idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe pravde … novosti juli - in fondacija.pdf · njegovog...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

Još jedan mjesec je iza nas, a sa njime i aktivnosti koje su bile

planirane za juli.

Raspust je uveliko, profesori i učenici odmaraju, ali ne

zaboravljaju na debatne aktivnosti. Ovomjesečne aktivnosti se

odnose na Interenetski svijet. Onaj za koji smo sigurni da ga

mladi ljudi neće mimoići u ovim ljetnim danima. Na našem

blogu „Nenasilje” bilo je živo. Pisali su nam mladi ljudi iz raznih

krajeva BiH, ali ništa manje nije bilo živo i na Online debatnim

natjecanjima. Teze koje smo sudili, nažalost, veoma su

atraktivne ali i veoma prisutne u realnosti. Vršnjačko nasilje je

problem oko kojeg nema mnogo novca pa zato i nije atraktivan

za rješavanje. Nije u pitanju izgradnja nekog puta, zidanje zgrade

ili slično pa da materijal može preteći i za druge poslove kao i za

druge koji žele da imaju sement i cigle.

Vršnjačko nasilje je problem koji podrazumijeva mnogo rada, odricanja, ulaganja u vrlo

žive i opipljive ljude. S njima nema zabušavanja. Ili pomažete i pomognete ili je odmah

vidljivo da to ne radite. Zato se ljudi nerado laćaju takvoga posla. No tu je CKD, tu su

naše škole, debatanti, profesori, mendažment škola i mi ćemo i dalje zajedničkim

naporima rješavati ovaj problem. Uživajte u ljetu i ne zaboravite na debatu i naš online

svijet.

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

UMJESTO UVODA

Umjesto uvoda 1

Roditelji u borbi protiv nasilja (III dio) 2

Nasilje u školi (III dio) 7

“Govor Nenasilja” – Želja (VI dio) 12

Nasilje nad ženama i djecom (VI dio) 14

Nasilje preko interneta – Cyberbullying (VI dio) 18

Radionica „Možemo li da se ne svađamo“ 22

Mediji o nasilju – Lakše ozlijeđen: Maloljetnik

podmetnuo požar pa pomagao u gašenju 24

Mediji o nasilju – Krvavo u Virovitici: Maloljetnik

izboden u leđa, teško je ranjen 25

Mediji o nasilju – Maloljetnik uhvatio pedofila koji ga je

snimao mobitelom 26

Mediji o nasilju – Noćni okršaj u Ninu: pobješnjeli

maloljetnik šakama slomio nos i bacio u more

njemačkog državljanina

27

Mediji o nasilju – Maloljetnik uz prijetnju nožem

oteo mobitel 28

BLOG – NEnasilje 29

Nijemi posmatrač 30

Jedna osoba čini razliku 31

Djetetorhat 32

Priča o Cazinu 33

Društveno koristan rad 34

Nasilje nema svrhu 35

Forum „Ispričaj svoju priču” 36

Facebook! - Stop vršnjačkom nasilju i

maloljetničkom prestupništvu u BiH 37

Debatologija 38

2

O Priručniku:

Od majskog

broja Debatnih

novosti

donosimo vam

u dijelovima

veoma značajan

i koristan

Priručnik pod

nazivom

„Roditelji u

borbi protiv

nasilja” koji je

2013. godine

izdala

Asocijacija XY i

Vijeće mladih

Općine Stari

grad

Ne postoje jasne definicije koje opisuju nasilje, obično se govori o

bliku ponašanja koje ima štetne uticaje kako za žrtvu, tako i za

nasilnika/nasilnicu ali i za okolinu. U kontekstu nasilja, mlada

osoba može biti žrtva, nasilnik ili svjedok nasilja.

Nasilje među mladima obuhvata različite oblike ponašanja.

Pojedine nasilne radnje kao što su ogovaranje, tračanje,

udaranje, šamaranje ili ponižavanje mogu ostaviti daleko veće

emotivne nego fizičke posljedice. Opšte je poznato da u BiH u

posljednje vrijeme sve češće vidimo nasilne radnje kao što su

nasilno oduzimanje novca, telefona, silovanja, upotreba noževa i

sl. predmeta, koji za posljedicu mogu imati ozbiljne povrede pa

čak i smrtni ishod.

Najjednostavnije rečeno, nasilje možemo posmatrati kao upotrebu

sile (ili prijetnje silom) od strane jednog pojedinca ka drugom.

Nasilje se često koristi kao način kontrole nad drugom osobom,

kako bi se imala moć nad njom. Obično se pretpostavlja da je

nasilje “prirodan” ili “normalan” dio bića muškarca. Međutim,

nasilje je naučeno ponašanje i u tom smislu može da se i ne

nauči ili spriječi.

Muškarci su često

socijalizovani da obuzdavaju

svoje emocije i ljutnja je

ponekad jedan od malobrojnih

socijalno prihvatljivih načina za

muškarce da iskažu svoja

osjećanja. Jedan od najčešćih

uzroka zašto se pojedinac

nasilno ponaša je nedostatak

komunikacijskih vještina koje bi

osobi pomogle da na nenasilan

i prirodan način riješi određeni

problem ili nesporazum.

Ukoliko osoba nije u stanju da

odgovori adekvatno (verbalno-

riječima), može se odlučiti za

nasilje.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

„Roditelji u borbi protiv nasilja” (III dio)

3

Razmislite...

Da li ste ikada,

možda sasvim

nesvjesno,

participirali u

nekoj vrsti nasilja?

Da li ste među

svojim

poznanicima i

prijateljima vidjeli

osobu koja se boji

ići u školu, iz

škole, koja se boji

nekih učenika?

Koja je povučena?

Ako da, šta ste vi

uradili?

Žrtve nasilničkog ponašanja:

• boje se ići u i iz škole

• mijenjaju uobičajeni put do škole

• mole roditelje da ih voze do škole

• «bolesni» su ujutro prije škole, imaju glavobolje

• pogoršava se školski uspjeh

• dolaze kući sa potrganom odjećom i izgladnjeli jer im je oduzet

novac za užinu

• postanu napeti, prestaju jesti

• odbijaju odgovoriti šta nije uredu

• imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine

• sami su na odmoru i traže blizinu učitelja

Najčešće je žrtva:

• novo dijete u razredu

• nadareno dijete

• mirno i ljubazno dijete

• dijete koje ima dobar odnos s učiteljem

• dijete nižeg socioekonomskog statusa

• dijete iz druge etničke skupine

• dijete sa posebnim potrebama

• dijete razvedenih roditelja

• dijete žrtva porodičnog nasilja.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

4

Posljedice nasilja među mladima mogu biti fizičke, psihološke i

društvene.

Fizičke posljedice za žrtve nasilja uključuje odlazak u

zdravstvenu ustanovu, jer postoji opasnost od trajnih

komplikacija poput invaliditeta, težih povreda pa čak i smrti.

Psihološke posljedice kod mladih se mogu izraziti na nekoliko

načina kao: depresija, post-traumatski stres, nastanak raznih

poremećaja, nervoza, razvoj fobija i agresije.

Društvene posljedice mogu biti orijentisane na žrtvu nasilja, a

mogu obuhvatiti i porodicu, zajednicu i društvo općenito i

može uključivati zatvaranje mlade osobe u sebe, izolaciju i sl.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

U ovom broju pročitajte:

Definicija nasilja

Žrtve nasilničkog

ponašanja

Posljedice nasilja

Kako odgojiti

nenasilno dijete

Moderni

komunikacijski

kanali i nasilje

5

Kako odgojiti nenasilno dijete?

Pružite djeci ljubav i pažnju

Budite prisutni u djetetovom životu

Budite model prihvatljivog ponašanja svojoj djeci

Ne tucite djecu!!!

Budite dosljedni u pravilima i disciplini

Budite sigurni da djeca nemaju pristup oružju

Zaštitite djecu od nasilja u kući ili u susjedstvu

Zaštitite dijete od gledanja previše nasilja u medijima

Pomozite djeci da se odupru nasilju

Potaknete pitanje uvođenja programa za suzbijanje nasilničkog

ponašanja i zastrašivanja u školi

Pružite djetetu priliku da kaže što misli o tome

Okupite i druge roditelje te raspravite o problemu i načinima

njegovog suzbijanja

Predložite školski pravilnik za rješavanje sukoba - dokument u

kojem se navodi kako se škola suočava i rješava svaki incident

Dogovorite se da otpratite dijete u školu ako se nasilje događa

na putu prema školi

Odvedete dijete na tečaj samoobrane ukoliko to može pomoći

njegovom samopouzdanju i osjećaju sigurnosti


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Teze za debatu...

