rjeŠavanje problema neprijavljenog rada

1

RJEŠAVANJE PROBLEMA NEPRIJAVLJENOG RADAU GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJIPRIRUČNIK

European Federationof Building

and Woodworkers

EUROPEAN CONSTRUCTION INDUSTRY FEDERATION

European Platformtackling undeclared work

S KONKRETNIM SLUČAJEVIMA IZ BELGIJE, FRANCUSKE, BUGARSKE, ITALIJE, ŠPANJOLSKE, RUMUNJSKE I AUSTRIJE.

Bruxelles, rujan 2020. godine

Projekt proveden uz financijsku potporu Europske komisije.

Ova publikacija odražava samo stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Sva prava pridržana.Nijedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti u sustav za pronalaženje ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, bilo elektronički, mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili na bilo koji drugi način, bez dopuštenja izdavača. Iako se smatra da su podaci u publikaciji točni, niti izdavač niti autori ne prihvaćaju nikakvu odgovornost za bilo kakav gubitak, štetu ili drugu odgovornost korisnika ili bilo koje druge osobe, koji bi proizašli iz sadržaja ove publikacije.

DIZAJN: Beryl Natalie Janssen, beryljanssen.com

FOTOGRAFIJE: Fermento Studio (naslovnica), JDespa – stock.adobe.com (str. 6/13), Belga (str. 16), iStock.com/sorn34 (str. 18), iStock.com/maskalin (str. 21), iStock.com/Visivascn (str. 25), MareenBaur – stock.adobe.com (str. 27)

EFBWW European Federation of Building and WoodworkersRue Royale 451000 BrusselsBelgijaTel. +32 2 227 10 [email protected]

FIEC European Construction Industry Federation AISBL Avenue Louise 2251050 BrusselsBelgijaTel. +32 2 514 55 [email protected]

https://beryljanssen.com

https://www.efbww.eu

http://www.fiec.eu

4 U ČEMU JE PROBLEM?

5 Tko se upušta u neprijavljivanje rada u građevinskom sektoru?

5 Posljedice neprijavljenog rada

ODJELJAK 1

7 NEPRIJAVLJEN RAD U SEKTORU GRAĐEVINARSTVA

8 Raditi zajedno – najbitnija je suradnja

8 Suradnička ekonomija i njena moguća povezanost s neprijavljenim radom u građevinarstvu

9 Tipične značajke građevinske industrije

10 Korištenje cijelog raspona političkih poluga

ODJELJAK 2

14 EU PROJEKT „SUZBIJANJE RADA NA CRNO U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI“ (TUWIC)

14 Najbolje prakse iz Belgije

17 Najbolje prakse iz Francuske

19 Najbolje prakse u Bugarskoj

22 Najbolje prakse iz Italije

23 Najbolje prakse iz Španjolske

25 Najbolje prakse u Rumunjskoj

26 Najbolje prakse iz Austrije

RJEŠAVANJE PROBLEMA NEPRIJAVLJENOG RADA U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI

INDIRECT CONTROLS

TACKLING UNDECLARED

WORK

DIRECT CONTROLS

PRIRUČNIK

U ČEMU JE PROBLEM?

Iako u Europskoj uniji (EU) ne postoji službena definicija neprijavljenog rada, podrazumijeva se da neprijavljeni rad znači

„bilo koje plaćene aktivnosti koje su zako-nite s obzirom na njihovu prirodu, ali nisu prijavljene javnim vlastima, uzimajući u obzir razlike u regulatornim sustavima država članica“.1

Tri glavna razloga zašto se plaćene aktivnostine prijavljuju vlastima su:

• izbjegavanje plaćanja dohotka, poreza na dodanu vrijednost ili drugih poreza;

• izbjegavanje plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje; i

• izbjegavanje određenih radnih standarda (npr. minimalne plaće, maksimalni sati).

