasikene. 3 Anutuŋo ŋene koropma menaŋ onge, ea wane meŋe meŋen yalineŋoAnutu zane kaitko wekumane okanmaikane detkimenageake. 4 Oŋo ŋei ŋerep korop menage more,don welekatnane weleine dere wetke okangei wanera okanmaike. 5Anutuwekugeŋebonmaike, soYesuKristo oŋomka Anutu so ŋei keuzo qeturaŋŋonegemaike, eŋe ŋei okange, ŋo ge ŋebonmaike. 6 Eŋegegeine qaisikka more, ŋei ŋerep korop ŋenaneturuŋzemake, eawanedonkisiineŋodidiwo sua ari-akane, Anutuŋo nasoine motke, yewao eŋe ŋenanewetine suaine paki menaŋgenane rake, ea waneweleine sikan ŋonmaike. 7 Pakimo eawane donkisi

Page 223: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Timoti 2:8 220 1 Timoti 4:7edanikalane, Anutuŋo na eŋane tungo biranange,don kisi yewa don wele, na ŋei qelaŋ eŋe don weleea wane kine malip kaikei wane ra qelaŋane kitoebonmaile, na mi isimaile, na welekatne ramaile.

8 Na matko matko ŋei meŋen kaikei wane ra-maile, ŋei yewa sotene mi osiake, Anutuŋo meŋenmeŋenene desiakane eŋe malipkau, yale okanemore meteene libeka paki Anutu wano bira moremeŋenkakei. 9 So ŋerep eŋane ramaile, eŋetakotene mayakatne bira more ketkele geu, yewaŋokibi maepene okaniake, eŋe wawaine misuk okanemore lewetene kibi makei, me solaeno kikum kibinekine kine me gol, me takot lewine wawaineŋo qoliqoline yewaŋo aukei. 10Midakaka, ŋerep eŋe Anutuwane medep gekei wane dere more eŋe urata kinekine mayakatne yewa makei. 11 Ŋerep eŋe ketkelemepene qoiqoine gekei, paki ketenemore so derereturata makei. 12 Na ŋerep mane detonbe, kito eboebon urata mama me ŋei yuanone gege ea wanemi detonmaile, eŋe yaup ketkele gekei. 13 Adameŋe alakan mawakonkake, ŋo Ewa yemo ŋado mawakonkake. 14 Satanŋo sari Ewa liwek kaki, Anutuwane aŋaine birake, ŋo Satan eŋe Adam mi liwekkake, eŋe siluŋ aŋaine birake. 15Ŋo siluŋ ŋerep eŋemedep ebu ebu wane menageake, mali malip so wetmaep korop okane more wet koboboine gege ŋerepyaline eŋe Anutuŋo maine ebuyake.

3Miti Wane Ŋetne Mama Eŋane Donv

1 Mane eŋe miti wane ŋetne mama geakanerayake, eŋe urata lewine suainane similekamaikeyale raikene, don iwawelekatne. 2Pakiso, miti waneŋetne mama eŋe sot midaine koboboine ŋanomineweku eŋeropka geake, so kotinane sawe geake,okangi bori worine midaine mayakatne geake, ŋeikuneŋine mat maneo ŋine sariu kima ebuyake, sokito ebo ebon urata mauluke mayake, 3 eŋe dokutogole ne qelaŋ qe gege mane misuk nekei, eŋesot osi osirop mida, wet pesek so peamine geake,eŋe wesi aboŋ wane bailalaŋ misuk okaniake. 4 Eŋeeŋine sotawekoune me ŋerep medepine maulukewareoniake, so eŋe raki gipon borasokoune ewinekito more aŋaine tewekkei. 5 Mane eŋe eŋinesotawekoune so ŋerep medepine mauluke mi wareoniakeŋo Anutu wane doku tau tau magu daleomagak okan oniake? 6 So doku musele tau tauneŋei mane eŋe miti wane ŋetne mama misuk geake,sogino Satanŋo Anutu wawaine okan kaki, osopkakiketke, wane ŋei yaline eŋe wawaine okangi, Anu-tuŋo yalewaka osopkaki kesiake. 7 Ŋei mane eŋeeŋetine koboboine ŋei ŋerep doku tau taumaguomitakotkeki, eŋano payakeŋo ŋetne mamaine geakepaki, eŋe qaisikkau Satan wane subaŋo mi kitoyake.

Doku Tau Taune Eŋane Qesi Qesiŋ Eŋane Don8 Doku tautau eŋane qesi qesiŋ ŋei, eŋe yalewaka

wetene koboboine, wet me belakam etkeka misukgekei, me doku togole ne qelaŋ qe gege ea manemisuk nekei, me ŋei natne eŋane wesi aboŋ wanebailalaŋ misuk okanikei. 9 Eŋe wetene koboboineqelaŋanerop paki, Anutu wane mali malip donsogine sanka pake, so wele mo sikan ŋonge, yewamalip kakei. 10 Ŋine mikepka urataenane liwek

ongei, liwekone onbi uratamainekamakeiwo, yemoeŋemaine doku tau taumagu eŋane urata ŋei okanegekei. 11 So ŋanowekopene eŋe yalewaka weteneweku paki, yeye kine kine wet maepko okangei, donŋade ŋade misuk rakei, sawe ge more koboboinegekei. 12 Doku tau tau magu eŋane qesi qesiŋŋei, eŋe ŋanomine weku eŋerop wet peseko gemore, ŋanom dokoine ma suluke wareongi, aŋatewe tewek korop gekei. 13Ŋeiwa doku tau taumagueŋane qesi qesiŋ ŋei ge more, urata mauluke maokanmami, eŋe eŋetene weku mane wakonge, eŋemaine eweke more mali malipene Yesu Kristo wanora qelaŋangei.

Anutu Masi Tanikinane, Don Lopeŋine14 Na mo welekatne geŋano ikopka umore

ganikalane okane more, kibi iwa qe ginmaile. 15Naesatka mi u lotkekaleo, yemo ge kibi yewaŋo Anutuwane mat urumgo koboboine gege wane golasiake,Anutu gege togon wane mat urum yemo ŋei ŋerepmagukoune, eŋe bosiŋ togogole ŋo mat umatneteweke okoramaike, yalewa Anutu wane don weleteweke okorakei. 16Anutu wane don sanka pake, eara qelaŋan okanmaine, yewamo oŋa qae qaeinerop,ŋei maneŋo don yewa maine mi bisopkeake,eŋe ŋei yale didiwo wakonge, Asuŋo kineine ma

wakonge yewamo koboine, so Aŋelo edokakoi, don kisiineŋo ŋei ŋerep korop eŋanoarike, kepe baŋem ŋei ŋerep eŋe detlukkakoi, Anutuŋo eŋine qelaŋan koto qeliwomawake.

4Isi Ŋei Eŋane Don

1Asuŋo alakan iwa yale ra wakone ra okanmaike,baŋ ŋado ŋei natne eŋe mali malipene qeligeupaki, asu isisine eŋane dongomakatakemore, aŋeloisisine eŋane aŋaine teweke qelitene qe gekei. 2 Isiŋei eŋe kotoene di kiti kitine yalinane, masi tanikisisinemau paki, isi don yewamawakon okanmami,ŋo wetene yemo seu seune, gerepŋo zeki ososotkemaike yale paki, eŋe borikine yewa maine midesikei, me duma koboine mi mogasikei. 3 Pakiŋei isione raikei, ŋerep mi ma more yaup qaluwitgekene, so ŋei natneŋo Yuda wane ra rokop dontogon mogare ge more rau, ŋara yau yaup misuknekei, ŋine yaup saweka gekei, ŋo ŋara koropyemo Anutuŋo nekenane, ma wakon warekanemalimalip korop ŋene kineine yale dere more, Anutubakomine kito more ma ne okangene. 4 Anutuŋokine kine korop ma wakonge, yemo mayakatneka,ea wane meŋe meŋenŋo bakomine kito more ma neokan okanmaine, yewa mi qaisik kaikene. 5 Onokawane, Anutuwanedon someŋemeŋenŋoqesiŋkaki,kine kine yewa koboboine okangi, Anutu eŋe detkimenaŋ okanmaike.

Timoti Eŋe Kristo Yesu Wane Qelit Ŋei Mayakatne6 Ge don ea ŋei ŋerep natne doku tau tau magu

eŋane wet dereret qe wisikae more edangeneo, geKristo Yesu wane qelit ŋei mayakatne aŋa tewetewek korop gekene, paki Anutu wane don wanekine wele yewaŋo mali malip ŋonane lopeŋine qe-siŋ okangi gekene, 7 paki sele ŋerep edo donkisiyauwine ra okanmami, don kisi sinoine yaline eamo

Page 224: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Timoti 4:8 221 1 Timoti 5:21ŋadek kaikene, ge Anutu wane tanik manik, eawane kine detluk kaikene, kotoŋonane ewe ewekwakoniakane oŋaine teweke gesokkene. 8 Sola eweewek wane liwekke gege, eaŋo zok wele wawainemi okanmaike, ŋo koto ma ewekka more, oŋainegeso gesok ea wane weleine yemo iwa kepeo sobaŋ gemage, qeliwo weneŋ wakoniake. 9 Iwamodon welekatne ŋei ŋerep koropŋo dere more malipkaikene. 10Anutuŋo ŋei ŋerep korop koso ebu okan-maike, so ŋei ŋerep wetŋo Anutu malipka okan-maine, ŋene mainŋone okanmaike, ŋene Anutugegeinerop eŋewetzeŋomalipkamore, ŋebuyakanetoma kamaine, kine yalinane ŋene urata suainemamaine.

11 Don ramaile, korop iwa ŋei ŋerep korop kitoedannom, dere more tewekkei. 12 Ge ŋei qaluwitgemainane, ŋei ŋerep eŋe geŋane detpi ketkelemisuk okaniake, ge wet maep korop, so mali malipkorop, so wet qelaŋan gorop, ge more, doku tau taumagu donŋone so gegeŋoneŋo alakane ebonikene.13 Ge naŋane tomanane genom paki, Anutu wanedon wele didiwo yewa ŋei ŋerep dapore kito ebon-gene, so edane mauluk okane genom, na sarilotkekale. 14 Miti wane ŋetne so doku tau taumagu edo propet eŋane don teweke more, meteeneleweŋono more mosop gangoi, mosop yewa waneweleine siuke giniakane, mauluke ware kanompayake. 15 Ge ea wane dere mezet okannom paki,urataine togole ma more mauluke manom, ea waneweleine wakone sua ariki, ŋei ŋerep korop eŋe kaumenageake. 16 Geŋonane diamŋone maikene, soŋei ŋerep kito ebo ebon ŋonane diamine weneŋmaikene, ge diam tako rakot yale ma gekene, onokawane, ge yale okangeneo, yemo urataŋone yewaŋogeŋone qesiŋ ganiake, so ŋei ŋerep kito edannomdetmami, eŋe weneŋ qesiŋ oniake.

5Ŋei Ŋerep Ma Koboe Onikenane Don

1 Ge ŋei mane suaine don gereunerop misukolasikene, olatkenane okannom paki, yemo ma-gane ranom paki, don bororomgo olasikene, ŋoŋei medep yemo ŋon tarekopne yale ram pakiso,tikŋaneŋ makoboe onikene. 2 Ŋo sele ŋerep yemonagakopne yale ranom paki, bororom makoboeonikene, ŋo ŋerep natewen eŋe yemo kiarokopneyale detnom paki, wetŋone koboboineka pakimakoboe onikene.

Ŋerep Mala Eŋane Don3 Ŋerep mala ŋaokopene welekatne seu seune

eŋane eweene kito more mapitongene. 4 Ŋerepmala, mane eŋe gipon borasokoune me ŋosak-oune gekeiwo, yemo eŋe miti wane numa iwa yaleokanikei, eŋe aŋa tewe tewek pamaikane, nabokmagak so aso migakopene eŋane turuŋine ma su-lukewareonemore, qelitene qekei, onokawane yaleokanbi, Anutuŋo detki menageake. 5 Ŋerep maneeŋe welekatne mala, doko ŋosakoune midaine,maŋo warekayake, eŋe wetneŋo Anutu wane motkipaki, qesiŋ kayakane tako rakot ruo so kaiwemeŋenka more olasiake, eŋe mala wele raki pakimapit ongene 6 Ŋo mala ŋerep mane eŋe solainanedon teweke bailalaŋ urata mayakeo, eŋe siluŋ

wisikauneŋo koso seu seune yale okaniake. 7 Doniwa edan lukenom dere more maneŋo sot manemisuk ma wakoniake. 8Ŋo mane eŋe kimakoune soeŋineweŋemsotakkounemima sulukeware oniake,eŋe mali malipine mo qeliŋgi paki, qelaŋ ŋei eŋanegege yewa yuane, qelaŋ togole okaniake.

9Ŋerepmalamane eŋe komaine 60mimaratkaki,ŋerep mala natne eŋane eŋet tegoo misuk takotkekene, ŋo mane eŋe ŋaune weku maki paki,eŋeropka geki paki, seuke eŋe koma 60 okangi,maine eŋetine mosikene. 10 So eŋe urata kine kinemayakatne mauluke make, kineine yale desikei, soeŋe giponborasokoune ebuki pakimauluk onemoremire gume onge, me eŋano ŋei lobo sariu ebumore matino koto biraonge, me Anutu wane ŋeiŋerep eŋane kieene saukke, ket qeqine bori worinemaulukonge, so eŋe mauluk mauluk urata kine kinemayakatne make, kine yale dere more ŋerep yalineeŋane eŋetka qekene.

11 Ŋo ge ŋerep ŋaokopene seu seune eŋaneeŋetene eamo misuk papiao qekene, onoka waneeŋe ŋei koso ebukei wane simileene paki Kristoŋadekka okanmami. 12 Paki alakan rara togondonene yewa qebarake more, sot korop okan okan-mami. 13 So urata kito qoke more qewoloŋ geokanmami, so yewaka mida, eŋe mat maneo ŋinemat maneo wawa ketket ge okanmami, paki donsinoine borikine yewa natne eŋano ŋine kobu maari more, don kine kine mi raraine, yewa rau suaari okan maike. 14 Ea wane, na iwa yale ramaile,ŋerep ŋaokopene seu seune eŋe koso ŋaokopeneebuwi paki, doko medewekopene qepokeu paki,kat matene mauluke warekaikei, yale okane geu,ŋabakopze eŋe don borikine ŋedangei wane numazuage more qeliŋgei. 15 Ŋene ŋerep mala weŋemmusele natne eŋe mo ikopka numa qeyau more, Sa-tan mogatka ari okanmami. 16Ŋerep mane eŋe malimalip korop, eŋane keuo ŋine mala ŋerep natnegekeiwo, yemo oŋo mala yewa kito qesiŋ ebuyake,eŋe umat yewa doku tau tau magu eŋane kutenomisuk mosiake, pakiso doku tau tau magu eŋe malaŋerep sotawekopene midaine, yewaka weku kitoqesiŋ ebukei.

Ŋetne Wareongenane Don17 Ŋei sele ŋetne urata weku mane maulukke ma

okanmami, eŋe doku tau tau magu ŋine lewinemawamore qoleonikei, ŋetne urata togole mamoreAnutuwanedonedanokanmami, so kito ebonokan-mami, yewa eŋane ramaile. 18 Anutu wane papiaoyale ramaike, “Bulamakau eŋe kineŋo urata mau,wit lapelekki ariki, aŋaine misuk mawon gekene,eŋe maine neake, yale waka urata mama ŋei eŋelewine maine mayake.” 19 Ŋei ŋetne mane waneqalosip don wakongi, ŋei wekuŋo raki eŋane donmisuk desikene, ŋei etke me kareweŋo rau so,yemo maine desikene. 20 Ŋei ŋetne natne borikinemaikeiwo, yemo ŋetne kimakopene eŋane kaitkodon girem edannom, ŋetne kimakopene eŋe onemore kaet oniake.

21 Na Anutu wane kaitko, so Kristo Yesu wanekaitko, so aŋelo koboboine eŋane kaiteno, don ratogole more rawe detnom, na don golat warekole,yewa qeligenom mane misuk kesiake, so geŋonewetŋono qeyau ŋei ŋerep tanik kine mane kine

Page 225: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Timoti 5:22 222 1 Timoti 6:21mane zok misuk qebin onikene, ge kine wekukarokopko okan onikene.

22 Ge Waom wane urata ranom paki, ŋei maneesatka ma more misuk meteŋone lewino moremosop kaikene, eŋane sotŋo geŋane kutŋonowayakane, geŋone kotoŋone warekanom, libekapayake.

Zoma Don So Borikine Wako Wakon Wane Don23 Ge qom kiki so zoma wikile zok okangan

okanmaikane dokuka misuk nekene, wain dokuewekine me nigatnemde weneŋ nenom, kaŋoneqesiŋ kayake.

24 Ŋei natne eŋane borikineene yemo kine mawakon ma wakon naso mi bomileki, esatka didiwowakongi, ka okanmaine, ŋo ŋei natne eŋaneborikineene yemo sanka pamaike, ŋado wakoni-ake. 25 Rokop yalewaka tanik manik mayakatneeawaneweleine natne yemo esatka didiwowakongeka okanmaine. Ŋo natne sanka pamaike yewamogemage yalewaka mi payake baŋ didiwo wakon-wareake.

6Qelit Gege Eŋane Don

1 Qelit gege, eŋe korop ŋei waom kopene eŋanedetpi waki eweene kito more, aŋaene tewekeqelitene bororom qekei, yale okanonbi, eŋano ŋineqelaŋ ŋei natneŋo Anutu wane eŋetine misuk detpikesiake, so doku tau tau magu ŋenze kito ŋebo ŋe-bon eŋanemisuk detpi kesiake. 2So ŋei waomkopzenatne eŋe doku tau tau, so mali malip korop, ŋenekima maine okan nagu okanmaine, qelit qeqe ŋeieŋe yale rau paki, ŋei waom kopene misuk ma ketbiraonikei, eŋe iwa yale desikei, ŋei waomkopze eŋedoku tau tau magu, eŋe kimakopze, ŋo uratazanelewine qoleŋon okanmami, qelit ŋei eŋe yale raupaki, qelitene wet pesekko ge more qe ebonikei.

Wesi Aboŋ Wane Bailalaŋ Zok Mi Okangene Ge DonIwa Ŋei Ŋerep Korop Kito Ebon Warekene So MaulukeEdannom Dere More Malipka Warekei.

3 Ŋei mane eŋe don iwa qeyau more, donkuneŋine mane ŋei kito edaniake, eŋe WaomzeYesu kristo wane don welekatne so ŋenze numakoboboine, yewa qaisikkamore ŋadekkamaike. 4Ŋeiyaline eŋewet qelaŋ okangi paki, solainemawayake,so kine kine wane kine mane mi dere more, donyau yaup ra ariki, yewaŋo bailalaŋine okaniake paki,ea wane sori sorin, so don ŋaba okangi, yewaŋotebakaki, qaisik qaisik don, kobu edo edo, mabaikmabaik don so det worik yewa wakon okanmaike.5 Paki, eŋe naso baŋem don busu au okanmami, ŋeiyaline eŋe wet dereretene qelaŋine okangi, eŋe donwele yewamanemi malipka ge okanmami paki, eŋeiwa yale wetke okanmami, Anutu wane don so tanikmanik yewaŋo tebakaki, wesi aboŋ gorop okangene,yale det okanmami.

6 Welekatne, ŋei mane eŋe Anutu wane dontewekki paki, eŋane numa mogasiake, eŋe Waomŋowarekake, mi ŋaŋaeke kine kine maine wet pesedesiake. 7 Ŋene nagakopze eŋane ŋateno ŋinewakon okanmaine, naso yewao wesi aboŋzeropkepeo wakon okanmaine me? Midakaka! Me baŋgemage, kepe qeliŋgene naso yewao wesi aboŋ

weneŋ ma arikene me? I midakaka! 8 Ea waneŋene ŋara soep so takot laplap mane pa eboniakeo,yemo maine rokopzo ma gekene. 9 Wesi aboŋsuaine koaŋgei, ŋei ŋerep yewa eŋe borikinane liweliweko waket warekei, paki, kine kine yauwinanebailalaŋ okane, ea wane wetene suaine motpi paki,qelaŋ so ŋet korop yewa wane simileŋo ŋei ŋerepyewa waraŋongi ket ware, seu seu wane suba banowaketpi enguwareake. 10Wesi aboŋ wane simileŋoborikine kine kine ea wane ekiine okanmaike, ŋeiŋerep natne wesi aboŋ wane simile zok deremageu,yewaŋo waraŋongi, mali malipene qeliŋka wareupaki, qom borik wikile suaine zok maratkakoi.

Gege Togon Marat Kaikenane Sorin Gekene11 Ŋo Anutu wane ŋei, ge kine kine yaline

ŋadekka warekene, paki dere qeka midaine, ŋeiwele, mali malip korop, wet maep korop, togoletogolerop, so wet pesek korop okanikenane sorinborin okanikene. 12 Paki, mali malip wane gegeurata maulukemaikene, mamore gege togonmaratkaikene, ge gege yewa marat kaikenane Anutuŋogora newan gange, so ge goŋom yale okanikenane,ŋei lewa lewago ra togolenom detkoi. 13 Anutu,yeye kine kine korop eŋane gege ma wakon okanmageake, eŋane kaitko so Yesu Kristo, PontiusPilat wane kaitko don welekatne ra togole go-lat lukewe, 14 ge Anutu wane don yewa maulukewarekanom, matali qetali midaine so ma sigileu di-ine midaine, libeka pamageki, naso Waomze KristoYesu lotkeake. 15 Kristo lotkeakane naso, yemomo Anutu oŋom ka motke, naso yewa bomileki,Anutumosopwelaine so ware ware weku, ŋei waomeŋane, ŋei waom so waom eŋane Waom, oŋomkaKristo talekaki didiwo wakoniake. 16 Eŋe bonepineseu seuine midaine qelaŋan koto gemaike, qelaŋanyewa ŋei maneŋo mi marat kayake, so ŋei maneŋomane mi kakoi, so ŋei maneŋo mi kayake, eŋanobakommawamawa so zonom papa togon pa ariake!O, Weleka.

Lopeŋine Papa Togon Maratkaikene17 Ŋei kepe iwa wane aboŋ suaine pa ebon-

maike, eŋe edannom solaene mi mawa nagumore, kine kine yauwinane detpi, yewaŋo lopeŋeneokangi, yewaomi gesoke togole okorakei,midakaka!Anutu eŋe morian ma wakone ŋebongi nema okanokanmaine, eŋano kito gesoke togole okorakei.18 Edannom, ŋei aboŋene suaine eŋe urata maulukemaikei, ma more ea wane weleine mayakatnemaratkaikei, paki qom ewek, okane more wet pe-seko kimakopeene natne mapoke ebonikei, yaleokanbi paki, wet pesek desikei. 19Numa yalewaokenokanbi paki, nago nagon mane papa togon yewamaratka more, ea wane weleine ŋado okanikei, pakieŋe baŋ ŋado maine gege wele yewa marat kaikei.

Timoti Wane Girem Don20 O Timoti, ge Anutuŋo urata ginge, yewa

mauluke warekanom paki magekene, don sinoinewele midaine so isi don, ŋei natneŋo mage okanokanmami, yewa ŋadek kaikene, eŋe isi don yewamage more, iwa yale ra okanmami iwa, “dereretdon” yewa yemo Anutu wane tanik manik ea waneŋabaine okanmaike. 21Ŋei natne eŋe ra okanmami,“Ŋene dereretze weneŋ,” yale ra more Anutu wane

Page 226: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Timoti 6:21 223 1 Timoti 6:21don wele, mali malip wane numa yewa qeligeusiukke.

Anutu wane mosopŋo ŋinano korop pa wareake,o, weleka.

Page 227: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Timoti 1:1 224 2 Timoti 2:12

2 TimotiPauloŋo Kibi Atak Etke Koso Qe Timoti Mange

1 Na Paulo, na Yesu Kristo wane aposolo, naYesu Kristoŋo gegeze ma wakonge, ea wane biŋekdonine rawakongalane, Anutu eŋine simileinane naaposolo biranange.

2 Timoti, gipon maepne, kibi iwa qe ginmaile,Magaze Anutu so Waomze Kristo Yesu eto mainesot turuŋŋone qelige more mosopgane so peamginkeik.

Bakom Kito Kito so Matogole Matogole Don3 Aso ŋabokopne eŋe Anutu wane masi tanik

yewa mogare, wet koboboine qelitine qe sarigekoi, pakimona yalewakawetne koboboineka paki,Anutu wane numa yewa mogatmaile. Na nasobaŋem goigo so kaiweo geŋane detsorok more,meŋe meŋengo Anutu bakomine kito olat okan-maile. 4 Na geŋane deŋone dokune ea wane det-sorok okanmaile, so ganbe paki, wet pesek de-sikalane zok nanmaike. 5Namalimalipŋonewele paginmaike, ea wane detsorok okanmaile, mali malipyaline, ea yemo alakan migaŋone, Lois so nagaŋoneYunis erano weneŋ pake, pakimo na detlukmaile,mali malip yewa ge weneŋ pa ginmaike. 6 Eawane na wetŋone qe wisikaewe, ge Anutu wanebakom geŋano pamaike yewa desikene, na meteneleweŋono motkole, naso yewao ge bakom yewamakone, ukude ge bakom yewa koso qe wirikenom,ŋeiŋo gerep puanbi zemaike, yale ze suayake.7 Pakiso iwa yale desikene, Anutuŋo Asu ŋebonge,yewa zonomze qeki kesiakane mi ŋebonge, Anutuwane Asuŋo togolekenane zonom, wet maep soŋedomka wet dereretzane sawe masuluke warenagukenane qe watŋonge. 8 Ea wane ge Waomzanebiŋek donine ra qelaŋanikenane misuk gamu gani-ake, me mulap ŋeiine naŋane don raikenane misukwererepkekene. Ea wane turuŋine yemo ge Anu-tuŋo zonom ginmaike, rokop narop biŋek don raqelaŋangenane wikile kutno wakene. 9 Anutuŋoeŋine ŋei ŋerep magukoune okanikenane raki pakiŋebuke so ŋedorake. Eamo ŋenze mainezane ramore midakaka, eŋe oŋomka detki pakane, wetmaepinane yale okan ŋonge. Anutu eŋe mokakaqei kino qeli so kepe mi ma wakonotke, naso yewaoKristo Yesu wano wet maepine yewa ŋebonge. 10Ŋowele yemo turuŋze mayakane kepeo ketke, KristoYesu eŋano wakonge paki, eŋane urata mamaoAnutu wet maepine didiwo wakonge. Kristo Yesuŋoseu seu wane zonom kito peleke paki, biŋek donzegege so kine kine gege togon, yewama qelaŋane ŋe-bonge. 11Pakimobiŋek don yewa ra qelaŋanikalane,Anutuŋo na aposolo so kito ŋibo ŋibon bira nange.12Kine yalewawane nawikile wakile kutno gemaile,ŋo siluŋ na yewa wane mi gamu nanmaike, mi-dakaka, onoka wane, na ŋei wa detluk kamaile,eŋane wet etkeka mi detmaile. Midakaka, na iwayale detlukmaile, eŋe zonomineropŋo uratametenomotke, yewa maine warekaki mayakatneka nasobaŋem pa ari mageki, Naso suaine yewa bomileake.13 Don welekatne yewa wane tegoine kito gingole,

yewaka magekene. Eamo oŋa oŋa yale yewaŋonuma mayakatne sikan gangi, ŋei ŋerep natne kitoebongene, ea wane ge Kristo Yesu wano kito moremali malip korop so wet maep korop ge more, yaleokanikene. 14Asu koboboine kotozo gemaike, eŋanezonomŋo qesiŋ gangi, dereret wele mayakatne qewatke ginge, yewaware kaikene. 15Gemodetmaine,Asia kepeo ŋine ŋei ŋerep natne, eŋe so Pigelusso Hemogenes, eŋe narop kine kine natne maikeiwane waulukmami. 16Waomŋo maine wet maepineOnesiporus wane weŋem sotawekoune sikan oni-ake, onoka wane eŋe na mulap urumgo metpe, eŋenaso baŋem qelipkenan okange. Na mulap urumgometpe, eŋe eawanemi gamukake, 17Onesiporus eŋesiluŋ Roma kepeo sari lotkeki mi azoŋgi yewaokakieke zuaŋnane sari mage marat nange. 18Waomŋomaine qesiŋkaki, naso suaino, yewao Waom wanoŋine wet maep marat kayake! So na Epeso matkogewe, eŋe atak zok loutne qesiŋ nange, ea ge modetlukmaine.

2Timoti Eŋe Kristo Yesu Wane Kawali Ŋei Mayakatne

1 Ŋo medepne, ge yemo Kristo Yesu wano ŋinewet pesekze pamaike, yewa ŋine togole togolemarat kaikene. 2 Don korop ge det nannom, naŋei ŋerep eŋane kaitko ra qelaŋangole, don yewage malip kanom paki, ŋei natne don maine warekaokanmami, eŋe ebonnom edo maine eweke more,ŋei ŋerep natne yale waka kito edanikei.

3 Ge Kristo Yesu wane kawali ŋei mayakakatneokane more urata iwa wane umatine ŋeneroptewekkene. 4 Kawali ŋei mane eŋe ware wareineŋokaki paki, wet pesek desiakane raki paki, ŋei ŋerepyauwine eŋane gege yaline mi ge okanmaike, mi-dakaka. 5 Biririk biririk ŋei mane eŋe biririkemore lewine yaup mi mayake. I midakaka, eŋebiririk biririk wane don numa pamaike, yewa deretewekeake, ŋo yemo yuane more lewine mayake.6Ŋei mane eŋe ŋara urata togole mayake, oŋo ŋaralewine alakane more, eu yewa wane kotino ŋineneake. 7 Na don ea ramaile, ea wane iwa yaledesikene, baŋ Waomŋo dereretŋone ma lotkeki, gedon iwa wane kine korop desikene.

8 Ge Yesu Kristo detlukkaikene, eŋe seu seuoŋinewisikae wieke, eŋe Davit wane ŋosa wili wiliine,Biŋek Donŋo yale rake, na don yewa ra qelaŋan-maile. 9 Na Biŋek Don iwa ra qelaŋanbe, ŋei eŋeea wane naŋane ŋei borikine rau paki, wikile kinekine kutnomotmami, so borikine mama yale mulaptogogoleŋo weneŋwokom nanbi metmaile, ŋo siluŋAnutu wane don yemo mulap urumgo maine mibirakaikei. 10 So na yewa wane rawe paki, wetdereretne ma togole more umat kine kine yewateweke okoramaile, yewa mo Anutu oŋomka ŋeiŋerep magukoune alakan ma wesake biraonge, eŋeweneŋ gege maepine Kristo Yesu wano pamaike,yewa so gege togon qeli ewe zonom gorop yewamaikei wane, na qesiŋ onmaile. 11 Don iwa yemowelekatne,

“Ŋo ŋene eŋerop weneŋ seukkonane, ŋene baŋkoso eŋerop yalewaka gekene, 12 ŋo ŋene takotkemore togogole okorakene, ŋene baŋ yale wakaeŋerop ŋei waom okan warekene. Ŋo ŋene eŋe

Page 228: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Timoti 2:13 225 2 Timoti 3:14bisoune qekeneo, eŋe yalewaka baŋ ŋenane bisopzeqeake. 13 So ŋene aŋaine tewekkenane raŋem paki,koso qewoloŋgene. Ŋo eŋe yemo aŋa tewe tewekkageake, eŋe oŋomka aŋaine mi birayake, midakaka,urata mama ŋei wele, eŋe eŋetine Anutu wanekaitko pamaike.”

Anutu Wnae Urata Ŋei Wele14 Ge naso baŋem don iwa ŋei ŋerep magu

kopŋone qe wirike edan okanikene, so ge Anutuwane kaitko girem don togole edannom, eŋe donyauwinane kawali zok misuk qekei. Masi tanikyalineŋo ŋei mane maine mi mapik kayake, mi-dakaka, yemo ŋei wa ketene more, don yaline detokanmami, eŋane wetene matali okanmaike. 15 Eawane, ge urata togogole ma more, so Anutu wanekaitko urata ŋei wele okane gekene, paki ge Anutuwane don welekatne koboine, yewa gamu midaineAnutu wane kaitko kito edanlukkene. 16 Don kinekine yauwine so qelaŋ don wele midaine, yewakakak kaikene, don kine kine yalineŋo ŋei natne zoktebaongi, Anutu ŋadekka eri abaran ge okanmami.17 Ŋei yaline eŋane don kito eda edaneene, yemobaŋ kubet suaineŋo sola so bikum zatkeki ari okanokanmaike, ŋei yewa eŋane kito ebo ebon kimat-keene etke, Himenaeus so Piletus. 18 Ŋei yalineeŋe don wele yewa qeliŋkau paki, iwa yale ra okan-mami, “Ŋene mo wisikae wiekone, baŋ koso ŋadomi wisikae wiekene.” Don yale rau paki, ŋei natneeŋane wet mali malipene ma qororoŋ okanmami,19ŋo Anutuŋo bosiŋ togole, sele paŋpoŋinemo yasobiraki ketke okoramaike, yewamo ruzakeu mainemi okmageake, pakiso, don iwa yale kutno qeke,“Waom eŋe ŋei ŋerep magukoune eŋine biŋek,ea mo deton waremaike, so, ŋei ŋerep natne eŋeraikei, ‘Ŋene Waom wane biŋek’ , yale rau paki,eŋe borikine yewa ŋadek kaikei.” 20 Mat suainemane wane kotino yewao pelet suaine loutne solase loutne kine mane kine mane met waremaike.Natne silwaŋo mamaine, natne golŋo mamaine,natne ekiŋo mamaine, ŋo natne kepeŋo mamaine.Natne urata wele mot mot wane, ŋo natne ea uratayauine mot mot wane. 21 Ea wane ŋei mane eŋemasi tanik qotkoine yewakoropqeliŋkawareki paki,koboboine geake, ŋei yewa eŋe pelet suaine uratawele mot mot ea wane rokop, eŋe baŋ urata manewele yewaoka talekaki mayake, onoka wane, eŋesuaineinane aŋaine teweke qesiŋka okanmaike, eŋemo ewekmaike, ea wane urata kine kine wele yewamainemayake. 22Ŋei qaluwit eŋane weteno dereretborikine kine kinewakongi, wetkemage okanmami,ge masi tanik yewa ŋadek kaikene. Pakiso getanik manik maine, koboboine, mali malip wetŋoWaom malipka more, ŋei ŋerep sunka ebo ebon,so peam gege, yewa ŋei natne wet qelaŋan goropgemami, eŋerop Waomŋo qesiŋ ŋuniakane eŋetineora meŋen kaikei. 23 Ŋo ge yemo don kine kinesinoine ŋei qelaŋine, dereretene midaine, eŋanedon yewa ŋadek kaikene, ge mo detmaine, donyalineŋo kawali ma wakon okanmaike. 24 Waomwane qelit ŋei, eŋe aŋa soraŋ misuk okan oniake.Eŋe ŋei korop wetineŋo kima ebuyake, so kitoebo ebon mayakakatne wetne pesekakatne geake.25 Eŋe urata bororom maki paki, ŋei don qeqeeŋane wetene ma peseake. Eŋe yale okangi, Anutu

oŋom qesiŋ one more, wetene maingeki eŋe donwelekatne yewa maine detluk kaikei, 26 paki, eŋebaŋ koso dereretene lotkeki, alakan Satan waneupiko waketpi ebuki, eŋane aŋaine teweke more,qelitine qe gekoi, upik yewaŋine baŋmaine kakakkasaket arikei.

3Naso Qoi Qoino Masi Umatne Wakoniake

1 Ge iwa yale desikene! Naso qoeake, naso yewaoumat kakapa suaine wakoniake. 2 Ŋei eŋe baŋenŋenane simileka desikei, wesi wane simile zokdesikei, ŋei eŋe enŋene eŋetene mawa nagukei, sowawaine kine kine okanikei, eŋe Anutu ewe mabaikokankaikei, nabok magak aŋaene birakei, eŋe ewemi kitokei, so masi tanik koboboine yewa ŋadekkaikei. 3 Eŋe weŋem sotawekopene kima mainemi okan onikei, turuŋ mage more ŋei matali qetaliebukei, sigi qeqe okanikei, gilik gilik kito more ketsouŋ souŋine gege. So ŋei engu kito okan onikei.Eŋe tanik manik maine yewa qaisikka more ŋabakaikei. 4 Eŋe baŋ kimakopene eŋane kineene rawakone more, ŋaba eŋane meto bira onikei. Eŋewawaine kine kine zok okanikei. So enŋenanedetpi, eŋe ŋei wawaine okangi, mawa nagukei. Eŋebaŋ kine kine sinoine sola wane aboŋ, ea wanesimile zok dere more Anutu wane simile mi desikei.5 Eŋe baŋ Anutu wane don so tanik manik, yewayemo solaŋoka ma gekei, ŋo Anutu wane zonominewelekatne yemo ŋadekkaikei. Ge ŋei yaline eŋekakak onikene. 6 Ŋei yaline eŋano ŋine natne eŋetik peleleke mat baŋem wawa ket ket ari more,ŋerep yau yaup gegeene, so kine kine loutne maratkakoi so bailalaŋŋo waraŋ ongi, ari rasu sari rasuge okanmami. Yalineŋo eŋane okangei wane, kelokmore waraŋone okanmami. 7 Ŋerep natne nasobaŋem don wele ea wane kine desikei wane, derereturata ma okanmami, ŋo don wele ea wane kine midetlukka okanmami. 8 Mokaka Yanes so Yamberesere Mose wane don maketkoik, yalewaka ŋei, eŋewetene siuk siukinane mali malip wane numaineŋaŋaekau paki, qelaŋ okan okanmami. 9 Ŋo siluŋeŋe kine kine oka okaneeneŋo eri manerop mikirowone kereake, onoka wane wet qelaŋ gemami,ea wane kine baŋ didiwo wakongi, ŋei korop eŋekawarekei, yemo alakan Yanes so Yamberes eranowakonge, ea wane rokop.

Ge Anutu Wane Don Togogole Malipkaikene10 Ŋo ge yemo narop ge more, naŋane don

raranane kine, gegenane tanikine, uratamamananenumaine, mali malipne, wetmenaŋne, wetmaepne,sorin borinne, gemokorop kakone. 11Sulu kine kineokan nangoi, so wikile kine kinene korop wakonnange, ge yewa mo detka waremaine, Antiok matkoso Ikonium matko so Listra matko sulu pasi okannanbi, wikile zok manerop detkole! Ŋo Waomŋoyemo siluŋ yalinane ŋetno ŋine korop makok nan-wareke. 12Ŋei korop eŋe gegeene koboboine KristoYesurop takotke gekei wane onmaike, eŋe baŋ sulukine kine weneŋ wakon oniake. 13 Ŋo ŋei borikineso isi ŋei eŋe baŋ ŋei isi onikei, pakimo, Satanŋoenŋene yalewaka isioniake, isisi urata yalema arim-age, baŋ borilukkei. 14 Ŋo geŋane yemo iwa yale,

Page 229: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Timoti 3:15 226 2 Timoti 4:22ge yemo don welekatne kito ginbe dere more malipkakone, yewao takotke togole okorakene, ge ŋeiwamaŋo kito golatke, yewamo ge mi ŋaŋae kamaine.15 So ge mo detmaine, ge medep nigatneka gemore, papia koboine yewa dapore det okane sagemainane, yewaŋo wetŋone ma qelaŋangi, kristoYesu detlukka more, mena menaŋ maine maratkaikene. 16 Papia korop yewa Anutu wane Asuŋoŋei eŋane wet derereteno motki papiao qekoi, mawakon wareke, don yewaŋo dereret mayakatne ŋe-boniake, so borikineze sikan ŋoniake, so gegezemakoboeake, paki, masi tanik koboboine ea wanekito sikan ŋoniake. 17Yale okan ŋongi paki, ma ewekŋonmaŋki, ŋene Anutu wane ŋei wele okane ewekemore, urata kine kine mayakatne maine ma wakonwarekene.

4Ge Anutu Wane Don Wele Ra Wakonikene

1 Na Anutu so Kristo Yesu, eŋe Waom zonomgorop gemage lotke more, ŋei seu seune sowisikaune donze rakokeake, so Kristo Yesu eŋe baŋŋei korop eŋane kaitko lotkeki paki, Ŋei Waomnaso baŋem ge ariake, eŋane kaitko ra togole moregolatpe. 2Eawane, gemiti don yewa raulukkene, ŋeieŋe don yewa desikei wane nasomo bomileki, ewek-mami me mida, ge siluŋ naso baŋem soringe more,ra edan okanikene. Eŋe wetene maingekei wane,ge main qein ebu makoboe onikene, so eŋe Anutuwane tanik manik maine yewa mogare gekei wane,ge girem don edane ma togole onikene. Paki, genaso baŋem bau wawa midaine urataŋone bororommamore, kito edanikene. 3Baŋ ŋado naso bomileki,ŋei eŋe don wele yewa ketene more, bau wawaokanbi paki, mi desikei, midakaka, eŋe baŋ enŋenewet dereretene yewa mogasikei, paki eŋe edomkakito ebo ebonkopene zokmanerop ebuwi, sari moreenŋene weteneŋo onokaka desikei wane zilik ongi,simile onmaike, yewa baŋ edanikei. 4Eŋe baŋ Anutuwane don wele yewa ŋadek kaikei, paki ket wetenemore nemu kisi so don yauwine yewa desikei. 5 Ŋoge yemo naso baŋem diamŋone togogole maikene,paki wikile kine kine kutŋono waki, togole moreteweke okorakene. Ge biŋek don yewa ra wakone,ŋei edanikenane urataine mauluke maikene. GeAnutu wane qelit ŋei gemainane, urata ŋone koropmauluke ma warekene.

Uratane Mo Qoeakane Okan Maike6 Ŋo na miti wane ra more kepe ŋei edo nekuwi

seukkalane, naso mo iwa sarimaike, na gege iwaqeligewe paki, arikalane naso mo iwa bomilemaike.7Na bat sobeŋinemayakatne biririke sarikole, waneukude yemo na mo dagopnao lotkemaile. Namali malipne togogole warekakole. 8 Wane ukudeyemo togole more yuane lewine mama, yewa motomanane metmaike, yewa mo koboboine gegewane marok, ea Waom, Wano wanok kobobine, oŋobaŋ naso suaine yewao niniake. So na naeka mininiake, ŋei natne eŋe sari lotkeki kaikei wane raupaki, wet maep korop tomaka gemami, eŋe weneŋkorop eboniake.

Don Sotakine Natne

9 Ge esatkamde naŋano sarikene. 10 Demas eŋekepe aboŋ wane simile zok detki paki, na qeliŋ-nane more Tesalonaika matko arike. Keresens eŋeGalatia matko arike, ŋo Titus eŋe Dalimatia matkoarike. 11 Luka wekuŋo narop gemaike, ea wanege Mareko weneŋ ma iwenkanom sarikeik, onokawane oŋo na urata maine qesiŋ naniake. 12 NaTikikus talekawe Epeso matko arike. 13 Ge sarike-nane okane, so naŋane momo takotne Troas matkoKarpus wane urumgo more sarikole, yewa weneŋma sarikene. Papiane suaine qeuwaŋ qeuwaŋine soosom solaineŋomamaine, yewaweneŋma sarikene.14 Alekzander, aenŋo kine kine ma okanmaike, ŋeioŋo masi qotkoine zok okannange, masi qotkoineokan nange, ea wane turuŋine baŋ Waomŋo ma-niake. 15 Ge yalewaka eŋane diam togogole weneŋmaikene, eŋe ŋenane don zok manerop ma bi-raki ketke. 16 Mikepka naŋane don urata namulap urumgo wakesikalane okangole, naso yewawakongi, ŋei maneŋo naŋane osono okora moremi qesiŋnange, midakaka, eŋe korop kakaknaneari warekoi. Anutuŋo ea wane turuŋine maine mieboniake. 17 Ŋo Waomŋo yemo miti don ra suaweqelaŋ ŋei korop eŋe detluk warekei wane raki paki,na qesiŋnane more ma togolenange, paki mulapurum wane ware wareŋo rake, laionŋo ne nangisiukewerap, ŋoWaomŋonuma ea leŋge. 18SoWaomeŋe baŋ borikine kine kine korop ea wane ŋetnoŋine makok naniake, paki tikŋane neu sesenanemore, eŋine qeliwo ware ware mat urum kotinobirananiake, eŋano qeli ewe zonomŋo naso baŋemnaso baŋem pa ariake! Weleka. 19 Na Prisilaso Akila so Onesiporus wane kimakoune, eŋaneweneŋ wetke more, “kaiwe maine” ramaile, yewage weneŋ edanikene. 20 Erastus eŋe Korinti matkometke, ŋo na Tropimus birakawe Miletus matkozoma kaki metke. 21 Ge kepe maine pamaike okaesatka sarikene. Eubulus, Pudens, Linus, so Klaudiaso kimakopŋone natne, eŋe geŋane “kaiwe maine”rau sarimaike. 22Waomŋo asuŋonerop geake, Anutuwanewetmenaŋŋo koropŋinano tako rakot payake.

Page 230: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Titus 1:1 227 Titus 2:10

Titus1 Paulo, na Anutu wane qelit ŋei so Yesu Kristo

wane Aposolo, na matok nange paki, biranangisarikole, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ma-tok onge, yewa eŋane mali malip qesiŋkawe matogolekei wane, so iwen onbe don wele Anutuwane numa don eaŋo kito ebonge, yewa wanekine detlukkei. 2 Ea wane kutno simileŋo gege to-gon waraŋkaki sariake, Anutu eŋe isiine midaineŋomokaka naso qei bano kiek kiekino, gege iwa eabiŋekqeŋebonge. 3Esonasoinemotke, yewao eŋinedon kisi yewa ra qelaŋange, donine yewa ea naŋanekutno motke, eso noŋo Anutu ma mena menaŋze,eŋane aŋaine teweke more, don kisiine yewa raqelaŋanbe sua arimaike.

4Titus na kibi qe ginmaile, ge giponnewelekatne,ŋere mali malipse weku pamaike.

Anutu Magak so Kristo Yesu erane menamenaŋŋo wet menaŋ so peam maine giniake.

Titusŋo Krete Siao Urata Make5Na Krete siao bira gangole gemaine, yemo urata

natne mi mamaine, pamaike yewa mauluke more,numaino mot warekenane, so matko matko dokutau tau magu eŋane ware ware biraone arikenanebiragane sarikole. Naŋane don numa golale sikangangole, ea mo detluk waremaine. 6 Ware warebira kaikene, ŋei yewa eŋe sotine midaine, eŋeŋanomine weku, so dokoine eŋe mali malip ko-rop, so wetneŋo zuba wet mi mageake, me aŋabira wiraine midaine, yaline biraonikene. 7 EŋeAnutu wane urata wareka okanmaike, doku tautau magu, yewa eŋane ware ware yewa eŋe sotinemidaine. Eŋe wawaine misuk okaniake, me sot osiosi misuk okaniake, me doku togole zok misuk negeke, me kawali misuk qeake, me wesi aboŋ wanebailalaŋ misuk okaniake. 8 Eŋe ŋei mat maneoŋine sariu kima ebu more mauluk oniake, so eŋetanik manik maine ea wane simile kayake. Eŋedereret mayakatne yewaka mogasiake, eŋe gegeinekoboboine geki paki, Anutu wane tanik manik yewamogare ariake, so eŋe wetinane sawe geake. 9 EŋeAnutu wane miti don kito manbi paki, numaine matogole mangoi, yewa togogole malipka okorayake.Numa yaleoken okangi paki, eŋe maine eweke moreŋei natne don wele yewaŋo wetene ma togoleake.Paki ŋei natne don wele qe ŋabaka okanmami,eŋane sotene yalewaka sikan ongi kau ebu kesiake.

Krete Siao Isi Ŋei Loutne Gekoi10 Yewao, ŋei loutne eŋe ŋabaine okanbi paki, ŋei

natne don wele midaine rara so isienerop gemami,so Yuda ŋei natne wetneŋ eŋano ŋine doku taukoi,edo yale okanmami. 11Ŋei yaline eŋane aŋaene mawonge more donene ma walukkene, onoka wane,ŋei yaline eŋe wesi aboŋ maikei wane rau paki,masi tanik gamuinerop mi oka okane, yewa okanemore, ŋei korop enŋene so rem qiekopene matalione more kito ebonmami. 12 Krete ŋei enŋenoŋine propet, ŋei wet dereret suaine mane, oŋoiwa yale rake, “Krete ŋei eŋe isiene matkine, osomzubaine borikine, so eŋe ŋara ŋat qeqe neu paki,

taboŋ gege.” 13 Eso eŋe don yewa rake yemo wele,kine yalinane ge don togoleka edane ra wetonikene,pakiso, eŋe mali malipene libeka maine ma gekei.14 Paki eŋe Yuda ŋei eŋane don kine kine welemidaine, yewa kiroine misuk malipka gekei, so ŋeinatne kepe iwa wane ramatok don mogare gemami,eŋe miti don wele ŋadek kakoi, eŋane Yuda wanera matok don yewa misuk desikei. 15 Ŋei kotoenelibeka gemami, eŋano kine kine korop libeka ŋokapamaike, ŋo borikineŋo maki kotoene sigileke somali malipene midaine okangoi, eŋano kine kinemane libekaka mi pamaike, onoka wane, eŋanedereretene so kotoene mo korop sigilewareke, eawane. 16 Eŋe pieneŋo raikei, “Ŋene Anutu wanekine detmaine,” yale ra okane mamaeneŋo yemobisop onmaike, eŋe mado madoŋine so don qeqe,eŋe urata kine kine maine, yewa mane mama wanerokop midakaka.

2Ŋei Ŋerep Suaine Eŋane Don

1Ŋogoŋo yemokoboboine gege, yewaŋo doku tautau magu wele, ea wane don edane kito ebonikene.2 Edannom, ŋei suaine eŋe doku togole mi nene, eawane sawe titiinerop gekei, so dereretene warekau,mayakatneka payake. Eŋe mali malipene payake,ea wane rokopko wet maep korop gekei paki, umatkine kine wakongi, eŋe mi pelekei, eŋe togogoleokorakei. 3Rokop yalewaka edannom, ŋerep suaineeŋe ŋerep wele gegeene koboboine gekei, paki eŋekisi qeqeene midaine gekei, me doku togole waiŋmisuk ne gekei, so ea wane qelit qeqe okanikei,eŋe ŋei ŋerep natne natne kine kine maine yewakakito edanikei. 4 Edane more ŋerep sikanonbi, eŋeŋaoekopene so medewekopene wet maep okanon-ikei. 5 Eŋe wet dereretene warekau mayakatnekapaki, gegeene libeka payake, so eŋe matene masuatke warekau mayakatneka paki, ŋaokopene somedewekopene kito qesiŋ ebuwi paki, ŋaokopeneaŋaene tewekkei, yale okanbi, ŋei eŋe Anutu wanedon mi qikkaikei.