“Djeci treba pružiti

potporu da se

odupru vršnjačkom

nasilju” DA/NE

“Učenici mogu

napraviti kvalitetan

pravilnik za

rješavanje sukoba”

DA/NE

6

MODERNI KOMUNIKACIJSKI KANALI I NASILJE

Facebook, Twitter i druge socijalne mreže u mnogo čemu su

zamijenile prijašnje oblike druženja i komunikacije među mladima.

Danas se mladi ljudi mogu sresti u virtualnim prostorima gdje

razgovaraju, razmjenjuju mišljenja i ideje, zabavljaju se no često i

budu nasilni ili trpe nasilje. Roditelji mogu pomoći u rješavanju

problema nasilja na internetu, no važno je da znaju kako da

koriste moderne komunikacijske kanale i na šta trebaju da obrate

pažnju ukoliko žele da vode računa o tome šta rade i kako se

ponašaju njihova djeca na internetu.

Obzirom da je Facebook postao najpopularniji servis kada su u

pitanju društvene mreže koje koriste mladi, u nastavku vam

nudimo smjernice kako da otvorite profil na ovoj socijalnoj mreži

te na taj način upoznate se sa radom ovog servisa i eventualno

razgovarate sa svojim djetetom o svim negatvinim i pozitivnim

efektima ovih mreža.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

ZA KRAJ

Ovim završavamo

predstavljanje

publikacije

“Roditelji u borbi

protiv nasilja”.

Od narednog broja

debatnih novosti

objavljujemo neku

novu zanimljivu

publikaciju o nasilju

i preveniranju

nasilja.

7

O Priručniku:

Od majskog broja

Debatnih novosti

donosimo vam u

dijelovima veoma

značajan i koristan

Priručnik pod

nazivom „Nasilje u

školi” koji je 2009.

godine izdao Užički

centar za prava deteta


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

“NASILJE U ŠKOLI” (III dio)

8

U ovom broju čitajte

ULOGA ŠKOLE

U ZAŠTITI DECE

OD NASILJA

RAZLIKE IZMEÐU

DEČAKA I

DEVOJČICA

KAKO

PREPOZNATI

DETE – ŽRTVU

KAKO

PREPOZNATI

DETE - NASILNIKA


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

9

Najgore je hibridno

zlostavljanje

Cyberbullying predstavlja težak

oblik zlostavljanja jer se može

dogoditi bilo kada, bilo gdje, te

uključivati više napadača. A

poniženje može trajati ostatak

života (zahvaljujući neizbrisivom

internetu).

Doduše, zlostavljanje uživo

češće traje dulje vrijeme, a

unatoč raširenosti tehnologija, i

dalje se veći broj zlostavljanja

odvija uživo nego putem

interneta. Uživo se više

naglašava neravnoteža snaga,

jer je zlostavljač često veći,

stariji ili popularniji, a žrtve ne

mogu pobjeći (kao što uvijek u

afektu mogu razbiti mobitel), pa

ih prati osjećaj bespomoćnosti.

Zato je ovo zlostavljanje i gore

od onog online.

Barbara Greenberg,

psihologinja za tinejdžere

dodaje i da je prednost

kod online zlostavljanja to što

žrtva uvijek može privatno

reagirati (u grupama osjećamo

veći sram i poniženje, te kao da

smo beznačajniji).

Hibridno zlostavljanje je pak

najgore, jer ako se netko trudi

napasti vas na svim frontama,

znači da mu je itekako stalo da

vas povrijedi, piše Ozy.

"Takvi su napadi intenzivniji,

osobniji, kompleksniji i dijete

nema osjećaj da može spriječiti

to što se događa“.

http://www.express.hr/znanost

/sto-je-gore-zlostavljanje-

preko-interneta-ili-uzivo-1599#

Jeste li znali?


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

http://www.ozy.com/acumen/which-is-worse-the-schoolyard-thug-or-the-cyberbully/61140

http://www.express.hr/znanost/sto-je-gore-zlostavljanje-preko-interneta-ili-uzivo-1599


















10

MOGUĆA OBILJEŽJA

ŽRTAVA NASILJA U

ŠKOLI:

Nesigurna

Oprezna

Mirna

Povučena

Niskog

samopoštovanja

Usamljena

Utučena

Plačljiva

Ima malo prijatelja

Fizički slabija od

nasilnika (nije uslov)

Ne zaboravite!


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

11

LISTA IDEJA,

AKCIJA, MODELA

PREVENTIVNOG

DJELOVANJA

IZVODI IZ

ZAKONA O

OSNOVAMA

SISTEMA

OBRAZOVANJA I

VASPITANJA

KOJI SADRŽE

ODREDBE O

NASILJU I ZAŠTITI

DJECE

U narednom broju pročitajte


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

12

O PRIRUČNIKU:

Od februarskog

broja Debatnih

novosti počeli smo

sa objavljivanjem

dijelova teksta iz

Priručnika “Govor

nenasilja“ autora

Ladislava Bognara

objavljenu 1998. u

Osijeku.

U ovom broju

pročitajte:

ŽELJE


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

“GOVOR NENASILJA” (VI dio)

ŽELJE

13


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

U narednom broju

Debatnih novosti

čitajte:

ŽIRAFSKI GOVOR

O Priručniku

14

Evo još jednog

dragocjenog

teksta ispred nas.

Ovdje ćemo

upoznati, za istu

devijantnu pojavu,

i jedan novi naziv

“muško nasilje

nad ženama” ili

“muško/

patrijarhalno

nasilje protiv

žena” !

Ujedno, vidjet

ćemo i primjer

kršenja prava

žena.

Izvor:

“Znate li kako se

zaštiti? – Nasilje nad

ženama i djecom, KJU

Porodično

savjetovaliste i

Fondacija lokalne

demokratije, Sarajevo,

2008. str. 37-41

Riječ – dvije o tekstu koji je

pred vama


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NASILJE NAD ŽENAMA I DJECOM (VI dio)

15

Razmislite....

U situaciji definiranoj

nasiljem, dijete

vlastitim snagama

nastoji ostvariti svoje

razvojne potrebe,

suočeno s teškim

zadacima životne

prilagodbe.

Samo mora iznaći

teške načine da očuva

osjećaj:

- povjerenja u ljude

nedostojne povjerenja

- da svijet nije opasno

mjesto iako se ono

nalazi u teškoj

životnoj situaciji

- kontrole u

zastrašujućim i

nepredvidljivim

životnim situacijama

- osobne moći u

pespomoćnom

položaju


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

16

Razmislite...

Da li ste bili izloženi ili

ste nekoga izložili:

Izolaciji

Pogrešnoj

socijalizaciji

Ekspolataciji

Degradiranju

Ako je odgovor u bilo

kojoj situaciji DA,

razgovarajte sa

najbližim do vas o

tome!


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

17

Zapamtite...

"Prijateljstvo koje je

prestalo postojati nije

nikada ni postojalo.“

Aurelije Augustin

"Jedna od glavnih

funkcija prijatelja jeste

da izdrži (u blažem i

simboličnom obliku)

kazne koje bismo

željeli, ali ne možemo,

da izvršimo nad

našim neprijateljima."

Aldous Huxley

"Život bez prijateljstva

je ništa.“

Ciceron

"Prijatelj je onaj koji

zna sve o tebi i pored

toga te još uvijek

cijeni." Elbert Hubbard

Izvor:

“Znate li kako se

zaštiti? – Nasilje nad

ženama i djecom, KJU

Porodično

savjetovaliste i

Fondacija lokalne

demokratije, Sarajevo,

2008. str. 37- 41


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

18

U ovom broju

donosimo IV dio

teksta “Nasilje

preko interneta –

Cyberbulling” koji

je 2013. godine

objavila

“Poliklinika za

zaštitu djece

Grada Zgreba, koji

je dostupan na

linku:

http://www.poliklinik

a-

djeca.hr/publikacije/

nasilje-preko-

interneta/

Što mogu napraviti učitelji i roditelji kako bi pripremili djecu i

mlade da budu sigurni u virtualnom okruženju?