Rezultat je da su različite institucije odgovorne za različite aspekte neprijavljenog rada. Za kršenje zakona o radu uglavnom su odgovorne inspekcije rada, neplaćanje poreza spada u nadležnost po-reznih uprava, dok prekršaji i prijevare vezani uz socijalne doprinose i osiguranje od odgovornosti rješavaju tijela socijalnog osiguranja.

U nekim zemljama (Švedska i Danska) sindikati imaju isključivu nadležnost i odgovornost osigu-rati poštivanje primjenjivih uvjeta rada i plaća. U drugim zemljama odgovornost je dijelom u rukama nacionalnih institucija i sindikata. Također treba imati na umu da u nekim zemlja-ma nacionalni socijalni partneri u građevinskoj industriji imaju paritarne institucije koje također snose zajedničku nadležnost za provedbu zakona, u skladu s nadležnošću socijalnih partnera za pregovaranje odnosno za zaključivanje kolektiv-nih ugovora.

1 Komunikacija Europske komisije ‘Pojačavanje borbe protiv rada na crno ’, str. 2 COM (2007) 628

OVAJ PRIRUČNIK rezultat je europskog projekta pod nazivom „Rješavanje problema neprijavljenog rada u građevinskoj industriji“ (eng. krat. TUWIC). Financiran od strane EU-a, ovaj projekt objedinio je udruge po-slodavaca, sindikate i izvršna tijela u sektoru građevi-narstva u sedam zemalja (Austrija, Belgija, Bugarska, Francuska, Italija, Rumunjska i Španjolska).

OSMIŠLJENO KAKO BI POMOGLO U RAZUMIJEVANJU

NEPRIJAVLJENOG RADA NA CRNO I NAČINA RJEŠA-

VANJA TOG PROBLEMA, OVO JE IZVJEŠĆE STRUK-

TURIRANO NA SLJEDEĆI NAČIN: ODJELJAK 1 razmatra raširenost rada na crno u građevinskom sektoru i izazove s tim u vezi, dok ODJELJAK 2 sadrži pregled nacionalnih mjera za borbu protiv rada na crno u građevinskoj industriji u Austriji, Belgiji, Bu-garskoj, Francuskoj, Italiji, Rumunjskoj i Španjolskoj.

4 RJEŠAVANJE PROBLEMA NEPRIJAVLJENOG RADA U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI

Posljedice neprijavljenog rada

Neprijavljeni rad u svim svojim različitim oblicima utječe na sve nas. Poslodavci koji aktivno sudjeluju u neprijavljivanju rada stavljaju poduzeća, radni-ke i javne službe u nepovoljan položaj tako što:

• narušavaju pošteno tržišno natjecanje što utječe i na gospodarstvo i na trgovinu;

• ostavljaju radnike bez potrebnog osiguranja, zaštite, naknada i mirovina;

• izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, što dovodi u pitanje održivost javnih financija i izlaže osnovne usluge riziku. To također dovodi do povećanja poreza i premija socijalnog osiguranja koje plaćaju tvrtke koje poštuju zakon;

• stvaranje pritiska u smislu negativne socijalne konvergencije, unutar koje tvrtke koje poštuju za-kon više ne žele plaćati poreze i socijalne premije zbog djelovanja tvrtki koje ne poštuju zakon;

• stvaranje potrebe za ulaganjem dodatnih sred-stava, radne snage i vremena u prisilna zakonska izvršenja tj. ovrhe što se također mora platiti;

• narušavanje povjerenja u zakon i pravilno funkcioniranje tržišta rada.

Tko se upušta u neprijavljivanje rada u građevinskom sektoru?

• NEREGISTRIRANA PODUZEĆA: uglavnom samostalni pojedinačni poduzetnici i mikro poduzeća.

• REGISTRIRANA PODUZEĆA koja ne prijavljuju sve svoje transakcije ili koja koriste neprijavljeni radni odnos ili djelomično neprijavljeni radni odnos (tj. s dijelom plaće koji se službeno ispla-ćuje, a dio neslužbeno kao „plaća u omotnici“): takva poduzeća mogu također biti uključena u LAŽNO SAMOZAPOŠLJAVANJE.