Ŋei Qaluwit Eŋane Don6 Rokop yalewaka ŋei qebin onnom, eŋe der-

eretene masuluke warekaikei. 7 Paki, ge goŋomtanik manik kine kine korop mayakatneka okanwarekene, ŋei eŋe kau paki, yewaka mogareokanikei, Miti don mauluke more urataine mampaki kito edanikene. 8 Don maineka ra edanikenepaki, ŋei eŋe don qotkoine mane misuk raikei,don yewaŋo ŋabakopŋone qomene kitopoke gamuobiraongi, eŋe ŋenane don mane qotkoine mi mageupaki raikei.

Qelit Mama Eŋane Don9Qelitmama eŋewareware kopene eŋane aŋaene

tewekeu paki, urata kine kine korop mainekamawareu, ware ware kopene eŋe detpi menageake,eŋe donine turuŋine misuk maingekei. 10 Meeŋano ŋine kobu kine kine mane misuk maikei,kobu maikei wane turuŋine yemo eŋe naso baŋemmaineka okanikei so bororom gekei. Yale okanbi,eŋane tanikmanikmayakatne okanemaine yewaŋotebakaki, Anutu ŋenane Mapi Mapitze, eŋane donkito ŋidan okanmaine, eŋane eŋet biŋekmawieake.

Page 231: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Titus 2:11 228 Titus 3:15Ŋene Libeka Ge More Kristo Wane Naso Yewa

Tomakaikene11 Anutuŋo ŋei ŋerep korop menaŋgenane raki

paki, ŋebu sese ŋoniakane numa mo ma wakonge.12 Sese ŋonge, yewaŋo kito ŋedanmaike, yemo ŋenegege borikine so kepe wane masi tanik qotkoine,yewa qeliŋka warekene, paki, ŋene detluke morenuma koboboine gesoke ari, Anutu wane masi tanikyewa mogare kepe iwa wane kutno naso iwaogekene. 13 Naso suaine mosopinerop kaikenanewetke tomaka gemaine, ŋenane Suaine Anutu soMapi Mapikze Yesu Kristo wane qeli ewe zonombaŋ wakoniake. 14 Eŋe ŋenane raki paki, gegeineqikka ŋebonge, borikine kine kine korop yewaoŋine makok ŋongi paki, ŋebuki ŋei ŋerep libe qemore eŋine bonepine okane eweke more masi tanikmaineka okangenane, yale okanŋonge.

15 Don ea korop kito edanikene, paki donŋonetogogoleka edane ma togole onikene, so donŋonedesikei, yewa ra wetonikene. Qeliŋ onnom eŋanoŋine maneŋo ge misuk yuangane geu ket biragani-ake.

3Asu Wanoŋine Wako Wakon Musele Wakongone

1 Ge ŋei ŋerep magukopŋone don qe wirikeeŋane ware ware so ŋei waom eweene kitou paki,aŋaene tewekemore kine kinemaine yewaka ewekeokanikei. 2 Edannom, eŋe ŋei mane don qotkoinemisuk olasikei. Mida. Eŋe ŋei peamine so kimakima gekei. Paki naso baŋem ŋei korop eŋanekaitko wet peserop bororom gege yewa sikanon-ikei. 3 Ŋene ŋedom atak mane wet qelaŋ okane,aŋa bira wira okangone paki, sot korop okangone.Ŋene yale okanŋem paki, bailalaŋ kine kine eawane qelit qeqe okane more, qomze qiseki solazanesimileka detkone. Ŋene gegeze korop dere worikso wetŋo ŋei natne eŋane aboŋ kine kineenanebailalaŋ oka okan, ŋei eŋe ŋene ŋaba ŋonbi, ŋeneeŋe ŋaba onŋem, yewa wano matali onwarekone.4Ŋo Anutu ŋenane Mapi Mapikze eŋane kima kimaso wet maepŋo yemo ŋenano lotkeke. 5 Eŋe ŋeneŋebu seseŋone eŋino biraŋonge, yemo ŋene ŋedomkoboboine ge more, urata mane maine makonanemidakaka, ŋo yemo eŋine qomine rarainane ŋebuseseŋone saukŋongi, Asu Koboboineŋo wako wakonmusele so gege musele ŋebonge. 6 Anutuŋo YesuKristo ŋenane Mapi Mapikze oŋo ŋebu more eŋinobiraŋonge, eŋane raki paki, Asu Koboboine zokmanerop qewatŋonge. 7Eŋine qomine raraine ŋenebiraŋongi, Anuturop koboine ge more sari gegetogonwane biŋek okane, eawane dereret gekenane,yale okanŋonge.

Don Wele Midaine Ŋadekaikene8 Don iwa yemo welekatne, ge sorin borin okane,

don yewa korop togoleka ra edanikene, paki ŋeiAnutu malipka okanmami, eŋe maine togole okorawetene iwaoka more, urata wele korop mainemaikei, so ea okanbi, ŋei ŋerep korop mauluk onokanmaike. 9 Ŋo qelaŋ don wane aŋa soraŋ au au,ŋosa ŋabo eŋane eŋet tego kiroroine mit mit sorinnagu sorin nagu, so Israel wane Rara Togon donwane kawali qeqe, yewa yemo ge ŋadek kaikene,

yewa yemo mi oka okane so wele midaine. 10 Ŋeimaneŋo qepok mapok okangi, ge girem don atakweku me etke olatnom mi detkiso, yemo giremdon koso manerop misuk olasikene, qeliŋ kanomeŋineka geake. 11 Ge detmaine, ŋei yaline eŋenuma mo qeyauke, eso eŋane borikineine mo qewakonmaike, yemo eŋe sot korop.

Don Qoiqoine12 Na talekawe Artemis me Tikikusŋo geŋano

uyakeo, ge mayakatne Nikopolis yewao sari maratnanikene, onoka wane na koya naso mat yewaogekalane ramaile. 13 Ge masuluke more rara togondon wane kine dereret ŋei, Zenas so Apolos erearikeik wane, qesiŋ otnom numaetne kiekeik, soosikene ere kine kine korop sola so wet maep waneŋaŋaemamik, yewa mo korop mawarekeik. 14 Ŋeiŋerewekopze ebunom, eŋe kito qesiŋ oka okanwanekine detlukeu paki, urata maine maikei, paki solawane qesi qesiŋ zua zuaŋ wakoniake, rokop kitoqesiŋ okanbi, miti eŋe welerop okaniake, eŋe gegewele midaine misuk gekei.

15 Ŋei ŋerep narop gemami, eŋe koropŋo “kaiwemaine” rau geŋano umaike. Ŋenane “kaiwemaine” ramaine, yewa kimakopze mali malip koropgemami, eŋe ebonikene.

Anutu wane Mosopŋo ŋinano korop pawareake.

Page 232: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Pilemon 1 229 Pilemon 25

PilemonPauloŋo Pilemon Wane Kibi Qe Mange

1 Na Paulo, na Kristo Yesu wane ra more mu-lap urumgo gemaile, so kimaze Timoti, ŋeto kibiiwa qe kimase so miti ŋei kimase Pilemon qe gin-maite. So geŋaneka mida. 2 Doku tau tau magugeŋanematko lewaŋ, okanmami, so kiaroze Apia, somiti ŋei togogole so zonom gorop, kimaze Arkipuseŋane weneŋ motmaite. 3 Magaze Anutu WaomzeYesu Kristo erano ŋine wet pesek so peam ŋinanomaine payake. 4 Naso baŋem kimane Pilemon,geŋane eŋetŋone gorawe paki Anutune bakominekito meŋeka okanmaile. 5 Ge Waom Yesu wanewetŋone so mali malipŋone motnom paki, Anutuwane ŋei ŋerepmaguwetmaep okanon okanmaine,ea wane naso baŋem kisiŋone rau det okanmaile.6 Ge ŋenerop mali malipze weku okanmaike, eawane na Anutu meŋenkawe oŋo qesiŋgangi, malimalip yewaŋo dereretŋonemalotkeki, ge baŋ Kristowano ŋine mosop wane weleine ma okanmaine,ea wane kine detlukkene. 7 Kima maepne, geAnutu wane ŋei ŋerep magu wetene ma ewekenompaki, wet maep okanon okanmaine, pakimo wetmaepŋoneŋo naŋanowet pesek so togole togole zoksuaine wakonmaike.

Pilimon Wane Qelit Mama, Onesimus Eŋane Don8 Ea wane naŋane wetko iwa yale. Welekatne,

masi mane yemo ge maine okangene Kristo waneeŋetko na maine don togole golatpe, ge masi eamaikene. 9 Ŋo siluŋ wet maepŋo ge so na weneŋqeturaŋ ŋotkimo, don pelekine golatmaile. Ea wanena iwa yale ramaile, na Paulo, na ŋei sele so naKristoYesu wanemulap ŋei. 10Na Onesimus wane don iwara golatmaile, ge eŋe numa maine eŋe Kristo waneeŋetko okankaikene, nae giponne okanmaike, yemona iwamulap urumgometpe paki, magak okankawepaki, Kristo mali malip wane kine kito mangole.11 Eŋe alakanka eu urata geŋone weneŋ geki paki,maine mi mapitgane more make, ŋo ukude yemo geso na miti urata maine mapitŋore mayake.

12 Na mo mainge birakawe geŋano umaike, soeŋerop na wet dereretne so asune weneŋ birakaweumaike. 13Na don kisi maine ra qelaŋanbe ea wanerau paki, mulap urumgo birananbi metkole, pakiOnesimus ma walukkawe geŋane tungo iwa mereurata qesiŋ naniakane detkole. 14 Noŋo aŋa togonra ganbe qesiŋ nanikenane mida! Naŋane simileŋo,yemo ge geŋone simileŋoneŋo raki okanikene. Eawane na mi ma walukkaikale, Goŋo okenom, yemomaine okanikale.

15 Onesimus eŋe sot okane, naso bamgoka bi-ragane sari geke, ea mo yaup mida, geŋano kosozinge sari more, gerop naso baŋem geulukeakane,yale okange. 16 Ukude eŋe urata medep yauwinemi okanmaike, midakaka, eŋe tanik yewa moyuanike. Eŋe mo kima wele, ea wane ŋene wetmaep okankaikene. Welekatne, na noŋom eŋanekima wele, yale detkawe paki wet maep okankaokanmaile. Ea wane ge eŋane urata medep so

Waomwane qelit ŋeiwele yale deremore, wet pesekmanerop desikene.

17 Ea wane ge naŋane detnom geŋane urata ŋeikimaŋone okanmaileo, yemo ge Onesimus koso nawetŋoneŋo neukene, yale eŋe wetŋomaikene. 18Ŋoeŋe geŋane kine kine mane matalike, me sota maneokangeo, yemo eŋane eŋetine sauke more, naŋaneeŋet qekene. 19 Na Paulo, don iwa nae meteneŋokoboine qemaile. Sot me turuŋ yewa yemo baŋnoŋo makoke gingale. Pilemon ge nae mali malipmedepne, yewaŋo naŋane mali malip wane sot meturuŋ ea geŋano pamaike, na daleo zok raikale?20O kimane, na don golatmaile, iwa bakomse Waomwane ranom paki detnanikene. Ge so na ŋere Kristowano kima wele gemaitane, ge wet pesek okannomwetne menageake.

21 Na detlukmaile, ge aŋa tewe tewekŋone pa-maike, wane na kine kine mane wane rawe, geaŋane tewekkene. Na yale detpe paki, kibi iwa qeginmaile, so na detmaile, ge noŋo rakale, yewakami okanikene, ge koso manerop takotke okanikene.22 Eso koso don mane yemo iwa yale, ge naŋaneurum mane maulukenom okorayake, onoka wanena iwa yale wetkemaile, Anutu eŋe korop ŋinanemeŋe meŋen wane turuŋine maingeake, paki nakoso mulap urumgo ŋine qekoknane more, ŋinanobiranangi ukale.

Don Qoiqoine23 Epapras eŋe ge “kaiwe maine”, ginmaike. Eŋe

weneŋ narop mulap urumgo metmaite, ŋere KristoYesu wane mulap ŋei. 24 So kima qesi qesiŋkopneMareko, Aristarkus Demas so Luka, eŋe weneŋ“kaiwe maine”, ginmami.

25 Waom Yesu Kristo wane mosopŋo ŋineropmaine gewareake.

Page 233: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 1:1 230 Hebru 2:8

HebruAnutu Gipoleŋo Don Miti Ra Qelaŋane Ŋedanluk-

wareke1Mokaka Anutu eŋe propet taleongi, eŋe atakine

loutne don tanikine kine mane kine mane, sodon numaine kine mane kine mane ŋabokopzeedane sarimaŋkoi, 2 ŋo ŋado naso iwa, yemo Gipoletalekaki oŋo don ŋedange, Giplole eŋe weku Anu-tuŋo talekaki, oŋo yeye kine kine kepe so qeli kotinomawakonwareke, eŋewekuŋo naso qoeki yeye kinekine ea wane welaine okaniakane Anutuŋo kutnomore birakake. 3 Eŋe qelaŋanineŋo Anutu waneewe zonom earop motki qaga gaemaike, eŋe Anutueŋine rokop eŋine kait toqaine so kait kewatokineyaleka tokso giridiŋ, so eŋine don zonomine to-gole eaŋo kepe so qeli korop ea kito qesiŋ makipa okanmaike. Eŋe ŋei borikinane zonom saukemataliki siukwareke, so kepe ŋei ŋerep sot midainegekenane bira ŋonge, so eawane ŋadinoweti qeliwowake, Anutu Zonom Ware Ware Welaine woninometmaike.

Anutu Gipoleŋo Suaineŋo Aŋelo Edo Nigatne KetkeleOkanmami

4 Anutu wane Gipole eŋe aŋelo eŋane suainebirakake, ea yemo eŋetine suaine Anutuŋo mange,aŋelo eŋane eŋet eamonigatne ketkele eawane kop.5Anutuŋo aŋelokoune eŋano ŋinemane iwa yalemiolatke, so Anutu wane papiao iwa yale mo qeqine,“Ge naŋane Giponne, ukude na geŋane Magaŋone

okanmaile.”Me Anutuŋo aŋelo mane iwa yale mi olatke,“Na baŋ eŋane Magaine okanikale, eso oŋo baŋ

naŋane Giponne okaniake.”6 So mane yemo Anutu eŋe alakan Gipole kepeobirakaki kesiakane okaneso, iwa yale rake,“Anutu wane aŋelo korop eŋe wa welene qe ewine

kito meŋenka more mawakaikei.”7 Anutu eŋe aŋelo eŋane wetke more iwa yale rake,“Anutuŋo aŋelokoune momo so gerep bolamine

yale biraongi, eŋane urata maikei wane ketokanmami.”

8 Ŋo Gipolane yemo Anutu eŋe ora olale rake,“O Anutu, geŋane ŋei waom met metŋone,

yemo baŋ naso baŋem naso baŋem mereariake! Ŋei ŋerep eŋe korop geŋanebanŋonoka pa waremami, ea koboboinekaware onikene. 9 Ge masi mainane siminganiake, so borikinane bauŋone wayake,kine ea wane Anutu eŋe geŋane Anutu, oŋoge mawakongane more, kelok leweŋonoqakgange, eaŋo oi bakom kakapa zokmanerop ewe kiti kitinerop, so aŋelo magueŋe yaline kaki mane mi okanonge.”

10 Eŋe koso ora rake,“Ge Waom, mokaka qei kino lopeŋ seleleine more,

kepe iwa ma wakongone, eŋe togogole pa-maike, so ge geŋone meteŋoneŋo qeli mawakongone, so kutno kine kine weneŋ.11 Kepe so qeli eŋe korop baŋ siukwarekei,ŋo ge yemo baŋ ge ari gekene, kepe so qeli

ere takot so laplap sogine toi toine yale lelekiyeine kito qokkene. 12 Ge baŋ takot suainemane rutupkemami yale, qeli so kepe ererutupkemore leduŋ osikene, pakimo ere baŋqeinge takot musele yale okanikeik ŋo geyemo naso baŋem gemaine yaleka gekene,so ge baŋ sua sele mi lelekene, so nasoŋonemane mi qoeyake.”

13 Anutu eŋe aŋelokoune eŋano ŋine mane iwa yalemane mi olatke,“Iwa naŋane zonom wazano wonnoken metnom,

na geŋane ŋabakopŋone biraonbe, eŋe kiegeso gesok yale kieŋonane banometpi gesokonikene, so aŋelokoune eŋe don ea maneedange me? Midakaka!”

14 Pakimo aŋelo eŋe onokaka? Eŋe korop asu, eŋeAnutu qelitine qe ge okanmami, so edo ŋei menamenaŋ magekei so gege togon wane raraine, eŋemapik ongei wane biraonge.

2Anutuŋo Ŋebuki Menaŋgone Yemo Zok Kakapa

Suaine Manerop1 Anutuŋo propet so Gipole so aŋelokoune bi-

raongi ketkoi, ea wane ŋene don wele detkone, eakakorop togole malilip kaŋem kotozo payake, pakiŋene peleke more misuk ŋadekka arikene. 2 Anutuwane pi don aŋelo edo ŋabokopze don kisi edangoi,ea yemo don wele mo ra togolekoi, paki ŋei maneeŋe togoleka, ea mi dere mogare geake, so mi dereteweke magekeyake, eŋe tanik manikine qotkoineea wane turuŋine wikile qotkoine marat kayake.3Waomze Yesuŋo ŋebukimenaŋgone, ea yemomasizok kakapa suaine, ea wane ŋene mena menaŋ donkakapa suaine, ea ŋadek kaikeneo, daleo borikinaneturuŋine wikile qotkoine ea kakakka arikene me?Midakaka! Eamo Waom Yesu oŋom mo alakanrawakonge, pakimo ketene weleŋo detkakoi, eŋerapoke tingo ŋedane sari mageu, mo togole wareke.4 Pakimo naso yewaoka, Anutu eŋe oŋom yalewakatakotke more, don ea ma togoleki paki, zonom sode kineŋine medepineŋo ma wakone more, qesiŋkamore, masi kine kine togogole natne make. Paki,Asu Koboboinane bakom, qaŋaine more, mapokeeŋine wetine so simileinane ŋei ŋerep ebonge,pakimo masi yewaŋo iwa yale qe wakonmaike,Gipolane don ea mo don welekakatneka.

Kristo Eŋe Ŋebuki Mena Menaŋ Ea Wane Ŋetne5 Anutu eŋe kepe mat mane musele baŋ ŋado

ma wakoniake, ŋene ea wane dereret urata ma donramaine, yewao aŋelo edo ware ware okane warekeiwane mi biraonge, midakaka. 6 Ea wane don, ŋeimaneŋo Anutu wane papiao maneo iwa yale qeke,“Anutu, ŋei eŋe onokakawane ge eŋanewetke okan-

maine, ŋei wane gipole, eŋe onokakainanege wareka okangene? 7 Goŋo aŋelo magueŋane ketkele qei maket baneno nasomdebamgoka geakane rakokkamore birakakone,goŋo qeli ewe zonom so bakommawamawa,ea wane eŋet biŋekŋo marokine okangi birakakone, 8 paki qeli so kepe erane kotino sokutno kine kine korop kie tabeinane bano

Page 234: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 2:9 231 Hebru 3:13biraone mere ware oniakane, ware waresuaine bira kakone.”

So Anutuŋo eŋe ŋei ware ware birakake so yeyekine kine korop wareakane, so eŋane bano biraonwareke, ŋo iwa ramaike yemo yeye kine kine koropmotke, yewamanemimawalukematokemotki paki,eŋe koropka eŋanemeto sunkamanwareke, ŋo siluŋukude iwa ŋeiŋo yeye kine kine korop Yesuŋo warekamaike, me eŋane meto pamaike, ea yemo mi ka-maine. 9Ŋo siluŋ ŋene Yesu kamaine! Eŋe nasomdebamgoka aŋelo eŋane bango ketkele birakake, waneketkele ge more seu seu so wikile detkane qelaŋanso eŋet biŋek mangi teweke gemaike, eŋe Anutuqomine rarainane, ŋei korop eŋane seuke moremapik oniakane rakaki, seu seu wikilerop tabaine,eamo ŋei korop ŋenane ra detke. Ea wane Anutuŋoeŋe ma wie more, eŋet biŋek suaine manerop, eŋemanwareke. 10 Anutu eŋe yeye kine kine korop,ea wane kine so welaine, oŋom kine kine koropma wakon onwareke, ea wane Yesu eŋe dokoine eakorop ebuki paki qeli ewe zonom kotino biraongiwaketkei wane, raki paki wikile desiakane, Anutuoŋom rakokkake, so urata don mange, pakimo Yesueŋe ea wane rokop okange, so wikile dere borikinoŋine mainongi, qeli wane biŋek okangoi, paki moWaom Anutu eŋe urata ea Yesu wano motki oŋomaki mo koboewareke, ea wane Yesu eŋe wekuŋoŋei iwenongi ariu, Anutu eŋe koso ebuyake.

11 So Yesu eŋe ŋei ŋerep ebuki, Anutu wanemagu wakonmami, so oŋom natne borikino ŋinemaulukonge, me qelaŋ panamango gege ea makimasikangi, libe qekoi. Ŋei ŋerep yewa eŋeenŋenarek korop Magaene weku okanmaike, eawane Yesu eŋe ŋolekoune edorayakane detki miqeka okanmaike. 12 Ea wane eŋe Magainano ra-maike,“Anutu, na baŋ geŋane don kisiŋone ea ŋon qane

edanikale, na baŋ ŋei miti wane lewageu,eŋane kaiteno eŋetŋone gora bakom kitomawa ganikale, paki magu eŋano oi bakomwakoniake.”

13 So mane iwa yale, “Na baŋ wet mali malipneAnutu wano more eŋano kito togole gekale.”So mane iwa yale, “Na iwa Anutuŋo ŋerep medepninge na eŋerop weneŋ gemaine.”

Yesu Eŋe Mapikŋoniakane Ŋei Yale Wakonge14 Ŋei Borikine eŋe ŋei ŋerep ma ket biraongi

seuke, siukkei wane zonom kakapa suaine pamange, ea wane ŋerep medep eŋe sola so weŋembikum gorop gemami, wane Yesu oŋom eŋe yaleokangi paki, eŋane tanik manik ea make. Eŋe yewaokange yemo seukki, eŋane seu seuineŋo Satan qemore ma ket birakaki, zonomine mida leleakane.15 Paki ŋei ŋerep eŋane gege ene korop seu seuwane kaet gege yewaŋo qelit qeqe ebuke, eamoYesuŋo seukki paki, qotkoino ŋine siwotonge. 16 Iwayemo welekatne didiwo wakon maike, eŋe aŋelo mikito qesiŋ ebu okan onmaike, eŋe kito qesiŋ okanoniakane turuŋine yemo Anutu wane papiaoŋo donmane iwa yale ramaike, “Eŋe Abraham wane ŋosaŋabokoune kito qesiŋ okan onmaike.” 17 Ea yemoeŋe ŋon qaine eŋinerop rokop weku okane, numakine kine okan wareake, yale okangi paki, eŋanePris Wawaine, Wetne Pesesekatne so qom borik

korop Anutu wane urata mauluke mayake, pakiŋei ŋerep eŋane borikineenane turuŋine qekokemore mataliki siukeake. 18 Eso naso iwao yemo eŋeŋei natne liwe liwek wakonongi, eŋe maine mapikoniake, onokawane eŋine eŋe liwe liwekwakonkakepaki, eŋe wikile zok maratkake.

3Yesuŋo Suaineŋo Mose Eŋe Nigatne

1 Doku tau tau kimakopne, ŋine Anutu eŋe qeligege mat wane weneŋ yale waka ŋidora newanŋunge, ea wane ŋine Yesu miti qelit ŋei so priswawainano deŋine ka mogare kalilipka arikei, eŋeAnutŋo ŋene mali malipze didiwo ra wakongonemagemaine, ea wane Pris Wawaine okaniakanetaleka more birakaki ketke. 2 Eŋe Anutu aŋaineteweke urataine mauluke make, oŋo urata eamayakane mawakonkake, Moseŋo urataine boro-rom mauluk qeuluk, Anutu wane ŋei ŋerepŋo matokanmaike, yewa wane kotino Mose eŋe mamaŋke,ea wane rokop, Yesu eŋe make. 3 Ŋei mat mamaikeeŋe mawaka okanmami, mat eŋine mi mawakaokanmami, rokop weku yewaka Yesu wane qeli ewezonomineŋo Mose wane zonomine yuankamaike.4Mat korop ea yemowelekatne kepe ŋeiŋomaokan-maike, eso Anutu eŋe wekuŋo yemo qeli so kepekorop mawareke. 5Mose eŋe Anutu wane matko gemore raki, korop tewe tewek urata make ge warekipaki, qelit mama yale magukoune eŋano uratainemauluke make, paki Anutuŋo don baŋ ŋado rawakoniake, ea wane don Moseŋo rake, so qelitneqeke. 6 Ŋo Kristo yemo eŋe aŋa tewe tewekinerop,wane Gipoleŋo Anutu wane mat welaine, oŋomwareka okanmaike. Ŋene eŋinemat so urum koune,ŋene sorin borin okane mali malipze warekaŋemoŋo kaki, mali malip wane biŋek qe ŋebonge, eawaneka seleleine payakeo, yemonaso qoeyake, nasoyewao ŋene baŋ eŋane magu so mato urumine weleokanikene.

Anutu Wane Ŋei Ŋerep Magu Eŋe Sola PesekMaratkaikei

7 Ea wane don mane Anutu wane papiao qeqineAsu Koboboineŋo iwa yale ramaike, eaŋo ŋenanebiŋek okanmaike, “Ŋine Anutuwane don ukude det-mamiwo, 8 yemo ŋine wet togon alakan okane moreŋabokopŋineAnutuŋabakakoi, yalemisuk okanikei,ŋine kaiwe yewao kepe yaup papaino gekoi, pakieŋe liwe liweko birakau det worik wakonge. 9 Eawane Anutuŋo ramaike, eŋe baŋ naŋane urata nakorop togoleka koma 40 masi mawe kakoi, ŋo kosoeŋe siluŋ wawaine okan nane more liwek nangoi.10Kine ea wane na ŋei ŋerep yewa eŋane sotne osikirakole, ‘Eŋe naso baŋem weteneŋo na mi mogatnanmami paki, naso baŋemnaŋane numamo eŋanebiŋek qekole, ea qeliŋmami.’ 11Yewa wane na sotneosiki don iwa yale ra togole edangole, ‘Welekakatneweneŋ weti qeliwo, eŋe naŋane matko saket morenarop sola pesek mane mi mesikei!’ Anutu eŋe donyalewa rake.

12 Kimakopne, na ea wane rawe ŋine kaulukkei,ŋinane keuo ŋine maneŋo kotine qotkoine so malimalip midaine geki paki Anutu Gege TogonWelaineeŋano ŋine, mi kakakka ariake. 13 Kaiwe baŋem

Page 235: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 3:14 232 Hebru 4:15ŋene ra okanmaine, “Ukude” kamde, yale wane moŋine kaiwe baŋem bonep bonep Anutu wane ŋeiŋerep don bile so mayakakatneka kito edanikei, soqomene ma ewekkei. Ge ŋinano ŋine mane eŋeborikeneŋo isikaki paki maki wet dereretine siuke,togoleakane ŋin girem ŋine au more, naŋ qe nagugekei. 14 Ŋene korop Kristorop weneŋ eŋane souk-oune eŋine rokop tego weku okanmaineo, yemoŋene alakan kieke more detlukka malipkakone, eatogogole malilipka ge more mageŋem naso qoeake,ŋene yale okangeneo, yemo ŋene Kristo wane souk-oune eŋinerop tego weku okangene.

15 Ea wane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,“Ŋine Anutu wane don ukude detmamiwo, ŋineŋinane ŋabokopŋine sogino wet togon okane Anutuŋabaka gekoi, yale koso mi gekei.”

16 Maŋo Anutu wane don dere more wet togonokane sotine osiki eŋe ŋabakake? Ŋei ŋerep koropMoseŋo ebu iwen ongi, Ezipt kepeo ŋine arikoi,ŋei ŋerep koropŋo okangoi, 17 ea wane Anutu eŋemanerop sot osi osi okane geki, koma 40 okange!Yemo ŋei ŋerep borikine mau paki, kepe keunoyaup papainematmanemi pamaikeo, seukwarekoi,pareŋene ea pa arike. 18So Anutu eŋe done togogoleratogole more rake, “Eŋe mane naŋane mat koto misaket more narop sola pesek mesikei.” Eŋe don eamaŋane rake? Ŋeiwa wet togon okane ŋabakakoi,eŋane rake. 19 Ea wane ŋene iwa yale detmaine,eŋe Anutu wane don detluke more mi malipkakoi,kine ea wane eŋe umareu paki sola pesekmatinomiwaketkoi.

4Sola Pesek Wane Gege Matko Lotkekenane Ra Ŋe-

bonge1 Iwa yemo Anutuŋo sola pesek mat yewao waket

more, eŋerop weneŋ sola pesek gekenane, raratogon ra biŋek qe ŋebonge, ea wane ŋenano ŋinemaneŋo sola pesek gege mat yewao mi wake waketgege keuo peleke more, numao siukeakane ŋenedere mezet ŋoniake. 2 Ŋene Sigi Maep Don det-maine, ea wane rokop, Yuda ŋei eŋe mo detkoi,ŋo yewaŋo mi mapik onge, eŋe Anutu wane donea dere kotoeno more, mi malipka lukkoi, kineea wane Anutu eŋe sola pesek, me gege maepmatko waketkei wane iwenonge, ŋo eŋe mane miwaketkoi. 3 Ŋene ŋei ŋerep mo Anutu detlukkamalip kamaineŋo, yemo sola pesek mat yewa wanekotino koto waketŋem paki, Anuturop sola pesekmesikene, ea wane eŋe iwa yale rake,“Na sotne osike, paki don togoleka ratogole more

rakole, ‘Eŋe welekakatne sola pesek matkomi waket narop weneŋ mi mesikei, i mi-dakaka togole!’ ”

Eŋe don ea mo Yuda ŋei edange, so mo sogino qeibanoAnutu eŋe qeli so kepemawa reki qoeki, don eaeŋe weneŋ yalewa rake, 4 Anutu wane papia keunemaneo sola pesek kaiwe naso sewen ea wane iwayale ramaike, “Anutu eŋe uratainemamageki, kaiwemama mete mane so mete natko etke qoewareki,yewao sola pesek so mere zonom make.” 5 Donea waneka koso manerop rake, “Eŋe naŋane solapesek matko mi saketkei, so eŋe narop weneŋ merezonom mi makei.” 6 Yalewa wane mo don eaŋo iwa

yale sikan ŋonmaike, ŋei ŋerep alakane more donkisi maine detkoi, ŋo eŋe sola pesek matkotino miari waket more, Anuturop weneŋ mere zonom mimakoi, onoka wane, eŋe don kisi maine ea detlukemi malipkakoi ea wane. Ŋo ŋei natne eŋe solapesek mat kotino waket more, Anuturop weneŋmere zonom mama, ea wane eŋe mo detonge. 7 Eawane Anutu eŋe koso kaiwe naso mane ŋei ŋerep eaeŋane nasoo motke paki eŋetine “Ukudeka” orake.Ŋado koma naso loutne qoewareki, Anutu eŋe Dawitwane wetno motki oŋo ra wakonge, ea Anutu wanepapiaŋo mo reke,“Ukude ŋine Anutu naŋane pi so don desikeiwo,

yem ŋine wet togon koso mi okanegekei.” Dawit wane nasoo Anutuŋorake, “Ukudeka,” yewaŋo iwa yale sikanŋonmaike, Anutu eŋe naso mane koso baŋŋei ŋerepkoune ari sola pese matko wakewaket wane takotke motke.

8 Ŋo Yosua mo mane ŋei ŋerep iwenongi, Anutuwane sola pesek matko ari waketkoi ra, yemo Anutueŋe kaiwe naso mane wane don mi rakirap. 9 Eaŋene wane iwa yale desikene, Anutu wane ŋeiŋerep magu eŋane sola pesek metmet ea wanepeada me taboŋ naso mane pamaike. Yewao eŋeAnutuŋo kaiwe mama mete mane so natko etke(7)mere zonom make, yale waka eŋe taboŋ merezonom makei. 10 Ŋei mane eŋe sola pesek matkotino waketki paki Anuturop weneŋ mere zomommayake, eŋe Anutuŋo urataine ma mageki qoeki,mere zonom make, yale waka eŋe kepo uratainemaki qoeki, makoke more mo, eŋe sola pesek matkowaket mere zonom mayake. 11 Ea wane ŋene uratatogogole mauluke maŋem qoeki, sola pesek matkoto waket more, Anuturop weneŋ mere zonommaikene, ŋenano ŋine natneŋo eŋe okangoi, yalemisuk okanikene, eŋe Anutu aŋaine so donine qemore birau paki, sola pesek matko wakesikei waneqeka numaene siukke.

12 Anutu wane don yemo gegerop so zonomgoropŋo pamaike, ea yemo eŋe ŋetne teine, pilaŋmane ŋadino so qomino ŋetne teine ea wane kop,ŋo zok manerop yuan kamaike, eaŋo korop qeikotinerop kitare ket mage, wet dereret so oŋa oŋaerane yaku yakuetne ea so set eŋane tutuene eakorop kitatwaremaike paki, eaŋo ŋei kotoenanewetdereret so dereret ma wesak, so wet mali malip eawane kine ma wakon okanmaike. 13 Yewa Anutuwane kaitko yeye kine kine mane mi siukeake, yeyekine kine ma wakon wareke, ea korop eŋane deinemetine kutno didiwoka wakone pawaremaike, soeŋano, ŋene korop kineze rapoke olale more donurata makene.

Yesu Eŋe Ra Rokop Muselane Pris Suaine SoWawaine Qeliwo Gemaike

14 Ea wane ŋene mali malipzane kine didiwo rawakongone, ea togogole malipka gekene. Yesu,Anutu wane Gipole, ŋenane Prisze Suaine SoWawaine, eŋe mo qeliwo arike, Anutu wanekaitko gemaike. 15 Ŋenane don borikine maneŋadeka more qepap kaikenane rokop me togoletogoleze yemo midakaka, ŋenane pris suaine sowawaine, eŋe yemo ŋene set pelek okanŋem, eŋemi ŋone ŋadekŋon okanmaike. Ŋene Prisze suaine

Page 236: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 4:16 233 Hebru 6:7so wawaine, eŋe gemaikane ŋenano liwe liwekwakonŋon okanmaike, ea eŋano kito togole okoraqesiŋ ŋonkgi, maine mali malipze ra qelaŋangene,Yesu eŋe yale waka eŋano liwe liwek kine kine eamokorop wakonka wareke, ŋo liwe liweko pelekemore,borikine mama mo oka okan, eamo mane mi makeso okange. 16Ea wane ŋene seleleine qemore Anutuwano arikene, eŋano ari more okanikene, pakiAnutu eŋe wet menaŋ so qom peseine maneroppamaike, yalenane ŋene eŋano naso baŋem eŋeroptako rakot okora more, eŋano ŋine baŋ wet menaŋso qom peseinane zonom kine kine natne weneŋmaŋem, eaŋo wakon ŋongi ŋaŋaeŋem, ŋo mainemapik ŋoniake.

5Yesu Eŋe Wikile Urata Mamaŋki Anutuŋo Pris

Suaine So Wawaine Mawa Birakake1 Pris ma wakon ma wakon ea wane masi so tanik

manikine, yewmo iwa yale, Pris Wawaine korop mawakon ongoi, yemo ŋei kimakopene eŋe enŋenekeuo ŋine ma wakonbi paki biraonbi, eŋe Anutuwane don mogare ŋei eŋane ra more Anutu waneqelit qeu paki, borikinane bakom so soe soep mireAnutu manbi, oŋo detongi paki, borikineene saukemataliki siukeakane. 2 Pris eŋine eŋe kepe ŋei,setine pelelekatne, ea wane eŋe ŋei qelaŋ so qeyaumayau gegine, ŋo eŋe urataine, ea maine bororomWaom wane donŋo daleo ramaike, ea wane rokopmogare ŋei dereretnene midaine me Waom wanenuma qeayakematalimaŋkoi, ea eŋane bororommaokan onmaŋke. 3 So onoka wane eŋine eŋe kepe ŋeipelelekatne eawane eŋe ŋei ŋerep eŋane sotwanekasoe soepmimit maŋke, eŋe eŋine sotinane soe soepeŋe weneŋ mitmaŋke. 4 Pris lewet urata ma gege,ea mo eŋet zok suaine so wawaine, ea wane ŋeimane eŋe oŋomka ma wakakei wane raki paki, prismi wakonmaike, midakaka, ea yemo Anutu oŋomweku, ŋei yewa oraki paki ma wakonka more, prisurata mangimo mamaike. Eŋe mokaka Aron yalewaka oraki paki, urata don mangi make.

5 Kristo eŋe yale waka oŋomka mawanaguki paki,Pris Wawaine geakane mi wakonge. Oŋom wakoni-akane turuŋine yemo Anutuŋo olale rake,“Ge naŋane Giponne okanmaine, ukude na mo

geŋane Magaŋone noŋo ma wakon gan-maile.”

6 Eŋe yaleka ameŋine maneo rake,“Ge baŋ pris okane naso baŋem ge arikene, Melk-

izedekŋo pris geke, eŋane kop gekene.”7 Mo sogino Yesu eŋe kepeo geke, naso yewao

eŋe Anutu wano suaineka meŋenka arokkake, oŋoseu seuo ŋine qesiŋkamakok kayakane, onokawaneeŋe ketkele geke, ea wane Anutuŋomeŋemeŋeninedetki, menaŋge paki mapik kake. 8 Yesu eŋe Anutuwane Gipole geke, ŋo siluŋ koso aŋa tewe tewekwane kine desiakane Anutu wane ketkele ge more,aŋaine teweke umat so wikile korop kutino wakikaukke. Pakimo yewaŋo Anutu wane don me aŋatewe tewek wane kine kito mane olatlukke. 9 Soeŋe yalewa okangi paki, zok manerop Anutu aŋatewe tewek wane mayakakatne okange paki, Anu-tuŋo olale rake, “Ge Pris wawaine Melkizedek wanerokop,” ea wane eŋe ŋeiwa aŋaine korop tewek

okanmami, eŋe ebu more qesiŋone more, mapikongi, naso baŋem geuluke gege togon gearikei.10 Paki Anutuŋo eŋe ma wakonka more rake, “Gepris suaine so manerop wawaine, Melkizedek wanekop gekene,” rake.

Medep Nigatne Eŋane Kop Misuk Gekene11 Ŋene Melkizedek wane don ŋidangenane zok

manerop pamaike, ŋo siluŋ ŋine dereret ŋine eaukude yemo zokmi qelaŋangi detlukmami, ea waneŋene kine ra wakone ŋidangenane zok umatneokanmaike, onoka wane ŋine kine desikei wanebauwawa ŋungi bororom det okanmami, ea wane.12 Ŋine naso kiroine doku taune magu, mali malipkorop okane, Waom kito ŋebo ŋebon wane uratama gekoi, ea mo maine kopkemaike, ŋo siluŋ Anutuwane don kine didiwo kieke more rara, ŋei natneedo kito ŋidanikei wane ŋine ŋaŋaemami, ŋine ŋaratogole kipoke nekei, yalemo ŋine ŋamuka nemami.13 Ŋei mane eŋe ŋamuka ne gemaike, eŋe medepnigatneka gemaike, pakimo eŋe maine so borikineea wane kine mane koboine mi detmaike. 14 Natparomine yemo ŋara togole eamo ŋei ŋerep suaineeŋane biŋek, eŋe ŋei yalinemo sikan ongoi, ea waneeŋe mo liwek one more, maine so qotkoine eranekine mo ma wanokekane more detmami.

6Ŋene Mali Malipze Malipka Lukkenane Urataine

Togoleka Maikene1 Ea wane ŋene Kristo wane don so don kineine

misuk ra modasikene, ŋene mat bosiŋine, eanaso baŋem atakine loutne mi yaso okanmaine.Yale waka ŋene don yewaka atak loutne misukra modasikene, ŋene Waom malipka more, wetmaingekenane so kine kine natne, gegeine midaineyewa ŋadek kaikenane, yemo maine raikene. Ŋoŋene urata mamami, ŋene mo ŋadekakone, ea ramore koso nago nagon misuk mosikene. 2 Paki moŋene don iwa yale qeligeŋem rap? Miti Doku tau tauwane don, so ŋei lewetko mete mot mot wane, soseu seuo ŋine wie wie, so nasoo Waom wane kaitkoborikinane turuŋine ebongi, don urata mama wanedon, yewa korop qeliŋ wareŋem paki, ŋene ŋei mosuaine eŋane don raikene, yemo zonommaine papatogon pa ariake, ea raŋem kopkeake. 3 Ŋo ŋeneWaomŋo maine yale waka urata ea maikenane detŋoniakeo, ŋene maine yewa baŋ maikene.

4 Ŋei mitiŋo ma qelaŋanongi, Anutu wane qe-laŋango mo gekoi, eŋe qeliwo ŋine ŋara mo manekoi, ea so Asuŋo mo eŋano mere bakomene damoqe ebonge. Eŋe ea korop qelige qeyau ariu, daleoebuwi koso wetene maine maingekei me? 5 EŋeAnutu wane don ea yaup solaŋoka liwekka ka moremau paki, simile mo detkoi, so rakoi ea don mainepaki, eŋe gege togon Anutu wane zonom ŋadosariake ea mo detkakoi. 6 Paki eŋe qeyau ket Anutuŋadekka ari warekoi! Wane ŋei yaline koso ŋadoebuwi zinge sari wetene maingekei me? Midakaka,onoka wane eŋe masi yale okane, Anutu waneGipole koso manerop kibeŋ qabego qekei paki, ŋadedon okane, ŋei deeno gamu gamuo birakaikei.

7Kepemane koyaŋo naso baŋem qemore kitomapeseki gukine motki ŋei eŋe ŋara met okanmami,

Page 237: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 6:8 234 Hebru 7:11eŋane ŋara zaguk ma wakon okanmaike. Anutuŋokepe yewa mosopkaki, mosopinane wele wakonokanmaike. 8 Ŋo kepe yewao kine kine wakeleropso touk qotkoineŋo sua wiemaikeo, kepe yewaoeŋe borikine, ea wane kine kine ebosikene, yemowele midaine okan maikane, Anutu wano ŋine soawaraŋ kamaike, wane ŋado baŋ gerepŋo zeki midasololokeake.

Sorin Borinŋinerop Okane Okora Gege9 Ŋo siluŋ ŋene don umatne iwa koso ŋinane

ramaine, yemo kimamaepkopne, ŋine borikei wanemida, mitiwo meŋenka luke more, gekei waneŋene detluke more ramaine. Ŋene detmaine ŋinemosop mayakakatne gegeŋine maratkaikei wanemagemami. 10 Anutu eŋe ŋei matali mida, eŋeŋine urata makoi, me ŋine eŋe qesiŋka mangoi,so doku tau tau magu kimakopŋine yeka qesiŋonmami, ea wane Anutu eŋe ŋinane urata mamami,yewa mo sogine me musele naso iwao, ea wanemi nigetkamaike 11 Ŋenane wetze suaineŋo ŋinanewetkemaine so simin ŋonmaike, yemo ŋine koropwet bonep bonep sorin borin ŋinerop okane okoramageu naso qoeki, yeye makei wane wetke tomakamore Anutu malipka gemami, ea baŋ wakongi welekaikei. 12 Ŋine bau wawa okanikei wane ŋene miŋonmaike, ŋine miti ŋei mali malipkorop so togoletogolerop gekoi, ŋine eŋe yale gekei, paki Anutuŋoyeye kine kine biŋek qe ŋibonge ea maikei.

Anutuŋo Biŋek Qe Ŋebonge Ea Detlukkene13 Anutu eŋe Abraham rara togon don olatke,

naso yewao ŋei suaine maneŋo Anutu eŋine kopyuanka mi geke, ea wane eŋe ra more donineeaka, Anutu eŋine eŋetko ra togoleke. 14 Eŋeiwa yale rake, “Welekakatne na baŋ mosop suainemosop ganikale, so na ma leule ganbe ŋosa wiliwilikopŋone loutne wakonikei wane na rara togondon iwa golatmaile.” 15 Abraham eŋe Anutuŋorara togon don ratogole more olatke, ea wanetomaka gemore, bauwawainemidaine gemagewelemaratkake.

16 Ŋei mane eŋe don mane ra togoleakane okanemore, ŋei suaine mane eŋine kop yuane gemaike,eŋane eŋetko ora ra togoleki, eaŋo ŋei kimakouneeŋane aŋamawonge okanmaike paki, eŋe don raikeiwane qeka okanmaŋkei. 17 Ukude naso iwao eŋeyaleka Anutuŋo don wele mane raki paki motki,don ea mane mi pelekeake me qororogeake eŋe moraki togole lukeake. Anutu eŋe ŋei biŋek qe ebonemore don rake, ea yemo don togogole mane, mepelekeake. Eŋe rau paki, iwa yale desikei, Anutueŋe don ramaike, ea turuŋine mane mi raraine somain maine, ea midakaka! 18 So Anutu eŋe isi donmane mi rayake, ea wane don etke ra more motke.Pakimo don eaŋo mo togoleke, mane yemo eŋineeŋetine Suaine rake. So mane yemo don togogolekara seleeluke more rake, ea wane tutule me eŋaneŋadino maneŋo dere eweke don mane koso takotkeraraine, ea yemo midakaka. Eŋe mo raki togolemore togoleke, ea mo wetine kine eŋe mo dereluluke more rake, eaŋo ra rokop donine okanmaike,ea wane ŋene Anutuŋo kine kine biŋek qe ŋe-bonge, ea wetzeŋo togole malipka more tomakagekene. 19 Ŋene teba teba me newanka gegeze iwa

ma gemaine, ea yemo ŋenane wet maki pese moremomoe wareake. Ŋenane wet pesek ea Yesu. Eŋeqeli wane Bakom Urum ŋadino qepoke ari, UrumKobekine eao waketke. 20Yesu eŋe ŋenane raki pakialakane more, Urum Kobekine ea waketke, eŋe PrisMelkizedek wane kopko, Pris Wawaine okangane,eŋe naso baŋem ge ariake.

7Melkizedek Eŋe Pris Suaine

1 Melkizedek iwa eŋe Salem wane ŋei waom, soAnutu Wawaine weti qeliwo eŋane pris wawainegeke, Abraham eŋe ŋei waom etke so etke enŋeneso magu kopene engu more, kawaliwo ŋine zingenumao sariki Melkizedekŋomaratkaki paki, mosop-kake. 2 Abraham eŋe kawali qe more kine kinekorop peikke, ea ŋine tenmaguweku eaMelkizedekmange, Melkizedek wane eŋetine kine mikepkayemo iwa yale pamaike, “Ŋei Waom Koboboine.”So onoka wane eŋe Salem wane ŋei waom geke,wane eŋane eŋetinane kine yaleka iwa yale ora-mami. “PeamWane Ŋei Waom.” 3Melkizedek wanemagaine me nagaine, me ŋabokoune eŋanoŋinenatne eŋane eŋetene mane mi pamaike, me wakowakon naso me seu seu nasoine midadaine. EŋeyemoAnutuwane Gipole yale, eŋe naso baŋemnasobaŋem tako rakot priska ge ariake.

4 Iwa kau paki detkpi, Melkizedek eŋe ŋei kakapasuaine geke, ea wane qerakze Abrahamŋo aboŋ kinekinemainewekumane ea kawali qeki paki, mamorepeikke korop mapoke nat paromine ten magu wekuea Melkizedek mange. 5 So Lewi wane ŋosa wili wi-likoune eŋe Pris Suaine urata ma gekoi, Mose wanera rokop donŋo rakoke rake, eŋe aboŋ maine tenmagu weku, yale Israel ŋei ŋerep magu eŋano ŋinepeik okangei, yale rarainane, ea yemo eŋe enŋenematkopene eŋano ŋine, eŋe Abraham wane ŋosawili wilikouneka, ŋo siluŋ eŋanoŋine peik okangoi.6Ŋo,Melkizedek eŋe Lewiwane komineŋomiwieke,ŋo siluŋ eŋe Abraham wanoŋine aboŋ ten, maguweku yale peikke, paki eŋe Anutuŋo miti don biŋekqe mangi makane, eŋe mosopkake. 7 Ŋei mosopkamaike, oŋo suaine, ŋo ŋei mosop mamaike, eŋenigatne eŋane bango gemaike. 8 Yemo pris eŋe tenmagu weku peik okanmami, Yuda wane pris ŋeiwawaine yewa eŋe seukkei, ŋo mane yemo Melk-izedek, eŋe Abraham wano ŋine ten magu, wekupeikke eŋe wisika gemaike, Anutu wane papiaŋoeŋe seukeakane mi ramaike. 9 Eso ea wane iwa yaleraŋem, Abraham eŋe aboŋ ten magu weku Melk-izedek qolekake, Lewi wane ŋosawili wili kouneeŋe aboŋ ten, magu weku peikkei wane raraine, ŋoeŋe weneŋ yaleka siluŋ qolekakoi. 10 Lewi eŋe miwakonge, ea wane iwa yale raŋem, eŋe qerakineAbraham wane weŋem kotino metki, Melkizedekeŋe Abraham maratkake.

Pris Sogine Urataene Mi Menaŋlukke11 Lewi wane ŋosa ŋabokoune edo pris urata

makeiwane ra rokop don, eaŋo Israel ŋei ŋerepebonge. Wane Lewi wane ŋosa ŋabokoune eŋanopris urata mamaeneŋo maine menaŋge ra, yemoprismane kuneŋineŋadomiwakongirap. Prismaneeŋe Melkizedek wane rokop, ŋo Aron wane kop

Page 238: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 7:12 235 Hebru 8:6ea mida. 12 Pris urata sogine masikangi muselewakongi Mose wane ra rokop don sogine eŋe yalewaka masikangi museleŋo wakoniake. 13 So ŋeiwaAnutuŋo rake, ea yemo eŋe ŋei mane eŋe esepmiloppine magu maneo ŋine, wane eŋane esepmilop magu yewao ŋine, ŋei maneŋo aratao prisurata mane mi make. 14 Ŋene det waremaine,ŋenane Waomze Yesu eŋe Yuda wane magu eŋanetego, ea ŋine wakonge, wane Mose eŋe esep milopmagu yewa edo pris urata makei, ea mi ra wakonge.