Za početak bilo bi dobro da u školi postoji edukacija o korištenju

interneta na siguran i odgovoran način. Uz informatičku nastavu u

školi, djeci se može omogućiti uključivanje i u programe edukacija

informatičkih učilišta.

Primjerice, Ergonet Internet centar razvio je poseban program

radionica prilagođen upravo djeci i tinejdžerima. Provode ga

voditelji koji su godinama i interesima bliski mladima, stvarajući

tako odnos povjerenja i razumijevanja, s posebnim naglaskom na

zaštitu i sigurnost. Na taj način, u neformalnoj atmosferi i dobrom

društvu, djeca izmjenjuju iskustva, te grade odgovoran stav

prema korištenju interneta.

Uz edukaciju postoje i drugi alati u službi sigurnosti, poput

softverskih rješenja. No ipak, razni kompjutorski programi zaštite

koji filtriraju i blokiraju neprikladne Internet poruke, ne pružaju

dugotrajno rješenje. Potrebno je razviti mehanizme za filtriranje i

blokiranje unutar ponašanja djece kako bi izgradili učinkovite

strategije donošenja odluka i razvili kritičku medijsku pismenost.

Važno je kod djece razvijati osobnu odgovornost za ispravno i

pogrešno (dobro i loše), i promijeniti uvjerenje kako je neko

ponašanje “ispravno i pogrešno” samo kad se može otkriti ili

kazniti. Disciplina koja se temelji samo na otkrivanju i kažnjavanju

neće biti učinkovita bez primjerene edukacije i senzibilizacije o

tome koje sve posljedice po žrtvu može imati cyberbullying. Djecu

i mlade treba educirati o učinkovitim strategijama pretraživanja i

naučiti ih kako da brzo napuste neprikladne internetske stranice.

Dio tog procesa razvoja odgovornosti odnosi se i na upozoravanje

kako anonimnost virtualnog prostora ne znači da je taj prostor

bezopasan (ne podrazumijeva da ne može imati žrtve). Djeca i

mladi moraju postati svjesni kakve posljedice može imati njihovo

ponašanje na internetu.

Riječ u slici...


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NASILJE PREKO INTERNETA – CYBERBULLYING (VI dio)

http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/









19

Dobro je poticati adolescente da govore o svojim iskustvima ili

iskustvima svojih prijatelja. U većini slučajeva, kad se

razotkrije prava žrtva, prestaje negativno ponašanje. Uza sve

navedeno, iznimno je važno istaknuti kako su i distribucija i

prosljeđivanje nasilne, uvredljive, ponižavajuće poruke

jednako loši i mogu imati jednako teške posljedice kao i

ponašanje osobe koja je začetnik poruke.

Nadalje, jako je važna uključenost odraslih u virtualni svijet. S

djecom (učenicima) pretražujte zanimljivosti na internetskim

stranicama. Podaci otkrivaju da većina mladih sama gleda

televiziju i ide na internet. Postavite računala na otvorenim,

lako vidljivim mjestima. Učitelji i roditelji trebali bi promatrati

aktivnost učenika na internetu, davati im posebne zadatke te

razgovarati o dobrim i lošim informacijama koje postoje u

virtualnom prostoru. Dok god je to moguće, dobro je

nadgledati pristup internetu, sve dok se ne pokaže kako su

djeca i mladi spremni suočiti se s opasnostima koje prijete u

tom okruženju te prikladno reagirati i zaštititi se.

Uz to, pružite mladima mogućnost korištenja virtualnih medija

za promoviranje vlastitih pozitivnih poruka. Primjerice, možda

bi mogli kreirati nenasilnu internetsku stranicu.

Općenito, djeca i mladi trebali bi naučiti strategije koje ih

osposobljavaju da donose sigurne i odgovorne odluke pri

korištenju cyber komunikacije. I u školskom i kućnom

okruženju trebamo paziti da ne potičemo cyberbullying makar

to bilo i nenamjerno. Primjerice, neke škole imaju pravila o

pokazivanju fotografija adolescenata na svojim internetskim

stranicama, a druge objavljuju školske novosti koje sadrže

imena i slike učenika. Takve informacije mogu postati

nenamjeran okidač za nasilje preko interneta.

Kao i u junskom broju

Debatnih novosti,

nastavljamo s

prezentacijom

istraživačkog materijala i

argumentacijskih linija

debatanata I u ovom

broju ovo je za vas

pripremila Jovana Tatić iz

SŠC „Petar Kočić“ Srbac

____________________

Većina priručnika

nevladinih i vladinih

organizacija o vršnjačkom

nasilju i maloljetničkom

prestupništvu je dostupna

svima na internetu, što

znači da se i na taj način

podiže svijest javnosti o

tom problemu. Tako je i

priručnik nevladine

organizacije Zdravo da ste

pod nazivom Program

prevencije vršnjačkog

nasilja u školama, dr. Ivan

Zečević, dostupan na

internetu. U ovom

priručniku je u detalje

objašnjeno šta je to

vršnjačko nasilje, koji oblici

nasilja postoje, koje su

posljedice nasilja, koji su

znakovi nasilnog

ponašanja, kako djeca, a i

roditelji treba da se

ponašaju u situacijama u

kojima njihovo dijete je

izloženo nasilju, te je

predstavljen program

prevencije vršnjačkog

nasilja kroz razne

radionice i igre.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Istraživački materijal o nasilju i

argumentacijska linija Jovane Tatić iz

Srpca

20

Kako prepoznati znakove cyberbullyinga?

Učitelji i roditelji često postavljaju pitanje – koji su znakovi koji

upućuju na to da je dijete uključeno u neprikladne aktivnosti

putem virtualne komunikacije (bilo kao nasilnik ili žrtva). Na to

pitanje teško je odgovoriti. U većini slučajeva djeca

komuniciraju u svijetu s kojim nastavnici i roditelji često nisu u

kontaktu, a katkad o tome znaju manje od njih. Čini se da je

upotreba virtualne komunikacije toliko rasprostranjena, da

mnogim tinejdžerima donosi puno pozitivnih aspekata.

Tinejdžeri koji osjećaju da im prijatelji i roditelji ne pružaju oblik

podrške i socijalne interakcije kakav im je potreban, češće su

posjetitelji pornografskih i nasilnih internetskih stranica. Oni su

i rizičniji za zlostavljanje drugih učenika putem interneta.

Zanimljivo je da mnogi roditelji tvrde kako njihova djeca nisu

oduvijek bila izolirana, nego su se većim povezivanjem s

virtualnim svijetom udaljavala od stvarnosti svakodnevnog,

realnog života. Za tinejdžere koji u stvarnom svijetu nemaju

odnos ispunjen ljubavlju s brižnim odraslima i zdrave odnose s

vršnjacima, vjerojatnije je da će biti kako počinitelji tako i žrtve

u virtualnom prostoru. Najveći rizik da postanu dijelom

neprikladnih virtualnih aktivnosti izražen je kod učenika za

koje se smatra da su u rizičnoj skupini kad su posrijedi ostali

problemi u ponašanju, osobito kod “dežurnih krivaca”.

Veća je mogućnost

da će učenik koji se

ne osjeća dijelom

školske zajednice

tražiti online

zajednicu koja može

iskoristiti njegovu

usamljenost i osjećaj

disfunkcionalnosti.

Pomaganje učenicima da se osjećaju povezanima i voljenima

u domu, školi i među vršnjacima dobiva još više na važnosti

ako znamo da ih izostanak povezanosti i brige čini rizičnim za

cyberbullying.

Više od 70 posto mladih u

regionu podržava nasilje!

Istraživanje organizacije

“CARE za Balkan”, koje je

sprovedeno u Srbiji,

Hrvatskoj i Bosni i

Hercegovini, pokazalo je da

sve više mladih opravdava

vršnjačko nasilje, kao i

nasilje prema ženama.

Vršnjačko nasilje u regionu

je zabrinjavajuće jer više od

70 posto mladih opravdava

nasilje i prema vršnjacima,

ali i prema ženama,

pokazalo je istraživanje

organizacije “CARE za

Balkan”, koje je sprovedeno

u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i

Hercegovini.