• Manji broj POSEBNO OTVORENIH REGISTRI-RANIH PODUZEĆA koja ne prijavljuju (ili u pot-punosti ne prijavljuju) svoje poslovne aktivnosti. Te tvrtke često ne obavljaju istinske gospodarske aktivnosti i djeluju kao tvrtke za opskrbu radnom snagom, nastojeći iskoristiti granice i složenosti zakona kako bi pokušale izbjeći svoje zakon-ske obveze. U mnogim su slučajevima to samo TVRTKE S POŠTANSKIM SANDUČIĆIMA.

5

Logotip kampanje europskih socijalnih partnera u građevinskoj

industriji (EFBWW i FIEC) za borbu protiv rada na crno

POŠTEN RAD,POŠTENA IGRA

RADU NA CRNOU GRAĐEVINARSTVU

RECI NE

European Platformtackling undeclared work


Potreban je suradnički pristup za rješavanje problema neprijavljenog rada u građevinskoj industriji. Sektorski socijalni partneri, tvorci politike i inspekcije rada moraju surađivati.

7

Usporedba istraživanja Eurobarometra iz 2007., 2013. i 2019.2 godine (svako istraživanje je obu-hvatilo preko 27000 intervjua licem u lice u svim državama članicama EU-a) otkriva da u europskoj građevinskoj industriji udio neprijavljenog rada sve više raste. U 2007. godini 16% svih neprijav-ljenih poslova bilo je u građevinskom sektoru, u usporedbi s 19% u 2013. i 21% u 2019. godini. Danas je više od petine neprijavljenih poslova je u europskoj građevinskoj industriji.

Međutim, to se razlikuje od regije do regije. U 2019. godini u nordijskim zemljama i Istočnoj i Srednjoj Europi gotovo trećina (30%) svih nepri-javljenih poslova bila je u građevinskom sektoru, u usporedbi sa samo petinom (20%) u Zapadnoj Europi i samo jednim od sedam neprijavljenih poslova (15%) u Južnoj Europi. Neovisno o tome, udio neprijavljenog rada koji se odnosi na gradi-teljstvo porastao je u svim europskim regijama.

Postoje i značajne nacionalne varijacije. Dok je u 2019. godini 45% svih neprijavljenih poslova u Slovačkoj bilo u građevinskom sektoru, 41% u Bugarskoj, 38% u Estoniji i 36% u Latviji, ta je brojka bila samo 14% u Italiji i Nizozemskoj, 13% u Španjolskoj i 11% u Luksemburgu. Slijedom toga, kada se rješava problem rada na crno, u nekim

NEPRIJAVLJEN RAD U SEKTORU GRAĐEVINARSTVA

se europskim regijama i zemljama mora više usredotočiti na građevinski sektor nego u drugim.

Što se tiče kupnje neprijavljenih roba i usluga, tablica 3 otkriva da je 2019. godine 10% građa-na iz 28 zemalja svjesno kupilo robu i usluge iz neprijavljene sive ekonomije tijekom 12 mjeseci prije intervjua (u usporedbi s 11% u 2013. i 16% u 2007. godini). Od svih neprijavljenih kupnji 30% (29% u 2013.) bilo je u području kućnih popravka, održavanja ili uređenja doma.

Opet, postoje razlike u regijama EU-a. Udio gra-đana koji plaćaju neprijavljene usluge popravka i održavanja je u padu u svim europskim regijama, osim u Južnoj Europi, gdje je došlo do blagog povećanja.

Od svih neprijavljenih kupnji, 31% je bilo za po-pravke i renoviranja u Istočnoj i Srednjoj Europi i Južnoj Europi, 28% u Zapadnoj Europi i 25% u Nordijskim zemljama (vidi tablicu 4).