Pris Suaine So Wawaine Yemo Yesuŋo MelkizedekYale

15 Ŋene mo ka more detmaine, pris manewakonge, eamo Melkisedek yale, ea wane don sokine mo didiwo wakonlukki kamaine, eŋe Pris kinemane wakonmaike, eŋe Melkizedek yale. 16 Eŋerara togon donŋo weŋem weku me tego wekuŋopris biraonge, me wakon ongei raraine, midakaka!Eŋe gege papa togon wane zonomgo pris okanegemaike. 17 Eŋane Anutu wane Papiao Anutu oŋomiwa yale ramaike, “Ge baŋ pris okane Melkizedekwane rokop eŋe yale naso baŋem togogoleka ge arigekene.” 18 Ŋo Anutu eŋe Mose wane ra rokop donso numa sogine, ea mo mapapkaki masikanmaike,onoka wane, ŋo ra rokop don eamo zonominemidaine so mi mapikŋonge, ea wane. 19Mose wanera rokop don so numa eaŋo kine kine mane makimi menaŋlukke, paki, ea wane ra more Anutuŋoŋenane teba teba numa mayakatne mane ra rokopdon wane tuno ma saket motke, wane yewaŋo ŋenetebaŋongi, Anutuwane osinomaine sari lotke okan-maine.

20 Anutu magakŋo Yesu pris ŋei wawaine bi-rakake, eamo yaup mi birakake, midakaka, eŋeweti Waom qeliwo ra togole more birakake. Ŋopris sogine eŋano, eŋe yale mi okanongoi, eŋe ŋeimaneŋo weti Waom qeliwo raki pris ea mi biraon-goi. 21 Ŋo Yesuŋo pris okange, yemo Anutu oŋomrakokkaki, mo okange so Anutuŋo olale rake,“Suaineŋo welekakatne mo weti qeli raki qoeke,

wane koso wet etke yale me yale maine mirayake, ‘Ge pris uratao naso baŋem nasobaŋem ge wakene’ ”

22 Kine iwa wane Yesu eŋe tako rakot musele welemaine, ea wane ekiine okane more, tako rakotsogine ea museleŋo yuankake.

23 Kine mane, yemo pris natne sogine gekoi eŋeloutne, ea wane eŋe seukmaŋkoi, so takotke gegekiroine geu paki, urataene mi mamaŋkoi. 24 ŊoYesu yemo gege togon naso kiroine ge ariake, pakieŋane pris urata ea qoe, ŋei mane wane kutnomi wayake. 25 Ea wane eŋe maine eweke more,iwa so naso baŋem ŋei ŋerep oŋom mapikongi,Anutu wane osino sari okanmami, so eŋe ebu moremenamenaŋnumaobiraonemore, eŋine eŋetkomatogoleon okanmaike. Onoka wane eŋe gege togongemaike, so Anutu ŋo eŋe qesiŋ oniakane meŋenkaokanmaike.

Yesu Eŋe Welekatne Kepe Ŋei Ŋenze Pris Suaine SoWawaine

26 Yesu eŋe Pris Wawaine, ŋene yeye manewane ŋaŋaeŋem, eŋe qesiŋŋon okanmaike. Eŋekoboboine, sot ŋei me borikine mane kotino mi

pamaike. Eŋe ŋei borikinemama eŋane rokopmida,eŋe libeka, eŋineka kine mane, so eŋe qeli kotinoyuane gemaike. 27 Eŋe pris wawaine natne eŋanerokopmidakaka, eŋe kaiwe baŋemeŋine borikinanebakom soe soep mitki paki, koso ŋado ŋei ŋerepeŋane borikinane bakom soe soep mit mit nasobaŋem okan makoi. Ŋo Yesu urata mane yale mimake, midakaka, eŋe bakom wane soe soep wekumire mange, eŋe ea wane eŋine solaine atak wekuqikka mange, eaŋo korop naso baŋem okane, yaleokanmaike. 28 Mose wane ra rokop donŋo ŋeiwetene pelelekatne sot weneŋ edo pris wawainegekei wane biraon okange. Ŋo Anutu wane rakorakok don togole, weti qeliwo welekakatne, eaŋoyemo Mose wane ra rokop don wane ŋadino sarike,yewaŋo yemo Gipole Pris Suaine Togogole birakake,eŋe baŋ wet ululuŋka koboboine naso baŋem geariake.

8Yesu Eŋe Prisze Ŋei Wawaine Qeliwoŋine

1 Don iwa korop ea wane woune yemo ŋene iwayale ramaine, Prisze Suaine eŋe iwa nigatne kepogemami, eŋe yalineka eŋe weti qeliwo ŋei WaomSuaine eŋaneMetmet Zonominanewoninokenmet-maike. 2Eŋepris uratainewetimiti urumkoboboinomake magemaike, eŋe pris wawaine so suaine,eŋe Urum Kobekine so Sigeine Togogole, ea wanekotino waketke urata mamaike, mat yewa yaline ŋeimaneŋo mane mo mi make, eamo Waomŋoka makiwieke, Yuda ŋeiŋo seli kise kepe yaup papaino magekoi, ea wane kop mida.

3 Pris wawaine korop biraongoi, eŋe Anutuyeyeŋo bakom so osomŋo mire bakom okan kaikeiso soe soep mire okankaikei wane ŋo ŋenane PrisWawaine Yesu, eŋe yaleka, eŋe eŋine weŋem biku-mineŋo Anutu bakom atak weku okankake. 4 Yesueŋe kepeo geke ra, yemo eŋe pris mane mi okangi-rap, onoka wane eŋe Pris Ŋei Wawaine mo loutneŋogekoi wane, so Anutu bakom okanka oka okan wanepris ŋei eŋe urata mo ma gekoi, na so eŋe ra rokopdon ea wane kopko Anutu ŋara soep me bakomkine kine okanka gekoi. 5 Pris Wawaine eŋe BakomUrum yewao urata ma okanmami, ea yemo eŋewelekatne oŋa oŋaine so ketkele, ŋo wele yemoqeliwo manerop wawaine so kine mane metmaike.Ea yemo Anutuŋo Mose olatke yale. Mose eŋeBakomUrummane seliŋomayakane okangiso, nasoyewaAnutuŋo olale rake, “Detmaine, ge kaulukkeneso detlukkene, na oŋa oŋaine mo korop bonagaosikanganbe kawarekone, ea wane kop so rokounodetluke maikene.” 6 Ŋo Yesu eŋe Magakŋo prisŋei wawaine urata mange, eaŋo yemo zok maneropkakapa, pris natne eŋane urata yuanka waremaike,ea yemo oŋo keu ŋeize ge more, tako rakot sosiwa siwap museleŋo Anutu so ŋei keuzo motke, ŋotako rakot yewa wane rara togon don ea mo wekumane okanmaike, onoka wane, ŋo yewaŋo takorakot don soginane rara togon don, ea zonomineqe more, maki korop detki paki, zonomine momidalelewareke.

Tako Rakot Sogine So Musele

Page 239: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 8:7 236 Hebru 9:157 Alakan siwa siwap so tako rakot sogino pake,

yewao boriwori mane mi wakonge ra yemo Anutueŋe ŋado siwa siwap me tako rakotze musele atakmane koso mi ma wakongi rap. 8 Siluŋ Anutu eŋeŋei ŋerep magukoune eŋane sotene maratka morerake,“Waomŋo rake, na koso naso maneo siwa siwap

me tako rakot musele mane baŋ Israel ŋeiŋerep eŋerop, so Yuda wane ŋosa ŋabok-oune eŋerop ma wakonikale. 9 Ea yemobaŋ sakon qarekopene eŋerop na siwa siwapmotkole, kaiwe yewao nameteeno ebumoreiwen onbe Ezipt kepeo ŋine sarikoi, ea wanekop mida. Eŋe na siwa siwap ea eŋeropokangole, eŋe maine mi warekakoi, pakisona ŋadekongole, Waomŋo rake. 10 Iwa yemosiwa siwapme tako rakot na baŋ Israel magueŋerop okanikale,Waomŋo ramaike, ‘Na baŋra rokop donne yewa wet derereteno qewepayake.’ Na baŋ eŋane Anutu okangale, pakieŋe baŋ naŋane ŋei ŋerep magu okangei.11Eŋano ŋine ŋei weku wekumaneŋo ŋei ki-mainemiti mi kitomaniake, mematino ŋineŋeimanemi olale rayake, ‘Waomdetkanom,’yale mida, eŋe baŋ koropŋo naso yewao nadet nangei, paki ŋei ketkele, ea ŋine arikiweti ŋei ŋetne suaino eŋano qoeake. 12 Nawet maep okanonbe so sot turuŋene ea baŋqelige ebongale, so borikineene ea dere qe-wologewe paki, koso ea wan mi desikale,Waomŋo ramaike.”

13Pakimo, siwa siwapmuseleme tako rakot, eawaneraki paki, Anutu eŋe siwa siwap alakan wane eamaki sogine okange, paki yeye mane sogine me seleokaniake so toe barakeake, ea yemo baŋ yeine siukemidaleleake.

9Kepeo Ŋine Bakom Kito Kito So Qeliwoŋine Bakom

Kito Kito1 Siwa siwap me tako rakot sogino alakan Anutu

bakomme eŋet meŋe meŋen wane ra rokop doninepake, so ŋeiŋo bakom so eŋet meŋe meŋen urumseliŋo mamaine, mat kobekine, ea weneŋ kepo iwamo pake. 2 Bakom urum mane seliŋo makoi, solain-oken kotine mane qei kaitko, ea wane eŋetne UrumKobekine so Sigeine orakoi, ea wane kotino yewayemo kiwa, wane ekiine so zake, so beret Anutuwane biŋek qe man okangoi, ea anutu wane kaitkome deino metke, ea wane eŋetine, ‘Urum Kobekineso Sigeine Togogole.’ 3 Lap lap suaineŋo sen ke-une etkeo rasikeu okorake, ea wane ŋadino kotinemane yemo lap lap maneŋo kitatki, urumine weneŋokange, ea wane eŋetne Urum Kobekine, SigeineTogogole so Koboboine. 4 Ea wane kotino aratagolŋo mamaine kiwakeu lawe kopuine qouneropokaniakane, so siwa siwapko katapamane, korop golŋoka kawet kawarekoi, ea metke. Katapa, ea wanekotino gol lasemane so qeliwaneŋaraweneŋ kotinomotpimetke, so Aronwane qesimane sotne qemoremetine motke, ea so wesi katapa etke, Mose wanera rokop don qeqine ea weneŋ metke. 5 Katapa eawane kutno yemo aŋelo etke ere Anutu wane Kibimaepine ea ma more qin gim etne maputulakeuk

sot turuŋmataliu siu siuk so Anutu yewa eŋanemetmet ea sikanone somepake. Siluŋ iwa yemo eawanekine maine korop mi rawarekale.

6 Eŋe yeye kine kine yalewa ma warekoi, pakipris eŋe kaiwe baŋem urum solaine yewao wawaketket okane more, seli urum yewa urataene maWaom meŋenka okane gekoi. 7 Ŋo Seli Urum ko-tine mane kobekine so sigegeine, ea wane kotino,ea yemo Pris Wawaine weku oŋomka koma manewane kotino atak weku waket gegike, eŋe weŋemweneŋmawaketmore, eŋine borikineme ŋei ŋerepeŋane borikine detpi paki mamaŋkoi, me borikinemi dereret ma okan gekoi, ea wane Anutuŋo sotenesaukeyakane qak okane geke. 8 Asu Koboboine oŋoyeye kine kine iwa ma warekoi, ea wane didiwo iwayale sikan ŋonmaike, seli kise solaine eŋe uratainei ma met kika, Urum Kobekine, Sigeine Togogoleso Koboine eao wake waket ea wane numa, ea miqoe aŋaŋge, 9 Bakom Urum seliŋo mamaine, eamoukude naso iwa gemaine, ea wane oŋa oŋaine, eawane kine yemo iwa yale, yeye kine kine Anutumanman so osomŋo soe soep mire Anutu bakom okankaokanka eaŋo ŋei bakom okanmaike, eŋane kotinemaki libemi qe okanmaike. Midakaka! 10Eŋe bakomiwa yaline okane gekoi, ea yemo eŋe ŋara dokuwaneka, so sola sau sauk ea wane batka okangoi.Iwa yemo korop sola wane ra rokop numa tanikkaokanmaike, ea okane ge ari mageu, ŋado baŋ nasobomileki, Anutuŋo yeye kine kine ea korop makoboe wareakane motke.

Kristo Eŋine Weŋemineŋo Gege Togon GekenaneQaki Saukŋonge

11 Ŋo ukude yemo mo Kristo oŋo Pris Suainesogine gekoi, ea yuanonge, yemo mo yeye kine kinemaine ma wakonge, ea wane Pris Wawaine okanesarike, seli kise ea eŋe kotino ge urata mamaike,ea yemo kakapa suaine so zok libe qotqole, eayemo ŋei meteŋo mamaine yalewa midakaka! Kepeiwa ma wakonge, ea wane nat paromino mi pa-maike. 12 So Kristo eŋe Pris suaine sogine gekoi, eayuanonge, eŋe noniŋ me bulamakau weŋemineŋoatakine atakine Seli Kobek Urum Sigeine Togogoleqeliwomimawaketke,midakaka, eŋe eŋineweŋem,eaŋo atak weku Bakom Urumgo ma waketki, eaŋoŋene gege togon gekenane qoleŋonge. 13 Noniŋso bulamakau ŋei labe labe eŋane weŋemene, sobulamakau medeune gerepko motpi ze osi osine,ea wane qoune ea weneŋ qeturageu paki, qakeuŋei diene weneŋ gekoi, ea tauonge. Eŋe yale-oken okanbi paki, solaenaneka borikine ea omaongoi. 14 Ŋo Kristo wane weŋemine eaŋo yemozok manerop saukŋonge, ea yemo welekatne! Gegetogon Asu oŋo nabok okankaki, koto so solainekoropka Anutu wane soe soep bakom ewe zonom,Kristo eŋe oŋomka sunka mange. Eŋane weŋem-ineŋo baŋ ŋenane kotozo urata kepe ŋeiŋo mi ma-maine maki di borikine pa wareke, ea korop saukkiket wareake, ea wane ŋenemaine Anutu gegeineropeŋane urata ma more qelitine qekene.

Kristo Weŋemineŋo Yeye Kine Kine Kiare Ŋebonge15 Kine ea wane Kristo eŋe eŋine weŋemineŋo

ŋebuki, ŋene qelaŋangone, pakimo oŋom keuo oko-raki paki, siwa siwap so tako rakot musele, ea ma

Page 240: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 9:16 237 Hebru 10:10togolemaike, pakimo, eŋe siwa siwap me tako rakotsogino okora more, borikine makoi, ea matalikisiukwareke, yalinane ŋei ŋerep eŋe Anutu waneaŋaine teweke modat kaikei, pakimo, Anutu eŋesogine gegemaikei wane ra biŋek qeke, eamau paki,eŋine ŋerep medep wele okangoi, so Anutuŋo gegetogon, gege wanemosop biŋek qe ebonge, ea mainemaikei, so eŋe gege togon ge arikei.

16 Mete zamot wane numa yemo iwa yale, ŋeimane eŋe wetkemaike, na seukewe, naŋane kinekine yewamaŋowelaine okaniake, eŋe yale ramore,eŋe ŋei maneropmo rara togon donne papiaomaukkiyake. Medepŋo don eamogaremore, magak waneaboŋ ea welaine okaniake, paki magak seukki, ŋeieŋemagakmo seukke, ea dere qelaŋanbi rokop, eŋemagak wanemete zamot ea mainemayake, 17ŋeiwaaboŋ welaine ea seukki, rara togon don ea weleokaniake, ŋo ŋei yewa rara togon don rake, eŋe miseukke more, wisika geki, rara togon donine welemidaine okaniake. 18 Kine ea wane siwa siwap sotako rakot sogine mikepka pake, yewao eŋe osomqe more weŋemine ea rara togon don yewa qakkaokangoi, yemoeaŋomaki togoleakanepakimo, eaŋowele okange. 19Mikepka, yemo Mose eŋe ra rokopdongo don numa motmole pamaike, ea wane kopkokorop ŋei ŋerep ra qelaŋane edanwareke. Pakiŋado eŋe bulamakau medeune so noniŋ weŋemineso lama zoune weŋe weŋem, eaŋo dokurop liwagemore, qe muruŋgi paki, ra rokop don wane buk soŋei ŋerep weneŋ korop zipanon wareke. 20 Pakieŋe edane rake, “Iwa yemo weŋem, eaŋo siwasiwap so tako rakot. Anutuŋo teweke magekeiwane ra ŋidange ea matogole kamaike.” 21 Kopweku yewaka, Mose eŋe yaleka weŋem yewa SeliBakom Urum kutno so bakom kito kito wane yeyekine kineine natne ea eŋane kuteno weneŋ koropzipanon wareke. 22Welekatne, ra rokop donŋo rake,ea wane kopka yeye kinekine korop weŋemŋo makilibe qewareke, paki weŋem zipanbi tauone okange,yewaoka weku borikinane turuŋ qeliŋgi siuke ebonmaŋke. Ŋo weŋemmi zipanbi tauonge, yewao yemosotene mi qeliŋgeu siuke ebon maŋke.

Kristo Wane Solaineŋo Mo Soe Soep Yale AnutuWane Bakom Okankake Paki Eŋe Turuŋze Qeligeake.

23 Masi kine kine iwa yemo wele weti qeliwo pa-maike, ea wane oŋa oŋaine iwa weŋem yauwineŋoyaleoken okane saukeu paki libe qekoi. Ŋo qeliwoŋine kine kine ea oŋomka yemobakomzokmaneroplewine suaine mayakakatne, kepeo ŋine ea wanekop mida. 24 Kristo eŋe Urum Kobekine so Sigeinemane ŋeiŋo oŋa oŋaine makoi, yewao mi ariwaketke,midakaka, eŋe qeli eŋine kotino koboboinewaketke, eŋe ea ge more, ŋenane raki paki, Waomwanekaitko eŋebakomurataŋenane ramagemaike.25 Koma baŋem Yuda ŋei Pris Wawaine eŋe UrumKobekine me Sigeine, yewao osom weŋemineropma ari naso baŋem waketmaŋke, weŋem ea moeŋine weŋemine midakaka, ŋo Kristoŋo yemo yalemi okange, eŋe qeli kotino Magainane kaitko, oŋomeŋine weŋemine so solaineŋo soe soep okange,so eŋe atak loutne mida, eŋe atak weku okange.26Kristo eŋe yale okange ra, yemoeŋeAnutuŋokepema wakonge, yewao ŋineka kieke atakine atakinewikile zok manerop dere sari mageki, ukude naso

iwa gemaine, ea weneŋ okangirap. Eŋe yale okani-ake, yalemo eŋe atak loutne ea korop qepotke mageatak weku okangi qoeke. Naso mo korop qoeakanebomileki mo, Kristo eŋe sotzane turuŋine qepotkemore mataliki siukeakane, solaine Anutu sunkamangi, sotze ea matalike suikke. 27 Ŋene ŋeiŋokaatak weku seukkene, pakimo ea wane ŋadino yemoAnutuŋo kineze ma wakoniake. 28Kristo eŋe yalekaŋei loutne eŋane sotene kauke more atak weku so-laine Anutu sunka mange. Eŋe atak mane baŋ kosowakoniake, ea yemo borikine mataliki siukkeakanemida, ea yemo ŋeiwa eŋe tomaka ge sarimami, eŋeebuyakaneka koso wakonlukeake.

10Ra Rokop Don Wane Kopko Bakom Urata Meteŋo

Mamaine Eamo Sinoine1 Yuda ŋei eŋane ra rokop don numa eaŋo wat

watko so eamo ruwitneka, eaŋo maine kine kinewelekatne mida. Eaŋo kine kine wele ea waneoŋaine koboboine zok mi okanmaike, ra rokopdonŋo yemo ramaike. Eŋe soe soepŋo bakomoka okan weku yewaka komaine komaine okanegekei. Yalinane mo ra rokop don numaŋo ŋei ŋerepmakoboe ongi, bakom meŋe meŋengo maine misarikoi, so ra rokop donŋo maine ebu maulukongi,menage libe mi qekoi, ea midakaka! 2 Ŋei ŋerepAnutu bakomine kitokoi, eaŋo welekatne boriki-neeno ŋine ebuki maine momenaŋgoi ra, yemo eŋekoso bakom soe soep mane mi okanbi rap, yemoeŋe mo atakine weku sarikoi me okangoi, yewŋoebuki qelaŋanbi rap, so eŋe kotoeno borikine, eakoso mi wetkeu rap. 3 Ea yale wa mo midakaka, eŋesoe soepŋo bakom oka okan, ea wane qelitine qeu,eaŋo borikine enane wetene ea qelotkeki komainekomaine wetke okanmaŋkoi. 4 Bulamakau ŋei labelabe so noniŋ weŋemine, eaŋo borikine maine mimataliki siukeake.

5 Kine ea wane Kristoŋo kepeo sari lotkeakaneokane more Anutu olalerake,“Ge soepŋo bakom so kine kine gin gin, ea wane mi

ganmaike, ŋo ge mo sola mane na ninike-nane maulukkone. 6 Ge osom korop aratakutno zeze ea wane me soe soep bakomŋoborikine mataliki siu siuk ea wane mi simileganmaike. 7 Pakiso na iwa yale olale rakole,‘Na iwa, Anutu, ge onokaka wane ganmaike,ea ranom na okanikale.’ Yemo ra rokopdon papiao, naŋane don qekoi, ea wane kop,geŋane simile mogasikale.”

8 Eŋe alakan weti kutno ramaike, “Ge soe soepbakom, so kine kine gin gin, me osom arata kutnomotpi zeze, so borikine mataliki siukeakane soepŋobakom oka okan, ea wane mi simile ganmaike.”Soepŋomire bakomoka okan somanman iwa koropea yemo ra rokop don Numa eaŋo ramaike, ea wanerokop okangoi, ŋo eŋe siluŋ koso don iwa rake.9Pakiso eŋe koso rake, “Anutu, na iwa mo sarimaile,maine geŋane simile mogasikale so kine kine maneokanikalane ranom, na okanikale.” Rakiso, Anutueŋe soepŋo mire bakom oka okan sogine ea koropmapapkaki ariwareke. Paki eŋane tungo Kristoŋosoe soep bakomokaniakane birakake. 10Pakiso YesuKristo eŋe Anutuŋo simileine daleo okaniakane

Page 241: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 10:11 238 Hebru 10:38wetke mange, ea wane rokop okange. Eŋe eŋinesolaineŋo soe soep bakom atakine atakine oka okanea korop qeturage more atak weku okange. Pakieaŋo ŋebuki, ŋene borikino ŋine korop qelaŋanemore koboe warekone.

Yesuŋo Borikine Midayakane BakomWele Make11 Yuda Pris eŋe okorau paki, soe soep mire eaŋo

bakom oka okan ea wane qelitine qe kaiwe baŋembakomwekuka atakine atakine okan okanmami. Ŋosiluŋ soepŋo bakom oka okan eaŋo borikine mainemi mataliki siukeake. 12 Kristoŋo yemo borikinanebakom atak weku okangi qoeke, eaŋo yemo wekumane naso baŋem papa togon pa ariake, paki eŋeAnutuwane zonommama, eawanewoninoken peseket metke. 13 Yewao eŋe ukude iwa yemo Anu-tuŋo eŋane ŋabakoune eŋe kinane bano biraongi,wakesikei wane toma gemaike. 14 Bakom atak wekuokange, eaŋo yemo ŋei ŋerep borikino ŋine ebukilibe qe warekoi, wane eŋe naso baŋem sot midainemaineka ge arikei.

15 Asu Koboboine eŋe yale waka ea wane don raqelaŋan ŋonmaike, so iwa yale ramaike, mikep doniwa yale pamaike, Waomŋo ramaike,16 “Iwa yemo siwa siwap so tako rakot musele na

baŋ eŋerop okangale, yemo iwa yale, na rarokopdonnumane baŋwet derereteno qewepayake.”

17Paki eŋe koso iwa yale takotke ramaike, “Na eŋaneborikineene so masi tanikene qotkoine, ea wanenaso kiroine baŋ koso mi wetke gekale.” 18 Esoborikine iwa korop mataliki siukwareki, soe soepbakom eaŋo borikine maki mida mida eamo midaleleake, koso mi okangei.

Ŋene Detluke More Anutu Osino Ariŋem19 Kimakop, ŋene Yesu seuki, weŋemineŋo qekok

ŋongane, ŋeneQeliWaneUrumKobekine so SigeineTogogole eao ŋene kaetmi okanemoremainewake-sikene. 20 Ŋene mat ea wane kotino numa muselegegeinerop, ea maine ari waketkene, numa eamoYesu oŋom lalaŋge, eŋe lap lap suaine, ea madetyale dewo rasikeu ket okorake, ea ari yuanewaketke,lap lap yewa yemo eŋine solaine. 21 Ŋene PrisLewetze Suaine, eŋe Anutu wan ŋei ŋerep maguso urumine ware gemaike. 22 Eŋe weŋemineŋokotozo qakke paki, ŋene borikineze ea detkaŋem,mo eŋe wetze sauke more, qotkoineze ea makimasikange, pakimo doku libe libe momoine teineŋoqeliŋŋem ariki, ŋene Anutu weku malip kaikene,so eŋine osino okorakene. 23 Ŋene mali malipzeea ra qelaŋane more, maine toma kakenane, soeaka togogole malilip kaikene, ŋene misuk pelekeqeliŋgene, onoka wane ŋene Anutu maine detlukkamore, kine kine biŋek qe ŋebonge, ea togogolekawareka gekene. Waom eŋe kine mo mayakane rake,ea baŋ mayake 24 Ŋene kimakopze eŋane weneŋdere ŋedomka ware nagu more, qesi qesiŋ okannagu more, qebin mabin okanonŋem paki, kimanatne eŋane simile dere wet maep so masi tanikmanik maine oka okan ea sikan onikene. 25 Ŋenekimakopze eŋerop wekuoka qeturage lewa lewaŋzeea misuk qeliŋgene, ŋei natne edo okanmami yalemisuk okanikene, mida, ea okanikene, yalemo ŋeneŋedomka ma togole qe togole nagu more, korop

kima natne eŋeropweneŋmanerop okan nagukene.Ŋine mo kamami, Waom sari lotkeakane, KaiweNaso mo bomile sari maike.

Borikine Dere Eweke Mama Wane Don26 Ŋene Kristo wane don wele eaŋo kotozo

mo ma qelaŋangi detlukmaine, paki ŋado dereewekŋem paki, ŋenze similezane borikine kosotakotke ma arikeneo, baŋ ŋado maŋo koso saukŋo-niake, me maŋo sau sauk wane soe soep ma wako-niake paki, eaŋo saukŋongi qelaŋangene, yemomidakaka. 27 Ŋene suaine baŋ sariakane detŋempaki kaetŋongi, nasoo don uratamanewakoniakanetoma gekene. Kine mawakon mawakon so gerepqotkoine eaŋo baŋ Anutu ŋabaka okanmami, ŋeiyewa ezoki siukwarekei! 28 Ŋei mane Mose wanera rokop don Numa ea qeki, ŋei etke me kareweŋokau paki kineine rawakonbi sotkorop okanmaike,eŋe ŋei yewa wane wetene boriki mi sesekakei, mi-dakaka, eŋe yeine qeu seukeake. 29Ŋo ŋei mane eŋeAnutu Gipole maket birakamore ŋadekkayake, ŋineŋei yewa eŋane daleo detkamami? Ŋei yewa eŋe baŋumat kakapa suaine zok manerop wakon kayake,eŋe mo Yesu wane weŋemŋo ma togolekaki, siwasiwap me tako rakot museleo waketke, so eaŋo eŋeAnutu wane ŋei koboboine okange. Ŋo ukude nasoiwao mo detki weŋem ea mo ketkele okangi, WetMaep Asu, ea matali qetali okan kamaike! 30 Ŋenemo detmaine ŋei yewa eŋe rake, “Na baŋ sot eawane turuŋ makokkale, na baŋ lewine qotkoinemangale.” So eŋe yaleka koso rake, “Waom eŋe baŋŋei ŋerewekoune eŋane kineene don uratamamorema wakoniake.” 31 Anutu, Gege Togon Welaine,eŋane metino wa more umat maikene, ea yemo zokumatne so kaetinerop!

Miti Ma Qeliŋ Misuk Okangene32 Alakan ŋine daleo gekoi ea wetkekei. Kaiwe

naso yewa Anutu wane kiwaŋo ŋine ma qelaŋanŋunge, ea wane ŋadino ŋei eŋe ŋine wikile kinekine loutne okanŋunbi wakonŋunge, ŋo siluŋ eaŋomi ŋibu ket biraŋunge, ŋine togolekoi. 33 Ŋinenaso natno lewa lewago ŋei ŋerep eŋane kaitkobiraŋune more don borikine ŋidangoi, so mataliqetali okanŋungoi, so naso natno yemo ŋine ŋeiŋerep natne numa tanik yaline okanongoi, eŋanotakotke more ŋine eŋe qesiŋ ongoi. 34 Ŋine ŋeiŋerep mulap urumgo biraongoi, eŋane wet borikweneŋ det okangoi, so ŋei eŋe ŋinane wesi aboŋkine kine ŋine omaŋunbi, ŋine wet peseko bakomkito qeliŋonbi makoi. Onoka wane ŋine iwa yaledetkoi. Ŋine yeye kine kine ŋine mai maine ea paŋibonge, ea yemo mi mida midaine, eŋe baŋ papatogon pa ariake. 35Ea wane ŋine wetmali malipŋinemisuk qororogeake, midakaka, onoka wane eaŋogemage baŋ tebakaki lewine suaine sariki, maikei.36 Ea wane ŋine togole togole maratka more Anutuwane donka mogare gekei, paki kine kine biŋekqe ŋibonge, ea wane wele maikei. 37 Ea yemowelekatne, Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike,“Nasomde bamgoka qoeake, paki mo ŋei maŋo

sariakane raraine, eŋe sariake so eŋe mitomayake. 38Naŋane ŋei ŋerewekopne malimalip weneŋ koboboine, eŋe baŋ detlukkaupaki, gege togonmaratkaikei, ŋo eŋano ŋine

Page 242: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 10:39 239 Hebru 11:21maneŋo kaet ariakeo, yemo na baŋ detpeeŋane mi menageake.”

39 Ŋene zinge kaet ari ari wane ŋei ŋereune midaka.Ŋene yale okanikenane turuŋine yemo, ŋene malimalip magekene paki, oŋa oŋaze menageake.

11Mali Malip Wane Kine

1 Mali malip wane kine yemo iwa yale, wet-zeŋo yeye mane wele maratkakenane detlukka maqotke, Waomŋo ŋeboniakane tomaka gemaine, kinekine natne dezeŋo mi kamaine wetzeŋoka malipkamagemaine eaŋo mali malip okanmaike. 2 Anutuwane ŋei sogine eŋe mali malipene yaline earopgeu, Anutuŋo ongi menaŋgi rake, “Eŋane tanikmanikene, ea mo maine.”

3 Somali malip eaŋoka raki, ŋene detlukkamaine,yemo Anutu wane donŋo qeli so kepe ma wakonotke, eso yeye kine kine deŋo maine kakaine didiwoiwa pamaike, yemo mi kakaine, ea ŋine maki koropwakon warekoi.

Abel, Enok So Noa4 Mali malipŋo rake, Abel eŋe soe soep bakom

mainewekumane, Kainwane rokop ea yuankamoreAnutu okankake. Abel eŋemalimalipinane ramore,Anutuŋo kakimenaŋgi, ŋei koboboine orake. Onokawane, Anutu oŋom kaki sot midaine okangi, bakomokankake, ea maki paki kineine mawakonge. Abeleŋe mo seukke, ŋo siluŋ eŋe mali malip koropgekane eŋane don so mali malipineŋo ra wakonŋedanmaike.

5 Enok eŋe mali malipine, eaŋo warekaki miseukke, seukeakane turuŋine yemo eŋe qeliwoAnutu wano mali malipineŋo mawake, pakiso, ŋeinatne edo pareŋine mi maratkakoi, onoka wane,Anutuŋo eŋe qeliwo mawake, Anutu wane papiaoramaike, yemo Enok eŋe kepeo gegeine maine geki,Anutuŋo kaki menaŋgi, eŋe ŋado qeliwo mawake.6 Ŋei mane eŋe Waom mi malipkayake, ŋo Anutuwano simile ea maine mi mogasiake, onoka wane,ŋo ŋei mane eŋe Waom wane osino ariwe ra so, ŋeiyewa eŋe siluŋ Waom malipka geake, so eŋe baŋWaomŋo ŋei natne eŋerop eŋe zuaŋka gemami, eawane kine kine lewine wawaine manerop okanoni-ake.

7 Noa eŋe mali malipinerop geke, ea wane Anu-tuŋo masi tanik ŋado wakoniake, Noa eŋe mi kake,ea wane girem don olatki eŋe donine detlukke. EŋeAnutu aŋaine tewekki paki, seki mane make, yewaoeŋine so ŋanom dokoine wau paki waetne gekoi,so eŋe mi mida lelekoi, eŋe yale okangi paki, kepebaŋem ŋei ŋerep borikinane turuŋine Anutuŋo eboebon, ea wane kine ma wakonge. Paki Noaŋo Anutumalipkaki, Anutu eŋe ŋei koboboine orake, so yalewaka Anutu eŋe ŋei koropŋo mali malip koropokanbi, eŋe yale okan oniake paki, eŋe gege wanebiŋek okange.

Abraham8 Abraham eŋe Anutu detlukka malipkake, ea

wane Anutuŋo eŋe orake, paki eŋe Anutu aŋainetewekemore kepemanemaniakane biŋek qemangeea arike, so Abraham eŋe na diao arikale, ea midere, yaup arike, so eŋe eŋine kepe mat qelige

mi dereret naŋenka don eweke, kepe mat manekuneŋino arike. 9 Eŋe mali malipinane Anutuŋokepemat biŋek qemange, eao eŋe siluŋ kepemaneoari lobo geke. Eŋe seli kiseo Isak so Yakop, soYakop eŋine gipoletkine weneŋ kepe weku yewakaAnutuŋo biŋek qe ebonge, yewao gekoi. 10Abrahameŋe mat suaine mane Yerusalem musele bosiŋ kinekineine togogole eaŋo motmole, Anutu oŋomkawetke wareki paki make, eŋe ea wane tomaka geke.

11 So Sara eŋe yaleka mali malipinerop ge more,Anutu malipkake, medep mama wane rokop miokane qaton gemage, sele borikine okange, ŋo eŋemali malip weneŋ okange, ea wane eŋe zonomgorop okane medep mama wane rokop okange, soSara eŋe iwa yale detke, Waom eŋe rara togon donmo rake, na baŋ medep mane maikale.Waom eŋedon welek ra okanmaike. 12 Ea wane eŋe ŋei wekusele borikine okane mo seukeakane okange, ŋeiweku iwa eŋano ŋine yemo ŋosa wili wili kounemagu suaine qeliwo serekinmetmami, eŋane rokop,so kiwet rasumaikeo qalak mi daporapotne zokloutne pamaike, ea wane rokop wakongoi.

13 Ŋei iwa edo mali malip korop gemage seukwarekoi, yeye kine kine biŋek qe ebonge, ea wanewele mi marat kakoi, eŋe eri amaŋ paki wele mikau paki, yaup batneka okangoi, paki rakoi, “Ŋenekepeo yaup lobo so kulit gemaine, ŋene iwa na-somde nigatneka yaup sari gemaine.” 14 Ŋeiwadon iwa rakoi, eamo ŋene kine iwa yale detmaine,eŋe enŋene kepe matene mane enŋene bonepenemaratkakei wane wetke more rakoi. 15 Eŋe kepematene qelige arikoi, ea yemo wetŋo malipkakoi,eŋe maineka zinge arikei wa numaine mo mainepake, eŋe maine kepe nateeno qelige koso ariu rap,16eŋe yalemi okangoi, midakaka, yale okangeiwaneturuŋine yemo, eŋe wet mali malipeneŋo kepe matmayakatne mane iwa wane rokop mida, ea maratkaikei wane onge, ea yemo qeli mat. Ea waneAnutu eŋe ŋei ea edo ŋenane Anutuze rau, eŋe migamukayake, onoka wane eŋe mat suaine mane ŋeiyaline eŋane mo mauluke ebonge.

17 Abraham eŋe mali malip korop geke, ea waneeŋe Anutuŋo liwekkake, naso yewao eŋe soepbakom wane gipole Isak qeki paki mire Anutubakom okan kayakane okange. Abraham wekueŋano Anutuŋo rara togon donine olatke, ŋo siluŋeŋe gipolewekuku eamimawalukkamore soep yaleqe Anutu bakom okan kayakane okange. 18 Anutueŋe Abraham biŋek don iwa yale olale rake, “Isakawano ŋine geŋane ŋosa wili wilikopŋone wakonearikei.” 19 Abraham eŋe mo detlukke, yemoAnutuŋo Isak seu seuoŋine maine ma wirikkakiwieakane zonom pa manmaike. Eso ea wane ŋenedon rokopmane iwa yale raikene, Abraham eŋe Isakmo seu seu oŋine koso Anutuŋo mainka mange.

Isak, Yakop So Yosep20 Isak eŋe mali malipineŋo raki, Yakop so Esau

mosop otke, paki kine kine ŋado wakoniake, eawane don weneŋ etange.

21 Yakop eŋe mali malipineŋo raki eŋe moseukeakane okaneso, Yosep gipoletkine Manaseso Epraim mosop otke, paki eŋe qesiinane kutnoqesiŋnagu kere pore more Anutu bakomine kitomawakake.

Page 243: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 11:22 240 Hebru 12:522 Yosep eŋe mali malipineŋo raki, eŋe mo

seukeakane nasoine bomileki, Israel eŋe gemage,Ezipt kepe qelige arikei wane edange, so arikeiwane okane, setine weneŋ ma arikei wane edanemaulukke.

Mose23Mose wakongi naga magaine ere mali malipet-

neŋo raki, eremeso karewemotkauk siuke pake. Erekauk eŋe medep wekumane okange, paki ere ŊeiWaomParaowane ra rokop don ŋadeke yuangoik, eawane mi kaetotke.

24 Mose eŋe mali malipineŋo raki, eŋe suakenaso yewao eŋe Ŋei Waom, Parao borasinane gipoleorakei wane rau, walukke. 25 Eŋe Anutu wane ŋeiŋerep magu eŋerop wikile maratkayakane ewekewakonge. Ŋo eŋe borikinane simile nasomde bam-goka dere magege, ea wane yemo sakoekake. 26 Eŋedetke, yemo Mesia wane ra more wikile dereret,ea wane lewine eaŋo yemo zok manerop wawaine,eaŋo Ezipt wane wesi aboŋ kine kine korop eayuankawaremaike. Onokawane eŋe deinewarekakiŋadoAnutuŋo turuŋine lewinewawaine qolekayakeeaoka pake.

27 Mose eŋe mali malipineŋo raki, Ezipt kepeqelige, eŋe Ŋei Waom sot osi osiinane mane mikaetkake, eŋe mi koso zinge Ezipt kepeo arike, eŋeAnutu deŋo mi kakaine, eŋe ka more togoleke.28Mose eŋe mali malipineŋo raki, Israel ŋei edangilama qe more weŋemineŋo mat madet baŋemqedeŋ warekoi, ea wane Seu Seu Wane AŋeloŋoIsrael eŋane gipolekopene koma lewine alakanwakowakone mane mi enguke.

29 Israel eŋe mali malipeneŋo qesiŋongi, eŋeKiwet Takitne yewa toe kepe togole yale paki, eŋeyuanewawarekoi. Pakiso Ezipt ŋei eŋe yaleka yuanewakene rauso, kiwetŋo tepke sari ma qorok ongimidawarekoi.

30 Israel eŋe mali malipeneŋo raki, eŋe Yerikomatko wesi sen togogole, ea lolike ari sari okanemetpi, kaiwe sewen okangiso, quluge ket gili galaarike. 31 Wenip ŋerep Rahab eŋe sogino geke, eŋemali malipineŋo raki, Anutu aŋaine birakoi, ŋeiyewa engu more eŋe weneŋ mi qekoi, onoka waneeŋeŋei kepemat kakeikwane arikoik, ere kima okanore more, biraotki sen ŋadino ket arikoik, ea wanesesekakoi.

Mali Malip Ŋei Natne Eŋane Don32 Na koso mane onoka wane rakale? Naso mane

mi pamaikane Gideon, Barak, Samson, Yepta, Dawit,Samuel so propet natne eŋane don mi rawarekale.33 Ŋeiwa eŋe mali malipenerop gekoi wane, eaŋoraki eŋe mat korop eŋerop kawali qeu paki yuanonwarekoi. Eŋe masi koboboine okangoi, paki Anu-tuŋo kine kine biŋek qe ebonge, eamakoi. Eŋe osomzubaine laion eŋane aŋaene ma wongekoi. 34 Eŋegerep luŋ bolamine ma pilikkoi, eŋe pilaŋŋo en-gukeiwane okanbi yuanongoi. Eŋe pelekkoi, ŋo kososiluŋ togolekoi, eŋe kawaliwo togogolekoi, paki matnatno ŋine eŋane kawali ŋei engu esop onwarekoi.35 Mali malipenane ra more, ŋerep gipolekopeneseukeu, koso ebuki wisikae wie gemaŋkoi.

Natne, eŋe Waom ŋadekka ari sola pesek gekeirau walukkoi, eŋe wikile ebone sulu kine kine okan

onbi seukkoi, ea yemo ŋado ma wirikongi wieu pakigege togon marat kaikei wane yale okangoi. 36 Ŋeinatne ewe mabaik okan ongoi, paki kumunamŋodimeongoi, so natne kie mete ene mulapŋo wokomone more mulap urumgo biraongoi. 37 Eŋe wesiŋokito pelek ongoi, eŋe solaene segeŋo keuoka qe-pokeu, etke lelekoi, pilaŋŋo ebeene kitatkoi. Eŋelama me noniŋ solaineŋo kawetnagu more lolikegemageu aboŋenemidaine okangoi, wikile ebongoi,so masi worik okanongoi. 38 Ŋei mali malipeneropeŋe kepe ŋei wane masi tanik yuan onbi paki,ea wane kepe ŋeiŋo kima maine mi okanongoi!Wane eŋe lobo yale kepe yaup papaino so meŋoinonumaka numaka gekoi, kem koto so kepe aŋaunowaket gekoi.

39 Ŋei ŋerep iwa korop eŋe mali malipeneŋo kibimaep maine yuangoi, so eŋet suaine Waom wanekaitkomakoi! Ŋo eŋe siluŋ Anutuŋo kine kine biŋekqe ebonge, ea yemo mi marat kakoi. 40Onoka wane,Anutu eŋe ŋenane kine kinemainemanemosiakanedetki pake. Anutu wane kine yemo eŋe ŋei ŋerepmali malip korop gekoi, eŋe ŋenerop weneŋ orodoŋŋebuki menaŋgenane wetkeke.

12Yesu Malipkaikene So Eŋe Potluke Ka More Eŋano

Kito Togole More Gekene1Pakimoŋenewamodaleo? Ŋene yemoŋei ŋerep

magu kakapa suaine mali malip korop sogino gekoi,iwa deo kezoŋ yale lolikŋonbi paki Waom malipkalukkamami, wane ŋene yeye kine kine ŋebu umareŋonmaike, ea kito qok warekene, so borikineŋotogogole makatatak ŋonmaike, ea kitat warekenepaki, ŋene numa mo Anutuŋo sikanŋonge pamaike,eaka togole biririkka arikene. 2Ŋene deze pore Yesumali malip wane ŋetne mama so mali malip wanewelemawakonmawakon, eŋeweku kalilip kaikane.Oŋo mo detŋonmaike, mane eŋe Anutu wane donwele mogasiake, ŋo baŋ met met maine mesiakeso eŋe oi bakom wakon kayakane raraine, ea waneŋene yalewa detŋem paki, wikile dere kibeŋ qabeŋweneŋ seukkene. Ŋei ŋerep natneŋo ramami, kibeŋqabego seu seuk, eamo ŋei borikineŋo so eŋe gamugamune, ŋo Yesu eŋe kibeŋ qabego wikile dere seuseuk so gamu kutno wawa, ea wane dere ewekkepaki, ea wane eŋe Anutu eŋine zonom mama wanemet metko wane woninoken ea metmaike.

Anutu Eŋe Makoboeŋoniakane Wikile Ŋebon Okan-maike

3 Ŋine detlukkei, borikine mama ŋei eŋe soginoYesu sulu kine kine zok manerop qaisikka more,okankau, eŋe ea wane kotino waket togole oko-rake, eŋe mane mi pelekke, ŋine ea wane kotinowaketkei paki, ŋine mi peleke more togogolekaokorakei, eso ea detpi paki takeleu, wetŋine misukqorodogeake so qisekei! 4 Ŋine borikine ŋabakaupaki, kawali qe ari mage, weti qoi qoino makokeseukeu weŋemŋine mi qakke. 5Ŋine Anutuŋo eŋinegipolekoune yale naŋ ŋingu more don ŋidange, eaoqeligeu nigetŋunge me? Don iwa yale, eŋe eŋinegipolekoune ŋidorake, so don iwa yale rake,“Nae Giponne, dere metnom Waom eŋe ge geku

makoboe gangi detnom ketkele misuk

Page 244: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 12:6 241 Hebru 13:1okaniake, so detnom, eaŋo kine kineyauwine yale mi okaniake, so dere umatokan lukkene. 6 Onoka wane, Waom eŋeŋei mane wane simile kaki, eŋe ma koboekayake, so mane wane giponne raki paki,eŋe yale waka weneŋ ma koboe kamaike.”

7 Magaŋineŋo maine detkau ŋingu ma koboe ŋu-niake paki, wetŋine misuk qororogeake. Onokawane, ŋinane wikile eaŋo mo kine sikan ŋun-maike, yemo Anutu eŋe gipolekopne raki pakiyale okan ŋunmaike. Ma medep mane maga-ineŋo mi ma koboekake? 8 Ŋine Anutuŋo mima koboeŋungi, eŋine gipolekoune korop gemamieŋane kopmi okangeiwo, yemo ŋine eŋane gipolek-oune welekatne mida, ŋine korop kobu medepokanikei. 9 Ŋene magakopze kepeo ŋine edo ŋengumakoboe okanŋonbi, ŋene ea wane eŋe eweenekitomaŋkene. Wane iwa yemo ŋene Asu eŋaneMagak ewinemanerop kitoŋemmenageake, so geu-lukkene, so ŋene eŋane ruwitko waket more gegemaratkaikene! 10 Magakopze kepeoŋine eŋe na-somde bamgoka ŋengu makoboe okanŋon okan-mami paki, ŋene eŋane bango geŋem, ea kau maineokan okanmaike. Ŋo Anutuŋo okanŋonmaike,yemo ŋenze menaŋgenane, paki ŋene eŋerop gegekoboboine eŋane numao maine gekenane. 11 Ŋeneŋengu makoboe ŋonmami, naso yewa yemo ŋenedetŋem mo wet borik korop okanmaike, wet pe-seropmi okanmaike,midakaka, ŋenemikepka yemoqom borik so det worik okanmaine. Wane ŋado baŋtanik manikze so gegeze koboeyake, naso eao yemoturuŋine peamgo koboboine gege, eamaratkaikene.

Togogole More Kito Qesiŋ Okan Nagukene12 Ea wane ŋine mete kabirimŋine qoiqoine, ea

mawieu paki, urata togole maikei, wawetŋine setnemidaine, me mo seu seune ea bira togolekei, yaleokane more siluŋ ŋine maine wie togole okorakei!Paki urata korop maine mawarekei. 13 Numa ko-bosiŋ siŋine, eaoka tako rakot kie ŋineŋo gesokearikei, yale okanbi, kie wawet ŋine seu seune, eamane mi takotke boriake, siluŋ maine menageake.

14 Ŋei korop eŋerop peamgo gekei wane uratainemaikei, so gege mage koboine gekei wane togolemore gekei, onokawane yewamidaine gekeiwo yemŋei maneŋo Waom baŋ maine mi kayake. 15Ŋinanoŋine maneŋo Anutu wane dangunut ea kakakkamore zinge ariakane ŋine diam seleleine maikei.Ŋinano ŋine maneŋo eki qotkoine zom abot yalesua wa more ŋei loutne mi ezo matali oniakaneso ŋei loutne panaman ma wakon oniakane, diamseleleine maikei. 16 Ŋinano ŋine maneŋo bailalaŋgorop, so ewe kito kitoine midaine, Anutu ŋadekkaEsau yale mi okaniakane kaulukkei! Eŋe ŋaramdewekukurap ea wane raki paki, alakan medep suaineeŋine metezamot ea korop qikka more qeliŋge.17 Ŋine mo detmami, ŋado eŋe magainano ŋinemosopmayakane kake, ŋo siluŋ eŋemain kaki zingearike. Onoka wane eŋe tanik daleo okange, ea wanenumamane maratkaki paki wetne mi maingeke. Ŋosiluŋ eŋe deine doku roku, ea wane koso zuaŋge.

Ŋene Sinai Bonaga Mida Ŋene Zion BonagaoLotkekone

18 Israel ŋei ŋerep edo sarikoi yale, ŋine SinaiBonaga maine uakakei, gerep bolaminerop, pana-man so di qomine, so momo togogole yewao mi sariwaketkoi. 19Romonukatne sodon suasua. Ŋei ŋerepeŋe aŋa don mane detpi paki, eŋe aŋa don ea kosomane mi desikei wane Mose olatkoi. 20Onoka waneeŋe don iwa yale rake ea wane eŋe kaetonge, “Ŋeime osom mane eŋe bonaga uakayakeo, eŋe wesiŋokitopelekeu seukeake.” 21 Masi ea oŋa qai qainewakonmaŋki, Moseŋo rake, “Na zonomne oremaikeso kaet nanmaike!”

22 Ŋine kine kine yalineo mi sari lotkekoi, mi-dakaka, ea wane tungo yemo ŋine Zion Bonagaso Anutu gegeinerop eŋane mat suaine, qeliwoYerusalem aŋelo maguine maguine loutne, oibakom gorop gemami, ea sari lotkekoi. 23 ŊineAnutu gipolekoune sogine, eŋetene qeliwo qekipamaike, eŋane oi bakom lewa lewaŋ namuŋinosari lotkekoi. Ŋine Anutu eŋe ŋei ŋerep koropkineze mawakon wareake, eŋano lotkekoi, so ŋeikoboboine eŋane oŋa oŋaene maki menaŋwarekoi,eŋano takotkekoi. 24 Ŋine Yesu wano sarikoi, oŋosiwa siwap me tako rakot musele ea maulukke, soŋine mo Yesu wano lotkekoi, eŋe ŋinane ra moreweŋemine qakki, tauŋunge, eaŋo yemo zok kinekinemayakatne eawane ramaike, weŋem eaŋo Abelweŋeminane kop, midaka, Yesu wane weŋem, eaŋoyuan kamaike, so don mayakakatne ra qelaŋan-maike.