Program edukacije o

vršnjačkom i rodnom

nasilju, koje je “CARE”

sprovela u regionu od 2005.

do 2012. godine, pomogli su

Evropska komisija, Vlada

Njemačke, Ministarstvo

vanjskih poslova Norveške,

Austrijska razvojna

agencija, kao i nekoliko

privatnih evropskih fondova.

http://www.bh-

index.com/vise-od-70-posto-

mladih-u-regionu-podrzava-

nasilje/#


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK



Srpca

http://www.bh-index.com/vise-od-70-posto-mladih-u-regionu-podrzava-nasilje/



















21

Kratki savjeti za roditelje

1. Pronađite vremena za djecu. Nemojte koristiti

računalo i Internet umjesto dadilje.

2. Naučite više o računalima tako da možete

razgovarati s djecom o njima zanimljivim temama.

3. Ograničite korištenje računala na jedan ili dva sata

dnevno (dobro je uvesti jasna pravila, primjerice

nema računala prije škole, prije spavanja, za vrijeme

obroka ili prije nego što je napravljena zadaća).

4. Razgovarajte s djetetom o opasnostima interneta i

poučite ga da ne daje osobne podatke ni fotografije

na internetu te da ne dogovara susrete s

nepoznatim ljudima. Ako se dijete jako želi susresti s

osobom koju je upoznalo preko interneta, onda to

mora biti na javnom mjestu i u prisutnosti roditelja.

5. Stavite računalo u dnevni boravak, ne u dječju sobu.

Tako možete nadgledati djecu dok su na internetu i

vidjeti koje stranice posjećuju.

6. Pazite da vaše dijete ne provodi previše vremena

ispred računala.

7. Potičite korištenje računala kao oruđa za učenje i

druženje, a ne isključivo za zabavu (npr. igrice).

8. Upoznajte njihove internetske prijatelje onoliko

koliko poznajete i ostale prijatelje.

9. Naglasite svojoj djeci kako oni nisu krivi ako su žrtve

virtualnog nasilja. Recite da im nećete zbog toga

oduzeti pravo na korištenje računala – to je glavni

razlog što djeca ne govore odraslima kad su žrtve

nasilja na internetu.

http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-

interneta/ (natavak u narednom broju Debatnih novosti)

Za tezu „Mediji više

promoviraju maloljetne

prestupnike i nasilnike nego

što podižu svijest građana o

problem prestupništva i

nasilja“ (Negacija)

Najviše prijava vršnjačkog

nasilja

Banjaluka - Udruženje građana

"Nova generacija" pokrenulo je

besplatnu savjetodavnu liniju za

djecu "plavi telefon" koja je u prvih

osam mjeseci rada primila 200

poziva, a problemi u komunikaciji i

vršnjačko nasilje navode se kao

najčešći razlozi poziva.

- Oko 40 odsto poziva upućeno je

od mališana, mada se javljaju i

stariji kojima je potreban savjet u

vezi sa problemima djece. Broj

mališana koji se javljaju na naš

broj telefona kada su u nevolji

naglo se povećao poslije

promocije "plavog telefona" po

školama - rekla je koordinator

rada "plavog telefona" Snežana

Jondža.

Prema njenim riječima, problemi u

komunikaciji koje djeca imaju sa

roditeljima, vršnjacima ili drugim

ljudima iz njihovog okruženja, te

slučajevi vršnjačkog i drugih

oblika nasilja su najzastupljeniji.

http://www.glassrpske.com/banjal

uka/gradske_teme/Najvise-

prijava-vrsnjackog-

nasilja/lat/137688.html

(nastavak na 31. strani)


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK



Srpca














http://www.glassrpske.com/banjaluka/gradske_teme/Najvise-prijava-vrsnjackog-nasilja/lat/137688.html








22

Voditelj priča

sljedeću priču: „Dvije sestre su,

po povratku iz škole, ušle

u trpezariju i ugledale činiju sa

voćem u kojoj se nalazila

jedna narandža. Obje su

posegle za narandžom. Jedna

je bila brža i imala je narandžu

u ruci. Druga sestra

je na to rekla: “Ja sam htjela da

je uzmem. Daj mi je!“

Prva je uzvratila: „I ja je hoću!“

Tako je počela svađa,

a pitanje za vas glasi: Na koje

sve načine ova situacija

može da se riješi?“ Dok

učesnici navode svoja rješenja,

voditelj ih zapisuje na tabli i

svrstava ih u kategorije,

kao u tabeli28, ali kategorije ne

imenuje. Nakon što se navedu

sva moguća rješenja, prelazi

se na imenovanje

kategorija. Sada učesnici

nastoje da odgonetnu po

kom kriteriju je voditelj

grupisao njihove odgovore i

zapisivao ih u tabelu.

Sljedeća aktivnost odnosi se

na traženje rješenja

sukoba na stripu. Učesnici se

podijele u parove i svaki

par dobija isti crtež broj 129.

Na crtežu je predstavljen

sukob između brata i sestre.

Nakon što pročitaju

ono što su brat i sestra jedno

drugom izgovorili,

učesnici treba da razmisle da li

vide rješenje njihovog

problema. Nakon toga

predlažu rješenje problema.

Opis Radionice


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

RADIONICA „MOŽEMO LI DA SE NE SVAĐAMO“

23

Zatim se učesnicima daju

crteži broj 2 i 3.

Na crtežu broj 2 vidi se šta

su brat i sestra željeli, a nisu,

jedno drugom, mogli da

kažu. Nakon što taj tekst

pročitaju, učesnici imaju

zadatak da na crtežu broj 3,

u prazne oblačiće, upišu

kojim riječima su brat i

sestra mogli da, jedno

drugom, iskažu svoje

potrebe, ono što su

htjeli, a nisu mogli da kažu.

Kada završe sa radom,

učesnici čitaju svoja

rješenja.

Na kraju ove aktivnosti

voditelj završava sa

sljedećim zaključkom:

„U svakodnevnom govoru

mnogo stvari

podrazumijevamo,

smatramo da ih drugi moraju

znati, pa ih ne saopštavamo.

Kada se dogodi da svoje

potrebe i želje ne izrazimo

jasno, to može da dovede do

sukoba ili svađe.“

Opis Radionice


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

24

Analizirajmo zajedno:

Svakog mjeseca

CKD istražuje

pisanje medija o

nasilju općenito,

prestupništvu,

vršnjačkom

nasilju. Za ovaj

broj izdvajamo

nekoliko tekstova,

a vi procijenite o

čemu je riječ i na

koji način je

nasilje preneseno

čitateljima.

Analizirajte

sadržaj pred

vama:

Šta je tema?

Gdje se radnja

dešava?

Imate li slična

iskustva?

Kakva je reakcija

okolice na ovakva i

slična ponašanja?

http://net.hr/danas/crna-kronika/lakse-ozlijeden-

maloljetnik-podmetnuo-pozar-pa-pomagao-u-

gasenju/


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://net.hr/danas/crna-kronika/lakse-ozlijeden-maloljetnik-podmetnuo-pozar-pa-pomagao-u-gasenju/



















25

O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?

Izdvojite ličnosti i

temu?

Mjesto dešavanja?

Koja poruka se šalje

ovakvim

tekstovima?

Napišite i vi tekst sa

istim sadržajem,

prenesite

informaciju i vodite

računa da nasilje ne

promovirate!

http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/krvavo-u-virovitici-maloljetnik-

izboden-u-lea-tesko-je-ranjen-426545



ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/krvavo-u-virovitici-maloljetnik-izboden-u-lea-tesko-je-ranjen-426545

























26

Analizirajte kako

su informacije o

ovoj temi prenesene

Probajte i vi

napisati tekstove sa

istim informacijama,

ali vodite računa da

ne promovirate

nasilje i

prestupništvo.

Analizirajmo

zajedno:


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/maloljetnik-uhvatio-pedofila-koji-

ga-je-snimao-mobitelom-428047

http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/maloljetnik-uhvatio-pedofila-koji-ga-je-snimao-mobitelom-428047





















27

O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


istim sadržajem,

prenesite



promovirate!



ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.jutarnji.hr/nocni-okrsaj-u-ninu-pobjesnjeli-maloljetnik-sakama-

slomio-nos-i-bacio-u-more-njemackog-drzavljanina-/1382957/

http://www.jutarnji.hr/nocni-okrsaj-u-ninu-pobjesnjeli-maloljetnik-sakama-slomio-nos-i-bacio-u-more-njemackog-drzavljanina-/1382957/































28

http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13633

O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


istim sadržajem,

prenesite



promovirate!



ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13633

29

Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova,

priča, primjera iz života o temama koje smo

prepoznali kao najveći izazov za mlade ljude se

nalaze na našem blogu Nenasilje.

U julu 2015. godine objavljeno je 6 tekstova o

nenasilju koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući

da država ima mladost koja je spremna uložiti

svoje vrijeme kako bi sistemski radila na

preveniranju i sprečavanju vršnjačkog nasilja i

maloljetničkog prestupništva. Na narednim

stranicama pročitajte tekstove i odgovorite na

pitanja u vezi sa ispričanom pričom.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

BLOG – NEnasilje

(nastavak sa 23. strane)

- O prijavama nasilja nad djecom

redovno obavještavamo Centar za

socijalni rad, čiji službenici

pravovremeno izlaze na teren i

obavljaju svoj dio posla. Volonteri

angažovani na besplatnoj liniji su

studenti sociologije i socijalnog rada

koji su prošli obimne edukacije kako

bi mališanima u nevolji pružili što

bolje savjete. Slučajevi nasilja nad

djecom mogu da se prijave svakim

radnim danom od 11 do 15 časova

na broj 080 05 03 05 - kaže Jondža.

U Centru za socijalni rad ističu da

imaju intervencije na koje ih upućuje

"plavi telefon", ali ne u velikom

broju, jer je to ipak savjetodavna

anonimna linija.

- U slučaju da se neko predstavi i

dobijemo podatke o zlostavljenom ili

zanemarenom djetetu, po hitnoj

proceduri izlazimo na teren. U

zavisnosti od zatečenog stanja na

terenu, a u skladu sa našim

nadležnostima, nastavljamo rad sa

porodicom - rekao je službenik

Centra za socijalni rad Bojan Arula.

Dodao je da se djeci žrtvama nasilja

pruža psihosocijalna podrška, a u

rješavanje problema uključuju se i

lokalne zajednice, posebno škole u

kojima se to nasilje najčešće

manifestuje.

Škola za roditelje

U sklopu projekta "plavog telefona"

udruženje "Nova generacija"

organizuje uskoro prvu školicu za

roditelje koja govori o načinu

vaspitanja djece u savremenom

društvu. Ove jednodnevne nedjeljne

seminare podržaće Ministarstvo

prosvjete i kulture.

http://www.glassrpske.com/banjaluk

a/gradske_teme/Najvise-prijava-

vrsnjackog-nasilja/lat/137688.html

Istraživački materijal o nasilju i argumentacijska

linija Jovane Tatić iz Srpca









30

Mislim da nema sfere života u kojoj nije prisutno nasilje.

Bilo koje vrste. Ipak, mislim da su vršnjačko nasilje koje se

dešava u školama, kao i nasilje u porodici, najteži oblici

nasilja. Zašto? Pa i porodica i škola bi trebale biti naše

sigurne oaze. Oaze u kojima smo zaštićeni od vanjskih

napada a izgleda da nismo. Svakodnevno u medijima

možemo čuti o nasilju u porodici, o tome da su roditelji ili

roditelj iznevjerili povjerenje bića koje su donijeli na svijet i

teško ga ozlijedili. Ili čitamo da je jedna osoba u braku

odlučila teško ozlijediti ili čak i ubiti svoga supružnika,

onoga koga treba štititi i voljeti. A škola? U školi đaci nisu

bezbijedni. Ne mislim ja na put do škole. Mislim na

nesigurno sjedenje u klupi jer se neko boji da će ga drug

koji sjedi iza njega, udariti, umjesto da mu čuva leđa.

A naj naj naj najgore od svega jeste da je većina nas u

ulozi nijemih posmatrača..


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Nijemi posmatrać ...

Teško rješiva maloljetnička

delikvencija

Država nema jedinstvenu i

sistemsku strategiju borbe

protiv maloljetničkog nasilja.

Ne postoje adekvatne

institucije, ali ni odgovarajući

programi koji bi na savremen

način uključivali i neke novije,

humanije i alternativnije oblike

resocijalizacije maloljetnih

prestupnika.

U policiji kažu da su brojni

prekršaji i krivična djela koje

čine upravo maloljetnici.

Srećko Bošnjak iz Ministarstva

unutrašnjih poslova (MUP)

Hercegovačko-neretvanskog

kantona (HNK) je rekao: "Kad

su u pitanju izvršenja kaznenih

djela, paleta njihovog interesa

je zaista velika. Od uživanja

pa do omogućavanja uživanja

i preprodaje narkotičkih

sredstava, imovinsko-

kaznenih djela, provaljivanja u

vozila, provaljivanja u stanove,

krađa, džepnih krađa..."

Vaspitno-popravni dom za

maloljetne prestupnike u

Stocu bio je jedina ustanova

takve vrste u Bosni i

Hercegovini.

"Veliki paviljoni, spavaonice,

ambulanta, učionice, kino i

koncertna sala, radionice,

bazen, sportski tereni... dio je

infrastrukture koju je

sadržavao ovaj dom. Danas

su od svega ostali samo

zidovi", izvijestio je Kajan.


argumentacijska linija Jovane Tatić iz Srpca

31

Pišem vam ponovo...

Prošli put sam pisala o tome kako me "prijatelji" izazivaju

jer nemam para. I dalje nemam para, ali se moj žuvot

promijenio. Upoznala sam jednu divnu djevojku. Ona je

došla kao nova u razred. Odmah se vidjelo da ima puno

para. Ja sam mislila da će ona biti jedna od onik koje će

me također izazivati jer nemam para. Ali me nije nijednom

izazivala. Počela se družiti sa mnom. A zbog nje me niko

drugi više ne izaziva. Ona je jednom svima rekla da nije

sve u novcu i da svako ko ima novaca može ostati bez njih,

i da je pravo prijateljstvo u iskrenim prijateljima. Ono što mi

je najdraže jeste da ona ne želi izlaziti po kafićima. Nas

dvije napravimo sendviče i sok i odemo na izlet vikendom.

Kako je krenuo raspust svaki dan smo zajedno. Nema više

nasilja u mom životu i ja sam ponovo sretna. Sve to

zahvaljujući jednoj osobi. Jednoj osobi koja je promijenila

moj cijeli svijet!

Aida


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

JEDNA OSOBA ČINI RAZLIKU

Cilj kažnjavanja je

popravljanje, a ne ponižavanje

ličnosti djeteta, kažu stručnjaci

za maloljetničku delikvenciju.

Profesori i škola

Preporučuje se policijsko

upozorenje, naknada štete,

redovno pohađanje nastave,

rad u korist lokalne zajednice

ili humanitarne organizacije te

psihološko ili drugo

savjetovanje.

Škola je jedno od glavnih

okruženja u kojem je prisutna

maloljetnička delikvencija.

Najvažnije je prepoznati

početak neprihvatljivog

ponašanja djeteta i odmah

reagirati.

Psiholozi napominju da ako

nasilno ponašanje ne

prepoznamo na vrijeme, ako

problem zanemare i porodica i

škola, čekajući da ga neko

drugi riješi, onda se takvo

ponašanje, zapravo, podstiče.

"Za rješavanje svakog

problema najbitniji je dijalog. I

preventivno se organizirati.

Dijalog rješava sve", ocijenila

je profesorica psihologije Azra

Bubić.

Sve dok nadležni jasno ne

uoče neminovnu uvezanost

zakonodavstva, prevencije,

alternativnih mjera te primjene

zakona u praksi, teško se

može govoriti o sistemskom

rješavanju problema.

http://balkans.aljazeera.net/vij

esti/tesko-rjesiva-

maloljetnicka-delikvencija



http://balkans.aljazeera.net/vijesti/tesko-rjesiva-maloljetnicka-delikvencija








32

Pozdrav svima,

mislim da radite dobar posao s ovim blogom. To je

sjajna prilikama ljudima da pričaju svoje priče o

nasilju. Evo već nekoliko noći ste me potakli da

razmišljam o toj izuzetno opasnoj pojavi koja sve više

izjeda naše društvo. Dolazim iz jednog malo starijeg

perioda kada to nije bilo u toj mjeri ili nije imalo takav

intenzitet grubosti i zlobe. Posmatram ove današnje

generacije koje odrastaju s potpuno poremećenom

sistemu vrijednosti u kojem je djeci sve dozvoljeno. I

kao što smo nekada pokušavali umanjiti značaj

patrijarhata i nekog krutog, strogog odgoja očeva,

tako mislim da ćemo mora danas mnogo raditi na

prevazilaženju nekog "djetetorhata" i strahovlade koju

djeca provode. Ne znam tačno uzročnika koji su

uticali da društvo toliko skrene.