Opet, postoje značajne razlike na nacionalnoj razini. Dok je u 2019. godini 44% svih neprijavlje-nih kupnji u Grčkoj bilo za popravke i renoviranja, 42% u Bugarskoj i 41% u Slovačkoj, ta je brojka bila samo 22% u Austriji, Litvi i Portugalu, 19% u Njemačkoj i Rumunjskoj i 14% u Finskoj.

2 https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/special/surveyky/2250

COLIN C. WILLIAMS Sheffield University Management SchoolWERNER BUELEN EFBWW

TABLICA 1 Postotak svih nepri javljenih poslova u građevinskom sektoru:po europskoj regiji

16 19 21

27 24 30

16 17 20

19 26 30

3 12 15

2007. 2013. 2019. % % %

Izvor: Istraživanja Eurobarometra 2007., 2013. i 2019. godine

ODJELJAK 1

svih 28 zemalja

Nordijske zemlje

Zapadna Europa

Istočna i Srednja Europa

Južna Europa

https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/special/surveyky/2250








Raditi zajedno – najbitnija je suradnja

U većini europskih zemalja odgovornost za suzbi-janje rada na crno podijeljena je među različitim tijelima odgovornima za plaćanje poreza, socijal-nu sigurnost i poštivanje radnog prava. To može rezultirati mentalitetom “silosa” i nedostatkom neophodnog koordiniranog strateškog pristupa. Slično tome, sudjelovanje socijalnih partnera država članica često se svodi samo na međusob-nu razmjenu mišljenja i savjetovanje. Međutim, u nekim zemljama nacionalni socijalni partneri igraju aktivnu ulogu.

Budući da rad na crno u građevinskoj industriji ima vrlo specifične značajke i karakteristike, na-cionalni socijalni partneri trebali bi imati aktivnu ulogu u prepoznavanju izazova i rješenja. Štoviše, vrlo je poželjno aktivno uključiti nacionalne so-cijalne partnere u provedbu i zakonsko izvršenje akcija za suzbijanje rada na crno. Tijekom godina, europski socijalni partneri u građevinskoj indu-striji često su isticali potrebu za autonomnim industrijskim odnosima u građevinskoj industriji na nacionalnoj i regionalnoj razini, te za struktu-riranom suradnjom s nacionalnim vlastima.

Holistički i sektorski pristup podrazumijeva za-jedničku i koordiniranu strategiju i djelovanje na području rada, poreza i zakona o socijalnom osiguranju, te puno sudjelovanje i suradnju so-cijalnih partnera i drugih dionika. Krajnji cilj nije samo iskorjenjivanje neprijavljenog rada, već preobrazba neprijavljenog rada u prijavljeni rad, ne gubeći iz vida potrebu kažnjavanja nasilnih i prijevarnih radnji kao mjeru odvraćanja. Kako

rad na crno također ima kulturnu ili bihevioral-nu dimenziju, potrebna je dosljedna dugoročna strategija. To podrazumijeva koherentan pristup političkim mjerama, a ne fragmentirane politike, kao što su ad hoc zakonodavstvo, simbolične inspekcije ili mjere amnestije.

Za novoosnovana poduzeća privremene mjere olakšavanja su opravdane (poput oslobađanja od plaćanja PDV-a, niži porezi i premije socijalnog osiguranja). Budući da su ove mjere osmišljene kako bi se olakšalo stvaranje novoosnovanih poduzeća, one bi trebale biti privremene.

Suradnička ekonomija i njena moguća povezanost s neprijavljenim radom u građevinarstvu

Europska komisija definira suradničko gospo-darstvo kao poslovne modele u kojima se aktiv-nosti olakšavaju suradničkim platformama koje stvaraju otvoreno tržište za privremenu upotrebu robe ili usluga koje često pružaju privatne osobe.

Sve više svjedočimo pojavi rada/radnika preko platforme u građevinskoj industriji, često u pod-sektoru održavanja i popravaka. Za građevinsku industriju poslovni model ovih platformi leži u konkurentskoj prednosti koja se postiže priti-skom na ukupne troškove rada. Koristeći (često lažno) samozaposleno osoblje, platforme sniža-vaju cijene plaćajući smjene, poslove i zadatke znatno ispod zakonom određene minimalne plaće ili kolektivnih ugovora primjenjivih na radnike u građevinskoj industriji.