Anutuŋo Gemage Kepe Ruzakki Maingeake25 Don ŋidanmaike, ŋei ea wane don ŋadekkakei

wane kaulukkei. Mokaka kino kepeo Sinai bona-gao ketki paki, ŋei don togogole edangi dereŋadekkakoi, eŋe mi kakakka arikoi. Wane, iwayemo, eŋe qeliwo geki paki don ŋedan okanmaike,ea wane, ŋene qeliwoka mere don ŋedanmaike,ŋei yewa ŋadekkaikeneo, ŋene daleo kakakka ariborikinezane turuŋine midaine gekene? Yemomida togogole! 26 Naso yewao eŋane doneŋo keperuzakki qiseke. Ŋo iwa yemo done iwa yale rake,“Na baŋ naso maneo koso atak mane kepe ruza-kewe qiseake, so kepeka mida, qeli so kepe weneŋruzakewe qisekeik!” 27 Donba “atak mane” eaŋodidiwo sikanŋonmaike, yemo yeye kine kine mawakonwareke, ea korop baŋ ruzakki qiseki paki, qemaingeki siukwareake. Eso yeye kine kine mi siusiukine, eaŋo baŋ wakone papa togon payake.

28 Ŋene Anutu wano ŋine qeli ewe zonom momakone, ea wane eŋe baŋ ruzakki mi qiseake, onokawane ŋene Anutu wano ŋine yeye kine kine papatogon korop, eamo korop ma warekone. Yewa waneŋene bakom kitokene paki, Anutu oŋom detki, baŋmenageake, ea wane kopko wetze ma ketŋem paki,ewine kito meŋen kaikene. 29Onoka wane Anutuzeeŋe welekatne gerep bolomineŋo kine kine koropzeki mida leleake.

13WetMaepOkannaguŋemAnutuŋoDetkiMenageake

1 Doku tau tau magu ŋine Kristo wano kitoupaki, naso baŋem kima kima gemamiŋo, yemo ŋinemaneŋo mane wet maep ŋine warekau ŋinano takorakot paki, ŋine ŋidomka ama nagu gema nagu

Page 245: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Hebru 13:2 242 Hebru 13:25okan nagu gekei. 2 Ŋei kuneŋine mat maneo ŋinesariu ŋine deremore, ebumatŋino biraonikei, eamomisuk qelipŋongei. Ŋine mi detmami. Sogino ŋeinatne edo mi dereret ŋei kimakopze okan onmainera, aŋelo okan ongoi. 3 Ŋine Waom wane ŋei ŋerepmulap urumgo biraonbimetmami, eŋane detpi ŋineweneŋ biraŋunbi metmami, yale okaniake. Soŋaba edo engu kito okanonmami, eŋane detpi ŋineweneŋ kepe yewao ŋingu kito okan ŋunmami, yaleokaniake. Paki ŋaba eŋe ŋine maine yale waka okanŋunikei

4 Ŋao ŋanom zokit ma more gege, ea yemokoropŋo detpi wele okaniake, so ŋaokopene soŋanowekopene eŋe bororom okannagu gekei.Anutu eŋe baŋ ŋei ŋerep wenip qazazaŋka mamamiso zokit kitat okanmami, ea wane kineene mawakone turuŋine eboniake.

5 Gegeŋine warekau wesi aboŋ wane simileŋoŋinane wet dereret me mali malipŋino seleleineme umatnerop misuk payake, ŋine kine kine paŋibonmaike, eaka rokopŋinomainemagekei, Anutuoŋom iwa yale rake, “Na baŋ mi qeliŋ ganikale, Namanemi baŋ ŋadek ganikale.” 6Eawane ŋenewetzewareka more, ma togoleŋem paki, malipka togolemore raikene,“Waom eŋe naŋane mapi mapikne, Na baŋ mi kaet

naniake, Ŋei eŋe na onoka maine okannani-ake?”

Miti Don Kito Ŋebongoi, Eaka Mageŋem Paki, YesuŊadino Arikene

7Miti ŋei ŋetnemamakop ŋine eŋane desikei, edoAnutu wane don ŋidane kito ŋibon okangoi. Eŋanegege tanik manik eŋe daleo geu paki seukkoi, eazinge detkaikei, so eŋane mali malip ma gekoi, eadetpi paki eaka mogare malipka gekei. 8Yesu Kristoeŋe kineine wekuka, yatne, me ukude, so nasobaŋem, papa togon pa ariake. 9 Dereret kine kinekuneŋine, kine mane korop ea detkau eaŋo misuknuma koboine ea ŋine waraŋ ŋune ariake. Ŋenaneasu oŋa oŋaze yemo mayakatne Anutu wane dangunutŋomaki togoleake, Yudawane ŋarawane raratogon numa tewekkene, ea wane mida, ŋeiwa Yudarara togon numa wa yemo korop teweke magekoi,yewaŋo eŋe mane mi mapik onge.

10 Yuda Pris eŋane Bakom Urumgo urata magekoi, eŋe ŋenane soe soep Yesu Kristo bakomi-nane aratao ŋine mi nekei wane raraine. 11 YudaPris Wawaine eŋe osom weŋemine, ea ma ariUrum Kobekine Togogole eao sotene saukkei wanema waketkoi, ŋo osom wele ea, yemo korop matwazaino qakeu, gerepko ezomaŋke. 12 Eso Yesu eŋeyaleka eŋine qeu, weŋenineŋo ŋei ŋerep boriki-neene Anutu wane kait saukeakane, mat suaine eawane madet wazaino qeu seukke paki, eaŋo ebukiAnutu wane ŋei ŋerep wele so koboboine okangei.13 Ea wane ŋene mat wazaino eŋano ariŋem paki,eŋe gamu maratkake, yewaka ŋene maratkaikene.14 Iwa kepeo ŋenane mat suaine mane bile mimetmaike, ŋene mat mane suaine baŋ ŋado sariwakone mere wayake, ea kaikenane toma gemaine.15 Ea wane ŋene Yesu wane ra more, naso baŋemAnutu eŋetine ora mawa kaŋem, eaŋo Anutu wanesoe soep mawa mawaine so bakomine okaniake,welekatne ea yemo aŋa pizane wele eŋetine ora

ma walak kaikene. 16 Sogino eŋe kine kine maineŋei ŋerep okanone ge arikei wane, so ŋinŋine mapimapik okan nagukei wane, misuk niget ŋuniake,onoka wane ŋei ŋerep natne eŋe kine kine yewaŋonatne zuageu, ŋine pa ŋibonmaike, ŋo eŋe mapikonikei, ŋine ea wane misuk niget ŋuniake, Anutuwane bakommawamawawele okangi, Anutuŋo eŋedetki simile kayake.

17 Ŋetnekopŋine, eŋe qesiŋ ŋunikei wane okanbi,ŋine eŋane aŋaene tewekkei, eŋe ŋinane diam nasobaŋem okanmami, so eŋe baŋ urata daleo ŋinanomamami, ea wane Anutu olasikei. Yale wane moŋine eŋane aŋaene teweke more, eŋane bangotamge gekei, ŋine yale okanonbi, eŋe oi bakomkutno urata ene maine maikei, so dere umat manemi okangei. So edo dere umat so dere worik kutnourata maikei yewaŋo yemo ŋine maine mi mapikŋuniake.

18 Ŋine siluŋ ŋenane tako rakot Waom meŋenkagekei paki, eŋe ŋene qesiŋ ŋoniake, ŋene mo det-maine, ŋene kotoze Anutu wane kaitko mainekapamaike, onoka wane ŋene kine kine mainekamaikenane so naso baŋem koboboine gege ea waneŋonmaike. 19 So na togoleka manerop ra koropŋidanmaile, yemo ŋine meŋenkau, Anutuŋo qesiŋ-nane talenangi, na baŋ ŋinano ikopka ulotkekale.

Meŋe Meŋen20 Peamwane Anutu oŋo tako rakot so siwa siwap

weŋem papa togon, ea wane raki paki, WaomzeYesu seu seuo ŋine ma wirikkaki wisikae wieke,eŋe lama eŋane Wareware Kakapa suaine. 21 Peamwane Anutu oŋo maine yeye kine kine weku maneŋine zuaŋ okanmami, ea korop ŋibongi paki, maewekŋungi ŋine aŋaine tewekkei, so eŋemaine YesuKristo wane raki paki detki menaŋgi kine kine okanŋoniakane wetkemaike, ea ma wakone ŋiboniake.So Kristowano, yemo kibimaepŋo naso baŋemnasobaŋem papa togon pa ariake! O weleka.

Don Piwitne Natne22 Kimakopne, na ŋidanmaile, yemo ŋine ketŋine

more girem don iwa motmaile, ea desikei. Na donqe ŋibonmaile iwa, don kiroine mida. 23 Na ŋinedesikei wane nanmaike, yemo kimaze Timoti eŋemo mulap urumgo ŋine siwotkau, saketike. Eŋeikopka sariakeo, yemo na iwenkawe baŋ weneŋnarop uŋunikete.

24Ŋenane oi bakomze suaine okan ŋunmaine iwa,ŋetnekopŋine korop so Anutu wane ŋei ŋerepmaguea korop edanwareu. Itali kepeo ŋine kimakopze,eŋe oi bakomene ŋinano weneŋ motpi umaike.

25 Anutu wane dan gunutŋo maineŋo korop ŋi-nano pawareake.

Page 246: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yakop 1:1 243 Yakop 2:2

Yakop1Yakop, naAnutu soWaomYesuKristowane qelit

ŋei, noŋo Anutu wane ŋei ŋerep, Israel magu 12,din bun wiri yeo yeo kepe baŋem korop ge arimami,ŋinane kibi iwa qewe paki kaiwe maine ŋibonmaile.

Mali Malip So Dereret2 Kimakopne! Ŋinano liwe liwek so umat kine

mane kine mane korop wakonŋungi detpi wet pe-seinerop okaniake. 3 Onoka wane ŋine mo det-mami, kine kine yalineŋo mali malipŋine ma li-wekka okan kamageki ŋadino maki ŋinano weleinetogole togole wakongi togole more wikile kaukkei.4 Ŋinano togole togole wane weleine wakonlukemore kaukŋune numa kirop yewa ariki, ŋine Anutuwane numa kine kine mane wane mi ŋaŋaekei, mi-dakaka, ŋinemaine sotmidaine sowet kuneneŋ geukopke ulukeake. 5 Ŋo ŋinano ŋine maneŋo dereretsuaine zuaŋgi paki eŋe Anutu maine meŋenkakioŋo baŋ mawakone ŋeboniake, onoka wane Anutuqomine raraine, don kutne mi ŋedan okan maikeŋowet maepkoka korop ma wakone ŋebon okanmaike.6Ŋo ŋine meŋenkaikei wane okane, Waom detlukkamalipka more meŋenkaikei, wet etkeka okane moremida, ŋo mane eŋe wet etkekao meŋenkayakeoyemo, kiwetko dibomŋo teweke sari kalaŋango rasipokki momoŋo puangi mida lele arimaike, eŋanemeŋemeŋenine rokop yale waka okaniake. 7Ŋei ya-line eŋeWaomwanoŋine kine kinemanemayakanebaŋ maikale, ea mo misuk desiake. 8 Eŋe wetineloutne wiri yeo yeo pamaike, numa weku mogarekine kine korop mi okan mageake.

Ŋei Ketkele Wanap So Aboŋ Gorop9 Doku tau tau ketkele mane eŋe Anutŋo mawa

birakayakane wetpesek desiake. 10 Ŋo doku tautaune ŋei mane aboŋine suaine, eŋe baŋ Anu-tuŋo maket birakayake, ea wane detki wetine pe-seake, onoka wane, ŋei aboŋene suaine, simileinemanerop detlukmami, eŋe baŋ eki zurauneŋo posiburatke ket okanmaike, yale seuke mida leleake.11 Kepe deineŋo saki paki sarainane gereuneŋo ekiyewa kukusuluŋgi zokone zuraune ea buratke qakeketki kibi maepine siuke, mida lele okanmaike,rokop yalewaka ŋei aboŋ suaine eŋe urataine magemore gegeine mi ge kirowone kebago zokone seukeburatke qake ket mida leleake.

Liwe Liwek Wane Don12 Ŋo ŋei mane eŋe liwe liwek so umat kine

kineo togogole okorayake, eŋe wet pesek desiake,onoka wane, eŋe togogole mage liwe liwek eayuanka waremaike, ea wane lewine eŋe baŋ gegetogon wane marok kibi maepkorop yewa mayake,eamo Anutuŋo ŋei wetene eŋano motpi paki wet-maep okanka okanmami, eŋane biŋek qeke. 13 Ŋeimane eŋe borikine yalineŋo liwekkaki, iwa yalemisuk rayake, “Liwe liwek iwaAnutuwanoŋine sari-maike.” Borikineŋo Anutu maine mi liwekkayake,so Anutu oŋom ŋei mane borikine mayakane miliwekkayake. Ea midakaka! 14 Ŋo ŋei mane eŋeliwe liwekŋo liwek kamaike, yemo eŋine wetneŋoborikine mayakane bailalaŋ wetke tebaka gemageki

liwekka okanmaike, 15 eŋine wetineŋo bailalaŋwetke mage mageki, yewaŋo ŋatke more medepmamaike, yemo eŋetine borikine, eso borikineŋosua ariki paki medep mamaike, yemo eŋetine seuseu.

16 Kima maepkopne ŋine misuk dere siuke moreisinagukei. 17 Asu wane aboŋ kine kine maine,so Asu bakom kine kine qelaŋanerop yemo qeliwoŋine sari okanmaike, eamo Anutu, qeli qelaŋan,ma wakon ma wakon welaine, eŋano ŋine sariokanmaike, eŋano main qein me qe kupkeki pana-man wako wakon eamo mi pamaike. 18 Anutu eŋeeŋine wetinane don weleŋo ŋei ŋerewekoune mawakonŋonge, ŋei doku tau tau magu ŋene ma-gak okane, alakane ŋei so kine kine natne koropma wakonge, eŋane keueno numa maikenane yaleokanŋonge.

Don Dere Teweke Okanikene19 Kima maepkopne, ŋine iwa detpi! Ŋei korop

ŋine don dereret wane yemo ikopka ewek warekei,ŋo don rara so sot osi osi wane yemo dere umarekei.20 Ŋei mane sot osi osiŋo Anutu wane masi tanikkoboboine yewamimaratkamorema sorokka okan-maike. 21 Ea wane ŋine ŋidom tanik kine kinediinerop so qeguŋ maguŋ oka okan, yewa koropmapapka warekei, paki Anutu wano ketluke boro-rom ge more miti don koto ŋino mot okanmaike,ea ma nogankaikei, eaŋo oŋa oŋaŋine maine mamenaŋkayake.

22 Anutu wane miti don ketŋineŋoka dere kotoŋine misuk isikaikei, ŋine dere more wele kotoŋine wetkeu, waketki dere teweke urataine mogaremaikei. 23Ŋei mane eŋemiti don desiake ŋo deremima nogankayake, eŋe yemoŋeimaneŋowikingomakaitine daleo ea aeke kamaike, eŋe yale. 24 Eŋe kai-tine wikingo aek luluk wareki paki qelige arimaike,pakimo mi azongi eaka kaitine nigetkamaike. 25 Ŋoŋei mane eŋe rara togon don wele, ŋei siwotongimayakatne gege, don ea kaululukka detluke, tako-rakot malipka magemaike, paki yaup dere qewoloŋmi okanmaike, eŋe dere tewek okanmaike, ŋei yewaeŋe yale okanmaikane, Anutŋo baŋ mosop kayake.

26 Ŋei mane eŋe eŋinane detki miti inerop okan-maike me? Ŋei yewa eŋe belakaminane diamine mimaki paki ma walukkayake, yemo ŋei ea wane mitimagegeine eamo wele midaine okaniake, paki eŋeoŋomka kotine isikayake. 27 Anutu Magakŋo mi-tirop koto libeka, sot midaine gege wane detmaikeyemo iwa yale, madu wanap so kosi mala, wikilewakile kutno wet borik geu, ware one kito qesiŋebukei, so kepeo borikine pamaike, eaŋo koto ŋinemaki sigileakane diamŋine ma warenagu gekei.

2Ŋei Aboŋ Midaine So Aboŋgorop Rokop Wekuka

Okan Onikene1 Naŋane kimakopne! Ŋine Waomze Yesu

Kristo detlukka malipka gemami, eŋe Waom ewezonominerop, ea wane ŋine ŋei gume tanikenedidiwo ea onbi paki ea wane rokopko tanik kinemane, ŋo mane tanik mane yale yau yaup misukokan onikei. 2 Ŋei mane aboŋine suaine eŋe ŋamotgoliŋo mamaine, maki waki takot kibi kibi biraki

Page 247: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yakop 2:3 244 Yakop 3:4paki ŋinane lewa lewago sariake, eso ŋei maneaboŋine midaine, eŋe yaleka laplap bara warakineramu more lewa lewaŋŋino sariake. 3 Pakimoŋine ŋei aboŋ mayakatne au sarike, eŋe maneropewine kitou paki olale raikei, “Met met bile diinnemidaine, libeka iwao pese metnom,” ŋo ŋei aboŋinemidaine eŋe yemo olale raikei, “Ge yemda okora-nom, me iwa ket sura wetko yaup pese metnom.”4 Ŋine masi yale okangeiwo yemo, ŋine sot koropokane more ŋidomka keuŋino mapo mapok mawakonikei, so wetŋino wano wanok qotkoine mawakonikei.

5 Kima maepkopne, ŋine detpi! Anutuŋo kepeiwao ŋei wanap, aboŋene, midadaine gemami, eŋemali malipenane Asu wane morian marat kau pakiAnutu wane gege togon yewa wane welaine okanegekeiwane ma wesak one more eŋane simile derewetmaep okanka okanmami, eŋane biŋek qeke. 6Ŋoŋine yemo wanap, aboŋene midaine eŋe ma ketbiraone ewe mabaik okan onmami! Deo edo umatkutŋinomore ŋibu tebaŋunewanowanok ŋei eŋanekaitko dongo biraŋun okanmami? Ŋei aboŋenesuaine edo dongo biraŋun okanmami. 7 Ŋei yewaedo Yesu Kristo eŋet maepine maine ŋibonge, ea ramabaikka okanmami.

8 Ŋine qeli ŋei waom wane Rara Togon Donmagaine Anutu wane Papiao pamaike, ea tewekemagekei, yemo ŋine masi maine okanikei, iwa yale,“Geŋonane simin ganmaike, yalewaka kimaŋonanesimin ganiake.” 9Ŋo ŋine ŋei gume tanikene didiwoonbi paki ea wane rokopko kine kine yuan qewanokan onikeiwo, yemo ŋine borikine mau paki sotkorop okanmami, wane rara togon donŋo ŋinanekine qeu wakonmaike, yemo ŋine rara togon donqe barakmami. 10 Ŋei mane eŋe Rara Togon Donkorop tewek wareki paki weku yeine qeligeake, eŋeRara Togon Don korop qe yuan waremaike so qebarakwareki paki, sot korop okanmaike. 11 Anutuoŋom rake, “Ŋao ŋanomŋiremisuk qeliŋnagukeik,”oŋomka koso rake, “Ge ŋei misuk qem seukeake.”Ge ŋanom ŋone mi qeliŋ kaikene ŋo siluŋ ge ŋeimane qem seukmaikeo yemo ge Rara Togon Don qebarake more yuangene. 12Rara Togon Donŋo ŋei si-wotongi, yaup sotmidaine gege yewaŋo ŋei kineenebaŋ ma wakoniake, ea wane ŋine don detluke donkoboboine raikei so masi koboboine okangei. 13Ŋeimane eŋe kimaine mi sesekakeo, yemo Anutuŋokineinemawakoniake, yewao eŋemi sesekayake, ŋosesekakeŋo yemo kine ma wakon ma wakon nasootogole don yuaniake.

Mali Malipka Wele Midaine Eamo Kine KineYauwine

14 Kimakop! Ŋei maneŋo rayake, “Na malimalipne pamaike.” Ŋo mauluk mauluk urataineyemomi mayake, pakimomali malip yewaŋomainemapikkayake me? I midakaka! 15Ŋine kimakopŋineme kiarokop ŋine, eŋe takot laplap wane ŋaŋaekeiso ŋara wane seukkei, 16 ŋo ŋine mayakatne iwayale edanikei, “Anutuŋo mosop ŋungep! Takotŋinebirau ket gerewe ŋuniake, so ŋara mauluke nekei!”Ge takot laplap so ŋara mi ebonnom paki donŋoneŋoka ra edannom maine mapik oniake me?17 Eso yalinane mali malip eŋineka mageu mimenageake. Mali malip eŋineka payake, so urataine

maki weleine masi tanik maineŋo mi wakoniakeo,yemo mali malip yewa, eamo seu seune so welemidaine.

18 Ŋo ŋei natneŋo iwa yale mane raikei, “Ŋeimane mali malipine pamaike, ŋo ŋei maneŋo yemomauluk mauluk urata main maine mamaike,” donea wane turuŋine naŋano ŋine yemo iwa yale, “Nasikan nannom, ŋei yewa eŋe mauluk mauluk uratamaki wele maine mi wakon maikeŋo daleo malimalip korop geake? Na mali malipnane kine yemobaŋ urata mamane, so tanik manikneŋo sikan gani-ake.” 19Ŋine Anutu wekuku gemaike ea momalipkamore detlukmami me? Weku mane, asu qotkoineeŋe yaleka malipka okanmami, so kaetongi qiseokanmami. 20 Ŋine qelaŋ! Ŋine mali malip waneurataine ma more wele maine mi maratka maratkaeamo mi oka okane, ea wane kine desikei waneŋunmaike me? Eso yemo iwa yale. 21 ŊaboŋineAbraham, eŋe sogino daleo okane more Anuturopweneŋ weku okange? Eŋe tanik manik maineokange, so gipole Isak ma more aratao Anutu wanesoe soepqemisiakane okange, eŋe yale okangi, Anu-tuŋo eŋe ŋei koboboine orake. 22 Ŋine ea mo det-mami me? Eŋine wetineŋo malipka more metineŋourataine rokop weku orodoŋka makoik, metineŋourata tingo deŋo kaka eama okangi, eaŋomaki malimalipine weku mane okange. 23 Pakiso Anutu wanePapiao iwa yale ramaike ea wane wele wakonge,“Abramŋo Anutu detlukkake, so mali malipinaneAnutuŋo detkaki koboboine okange.” Pakiso Anu-tuŋo Abram kimaine orake. 24 Ŋine mo detmami,‘Ŋei mane mali malipinaneka, Anutuŋo koboboinemi oreyake, ŋei mali malipinerop so urata mamaineso masi tanikine koboboine ea wane Anutu eŋe ŋeikoboboine orayake.

25 Rokop yewaka bailalaŋ ŋerep, Rahab eŋe Yudaŋei etke Yosua aŋaine teweke ariuk, Yeriko edoŋabaore etkukei wane okanbi eŋe kima epu moreeŋinematko biraotki pakiwareotke, eŋemasimaineokange, so koso numamaneoka sanka biraotki siukearikoik, ea wane Anutuŋo eŋane detki menaŋge,paki eŋe ma more Anutu eŋine osino birakake.26 Eso iwa yale, sola Asu midaine, yewa mo seuseune, so rokop yale waka mali malipka eŋe welemidakaka, so urataine midadaine, ŋei ea wane malimalip eŋe mo seuke.

3Belakamze Mauluke Warekaikene

1Kimakopne! Ŋinanoŋine loutneŋo kito ebo ebonmisuk okanikei, onoka wane ŋine mo detmami,kito ebo ebon ŋene korop baŋ wano wanok ŋeiŋowanokŋongi paki kineze ma wakone turuŋine zokmanerop umatne ŋeboniake, ŋo natne yauwine eŋeyemo ewekine okanoniake. 2 Ŋene koropŋo nasobaŋem mo masi qotkoine okan okanmaine, ŋo ŋeimane eŋe don raraine eao qotkoine mane mi ma-maike, ea weku mane, ŋei yalineŋo maine wet der-eret so sola korop warekaki mayakatneka pamaike.3Ŋenehorsiŋo donze dere aŋaze tewekeakaneŋetkokiki horsi mane wane aŋaino mot okanmaine, esoŋene maine maŋem numa diawao ariakane wetke-maine, eaka arimaike. 4 Me seki mane wane detpi,

Page 248: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yakop 3:5 245 Yakop 4:15seki eŋe zok suaine, wanemomo togogole ŋo qemo-datki kiwetko arimaike, wiliŋaine nigagatne, waneseki welaine eŋe numa diawao ariakane wetke-maike, eaka seki wiliŋaine maingeki arimaike. 5 Esobelakam wane rokop eŋe wekuka pamaike, eŋe solakorop ea wane sisineine nigagatne, ŋo eŋe solazekakapa suaine ea wane aŋage zok bokaka okan-maike, so eŋine detki wawaine manerop okanokan-maike.

Ŋine gerep ea detkau, eŋe nigagatne, ŋo siluŋtobo suaine ea zeki paki qe solokki midamaike!6 Eso belakam eŋe gerep yale, eamo borikine kinekine ea wane nagaine, eao borikine ŋo mat urumsolazo mawareki paki waetne motki solaze so wetzeso dereretze korop rokopkemaike, eaŋo gegezaneqesiŋ ea korop kiwakki lawe zemaike, gerep eamosora gerep eŋino ŋine sarimaike, yewaŋo puangi ze-maike. 7Ŋei eŋe osom natne zubaine maine ma pe-seoniake, osom zubaine so naŋi, koma so zawon, eŋeyale okane more eŋine bango biraone more oŋomwareoniake. 8 Ŋo siluŋ ŋei maneŋo belakanminemaine mi ma pesekake, eamo borikine so mainemi ma walukkaikene, seu seu wane soa so zonomborikineŋo watke pamaike. 9Ŋene belakam yewaŋoWaom soMagaze ewine kito okanmaine, so belakamyewaŋoka ŋei kimakopze Anutu eŋine kaittoqaineyale ebuke eŋe soakon okanmaine. 10 Bakom kitokito don so soa don ere aŋa wekuo ŋineka saketokanmamik, kimakop masi iwa misuk wakonikei!11 Doku deine wekuo ŋineka doku simile so tabaineere maine mi sakesikeik. 12 Kimakop, ŋalok ekimaneo wele nemuyap mi qeake; waiŋ mulap maneowele ŋalok mi qeake, kiwetŋo qein ge doku similemomoine mi okaniake.

Dereret Maine Yemo Wetiŋine Sarimaike13 Ŋinane keuŋino ŋei mane wetine lolotne,

so dereretinerop gemaike me? Ŋei mane we-tine lolotne so dereret korop geakeo, eŋe gegeinemayakatne, wawaine midaine wetne pesekakatneso wetlot korop geake, ge more wet lot korop sodereret korop ea wane kine sikan ongi ŋei eŋekaikei. 14 Ŋo wetŋone kotino sori sorin, sot osi osiso bonep nugungemore nema oka okan payakeo, gesolaŋone misuk mawa kaikene paki, isi don ra moredon welekatne ea ŋabakaikene. 15 Dereret yalineeamo weti qeliwoŋine mi sarimaike, eamo kepewane biŋek, ŋeiwoŋine so satan wanoŋine. 16 Sorisorin so nugunugunpayake, yewao dinbunwiriwiriso borikine kinekine korop yaleka wakone payake.17 Ŋo wet dereret weti qeliwoŋine sarimaike, yemokorop libe libe, so peam gorop, pesekine, so kimakima, wet borikŋo watke pa more kito motki weletanik manik maine ea wakongi, wet ea mau pakiŋei ŋerep korop tanik wekuka okanonikei, so isime mawa mawaine misuk okanikei. 18Ŋei pesekinegemami, eŋe peam wane waetne ebotpi weleinekoboboine gege, ea wakone ebon okanmaike.

4Kepe Aboŋ Kima Okanka Okanka

1 Ŋaba so tebe kawali keuŋino pamaike, ea kinediao ŋine sarimaike? Eamo ŋinŋine qom riweŋi-nane simileŋo waraŋkaki solaŋine korop rokopke

more kawali ma okanmaike. 2 Ŋine kine kine magekeiwane simile ŋunmaike, ŋo siluŋ mi ebu geokanmami, eso ŋine mo kawali maikei wane ewekokanmami, ŋine kine kine magekei wane qomŋinezok manerop riwe okanmaike, ŋo siluŋ ŋine ea mima okanmami, eso ŋine mo ea ŋaba okan nagumore kawali ma okanmami, ŋine kine kine ea wanerau paki, Anutu mi meŋenka okanmami ea wane.3 So ŋine meŋenkau paki wele mi maratka okan-mami, yemo onoka wane mida, ŋine wetŋineŋodon qotkoine wetke ge okanmami, ŋine ŋinŋinesolaŋine qesiŋkaikei waneka dere meŋenka okan-mami. 4 Yai, siwa siwap me tako rakot kita kitatŋei! Ŋine kepe wane tanik manik korop kimamakei,eaŋo Anutu wane ŋabaine, ŋine ea mi detmamime? Mane eŋe kepeo kine kine korop pamaike, eakima okanka waremaike, eŋe Anutu wane ŋabaineokaniake. 5Ŋine iwa yalemisuk desikei, AnutuwanePapiao don pamaike iwamo don yauwine, don iwayale ramaike, “Asu Anutuŋo kotozo motke, yemoeŋine biŋekka geakane zok wetke manmaike, ŋo ŋeinatneŋo Asu zonomdereret ebonge, eao togole pakikoso zinge more numa wawaine so borikine natneokan okanmami.” 6 Ŋo wet menaŋ ea mo Anutuŋoŋebon okanmaike, yemo manerop togogole, eaŋoŋenze wawaine yuanka okanmaike, ea wane Anutuwane Papiao iwa yale ramaike, “Anutu eŋe ŋeiwawaine eŋane qesi qesiŋ makok okanmaike, ŋoketkele yemo wet menaŋ more ebon okanmaike.”

7 Ea wane ŋine wetŋine maketpi paki Anutuwane bango gekei, paki Satan mapapkau, eŋe ŋinekakakŋune biraŋune ariake. 8 Ŋine Anutu waneosino sarikei, eso eŋe yaleka baŋ ŋinane osoŋinosariake, ŋo natne ŋine borikine mama meteŋinesauk wareu! Wetko ŋine ratokeu libe qekep, wetetkeka gemami ŋine kepe so qeli numa etke mo-gasikei me? Midakaka! 9 Qom borik okanbipaki arokeu deŋine dokune ketkep, tenik ŋineŋomaingeu aro okangep, batneka gegeŋomaingeuwetborik okangep! 10 Waom wane kaitko wetŋine mapese ketkele geu, eŋe baŋ ŋibu wa biraŋuniake.

Ŋei Kimaze Mane Turuŋ Don Misuk Olasikene Eawane Girem Don

11 Kimakopne ŋine ŋidomka dere worik okannaguwi paki donborikinemisuk aukei, ŋeimane eŋekimainane detki boriki, turuŋine dongo birakayake,eŋe Rara Togon Don wane detki boriki mapap-kayake, ŋoŋineRara TogonDonmapapkaikei, yemoŋine Rara Togon don tewe tewek koso manerop migeu paki turuŋine ebo ebon ŋei okanikei. 12 Anutuwekuŋo Rara Togon Numa ŋebo ŋebon so WanoWanokŊei gemaike, eŋewekukuŋomaine ŋebu seseŋoniake, so ŋengumatali ŋoniake, ŋo ŋinema ŋeiŋokimaine turuŋinane bira kayake?

Wawaine Girem Don13 Ŋine ketŋine more naŋane don iwa detpi,

ŋine iwa yale ra okanmami, “Ukude me qaekiŋene baŋ mat suaine maneo ari koma weku yewagekene, paki bisnis urata ma more wesi loutnemarat kaikene.” 14 Ŋine qaeki gege daleo gekei,eamo mi detluk mami! Ŋine yemo kopu ewekineyale, wakongi paki mi azoŋgi koso yemdaka toemida lele arimaike. 15 Ŋine iwa yale, yemo maine

Page 249: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yakop 4:16 246 Yakop 5:20raumenageake, “Waomŋo det ŋoniakeo, yemo ŋenemaine wisikaune geŋem paki ukude makene mebaŋ ŋado makene.” 16 Ŋo siluŋ ukude yemo ŋinewawaine okanmami, so mawa nagumami, mawanagumami korop eamo borimaike.

17 Eso yalinane ŋei mane eŋe masi tanik mainemanemi okangi paki eŋemodetmaike eŋe sot koropokanmaike.

5Ŋei Aboŋ Suaine Eŋane Girem Don

1 Eso iwa yemo ŋei aboŋŋine suaine gemami, ŋineketŋine more donne detpi! Wikile wakile kutŋinowayake, yewao ŋine aroke deŋine dokune kesiake!2 Aboŋŋine korop eamo gotore mida lele arike,so takot laplap magu suaine eamo kowalalak edonewareu mida leleake. 3 Ŋinane goli ŋine so silwaŋine mo weŋenmineŋo zewareke, eso weŋeminezeke eaŋo, yeo baŋ ŋado kineŋine mawakoniake,paki bikumŋine gerepŋo zemaike, yale zewareake,ŋine naso qoi qoine ea bomileki aboŋ suaine eamaguke kutno kutno more wakoi. 4 Ŋine ŋeiwaeuŋino urata makoi, eŋe lewine mi qoleongoi, dereworikene ea detonbirap! Urata ŋino wele peikeqeturage ge arokeu eŋane aroeneŋo Anutu, WaomZonom Welaine eŋane ketino ketki detke. 5 Ŋinegegeŋine kepeo gekoi, yemo simile so batneka gegeeaŋo qewatŋune pake, ŋine ŋidom ŋara loutne negemage kakapa okangoi, osom berek yale ŋinguwiseukkei wane naso ŋine mo bomilemaike, 6 ŋineŋei koboboine dongo biraonbi paki enguwi seukkoi,ŋine detpi, masi borikine makone, ea Anutu eŋemi ŋonge lelemaike so turuŋze mi ŋeboniake, yaledetmami me?

Wikile Kutne Bau Wawa Midaine Ge More WaomMeŋenkaikene

7 Kima kopne, bau wawa midaine Waom tomakagemageu lotkeake, ŋara eu mama ŋei mane okan-maike, ŋine ŋei ea kau, eŋe ŋara kine kineinemaine wakone maniakane bau wawaine midainekepeine bororom tomaka gemaike, eŋe koya sokaiwe orodoŋka okanikeik wane bororom tomagemaike. 8 Ŋine yaleka bau wawa midaine gekei,paki wetŋine motpi weti wayake, Waom sariakanekaiwe nasoine mo osop okanmaike.

9 Kimakopne, ŋine ŋidomka dere worik okan-naguwi paki ŋaba ŋaba misuk okangei, ea wane,Anutuŋo baŋ kineŋine misuk mawakoniake, kinemawakon mawakon ŋei mo iwa osop, mo sari sake-siakane ewekmaike. 10 Kimakopne, propet edomokaka Waom wane pidon wane don rakoi eadesikei, eŋe wikile wet borik korop so bau wawamidaine dere gekoi eŋane kie tapot ea mogare ŋineyaleka wikile so wet borik korop bau wawa midainedere gekei. 11 Eŋe togole more wikile ea bau wawamidaine detkoi, ea wane eŋe wet pese enerop ŋeneyale edoramaine, ŋine Hiope togole togoleinanemodet okanmami, so ŋado Waomŋo kine kine qewatkemange, ea mo det okanmami, Waom eŋe qomineraraine so mauluk maulukine zok suaine pamaike.

Ratogole Ratogole Ea Wane Don12 Kimakopne, kine kine weku okane gekei, yemo

iwa yale, ŋine kine kine mane wano more ratogole

edane rara eamo misuk okanikei, qeliwo, me kepeo,me kinekinemaneomodemore ratogole rara, eamomi okanikei. Weku raikei, yemo welekatnane eŋe,“welekatneka” raikei, ŋo mida wane eŋe, “midaka”raikei, yale okangei, yemo baŋ ŋado Anutuŋo tu-ruŋine mainge mi ŋiboniake.

Ŋei Koboboine Mane Wane Meŋe Meŋen YemoZonomine Togogole

13 Ŋinane keuo ŋino ŋei mane wet borik ko-rop gemaike me? Eŋe Anutu meŋenkayake Ŋeimane eŋe wetpeseko gemaike me? Eŋe bakomeŋet kito more Anutu mawakayake. 14 Ŋinanoŋine ŋei mane zoma kamaike me? Eŋe dokutau tau magu eŋane ŋetne natne edoraki, sarieŋane meŋenkaikei, so Waom wane eŋetine oramore kelok solaino taukaikei. 15 Meŋe meŋeniwa mali malip korop mamami, eaŋo zoma ŋei eama menaŋkayake, ŋo Waomŋo yemo ma wisikaekaki menageake, so borikine makeo, yemoWaomŋoomakayake. 16 Ea wane ŋine ŋidomka borikine ŋinerapoke ŋei kimakop ŋine eŋane kaitko qeliŋkaikei,so meŋe meŋenŋo qesi qesiŋ okanikei, yale okanbipaki baŋ menaŋgei, ŋei mainane meŋe meŋenyemo zonomine togogole, eaŋo zoma ŋei maine mamenaŋkayake. 17 Elaiya eŋe ŋei ŋene yale, eŋe koyami qeakane meŋe meŋen urata togole mamagekikepo koya mi ketke, yaupka paki koma karewe sokoma natparomine okange. 18 Eŋe koso maneropmeŋenkake. Pakiso koso koya qeki kepeo kine kinemenaŋge.

Numa Qeyaumami Ŋei Yewa Mainone Numao Bi-raongene

19 Naŋane kimakopne! Ŋinanoŋine ŋei maneeŋe don wele wane numa qeyaumaikeo, yemoŋei maneŋo koso mainka numao birakaki geake.20 Iwa desikei, ŋei mane eŋe borikine mama manenumaine qotkoino ŋine mainka numa maine bi-rakayake, eŋe borikine mama ea oŋa oŋaine baŋseu seuo ŋine mainkayake, eŋe eaŋo borikine koropmataliki siuk wareake.

Page 250: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Petoro 1:1 247 1 Petoro 1:23

1 Petoro1 Petoro, na Yesu Kristo wane aposolo, noŋo

Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ma wesakŋunge,ŋine din bun wiri more yau yaup ariu paki kepebaŋem ge arimami, Pontus, Galatia, Kapadosia, Asiaso Bitinia, ŋinane kibi iwa qe ŋibonmaile. 2 AnutuMagak eŋe mokaka detki pake, ea wane rokopkoma wesakŋunge, paki eŋine Asuineŋo ŋibuki, ŋeiŋerep kuneneŋ so koboboine okangoi, eamo YesuKristo wane don dere tewek okangei, wane soeŋine weŋemineŋo saukŋungi, libe qekei wane, yaleokanŋunge.

Wane mosop so peamŋo ŋinano maine watwatkopayake.

Gege Maine Qeliwo Tomaŋone Pamaike3Ŋene Anutu,Waomze Yesu KristowaneMagaine

bakomine kitoŋem, onoka wane eŋe qom borikzok suaine pa manmaikane, Yesu Kristo seu seuoŋine ma wisikae kaki wieke, eao eŋe gege museleŋene ma wakone ŋebonge, eamo gege wane dereretgege yewarop qewatŋonge. 4 Eso ea wane ŋenedeze pore alakane, Anutuŋo mosopine zok suaineŋei ŋerep magukoune eŋane wareka gemaike, eawane welaine okangene. Eŋe yewa warekaki, wetiqeliwo ŋenane pamaike. Yewao, eŋe mi gotosiake,me kine kine maneŋo mi mataliake, me mi midaleleake. 5 Mosop yewa mo ŋinane biŋek, ŋineAnutu detlukka okanmami, wanemali malip ŋinanera more eŋane zonomŋo ware kaulukki, mayakat-neka pamageki, Yesuŋo koso zinge ŋibuyakane nasosuaine didiwo wakonlukeake.

6 Ŋine mosop ea wane batne okane gemami, ŋoukude iwa yemo naso bamgoka ŋine maine wetborik detmami, onoka wane liwe liwek kine kinewakone liwek ŋungi, ŋine wikile dere siluŋ soringemore togolekei. 7 Liwe liwek korop ea, yemo malimalipŋine togole so libe libe koboboine pamaikememida, ea wane kine wakoniakane liwek kayake. Gol,tanik yewaka ŋei edo kine kine pelekine ea gerepkomitpi, sinoine kutno, ea mo yeine, so gol eaŋo we-lainane biŋek kine ma wakoniake. Ŋo ŋinane malimalipŋine yemomanerop lewine kakapa suaine, golwane rokop midakaka, ea wane Waom eŋe malimalipŋine yalewaka liwek kayake, paki maine eŋetogoleake. Pakimo, Yesu Kristo sari lotkeake, KaiweNaso yewao ŋine baŋ wet pesek so qeli ewe zonomso bakom mawa mawa marat kaikei. 8 Ŋine Yesumi kakoi, ŋo siluŋ wet maep okanka okanmami,so eŋane ŋunmaike, ŋine naso iwao deŋineŋo eŋemi kamami, ŋo siluŋ wetŋineŋo detluke malipkaokanmami, pakimo, ŋine wet menaŋ kakapa suaine,so simile manerop ŋei aŋaŋo maine mi ra wakonra wakone, ea detka okanmami. 9 Onoka waneŋine mali malip ŋinane wele so oŋa oŋa ŋinanemenamenaŋ eawanewelemarat kamami, wanewetpesek okanmami.

10 Mena menaŋ, ea wane propet eŋe bororomzuaŋgoi, so kaululukkoi, pakiso, eŋe mosop yewaAnutuŋo ŋine ŋiboniake, ea wane don rawakongoi.11 Kristo wane Asuine kotoeno geke, oŋo Kristoeŋe wikile kine kine dere arimage, koso qeli ewe

zonomine ma more geake, ea wane weteno donmotki, eŋe naso diawao ea wakoniake, so ea daleosari wakoniake rau paki, ea wane kine deskei wanema zuaŋ okangoi. 12 Anutuŋo propet rawakonesikan onge, yemo eŋe urata maikei, eamo enŋenanera more midakaka, yemo ŋido menaŋgei wane raupaki, eŋe kine kine ea ra wakongoi. Wane ŋineukude Don Maine rawakon ra wakon aposolo eŋanoŋine detmami, Anutuŋo Asu Koboboine qeliwo ŋinetalekaki ket more, eŋane zonomineŋo qesiŋongi,eŋe Don Maine ea ra qelaŋangoi. Aŋelo eŋe yalekadon maine ea weneŋ desikei wane simile det okan-mami, ŋo ŋaŋaemami.

Anutuŋo Gege Qelaŋanerop Gekenane Ŋedorake13 Miti wane kine detluke gemami, ea wane ŋine

wetŋine maulukeu paki, diam ŋine ma more kotoŋinane sawe gekei. Wet wisika gekei, paki wet der-eretŋinewekumotpi, YesuKristo sari lotkeake, nasoyewao, mosopine ŋiboniake, eaoka payake. 14Anutuwane aŋaine tewekkei, paki mokaka qelaŋ geu paki,gegeŋine qebinkau, qom riwe riwe ea wane qelitqeqe okange, yale misuk okanikei. 15 Ea wanetungo yemo, ŋine kine kine iwa yale miti dereretmagu wele, so gegeŋine ea mo Waom wane qelitqeqe okanemore, ŋine okanikei, koropŋokoboinekaokanikei, onoka wane, Anutu eŋe koboboinekagemaikeŋo ŋine ŋidora newan ŋungane, ŋido yale-waka eŋerop koboboine gekei. 16 Anutu wane Pa-piaŋo iwa yale ramaike, “Na Koboboine gemailane,ŋine yalewaka koboboineka gekei.”

Anutuŋo Kine Kine Lewine Suaineŋo Qoleŋonge17 Ŋine Anutu meŋenkau paki, Magak ora okan-

mami, eŋe ŋei korop tanik manik kine kine okanokanmami, ea wane rokopko ŋei bonep bonep ki-neene ma wakone okan onmaike. Eso ea wane ŋineiwa kulit kepeo gemami woka, kaet ŋungi Anutuewine kito gekei. 18 Ŋine gege mage borikine,wele midaine, aso ŋabokop ŋine eŋano ŋine makoi,eamo onokakaŋo qoleŋune more, siwotŋungi mu-lap midaine okangoi? Ea ŋine mo det waremami,eamo kine kine lewine ketkele, silwa me golŋomi qoleŋunge, midakaka! 19 Ŋine borikino ŋinesiwore qekok ŋunge yemo, kine kine lewine suaine,Kristoŋo, eŋe lama medeune yale sotine me diinemidaine. 20 Anutu eŋe mokaka qeli so kepe mi mawakon otke, naso yewaoka eŋe Kristoŋo urata eamayakane ra mange, eso wako wakon eamo ŋadonaso qoeakane okangi, ŋinane ra more wakonge.21Oŋo qesiŋŋungi, ŋine Anutu detlukkamalipkakoi,Anutu seu seuo ŋine ma wirikkaki wisikae wieke, soqeli ewe zonominemange. Eso yalinaneŋinanemalimalipŋine so teba tebaŋine Anutu wano makatakepamaike.

Kima Kima Gekenane Miti Donŋo Ma Wisikaeŋonge22 Ŋine don wele ea dere tewekkoi, wane oŋa

oŋaŋine saukkau, libe libe okange, paki kimakopŋine mali malip korop eŋerop kima wele okan-goi. Ea wane ukude ŋine ŋidomka korop wetmaep manerop qei koto ŋino ŋineŋo saki okan-nagukei. 23 Ŋine wako wakon musele eamo waetmida midaine, eaŋine mi wakongoi, yemo Anutuwane don, gegeinerop so papa togon gorop, eaŋine

Page 251: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Petoro 1:24 248 1 Petoro 2:24wiriu paki wakongoi. 24 Ea wane don Anutu wanedon sogino kibi iwa yale qeqineŋo ramaike,“Ŋei korop eŋe touk zubaine yale, eso eŋane kibi

maepene korop touk zuraine yale. Toukeŋe seukeake, eso zuraine buratke kepeoqakeake, 25 ŋo Waom wane don yemo papatogon pa ariake.”

Don ea, Don Maine miti ŋei edo ŋinano ma sari raqelaŋangoi.

2Waom EŋeWesi Togogole Gegeinerop SoMagukoune

Eŋe Libe Libe, Sot Midaine1Don ea raqelaŋanŋungoi, eawaneŋine ŋidomka

borikine kine kine korop qeliŋ warekei, isi donmanerop mi raikei, me sola mawa mawa, me qomriwe riwe me gube qesat me det worik okane donŋade ŋade rara, ea yeine qeliŋ warekei. 2Paki, ŋerepmedep musele abubu wakonmami, eŋe yale okanemore naso baŋem oŋa oŋa ŋinane ŋamu mainelibeka ea wane simin ŋuniake, eso ŋine yewa neupaki, maine suakei so menaŋgei. 3 Ea wane Anutuwane Don sogine mo kibiwo qeqine, eaŋo iwa yaleramaike, “Ŋine Waom wane wet maep, eamo kaupaki detpi simile ŋunge.”

4 Waom wano sariu, eŋe wesi gegeinerop, matmama ŋei eŋe kau, lewine midaine okangi ŋadekkabirakakoi, ŋo Anutuŋo yemo detki lewine suaine,wawaine okangi, ma wakonka more, mat wesi bosiŋtogogole birakake. 5 Ŋine wesi gegeinerop yaleokane sariu, paki, ŋine ŋidomka solaŋine sunkau,Anutuŋo ŋinane sola ebu more, Asu wane BakomUrum biraŋune, mat mamaike, Urum yewa kotinoŋine baŋ pris koboboine urata maikei. Ŋine Kristowane ra more Urum koto Anutu ewine kito kito,so miti urata mau menaŋgi, Anutuŋo ka moresiminkayake. 6 Anutu wane don sogine kibiwoqeqine mane, yewaŋo iwa yale ramaike,“Na mat mama, wesi lewine suaine mane ma

wakongole, eamo na ukude mat ma to-goleakane Zion bonagao mat mamaile, eawane ŋei mane eŋe ea malipka lukkayake,eŋe maine mi gamukayake.” 7 Wesi iwamalipka lukkaikei, ŋinano yemo Kristo eŋewesi bosiŋ togogole lewine suaine okan-maike, ŋomi malipka lukkaikei, eŋane yemoKristo eŋe detpi bosiŋ pelelekatne yale,

“Wesi yewa mat mama ŋei eŋe qaisikka qeliŋ-goi, eaŋo qeinge more wesi bosiŋ togogoleokange.”

8 Ea wane Anutu wane Donŋo mane iwa yale kitoŋedanmaike,“Wesi yewaŋo quŋqe, ŋei kieene qegulok warekei,

wesi togogole yewaŋo quŋqe, baŋ rasukei.”Eŋe kieene qegulokke rasukei, onoka wane, DonMaine mi malipkakoi, mo sogine Anutuŋo yalewawakon oniakane so dere togoleke, ea wane rokopwakoniake detke.

9 So Anutuŋo Kristo eŋe yalewa wakononiakanemo detke, ŋo ŋine yemo yalewaka Anutuŋo mo mawakon ŋunge, ŋine Ŋei Waom Yesu wane pris, ŋineŋei ŋerep magu kuneŋine, ŋine Anutu eŋine ŋeiŋerep magukoune, ŋine Anutu masi tanikine wekumane ea wane don kisiine ra qelaŋanbi sua ariakane

ma wakonŋunge. Oŋo ŋine panaman kotino ŋineŋidora tebaŋune more, eŋine qelaŋan maepino bi-raŋunge. 10Ŋine soginoAnutuwaneŋei ŋerepmagumi okane gekoi, wane siluŋ ukude yemo eŋine ŋeiŋerep magukoune okanmami, sogino ŋine Anutuwane wetmenaŋ eami detkakoi, ŋo siluŋ ukude iwayemo ŋine eŋine wet menaŋ ea mo makoi.