Djeluje mi kao da danas više niko ne radi posao za

koji je zadužen. Tako roditelji uvijek i neprikosnoveno

smatraju da je njegovo dijete u pravu. Škola je

izgubila veoma značajnu odgojnu komponentu, a prije

je bila veoma važan korektiv svega onoga što

propusti porodica. Policija je postala smiješna za

svako dijete. I sasvim je logična posljedica da djeca

traže pažnju izazivajući probleme jer znaju da im niko

ništa ne može.

Društvo je urušeno i oni stalno gledaju kako kriminal

raste tamo gdje bi ih trebali učiti za budućnost. I oni

ne mogu ni razumjeti zašto je problem ako donese

nož u školu. A jeste problem i to veliki i to mnogo veći

od tog samog djeteta.

Nastavite dalje da širite priče jer samo pričom

navodimo druge da obraćaju pažnju

Abdulah


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

DJETETORHAT

Maloljetnička delikvencija u porastu,

adekvatnih rješenja nema

UKantonu Sarajevo je pokrenuta

rasprava u cilju donošenja akcijskog

plana za prevenciju maloljetničkog

prestupništva i razdoblju do 2013. do

2015. godine.

U Bosni i Hercegovini problem

maloljetničke delikvencije godinama

ne nailazi na pravi odgovor države.

Sve statistike govore da je broj

kaznenih djela koje počine

maloljetnici u stalnom porastu.

Samo u Sarajevu je registrirano oko

stotinu maloljetničkih prestupnika, a

posebno zabrinjava njihov višestruki

povrat vršenju kaznenih dijela,

kažeHana Korać, kriminologinja u

MUP-u Kantona Sarajevo:

Dževad Šuško, direktor federalnog

Zavoda za vaspitavanje muške djece i

omladine Hum, kaže kako je važno

prepoznavanje potencijalnog

maloljetnog prestupnika u ranoj fazi:

„Maloljetnici koji dolaze nama na

tretman, kojima se izriče mjera upute

u instituciju, obično kasno dolaze, jer

činjenica je da je oblik socijalne

zaštite smještaja u instituciju

najskuplji i svi potencijalni uputioci

pokušavaju iscrpiti sve druge mjere

koje ne koštaju puno - znači pojačan

nadzor roditelja, staratelja, ukori itd.

Kada se sve te mjere iscrpe, onda se

odlučuju za smještaj u instituciju. I

obično tad to bude puno kasno.

Dobivamo maloljetnike koji su debelo

ogrezli u kriminal i gdje su potrebni

puno veći napori za njihovu

resocijalizaciju“, kaže Šuško.

http://www.slobodnaevropa.org/conte

nt/maloljetnicka-delikvencija-u-

porastu-adekvatnih-rjesenja-

nema/25062393.html



http://www.slobodnaevropa.org/content/maloljetnicka-delikvencija-u-porastu-adekvatnih-rjesenja-nema/25062393.html














33

Dragi moji,

evo jedna priča mene Krajiške. Iz Cazina, prelijepog

grada na sjeverozapadu Bosne. Borimo iste bitke kao i

svi drugi mladi iz BiH. S nasiljem ponajviše.

Mladi su letargični i nezainteresovani za bilo što i jedino

što rade je po kafama pričaju kako se teško živi. Oni

nešto mlađi, moje kolege slušaju te starije i imaju istu

priču tokom večernjih izlazaka. Zabavu pronalaze i

stalnim naguravanjima sa nekim drugim. Proberu u masi

nekoga ko će im biti žrtva i tortura može da počne. Ne

znam kako im se to da. Prije nekoliko dana privukli smo

svu javnost u BiH video uratkom u kojem je žrtva

maltretiranja bio profesor. Da, da, dobro čitate....autoritet

je nepoznata riječ u razmišljanju mladih, a o poštovanju i

strahopoštovanju teško je i govoriti. I mnogi će reći "Ma

profesor nije normalan i ne treba da radi ako ne može da

zavede red", ali ja vjerujem da je čovjek koji je stariji bio

potpuno zatečen tim što mu grupa huligana radi, a drugi

podržavaju snimajući sve to ili pomažući da se

maltretiranje nastavi. I neće trpiti nikakve posljedice jer je

ocjenjeno da su oni problematični momci već od ranije

poznati, ali da se tu ništa ne može i da profesor mora da

uvede red.

Pozdrav, Lejla


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

PRIČA O CAZINU

"Mediji su danas glavni izvor

utjecaja na kulturu: predlažu ili

nameću ideje, vrijednosti,

modele ponašanja. Također

duboko utječu na gospodarski

život, i to ne samo preko

promidžbe, već i preko

informacije i spektakla." - dr.

Adrian Zanacchi, profesor na

Fakultetu znanosti društvene

komunikacije Papinskoga

sveučilišta Salezijana u Rimu.

http://www.glas-

koncila.hr/index.php?option=com

_php&Itemid=41&news_ID=390

2

Kao što dr. Zanacchi kaže,

mediji predlažu ili nameću ideje,

vrijednosti i modele ponašanja.

Danas je opće poznato to da

mediji imaju ogroman utjecaj na

kreiranje ideja i mišljenja, a ova

izjava je samo jedna u nizu onih

koji to i dokazuju.

Građani Bosne i Hercegvine

najviše vjeruju medijima (80

posto), slijede vjerske zajednice i

nevladin sektor, dok najmanje

vjeruju politčarima (19 posto) i

političkim strankama (24 posto),

pokazalo je istraživanje javnog

mnjenja o medijskim slobodama

u BiH, koje je provelo

Udruženje/Udruga BH novinari i

Fonadacija Friedrich Ebert.

(izvor: http://www.zurnal.info/nov

ost/16994/gradani-bih-najvise-

vjeruju-medijima-a-najmanje-

politicarima)



http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=3902





http://www.zurnal.info/novost/16994/gradani-bih-najvise-vjeruju-medijima-a-najmanje-politicarima)
















34

Pozdrav raja!

Mislim da su dvije - tri stvari ključne za ovako

rasplamsavanje vršnjačkog nasilja. Prva i najvažnija

stvar je odgoj koji dolazi iz kuće gdje učimo i autoritet i

poštovanje starijih i drugara, gdje učimo kako dijeliti

nešto sa prijateljima i kako biti prijatelj. Potom je tu

nedostatak dobre policije i prije svega dobre kazne. To

što ćemo mi nasiljnika osuditi i poslati u Zenicu neće

nam omogućiti da od njega napravimo dobrog čovjeka.

On se iz zatvora može vratiti samo gori. Nama je

potreban društveno koristan rad i to rigorozan društveno

koristan rad. Pa kada on zna da će danas morati pomesti

12 kilometara puta i sutra opet tako teže će se odlučivati

ludovati i zabavljati se iživljavanjem na vršnjaku. Treća

stvar je nedostatak vojnog roka koji je nekada bio

obavezan. Pričao mi je otac da je to bilo godinu dana

ispucavanja svakog oblika negativne energije. Učenja

redu radu i disciplini. I da je tokom tih godinu dana

većina ljudi pronašla sebe.

Moja generacija danas nema ništa od toga. Nema

nikakve ograde i granice, ništa nije zabranjeno i onda je

sve dozvoljeno. A mi trebamo granicu i zabranu i to pod

hitno

Pozdrav svima , Vedad


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

DRUŠTVENO KORISTAN RAD

ARGUMENT 2: ZABRANJENO

JE PROMOVISANJE

MALOLJETNIH LICA U

MEDIJIMA

Prema članu 7. (zaštita

privatnosti) Zakona o zaštiti i

postupanju sa djecom i

maloljetnicima u krivičnom

postupku medijima se zabranjuje

imenovanje i objavljivanje drugih

podataka koji otkrivaju identitet

maloljetnika.