Anutu Wane Qelit Mama Okane Gekene11 Kimakopne, na ŋine ŋidanbe detpi! Ŋine ŋei

lobo yale iwa kulit kepeo gemami! Ŋine solaŋinemisuk qeliŋkau bailalaŋ wane qelit qeake, bailalaŋeaŋo wetŋine matali kayakane naso baŋem okanokanmaike. 12 Ŋine qelaŋ eŋane keueno gegeŋinemayakatneka geu, qelaŋ eŋe gegeŋine mayakatne,ea kaulukeu paki, borikine mama ŋido rau ra, eabaŋ yeine qeliŋgeu, paki Anutu sariake, kaiwe nasoyewao, eweŋine kitokei. 13 Ŋine Waom Yesu wanerau paki, ŋeiŋo numa kine kine motkoi, yewa tewekwarekei. Roma Kepe Ŋei Waom Wawaine eŋanedon dere aŋaene tewekkei. 14 So ware ware ketkeleeŋane aŋaene tewekkei, eŋe kepe ŋei waomŋo ŋeiborikinemama, eŋemakoboe oniakane biraonge, soŋei ŋerep masi tanikene mayakatne ma okanmami,ŋei ŋerep yaline eŋe yemomawa onikei. 15Anutuŋookanikei wane ra okanmaike, yemo iwa yale, Ŋeiqelaŋine qelaŋ don, ra siuk okanmami, eŋe ŋinanetanik manik mayakatne yewa kau paki, don rarawane rokop mi okanikei. 16 Anutuŋo borikinanemulapmo siwot ŋungi, ululuŋqeke gemami, ŋoŋineyale geu paki, misuk raikei, “Na mo maine yau yaupgewe, eaŋo turuŋine mane mi okaniake me?” O,Midakaka! Eamo eŋe turuŋŋinerop weneŋ okan-maike ŋinemaineAnutuwane qelit qeqe gekei. 17Eawane ŋine ŋei korop eŋane eweene kito okanikei,ŋei kimakop ŋine mali malip korop eŋe wet maepokanonikei, Anutu wane kaetŋungi, Roma kepe ŋeiwaom aŋaine tewekkei.

Yesu Wane Kie Tapot Mogare Wikile Desikene18 Qelit mama, ŋine ware ware kopŋine eweene

kitou paki, aŋaene tewekkei. Ware ware pelekineso momoineka mida, eŋe donene togogole weneŋ,ea wane ŋine eŋane doneene so aŋaene weneŋtewekkei. 19 Anutu eŋe ea wane raki paki, baŋmosop ŋuniake, ŋine siluŋ wikile manerop det-mami, yemo Anutu wane rau paki, yale det okan-mami. 20 Ŋine sot korop okanbi, kumunamŋoea wane ra ŋinguwi, bau wawa midaine geu, eawane lewine onokaka zinge ŋiboniake? Ŋo ŋinemasi maine okanbi, ea wane ra wikile ŋibonbi, bauwawa midaine wikile desikei, yemo Anutuŋo eawane raki paki, mosop ŋuniake. 21 Anutu eŋe eawane raki paki, ŋidora newanŋunge, onoka wane,Kristo oŋom ŋinane ra wikile peikki paki, numainesikanŋungane, ŋine eŋane kie tapot yewa mainemogasikei. 22 Yesu eŋe sot mane mi okange, isi donmane aŋaino ŋine saketki, ŋei maneŋo mi detke, omidakaka. 23 Kristo eŋe masi worik okankau paki,don qotkoine olatpi, eŋe turuŋine don qotkoine mimainge edange. Eŋe wikile manbi, turuŋine qomsua don mi edange, eŋe iwa yale detke, “Anutu eŋewano wanokze koboboine, oŋom naŋane kine derewanokokaniake.” 24Kristo oŋomŋenaneborikinezepeikki, kutno waki kauke ari kibeŋ qabego rasikke,

Page 252: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Petoro 2:25 249 1 Petoro 4:1wane ŋene maine borikinezane ra more seukenane,eso koboboine gegezane gege maine gekene, soeŋane kubetineŋo ŋinane sot kubetŋine maki osike.25 Ŋine lama yale, numaŋine qeliŋge touko ket yauyaup ariwarekoi, wane ukude yemo mo Anutuŋoŋibu sa biraŋungane Welaŋine, so oŋa oŋa ŋinaneWare Ware eŋane ŋadino mogare arikei.

3Ŋao Ŋanom Don

1-2 Ŋine Waom eŋine mogare arimami, rokopyalewaka ŋerep ŋine ŋaokop ŋine eŋane bangoketkele gekei, ŋo ŋei eŋanoŋine natne eŋe Anutuwane don dere mi malip kakeiwo, yemo eŋe baŋŋerewekopeene ŋinane tanik manik mayakatne,donŋine midaine, gege mageŋine bailalaŋ goropmida, yalewa geu paki, ŋaokopŋine eweene kitokei,so eŋe ŋinane masi tanik manik ea ka more eŋeyalewaka Anutumalip kaikei. 3Ŋerep, ŋine solaŋinemauluke more kibi maep korop gege, ea wanekamisuk detokangei, leweŋinemaneropmauluke yasoyaso, me kikum ebe ebek, me takot laplap kib-ine lewinerop kine kine masi eaka mida. 4 Eawane turuŋine yemo, ŋine kotoŋinane kibi weleea maikei, kibi maep ea papa togon, eaŋo wetpesek so kotoŋino tik siuke payake, ea yemo lewinesuaine, Anutuŋo kaki menageake. 5 Miti ŋerepsogine gekoi, eŋe wetene Anutu wano motpi paki,numa yaleoken okane kibi maep weteno aukoi,paki ŋaokopene eŋane bango ewene kito ge moremaulukone gekoi. 6 Sara eŋe yalewa okange, eŋeAbraham aŋaine teweke geki paki, iwa yale orake,“NaŋaneWaomne.” Ŋine ukude Sara wane borasok-oune okanmamiwo, yemo ŋine kine kine mainekaokangei, so ŋaokopŋine edo qelaŋ okanbi ea waneŋine misuk kaet okangei.

7 Ŋei ŋine yaleka ŋanowekopŋine eŋerop boro-rom gekei paki desikei, eŋe ŋerep zonomenemidaine, ea wane ŋine ewe kito kitoinerop okanongei, onoka wane eŋe yaleka ŋinerop Anutuwanoŋine gege wanemosop baŋ weneŋmakei, ŋineyewa okangeiwo, yemo kine kine maneŋo meŋemeŋenŋine ea mi leŋkayake.

Ŋine Doku Tau Tau Magu Daleo Okannagu Gekei8Ŋine doku tau taumagu eawanedaleo okannagu

gekei? Yemo iwa yale, ŋine korop dereret weku sowet wekuka ma gekei, ŋine kimakopŋine wet maepokanonikei, so maulukone more ketkele bororomgekei, 9 Masi qotkoine okanŋunbi, ŋine turuŋinemasi qotkoineka misuk okan onikei, me soakŋunbi,ŋine turuŋine misuk soakonikei, ea wane turuŋineyemomosop onikei, onoka wane, mosop yemo Anu-tuŋo mo ŋiboniakane ra ŋidangi paki, ea wane raŋidora newan ŋunge. 10 Anutu wane Don soginekibiwo mo qeqine eaŋo yale kito ŋebonmaike,“Mane eŋe gegewane simile kamaike so, nasomaine

marat kayakane okan kamaikeo, eŋe donqotkoine mane mi rayake, so isi don raraea qeliŋ wareake. 11 Eŋe qotkoine ŋadekkamoremaine ea okaniake, eŋe peamŋeimaguzuage keueno maratkaki paki ea mogareariake. 12 Waomŋo ŋei koboboine eŋanodeine porewareongi paki, naso baŋemmeŋe

meŋeneene det okanmaike, ŋo borikine ma-mami, yemo ŋadekon okanmaike.”

Qelaŋ Ŋei EŋeWikileWakon Ŋoniake EaWane GiremDon

13 Ŋine kine kine mayakatne ea okanikei wanesorin borin okanbi, maŋo baŋ matali qetali okanŋuniake? 14 Ŋo ŋine gege mage mainane, wik-ile kutŋino wayakeo, yemo ŋine wet pese desikei,Anutuŋo baŋ mosop ŋuniake! Ŋei eŋane misukkaet ŋuniake, so dere mezet mi okangei. 15 Ŋowetŋineŋo yemo Kristo ma walukkau koto ŋinogeake, sowetŋine birakauWaomŋinano paki, ewinekito gekei. Eweke more naso baŋem ŋei manemaŋo titi qeson ŋibuki, ŋinewetŋineŋo Anutuwanedon kine kine tebaka gemami, ea wane kine raqelaŋan olasikei. 16 Ŋo ea yemo wet pesek so ewekito kitorop okane ra qelaŋangei, wet dereretŋinewarekau qelaŋan gorop payake, yale okane ŋineYesu Kristo wane dokoine okane more kine kinemaine okanmami, ea wane ra more qelaŋ edo isidon ra mabaik okan okanmami, ŋo ŋado yemoŋinane gegeŋine somasiŋinemaineŋo eŋane isi donrara, ea tileke sikanongi, kau paki, baŋ gamuoniake.17Onoka wane, kine kinemaine okanmami, ea waneyemo Anutuŋo detki, maine wikile kutŋino wayake,ŋo borikinane wikile kutŋino wayake, dereret eamoqotkoine. 18Kristo oŋom ŋinane ra seukke, eŋe atakweku eaoka borikine korop ea wane seukki midake,eŋe ŋei maineŋo ŋei borikine eŋane seukke, yemoŋine iwenŋune ari, Anutuwano biraŋuniakane, yaleokange. Eŋe solarop gekane qeu seukke, ŋo Asuropgekane ma wisikae kake. 19Yesu kibego seuke moredeŋesereo pake, ea wane keuno, naso yewao ŋeisogine miti midaine, ge more seukoi, eŋano arimiti edange, eŋe weteene maingeu rap. 20 Iwayemo ŋeiwa Anutu aŋaine teweke ewine mi kitoupaki, borikine kine kine loutne so umatne mau, eŋeongi mi menaŋgi, raki doku qakumŋo enguwareke.Ŋo naso yewa Noaŋo Anutu wane don malipkatoma ge more seki make, ŋei ŋerep ewekineŋokasekiwowakoi, eŋe 8 ŋoku, sekiwometpi dokuŋo seseonge. 21 Eamo doku tau tau ea wane girem don easikanonge, wane ukude ŋine miti dokuo tauonbi,Anutuwane donmalipkau paki, eŋemamenaŋŋuneokanmaike. Eaŋo solaŋinane dika mi sauk okan-maike, eŋe Anutu tebakaki sari wetŋine maulukesaukki libe qe qelaŋgi gunulemaike. Eaŋo YesuKristoŋo ŋinane sot wane ramore seuke kosowieke,yewao ma menaŋŋun okanmaike. 22 Anutuŋo eŋeqeliwo birakaki wake paki, Anutu wane wonino qeliewe zonomineropŋo mere more, aŋelo wawaine, soqeli ŋetne zonom gorop, korop ea wareongi, eŋanebango ge waremami.

4Yesuŋo Wikile Detkane Ŋene Yaleka Dere More

Borikkine Ŋadekkakene1 Yesu eŋe solaine wikile detkane, ŋine yaleka

okanikei, wane ma togole naguwi paki, dereretweku eaka wetkekei, onoka wane mane eŋe Yesuwane ramore solaineŋowikile desiake, wikileŋowetdereretne ma menaŋkaki, yemo borikineŋo kosomi ma pese kayake, eŋe boriknane zonom yuanka

Page 253: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Petoro 4:2 250 1 Petoro 5:7more koboboine geake. 2 Ea wane ukude yemoŋine kepeo gege gemamiwoka, gegeŋine ea koropAnutu wane simileŋo warekaki gekei, ŋei qomeneriweki borikine mamami, eaŋo midakaka. 3 Ŋineqei bano gesakoi, yewao naso loutne qeligeu paki,ŋei qelaŋ edo okane gekoi, tanik yewa okangoi,ŋine qelaŋ gegeŋine qeliŋ warekoi, yemo borikineyau yaup mama, wetŋo bailalaŋ qole qole, dokutogole ŋat qeqe nene, osom berek ŋat qeqe nene,bat ma more newanonbi ari doku togole zok neupaki qelaŋ qe more, wenip qotkoine oka okan, solopio eŋane qelitene qe more meŋenon meŋenon,ea mado madoŋine. 4 Eso iwa yemo ŋine qelaŋ ŋeieŋano takotke more gege mage wekuka zubaine soqazazaŋka mi okanmami, wane eŋe oŋaene qae-maike, paki eŋe ŋine don qotkoine ŋidanmami.5 Ŋo eŋe baŋ kineene Anutu wano rau paki donurata makei, eŋe mo ŋei seu seune so wisikaunekineze ma wakoniakane ewekmaike. 6 Kine iwayale wane, Yesuŋo Don Maine ea ŋei sogine mitimidaine seukkoi, eŋano yaleka miti edange. Yemoeŋe solaeneŋo maine ŋei numa qotkoine pamaike,ea wane rokopko, korop turuŋine marat kakei, esooŋa oŋaŋo yemo wet maingeu paki, eŋe gege maineAnutu gemaike, yale waka gekei wane, ea edange.

Urata Medep Maineŋo Anutu Wane MetezamotMaine Matokeake

7Yeye kine kine koropqoeakane, nasomobomile-maike, ea wane ŋine koto ŋinane sawe so titiine geupaki eweke more meŋenkakei. 8 Kine kine koropea wane kutno yemo ŋine kimakopŋine eŋeropwetŋine kotineŋowetmaep okan nagu gekei, onokawane, wet maepŋo kimakopŋine okan onikei, yemobaŋ eŋane sot turuŋine maine mi mainge ebonikei,wet maepŋo sotze loutne ea kawetka waremaike.9 Ŋei kimakopŋine eŋe ŋinane matko waikei, ŋineeŋane matko maine waikei, yale okane don kutnemidaine, mapimapik okan nagukei. 10Ŋine koropŋoAnutu wane mete zamot bonep bonep kine manekine mane mawarekoi, wane mete zamot yewamageu, paki ŋei kimakop ŋine natne eŋe kito qesiŋebukei wane, Anutu wano ŋine mete zamot kinemane ea makoi. 11Mane eŋe miti don rayake, yemoAnutu wane don okaniake, mane eŋe qesi qesiŋurata mayake, yemo Anutuŋo zonom maniake, eawane rokop mayake, pakiso yeye kine kine ea wanebakom mawa mawa, yemo korop Yesu Kristo wanera more Anutu okankakene, eŋano qeli ewe zonomso qelaŋan tako rakot pa ariake. O, Weleka.

DokuTauTauMaguGemaineŋoYesuWaneRaMore,Wikile Dere Wetpese Maratkakene

12 Kima maep kopne, liwe liwek wikile teineŋinane kutŋino waki wikile detmami, ea waneoŋaŋine misuk qaeake, eamo kine kine mi wakowakone kuneŋine ŋinano wakonmaike. 13 Ea waneŋine Kristorop wikile qeturage detmami, wane wetpese desikei, paki gemage qeli ewe zonom wako-niake, naso yewao ŋine maine wet pese dere moreoi bakom suaine okangei. 14 Ŋine dere worik okanŋune qaisik ŋunikeiwo, yemo ŋine wet menaŋ de-sikei, onoka wane, ŋine Kristo wane eŋet biŋekinemageu, paki eŋane dokoine okanmami, ea wanekine yemo Asu wane qeli ewe zonom, Anutu wane

Asuŋo ŋinane kutko geake. 15 Ŋinano ŋine maneŋoŋei mane qeki seukeake me, kobu wane, me masitanik qotkoinane, me wawaine okane ŋei natneeŋane kine kineene kobu wara waraŋ, ea wanewikile dereret eamo misuk okaniake. 16 Ŋo ŋinemiti wane ra more wikile kine kine okan ŋunikeiwo,yemo ŋine ea wane misuk gamu ŋuniake, onokawane, ŋine doku tau tau magu, Kristo wane eŋetbiŋekmagemami, ea wane Anutu bakomine kitokei.

17 Kine ma wakon ma wakon urata kie kiek eawane nasoine mo bomilemaike, wane Anutu eŋineŋei ŋerep magukoune eŋano alakane kineene mawakoniake. Kine ma wakon mawakon urata eaŋenano kiekeakeo, yemo ŋeiwa Don Maine Anutuwanoŋine sariki, mi dere malipkau paki ŋadekkaokanmami, eŋano daleo baŋ maki qoeake? Ea yemomi qoe qoene! 18 Ea wane Anutu wane Papiao yaleramaike,“Ŋei maine eŋane mena menaŋ yemo umatne, ŋo

Anutu midaine so borikine mama eŋe yemodaleowakon oniake? Eŋe baŋ umat togogolemarat kaikei.”

19 Eso ea wane ŋei natne eŋe Anutuŋo detkimenaŋgi, wikile kuteno wayake, ŋei yewa eŋe gegemageene koboine gekei, paki oŋa oŋaene koropkaMawakon Mawakoneene sunka manikei, eŋe nasobaŋem rara togon donine ea wareka okan onmaike.

5Ware Ware Ŋine Anutu Wane Lama Magu Ware-

onikei1 Ŋine doku tau tau magu eŋane ŋetne gemami,

ŋine naŋane don ŋidanbe detpi, na yaleka ŋetnegemaile, na dene qomineŋo kawe Kristo eŋe wik-ile detke, na eŋane kine rara, so qeli ewe zonomwakoniake, yewao na baŋ welaine okanikale. Naŋidanbe detpi. 2Ŋine lamamaguAnutuŋometeŋinobira onge, eŋane ware ware okangei, pakiso, Anu-tuŋo okangei wane wetke ŋibonmaike, ea wanerokopko bauwawamidainemaulukewareone gekei.Ŋine urataŋine makei, yemo lewine qole ŋunikeiwane wetkeu paki, maine misuk makei, ŋine urataea wetŋineŋo simile detkau paki makei. 3 Ŋineŋei ŋerep magu yewa wareonikei wane raki pakimeteŋino biraonge, ea ŋei waom solaŋoka okan onemore togolekaware ongeiwanemisuk okangei, ŋinelama numa sikan onbi paki bororomgo wet maepkoalakane ebongei. 4 Paki gemage, lama eŋane WareWare Suaine, Yesu lotkeake eao ŋine baŋmarok qeliewe zonomine weneŋ wagi wagine sutke paki boriworine midaine ea makei.

5 Ŋei qaluwit, ŋine yaleka ŋidanmaile, ŋine ŋeisuaine eŋane bango ketkele gekei, so ŋine koropŋoketkele geu paki, qelitŋine qenagu gekei, ea waneAnutu wane Papiao iwa yale ramaike, “Anutu eŋeŋei wawaine eŋane nago nagon makokki qorodogeket okanmami, ŋo ŋei ketkele gemami, eŋe yemomosopine sunka ebon okanmaike.” 6Ea wane Anutuzonominane bano gemamiŋomaket bira nagumoreketkele gekei, eso eŋe baŋ eŋine naso biŋekinemaine detki pamaike, eao ukude iwaka so baŋ ŋibuwieake. 7 Dere qeka okan okanmami, kine kinekorop ea eŋane kutko mosikei, onoka wane, oŋoŋine naso baŋem wareŋun okanmaike, ea wane.

Page 254: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Petoro 5:8 251 1 Petoro 5:14Wet Wisika Gekene

8 Wet wisika geu, diam seleleine mau! Ŋinaneŋabaŋine, Satan, eŋe laion yale aŋaine aŋage, eŋeme eŋe qotkawe raki paki ari lotke sari lotke okanegemaike. 9Ŋine mali malipko kito togogole okorau,paki eŋe mapapkau kesiake, onoka wane mida, ŋinemo detmami, ŋinane kimakopŋine doku tau taumagu mali malip korop kepe baŋem ge arimami,eŋano wikile iwa yewaka wakonwareke pamaike.10 Ŋo ŋine yemo nasomde bamgoka wikile detpi, eawane ŋadino Anutu, mosop kine kine korop eawanewelaine, oŋo qeli ewe zonom papa togon Kristowano pamaike, ea wane ŋidora newan ŋunge, oŋombaŋ ŋibuki menaŋgei, so togole togole, zonom, sonago nagon mane ŋiboniake. 11 Eŋano zonomŋotakorakot pa ariake! O, Weleka.

Don Qoi Qoine12 Na don bamgo iwa Silas olatpe, oŋo qesiŋ

nane more qemaike, na eŋane detpe kimane weleokanmaike. Na ŋine ma togoleŋune more naŋŋingumaile. Yemo iwa yale. Iwa yemo Anutuwane don wet dereret. Ŋine ea wane kotino gesoketogole okorakei. 13 Ŋinane kimakopŋine, doku tautau magu mane Babilon kepeo gemami, eŋe yalekaAnutuŋo mo ma wakonone biraonge, edo ŋinanekaiwe maine, ra motpi sarimaike, so miti medepneMareko eŋe yaleka ŋine kaiwe maine ŋibonmaike.14 Ŋine mete au au eamo wet maepŋo doku tau taumagu gemami, wane lulu zam zam aukei. Peamŋomaine Kristo wane biŋek gemami, ŋinano koroppawareake.

Page 255: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Petoro 1:1 252 2 Petoro 2:5

2 PetoroŊene Gege So Masi Tanik Maine So Togogole Maŋem

Paki Ŋei Borikinane Don Qepapkaikene1 Simon Petoro, na Yesu Kristo wane qelit ŋei so

aposolo.Noŋo koboboine Anutu so ma menaŋ ma

menaŋze Yesu Kristo oŋo mali malip lewine suaine,ŋene ŋebonge, yewaka ŋine ŋibonge, noŋo kibi iwaqe ŋibonmaile.

2 Ŋine wetŋineŋo Anutu so Yesu ŋenze Waomzedere wetka okankamami, wane wet pese so peamŋomaine ŋinano watke payake.

Ŋene Anutuŋo Ŋedora Newanŋonge Eŋine BiŋekŊebuke

3 Anutu wane zonomŋo yeye kine kine koropŋebonge, ŋene gegeze maine gekenane wetzeŋoŋedora newanŋonge, eŋe detkakonane qeli ewezonom so eŋine mayakatne, ea ŋenane biŋek qeŋeboniakane ŋedora tebaŋonge. 4 Eŋe numa yale-oken okangi paki, don biŋekine kakapa so lewinesuaine mo ŋeboniakane rake, ea ŋebonge. Wanemete zamotine korop iwa ea wane ra more ŋinemaine kepeo bailalaŋ matali matali pamaike, eakakakka arikei, paki sari Anutu wane masi tanik eamakei. 5Kinemde ea wane ŋine mauluke masi tanikmaine ea mali malipŋino takotkekei, dereret eaŋomasi tanikŋine maine eao takotkekei, 6 dereretŋineeao koto wane sawe gege takotkekei, koto wanesawe gegeŋine eao togole togole takotkekei, to-gole togole ŋine eao meŋe meŋen wane ewe ewektakotkekei. 7 Meŋe meŋen wane ewe ewekŋine,eao kima gegeŋine eao yemo wet maep takotkekei.8Kine kine korop iwaŋo ŋinano zok manerop watkepayakeo, yemo eaŋo baŋ ŋibuki ewekeu paki, wetdereretŋine suaki, Waomze Yesu Kristo detlukkakei.9 Ŋo mane eŋe ea mi ma geakeo, yemo eŋe deinepilik pilikine, yalinane kine kine mi kamaike, so eŋealakanborikineine saukemauluk okankake, eawanemo nigetkake.

10 Eso ea wane kimakopne, ŋine koso maneropsorin borin okane more togole togole maratkau,Anutuŋo eŋine biŋekmawesakŋunge, eawanewelewakonlukeake, ŋine yale okangeiwo, yemo ŋine miket rasuwarekei. 11 Numa iwa yale okanbi, ŋinebaŋ korop rakok ŋune more numa lalage ŋibongi,Waomze so Ma Menaŋ Ma Menaŋze Yesu Kristowane gege togon Mat urum koto waketkei.

12 Kine ea wane, na naso baŋem tanik manikiwa wane wet qelot don ŋidan okanmaile, ŋine eamo detkoi, so don wele makoi, ea mo malilipkema gemami. 13 Na weku wetkemaile, yemo noŋomaine ŋinane wet dereretŋine kine kine iwa wanekito wirike ŋidan okanikale, kepe solanerop wisikagemaileoka ŋidanbemenageake. 14Namo detmaile,mi azoŋgi nasomde bamgoka na kepe solane iwaqeliŋkaikale, Waomze Yesuŋo ea wanemo didiwokanolatke. 15Na baŋ ea wane numaine mane maulukera qelaŋan ŋidangale, na seukewe, ŋadino ŋine doniwa korop naso baŋem wetke magekei.

Kristo Kibi Qeli Ewe Zonominane Qelaŋan WakongiDeeneŋo Kakoi Ea Wane Don

16 Ŋene ŋei dereretko ŋine nemu kisi yewama more Waomze Yesu Kristo zonominerop sarilotkeakane mi ŋidangone. Ŋene ŋenze dezeqomineŋo qeli ewe zonom qelaŋanine kakapasuaine ea kakone. 17 Ŋene yewa metŋem, naso eaoAnutu Magak, eŋe bakom mawa mawa so qeli ewezonom qelaŋan sunka mange, naso yewao weti QeliEwe Zonom Qelaŋan Suaine kotinoŋine bokawokamane Yesu wano sarike, eaŋo iwa yale rake, “Iwayemo nae gipon maepne, na eŋane simile nanluk-maike.” 18 Ŋene ŋenze ketzeŋo don iwa qeliwoŋineketki detkone, ŋene eŋeropweneŋ bonagaowaYesumetke, yewao gekone, naso eao don ea detŋemqeliwo ŋine Waomŋo raki sarike.

19 Eso ea wane, ŋene propet edo don rakoi, eadetŋem wele okan okanmaike. Ŋine baŋ eŋanedon ea wane urataine mauluke mau paki, yewaowetŋine more gekei, onoka wane, ea yemo lam yalepanamango lawe okoramaŋki, Yesu zinge sariake,naso yewao kepe qaeki Yesuŋo sako wane serekinqelaŋaneŋo kotoŋine lawe qelaŋaniake. 20 Kinekine korop, ea wane kutno yemo iwa yale desikei,ŋei mane eŋe oŋomka Propet eŋane don Anutuwane Papiao qekoi, ea wane kinemaine mi rayake,midakaka. 21 Don rokop ea ŋei enŋene wetkoŋinedere lilikeu paki, mi qe gekoi. Yemo propet ŋei eŋeAsu Koboboineŋo tewek one more ebu wieki eŋedon yewa Anutu wanoŋine sariki dere ra wakonegekoi.

2Kito Ŋebo Ŋebon Isisine Eŋane Don

1 Propet isisine eŋe mokaka Israel ŋei ŋerepeŋane keueno wakone gekoi. Rokop yewaka kitoŋebo ŋebon isisine baŋ ŋinane keu ŋino wakonegekei. Eŋe baŋ matali matali ma wakone more isidon eamawakonikei, soWaomYesuŋo sot turuŋeneqekokke, eŋe bisopkakei, eso eŋe yale edomkaokanetebakaumatali qetaliwakonongi eakamidawarekei.2 Eso eŋe yale okanbi, ŋei loutne eŋe eŋane tanikmanik qotkoine ea kau paki, eŋane numa eamogarearikei, so onokawane, eŋemasi ea okanikei, eawanekepe ŋei ŋerep eŋe numa wele ea wane ŋade donraikei. 3 Kito ŋebo ŋebon isisine, ŋei iwa eŋe wesiaboŋwanebailalaŋ zokmagemami, eawane eŋe baŋenŋenewetkoŋine isi don kine kine loutneŋidangei,eamo isiŋunbi paki, ŋinano ŋine wesi aboŋ makeiwane yale okangei. Ea wane Anutu eŋe eŋanekine ma wakone more turuŋine ebo ebon eŋe momaulukke, so eŋe Mataliongi Mida Midaene, eŋewisika tomaonge pa sariakane!

4 Anutuŋo aŋelo borikine makoi, eŋe mane miloloŋonge, midakaka. Eŋe siluŋ ma peikki gerepsorao ketkoi, yewao mulap togogoleŋo wokom onemore wareongi, panaman kotino, nasoo Anutuŋokineene ma wakone more turuŋene eboniakanetomaka metmami. 5 Anutuŋo kepe sogine ea manemi loloŋkake, midakaka. Eŋe siluŋ raki kepeo dokuqakum wakone more, eaŋo ŋei Anutu midaine,borikine ma gekoi ea korop engu wareke. Noaweku eŋe koboboine gege ea wane don rara gekane,eŋine so ŋei ŋerep sewen seseongi, waetne gekoi.

Page 256: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Petoro 2:6 253 2 Petoro 3:86 Anutuŋo Sodom so Gomora, mat suaine etke,siukkeik wane raki, gerepŋo ezo mataliongi, siuk-warekoi. Eamo ŋado Anutu midaine geu, masidaleo wakononiake, eŋane qaka ea maki ketke. Eakaŋem paki desikene. 7 Lot eŋe ŋei maine, eŋeŋei numa midaine, eŋe borikine mado madoŋinegamu gamune ea mageu, eawane qom wikile zokdere geki, Anutuŋo seseka more qesiŋkake. 8 Ŋeimaine yewa, eŋe eŋane keueno geki paki, kaiweinekaiweine borikine kine kine zokmaneropmau onge,so detongi paki, wet dereret so kotine maine eatanik manik borikine okangoi, eaŋo ongi wikile zokmange. 9 Eso yalinane Waom eŋe mo detmaike,ŋei maine liwe liwekoŋine makok oniakane, ŋo ŋeiborikine mama wareongi, wikile dere gemageu ariNaso Suaine eao kineene ma wakone turuŋine ebo-niakane. 10 Ŋei ea weteneŋo borikinane bolam yalelaweki, nalekine tau okanmami, so Anutu so qeli ŋeiwawaine ebu ket biraon okanmami, ŋei yewa eŋemulap urum togolo biraoniake.

Kito ŋebo ŋebon isisine iwa eŋe kaetene midaineso wawaineene teine so weti qeliwo zonomeneropgemami, eŋane eweene mi kito okanmami, eŋe ewemabaik okanon okanmami. 11 Aŋelo eŋe maneroptogogole so zonomene zok kakapa suaine, kito ŋeboŋebon isisine iwa eŋane rokop yuan kamaike, aŋeloeŋe Waom wane kaitko mi dere worik onbi paki,kineene ra wakonon okanmami. 12 Ŋo ŋei iwa eŋewetŋoka okan okanmami, osom zubaine wakonbiebu more engu okan okanmami, eŋe yale. Eŋekine kine wane kine mi detpi paki yaup qaisikkaokanmami. Ŋei iwa eŋe baŋ osom zubaine midasololok okan mami, yale mida sololokkei. 13 Eŋewikile marat kakeiwane borikine kine kine makoi,ea wane turuŋene eŋe baŋ wikileka maratkakei.Eŋane simileeneŋo yemo eŋe kaiwe suaino epaWaom ma nene, so eŋet ore ore, solaeneŋo similedesiakanebatne okanokanmami, eŋe gamugamuneso kotoene di panaman gorop kauke geu paki, earopŋinano takotke ŋara nema nema, so simile isi nu-maene, ea mogare isiŋune okanmami. 14 Eŋe kinekine natne onikeiwane mi on okanmaike, eŋe ŋerepwenip yau yaup ma okanmami, eŋeka onikeiwaneon okanmaike. Eŋe borikine ŋat qeqine makeiwaneka on okanmaike. Eŋe ŋei setene pelekakatneea iwen onbi ari suba bano waketpi engu okan-maike. Kine kine yalinane qom riwe riwe eamookan mageu, wetene ma qotkeke. Ŋei yaline eŋemo Anutu wane soa bano waket warekoi! Eŋe baŋsuba yale wikileŋo makokki ket edoyake. 15 Eŋenuma koboboine ea qeliŋ kawareu paki, numaeneea qeyau arikoi. Paki eŋe Balam, Beor gipolane kietapotine ea mogare arikoi. Israel wane ŋaba eŋeBalam wano ari rakoi, “Ge Israel ŋei ŋerep soak on-nom, ŋene wesi ginikene.” Ea wane eŋe wesi wanesimileine zok manerop pa mangane Israel eŋanoborikinane lewine mayakane soringeke. 16 Pakisoborikineinane ra more rawetkake, eŋine dogiŋo ŋeidon yale raki paki propet ea qelaŋ masi mayakaneokangi kitatkake.

17 Ŋei ea eŋe doku deine zip ziune yale, eŋekezoŋ momo suaineŋo puangi wele midaine yauyaup arimaike, yale, Anutuŋo ŋei yaline eŋane kepemat gekei wane biŋek qe ebonge, yemo panaman

yewao ŋik qisilik kito pamaike. 18 Eŋe wawainedon so qelaŋ don, wele midaine ea ra okanmami,so kelok more ŋei ŋerep isionbi sari wekuoka qe-turageu paki, qomene riweki bailalaŋ mawakonemore, solaeneŋo borikine kine kine qotkoine, eama okanmami. Yale okane more ŋei natne muse-lemde qelaŋ gege so tanik manikene qeliŋkakoi, eawaraŋ onbi koso ari eŋane masi tanik qotkoine eamogare ari okanmami. 19 Eŋe edane ra okanmami,ŋine yale okanbi paki mulap midaine geu kine kinemaneŋo mi ŋibu ket biraŋuniake. Ŋo enŋene yemobori more mida sololok, oka okan tanik manik eawane qelit qeqe eaŋo wakonongi geu paki, don eaedan okanmami. Ŋei mane eŋe kine kine maneŋomaket birakakeo, yemoeŋe eŋane qelitmamaokanegeake. 20 Ŋei eŋe Waomze so Mapi Mapitze YesuKristo wet derereteneŋo qotka geu paki, kepe wanekine kineine qotkoine eaŋo koso manerop ebu ketbiraoniakeo, yemo ŋei yaline eŋane gege mageene,ea alakanka eamo nigatnemde borike, ŋo ŋado gegemageene yemo manerop borilukeake. 21 Eŋe tanikmanik maine ea wane numa koboboine, ea manedetkakoi ra, yemo maine menaŋ lukki rap, yemoeŋe detwareu pakimo numa kuneŋine ebonge, eakakakka ŋadekka arikoi. 22Masi iwa okangoi, eaŋosikan ŋonmaike, yemo Papia sogino don ea weleokanmaike, “Kasi mane eŋe madoŋgi ket, eaka kosozinge ari nemaike,” eso “Berek mane eŋe dokutauke, eaka koso zinge ari nalek taumaike.”

3Waom Sariakane Don Nasoine

1 Kima maepkopne! Iwa yemo naŋane kibi ataketke iwa qe ŋibonmaile. Kibi etkeka ea wane kotinona liwekka more dereret ŋinane kotino wetŋinegununutne ea ma wisikaemaile, yemo miti don iwakorop desikeiwane qe wirike ŋibonmaile. 2 Ŋinepropet koboboine edo mokaka don rakoi ea so dontogon wane numa, Waom so Mapi Mapitzanoŋinesarike, ea aposolo kopŋine edo ŋibongoi, ea deregekei wane na wetke ŋibonmaile. 3 Mikepka yemoŋine korop don iwa detwarekei, onoka wane, nasoqoeakane bomileki, yewao ŋei natne gege mageeneborikine mama wane qom riweŋo watke watkineeŋe baŋ wakonikei. Wakone more eŋe baŋ mabaikqebaik ŋibukei. 4 Paki rakei, “Yesu eŋe sariakanerake me? Ŋo eŋe diawa sarimaike? Ŋenane ma-gakopze eŋe mo seuk warekoi, ŋo yeye kine kineiwa yemo mokaka kepe mawakongi paki motke,rokop weku yewaka pa samaike!” 5 Eŋe edom kelokkine dere more koso ra okanmami, Anutu wane raokanmami, “Ŋene qauze wamaike,” mokaka Anu-tuŋo rakiso, qeli so kepe ere wakongoik. Kepe eŋeAnutu wane donŋo dokuoŋine raki wakonge paki,dokuŋo qeatkaki keuo pake. 6 So doku yewa waneqakum eaŋo yaleka ŋei ŋerep so kepe sogine eakorop ma qorok ongi mida warekoi. 7 Ŋo qeli sokepe ukude iwa pamamik, yemo Anutu wane donwekuŋoka mawaluk otki, gerepŋo eso matali osi-akane biŋek pamamik. Ere wareotki pamamik, baŋnaso bomileake, eao ŋei borikine Anutu midainegemami, kineene ma wakone more matalioniake.

8 Kima maepkopne, don weku iwa yemo misuknigetŋuniake! Waom wane deino yemo eŋe kaki

Page 257: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Petoro 3:9 254 2 Petoro 3:18kaiwe weku so koma tausen ere kine mane kinemane mi okanmamik. Eŋano yemo kaiwe weku eakoma 1, 000, so koma 1, 000, ea kaiwe weku, etkeere rokop wekuka okanmamik. 9 Waom eŋe donrake, ea wane ŋaŋaeki paki, naso mi ma kirowoneokanmaike, ŋei natne ŋine yale mane desikeiwane.Ea wane turuŋine yemo eŋe ŋine bororom okanŋunokanmaike, onoka wane mida, eŋe ŋei natne mi-dakeiwane mi det okanmaike, ea wane, ŋo siluŋeŋe koso ŋei korop wetene maingeu paki, borikineŋadekkakei wane ra okanmaike.

Qeli So Kepe Mida Lelekeik10 Ŋo Waom wane nasoŋo yemo baŋ kobu mama

ŋei maneŋo kobu mayakane sanka ari okanmaike,yale sanka ture ŋoniake, kaiwe naso yewao qeli eŋeukatne suaine ma more siuke mida leleake, qeliwane yeye kine kineine eamo gerepŋo ezo warekimida sololokkei, so kepe eŋe yeye kine kineinekutno pamaike, earop weneŋ siuke mida leleake.11Yeye kine kine korop ea numa yalewaoken okangisiuke midawarekei. Ŋo ŋei ŋerep ŋine daleo okanegekei? Ŋine gegeŋine koboine geu paki, Anutusunka manikei. 12 Ŋine Anutu wane Kaiwe nasoyewa tomaka geu, paki sorin borin okane mau nasobomile sariake, Kaiwe naso yewao qeli eŋe gerepŋozewareki mida leleake, so qeliwane kine kineineyemo gerep aŋetneŋo korop kaki yanyale moremida lele ariake. 13 Ŋo ŋene yemo Anutuŋo qelimusele so kepe musele mane ea wane biŋek qe ŋe-bonge, ea wane tomaka gemaine, yewao koboboinegege togon matzo gekene.

14 Ea wane kimakopne, ŋine Kaiwe naso eatomaka geu paki, kotoŋine warekau gunule payake,so sot midaine Anutu wane kaitko eŋerop peamgogekei. 15 Waomzeŋo sese ŋunmaike ea kau, eamokoso masuluk ŋuniakane numa ea more ŋibon-maike, eamo kima maepze Paulo Anutuŋo wet der-eret mange ea ma more, ea wane rokopka ŋineqe ŋibonge. 16 Kibiine qeke, eao eŋe korop doniwa waneka ramaike. Kibiine qeke, eao don natneumatne pamaike, wane don yaline ea ŋei qelaŋineso borotne eŋe kine ra siuk okanmami, so eŋe Anutuwane Papia natne pamaike, eao don natne ea yalekara siuk okanmami. Yale okanbi paki, edomka mataliqetali okane, ea tebakau sari turuŋŋo kuteno waokanmaike.

17 Ŋo ŋine, kimakopne, iwa yemo mo derimi, eawane ŋine diamŋine togogole makei, yale okanbi,ŋei yau yaup gegine eŋane isi donŋo ŋine misukwaraŋŋungi numaŋinemayakatne ea qeliŋka arikei.18Ŋine takotkemoreWaomze soMapiMapikze YesuKristowanewetmenaŋ so kineine detlukeu paki suatogole warekei, Kristo wano qeli ewe zonom, ea iwapamanmaike so banine pa ariake! O, Weleka.

Page 258: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Yohane 1:1 255 1 Yohane 2:19

1 YohaneYohaneŋo Kibi Mikepka Qeke, Don Gegeinerop

Didiwo Wakonge1Mokaka qei kino ŋineka kieke pa sarimage pake,

yewa ŋene ketzeŋo detkone, so dezeweleŋo kakone,welekatne, ŋene dezeŋo kamoremetezeŋomakone,gege togon Wane Don iwa qe ŋibonmaine. 2 Gegewele didiwo wakonlukki kakone, paki gege togonwane don kisiine iwa ra wakone ŋidanmaine, gegetogon yewa Magak wano ŋine pa sari mage ŋenanodidiwo wakongi kamaine. 3 Kine kine kakone sodetkone, ea wane ŋene ra qelaŋane ŋine weneŋyalewaka ŋidanmaine, ŋidanŋem detpi paki, ŋineŋenano takotkeu wetze weku qeturage gekenane,pakimo wet weku gegeze yewaŋo Magak Anutuso Gipole Yesu Kristo erano kito more payake.4 Yalewa paki, ŋenano wet pesekŋo maine watkemore payakane kibi iwa qe ŋibonmaile.

Anutu Eŋe Qelaŋan5 Iwa yemo donkisi Gipole Yesu wano detkonane

more, ŋine ra wakone ŋidanmaine, Anutu eŋe qe-laŋan, eŋano panamanmanemi pamaike. 6Ea waneŋene wet weku Anuturop gemaine raŋem paki,yewaoka panamango gekene, pakimo donze yewamo isi okangi, ŋene don wele yewa mi magekene.7 Ŋo Anutu eŋine qelaŋango gemaike, yalewakaŋene qelaŋango gekeneo, yemo ŋene doku tautau ŋei natne eŋerop wet weku kima kima okanegekene, pakimo Gipole Yesu wane Weŋemineŋo sotturuŋ kine kineze ea saukki libeka qekene.

8 Ŋo ŋene sot turuŋze mane mi pamaike yaleraikeneo, yemo ŋedomka wetze isikaikene, pakimodon welekatne yewaŋo ŋenane kotozo mi payake.9 Ŋene borikineze rapok warekeneo, yemo Anutueŋe mi qeliŋ ŋoniake, midakaka, eŋe masi koboineokangi paki borikineze qeligeake, so tanik manikzeqotkoine yewa ma biraki ariki ŋene libeka qekene.10 Ŋo ŋene iwa yale raikene ŋene sot mane mima okangone, ea rakeneo yemo, Anutu wane donraŋem, isi don yale okaniake, pakimo eŋane donŋoŋenane kotozo mi payake.

2Kristo Eŋe Ŋenane Qesi Qesiŋ

1 Gipon borasokopne, borikine mi maikei wanegirem don iwa qe ŋibonmaile, ŋo ŋei mane eŋeborikine mayake, yemo qesi qesiŋze koboboine,Magak korop gemaike, Yesu Kristo yewa desiake.2 Kristo oŋomka sot turuŋze mataliki siukeakaneurataine make, so eŋe ŋenane sot turuŋze matalikisiukeakaneka urataine mi make, midakaka! Eŋekepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane borikinane tu-ruŋ weneŋ qeliŋge.

3 Ŋo ŋene Anutu wane don tewekkeneo, yemoŋene iwa yale desikene, ŋene eŋe detlukkamaine,yale okaniake. 4 Ŋo ŋei mane eŋe rayake, “NaAnutu detlukkamaile,” yale raki paki, aŋaine mitewekeake, ŋei yaline eŋe isi ŋei, wane ŋei yalineeŋane kotino don welekatne mane mi pamaike.5 Ŋo ŋei mane eŋe Anutu wane don tewekeake, eŋe

Anutu wet maep wele okankayake, ŋene yalewaokon okane more Anuturop gemaineo, yemo ŋeneAnutu wano makatake gemaine, yale okaniake. 6Ŋomane eŋe rayake, “Na Anuturop gemaile”, yalerayake, eŋe Yesu Kristoŋo okange, yale Anuturopgeake yemo menageake.

Kima Kima Okane Qelaŋango Gekene7 Kima maepkopne, na don iwa qe ŋibonmaile,

yewa donmuselemida, iwamo ramatok don sogine,ŋine mo qei bano kine dere mage sakoi, ramatokdon sogine yewamo miti don, ŋine mo alakankadetkoi. 8 Ŋo don iwa qe ŋibonmaile, yemo donmusele, so ea wane weleine yemo Kristoŋo kotozourata make, yewao kakone, panaman mo mida lelearikimo, qelaŋan weleŋo qelaŋanmaike.

9 Ea wane ŋei mane eŋe iwa yale rayake, naqelaŋango gemaile, raki paki kimaine qaisik kayake,eŋe naso yewaoka panaman koto geake. 10 Ŋo ŋeimane eŋe kimaine wet maep okan kayake, eŋe qe-laŋangoka ge ariake, eŋe numa mi qeyauyake, pakieŋano ŋine kine kine natneŋo ŋei natne mi ebukiborikine maikei, midakaka! 11 Ŋo ŋei mane eŋekimaine qaisik kayake, eŋe panaman koto geki pakipanaman wane numao arimaike, eamo mi desiake.Onoka wane Panamanŋo maki deine mupkemaikeea wane eŋe numa maine me qotkoine eamo mainemi kayake.

12 Gipon borasokopne, Kristo wane eŋet waneAnutuŋo borikineŋine qeliŋgi siukwareke eawanedon iwa qe ŋibonmaile. 13 Magakop, ŋine mokakaqei kino ŋine Ŋeiwa ge sari geke, so gemaike, eŋanekine detlukkamami, eawanedon iwaqeŋibonmaile.Ŋei medep, ŋine mo Satan ŋadeka more qeliŋ ka-mami, ea wane don iwa qe ŋibonmaile.

14 Medep nigatne ŋine Magak Anutu detluk ka-mami, ea wane don iwa qe ŋibonmaile. Magakŋine mokaka qei kino ŋine ge sari geke, so gemaike,Eŋe detlukkamami, ea wane don iwa qe ŋibonmaile.Ŋei medep qaluwit, ŋine zonom ŋine pamaike, soAnutu wane donŋo koto ŋino pamaike, paki Satanŋadekkamami, ea wane don iwa qe ŋibon maile.

Ŋene Wetze Kepe Abogo Misuk Payake.15 Wetŋine kepeo me kepe wane abogo misuk

motpi payake, ŋo ŋinewetŋine kepeomotpi payake,yemo ŋine wet maep ŋine Magak wane yewaŋoŋinane koto ŋinomi payake. 16Kepeo ŋine kine kinekorop, solaŋo bailalaŋ, me deŋo ka so bailalaŋ, sowawaine kine kine, ŋei ŋerep eŋe ka more wawaineokan okanmami, yewamoMagak wanoŋinemi sari-maike, mida! Wawaine korop kepeo ŋine. 17 Kepeso aboŋ kine kineine kepe kutno paki, ŋei ŋerepeŋe ka more bailalaŋ okan okanmami, yewa koropmida sololokeake, ŋo Anutu wane don dere tewekokanmaike eŋe yemo naso baŋem ge ariake.

Kristo Wane Ŋabaine Wakonge18 Gipon borasokopne, naso mo bomilemaike!

Kristo wane ŋabaine wakoniakane rakoi, waneukude yemo Kristo wane ŋabakoune mo loutnewakone gewaremami, pakimo ŋene detmaine, nasomo bomilemaike. 19 Ŋei ŋerep magu iwa eŋewelekatne ŋenane magu midakaka, yalinane bi-raŋone arikoi, eŋeŋenanemaguwele gekoi ra, yemoŋenerop geurap, ŋo eŋe siluŋ biraŋongoi, paki kine

Page 259: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Yohane 2:20 256 1 Yohane 3:20iwa yalewakonge, eŋewelekatne ŋenanemaguwelemidakaka.

20 Ŋo ŋine yemo Kristoŋo Asu Koboboine ŋibon-gane dereret ŋinerop okane don welekatne yewadetlukmami. 21 Ŋine don welekatne ea wane kineŋaŋaemami, yale rawe paki kibi iwa mi qe ŋibon-maile, midakaka. Ŋine mi ŋaŋaemami, ŋine modetlukmami, so don welekatne yewao ŋine isi donmane mi wakon okanmaike, yewa ŋine mo weneŋdetwaremami.

22 Pakimo ŋei isi don rara eamo ma? Ea mo ŋeimane, Yesu wane Mesia, Anutuŋo birakaki ketke,mida rayake oŋo, eŋe Magak so Medep weneŋeretnarek qaisik osiake, yale okangi paki Kristowane ŋabaine okaniake. 23 Ŋei mane eŋe magakqaisikkaki paki, medep yalewaka qaisikkayake, ŋomane eŋe Medep kima okankaki paki, Magak yale-waka kima okankayake.

24 Ŋo qei kino miti don detkoi, yewaka togolemalipka gekei, miti don yewa wetke togole malipkageu paki ŋine baŋ, naso baŋem Medep so Magakererop tako rakot ge arikei. 25 So Kristo oŋom kinekine ŋeboniakane ŋedaŋge, yemo gege togon.

26 Wet ma siuk okan ŋungei wane ra okanmami,eŋane rawe paki kibi iwa qe ŋibonmaile. 27 Ŋoŋinane, yemo Kristoŋo Asuine ŋibonge, yewaŋoŋinano payake, Asuŋo ŋinane koto ŋino geki, ŋineŋei maneŋo kito ŋiboniakane mi ŋaŋaekei, KristowaneAsuineŋo kine kine korop eawane kine kito ŋi-boniake, eamo don welekatne kito ŋidaniake, ea moisi midakaka, ea wane ŋine Asuŋo kito ŋidaniake,yewa tewekeu paki, Kristo wano kito togole gekei.

28 Welekatne, gipon borasokopne, Kristo wanokitou togoleu paki gekei, paki Nasoo eŋe didiwosariake, yewao ŋene maine togole okorakene, ŋeneeŋane kaitko kaet so gamu gamuokanemi siukkene.29 Ŋine mo detmami, Kristo eŋe koboboine, ŋineyalewaka iwa yale desikei, ŋei mane eŋe masi tanikkoboboineka okane geake, eŋe Anutu wane medep.

3Anutu Wane Ŋerep Medep

1 Detmami, Magakŋo wet maep zok maneropokanŋonge! Eŋe wet maepine zok kakapa suainepamaikane, ŋene Anutu wane ŋerep medep ŋedo-rake, iwa yemo welekatne, kine yalinane kepeo ŋeiŋerep eŋe Anutu wane mi detkoi, so ŋene yalewakami detŋonmami. 2 Kima maepkopne, ŋene ukudeAnutu wane ŋerep medewekoune okane gemaine,baŋ ŋado daleo okane gekene, eamo mi wakongidetlukkamaine, ŋo siluŋ iwa yale detmaine, ŋadoKristo lotkeake, naso yewao, eŋine kait toqainetokso giridiŋ kaŋem paki eŋine rokop okanikene.3 Ŋei korop eŋe weteneŋo Kristo wane dereret sotomaka gekei, eŋe edom yale okanbi paki, Anutuwane kaitko libe qe more gemami, so eŋe Kristoŋolibe qotqole gemaike, yale gekei.

Borikine Ma More Satan Wane Medep NatneOkanikei

4 Ŋei mane borikine mayake, eŋe Anutu waneRamatok Don yewa yuanmaike so qemaike, onokawane, borikine yewaŋo Ramatok Don qeqe okan-maike. 5 Ŋo ŋine mo detmami, Kristo eŋe ŋei

ŋerep sot turuŋene ebu ma wareakane lotkeke, eŋeborikine sot mane mi pamanmaike. 6 Mane eŋeKristorop geake, eŋe takotke borikine mi mayake,ŋo mane eŋe borikine takotke mayake ŋene raikeneeŋe Kristo mi kake so mi detkake, yale okaniake.

7 Ŋerep medewekopne, ŋine kaulukei, ŋei nat-neŋo isiŋunikei. Ŋei mane tanik manik koboinemamaike, eŋe ŋei koboboine Kristoŋo geke, eawanerokop. 8 Mokaka qei kino kieke more, Satanŋoborikine kine kine mamaŋke, eawane ŋei maneeŋe borikine mamaikeo, yemo eŋe Satan wane ŋeime medep okanmaike. Paki Anutu wane Gipoleeŋe didiwo sari lotke more, Satan esopkaki paki,urataine weneŋ mataliki siuke mida leleke.

9 Ŋei mane Anutu wane medep geake, eŋe borik-inane tanik manik takorakot mi mayake, onokawane, Anutu eŋine gege mage so tanik manikŋoeŋano pamaike, so Anutu eŋe eŋine magaine, eawane eŋe borikine mi takotke mayake. 10 Anutuwane ŋei ŋerep so Satan wane ŋei ŋerep eŋane kinekeueno pamaike, yemo iwa didiwo wakonmaike, ŋeimane eŋe tanik manik koboboine mi okaniake, mekimaine wet maep mi okankayake eŋe Anutu wanemedep mi okaniake.

Wet Maep Maneŋo Mane Okannagu Gekene11 Mokaka biŋek don mane iwa yale detkoi, ŋene

kimakopzewetzeŋowetmaepokanongene. 12ŊeneKain yale misuk okanikene, Kain eŋe Satan wanebiŋek ea wane eŋine ŋole qeke, Kain eŋe onokawane ŋole qeke? Yemo kine iwa yale wane, Kain eŋekine kinewa okange, eamoqotkoine, ŋo ŋoleŋo kinekine wa okange, eamo mayakatne, ea wane.

13 Kimakopne, kepe ŋei kimakop ŋine eŋe ŋabaokanŋunbi, ŋine misuk qisekei. 14 Ŋene iwa yaledetmaine, ŋene seu seu qeliŋka more sari gegeowaketŋem paki wiekone, ŋene yewa detmaine,onoka wane ŋene kimakopze Anutu wane ŋei ŋerepwet maep okanon okanmaine, ea wane. Ŋei maneeŋe kimakoune wet maep mi okanoniake, eŋe seuseuneka geake. 15 Ŋei mane eŋe kimaine qaisikkayake, eŋe kawali qeqe, pakimo ŋine mo detmami,kawali qeqe ŋei yewa eŋe gege togon mane mi pamanmaike. 16 Kristo eŋe ŋenane raki paki gegeineqaisikkake, ea wane ŋene detŋem wet maep weleokan maike, so ŋene yalewaka kimakopze eŋaneraŋem paki gegeze qaisikkaŋem menageake! 17 Ŋeimane eŋe kepe wane ŋara aboŋ morianine zokmanerop pa manmaike paki, kimaine mane eŋeŋara aboŋine midaine geki ka qewoloŋ okangi paki,qomine ma walukeake, paki ŋene daleo raikene,eŋe Anutu wane wet maepŋo kotino mi pamaike!18Gipon borasokopne! Ŋenanewetmaepze yewamodonŋoka me aŋazeŋoka misuk raikene, ea mo wetmaep wele, metezeŋo so wetzeŋo maŋem deeneŋowele kaikei, Anutu wane don teweke more kaetmidaine Anutu wane kaitko maine okorakene.

19 Yale okanŋem, don wele ea wane magugemaine, ea wane kine wakoniake, pakimo ŋenewetzeŋo qebin mabin ŋebuki Anutu wane kaitkomaine ŋene wetze ma pesekaikene. 20 Ŋo wetzeŋoŋenguyake yemo, ŋene mo detmaine, Anutu eŋeŋenane wetzane rokop yuankamaike, eŋe rokop

Page 260: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Yohane 3:21 257 1 Yohane 5:5

mane geki paki kine kine korop ea wane kine det-waremaike. 21 Pakimo kima maepkopne, ŋene wet-zeŋomi ŋenguyakeo, yemo ŋene Anutuwane kaitkotogole okorakene. 22 Ŋene kine kine yewa me yewawane qeka more raŋem ŋeboniake, onoka waneŋene pidonine tewekmaine so eŋane kaitko mainegeŋem yale okanŋoniake. 23Pidonine iwa yale, ŋeneGipole Yesu Kristo wane eŋetine detlukkaikene, soKristo pidonine rake, ea wane rokopko ŋei kimakopze eŋerop wet maep okannagukene. 24 Ŋeimane eŋe Anutu wane pidonine tewekeake, eŋeAnutu qotkayake, paki Anutuŋo ŋei yewa yalewakaqotkayake, Anutuŋo qotŋone gemaike, yemo Asuŋebonge eaŋo ra wakone ŋedangi detokanmaine,yemo Anutu eŋe ŋenerop gemaike.

4Asu Welekatne So Asu Isisine

1 O, kima maepkopne, ŋine ŋei korop eŋe Asupa ŋebonmaike, rau detpi wele misuk okaniake,ŋine liwekone more kineene kaikei, eŋe Asu magemami, yewa Anutu wanoŋine sarimaike memida,yewa detlukkei, propet isisine loutne wakongoi,kepe baŋem rokopke ge waremami. 2 Ŋine kineeneyemo iwa yaleoken desikei, Asu mane eŋe YesuKristo welekatne ŋei okange, yewa raulukeake, Asuyewa eŋe Anutuwano ŋine ŋei yewa eŋano pamaikeraikene. 3 Ŋo Asu mane eŋe, Anutuŋo Yesu mibirakake ketki paki ŋei mi leleke, eaŋo bisop kayake,asu yewa eŋe Anutu wanoŋine mi ketke, eŋe Kristowane Ŋabaine eŋano ŋine sarike. Ŋine eŋane detokanmami, eŋe kepeo wakoniakane rakoi, wane iwayemo eŋe mo wakonge gemaike.

4 Gipon borasokopne, ŋine yemo Anutu wanebiŋek ea wane propet isisine mo ebu ket biraonwarekoi, onoka wane Asu yewa ŋinane koto ŋinogemaike, eŋane zonomine yemo togogole, kepeoŋine asu eŋane zonom korop yuanka waremaike.5 Ŋei propet isisine iwa eŋe kepeo ŋine, ea wanedonene yewa kepe donka okanmaike, paki kepe ŋeieŋe ketene more don yewa det okanmami. 6 Ŋoŋene yemo Anutu wane biŋek, mane eŋe Anutu de-tkamaikeŋo ŋenane don desiake. Mane eŋe Anutuwano ŋine mi wakongeŋo, yemo donze mi desiake.

Don welekatne ea wane Asu so isi don wane asuerane kineetne yalewao wakongi ka more maineraikene.

Anutu Eŋe Wet Maep7 Kima maepkopne! Ŋene maneŋo mane wet

maep okannagukene, onoka wane wet maep yewayemo Anutu wanoŋine sarimaike, wane ŋei maneeŋe wet maep korop geake, eŋe Anutu wane medepokaniake, so Anutu detkayake. 8 Ŋei mane wetmaepine midaine geake, eŋe Anutu mi detkayake.Onoka wane, Anutu eŋe wet maep wane kine so we-laine. 9Anutu eŋe iwayale okangi paki, wetmaepineŋenane ra more sikanŋonge, eŋe gipole wemedepweku birakaki kepeo ketke, ŋene Yesu wane ramore gegeze marat kaikenane, yale okange. 10Wetmaep wane kine iwa yale pamaike, ŋedo Anutu wetmaepmi okankakone, midakaka, Anutuŋo ŋene wetmaep okanŋongi paki, Gipole talekaki ket more,borikinezane turuŋ qekokki paki ŋebu make. Ŋei

wet maep mi okanone more Anutuka wet maepokanka okanka ea mo mi pamaike.

11 Kima maepkopne, Anutuŋo wet maep yaleokanŋongane ŋene yalewaka, kimakopze eŋeropwetzeŋo wet maep okan nagukene. 12 Anutu ŋenedezeŋo mi kakane, ŋo siluŋ ŋene ŋedomka wetzeŋowet maep okan nagukeneo, yemo Anutuŋo kotozogeake, paki eŋane wet maepŋo ŋenane kotozo sualeule okaniake.

13 Ŋene onoka wane maine Anutu detluk ka-maine? So eŋe ŋenerop gemaike, me ŋeneeŋerop gemaine? Eŋine detluk kamaine, yemoAsuine ŋebongane ŋene iwa yale detmaine, ŋeneAnutu qotkamaine ŋo Anutu eŋe ŋene qotŋon-maike. 14 Magak, eŋe Gipole talekaki kepe baŋemŋei korop ŋebu mainŋone eŋino biraŋoniakaneketke, paki ŋene dezeŋo kaulukkonane don yewaraulukon okanmaine. 15 Ea wane ŋei mane eŋeYesu Anutu wane Gipole, yale raulukeake, eŋe Anu-tuŋo ŋei yewarop geake, ŋo ŋei yewaŋo Anuturopgeake, 16 pakimo ŋene ŋedom Antuŋo wet maepokanŋonge, yewa detmaine so detlukkamaine.

Wet Maep Koropŋo Kaet Mi Ma GeakeAnutu eŋe wetmaep wane kiewowoine, ŋei mane

wet maep korop geake eŋe Anuturop geake, ŋoAnutuŋo eŋerop geake. 17 Wet maep wane weleŋenano wakon lukmaike, eamo iwa yale. Ŋenegegeze kepeo gemaine, eamo Kristo wane rokop. Eawane ŋene baŋ Wano Wanok Naso suaine yewao,kaet mi okane more togole okorakene. 18 Kaet sowet maep ere kima kima mida, wet maep weleyewaŋo kaet korop esopongi saket ariwarekei, kaeteŋe kawali ma okanmaike, ea wane mane eŋe kaetmageake, eŋano wet maep maine mi pamaike, yaleraikene.

19 Anutuŋo alakane more wet maep okanŋonge,ea wane ŋene wet maep korop gekene. 20 Ŋei maneeŋe rayake, “Na Anutuwetmaep okankamaile,” rakipaki kimaine qaisikkayake, eŋe isi ŋei, ŋei yewa eŋeŋei kimaine deŋo kakaine, eŋe qaisikkaki paki, daleoAnutu deŋo mi kakaine, eŋe wet maep okankayakeme? Midakaka! 21 Ea wane Kristo wane pidoniwa yale ŋebonge, mane eŋe Anutu wet maep okankaki paki, ŋei kimaine weneŋ yale waka wet maepokankayake.

5Mali Malip Korop Ŋo Kepe Wane Tanik Manik

Borikine Maket Birakayake1 Ŋei maneŋo Yesu wane Kristo raki paki malip

kayake, eŋe Anutu wane medep, ŋo mane eŋe ma-gaine wet maep okankayake, eŋe medep yalewakawet maep okankayake. 2 Ŋene Anutu wet maepokankaŋem paki, pi donine tewekkeneo, yemoAnutu wane ŋei ŋerewekoune wet maep okanon-maine, yewa wane kine qe wakoniake. 3 ŊeneAnutu yaup mi wet maep okankaikene, so eŋanepidonŋo ŋenano umatne mi okanmaike, midakaka,4 onoka wane, Anutuŋo eŋane ŋerep medep gegetogon ebonge, eŋe kepeo umat me wikile kine kineŋine korop kito peseki ket okanmaike, yemo ŋenzemali malipŋo, yalewa oken okane more kepe wanetanik manik yuanka ma pesekakene. 5Maŋo kawali

Page 261: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

1 Yohane 5:6 258 1 Yohane 5:21qe yuangi paki kepe wane tanik manik ma peseokanmaike? Ŋeimane eŋeYesu, AnutuwaneGipole,yale raki paki malipkayakeŋo weku yale okaniake.

Anutuŋo Yesu Kristo Wane Don Didiwo Ra Wakonge6 Yesu Kristo eŋe wekuŋo lotkeke, eŋe dokuŋo

tauon tauon ea wane tanikmanik so kibego weŋem-ine ket ket, ea wane tanik manik yewarop sarilotkeke, eŋe dokuropkami sari lotkeke, eŋe dokuropso weŋem gorop weneŋ sari lotkeke. Asuŋo oŋomkine ra wakone ramaike, iwa welekatne, onokawane, Asu eŋe don wele ea wane welaine so kine.7 Anutu wane don ŋei karewe edo ra wakon okan-mami. 8 Asu, doku so weŋem, eŋe karewe, ŋokineene yemo weku. 9 Ŋeiŋo don qesi qesiŋ okanerau detŋem, welekatne okan okanmaike. Ŋo Anu-tuŋo donine qesiŋkake, yemo wele zok maneropokan okanmaike, eŋe Gipolane don qesiŋka morera wakonge. 10 Ea wane ŋei mane eŋe Anutu waneGipole detlukkayake, eŋe Anutu wane don weleeaŋo kotino pamaniake. Ŋo mane eŋe Anutu wanedon detki don yauwine okangi mi detlukkayake,paki Anutu eŋe isi ŋei yale okaniake, ŋei yalineeŋe Anutuŋo Gipolane kine ra wakonge, ea mi deremalipkayake. 11Ŋene tanik manik yaline eaŋo sikanŋonmaike, yemo Anutu wane don eamo welekatne,Anutu wisika gege, so gege togon ŋebonge, eawane kine so welaine yemo Gipolano pamaike.12 Ŋei mane eŋe Anutu wane Gipolerop gemaike,eŋe wisika gegeine pamaike, ŋo mane eŋe AnutuGipolerop mi gemaike, eŋano wisika gege ea momane mi pamaike.

Wisika Gege So Gege Togon Mat13Na don iwa qemaile, yemo ŋine ŋei ŋerep korop

Anutu Gipolane eŋetine dere malipka gemami, ŋinemaine desikei, ŋene Gege Togon mo makone, yaledesikei. 14 Ŋene Anutu wane kaitko togole gekene,onoka wane ŋene yale detmaine, ŋene kine kinemane wane Anutu wane simile pamaike, yewaomogaremeŋenkaŋemeŋemeŋemeŋenze detki pakiŋeboniake. 15 Ŋene meŋenkaikene rokop, eŋe de-tŋoniake, iwa welekatne, ŋene yalewaka detŋempaki kine kine oŋo ŋeboniakane meŋenkaŋem eŋeŋeboniake.

16 Ŋei mane eŋe kimaine kaki borikine mayake,borikine yalineŋo tebakaki seu seu wane rokop miokaniake, eŋe yaline kaki paki, Anutu meŋenkakioŋo gege togon maniake, iwa yemo ŋei borikineewekine ma okanmami, eŋane ramaile. Ŋo borikineumatneŋo tebaongi seu seu wane biŋek oka okaneŋe pamaike, ŋo na yaline eŋane Anutu meŋenkaikenane mi ramaile. 17Masi tanik qotkoine koropyewa eŋe sot turuŋ weneŋ okanmaike, ŋo borikinenatne yemo tebaongi seu seuo mi arikei.

18Ŋene iwa yale detmaine, ŋei ŋerep Anutu wanedokoine okane gege togon gemami, eŋe borikinetakotki takot mi ma okanmami, onoka wane eŋeAnutu wane Gipoleŋo warekaki tikŋaneŋ gemaike,wane Satanŋo maine mi matalikayake.

19 Ŋene detmaine, ŋene Anutu wane ŋerepmedewekoune, ŋo kepe baŋem korop Anutu wanedon ŋadekka okanmami, eŋe Satan ŋo ŋei waomokan ongi eŋane bango gemami.

20 Ŋene iwa yale detmaine, Anutu wane Gipoleeŋe ketki paki, wet dereretze ma wakone ŋebon-gane, ŋene Anutu welekatne eŋe detka okanmaine,ŋenane gegezeŋo yemo Anutu welekatne eŋano pa-maike, so Gipole Yesu Kristo wano weneŋ pamaike,eŋe Anutu welekatne so iwa eŋe gege togon.

21 Gipon borasokopne, ŋine Anutu isisine yewakorop ŋadekon warekei!

Page 262: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

2 Yohane 1 259 2 Yohane 13

2 YohaneYohaneŋo Kibi Atak Etke Qeke

1 Na doku tau tau magu eŋane ŋetneŋo ŋerepwaom ge so gipon borasokopŋone doku tau taumagu ŋinane kibi iwa qemaile, na welekatneka wetmaep okan ŋun okan maile. So weku noŋoka mida,don welekatne detmami, eŋe weneŋ koropŋo wetmaep okanŋun okan mami. 2 Onokawane, Anutuwane don welekatne, yewaŋo ŋenane kotozo met-maike so, yale ŋenerop baŋ papatogon pa ariake.3 Anutu Magak so Yesu Kristo, Magak wane Gipole,eto mosop, qom borik so peam maine ŋebonikeit,don welekatne so wet maep ŋo maine ŋenaneokangeik.

Wetzeŋo Wet maep Okanikenane Don4 Gipon borasokopŋone natne eŋe Magakŋo pi-

donine ŋedange yewa teweke more don welekatnemainemalipka gemami, na kineŋine yale detpe pakiwetne pesemaike. 5 Eso ea wane ŋerep waom, nayale golatmaile, ŋene kimakopze korop wet maepokan onikene. Iwamo pidon musele mi qe ŋibonmaile, iwa pidon sogine, ŋene mo qei kieke ma gesarikone yewaka qe ŋibonmaile. 6Na wet maep iwawane ramaile, yemo kine iwayale: Ŋene Anutuwanepidon teweke more ea wane rokopko gekene. Ŋinekoropŋo pidon qei kino detkoi, yemo iwa ŋine koropwet maep korop gekei.

Ŋene Kristo Wane Don Togogole Magekene7 Isisi ŋei loutne wakongoi, kepe baŋem rokopke

ge arimami, eŋe iwayale ra okanmami, Yesu Kristoeŋe ŋei okane mi wakonge, yale rau paki bisopkeokanmami, ŋei yaline eŋe isisi ŋei so Kristo waneŊabakoune. 8Ŋine kine kine wele maratkaikei waneurataine mamami, ea wane weleine siuke ŋiboni-akane diam togogole maikei, paki baŋ ge mageea wane turuŋine wele zok manerop wat watkomaratkaikei.

9 Ŋei mane eŋe Kristo wane don togogole malip-kaki paki yewarop mi geake, eŋe yuanka don manewano ariake, eŋe Anutu ŋadekkayake. Ŋo maneeŋe Kristo wane don togole malipkaki paki yewaropgeake, eŋe Magak so Gipole ere weneŋ eretnarekeŋerop gekei. 10 Ŋo ŋei mane sari ŋinano lotkeake,eŋe don yewa mi ma sariake, yemo ŋine misukdon awoka more mat ŋino rau wayake. Pakiso“Peamŋo gerop payake”, yale misuk raikei. 11Maneeŋe ŋei yaline kima okankaki paki, peamŋo eŋeroppayakane olasiake, eŋe gegemageine qotkoine yewaqesiŋkaki eŋane kimaine okan maike.

Don Qoiqoine12 Na don loutne qe ŋibonikalane detmaile, Ŋo

siluŋ don iwa papiao peada so tideŋo mi qe ŋi-bonikalane wetkemaile. Ea wane turuŋine yemonoŋom ŋunbe ŋinerop don aukene, paki na so ŋinewet pesek suaine desikene. 13 Qa maep ŋonanegipon borasokoune eŋe geŋane “kaiwe maine” ramore motpi geŋane umaike.

Page 263: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

3 Yohane 1 260 3 Yohane 15

3 YohaneYohaneŋo Kibi Atak Karewe Qeke

1 Na doku tau tau eŋane ŋetne mama, Noŋokima maepne Gaius geŋane kibi iwa qe gin-maile, na welekakatne wet maep okanganmaile.2 Kima maepne, na detmaile, ge Asurop mayakatnegemaine, yeye kine kine okanmaine yewa mainegeŋano payake, so solaŋone zoma kubet, wik-ile wakikle midaine mayakatne, maine gekenanemeŋenkamaile. 3 Ge don welekatne yewa magemore tewek okanmaine. Ea wane don kisiŋone kimanatne edo sari nolatpi detpe paki wetne zok peseke.Na detmaile, ge naso baŋem don welekatne rara,ea wane kotino gemaine. 4 Gipon borasokopne eŋedon welekatne rara, ea wane kotino gemami, donkisi yale detpe paki wetne zok pese okanmaike, kinekine natne eawane wet pesek yewaŋo iwa wane wetpesek yewa mi yuankayake.

Gaius Eŋe Urata Mayakatne Make5 O, kima maepne, ge urata korop ma more ŋei

kima maulukone qesiŋone okanmaine, so mat osopŋineka mida, matene abaran ŋine ŋei lobo weneŋqesiŋone okanmaine. 6 Ŋei eŋe iwa lewa lewago gedoku tau tau magu wet maep okanon okanmaine,eawane qem mawa okangangoi, ŋei sariu, ge Anutuwane ŋeiŋo qesiŋone biraonnom, eŋe numaenetakotke ariu, Anutuŋo detki menageake. 7 EŋeKristo wane donkisi rau sua ariakane kepe mateneqeligeu paki miti qelit arimami, eŋe qelaŋ dokutau tau magu mi okane gemami, ŋei eŋano ŋinelewine mane mi ma okanmami wane qesiŋonikene.8 Ŋene doku tau tau maguŋo ŋei iwa qesiŋonikene,yale okanŋem paki, eŋerop urata mamaze wekuokanŋempaki, ma togole nagumore, donwelekatneeawane urataine maine mapitonikene.

Diotrepes Eŋe Masi Qotkoine Okange9 Na doku tau tau magu eŋane kibi mane bamgo

qe ebongole, ŋo Diotrepes eŋe eŋane suaineenegeakane ra okan maike, ŋo eŋe ŋenane don mi detokan maike. 10 Ea wane na ŋinano sarikale nasoyewao eŋe masi kine kine okange yewa korop peikesarikale. Kine kine mi oka okane yewa ŋenanera okanmageake, so isi don edan okan maike! Ŋoyewaŋo eŋane rokop mi okanmaike, ŋei kima sariuebu matino mi biraongi wau ŋara ebon okan maike,so ŋei natne edo ŋei kima sariu ebumateno biraonbiwaikei wane okanbi doku tau tau magu eŋanoŋinekitat one esop ongi saket ari okanmami!

Demitriusŋo Masi Maine Okange11 Kima maepne, ge ŋei borikinane qelit qeu, ge

eŋe misuk mogat onikene. Ŋo mainane qelit qeueaka mogat onikene, mane eŋe masi tanik maineokane geake eŋe Anutu wane medep geake. Ŋomane eŋe masi tanik qotkoine okane gemaike, eŋeAnutu mi kake.

12 Ŋei korop eŋe Demitrius wane detpi menangimawa kamami, Anutu wane don welekatne yewaŋoyale waka eŋane bakom kitomaike, pakimo ŋene

eŋano takotke bakom kitomaine, yewa ge detmaine,ŋene don iwa ramaine yemo welekatne.

Don Qoiqoine13 Na don loutne qe ŋibonikalane wetkemaile, ŋo

siluŋ peada so tideŋo qekalane mi detmaile. 14 Nageŋanomo ikopka ukalane ramaile, u lotkewe geropdon aukete. 15 Peamŋo gerop payake, kimakopŋoneiwa korop eŋe geŋane kaiwe maine ra ŋibonmami,ŋine yalewaka ŋenane ra more kima kopze geropgemami, korop eŋe kaiwe maine ra ebonikene.

Page 264: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yuda 1 261 Yuda 18

YudaYudaŋo Miti Kine Qeke

1 Yuda, na, Yesu Kristo wane urata ŋei, so naYakop wane ŋole, noŋo Anutuŋo ŋidora newanŋungi sari Anutu Magak wane wet maepko YesuKristo ŋo korautŋungi aŋaine teweke gemami, ŋinekibi iwa qe ŋibonmaile. 2Wet menaŋ, peam so wetmaepŋo maine ŋinano watkeware payake.

Isi Kito Ebo Ebon Ŋei Eŋane Girem Don3 Kima maep kopne, na Anutuŋo urata maki

paki ŋei ŋerep korop ŋebu mainŋone eŋino bi-raŋonge, ea wane don kisiine qe ŋibonikalane zoknan okanmaike, pakimo ukude yemo don iwa yaleqe ŋibonmaile, naso maneo me korop Anutuŋo ŋeiŋerep magukoune mali malip wane numa makoboeŋebonge, yewa isisi ŋei, mali malip wane ŋabainegemami, edo kito ŋibonikei wane, ŋine togole moremali malip yewa wane diamine maikei, paki isisiŋei eŋane don yewa qe esopkau ariake. 4 Ŋei natneAnutu midaine, eŋe mo sanka sari doku tau taumagu keuzo ketkoi, eŋe keuzo maine gemaine, soeŋe doku tau tau magu tanik geu paki, mitienemidaine okane bailalaŋ urata ma okan okanmami,paki eŋe kine kineene Anutu wane don maineŋokawetka more doku tau tau tanik so koboine yalege ma okanmami, Yesu Kristo ŋenane Suaineze soWaomze weku qaisikka okanmami. Mokaka AnutuwanePapiaoŋei yaline eŋanedon iwayale qekoi, ŋeiyaline eŋe Anutu wane kaitko seu seu wane biŋekokangoi gemami.

Mokaka Turuŋine Zinge Ebonge Eŋane Don5 Ŋine don kisi mo detwaremami, ŋo na koso

yewaka qe wirike ŋidanbe, Waom eŋe Israel ŋeiŋerep Ezipt kepeo ŋine ebu seseone sarike, ŋosiluŋ eŋane keueno ŋine ŋei ŋerep natne eŋeŋado aŋaine birau paki donine qelige ŋadekkau,Waomŋo qeliŋongi seukwarekoi. 6 So aŋelo wareware urataene kito qoke more enŋene kepe mateneqeliŋkakoi, eŋe papa togon wane mulap togogoleŋokie meteene wokomge more qei panaman kotinobiraonge, yewao Anutuŋo ma peseongi Naso wanetoma pamami, Naso yewa bomileki baŋ turuŋineeboniake, eŋe don urata suaine Anutu wano maikeiea wane toma pamami. 7 So Sodom, Gomora somat loli lolik mere arike, eawane ŋei ŋerewekouneeŋe aŋelo edo okangoi, tanik yalewaka okangoi,eŋe bailalaŋ okane borikine kine kine yau yaup ŋeiŋerep auye ma ariu madoŋ madoŋine zok wakonge,yale okanbi, Anutu gerep togongo biraongi ketwarekoi, wikile dere gemami, eamo korop ŋenanegirem yewa didiwo detkaŋem paki kaetŋongi, tanikborikine yewa mi okangene.

Miti Matali Matali Ŋei Eŋane Don8 Rokop yalewaka Ŋei Matali Matali iwa eŋe kulu

kau yewaŋowetenemaingeki enŋene solaene tutuleyewa borikine ma okanmami, paki Waom ebu ketbiraone more, qeliwo aŋelo qeli ewe zonomeneropeŋe mabaikon okanmami. 9 Mokaka, Mikael eŋe

aŋelo ŋetneene, ŋo Satan gorop Mose wane pareŋi-nane sorin nagu more Satan rake “noŋo makale”,raki aŋelo Mikael rake, “noŋo makale” raki sorisorin au more Satan don borikine olasiakane detki,qekake, paki iwa yaleka olatke, “Waomŋo turuŋineginiake.” 10 Ŋo ŋei iwa eŋe kine kine korop yewawane mabaikon okanmami, ŋo eŋe ea wane kinemi detmami, ŋo tanik kine kine korop kineine det-mami, yemo osomeŋane rokop dereretenemidaine,eŋe yaup wetene ŋoka okangei. 11 Yai, eŋe gemage daleo okangei? Kainŋo ŋole qe more sotma wakonge, numa yewa mogare gesokmami. Somane yemo, Balam eŋe Israel wesi wane soakonemore, Anutu wane kaitko sot ma wakonge, ŋineyale waka wesi aboŋ wane bailalaŋ okane moresolaŋine qaisikau sot turuŋ Anutu wane kaitkookanmami. Koraŋo sogino Anutu wane urata ŋeiMose yuankayakane okane more, Anutu wane donqeki paki sot maratki paki seukke. Ŋine yale wakaAnutu wane urata mama ŋetne yuanka more, numaeaka gesokeiwo, ŋei yaline, Anutuŋo mataliŋungisiukke mida lelekei.. 12Ŋei yaline eŋe sigit diinerop,ŋinane ruo ŋara nene lewa lewaŋ ŋino ŋara soepwane batneka sari sarine gamuene midaine, ne batoka okane, yale. Eŋe weku enŋeneka warenaguokanmami, ŋei yaline eŋe kezoŋmomoŋo tewekonearimaike, paki koya mi waraŋka sarimaike welemidaine, yale. Eŋe eki wele qeqe nasoeno welemi qe okan mami, paki ŋodoenerop lokake qakŋempa seuk okanmami, ea wane rokop. 13 Eŋe kiwetdibomineŋo suamaike yale, Borikine kine kineenegamuinerop yewa wane sopolopotne didiwo wakonokanmaike yale. Eŋe serekin edo qeliwo yau yaupari okanmami yale, ŋei yaline eŋane mat urumyemo di panaman papa togon, yewao naso baŋemgekeiwane Anutuŋo biŋek qe ebonge.

Enokŋo Nasoo Turuŋine Maratkaikenane Done RaWakonge

14 Adam wane doko ŋosa ŋabokoune wakonesarimage atak 6 okangi Enok wakonge, pakimoEnokŋo mokaka ŋei borikine yaline eŋane doniwa yale eŋane kineene ra qelaŋane edange, “Kau!Waom eŋe baŋ aŋelomagukoune koboboine, tausenmagu suaine eŋerop lotkekei, 15 lotke more, ŋeiŋerep korop kineene ma wakon wareake. So ŋeiAnutu midaine borikine mama, eŋe borikineenaneturuŋinemakoke ebonwareake, ŋei Anutumidaine,borikine mama eŋe sigit borikine korop okangoi, somasi tanik borikine mi oka okane yewa korop rama okane Anutu ŋabakakoi!” 16 Ŋei yewa eŋe nasobaŋemqouŋ qouŋ kitomore, ŋei natne bokaon okanokanmami, eŋe borikine kine kine wane simile deremore ea mogare ari okanmami, eŋe wawaine donrau paki enŋene solaenemawa nagu okanmami, eŋeŋei natne kelok okanone more aboŋ kine kineeneyaup ebuma okanmami.

Girem Don17 Ŋo kimakop, ŋine yemo Waomze Yesu Kristo

wane aposolokoune edo don rakoi, yewa deremalipkaikei. 18 Eŋe iwa yale ŋidangoi, “Baŋ Nasoqoeakane okangi ŋei natne wakone more Anutu batmau paki tenikŋunikei, paki Anutu midaine gege,enŋene numaene borikine yewa mogare geu paki

Page 265: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Yuda 19 262 Yuda 25Anutu ŋadekkaikei.” 19 Ŋei yaline eŋe doku tautau magu mapok qepok okanon okanmami, eŋekepe ŋei eŋane dereretka mogare ge okanmami,paki Asu Koboboinemidaine wet seuseune gemami.20 Ŋo kimakop, ŋine yemo naso baŋem mali malipkoboine wele yewaŋo nabok okanŋungi takorakottogole ge arikei, paki Asu Koboboinane zonomgonaso baŋem meŋenka gekei. 21 Yale, okanbi pakiAnutuwanewetmaepko bororomgekei, soWaomzeYesu Kristoŋo wet peseinane gege togon ŋiboni-akane tomaka gekei.

22 Ŋei natne wet etkeka gemami, eŋane wet borikdesikei. 23 Paki mapitone more gerep bolam kotoŋine ebuwi sakesikei, so ŋei natne eŋane wetŋineweneŋ boriki enŋenane eweene kitomore mapikonikei, paki takot laplapene borikineeneŋo makipanaman oka okane, yewa qikka kakakkaikei, yewayemo Anutu wane kaitko me deino mo kine kineyaline eŋe korop panaman so borikine okan ware-maike.

Bakom Meŋe Meŋen24 Waomzeŋo kito qesiŋ okanŋune more

wareŋune lukki, mi ket rasukei, ea wane miŋaŋaemaike, paki ŋibuki sot midaine so oi bakomgorop qeli ewe zonominane kotino lotkekei, Anutuweku, eŋano lotkekei. 25 Eŋe Anutu weku, eŋeWaomze Yesu Kristo wane ra more qesi qesiŋzegemaike, eŋe eŋetine mawakaikene, kibi qelaŋansoqeli ewe zonominerop, Ŋei Waomze weku gemaike,eŋe zonomine kakapa, so kine kine korop qeli kotinoso kepe kutno pa waremaike ea wane lewet. Eŋemokaka geke, so ukude gemaike, so baŋ naso baŋemtakorakot ge ari geake! Weleka.

Page 266: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 1:1 263 Don Sane 2:6

Yohaneŋo Don San Papaine Ea RaQelaŋange

Ra Wesak Ra Wesak Don1 Buk iwa yemo Yesu Kristo wane don sane, naso

mi azoŋgi, ikopka tanikine daleo wakoniake, eawane Anutuŋo eŋine qelit ŋeikoune sikan oniakanera wakone mange. Kristoŋo aŋeloine mane talekakiqelit ŋeiine Yohane wano ari more, olale sikankaokange. 2Pakimo Yohaneŋo yeye kine kine wakongikake so detke, ea korop detluke more ra wakonge.Iwa yemo Anutu wano ŋine don so Yesu Kristoŋodon wele didiwo ma wakonge, ea ra wakonge. 3 Bukiwa daposiake, ŋei yewa eŋewet pese desiake, so ŋeidon iwa ketene more desikei, don kisi sane so bukiwa wane kotino daleo qekoi, eŋe wet pese desikei!Kine kine iwa korop baŋ wakoniake, ea wane nasomo bomilemaike.

Doku Tau Tau Magu Sewen Eŋane Oi Bakom Don SoMosop Don

4 Yohane na doku tau tau magu sewen Asiaprovins kotino gemami, ŋinane kibi iwa qemaile.

Dangunut so peam ea Anutu wano ŋine ŋinanopawareake, eŋe naso iwa gemaike, eŋemokaka geke,so eŋe sariake, so asu sewen eŋine seainane kaitkogemami, eŋano ŋine weneŋ. 5 So Yesu Kristo wanoŋine, eŋe raki togole togole rakokmagemaike, eŋelewine wako wakon Gipole eŋe seu seuo ŋine mawirikkaki wisikaewieke, eŋe yaleka kepeo ŋei waomge arimami, eŋane ware ware suaine gemaike.

Eŋe wet maep okan ŋonmaike, so eŋine gegeineqikkaki paki, qeu seukkiso seu seuineŋo ŋeneborikinezo ŋine siwotŋonge, 6 so ŋebuke, yemoŋene eŋane ware wareinane kotino priskouneokane, eŋine Anutu so Magainane qelitine qe geke-nane ŋedange. Yesu Kristo wano yemo qeli ewezonom eaŋo papa togon pa ariake! Weleka.

7 Kau, eŋe mo kezoŋ gorop sarimaike! Ŋei koropeŋe baŋ kaikei, so pilaŋŋo qelotkakoi, eŋe weneŋkaikei. Kepe baŋem ŋei korop eŋe baŋ eŋane kutkoaroke qom borik okangei, don iwa yemo welekatne!Weleka.

8 Waom Anutu zonom welaine oŋo iwa yale ra-maike, “Na gege togon numa alakan okorakole, soŋado kito kito.” Eŋe iwa gemaike, mo geke, so baŋsariake.

Yohane Eŋe Patmos Siao Wetine Maingeke9 Na Yohane, na ŋinane kimaŋine, so Yesurop

weneŋ qeturage more, na ŋinerop wikile, so eŋanegege togon wane numa ŋenzarek weneŋ togolemore, umat ea tewekmaine. Na neu more, siamane, eŋetne Patmos, ea bira nangoi, onoka wanemida, na Anutu wane don rawe sua arike, so donwele Yesuŋo didiwo ra wakonge, ea ra edangole,eawane. 10 Waom wane kaiwe naso yewao Asuŋona warenange, paki na don suaine mane ukatneromon yale arokki detkole, eŋe naŋane ŋadeno donrake. 11 Iwa yale rake, “Kine kine kamaine, eabuko qenom, paki buk yewa motnom, doku tautau magu sewen iwa eŋano ariake, Epeso matko,

Smerna matko, Pergamum matko, Taiataira matko,Sardismatko, Piladelpiamatko, so Laodikeamatko.”

Yohaneŋo Yesu Wane Kait Toqaine Kake12 Na pirik zinge, ŋei maŋo don nolatmaike, eŋe

kakalane potkole, yewa pore onbe, lam 7 sewengolŋo mamaine metkoi. 13 Eŋane keueno ŋei yalemane kawe okorake, takot kiroine mane biraki ketqei kino qe okorake, so gol let mane moiyakinoramuki pake. 14Eŋine lewetine zoune wakoine lamazoune yale, me ais yale, so eŋine deine etke gerepbolamine yale lawekoik. 15 Eŋane kieretkine yemobras gerepko ze more yan yalemaike, paki sauke ra-tokeu, qilaune kilitikmaike yale, so eŋane doninaneukatne yemo doku sin suaine qeki arokmaike, yaleukat make. 16 Eŋe serekin sewen metine woneŋomalipke okorake, so pilaŋ mane ŋadine qomine,ŋetne teine aŋainoka saket okorake. Eŋine kaitineyemo kepe oŋa bango okangi, kaiwe ŋeleleŋka oko-ramaike, ea wane qelaŋane yale.

Yesuŋo Yohane Kito Pese Qe Pese Okankake17 Na eŋe kawe paki, eŋane kino ket rasu more,

ŋei seu seune yale pakole, eŋe metine wone eanaŋane kutno motki paki rake, “Kaet mi okannom!Na gege togone wane numa alakan okorakole soŋado kito kito welaine 18 Na wisika gege weku! Namo seukkole, ŋo kanom, na wisikae wiekoleŋo nasobaŋem gege togon ge arikale. Na seu seu so soragerep ea wane ki, noŋo magemaile. 19 Ea wane gekine kine kamaine, ea iwa wakonmaike, so ŋado baŋea wane ŋadino wakoniake, ea weneŋ qenom. 20 Iwayemo serekin sewennaŋanemetenewonno kene, sogol lam sewen kene, ea yemo don sane ea wane kineyemo iwa yale, serekin sewen ea yemo doku tau taumagu sewen eŋane aŋelo, so gol lam sewen, ea yemodoku tau tau magu sewen.

2Epeso Doku Tau Tau Magu Eŋane Don

1 “Epeso matko ŋine doku tau tau magu aŋeloenane don iwa yale qenom,

“Don iwa yemo ŋeiwa serekin sewen metinewoneŋo ma okoramaike, so gol lam sewen ea eŋanekeueno ari okanmaike, eŋano ŋine sarimaike. 2Ŋinemasi tanik kine kine okangoi, ea na mo detmaile.Ŋine urata togogole makoi, so tikŋane bororomgekoi, ea na mo detmaile. Ŋine togogole okoraupaki, ŋei borikine eŋane bauŋine wake, so ŋei natneeŋe enŋenane ‘ŋene aposolo’ rakoi, eŋane kineeneliwekone onbi, eŋe aposolo mi okangoi, paki ŋinekineene ma wakongoi, yemo eŋe isi ŋei okangoi,ea na mo detmaile. 3 Ŋine togogolekoi, ge naŋanera more wikile wakile kutno wakoi, paki bauŋinewaki, mi qeliŋgoi. 4 Ŋo siluŋ na iwa yale waneweku ŋinane detpe boriki, ŋabaŋunmaile. Ŋinealakanka okangoi, yale koso ukude iwa naŋane sim-ileŋunge wet maep mi okan nanmami. 5 Desikei,ŋineweti ekiwo gekoiwo, ŋinemo zok qei ketmaine!Borikineŋone ŋadek kau paki, alakanka okangoi,yale okanbi. Ŋo ŋine borikiŋone mi ŋadekkaikei, soŋine wetiŋine mi zingekiwo, na iwa yale okanikale,yemo na baŋ ŋinano lotkewe paki, lamŋine ea mabirawe numaino ŋine ariake. 6 Ŋo masi mane iwaŋine ma gemami, ŋine Nikolas ŋeikoune eŋe masi

Page 267: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 2:7 264 Don Sane 3:2tanik qotkoine okanbi, ŋine bauŋine wa okanmaike,na yaleka eŋane baune wa okanmaike.

7 “Ŋine ketŋineropŋo yemo, Asuŋo doku tau taumagu don edanmaike, iwa desikei!

“Mane eŋe togogole mage yuangi, na baŋ rakokemanbe, eŋe gege togon wane eki woune, Anutuwane euo suamaike, ea neake.”

Smerna Doku Tau Tau Magu Eŋane Don8 “Smerna matko ŋine doku tau tau magu aŋelo

enane don iwa yale qenom,“Don iwa yemo ŋeiwa gege togon wane numa

alakan so ŋado kito kito, eŋe seukke, ŋo kosowisikaeke gemaike, eŋano ŋine sarimaike. 9 Ŋinewikile wakile kutno gemami, na umat ŋine, eamo detmaile, ŋine aboŋŋine midaine, na eamodetmaile, ŋo siluŋ ŋine welekatne Anutu wane ramore aboŋŋine suaine! Na detmaile, ŋei natneeŋe enŋenane Yuda ŋei ara nagumami, eŋe donqotkoine ŋidan okanmami, ŋo siluŋ eŋe Yuda ŋeiwele midakaka, eŋe Satan wane ŋei magu! 10 Ŋinewikile kine kine koso wakonŋuniake, ea wanemisukkaet ganiake. Detmami! Satan eŋe baŋ liwekŋuni-ake, yemo ŋei natne taleongi ŋinano ŋine natne ebumore, mulap urumgo biraonbi, wakesikei. Pakimoŋinano sulu pasi kine kine okanŋune geu, kaiwenaso ten 10 yale qoeake. Ŋine naŋano kito togogoleokoramage seukkeiwo, na baŋ gege togon wanemarok ŋibonikale.

11 “Ŋine ketŋoneropŋo, yemo Asuŋo doku taumagu don edanmaike, iwa desikei!

“Mane eŋe togogole ma qe yuangi, seu seu ataketke eaŋo baŋ mi qeake.”

Pergamum Doku Tau Tau Magu Wet Seu Seune MiGekei Ea Wane Don

12 “Pergamummatko ŋine doku taumagu aŋeloe-nane don iwa yale qenom,

“Don iwa yemo ŋeiwa pilaŋ mane ŋadine qomineŋetne teine magemaike eŋano ŋine sarimaike.13 Ŋine mat gemami, ea wane kine na detmaile,yewao Satanŋo ŋei waom okane gemaike. Ŋoŋine naŋane eŋet biŋekne seleleinemalilipkamage-mami, so ŋine mali malipŋine naŋano pamaike, eaqeligeu mi ketke, Naso Antipas, eŋe naŋane donsigi rara maepne, eŋe matŋine Satanŋo gemaike,yewa qeu seukke, ŋo ŋine siluŋ detluknane more,mali malipŋine mi qeligeu ketke. 14Ŋo siluŋ ŋinanedetpe, nigatne bori worine okanmaike, ŋei natneyewaŋinerop gemami, eŋe Balamwane don eamog-are gemami, Balam eŋe Balak olatki Israel ŋei ŋerepisiongi, eŋe borikinemakoi, yemo ŋara soeppa lopioeŋane mire ebongoi, ea nekoi, so wenip yau yaupmakoi. 15 Numa weku yewaka ŋei natne ŋineropgemami eŋe Nikolas ŋeikoune eŋane don mogaregemami. 16 Ea wane ŋine borikineŋine ŋadekkamore, wetŋine maingei! Ŋine mi okangeiwo, yemona ikopka ŋinano lotkekale, paki na ŋei yewaŋabaone pilaŋ aŋano saket okoramaike, eaŋo en-gukale.

17 “Ŋine ketŋineropŋo yemo Asuŋo doku tau taumagu don edanmaike, iwa desikei!

“Mane eŋe togogole mage yuangi, na baŋ Anutuwane ŋara natne san pamaike, ea manbe neake. Nayaleka baŋ wesi libeka mane manikale, eao eŋetine

musele mo qeqine pamaike, ea ŋei maneŋo midetmaike mamaike, welaine oŋoka weku detmaike.’

Taiataira Doku Tau Tau Magu Eŋane Don18 “Taiataira matko ŋine doku tautau magu

aŋeloenane don iwa yale qenom,“Don iwa yemo Anutu Gipole, deine gerep

bolamine yale lawe okoramaike, kieretkine brassaukeu qilaune kilitike okoramaike, yale eŋano ŋinesarimaike. 19 Na tanik manik ŋinŋinane kine modetmaile. Na wet maepŋinane, mali malipŋinane,urataŋinane, so togole togoleŋinane kine mo det-maile. Na detmaile, yemo ŋine urata iwa mamaine,eaŋo alakanka urata makoi, ea yuankamaike. 20 Ŋosiluŋ na ŋinane nigatne detpe bori worine okan-maike, ŋine ŋerep Yezebel, ka qewoloŋ okankau,eŋe oŋomka Anutu wane qelit qeqe oranaguke,paki eŋe naŋane qelit ŋeikopne don kito edangipaki, isiongi, wenip yau yaup mamami, so ŋarasoeppa mire lopio eŋane soteno motmami, ea ne-mami. 21 Na eŋe naso more mangole, borikineineŋadek kayakane, ŋo siluŋ eŋe wetine mainge more,bailalaŋine ea qeligeakane mi ra okanmaike. 22 Eawane na baŋ wikile manbe paki, zoma kutno bi-rakawe, eŋe so ŋei natne eŋerop weneŋ wenipyau yaup ma okanmami, eŋe baŋ wikile suainemaratkaikei. Eŋe borikine kine kine ŋerep earopmakoi, masi tanik ea mi qeliŋgei, yemo na masiiwa imdaka okanonikale. 23Na eŋane qelit dokoineyaleka baŋ enguwe seukwarekei, pakimo doku tautau magu korop, eŋe baŋ naŋane kine iwa yaledesikei, na ŋei eŋane wet dereretenane kine sokotoenane kine detlukwaremaile, wane na baŋ ŋinemasi tanik daleo okane gekoi, ea wane rokopko ŋeibonep bonep turuŋine ŋibonikale.

24 “Ŋo Taiataira matko ŋine ŋei natne ŋine koropyemo isi don borikine yewa dere ŋadek okanmami,paki ŋei natneŋo iwa yale ra okanmami, ‘Satanwanesan qabuine qeirop,’ ea ŋine mi dere ma gemami.Na ea wane ŋine ŋidane ramaile, na umat natneŋinane kutŋino baŋ mi mosikale. 25Ŋine yemo kinekine onoka magemami, eaka togogole malilipke gemageu, na lotkekale. 26 Mane eŋe togole more,naŋane tanik manik ea okane ari mage okangi,dagoine eao qoeake, na baŋ eŋe zonom manbe, eŋeŋei ŋerep korop eŋane ware ware okaniake. 27 Paki,eŋe baŋ aen qesi mage more, earop wareoniake, sorasuki kap yale muzugeake, ea yemo na Magananoŋine zonom ŋei ŋerep ware onikalane makole, yaleokanikale. 28Na yaleka eŋe baŋ sakokawane serekintakotke manikale.

29 “Ŋine ketŋineropŋo, yemo Asuŋo doku tau taumagu don iwa edanmaike, ea desikei!”

3Sardis Doku Tau Tau Magu Eŋane Don

1 “Sardis matko ŋine doku tau tau magu aŋeloe-nane don iwa yale qenom,

“Don iwa yemo ŋei mane Anutu wane Asu sewenso serekin sewenmagemaike, eŋano ŋine sarimaike.Na tanik manikŋine okanmami, ea wane kine modetmaile. Ŋei eŋe ŋinane ramami, ‘eŋe mali malipwane wisika gemami,’ yale okanmaike, ŋo kotoŋineyemo mo pareŋ seu seune pamaike! 2 Ea wane

Page 268: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 3:3 265 Don Sane 4:6wisikae wieu paki, onokaka tanik manikŋine maineŋinemagekoi, ea ma togole mageu, gemageu seukkimidayakane. Onoka wane ŋine masi tanikŋineokanmami, ea na kawe mo naŋane Anutu wanedeino maine mi okanmaike. 3 Detmami, ŋinedon maine kito ŋidanbi detkoi, ea qe wirike boro-rom teweke magekei, paki wetŋine mainge moreborikineŋine ŋadekkau. Ŋo ŋine mi wisikae wiekei,yemo na kobu mama yale ŋinano baŋ ikopkalotkekale, so ŋine yalekanaŋanenasonemi detpi, nabaŋ ŋinano lotkekale. 4 Ŋo yewa Sardis matko ŋineŋei ewekineŋo takotŋine warekau libeka pake, di mikitoke. Ŋine baŋ narop geu, na takot libekaŋo qorotŋunikale, onoka wane ŋine ea makei wane rokopokanmami, wane ea maikei. 5 Ŋei mane eŋe togoletogole urata ma arimage yuangi, eŋe baŋ takotlibeka iwa yaleŋo qorot kakale, so na eŋane eŋetinegege togon buk pamaike, ea mi saukkale. Maga-nane kaitko aŋelo magukoune eŋane kaitko, na baŋdidiwo eŋetine ra wakone rakale, ‘eŋe naŋane.’

6 “Ŋine ketŋineropŋo, yemo Asuŋo doku tau taumagu don edanmaike, iwa desikei!”