Član 7.

Zaštita privatnosti

Pravo na privatnost maloljetnog

učinioca krivičnog djela se

poštuje u svim fazama postupka

tako da se u medijima neće

objaviti ime i drugi podaci koji

otkrivaju identitet maloljetnika.

http://www.fbihvlada.gov.ba/bosa

nski/zakoni/2014/zakoni/4.html



http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2014/zakoni/4.html

http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2014/zakoni/4.html

35

Ja zaista mislim da nasilje nema svrhu. Ne govorim ovo

da bih se pridružila svima koji hvale vaš rad. Govorim

jer zaista to mislim.

Da nasilje ima svrhu, koliko ga je do danas bilo u

svijetu, vjerovatno bismo imali bolji svijet. Ali ga

nemamo. Danas svaki dan smo izloženi nasilju i ne

postajemo bolji ljudi. Postajemo gori.Za svaku sitnicu

smo spremni nasilno da djelujemo. Gubimo živce bez

ikakvog dobrog razloga. Povređujemo jedni druge,

umjesto da međusobno pomažemo jedni drugima.

Nekako mi se čini da nam cijeli svijet ide niz brdo i ako

ubrzo ne smislimo rješenje da ćemo sami sebe

iskorijeniti...


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NASILJE NEMA SVRHU

KODEKS ZA ŠTAMPU I

ONLINE MEDIJE BIH

Član 10. - Osobe optužene za

krivična djela

Novinari neće nikoga tretirati kao

kriminalca prije donošenja

sudske presude koja to

potvrđuje.

Član 11. - Zaštita djece i

maloljetnika

U tretiranju djece i maloljetnika

novinari su dužni krajnje obazrivo

postupati, poštujući dobre običaje

i Konvenciju o pravima djeteta,

polazeći od interesa djeteta.

Novinari su dužni zaštititi identitet

djeteta u postupcima u kojima je

inače isključena javnost.

Novinari ne smiju intervjuisati niti

fotografisati djecu mlađu od 18

godina, s pitanjima koja se

odnose na porodicu djeteta, bez

prisustva roditelja ili bez dozvole

roditelja ili staratelja.

Novinari ne smiju identifikovati

djecu mlađu od 18 godina u

slučajevima kada su žrtve

krivičnih djela.

Novinari ne smiju ni pod kakvim

okolnostima identifikovati djecu

mlađu od 18 godina koja su

umiješana u kriminalne slučajeve

kao svjedoci, žrtve ili optuženi.

http://www.vzs.ba/index.php?opti

on=com_content&view=article&id

=218&Itemid=9

(nastavak na 40. strani)



http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=9



36

Ponekad dok sjedim u noći

razmišljam šta je danas mojim

prijateljima, kolegama, poznanicima u

glavi. O čemu razmišljaju?! Posebno

me to interesuju kada su u pitanju oni

koji vrše nasilje. Šta je to što im u tim

trenucima i neposredno prije prolazi

kroz glavu?! Šta ih to toliko boli u

njihovim životinja i da li zaista to

nasilje tu bol smanjuje? Voljela bih to

zaista da imam neki magični štapić

da zavirim i malo pogledam kako ti

kotačići vrte u tim glavama. Možda

neki samo malo treba podmazati i

sve će biti kako treba. Ponekada sam

bila žrtva nasilja, posebno verbalnog.

Nekako mi se uvijek čini da smo mi

žene mnogo gore i zlobnije kada je

nasilje u pitanju. Muškarci to

najčešće rješavaju šakama i ma kako

bilo bolno, uvjerena sam da ovo

bezbojno nasilje ostavlja mnogo veću

modrinu na duši i da su to žene

dovele do perfekcije. Kakva je to

nesigurnost i strah, kojeg ćemo se

riješiti tako što ćemo drugog

maltretirati. Da li nas zaista to

ispunjava ili smo jednostavno

razmaženi i bahati?!

Almasa

Mislim da ljudi ne razmišljaju čisto u

momentima kada su nasilni i zlobni...

Zinaida

Strah je priroda, ali moramo

pronalaziti načine da uvijek

pomognemo drugom kako bismo

vjerovali da kada se mi nađemo u

problemu neko će pomoci nama.

Velimir

U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum

“Ispričaj svoju priču” kako bi sve vas dragi čitatelji

potakao da napišete vaše iskustvo ili iskustvo dragih

ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje. Samo

zajedničkim trudom možemo doprinijeti

prevazilaženju ovog, ali i svih drugih problema oko

nas i u nama.

Tokom jula je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ

SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne

članove, a nadamo se da će broj članova

stalno rasti, baš kao što kontinuirano raste broj

posjeta i pregleda Foruma. U novembru smo

pokrenuli i anketu „Može li debata doprinijeti

smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to još

jedna prilika za sve da prezentiraju svoj stav u

vezi sa nasiljem i mogućim rješenjima.

Posjetite nas na:

Prenosimo vam neke komentare sa Foruma o vršnjačkom nasilju


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/






37

Novi webinar

https://www.youtube.co

m/watch?v=_LFJ3fF5w

zQ&feature=youtu.be

Je li vršnjačko nasilje

manifestacija lošeg

stanja u porodici

nasilnika?

http://www.telegraf.rs/ve

sti/1634939-u-ovom-

gradu-u-srbiji-uskoro-

niko-nece-smeti-da-

digne-ruku-na-zene-i-

decu-evo-i-zasto-foto

Je li vrijeme za noviji

tekst?

http://www.mupusk.gov.

ba/index.php/maloljetnic

ka-i-vrsnjacka-

delikvencija

U ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i

konstatacije, nudimo teze koje se odnose na

nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno napravimo

korake u prevazilaženju ovog problema.

Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se

nastavlja. Objavljeni su novi materijali na

Facebook-u, i tamo se možete komentirati i

postavljati svoje prijedloge i materijale. Posebno

pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da

se priključe, i nastave zajedničku akciju

preveniranja vršnjačkog nasilja u BiH.

Potražite nas na:

Vijesti sa Facebook stranice


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I

MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH

https://www.youtube.com/watch?v=_LFJ3fF5wzQ&feature=youtu.be



http://www.telegraf.rs/vesti/1634939-u-ovom-gradu-u-srbiji-uskoro-niko-nece-smeti-da-digne-ruku-na-zene-i-decu-evo-i-zasto-foto










































http://www.mupusk.gov.ba/index.php/maloljetnicka-i-vrsnjacka-delikvencija









38

DEBATOLOGIJA

U majuu smo na online natjecanjima mogli čitati

razmjenu argumenata o aktuelnim problemima

u BiH. Pogledajmo kojim.

DEBATNE TEZE ZA PERIOD

01.07.2015. – 01.08.2015.

Niža emocionalna inteligencija znači

veću šansu za nasilničko ponašanje i

vršnjačko nasilje?

Uvođenjem strožijih školskih kazni za

vršnjačko nasilje, stopa nasilja u

školama može biti smanjena?

Kako obeshrabriti maloljetnike da čine

krivična djela?

Malo provedenog vremena sa

porodicom djecu vodi ka vršnjačkom

nasilju?

(nastavak sa 37. strane)

Ombudsmeni: Zaštita identiteta

zlostavljane djece

Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i

Hercegovine sa zabrinutošću su danas

ocijenili da nadležni organi, ali i mediji

u BiH ne poduzimaju dovoljno

efikasne mjere radi zaštite identiteta

djece u slučajevima kada su žrtve

seksualnog iskorištavanja, trgovine i

drugih vrsta zlostavljanja.