Piladelpia Doku Tau Tau Magu Eŋane Don7 “Piladelpia matko ŋine doku tau tau magu

aŋeloenane don iwa yale qenom,“Don iwa yemo ŋei mane kobekine so wele, eŋe

Dawit wane ki ma magemaike, eŋe madet qekokki,ŋei maneŋo maine mi kitoyake, eŋe madet kitoki,ŋei maneŋo maine mi qekokeake, eŋano ŋine sari-maike. 8 Na tanik manikŋine okanmami, ea wanekine detmaile. Na detmaile, ŋine zonomŋine ni-gatne ma gemami, ŋo siluŋ naŋane don kisi kitoŋibongole, ea togogole warekau paki, eŋet biŋeknemagekoi. Na geŋane kaitŋino madet mane lalaŋ-gole, ea ŋei maneŋo maine mi kito wongeake.9 Detmaine! Satan wane magu yewa ŋine, ŋeinatne eŋe isiŋei, eŋe enŋenane ‘ŋene Yuda ŋei’ra okanmami, ea eŋe isi okanmami. Na eŋe baŋebuwe sari ŋinane kaitko umi ket more, kieŋinowawetene qekei. Paki eŋe korop na kima okanŋun-gole, ea baŋ desikei. 10 Onoka wane, ŋine naŋanedon bau wawaŋine midaine warekakoi, ea wane nayaleka baŋ umat kine kine wakoniake, naso yewaowareŋunbe, ŋine maine gekei. Umat ea yemokepe baŋem korop eŋane kuteno wa more, kepeŋei ŋerep korop liwek oniakane sariake. 11 Na moikopkaukale, eawaneŋine kine kine paŋibonmaike,ea warekau maineka payake, paki ŋei maneŋo to-gogolemage yuangone, eawane lewine kobu baŋmiŋibu mayake. 12 Mane eŋe togole togole urata maarimage yuangi, na baŋ Anutunane urumgo borotmane birakawe wa okorayake, paki eŋe ea baŋ kosomanerop mi qeliŋkayake. Na baŋ eŋane kutinoAnutu wane eŋetine qekale, so Anutu wane matsuaine siti, Yerusalem musele, ea baŋ qeli kotinoŋine naŋane Anutu wano ŋine kesiake, ea waneeŋetine qekale. Na yaleka eŋane kutino, nae eŋetnemusele baŋ qekale.

13 “Ŋine ketŋineropŋo, yemo Asuŋo doku tau taumagu don edanmaike, iwa desikei!”

Laodikea Doku Tau Tau Magu Eŋane Don14 “Laodikea matko ŋine doku tau tau magu

aŋeloene don iwa yale qenom,

“Don iwa yemo Weleka Welaine, don rara weleso raki togole togole, eŋe Anutuŋo yeye kine kinekorop ma wakonge, ea wane kie wowoine, eŋanoŋine sarimaike. 15 ŋine tanik manik kine kineokangoi, ea wane kine na detmaile. Ŋine momoineme gereune gemaine, ea na detmaile. Momoineme gereune gewe ra geu rap, na ea wane siminnanmaike! 16 Onoka wane, ŋine siluŋ gereuneqou qou gemami, gereune me momoine eranekeuetno, ea wane namadoŋ ŋunbe, ŋine aŋano ŋinesaketkei! 17 Ŋine ŋinŋinane iwa yale ra okanmaine,‘Na aboŋne suaine so riwe morian zok maneroppaninmaike, na onokawane ŋaŋaekale, na yeye kinekine mo korop kopko magemaile.’ Ŋo ŋine boriworine so wet borikine zok gemami, eamo siluŋ midetmami! Ŋine Asu wane aboŋ ea wane ra moreŋine, lawam, so de pilik gemami. 18 Ea wane ŋinenaŋanoŋine gege togon wane gol qolekei wane ŋi-danmaile, gol qelaŋanerop, ea qoleu paki, aboŋŋinesuaine okangei. Takot libe libe yaleka qoleu paki,auwi so lawam gamu gamune gemami, solaŋine eakawet nagunwi, somarasin natne yaleka qoleu paki,deŋine qedeguwi paki,maineAsuwanekinepotlukekaikene. 19 Na ŋei natne eŋane similenangi, kimaokanon okanmaile, eŋe korop engu makoboe okanokanmaile, ea wane ŋine tanik manik ŋine ea wanedetpi paki, wetŋine mainge more borikineŋine, eaŋadekkawarekei. 20 Detmami! Na madetko okoramore yatomaile,mane eŋenaŋanedonnedetki paki,madet lalageake, na baŋ eŋane mat koto wawe paki,eŋerop ŋara nekete, so eŋe baŋ narop ŋara neake.21Mane eŋe togole togole uratama arimage yuangi,na baŋ eŋe detkawe, eŋe ŋei waom seawo naropmesiake. Na yaleka togole togole urata ma ari magemakoke yuangole, wane iwa yemo Maganane osinoeŋane ŋei waom sea kutno metmaile.

22 “Ŋine ketŋineropŋo yemo Asuŋo doku tau taumagu don edanmaike, iwa desikei!”

4Yohaneŋo Qeliwo Bakom Kito Kito Eŋet Detke So

Anutu Wane Sea Kake1 Iwa ka detka okanbe qoeki, ea wane ŋadino na

dene koso zingeke, paki, na dene pore kawe, qeliwomadet mane qoe aŋago okorake.

Pakiso, don mane romon ukatne yale, na moalakan nolatki detkakole, eaŋo nolale rake, “Iwasanom, mo na baŋ tanik daleo iwa wane ŋadinowakoniake, ea sikanganbe.” 2 Raki eaka Asuŋowetne maingeke, yewa qeli kotino kawe, ŋei waomsea mane metke, ŋei maneŋo ea wane kutno pesemetke. 3 Eŋane kaitine qilaune kilitike okorake,yemo wesi mane zaspa so kornilian wane kibineyale, ŋei waom sea ea yemo korop wagin maneŋololikkake, kibine wisika wisika. 4 Ŋei waom sea eakeuo metki ŋei waom sea natne 24 yaleŋo lolikkamet warekoi. Sea ea wanekutno ŋei sele 24 edotakot libekaŋo birau paki ŋei waom marok golŋomamaine ea kitou paki metwarekoi. 5Ŋei waom seasuaine ea ŋine kilitikki qilap, ukat so quruŋ wakonepake. Ŋei waom sea ea wane kaitko yemo kiwa 7,kiwa kiwa kine ea lawe okorakoi, ea yemo Anutuwane Asu 7. 6 Ŋei waom sea ea wane kaitko kiwet

Page 269: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 4:7 266 Don Sane 6:5mane, wikinŋo mamaine yale, qelaŋane weneŋ aisgununutne yale pake.

Keuo, ŋei waom sea lolikka metkoi, yemo kinekine gegeenerop 4, kaitene so ŋadine deeneŋokakorop kawet kawareke. 7 Kine kine gegeeneropmane, ea eŋe tanikine laion yale. Mane naba 2,ea tanikine bulamaka ŋei yale, naba 3, ea kaitineŋei kait yale, so naba 4, ea yemo tunpokŋo riwearimaike, yale. 8 Kine kine 4 gegeenerop iwa eŋeqingimene 6, so qingimene kotino so solaine eakorop deeneŋoka kawet kawareke. Eŋe goigo mekaiweo eŋet mane kito mi qeli qeliŋene, iwa yale raokanmami,“Koboboine, koboboine, koboboine, Waom Anutu

eŋe togogole, eŋe mokaka geke, eŋe iwagemaike, so eŋe sariake.”

9 Kine kine gegeenerop 4 yewa, eŋe ŋei waomseako metmaike, eŋe naso baŋem gege togon geariake, eŋane qeli ewe zonominane mawakau paki,bakom eŋet kitokoi. 10 Eŋe yale okanbiso, ŋei sele24, eŋe ŋei waom seako met okanmaike, eŋe nasobaŋem gege togon ge ariake, eŋane osino umi qemore meŋenkamami. Eŋe ŋei waom marokene, eaŋei waom sea osino motpi paki, iwa yale ramami,11 “Ŋenane Waom so Anutu! Ge maine kopŋono ea

wane qeli ewe, so bakom kito kito, so zonommakene. Goŋo yeye kine kine korop mawakongone, so geŋone wetŋonane ranomwakonwareke, so iwa pamaike.”

5Yohaneŋo Papia Mane Qeuaŋ Qeuaŋine Tepŋo

Makatak Makatakine Kake1 Na papia mane qeuaŋ qeuaŋine kawe, ŋei

mane ŋei waom seaino met okanmaike, oŋo me-tine wonŋo malipke metke, metine nat nat eayemo kibiŋoka qeqine paki, tep sewenŋo makatakmakatakine. 2 So na kawe, aŋelo togogole manesuaineka boka rake, “Ma ŋei koboboineŋo papiatepine ma tipke more, papia qeuaŋ qeuaŋine earapokeake?” 3 Raki siluŋ ŋei mane qeli kotino, mekepe kutno, me seu seu wane kepe qei bano eaŋineŋo wakone, papia qeuaŋ qeuaŋine ea rapokekotino kayakane mi ewekke. 4 Na zok maneroparokkole, yemo onoka wane mida, ŋei manemaratkau oŋo maine maputulake rapokeakaneme kotino kayakane rokop mi okange, ea wanearokkole. 5 Pakiso, ŋei sele eŋano ŋine maneŋonolale rake, “Mi arokenom. Kanom! Laion maneYudawane kominekoune eŋane keuoŋinewakonge,Dawitwane ŋaboine suaineŋo togogolemage kawaliyuange, wane maine eŋe tep sewen ea makokeakepaki, papia qeuaŋ qeuaŋine ea siwore rapokeake.”

Yohaneŋo Lama medeune kake6 Pakiso, na lama medeune mane kawe, eŋe ŋei

waom sea ea wane keueno okorake, kine kine 4gegeenerop so ŋei sele edo lolikka okorakoi, lamamedeune ea yemo mo qekoi, tanik okorake. Lamaeŋe ŋiliwine sewen so deine sewen, ea yemo AnutuwaneAsu sewen eŋemo taleongi, kepe baŋemkoroparikoi gemami. 7 Lama medeune eŋe ariki paki,papia qeuaŋ qeuaŋine, ea ŋei waom seako metke,eŋane metine wongo ŋine make. 8 Eŋe ea makiso,

kine kine 4 gegeenerop so ŋei sele 24 eŋe lamamedeunane osino umi qekoi. Eŋe eŋetene weneŋkakorop, gita yale, so laseene golŋo mamaine, eaoyemo kopu qounerop eaŋo watke metke, ea weneŋma metkoi, ea yemo Anutu wane ŋei ŋerep magueŋane meŋe meŋen. 9 Eŋe eŋet mane musele iwayale kitokoi,“Goŋo papia manom menageake, so tepine makoke

maputulakkene. Ge gekuwi seukkone paki,geŋane seu seu eaŋoŋei kepe baŋemqoleon-nom, Anutu wane biŋek okangoi, ŋei asobaŋem, ea ŋine, donene kine mane, ea ŋine,sola kine kine, ea ŋine, so kepe baŋem, eaŋine. 10 Goŋo ware ware urum weku maebongone, ea wane pris koune Anutuze qeli-tine qekei wane, so eŋe kepe kutno mainewareu payake.”

Qeliwo Oi Bakom Suaine Wakonge11 Na koso dene manerop potkole, paki aŋelo

eŋane don ukatene zok detkole, yemo tausen somilion magune magune eŋane ukatene! Eŋe ŋeiwaom sea, ea so kine kine 4 gege enerop, ea so ŋeisele ea lolikone okorakoi. 12 Paki eŋe don suainekaboka rakoi,“Lama medeune qeu seukke, eŋe rokouno zonom,

riwe morian, dereret, so togole togole, ewekito kito, kibi maep, so oi bakom makimenaŋ lukmaike!”

13 So na sip qalikap kine kine korop, weti qelikotino, kepe kutno, so qei kepe bano, so sip qalikapkine kine kiwet koto, so yeye kine kine korop eawane kotino ge waremami, eŋe detongole, paki eŋeboka orakoi,“Ŋei waom seako metmaike, eŋe so lama medeune,

eŋano oi bakom, so ewe kito kito, kibi maep,so zonom, eaŋo naso baŋem papa togonbanine payake!”

14 Rauso, kine kine 4 gege enerop eŋe rakoi,“Weleka!” Pakiso, ŋei sele eŋe umi ketpi pakimeŋenka bakomine kito koi.

6Lama medeuneŋo Tep Papiao Makatake Pake Ea

Rutupkeki Horsi 4 Wakongoi1 Pakiso na kawe Lamamedeuneŋo tep sewen pa-

pia makatake pake, ea ŋine mane rutupke makokke.Paki, na detpe, kine kine gege enerop 4, eŋanoŋine maneŋo done quruŋ wane ukatne yale rake,“Sari!” 2 Raki na kakole, horsi wakoine mane eaokorake, kutno ŋei mane eŋe tebe mane malipkemetke, so eŋe ŋei waom marok mane mangoi, eŋekawali ŋei okane ari, kawali ŋetne ŋetne rutupkemapese arike.

3Pakiso, lamamedeune eŋe koso tep naba 2 ea ru-tupkemakokke, paki na detpe, kine kine gegeineropnaba 2 oŋo rake, “Sari!” 4 Raki horsi mane saketke,ea yemo solaine weŋemka, ea wane welaine kutnometke, yemokepeo kawalimawakongi, ŋei eŋe yakumatali nagukei wane zonom mangoi. Eŋe kawaliwane pilaŋ suaine mane mangoi.

5Pakiso lamamedeune eŋe tep naba 3, ea rutupkemakokke, paki na detpe, kine kine gegeinerop naba3 eŋe rake, “Sari!” Raki na pore kawe, horsi sigitne

Page 270: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 6:6 267 Don Sane 7:17

mane ea sari okorake, eawanewelaine kutnometke,eŋe sekeli mane malipke metke. 6 Na kine kinegege enerop 4 eŋane keuo ŋine don ukat manedetkole, iwa yale rake, “Kaiwe mane wane lewinewit lase etke K1.00 wane kop otnom, kaiwe manewane lewine barli lase 12. K1.00 wane kop otnom.Ŋo oliwa eki kelokine so wain ea yemo misuk mata-likene!”

7 Pakiso Lama medeune tep naba 4, ea rutupkemakokke, paki na detpe, kine kine gegeineropnaba 4, eaŋo rake, “Sari!” 8 Raki na pore kakole,horsi mane kibine kupka sa sari okorake, ea wanekutno welaine metke, yemo eŋetine seu seu sosora gerepŋo wa, yemo eŋe mogare osino sarike,ene kepe nat paromine, yewao ŋei ŋerep enguwikseukkei wane zonom epongoi, kawaliŋo, bodiŋo,so zoma kubetŋo, so osom zubaine kepeo pamamieaŋo.

Ŋei Miti Wane Ra More Engukoi Eŋane Don9 Pakiso lama medeune eŋe tep naba 5 rutupke

makokke. Na arata wane bano pore onbe, ŋeiwaengukoi, eŋane oŋa oŋakopenemetkoi, yemo onokawane mida, eŋe Anutu wane miti don rau sua arike,so bororom mageu paki, don kisine ra qelaŋangoi,ea wane engukoi. 10 Eŋe don suaineka boka morerakoi, “O, Waom togogole, koboboine so welekatne!Ge naso darap qoeki, kepeo ŋei ŋerep gemami,eŋano ŋene ŋengukoi, ŋenane weŋemzane kineenemawakonemore, turuŋine ebonikene?” 11Yale rau,eŋe takotene libeka kiroine bonep bonep ebongoi.Pakiso naso nigatne kiroine pau, baŋ qelit ma-makopene natne so kimakopene, enŋene engukoi,yalewaka eŋe enguwi, zaleene konapkeki, Anutuŋoturuŋine eboniakane edangoi.

Naso Bomileki Masi Wakoniake12 Pakiso na dene pore kawe lama medeune

eŋe Anutu wane kibi zawoine naba 6, ea rutupkemakokki, yewao memea suaine mane maki, kepedeine sigilemore, laplap sigitne yale okange. Pakisomeso eŋe qeinge weŋe weŋem qe ari, korop weŋemyale okange. 13 So serekin eŋe momo togogoleŋorasu more, fik eki woune wisikaune ma buratkeki,kepo ket okanemami, yale eŋe qeliwo ŋine koropburatke kepo ket warekoi. 14 Qeli eŋe papia kiroineqeu wageu arimaike, yale okane ari siukke. Pakisobonaga kine kine so sia korop eŋe metmetene eaqeliŋka, maneo ariwarekoi. 15 Masi yale wakongi,kepe baŋem ea wane ŋei waom, kepe ware ware,so kawali wane ŋetne mama, aboŋene suaine, sozonomenerop, so ŋei natne korop, qelit qeqe so ŋeiwawaine, eŋe edomka bonaga wazaino wesi banome kemgo siukwarekoi. 16 Paki, eŋe bonaga so wesiboka edane rakoi, “Dumene ket some ŋonnom, sokilip ŋonnom, ŋene mane ŋei waom seako met-maike, eŋane kaitino mi kitokene, so lama wanebusu, ea mi maratkaikene! 17 Busuenane kaiwesuaine nasoinemo iwa bomilemaike, wanemomaŋomaine wie okora, ea esopkayake?”

7144 Tausen Israel Eŋe Anutu Wane Kibi Kaiteno

Ebukoi

1 Ea kawe qoeki, ea wane ŋadino na koso porekawe, aŋelo 4 eŋe kepe ugurukine 4 yewao okoraari more, kepe wane momo 4, kepeo me kiwetkome ekiwo mi puanikei wane malip ongoi. 2 Pakiso,na kawe aŋelo mane kepe deine sasaino ŋine gege,Anutu wane kibi weneŋ metino ma sari sake. Eŋekakapaka bokamore, aŋelo 4 Anutuŋo kepe so kiwetmatali onikei wane zonom ebonge, eŋe edane rake,3 “Ŋine kepeo, kiwetko me ekiwo esat misuk matal-ionikei. Ŋene lewine Anutu zane qelit ŋeikoune eŋematokonemore,meeno kibimaikene.” 4Yale rakiso,na ŋeiwa Anutu wane kibiŋo meeno kibi ebukoi,eŋane zaleene rau detkole, yemo 144 tausen. Israelmagu aso bonep bonep ea ŋine qeturaŋgoi. 5 Yudawane maguo ŋine 12, 000 meeno kibi ebukoi, Rubenwane maguo ŋine 12, 000, Gat wane maguo ŋine 12,000, 6 Aser wane maguo ŋine 12, 000, Naptali wanemaguo ŋine 12, 000, Manase wane maguo ŋine 12,000, 7 Simeon wane maguo ŋine 12, 000, Levi wanemaguo ŋine 12, 000, Isaka wane maguo ŋine 12, 000,8 Zebulun wane maguo ŋine 12, 000, Yosep wanemaguoŋine 12, 000, Benyamin wane maguo ŋine 12,000.

Ŋei Magu Suaine Takotene Libeka Anutu WaneKaitko Okorakoi

9 Ea wane ŋadino na dene pore onbe rawe,ŋei ŋerep magu suaine lewaŋgoi. Ŋei maneŋoŋei ŋerep magu korop yewa maine mi dapoto-niake! Eŋe aso baŋem eaŋine ŋei ŋerep magu,tego suaine don tanikene kine mane kine mane.Pakiso eŋe ŋei waom sea so lama medeune, er-ane kaitetno takot kiroine libekaŋo bira more, sogeru qewarusu meteeno malipke okora warekoi.10Pakiso, eŋe aŋaene kakapaka boka rakoi, “Ŋenanemena menaŋze yemo Anutuze ŋei waom sea kutnometmaike, so lamamedeune erano ŋine sarimaike!”11 Pakiso aŋelo korop ŋei waom sea, so ŋei sele,so kine kine gegeenerop 4, eŋe qeatone okorakoi,eŋe ŋei waom sea wane kaitko umi ket more Anutumeŋenkakoi. 12 Paki rakoi, “Weleka! Mawa mawa,qeli ewe zonom, qelaŋan, dereret, oi bakom, ewekito kito, zonom so togole togole yemo Anutu zanopapa togon pa ariake! Weleka!”

Eŋe Wikile So Wet Borik Kotinoŋine13 Ŋei sele eŋano ŋine maneŋo qeson nane rake,

“Ŋei takot libeka kiroine bira okoramami, iwa eŋedeoŋo, so eŋe diao ŋine sarikoi?”

14 Na mainge rakole, “Na mi detmaile, suaine,goŋo detmaine.”

Raweso, eŋe nolale rake, “Ŋei iwa eŋe wikilewakile suaine ea wane kotino ŋine sari lotkekoi, eŋetakotene saukkoi, paki lama medeunane weŋem-ineŋo mau libeka okange. 15 Ea wane eŋe Anutuwane ŋei waom seainane kaitko okorau paki, kaiweoso ruoo eŋine bakom urumine kotino qelitine qeokanmami. Pakimo ŋei waom seako met okan-maike, oŋo baŋ qeare one more koraut oniake.16 Eŋe baŋ koso ŋara wane me doku wane maneropmi seukkei. Me kaiwe me wikile wakilane gere-uneŋo mi ezoyake. 17 Onoka wane lama medeune,eŋe ŋei waom sea ea wane keuno okoramaike, oŋobaŋ eŋane ware ware okaniake, so oŋo baŋ iwenone

Page 271: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 8:1 268 Don Sane 9:15gege doku deino ariake, so Anutuŋo baŋ deenedokune korop deeno ŋine ratokki ariake.”

8Lama Medeune Oŋo Kibi Zale 7 Rutupke Siwotke

1 Lama medeune eŋe kibi zale woko wokomine7 ea rutupke, siwotki qeliwo qamen sororoke paki,naso nat paromne hap aua okange. 2 Ŋado na poreonbe, aŋelo 7 Anutu wane kaitko okorakoi, eŋeromon 7 ebonge.

3 Pakiso, aŋelo mane kopu qoune simile ea wanelase golŋo mamaine mageke, eŋe sari arata osinoma okorake. Okoraki natneŋo yewao kopu qounesimile, ea zok loutne qakeu ketke. Ket more Anutuwane ŋei ŋerep magu eŋane meŋe meŋen eaotakotkeki, so gol arata mane ŋei waom sea osinometke, yewa wane kutno motke. 4 Pakiso kopuqoune simile lawe pake, ea wane kopuineŋo Anutuwane ŋei ŋerep magu eŋane meŋe meŋen yewaropaŋelo Anutu wane kaitko okoramaike, eŋane metoŋine Anutuwano ari wake. 5Wakiso, aŋelo eŋe kopumotmot lase ea maki paki, aratao ŋine gerep qakki,ea wane kotino ket watkekiso qakki, kepeo ketke.Ket kitoki, yewao ŋine quruŋ kitoki ukatne suaki,qilaune waksak makiso, memea make.

Aŋelo 4 Eŋe Romon Puanbi Kepeo Masi Wakonge6 Pakiso, aŋelo 7 eŋe romon 7 mau paki, romon

puangei wane eweke more maulukkoi.7 Aŋelo 1 wan eŋe romonine puangi, kauroko so

gerepweneŋweŋemgoropmaingemore sari, kepeoqakki ketke. Ket more kepe sisine natne, gerepŋozewareke, so eki natne so touk wisikaune ea wanemetine korop zewareke.

8 Pakiso, aŋelo naba 2 eŋe romonine puange.Puangi, kine kine mane, bonaga kakapa suainegereune weneŋ ze pamaike, yale birau kiwetkoketke. Ketki kop motki, kiwet magu karewe eaŋine karewe magu weku, ea qeinge weŋem okange.9 Kiwetko osom gege enerop ea mapokonbi, magukarewe okangoi, ea ŋine karewemagu weku ea seukwarekoi. So seki magu karewe mapok ongoi ea ŋinekarewe magu weku, ea korop matalion wareke.

10 Pakiso aŋelo naba 3 eŋe romon puange. Puangiserekin suaine mane, kiwa yale laweke. Lawe moreqeliwo ŋine qoe ketki paki, doku magu karewemapakongoi, ea ŋine karewe magu weku yewao sodoku deino ket kitoke. 11 Serekin ea wane eŋetineTababaine. Dokumagu karewemapokongoi, ea ŋinekarewemaguweku, doku ea korop qeinge tababaineokanwareke. Pakiso loutne eŋe doku yewa neu pakiseukwarekoi, onoka wane doku ea qeinge tabaineokange, ea wane.

12 Pakiso aŋelo naba 4, eŋe romon puange, eŋekepe deine,meso so serekin, bonep bonepmapokeu,karewe magu weku weku okange, wane romonpuangi, kepe deine karewe, magu weku qeke, mesokarewe magu weku, so serekin karewe, magu weku.Pakiso eŋane kiwaene siukke, kiwa ea mapokeumagu karewe okange, ea ŋine qelaŋanene karewemagu weku, ea mida leleke. Pakiso mapokeu,kaiwe magu karewe, ea ŋine karewe magu weku,ea qelaŋan mida okange, so ruo karewe ea yaleka

mapokeu, magu karewe okange, ea ŋine karewemagu, weku ea qelaŋan mi pake.

13 Pakiso na dene pore kakole, so detpe, tunpokmane weti qeli ŋaoŋ ŋaogo riwe sari more, suainekaboka iwa yale rake, “Yai! Yai! Kakarauk qotkokoine,aŋelo karewe eŋane romon karewe pamaike, ea baŋpuanbi arokki, ukatne sariki, kepeo ŋei ŋerep koropeŋe daleo okanikei?”

9Aŋelo Naba 5 Eŋe Romon Paungi Sila LoutneWakon-

goi1 Pakiso aŋelo naba 5, eŋe romonine puangi,

na kawe serekin mane qeliwo ŋine qoe kepo ketkitoke, eŋe giwe mane kaine mi kakaine ea waneki mange. 2 Serekinŋo giwe yewa lalaŋgiso, kopuea ŋine qake saketke, gerep suaine mane ze more,kopune samaike, yale sake. Kopu giweo ŋine sake,eaŋo kepe deinane qelaŋane so qeli qekatkeki, kepepanamange. 3 Paki kopu koto ŋine sila wakone ketmore, kepeo kitou, so eŋe wame golaŋ wane zonomyale, yewa ebongoi. 4 Pakiso eŋe touk, me eki, mewaet kine kine natne mi ŋaba onikei wane edan-goi. Eŋe weku ŋei, Anutu wane kibiŋo meeno miokoramaike, eŋekamaine ŋaba onikei wane edange.5 Sila eŋe ŋei yewa edotpi seukkei wane mida, yaupwikile ebone geu, meso 5 okaniakane. Edotpi, wikiledesikei, eamo ŋei mane wame golaŋŋo kiki, nasoyewao wikile detmaike, ea wane kop wikile desikei.6 Meso 5 naso yewao, ŋei yewa eŋe baŋ seu seuzuaŋkaikei, ŋo siluŋ eŋe baŋ mi maratkaikei, eŋebaŋ seukkei wane oniake, ŋo siluŋ seu seu eŋe baŋeŋano ŋine kakakone ariake.

7 Sila eŋe horsi yale ongole, kawali ŋei edo horsikawaliwo arikei wane rau paki, kine kine maulukeebonbi ma arimami yale, eŋane leweteno yemo golmarok yale metwareke, eso kaiteneŋo yemo ŋeieŋane kait yale. 8 Eŋane lewetene zoune, yemoŋerep eŋane lewet zoune yale, eŋane ŋetene yemolaion wane ŋetne yale. 9 Eŋane moiyakeno, yemoaen sukuku yalineŋo kawetkake, eso qingimeneukatne, yemo horsi loutneŋo horsi kare waragekawali ŋetno arimami, eŋane ukat yale. 10 Eŋedaeeneŋo wikile ebo ebon marasenene ea yemowame golaŋ wane yale daeeno metmaike. Eso eŋezonomene daeeno metmaikane, eŋe ŋei meso 5wikile ebone gekei. 11Eŋe ŋei waomenemane ware-one gemaike, eŋe yemo aŋelo, oŋo giwe ea warekagemaike. Eŋane eŋetine Hebru dongo, Abadon, ŋoGrik dongo yemo Apolion, kine “Matali matali”.

12 Kakarauk alakan wane ea mo midamaike. Yai!Kakarauk etke ea pamaike, iwa wane ŋado baŋsariake.

Aŋelo Naba 6 Romon Puangi Kawali Ŋei MaguSuaine Wakongoi

13 Pakiso aŋelo naba 6, eŋe romonine puange.Puangi Na detpe, don mane gol arata ugurukine 4,Anutu wane kaitko okorake ea ŋine sarike. 14 Doneaŋo aŋelo naba 6, romon ma okorake, eŋe olalerake, “Aŋelo 4 Yupretis Doku suaino lukongoi, eŋesiwotonnom!” 15 Rakiso, eŋe aŋelo naba 4 yewa,eŋe mo koma yewao meso, kaiwe, aua, bomilekikepe baŋem ŋei magu natne engu warekei wane

Page 272: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 9:16 269 Don Sane 11:13toma gekoi, eŋe siwotonge. 16 Kawali ŋei horsikutno met metne eŋane zaleene 200 milion, yalerau detkole. 17 Horsi so ŋei kutno metkoi, eŋanekait toqaene dene zingeki, iwa yale kakole, eŋemalokuene ebekkoi, ea wane kibine yemo weŋeweŋem gerep yale, buyeka aso aso yale, so takukasolpa wesi yale. Horsi eŋane lewetene laion eŋanelewet yale. Aŋaeno ŋine gerep, kopu so wesi gere-une saketke. 18 Kine kine gereune karewe yewaŋoŋei magu karewe enguke. Gerep, kopu so wesisolpa horsi aŋaeno ŋine saketke yewaŋo. 19 Horsieŋane zonomene, yemo aŋaeno so daenometmaike.Eŋane daeene yemo koma yale, leweteneweneŋ eŋeyewaŋo ŋei engu okanmami.

20 Ŋei natne korop masi qotkoine karewe iwaŋomi enguke, eŋe gegemageene okanema gekoi, eamiŋadek kau paki, wetene maingekoi. Eŋe osoŋa isisi,so alaŋ lopio gol, silwa, bras wesi so ekiŋomamaine,deŋo mi kayake, mi desiake, mi ariake, eŋe meŋenone gekoi, ea mi qeliŋgoi, eŋe magekoi. 21 Meeŋe tebe kawaliene suŋa qareene, terewenipene,mekobu mamaene, ea mi qeliŋ warekoi.

10Aŋeloŋo Papia Nigatne Qeuwaŋ Qeuwaŋine Yohane

Mangi Neke1 Eso na kawe aŋelo kakapa mane qeliwo ŋine

ket sarike, eŋe kezoŋŋo kawetkake, lewino yemowaginŋo poririkki toeke, kaitine kepe deine yale.kieretkine gerep bolamine yale. 2 Eŋe papia nigatneqeuwaŋ qeuwaŋine mane metino rapoke ma oko-rake, eŋe kine wone kiwet kutno gesokke, ŋo kinekanaine kepe kutno gesokke. 3 Eŋe aŋaine suainekalaionŋo arokmaike, yale bokake. Bokaki ŋadinoquruŋ sewen, eŋe ukat suaineka kito maingekoi.4 Quruŋ sewen don rau, na dere eaka qekalaneokangole, ŋo na detpe qeliwo ŋine boka woka maneiwa yale naŋano ketke. “San qabuŋone wetŋonokapakep, quruŋ sewen edo don ramami, ea kibiwomisuk qenom!”

5 Rakiso, na kawe aŋelowa kiwetko so kepeogesoke okorakeŋo, metine wone ea qeliwo birakiwake. 6 Paki gege togon naso baŋem ge ariake, oŋoqeli so yeye kine kineine kotino pa waremaike, mawakonge, eŋano ra togole more rake, “Naso manemi pamaike! 7 Baŋ aŋelo naba 7, romonine puangiarokki, naso yewao Anutu wane don sane, qelitŋeikoune propet edangi, don kisiine ragekoi, ea baŋwele wakon wareake.”

8 Pakiso qeliwo ŋine donba raki ketki detkole,oŋo koso manerop nolale rake, “Ge ari aŋelo pa-pia qeuwaŋ qeuwaŋine rapoke metino ma more,kiwetko so kepo gesoke okoramaike, ea manom.”

9 Raki na aŋelo wano ari more papia nigatneqeuwaŋ qeuwaŋine niniakane olatkole, pakiso eŋenolale rake, “Iwa ma nemon, iwa nenom, koto ŋonobaŋ tabak ganiake, ŋo aŋaŋono yemo baŋ begokwane simile yale simile ganiake.”

10 Yale raki, na papia nigatne qeuwaŋ qeuwaŋineaŋelo wane metino ŋine omaka more nekole, nadetpe aŋano yemo begok wane simile yale, sim-ile nange, ŋo ne qotkewe kotono weteke, yemomaingeki tabak nange. 11 Pakiso koso nolatke,“Ge koso manerop Anutu wane don kisi ŋado baŋ

wakoniake, ea ŋei maguine maguine, sola tanikenekinemanekinemane, donene kinemanekinemane,so ŋei waom korop ra edanikene.”

11Yohane Bakom Urum Rokop Mosiakane Aŋeloŋo

Olatke1 Eso na rokopmotmot bokupmane qesi yale nine

more rake, “Ge wie more, Anutu wane BakomUrumso arata ea rokopmotnompaki, BakomUrumkotinomeŋenka okanmami, eŋane zaleene dapotonnom.2 Ŋo Bakom Urum wane sili bano wa eamo rokopmisuk motkene, qeligenom, yaup payake, onokawane eamo qelaŋ sunka ebonge. Edo Bakom Urumsuaine eao baŋ gesoke, matalika geu, meso 42 oka-niake. 3 Na miti ŋeitkene etke taleotpe, baŋ laplapkaura bet yale ramukeik, paki, ere Anutu wane mitidon ea ŋei edane geuk, kaiwe 1, 260 okaniake.”

Miti Ŋei Etke Wakonbik Sora Gerepkoŋine OsomŋoEtkuyake

4 Miti ŋei etke iwa, ere Oliwa eki etke so lametke, ere kepe baŋem eŋane Anutu wane kaitkookoramamik. 5Ŋei maneŋo ere ŋaba osiakeo, yemoaŋaetno ŋine gerep saket more, erane ŋabaetneea zeake, eso ŋei mane eŋe yalewaka, ere ŋabaosiakane okangi, eŋe baŋ qeu seukeake. 6Ere zonompa eponmaikane, qeli wane madet kitouk, koya miqeqe paki, ere Anutu wane miti don ra suakeik.Ere zonom yaleka doku deino pa epon maikanemaingeuk, doku deine korop weŋemka okaniake.So ere zonom pa eponmaikane, kepeo ŋetne ŋetnewakoniakane ra qeuk, eŋe wakoniake.

7 Ere miti don rauk qoeake, naso yewao osomsuaine, eŋe giwe kaine mi kakaino ŋine sa more, ŋeietke ere ŋaba osiake. Ŋabaore more, etkuki seukeik.8Pakimo, erane pareŋ etne, eamo baŋmat suainanenumaino rasu paikeik. Waom etne mat yewaokabiriŋŋo kibeŋ qabego qekoi, mat ea wane eŋetne qewazae more, Sodom so Ezipt orakoi. 9 Kepe baŋemŋei maguine maguine, asa baŋem, donene kinemane kine mane, so solaene kine mane kine mane,eŋe baŋ erane pareŋ etne ea kaiwe karewe so manenat paromine ore gekei, so ŋei natneŋo deŋesereomi dukosikei wane, baŋ rawetonikei. 10Kepe baŋemŋei eŋe miti ŋei etke iwa seukkeik, ea wane eŋebaŋ wetene peseake, paki eŋe oi bakom okane, yeyekine kine amanaguqemanaguokangei, onokawanepropet etke iwa ere kepe baŋem ŋei korop wikileebongoik, ea wane. 11 Kaiwe karewe so mane natparomine ea qoeki eawane ŋadino gege ŋebo ŋebonwane, AsumaneAnutuwano ŋine sarike, paki pareŋetno waket kiso, ere wie okorakoik. Pakiso ŋeikorop ere otkoi, eŋe oŋa balapene qaeki kaetonge.12 Pakiso, propet etke ere detpik, boka woka suainemane qeliwoŋine boka etane rake, “Iwa sauk!” Raki,ŋabakopetne eŋe ore okorau, eŋane deene kutkutkezoŋ koto qeliwo wakoik. 13 Wauk, eaka memeasuaine make. Ma more mat suaine ea wane mat natparomine ten magu weku, ea rutupkeki ketke. Ŋeiŋerep 7 tausen memeaŋo enguke. Ŋei ŋerep welekorop, eŋe oŋa qilapene qaeki, Anutu kakapa suaineqeliwo ŋine bakomine kitokoi.

Page 273: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 11:14 270 Don Sane 13:414 Kakarauk naba 2 eamo qoemaike. Detmami!

Kakarauk naba 3 ea mi azoŋgi wakoniake.Aŋelo Naba 7 Oŋo Romon Puange

15 Pakiso aŋelo naba 7, eŋe romonine puange.Puangi qeliwo don ukat kakapa wakonge paki rakoi,“Kepe baŋem Waom okanka warekayakane zonomyemo ukude ŋenane Waomze, so eŋine Mesia inanebiŋek okanmaike, so oŋo baŋ wareake, naso baŋemnaso baŋem!” 16 Rauso, ŋei sele 24 eŋe ŋei waomseaeno Anutu wane kaitko metkoiwo ŋine, umi ketmore, Anutu bakomine kitokoi. 17 Paki rakoi,“Waom Anutu Zonom Welaine, ge iwa gemaine, so

mokaka gekone! Ŋene ge dage golatmaine,ge zonomŋone kakapa didiwo ma wakon-maine, so Waom ge more ware onmaine!18 Qelaŋ eŋe sot osiosiŋo kotoine watke-maike, eawane geŋane busuwakonmaike, soiwamo ŋei seu seune eŋane kineene tilekke-nane naso mo bomilemaike. Iwa yemogeŋone qelit ŋeikopŋone, propet, somiti ŋeilewine ebongenane naso mo bomile maike,so geŋone ŋei ŋerewekopŋone, wawaine soketkele, koropŋo eweŋone kito okanmami.Iwa yemo ŋeiwa kepe matalika okanmami,eŋe matali onikenane naso mo bomile-maike!”

19Yale rau, Anutu wane BakomUrumweti qeliwoaŋaŋge, pakiso qoratapa katapa Anutu wane rarokop don kotino pake, ea didiwo BakomUrum kotometki kakoi. So yewaoka qilap walatak maki, donukat wakonge, quruŋ kitoki, memea makiso, koyasuaine qeki, kauroko ketke.

12Ŋerep So Koma

1 Pakiso qeliwo masi mane iwa yale wakonge,ŋerep mane kepe deineŋo solaine kawetkake, ŋokieretkine tabinane bano mesoŋo metke, so serekin12 eaŋomarokine lewino birakimetkoi. 2Eŋemede-une ŋatno, ea wane medep mayakane gae makiwikile dere aroke, yaiŋ maiŋ okange.

3 Eŋe yale okane okoraki, qeliwo masi kuneŋinemane wakonge, eamo osommane kiwetko pamaike,eŋetne dregon, pugaya yale, kakapa weŋemkaŋowakone pake, lewine 7 sewen, so ŋiliwine 10,so ŋei waom marok 7, ŋo lewine 7 yewao ki-toki, metwareke. 4 Daineŋo qeliwo ŋine serekin,karewe magu weku rasu buratkeki paki, biraki kepoketkoi. Dregon eŋe yale okane more, ŋerep medepmayakane okane metke, eŋane osino medep maki,eaka qotkayakane toma okorake. 5Pakiso ŋerep eŋemedep ŋei make, oŋo baŋ kepe baŋem ŋei ŋerepaen qesi weneŋmagewareoniake. Ŋerep eŋemedepmaki, eaka pukso ma ari Anutu so eŋine ŋei waomseaino birakakoi. 6 Ŋo ŋerep pa, eŋe kaet wie kepeyaup papaino Anutuŋo eŋane matmane maulukke,ea geakane arike, ŋerep eŋe baŋ yewa geki ŋaragumeka geu, kaiwe 1, 260 okaniake.

Satan Qeliwoŋine Esopkau Kepo Ketke7 Yekuat pamo, qeliwo kawali wirimaike, Mikael

so aŋelokoune eŋe dregon qe mogatkau, dregoneŋe eŋine so aŋelokoune kawali qekoi. 8 Qe moremi togolekoi, pelekeu dregon eŋine so aŋelokoune

qeliwo koso maneropmi gekei wane, qeli mawalukeebongoi. 9 Dregon suaine kakapa sitoŋkau ketke!Eŋe koma soginane, eŋetine Osoŋa so Satan, eŋekepe baŋem ŋei ŋerep wet ma siuk okanon okan-maike. Eŋe esopkau, kepo ketke so aŋelo maguk-oune weneŋ korop eŋerop esoponbi ketkoi.

10 Pakiso na detpe, qeliwo don suaine manewakone rake, “Ukude Anutuzeŋo ŋebuyakane mosarimaike! Anutu eŋe eŋine Ŋei Waom Kingzonomine sikan ŋonmaike! So eŋine Mesia inaneeŋet biŋekine mo iwa wakonlukmaike! Onoka waneŋenane kimakopze eŋane ŋabaene eŋe Anutu wanekaitko okora more, ruo so kaiwe qalosip edo okan-maike, mo qeliwo ŋine esopkau ketmaike. 11Ŋenanekimakopze edo Lamamedeunane weŋeminane ŋinezonom ma more, miti don wele rau sua arike, eawane eŋe kawali qe more togole eŋe yuankakoi.So eŋe gegeene mi mawalike more, seukkei wanesunkakoi. 12 Ea wane qeli ge so qeliwo gemami,ŋine korop bakom kitou! Ŋo kepe ge so kiwet, yai!Ŋire yemo kakarauk kaikeik! Onoka wane Satan moŋinano ket umaike, sotine zok osiki. Eŋe detmaikenasoine mo bomilemaike.”

Komaŋo Ŋerep Ŋabakake13 Koma esopkau kepo ketke, yalewa ongi paki,

eŋe ŋereppa medep ŋei make, eŋe mogare arike.14 Ŋo ŋerep eŋe naŋi suaine tunpok mane waneqingimine etke ea manbi, ea wane kutno riwe kepeyaup papaino koma wane kaet arike. Ŋerep eŋeyewao geki, eŋe wareka ŋara gumeka geu, komakarewe so mane nat paromine qoeake. 15 Pakiso,koma eŋe madoŋgi aŋainoŋine doku qakum saketmore ŋerep kisaŋka ariakane ŋadino mogare arike.16 Ŋo siluŋ kepeŋo ŋerep qesiŋkake, kepe aŋaineaŋaŋgi, koma wane aŋaino ŋine doku qakumsaketke, eao ketwareke. 17 Yale okangi, koma eŋeŋerep wane detki, sotine zok osikiso magukouneenguyakane arike. Ŋei ŋerep korop Anutu wanepidon dere tewek okanmami, so Yesu wane mitimagemore kisiine ra okanmami eŋe. 18Pakiso komaeŋe kiwet meuno saweko okorake.

13Osom Zubaine Kiwet Kotoŋine Sake

1Eso na osomzubainemane kawe, kiwet kotoŋinesake, eŋe ŋiliwine 10ŋo lewine 7, so ŋiliwine oko-rake, kop ŋei waom marok 10 metke, so lewinanekop don sibine qeu pawareke. 2Na osomba zubainekakole, eamo osom mane eŋetine leopot yale, kiemetine yemo osom mane, eŋetine bear, eŋane kiemetine yale, eso aŋaine yemo laion wane aŋaineyale. Koma eŋe eŋine sorin borin oka okanine,eŋine ŋei waom sea urumine, so togole togolezonom kakapa, ea osom zubaine eŋemange. 3Osomzubainane lewine mane eamo mo qeu seukke, yalekakole. Ŋo siluŋ kubetine eamo osike, ea wane kepebaŋem ŋei eŋe ka more welelepkeu, pakiso osomzubainane ŋadino mogare arikoi. 4 Ŋei korop eŋekoma mawakakoi, oŋo osom zubaine eŋine togoletogole zonom mange, ea wane. Pakiso eŋe osomzubaine yaleka bakomine kito more rakoi, “Maŋoosom zubaine iwa wane kop gemaike? Maŋo eŋeropkawali maine qeake?”

Page 274: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 13:5 271 Don Sane 14:125 Osom zubaine eŋe don sibine qotkoine, so

sola mawa mawa don rayakane detkakoi, so eŋeyewa okane geki, meso 42 qoeakane zonommangoi.6 Eŋe Anutu ewe mabaik okanka more, eŋetinemabaikkake, so mat urumine ge okanmaike, eamabaikkake. Ea yemo Anutu wane magu qeliwogemami, eŋe mabaikone geke. 7 So eŋe Anutu waneŋei ŋaba one more, engu matali oniakane, so kawaliqe yuan oniakane, Anutuŋo detkake. So eŋe kepeoŋei aso baŋem, ŋei kine kine, donene kine manekine mane, sola tanikene kine mane kine mane,ŋei waom okan oniakane, zonom mange. 8 Ŋeiŋerep kepeo gemami, korop eŋe osom zubaine oibakom okankakei. Ŋo ŋei natne eŋe maine osomzubaine oi bakom mi okankakei, ŋei ŋerep yewaeŋe mokaka kepe mi wakonge, yewao eŋetene lamamedeunane gege togon wane buko mo qeqine, eŋeosom zubaine oi bakom mi okankakei. Ŋei ŋerepmali malipenerop ea eŋe mo lama medeune ŋeiborikineŋo qeu seukke, ea malipkakoi.

9 “Mane eŋe ketneropŋo don iwa desiake! 10 Ŋeimane malipka mulap urumgo birakaikei waneraikeiwo, eŋe baŋ malipka mulap urumgo bi-rakaikei. Ŋei mane pilaŋŋo qeu seukeakaneraikeiwo, eŋe baŋ pilaŋŋo qeu seukeake. Nasoyewao Anutu wane ŋei ŋerep magu eŋe togole to-gole, so mali malip korop okorakei wane bokayake.”

Kepe Kotoŋine Osom Mane Sake11 Eso na kawe, osom zubaine mane koso kepe

koto ŋine sake, eŋe ŋiliwine etke, lama medeunaneŋiliwine yale, eŋe donine koma wane don yale rake.12 Eŋe osom zubaine mane mikepka kiwetko ŋinesa more zonomba korop mange, ea wane kopkoeŋine kaitino kine kine okan wareake. Eŋe kepeso kepe kutno ŋei ŋerep gemami, eŋe qebinongimikepka osom zubaine kiwetko ŋine sake, eŋanekubetine osike, eŋe oi bakom okankaikei. 13 Osomzubaine naba 2 iwa, eŋe masi kakapa mayake, somaki gerep qeliwo ŋine kesiake, ŋei ŋerep eŋanedeene kutno. 14 So eŋe ŋei ŋerep kepeo gemami,korop isione more, masi kine kine mayakane, eŋemo detkakane osom zubaine naba 1 wane kaitkomayake. Osom zubaine eŋe kepe baŋem ŋei ŋerepkorop, eŋe osom zubaine mokaka pilaŋŋo qekoi, ŋokoso wisika gemaike, eŋemawakamore, oŋa oŋainemaikei wane edange. 15 Oŋa oŋa ea mau okoraki,osom zubaine naba 2 eŋe Anutuŋo detkaki oŋo gegewane asu puangi, osom zubaine naba 1 wan waneoŋa oŋaine kesiake. Paki oŋa oŋa eŋe done mainerayake, so ŋei ŋerep natne koropŋo eŋe oi bakommiokankau, eŋe enguki seukkei. 16 Osom zubaine eŋeŋei ŋerep korop wawaine so ketkele, aboŋenerop soaboŋene midaine, ŋei yaup gegine so qelit mama,taleongi kibi mane meteene wongo, so meeno mawarekei. 17 Paki ŋei mane eŋe kine kine natneeŋano ŋine mi qoleake, me ebongi qolekei, eŋekibi yewa mageakeo, yemomaine, yewa yemo osomzubainane eŋet, me nabainane eŋet okoramaike.

18 Iwa yemo miti dereret wane kine wakoniake,ŋei mane eŋe dereretine suaine pa manmaikeo,yemo osom zubainane zaleinane kine ma desiake,onoka wane zale okoramaike, eamo ŋei mane waneeŋet, eŋane zale yemo 666.

14Anutuŋo Qoleonge Edo Eŋet Kitokoi

1 Na koso dene pore kawe, lama medeune ZionBonaga kutno okorake, eŋeropŋei ŋerep 144 tausen,eŋe eŋine eŋet magemami, so eŋine Magainaneeŋet meeno qeqine, weneŋ okorakoi. 2 Pakiso nadon mane qeliwo ŋine sariki detkole, ukatne make,yemo doku sin sorao matokki ket togoleka qekiarokmaike, so quruŋ wane ukatne suaine yale, soukat ea na detpe, eŋet gita yale qeqe, ŋei edo gitaqeu arokmaike, yale okange. 3Ŋei ŋerep 144 tauseneŋe ŋei waom sea, so osom gegeenerop 4, so ŋeisele eŋane kaitko okorakoi, eŋe eŋet musele manekitokoi, eŋet ea yemo ŋei ŋereppa 144 tausen, kepeoŋine qoleonge, edoka weku lilike detkoi. 4Ŋei yewaeŋe ŋerep borikine mane mi ebukoi, eŋe wetenewarekau qelaŋanerop pake, eŋe natewen, eŋe lamamedeune yewao me yewao ariwe raki, eŋe weneŋŋadino mogare ari okanmami. Eŋe kepeo ŋei ŋerepmagu suaine eŋane keuo ŋine qoleonge, so eŋewekuŋo alakane more, Anutu so lama medeunanebiŋek ebuke. 5 Eŋe aŋaeneŋo isi don mane mi rakoi,eŋe sotene midaine.

Aŋelo Karewe Eŋane Don Boka Woka Wakonge6 Pakiso na aŋelo mane kakole, eŋe weti qeli

kebago riwe arike, eŋe gege togon donwane don kisimaine ea weneŋ ma more kepeo ŋei ŋerep solainekine mane kine mane, aso baŋem, donene kinemane kine mane, so ŋei ŋerep maguine maguineedaniakane arike. 7 Eŋe suaineka boka more iwayale rake, “Ŋine Anutu ewino kitou, so oi bakomokankau! Eŋe ŋei ŋerep turuŋine eboniakane,eŋane naso mo bomile sarimaike. Eŋe bakominekitou, oŋo qeli so kepe, kiwet so doku deinemawakonge!”

8 Yale ra more ariki, aŋelo naba 2 mane eŋe aŋelonaba 1 eŋane ŋadino sari more rake, “Eŋe mo poripkemaike! Babilon mat borikine suaine mo poripkemaike! Mat yewa oŋo kepe baŋem ŋei ŋerepkorop wain doku togole ebonge, so taleonbi nekoi.Ea yemo iwa yale, mat yewa wane ŋei ŋereune edokepe baŋem ŋei ŋerep korop wenip wanemasi tanikea sikanongoi, paki taleonbi makoi!”

9 Eŋe don yale raki qoeki, aŋelo naba 3 oŋoaŋelowa etke erane ŋadeetno sarike, paki kakapakaboka rake, “Mane eŋe osom zubaine eŋine me oŋaoŋaine oi bakom okankayake, so kibiine meino memetino ma geake, 10 eŋe baŋ oŋom Anutu wanewain doku neake, Anutu busuinane soa dokune,zonomine togogole dokuropmi liwa liwaŋine qakki,sot osi osiinane laseo ketke, ea neake! Ŋei ŋerepkorop tanik iwa okangei, eŋe baŋ gerep bolamineso wesiŋo ze akolak akolak qe pamaike, ea wanekotino ket more, aŋelo koboboine eŋane kaitko, solama medeunane kaitko wikile dere gekei. 11 Sogereppa ezoki wikile desikei, ea wane kopuine yemowaso wa papa togon payake, eŋe sola pese mane mimaratkaikei, kaiweo me ruoo. Osom zubaine eŋineso oŋa oŋaine oi bakomokanotkoi, ŋei ŋereppa ea soeŋine eŋet kibiine magekoi, eŋe wikile yale desikei.