Ombudsmeni BiH žele ukazati na

činjenicu da je uvijek, bez izuzetaka,

potrebno o djeci u svim situacijama

izvještavati s dužnom pažnjom i

oprezom, poštovati dostojanstvo i

pravo svakog djeteta, uvažavati pravo

na privatnost i zaštititi identitet djeteta

bez obzira na to da li je u pitanju dijete

koje je počinilac krivičnog djela ili je

žrtva krivičnog djela ili možda dijete

koje se nalazi u stanju teške socijalne

potrebe.

http://radiosarajevo.ba/novost/20723



http://radiosarajevo.ba/novost/20723

39


linija Jovane Tatić iz Srpca U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili juli:

Postovana koleginice Sofija Amundsen,slažem se sa

vama po pitanju uzroka maloljetnika da vrše krivična

djela.Međutim,ne slažem se sa vama po pitanju

rješavanja problema maloljetnih delinkvenata,mislim

da mediji,a u ovom slučaju vjerovatno užeg područja

će donekle samo pokušati riješiti problem,ali ne i

iskorijeniti ga.Ja smatram da je potrebno mnogo više

da bi se jedan takav ozbiljan problem,koji nas muči

godinama riješio.Mislim da tu puno ne rješavaju ni

popravni domovi,što se pokazalo na dosadašnjem

radu tih popravnih domova. Rješenje ovog slučaja

mogao bi rješiti jedan zakon.Naprimjer da kada

maloljetnik učini neko krivično djelo,on,od strane

policije se upisuje u knjigu evidencije maloljetnih

delinkvenata i time,svim tim maloljetnicima koji su

upisani u tu knjigu dva puta,se zabranjuje izlazak

poslije šest časova,na godinu dana.Ako bi kojim

slućajem neki maloljetni delinkvent prekršio zakon,bio

bi kažnjen nekim fizičkim radom,tako bi bio koristan

društvu,a i mislim da ne bi rado ponovio to krivično

djelo.Međutim,ako maloljetni delinkvent za šest

mjeseci kazne u vidu zabrane izlaska poslije šest

časova,ne počini nijedno krivično djelo,pušta se na

slobodu poslije šest časova.

Maloljetne delinkvente često podstiču na takve činove i

njihove školske kolege,koje se dive njihovom

"uzbudljivom životu",ali sada bi imali drugačiju sliku o

svom tom "uzbudljivom životu",počeli bi da razmišljaju

svojom glavom i tako pomogli svojim kolegama,nadam

se uskoro bivšim delinkventima...

Čelična Lejdi

TEZA: ZAKONI U OBA

ENTITETA U BIH TREBA DA

PROPIŠU DRUŠTVENO

KORISTAN RAD ZA

MALOLJETNE

PRESTUPNIKE I NASILNIKE

AFIRMACIJA

KRITERIJ: Dobrobit društva

DEFINICIJE:

Društveno koristan rad: rad u

javnom interesu kojim se ne

vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne

vrši se u cilju stjecanja dobiti.

Maloljetni prestupnik: Počinilac

kaznenog djela ili prekršaja u

dobi u kojoj uobičajeni kazneni

postupak nije moguć

PROBLEM:

Velika stopa maloljetničkog

prestuništva i nasilništva u BiH

DEBATOLOGIJA

Slažem se sa debatoljupcem, problem je i što malo

vremena koje provode zajedno, nije kvalitetno. Niko ne

govori da to virjeme mora biti posebno isplanirano ili

naročito sadržajno, ali razgovor i druženje, za djecu su

izuzetno važni. Osim toga bitno je i da dijete osjeti da je

voljen u svojoj porodici, te da će je nekim svojim lošim

gestm razočarati i povrijediti. Da osjeti odgovornost za

svoju porodicu, i da se tako odnosi prema životu. U tom

slučaju u velikoj mjeri su smanjene mogućnosti da će

dijete biti sklono nasilju.

Sofija Amudsen

40

U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili juni:

Nekoliko stvari bi trebalo promijeniti kada je škola u

pitanju kako bi se stopa nasilja smanjila. Sprega roditelja i

škole je ključna u prevazilaženju ovog problema. Prvo i

osnovno je da škola mora vratiti tu svoju odgojnu

komponentu i vaspitati mlade za sve što je propušteno u

kući, a danas u ekonomskoj trci mnogo toga nedostaje

kod kuće. Nastavnici i profesori moraju voljeti svoj posao i

ići u korak s vremenom. Danas udžbenik više ne može i

ne smije biti jedino sredstvo za prenos znanja. U vrijeme

interneta kada mladi znaju informaciju prije nego ste vi i

rekli koja je to lekcija, nastavnik mora ići u korak s njima.

Nastava mora biti dinamična i sve više interaktivna. Sa

bezbroj vannastavnih aktivnosti toliko da njima nasilje ni

ne padne na pamet. A ukoliko se ipak pojavi neko ko bi

provodio nasilje, e onda napraviti društveno koristan rad i

kada tri vikenda bude morao prati zidove škole teško će

se odlučiti dići ruku ili ton na kolegu ili kolegicu. I taj rad po

mogućnosti da počinje u 5 ujutro (kada zora sviče) i traje

dok mrak ne padne. Na suhom hljebu i vodi. Samo i jedino

tako će se problem riješiti. Ali škola mora dati nešto da bi

mogla tražiti nešto. Poštovanje i autoritet se moraju

zaslužiti.

Debatoljubac

Mislim da može,a li prije svega mora biti ostvarena dobra

saradnja sa svim dijelovima društva koji su odgovorni za

smanjenje vršnjačkog nasilja.

Flora

Od ukupno 55

ispitanih srednjih

škola njih 35 prijavljuje da

je imalo slučajeve vršnjakog

nasilja što čini 64%. U 20

škola nije bilo slučajeva

vršnjakog nasilja, što čini

36%. Od ukupno 105

ispitanih osnovnih škola, 54

su odgovorile da su imale

slučajeve vršnjačkog nasilja

što iznosi 51%. Nasilja nije

bilo u 48 škola što iznosi

46%

Izvor: http://www.djeca.rs.ba

/uploaded/NASILJE_WEB1

%20(1).pdf - VRŠNJAČKO

NASILJE U OBRAZOVNOM

SISTEMU, Ombudsman za

djecu Republike Srpske,

Banja Luka .

Sve više je djevojaka koje

se nasilno

ponašaju. "Nikolija Lačević

(26), Milica Asanović (21),

Elda Orahovac (22),

Andrijana Mišolić (23) i

maloletna M.V. (17)

uhapšene su zbog

brutalnog prebijanja dvije

djevojke.

(izvor: http://www.vesti.rs/Hr

onika/PREBIJALE-

DEVOJKE-PO-

PODGORICI-Zenska-

banda-zavrsila-iza-

resetaka.html)

(Nastavak u augustovskom

broju Debatnih novosti)

DEBATOLOGIJA

Mislim da ovdje nije poenta u bilo kakvom socijalnom

kontaktu. Ovdje je poenta na socijalnom kontaktu ozmeđu

roditelja i djece. Toga je sve manje i djeca uzore traže na

televiziji i u ostalim medijima koji ne predstavljaju realnu sliku

ispravnog socijalnog ponašanja.

Debaterka



http://www.djeca.rs.ba/uploaded/NASILJE_WEB1 (1).pdf



http://www.vesti.rs/Hronika/PREBIJALE-DEVOJKE-PO-PODGORICI-Zenska-banda-zavrsila-iza-resetaka.html)


















41

Plan aktivnosti za juli

JULI

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – diskriminacija

Internet online natjecanje – ljudska prava

Internet online natjecanje – kultura življenja

Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Ažuriranje i administriranje bloga “NEnasilje”

Ažuriranje i administriranje Foruma “Ispričaj svoju priču”

Snimanje i distribuiranje webinara (6/8) – vršnjačko nasilje

Snimanje i distribuiranje webinara “Ovo je moja/naša kulturna baština” (2/3)

Učešće u radu Facebook grupa i stranica:

• CKD facebook stranica facebook.com/groups/134200443968

• Debatologija facebook.com/Debatologija

• Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu

• facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

• Stop netoleranciji u BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

• Debatom protiv diskriminacije facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

Priprema i štampanje mjesečnog magazina Debatne novosti

Specijalno izdanje Debatnih novosti – Vremeplov kroz argumente protiv vršnjačkog nasilja

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija



https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu



https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?fref=ts









https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije



42

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević TUZLA

Branka Kukić BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

Srednja škola Pere Zečevića Odžak

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU


Abdulah Bećirović BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

43

No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

44

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

45

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

46

01. juli - Međunarodni dan suradnje

11. juli - Svjetski dan stanovništva (priznat od UN-a)

27. juli – Svjetski dan dijabetičara

prva subota u julu - Međunarodni dan saradnje (priznat od UN-a)

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U JULU

JULI KROZ DATUME

47

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/







http://nenasilje.blog.hr/



48

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 7. juli, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe pravde … novosti juli - in fondacija.pdf · njegovog...

Documents