12 Masi iwa wakoniake, yewao Anutu wane ŋeiŋerewekoune, Anutu aŋa donine dere tewekemage-mami, so Yesu wane miti bororom kaet midaine

Page 275: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 14:13 272 Don Sane 16:8magemami, miti ŋei ŋerep yewa eŋane togole to-goleenane kine wakoniake.

13 Pakiso, na don mane qeliwo ŋine ketki iwayale detkole, “Ge don iwa qenom, ŋei ŋerep Waomdetlukka, qelitine qeqe more seukkoi, naso iwao sobaŋ ŋado, eŋe wet pese desikei!”

Asuŋo ramaike, “Welekatne, eŋe urataene to-gogole makoi, ea qelige metpi menaŋ oniake, esogege mamaenane wele, eaŋo yemo ariu eŋeropweneŋ ariake!”

Kepeoŋine Ŋara Wele Makei14 Eso na koso dene potkole. Pore kawe, ke-

zoŋ mane libeka wakone pake, kezoŋ kutno manemetke, eŋe Ŋei Wawainane Gipole, ŋei waommarokmane golŋo mamaine, ea lewino metke, ŋo pilaŋmane ŋetne teinemetinomalipkake. 15Pakiso aŋelomane Bakom Urum kotino ŋine saket ari more,kezoŋ kutno metke, eŋe suaineka boka olale rake,“Pilaŋŋoneŋo ŋara wele kitatnom, ŋara wele kitakitatwanenasomobomilemaike! Kepeo uratawanewele mo qe menaŋluk waremaike, yale wane ukudeyemo mo wele mama so kita kitat wane nasoine!”16 Yale rakiso, kezoŋ kutno metke, oŋo pilaŋinebiraki ariki kepe baŋem ŋara wele menaŋluke pake,ea kitatwareke.

17 Eso na kawe, aŋelo mane qeliwo Bakom Urumkotino ŋine ketke, eŋe yaleka pilaŋ ŋetne teinemane malipkake.

18 Pakiso aŋelo mane arata koto ŋine saketke, eŋegerep wareakane zonom mageke. Oŋo kakapakaboka more aŋelo mane pilaŋine ŋetne teine malip-kake, eŋe olale rake, “Ge pilaŋŋone ŋetne teine eaŋokepeo ŋine wain qariinerop korop wain setno ŋinekitat warenom, onoka wane wain wele mo posi-waremaike!” 19 Rakiso, aŋelo eŋe pilaŋine biraki,kepe kutno ariki wain wele korop wain setno ŋinekitatki sariki, so qakki wain kizakaniakane kudeineAnutu wane sot osi osi kude kakapa, yewao ketke.20 Pakiso wain wele yewa mat suainane wazainorazakanbi, wain kizakan kizakan kudeo ŋine weŋemsaket wawa lulu wete arike. Kiroine 300 kilomita, eawane kop, ŋo namuŋine watke wake, yemo wa horsiwane aŋago, yewa wane kop qeke.

15Aŋelo 7 Eŋe Kakarauk Borikine 7 Ma Okorakoi

1 Eso na koso qeliwo masi tanik kuneŋine manekakole, eamo kakapa so mayakakatne. Aŋelo 7, eŋekakarauk borikine ŋei ŋerep matalionikei wane 7ma okorakoi, eamo kakarauk borikinane qoiqoine.Ea wakon wareki qoeke, paki koso Anutu wane sotosi osi eawane turuŋine kakarauk borikinemanemiwakone mida leleke.

2 Pakiso na kiwet mane kakole yemo wikinŋo mamore, gerep korop liwage mamaine, yale kakole. Soŋeiwa togogole mage, osom zubaine eŋine so oŋaoŋaine, so eŋine eŋetinane zaleine walukkakoi, eŋeyaleka onbe, kiwetŋo wikin yale ea wane meunogitaene Anutuŋo ebonge, ea meteeno weneŋ maokorakoi. 3EŋeMosewane eŋet kitokoi, Anutuwaneqelit ŋei, so lama medeunane eŋet kito rakoi,

“Waom, Anutu Zonom Welaine, urata mamaŋonekakapa so mayakakatne! Kepe baŋem ko-rop eŋane ŋei waom, geŋone numaŋonekoboboine so welekatne! 4 O Waom, maŋogeŋane kaet mi okaniake? Maŋo geŋaneeŋet kakapa mawa kayakane walukeake?Ge geŋoneka koboboine. Ŋei maguinemaguine eŋe geŋane masi’ one koboboine,ea wane korop baŋ sarikei, paki geŋanekaitko bakomŋone kito meŋenka mawa-ganikei, onoka wane makoboe makoboeurataŋone koboine manom, didiwo wakongikoropŋo kakoi.”

5 Ea wane ŋadino na kawe qeliwo Bakom Urummadetine aŋaŋgi Anutu don wele ra qelaŋanseainane kise weneŋ kotino metke. 6 Pakiso aŋelo7 kakarauk borikine 7 magekoi, eŋe Bakom Urumkotono ŋine saketkoi. Eŋe takot libeka qelaŋaneropbirakoi, so waroene golŋo mamaine, moiyakenomakatakeu pake. 7 Pakiso kine kine gegeenerop 4eŋano ŋine maneŋo aŋelo 7, lase 7 golŋo mamaine,kotino Anutu wane busu gegeineropŋo watke pa-paine ebonwareke, oŋo naso baŋem naso baŋempapa togon pa ariake. 8 Pakiso Bakom Urumkotino Anutu qelaŋanine so qeli ewe zonominanekopuineŋo watkeke, eso maneŋo Bakom Urumkotino wake waket wane kop mi okange, eŋe aŋelo7, edo kakarauk borikine 7mau qoewareakane tomapake.

16Lase 7 Yewao Anutu Wane Busu Pake

1 Eso na detpe, don mane Anutu wane BakomUrumkotoŋine suaineka bokaki, aŋelo 7 eŋano arikiedane rake, “Ŋine ariu paki Anutu wane busu lase 7ea ŋine ma qakeu kepeo kesiake!”

2 Rakiso aŋelo naba 1, eŋe ariki paki, laseinemainge qakki kepeo ketke. Ketki kubet qotkoineso wikile teine yewaŋo osom zubainane kibi magekoi, so oŋa oŋaine meŋenka gekoi, eŋane solaenowakononge.

3 Eso aŋelo naba 2, eŋe laseine kiwet kutnomainge qakki ketke. Ket kitoki kiwetŋo ŋei maneseu seunane weŋem yale okan wareke, pakiso ki-wetko osom gegeenerop ea korop seukwarekoi.

4 Aŋelo naba 3, eŋe laseine mainge qakki, dokusuaino so nigatne deino ŋine saketmaike, yewaoketke. Ketkiso doku ea qeinge weŋem okan wareke.5 Pakiso na detpe, aŋelo doku wane ware ware oŋoiwa yale rake, “Waom ge koboboineŋo turuŋinekoboineka mainge ebonmaine, O Koboboine Weku,ge mokaka gekone so gemaine! 6 Ŋei borikineŋogeŋane miti ŋeikopŋone so propet kopŋone eŋaneweŋemene engu matalionbi saketke, eso ea waneturuŋine ge ŋei borikine ea weŋemka ebonnom ne-mami, eŋe urataene borikinemakoi, ea wane lewineborikine maine ebonnom, mau menaŋ lukmaike!”7Eso na aratao ŋine donmane iwa yale raki detkole,“Waom, ge Anutu Zonom Welaine! Ge ŋei ŋerepeŋano sot turuŋ mako makok urataŋone, ea wanowanok uratainerop welekakatne! So don urataŋoneea wele so koboboine!”

8 Rakiso aŋelo naba 4, oŋo laseine mainge qakki,kepe deino ketke. Ket qebinkaki kepe deineŋo gerep

Page 276: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 16:9 273 Don Sane 17:13okane aŋatneŋo ŋei ezoki seukkei wane, Anutueŋe detkaki yale okange. 9 Kaiwe gereunane ŋiriŋŋiriŋineŋo ŋei ezokiso, eŋe Anutu kakarauk boriki-nane zonom pamanmaike, eŋemainemainge wikileeboniake, eŋane eŋetine ma baikkakoi. Eŋe siluŋwetene maingeu paki, borikineene mi ŋadekkakoi,paki bakomine kito mawakakoi.

10 Pakiso aŋelo naba 5, eŋe laseine mainge qakki,osom zubainane ŋei waom seako ketke. Ketkiosom zubainane kepe matine so ŋei ŋerep maguk-oune eŋano goiŋ kere panaman pake. Paki, ŋeiŋerep osom zubaine oŋa oŋainane bango, eŋewikileqotkoine zok detkoi, ea wane eŋe belakamene kiarene nagukoi. 11 Paki eŋe wikileene so kubetenane ramore Anutu qeliwo ŋine don qotkoine so ŋade donramoremabaikkakoi. Ŋo siluŋ eŋe wetenemaingeupaki, numa tanikene borikine ea mi qeliŋka moreŋadek kakoi.

12 Pakiso aŋelo naba 6, eŋe laseine mainge qakki,Yupretis doku suaino ketke. Ket kitoki doku ea zipkeseredege ariki, kepe deine sasaino ŋine ŋei waomsarikei, eŋane numa wakonge. 13 Eso na kawe asuqotkoine karewe 3, kalaŋ yale ongole, eŋe komawane aŋaino ŋine, osom zubainane aŋaino ŋine sopropet isisine, eŋane aŋaino ŋine saketkoi. 14 Eŋeasu qotkoine eŋane osoŋaeneŋo qesiŋ ongi, masikine kine maikeiwane zonom pa ebonmaike. Asubotkoine osoŋa karewe iwa, eŋe kepe baŋem ŋeiwaom qomene qepokeu, eŋe kawali ŋei ebuwi sariqeturage more, Anutu ZonomWelaine eŋane kaiwenaso kakapa yewao kawali yakukei.

15 “Detmami! Na mo kobu mama yale ŋinanosarikale, ea wane mane eŋe wet wisika geake,paki takot laplapine masuluke warekayake, eŋe baŋlawam ari sari mi okaniake, paki ŋei ŋerep eŋanedeeno mi gamukayake, eŋe wet pese desiake!”

16 Pakiso asu qotkoine osoŋa ea eŋe ŋei waomebuwi ari, kepe mane, eŋetne Hebru dongo, Ar-magedon ramami, ea lewaŋgei.

17 Eso aŋelo naba 7, eŋe laseine mainge qakki,qeli kebago ketke. Ketki don boka woka maneBakom Urum kotino ŋei waom seako ŋine iwa yalesarike, “Mo qoewaremaike!” 18Rakiso qilapwalatakmaki, don ukat wakongi, so quruŋ kito qagagakke,pakiso memea kakapa suaine mane make. Ŋei mawakongi ge sakoi, naso yewao memea yaline manemi make, ŋo iwa yemo memea qotkokoine! 19 Mamere, mat suaine siti mapokki, Yerusalem magukarewe 3 okange. Pakiso kepe baŋem korop eŋanemat suaine siti korop diriŋ baraŋ din bun mapokerutupke mamuzuŋ wareke. Anutuŋo mat suaineBabilon detkake, pakiso talekaki, eŋine laseo ŋinewain doku neke Wain doku eamo Anutu eŋine sotosi osiinane busu ea neke. 20 Sia baŋem korop siukemida lelewarekoi, so bonaga korop eŋeqorodoge ketsuike ariwarekoi. 21 Pakiso koya kakapa qe more,qeliwo ŋine koya ais woune kakapa kakapa umatne50 kilo rais bet mane wane umatne yale, yewaŋokepeo ket ŋei kito pelekonge. Koya woune kakapa,kakarauk ea zok kine mane ea wane ra more ŋei eŋeAnutu mabaikkakoi, so ŋade don rakoi. Kakaraukborikine ea yemo zok manerop oŋa qaiqaine.

17Bailalaŋ Ŋerep Wane Don

1 Pakiso aŋelo 7, lase 7 magekoi, eŋane keuo ŋinemaneŋo naŋano sari more nolale rake, “Sarinom,noŋo bailalaŋ ŋerep kakapa, turuŋine daleo mani-ake, ea sikanganbe kanom, eŋe doku suaine koropeŋane kuteno metmaike. 2 Kepe baŋem eŋane ŋeiwaom korop eŋe bailalaŋ ŋerep eŋerop borikine auokanmami, so kepe baŋemŋei ŋerep eŋe eŋanoŋineborikineinane waetne mamami, paki wain dokuinenemami, yemo eŋane bailalaŋ dokune neu, wetenesiuk okanmaike.”

3 Yale nolatki, Asuŋo warenangi aŋeloŋo neu,kepe mane yaup papaino arike, yewao na ŋerepmane kakole, eŋe osom zubaine mane weŋemkaeŋane kutno metke, eŋane solaine korop yemo donborikine qotkoine yewaŋoka qeu pawareke, osomzubaine eŋe lewine 7, ŋo ŋiliwine 10. 4 Ŋerepeŋe takotine kibine seu seune so weŋemkaŋo auke,so kibiine golŋo mamaine, wesi lewine suaineŋomamaine, so kikumŋo solaine kawetke wareke.Eŋine metino yemo gol lase mane kotino borikinemado madoŋine so kine kine diinerop watke pake,ea malipke okorake, eamo eŋine bailalaŋinanewele, ea. 5 Eŋine meino yemo eŋet mane qekoi,kineine sanka iwa yale, “Babilon mat kakapa, eŋebailalaŋ ŋerep korop, eŋane nagaene so kepe baŋemborikine kine kine, ea wane nagaene.” 6Eso na kaweŋerep yewa eŋe Anutu wane miti ŋei ŋerewekouneeŋane weŋemene so Yesu wane don dere malipkageu, enguwi seukkoi, eŋane weŋemene ne magewetine siukke.

Eso na ea ka more, oŋane zok qaeke.Osom Zubaine Lewine 7 Ea Wane Don

7 Pakiso aŋeloŋo qeson nane rake, “Ge onakawane oŋaŋone qaemaike? Na ŋerep wane sanqabuine so osom zubaine eŋe kauk kamaike, eawane kine so osom zubaine lewine 7, so ŋiliwine10, ea wane kine baŋ golasikale. 8 Ge osom zubainekene, eŋe mokaka geke, ŋo naso iwao yemo migemaike, eŋe baŋ giwe kaine mi kakaine, ea ŋinesaki paki ariki qe matalikau siukeake. Kepeo ŋeigemami, eŋane eŋetene mokaka kepe ma wakongenaso yewao, wane buko mi qeke, ŋei yewa eŋe baŋosom zubaine ea kau paki, oŋaene qaeake, onokawane eŋe mokaka geke, naso iwao eŋe mi gemaike,ŋo eŋe baŋ koso wakoniake.

9 “Iwaŋo ramaike, yemo wet korop so dereretkorop gekene. Lewina 7, eamo meŋo 7, meŋo wae7, yewao ŋerep eŋe met okanmaike. Lewine 7, eŋeyaleka ŋei waom 7. 10 Ŋei waom 5 eŋe mo midakoi,wekuŋo i gemaike, ŋo mane eŋe mi sarimaike, eŋesariake, yemo eŋe naso bamgoka geake. 11 Soosom zubaine mokaka geke, ŋo naso iwao yemomi gemaike, eŋine eamo ŋei waom naba 8, eŋe ŋeiwaom 7 eŋane tego, wane eŋe baŋ qe matalikausiukeake.

Ŋiliwine 10 Ea Wane Don12 “Ŋiliwine 10 kene, eamo ŋei waom 10, eŋe

urataenemi kiekemakoi, ŋo eŋe baŋ zonom ebongi,ŋei waom urata osom zubainerop weneŋ mageuwan aua okaniake. 13 Ŋei waom 10 iwa, eŋe koropwet dereretene weku, eso eŋe zonom so togole

Page 277: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 17:14 274 Don Sane 18:19togoleene, ea osom zubaine manikei. 14 Eŋe baŋlamamedeune qe ŋabakakei, ŋo lama medeune oŋobaŋ togolemore, eŋe engu yuanoniake, onoka waneeŋe ŋei wawaine eŋane Waom, so ŋei waom eŋaneŊei waom. Eso ŋeikoune edora newanone more,ebuke so done dere aŋaine teweke, eŋane ŋadinomogare gemami, eŋe baŋ lama medeunerop kawaliweneŋ qe more yuanikei.”

Ŋerep Wane Don15 Aŋelo eŋe yale nolale more, koso mane takotke

iwa yale nolatke, “Ge doku wa suaine kanom,bailalaŋ ŋereppa kutno merike, ea yemo ŋei ŋerepmaguine maguine, ŋei ŋerep korop sola tanikenekine mane kine mane, so donene kine mane kinemane. 16 So ŋiliwine 10 kene, so osom zubaine eŋebaŋ ŋerep ŋabakaikei, paki eŋe aboŋ kine kineinemagemaike, ea korop omakaware qeliŋkau, eŋebaŋ lawam okorayake, paki eŋe baŋ bikumine neumidaki, setne gerepko mire qesolokeu midayake.17 Anutuŋo weteno dereret ea motki, eŋe wet wekuokane aŋaine teweke okanikei, paki wet qeturage,zonomene ea osom zubaine ŋei waom okane wareo-niakane manikei. Manbi wareone geki, Anutu wanedon ea wane weleine wakon wareake.

18 “So ge ŋereppa kene, ea yemo mat kakapasuaine siti eaŋo kepe baŋem ŋei waom okanonewareonmaike.”

18Babilon Mat Poripkeake

1 Eso aŋeloŋo don iwa nolatki qoeki, ea waneŋadino na kawe, aŋelo mane koso qeli koto ŋinesaket ketke, eŋe zonom kakapa pamange, eso qe-laŋanineŋo kepe korop ma qelaŋanwareke. 2 Pakisoeŋe kakapaka boka rake, “Poripkemaike! Babilonmat kakapamo poripkemaike! Eŋemo asu qotkoineso osoŋa borikine eŋane mat urum okanmaike.Koma qeiset, so sip qalikap kine kine qotkoine, sonaŋi borikine dienerop, edo eŋane kalemino gekei.3Onoka wane eŋe wain doku togogole, ea ŋei ŋerepkorop ebonge paki taleongi, ea nekoi. Wain dokuwatogogole nekoi, ea yemo eŋine bailalaŋinane soa wadokune, ea ne gekoi. Pakiso kepe baŋem ŋei waomkorop eŋe ŋerep earop borikine au gekoi, so kepebaŋem ŋei eŋe eŋano lotke more, epa waom mamore, eŋet wagom okane yeye kine kine ama naguqemanagu okane gekoi. Paki ea ŋinewesi aboŋ tebamore aboŋenerop okane gekoi.”

4 Eso na koso don mane qeliwo ŋine iwa yale rakiketki detkole,“Saketpi, naŋane ŋeikopne! Mat qelige saket

ariu, ŋine eŋane borikine ea misuk qesiŋkamaikei, ŋine eŋane wikile ea misuk qesiŋkadesikei! 5 Eŋane borikineine yemo kutnokutno ma wamaŋki, qeli uakamaike, esoAnutu eŋe eŋane borikinane numaine modetkamaike. 6 Ea wane ŋine okanŋunge,ea wane rokopko eŋe okankaikei, turuŋineeamo eŋe okanka ea qe yuane wa moremainge manikei. Eŋe ŋinane doku togolemauluke ŋibonge, ŋine ea wane rokop eaqe yuane wa eŋane laseino doku togogolemanerop qewatke manikei. 7 Eŋine mawa

nagu more, ne bat, so oi bakom kutno geke,ea wane eŋe wikile wakile, so wet borikmanerop manikei. Eŋe eŋine wetineŋo iwayale wetke okanmaike, ‘Na ŋei waom seakometmaile, na ŋerep waom! Na mala midaka,na wet borik mane mi desikale!’ 8 Yalera okanmaike, ea wane eŋe kakarauk kinekineŋokaiwewekuokawakonkamoreqeake,zoma seuseu zok wakoniake, paki wet borikzok okane arokeake, so bodi wakonkayake,so ŋerep ea baŋ gerepko zeake, wane WaomAnutu zonomine togogole, oŋo turuŋinemakoke man waremaike.”

9 Kepe baŋem ŋei waom eŋe ŋerep earop bailalaŋurata magekoi, so simile nebat okane gekoi, eŋebaŋ mat suaine siti gerepŋo zeki kopuine ka morewetene boriki arokkei. 10 Eŋe nau komemine eaka more kaetongi, abaranka okorakei paki, baŋ orawasoke raikei, “Yai! Yai kakarauk! Ge mat kakapa,so ge mat togogole, Babilon! Naso nigatnmdeweku yewaoka ge borikine ŋonane turuŋine zingeginmaike!”

11 Kepe baŋem bisnis ŋei eŋe yaleka aboŋenemaŋo qoleake, ea wane ra more eŋane arokkei soqom borik okanikei. 12 Maŋo eŋane aboŋ qolekei?Eŋane gol, silwa, wesi kibine tasigaine, so kikumlewine suaine, laplap libeka, laplap takitne, sosiliga laplap wewelaŋine so yobotne, eki kine kinelewineropmamaine, so yeye kine kine natne elepanŋiliwineŋo mamaine, so eki lewine suaineŋo qoliqoline eaŋo mamaine, so brasŋo mamaine, aenŋomamaine, so wesi kibineropmamaine. 13Somosoki,siweŋ, kopu qounerop, kelok qounerop, so sandaqounerop. Wain doku so kelok, plawa so wit, bula-makau so lama, horsi so horsi kare, qelit qeqe, eamoŋei oŋa oŋaenerop, ea korop qolewarekoi. 14 Bisnisurata mama ŋei eŋe iwa yale raikei, “Yeye kine kinesimile maine korop tebanom sariki welaine okan-gone, mo siuke arimaike, so aboŋ kine kineŋone, sokibimaepŋonemo koropmida lele ari waremaikane,ge koso ea manerop zuage mi marat kaikene!”15 Bisnis ŋei mat suaine siti yewao bisnis urata maupaki, aboŋene suaine okangoi, eŋe baŋ nau komem-ine ka more, mat suaine eaŋo wikile qotkoine det-maike, ea wane kaetongi abaranka okorakei, so raarok okane suaineka orawasoke raikei, 16“Yai, kaka-rauk! Yai kakarauk qotkoine mat suaine! Eŋe takotlaplap kibi maep korop eaŋo solaino kibi au ge geke,takot libeka so laplap weŋemka, so eŋe solaine golso wesi lewine suaineŋo mamaine so kikumŋo kibiau geke! 17Wane iwamo naso nigatnmde, yewaokaaboŋ kine kineine mo korop siuk waremaike!”

Seki kapten korop, so sekiwo ari sari okanmami,pasindia sekiwo urata mama ŋei, so ŋei natne ko-rop bisnis urata kiwetko mau paki, gegeene qe-siŋka okanmami, eŋe abaranka okorakoi. 18 Okoragerepŋo mat zeki kopuine waki kau paki arokeboka rakoi, “Mat suaine mane mat iwa wane rokopmi metmaike!” 19 Eŋe yale rau paki, lube lubeawange qakeu kuteno waki, yai aro okane weteneboriki rakoi, “Yai, kakarauk! Kakarauk borikine matsuaine ea pamaike! Eŋe mat suaine, seki welakounekorop eŋe kiwetko ari sari okane, wesi aboŋeneropokanmami, yemo mat suaine iwa wane wesi eaŋo

Page 278: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 18:20 275 Don Sane 19:20qesiŋongiwesi aboŋ gorop okanmami! Wane iwamonaso nigatnmde, yewaoka mat kalem zikotne qetutwaremaike!”

20 Eŋe kalem qetutmaike, ea wane ŋine wetŋinepesekep! O qeliwo! Wetŋine pesekep, Anutu wanemiti ŋei, so aposolo so propet! Mat suaine eaŋotanikmanik qotkoine okanŋunge, ea wane turuŋinemo Anutuŋo mainge manmaike!

21 Aŋelo togogole maneŋo wesi mane kakapasuaine ma wie more biraki kiwetko ketki rake, “Ba-bilon mat suaine, eŋe masi iwa yale okankau paki,ma birau togoleka ketki, eŋe koso ŋado mi kaikei.22 Paki aŋa wagom ukatne so eŋet ukatne, so muluppua puan eŋane ukatene, romon pua puan eŋaneukatene, ge kosomi desikene! Uratamamaŋei uratakine kine natne ma okanmami, eŋe koso geu gemi onikene, so wit kimuzuŋ kimuzuŋ wesi ukatne,ge koso kimuzuŋgi mi desikene! 23 Lam manelaweki, qelaŋane ge koso mi kaikene. Ŋei maneŋanominerop me ŋerep mane ŋaonerop zokiokite-nane don tenik etne, ge koso mi desikene. Geŋanebisnis ŋeikopŋone eŋe Zonomne kakapa, eŋe ko-rop kepe baŋem ŋei waom ge arimami, pakimo gemosop isisiŋonerop yewaŋo kepe baŋem ŋei ŋerepkorop isiongone!”

24 Babilon qe matali kayake, yemo onoka wanepropet so Anutu wane miti ŋei ŋerep eŋaneweŋemene suaine yewao paki, Anutuŋo kake, sot eawane, so kepe baŋem ŋei korop ŋaba edo enguwiseuk warekoi, eŋane weŋem wane weneŋ.

19Yohane Eŋe Qeliwo Bakom Mawa Mawa Wakongi

Detke1 Ea wane ŋadino na ukat mane detkole, yemo

ŋei ŋerepmagu suaine eŋane don boka woka suaineqeliwo wakone rake, “Anutu mawakaŋem! Wetmena menaŋze, kibi qelaŋan, so zonom ewe bibiyemo Anutu zane biŋek! 2Welekatne so koboboineeaŋo eŋane turuŋ mako makok urataine okanmaike! Ea wane eŋe bailalaŋ ŋerep suaine oŋo kepebaŋemŋei bailalaŋ kito ebonemore,matalionge eŋeturuŋine mange. Anutuŋo qelit mama ŋeikouneŋerep eaŋo enguki seuk warekoi, ea wane turuŋinemange.” 3 Yale ra more koso atak mane bokarakoi, “Anutu mawakaŋem! Mat suaine gerepŋo zemaike, ea wane kopuine naso baŋem naso baŋemwa payake!” 4 Pakiso ŋei sele 24 so kine kinegegeenerop 4, eŋe umi ket more Anutu eŋe ŋeiwaom seako metki, bakomine kitokoi, paki rakoi,“Welekatne! Anutu mawakaŋem!”

Lama Medeune Ŋerep Maki Ŋara Soep Wakonge5 Yale rau, ŋei waom seako ŋine don mane iwa

yale wakone rake, “Anutuze mawakau, ŋine Anutueŋine qelit ŋeikoune, so ŋei korop, ŋei suaineeŋet korop so nigatne, eŋine ewine kito okanmami,ŋine korop!” 6 Pakiso na ukat mane maki detkole,yemo ŋei ŋerep magu suaine eŋane don ukateneyale, doku maneŋo sorao togoleka ket qeki arokmaike yale, so quruŋ suaine kito kik kagagak ma-maike, yale. Na detpe iwa yale rakoi, “Anutumawakaŋem! Anutu mawakaŋem! Eŋe Waom,ŋenane Anutu Zonom Welaine, eŋe Ŋei Waom King

okan ŋonmaike! 7Ea wane ŋene wetze peseki, batneokanŋem paki, mawakaŋem! Lama medeune eŋeŋerep mayakane nasoine mo bomilemaike, pakimoŋanomine eŋemo ea wanemauluk qeuluk aumaike.8 Eŋe Anutuŋo takot libe qotqole qelaŋanerop eaŋobirayakanemange.” Takot libe qotqole qelaŋaneropea yemo masi tanik koboboine Anutu wane miti ŋeiedo wele maratkakoi, ea okanmaike.

9 Pakiso aŋeloŋo nolale rake, “Ge iwa yale qenom,ŋeiwa Anutuŋo newan ongi sarikoi, ŋara soepkakapa lama medeune ŋerep maki nekeiwane, eŋewet pese desikei.” Yale ra more koso takotke rake,“Iwamo welekatne Anutu wane don.”

10 Yale nolatki na kino umi ket more, eŋe meŋenkakalane okangole, eso eŋe kitatnane more rake,“Ge ea mi okannom! Na geŋane qelit mama ki-maŋone, so geŋane kimakopŋone Yesuŋo miti raqelaŋangi, don wele ea malipka gemami, eŋanekimaka. Ge Anutu meŋenkanom!”

Miti don wele Yesuŋo ra qelaŋange yewaka AsuKoboboineŋo propet weteno mot okanmaike.

Ŋei Mane Horsi Libeka Kutno Metke11 Eso na dene pore, qeli aŋaŋgi horsi mane libe

qotqole kakole. Horsi kutno metke, eŋane eŋetineLakmusi so Wele. Eŋe matali qetaliine midaine,mai main urata so kawali qeqe urataine koboinekama okanmaike. 12 Eŋine deine gerep bolamineyale, so eŋe ŋei waom marok loutne lewino birakimetwarekoi. So eŋetine mane kutino qeu pake, eawane kine daleo, eamo ŋei maneŋo mi detmaike,eŋe oŋomka weku detkamaike. 13 Takotine kiroinebirake, eamo weŋemŋo tauka taukaine. Eŋane eŋe-tine orakoi, yemo “Anutu wane Don.” 14Qeliwo ŋinekawali ŋei eŋe horsi kopene libeka eŋane kuteno wamore, ŋadino mogare arikoi. Takotene kilu kilutnelibe eaŋoka birakoi. 15 Pilaŋ mane kawali wanebainat ŋetne teine aŋaino saket pake, eaŋo baŋ ŋeiŋerepmaguinemaguine enguwareake. Eŋe baŋ aenqesi mane ma more, yewarop wareoniake, so eŋebaŋwain qezokongi sakesiake, wain kizakan kizakankudeo ŋine, ea yemo Anutu Zonom Welaine eŋanesot osi osi kudeo ŋine. 16 Eŋine takotine kutno sokine kutno eŋet iwa yale qeu pake, “Ŋeiwaomeŋaneware ware so ŋei wawaine eŋane Waom.”

17 Pakiso na kawe aŋelo mane kepe deine kotookorake. Oŋo kakapaka boka more, naŋi ko-rop qeli kebago riwe ari sari okangoi, eŋe edanerake, “Sariu paki wekuoka lewageu, Anutuŋo ŋarasoep kakapa mamaike! 18 Sariu paki, ŋei waomeŋane bikum, kawali ŋei ware warekopene eŋanebikumene so kawali ŋei eŋane bikumene, horsieŋane bikumene, so welakopene eŋane bikumene,ŋei korop eŋane bikumene, qelit mama so yauwine,eŋane bikumene, ŋei wawaine so ketkele, eŋanebikumene korop newarekoi!”

19 Eso na onbe, osom zubaine so kepe waneŋei waom so eŋane kawali ŋeikopene, eŋe sariŋeiwa mane horsi kutno metke, so eŋane kawaliŋeikoune eŋerop yakukeiwane lewaŋgoi. 20 Pakisoeŋe osom zubaine malipka lukkaso, propet isisiineeŋane kaitinomasi kine kinema okange, eŋe weneŋma lukkakoi. Eŋe masi kine kine isisine yewamaki paki, ŋei ŋerep osom zubainane kibi magekoi,so oŋa oŋaine wawetene qe meŋenka gekoi, eŋe

Page 279: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 19:21 276 Don Sane 21:9isione wet masiuk okanone geke. Osom zubaine sopropet isisiine ere wisika epu more, rupapotpi lomsuainewesi gerepŋo zemore luŋwauluŋ kito akolakakolak qe pamaike, yewao ketkoik. 21 Ŋo eranekawali ŋeikopetne eamo ŋeiwa horsi libeka wanekutnometke, eŋane aŋaino pilaŋba sa okorake, eaŋoenguwareke. Pakiso naŋi korop edo bikumene yewakorop newareu, ŋatene qeke.

20Satan Mulap Urumgo Birakau Koma 1 Tausen Mesi-

ake1 Pakiso na aŋelo mane kawe qeliwo ŋine ketke,

eŋe ki mane sora gerep wane mulaune seininekakapa metino mageke. 2 Eŋe ari dregon, komasoginane, eamo Borikine mama welaine, Satan, malukkake, koma 1, 000 mulapko mesiakane raki pake.3 Pakiso aŋeloŋo Satan ruŋkaki, sora gerepko ketkimadet togole kitoso lok maki kike. Paki eŋe ŋeiŋerepmaguine maguine koso manemi isione more,mulapkoka metmaŋki koma 1, 000 qoeake. Qoekiŋadino eŋe siwotkau sa more, naso bamgoka geake.

4 Eso na ŋei waom sea loutne ongole. Sea eawane kutno ŋeiwa metkoi, eŋe kine ma wakon mawakon urata maikei wane zonom ebonge. Na yalekaŋeiwa ebeene kitatpi seukkoi, eŋane oŋa oŋakopeneongole engukoi, ea yemoYesuŋomiti soAnutuwanedon ra edangi malipka ge more, don wele ea raqelaŋanbi suake, ea wane. So eŋe osom zubaineeŋine me oŋa oŋaine bakomine mi kitokoi, meosom zubainane kibiine meeno me meteeno mi magekoi. Eŋe wisikae ge more Yesurop weneŋ wareware urata ma geu, koma 1,000 qoeake. 5 Ŋei seuseune natne korop eŋe mi wisikae wiekoi, eŋe tomapau koma, 1, 000 qoeki ŋadino wiekei. Iwa yemoseu seune eŋane keuo ŋine lewine alakane wiekoi.6 Lewine alakane more wiekoi, eŋano takotkekoi,eŋe wet pese so mosop suaineka sunongi, eŋe gegekoboboine gekei. Eŋe seu seu atak etke, ea wanezonomŋo mi ebu kesiake. Eŋe baŋ Anutu so Kristoerane pris kopetne okane gekei, paki eŋe baŋ Kris-torop ware ware urata ma geu, koma 1, 000 maneqoeake.

Satan Kakarauk Borikine Maratkayake7 Koma 1, 000 qoeki, ŋadino Satan mulap urumgo

ŋine baŋ lalage siwotkau sayake. 8Sa ariki paki, kepebaŋem ŋei maguine maguine yeo yeo ge arimami,korop wetene ma siukeake, ea yemo ŋei waom Gokso Magok. Satan eŋe baŋ ŋei korop ebuki kawaliqekeiwane sariwekuoka lewaŋgei, ŋeimagu kakapakiwet mezeno qalak pamaike, ea wane rokop. 9 Eŋekepe baŋem korop rokopke ariu paki, Anutu waneŋei ŋerep magu eŋane mat so mat suaine siti, Anu-tuŋo ea wane simileka okanmaike, ea toe rapokelolikaikei, yale okane pageu, qeliwo ŋine gerep ketmore, ezo wareake. 10 Pakimo Satanŋo isionge,ea wane ma birakau namuŋ gerepko wesiŋo gerepsuaine ze more akolak akolak qe pamaike, yewaokesiake. Yewao osom zubaine so propet isisiine mobiraotpi ketkoik gemamik. Ket more ere maratotki,karewe leleu paki enŋenarek wikile kaiweo so ruonaso baŋem naso baŋem maratka gekei.

Ŋei Seu Seune Kineene Ma Wakonge

11 Pakiso na ŋei waom sea mane libeka kakapakakole, ŋeimaneŋo sea eawane kutnometke, qeli sokepe ere eŋane kaitino ŋine siuke mida lele arikoik,pakiso ere koso mi otkoi. 12 Eso na ŋei seu seune,wawaine so ketkele ongole, eŋe ŋei waom sea ealolikka okorakoi. Okorau ŋei waom seako metke,oŋo buk loutne rapokke. So buk mane rapokke,ea mo, wane buk. Ŋei seu seune eŋe tanik manikokane ma gekoi, ea mo buko ki pake, ea ŋine kamore kineene tilekkoi. 13 Pakiso kiwet eŋe seuseune koune koso mainone biraonge. Seu seu sosora gerep, ere seu seu malipka gekoik, ea yalekakoso mainge biraongoik. Pakiso eŋe korop okangoimakoi, ea wane rokop kineene rapoken turuŋineebonge. 14 Eso seu seu so sora gerep eamo biraotpi,gerep namuŋino ketkoik. Gerep namuŋine iwayemo seu seu atak etke. 15 Pakimo ŋei mane eŋeeŋetine, buko mi qeki pake, ea zuage more, eŋegerep namuŋino birakau kesiake.

21Qeli Musele So Kepe Musele

1 Na qeli musele mane so kepe musele maneotkole. Qeli sogine so kepe sogine ere mo siukkoik,pakiso kiwet eŋe orotoke ket mida lele arike.2 Eso na mat suaine Kuneŋine, Mat Kobekine,Yerusalem musele, qeliwo ŋine Anutu wano ŋineketki kakole. Eŋe kibimaepŋo kibi mamaine, ŋerepmane ŋaonerop maturaŋ osikei wane solaine kibiaumaike, kibi yale mamaine. 3 Na ŋei waom seakoŋine don mane suaineka bokaki sariki, iwa yale de-tkole, “Anutuwanematmoukude ŋei eŋanowakon-maike! Eŋe baŋ ŋei eŋeropweneŋ geake, eso ŋei eŋebaŋ eŋine ŋei okanikei. Anutu oŋom eŋerop weneŋgeake, so eŋe baŋ eŋane Anutu okaniake. 4 Eŋeeŋane deene dokune korop baŋ ratokki ari wareake,pakimo yewao qeqe seu seu mane mi payake, wetborik so aro me wikile mane mi payake. Kine kinesogine mo siuke, mida lele ari waremaike.”

5 Pakiso ŋei waom seako metke, ŋei oŋo rake,“Na ukude yeye kine kine mo korop maulukewe,musele okan waremaike!” Eŋe yale ra more kosonolale rake, “Ge qenom, don iwa mo welekatne,ŋei koropŋo maine detlukkaikei.” 6 Yale raki pakikoso nolale rake, “Kine kine iwa mo korop wakonwaremaike! Na gege togon wane numa alakan soŋado kito kito, kiekiekine so qoi qoine. Mane eŋedoku wane seukki, na gege doku deino ŋine orelewine midaine manbe neake. 7 Mane eŋe togolemage iwa yuangi paki, naŋano ŋine kine kine iwama more welaine leleake, pakimo noŋo baŋ eŋaneAnutu okangale, eso oŋo naŋane giponne okani-ake. 8 Ŋo ŋei kaetenerop, donene main qein rara,balip matiwan, mali malip midaine, ŋei matalionbiseu seuk, bailalaŋ, suŋa qare mama, so alaŋ lopiomeŋenka meŋenka, so isi don rara, ŋei korop yewaeŋane mat urumene yemo gerep namuŋgo wesigerepŋo ze more akolak akolak qe luŋ wauluŋ kitopamaike, yewao kesikei wane raraine, yewaŋo seuseu atak etke lelemaike.”

Yerusalem Musele9 Aŋelo 7 eŋane keuo ŋine mane, eŋe lase mane

mageke, eamo kakarauk naba 7, eaŋo watke metke,

Page 280: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 21:10 277 Don Sane 22:9kakarauk qoi qoine. Oŋo naŋano sari more iwa yalenolatke, “Sarinom, noŋo ŋerep mane sikanganbe,lama medeunane ŋanomine.” 10 Yale raki Asuŋowetne maingeki, aŋeloŋo neu ari more, bonagamane kiroroine, ea wane pupulukino biranange,pakiso Yerusalem Mat Kobekine qeli kotino Anutuwano ŋine ketki, sikannangi kakole, yemo iwayale, 11 Anutu wane kibi qelaŋan eaŋo rokopkeki,wagi wagine sutke pake. Pakimo mat ea waneqelaŋaneŋo yemo wesi mane lewine suaineŋo qe-laŋangi, kiliŋin walaŋan okan maike, zaspa wesiyale, qilaune kilitik, kilu kilutne, wikin yale. 12Matea wane sen yemo kakapa so kiroroine, wetimanerop wawaine, madetine 12, so aŋelo 12, edomadet 12 ea wane ware wareine okora arimami.Madet kutno eamo Israel magu 12 eŋane eŋeteneqeu pa arimaike. 13 Madet karewe kareweŋo matwazaino okora arimaike, madet karewe kepe deinesasaino oken okoramami, madet karewe rai wo-ken okoramami, madet karewe yawara oken okora-mami,madet karewepeke deine ketmaike oken oko-ramami. 14Mat wane senba eamo wesi 12, ea wanekutno mamaine, pakimo lama medeunane aposolokoune 12, eŋane eŋetene wesi wa ea wane kutno qe-qine. 15Aŋelo don nolatke, eŋe rokop mot mot qesimane golŋo mamaine, ma okorake, mat wane rok-oune, madetinane, so seninane mosiakane. 16 Matea ugurukine etke so etke, kiroineine so patine eŋerokop wekuka. Aŋelo eŋe rokop motmot qesiineŋomat suaine ea rokoune motke. Motki kiroine 2, 400kilomita. Kiroine, patine so senba kiroine ea wanerokoune motki, rokop wekuka okange. 17 Aŋeloeŋe mat wane senko ŋine wamaike, ea yaleka rokopmotki, 60 mita okange. Ŋeiŋo rokop mot okan-mami, yalewaka aŋeloŋo mage more rokop motke.18 Mat wane senba eamo wesi wikin yale qilauneweneŋ eaŋoka mamaine. Ŋo mat eŋine yemogoli qelaŋanerop yewaŋo mamainane, wikin yaleoŋalilikineweneŋ. 19Mat suainane senane bosiŋine,ea yemo wesi kine kine lewine suaineŋo qoli qolineeaŋo kibi mamaine. Naba 1, mat suainane senwane nago nagon bosiŋ eamo wesi zaspa wikinyale oŋalilikine weneŋ, eaŋo mamaine. Naba 2,eamo wesi buyeka sapaia, eaŋo mamaine. Naba3, eamo wesi libeka aget, eaŋo mamaine. Naba 4,eamo wesi kizenka, emeral eaŋo mamaine. 20Naba5, eamo wesi weŋemka so libeka sadonikis, eaŋomamaine. Naba 6, eamo wesi weŋemka konilian,eaŋo mamaine. Naba 7, eamo wesi takuka krisolait,eaŋo mamaine. Naba 8, eamo wesi wisika wisikawako wakoine, beril, eaŋo mamaine. Naba 9, eamowesi takuka mup muwine topas, eaŋo mamaine.Naba 10, eamo wesi wisika wisika so takuka kotinokotino, krisopres, eaŋo mamaine. Naba 11, eamowesi buyeka ŋasu ŋasuŋine weneŋ haiasin, eaŋomamaine. Naba 12, eamo wesi gidaka ametis, eaŋomamaine. 21 Madet suaine 12, eamo kikum lewinewawaine 12, eaŋoka mamaine. Kikum weku wekueaŋo madet 12, ea rokopke mamaine. Mat suainanenuma nigat nigatne eamo goli oŋalilikine weneŋ,wikin yale eaŋoka mamaine.

22 Na mat suaine kotino Bakom Urum mane mikakole, onoka wane mat suaine ea wane BakomUrum yemo Waom Anutu, Zonom Welaine, so lama

medeune eto urum okanmamik. 23 Mat suaineyewao kepe deine me mesoŋo mi sirike qeki qe-laŋaniake. I midakaka! Anutu eŋine kibi qelaŋa-nineŋo mat yewao qelaŋaniake, ŋo lama mede-uneŋo lamine okane, lawe payake. 24 Kepe baŋemŋei eŋe mat ea wane qelaŋangoka gekei, so kepebaŋem kepe ware ware eŋe sisi kibi kakiene matea wane qelaŋano ma arikei. 25 Mat suaine eawane madet suaine eŋe kaiwe korop aŋago okoraariake, eŋe mi kiake, so mat yewao goiŋ manemi kereake. 26 Ŋei maguine maguine eŋane yeyekine kineene simile maine so sisi kibiene lewinesuaine, ea mat suaine yewao ma waket warekei.27 Ŋo kine kine diinerop eaŋo mat suaine ea wanekotino mi wakesiake, me ŋei mane tanik manikgamuinerop okaniake, me isi don mage more, ŋeiisione geake, yalineŋo mat yewao mi wakesiake. Imidakaka. Ŋeiwa eŋetene lama medeunane, bukoqeke pamaike, edoka weku mat suaine ea wanekotino waket warekei.

22Gege Togon Doku So Gege Togon Eki

1 Aŋelo eŋe yaleka doku suaine mane, wanedokuine sikannangi kakole. Eŋe tigolop magolopokane wikin yale pake, Anutu wane sea so lamamedeunane sea, deine ea ŋine saket sarike. 2 Pakisowuwuwete ari mat suainane numa nigatne ea wanekeuno wete arike. Doku suainane mezene nat nat,yewao gege togon wane eki okoramami. Wele atak12 yale koma weku wane kotino qe okanmaike,meso korop 12, ea wane kotine atak weku weku qeokanmaike. So eki ea wane metine kepe baŋem ŋeimaguine maguine, eŋe ne more menaŋgei. 3 Kinekine soainerop korop Anutuŋo kaki boriki esopkayake, tanikmanik eaŋomat suaine eawane kotinomane mi paki kaikei.

Anutu wane ŋei waom sea so lama medeunaneyewaŋoka mat suaine siti ea wane kotino payake,eso eŋine qelit ŋeikoune, eŋe bakomine kitokei.4 Paki eŋine kaitine baŋ ka gekei, so eŋine eŋetineeŋane, meeno baŋ qeki payake. 5 Yewao goiŋ manemi kereake, so eŋe lam wane me kaiwe qelaŋananemi ŋaŋaekei. Waom Anutu oŋom eŋane qelaŋanokane qelaŋanoniake, so eŋe baŋ kepe ware wareokane waregekei, naso baŋem naso baŋem.

Yesu Sariake6 Pakiso aŋeloŋo nolale rake, “Don iwa korop

welekatne so maine detlukkaikei. So Waom Anutuoŋo eŋine Asuine propet ebon okanmaike, ea eŋineaŋeloine talekaki qelit ŋeikoune ŋine kine kine iwami azoŋgi wakoniake, ea sikanŋun wareke.”

7 Yesuŋo ramaike, “Detmaine! Na mo ikop ukale!Mane eŋe ra rokop don buk iwao pamaike, ea dereteweke bororom mageake, eŋe wet pese desiake!”

8 Na Yohane, noŋo don iwa detkole, so masikine kine iwa korop kawarekole. Ka detka okan-warewe qoeki, aŋelo kine kine iwa sikannanwareke,eŋane kino umi ket more, meŋen kakalane okan-gole. 9 Ŋo aŋeloŋo rawetnane rake, “Ea mi okan-nom! Na geŋane qelit mama kimaŋone, so geŋanekimakopŋone propet, so ŋei natne korop buk iwawane kotino don pa waremaike, ea dere teweke

Page 281: ii WaomYesuWaneSigiMaepDonsarikoi. 2 Paki qesone rakoi, “Medep musele wakonmaike,Yudaŋeieŋaneŋeiwaomeadiawa? Ŋene eŋane serekinine kepe sasainoken sa waki kene, eso ŋene ea

Don Sane 22:10 278 Don Sane 22:21malipka gekei, eŋane kimaene. Ge Anutu eŋinekameŋenkanom!” 10 Yale raki paki koso nolale rake,“Ge ra rokop don buk iwao pa waremaike, eamotkenom sanka misuk payake, onoka wane, yeyekine kine iwa ea wane weleine korop tingo wakonwareakane nasoine mo bomilemaike. 11 Ea waneŋei mane borikine mama eŋe borikine mawe raso,maine mayake, so mane qotkoine eŋe qotkoinekagewe raso, maine geake, so ŋei mane masi mainemamaike, eŋe masi maineka maine mayake, somane eŋe koboboine gemaike, eŋe koboboinekamaine geake.”

12 Yesuŋo ramaike, “Detmaine! Na mo ikopkaumaile! Na turuŋinerop weneŋ ma umore, ŋeigege mageene okane ma gekoi, ea wane rokopkoturuŋine ŋei bonep bonep ebonikale. 13 Na gegetogon wane numa alakan so ŋado kito kito, kine sokutne, kie kiekine so qoi qoine.”

14 Takotene sauk walakeu libe qot qoleka pa-maike, eŋe wet pese desikei. Eŋe yalineŋo, waneeki ea ŋine woune maine nekei, so madet suaineyewaoka mat suainane kotino maine wakesikei.15 Ŋo mat suainane ŋadino gekei, ŋeiwa ea yemokasi, so suŋa qare mama, bailalaŋ ŋei, so ŋei engumatalionbi seuk okanmami, ŋeiwa lopio meŋenkaokanmami, so ŋeiwa isi ŋei, aŋaeneŋo isiu paki, eamogare ge okanmami.

16 “Na Yesu, noŋo aŋelone talekawe, oŋo ŋinanosari more, don iwa doku tau tau magu ra wakone

ŋidan wareke. Na Dawit wane eki sotne, so eŋaneŋaboine. So sakoka wane serekin qelaŋane.”

17 Asu so lama medeunane ŋanomine eto ra-mamik, “Sarinom!”

Mane eŋe don iwa dere more yaleka rayake,“Sarinom!”

Mane eŋe doku wane seuke more, iwa sarikep.Sari more, neakane kamaikeo, wane doku lewinemidaine, wet pese wane neake.

Girem Don Yohaneŋo Rake18Na ŋei korop buk iwa wane kotino ra rokop don

pa waremaike, ea dapore det okanikei, ŋine giremdon togogole ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe eŋinewetko ŋine don mane kuneŋine iwao takotkeake,eŋe Anutuŋo baŋ kakarauk qotkoine buk iwaŋo rawakonmaike, wikile ea takotkemaniake. 19Ŋomaneeŋe buk iwa wane kotino ra rokop don pamaike, eama biraki ariakeo, eŋe Anutuŋo eŋane biŋek, waneeki woune, so mat suaine Kobekine, buk iwaŋo rawakonmaike ea yaleka oma kayake. Pakimo eŋe,wane eki woune mi neake, so mat suaine kobekineyewao mi wakesiake.

Don Qoi Qoine20 Don iwa korop ra wakon waremaike, oŋo iwa

yale ramaike, “Welekatne! Na mo ikopka umaile!”Weleka. Sarinom, Waom Yesu!21 Waom Yesu wane wet maepŋo miti ŋei ŋerep

korop ŋinerop pawareake. Weleka.