Unutar suradničke ekonomije postoji jasna fizič-ka i druga udaljenost između klijenta, posrednika i ljudi koji rade posao. Postoje i mnogi nejasni radni odnosi i netransparentni ugovori o uslugama. U konačnici, postoji značajan rizik da je suradnič-ka ekonomija plodno tlo za neprijavljeni rad.

Kako bi se spriječio rad na crno i lažno samoza-pošljavanje u suradničkoj građevinskoj industriji, trebalo bi uspostaviti posebne politike i mjere za-konskog izvršenja. Preporučuje se da se surad-nički rad u građevinskoj industriji dopušta samo kada se sve uključene platforme i igrači preven-tivno i kontinuirano nadziru u smislu aktivnosti/usluga koje pružaju u građevinskoj industriji.

Izvor: Posebni Eurobarometar 498 – „Rad na crno u Europskoj uniji“. Terenski rad: 9/2019

NAJČEŠĆE ROBE I USLUGE KOJE SE KUPUJU NA CRNO

RAZLOG ZA KUPNJU

popravciili renovacije

u domu

usluge frizera ili

kozmetičara

radi se usluga prijateljima, rođacima ili kolegama

pomaže se nekome u nevolji

usluge popravaka

(npr. mobitel, automobil)

čišćenje ili peglanje

kupnja hrane

niža cijena

9

TABLICA 2Ponuda nepri-javljenog rada: postotak u građevinskom sektoru

28 europskih zemalja


Slovačka

Bugarska

Latvija

Rumunjska

Slovenija

Hrvatska

Litva

Republika Češka

Poljska

Mađarska

Estonija

Nordijske nacije

Švedska

Danska

Finska

Zapadna Europa

Francuska

Belgija

Njemačka

Austrija

Ujedinjeno Kraljevstvo

Irska

Nizozemska

Luksemburg

Južna Europa

Cipar

Portugal

Malta

Grčka

Italija

Španjolska

3

2

3

5

6

2

5

3

3

4

1

4

6

6

7

8

3

4

4

6

3

4

1

5

10

7

3

1

3

1

3

3

4

21

30

45

41

36

33

33

30

24

24

23

19

38

30

31

30

21

20

24

24

21

20

20

16

14

11

15

31

30

21

21

14

13

Izvor: 2019. posebno istraživanje Eurobarometra o radu na crno

Od toga popravci ili renoviranja

%

Ponuda neprijavljenog

rada%

Tipične značajke građevinske industrije

Četiri posebne značajke građevinske industrije zaslužuju posebnu pozornost: rad u lancima opskrbe, usitnjenost poslova, visoka razina mo-bilnosti među građevinskim radnicima i oštra konkurencija između građevinskih tvrtki.

Po svojoj prirodi većina građevinskih aktivnosti uključuje rad nekoliko tvrtki različitih speci-jalizacija. Ponekad te tvrtke rade uzastopno, ponekad istovremeno. Tradicionalno je da ove specijalizacije glavni izvođač radova podugovara s ili eksternalizira drugim tvrtkama, koje također dalje podugovaraju i/ili eksternaliziraju posao. To često rezultira dugim lancem kooperanata, koji uključuje mnoge tvrtke. Glavni nedostatak dugih lanaca podugovaranja ili eksternalizacije je nedo-statak transparentnosti i odgovornosti.

Iako je podugovaranje u građevinarstvu potrebno za neke specijalizirane radove ili za osiguravanje dodatnih resursa kada se vlastiti kapacitet glavnog izvođača radova iscrpi (iz bilo kojeg razloga), uku-pna učinkovitost pretjerano dugih lanaca podugo-varanja/eksternaliziranja radova vrlo je upitna. Zbog nedostatka transparentnosti i korporativne nadležnosti, odgovornost u postupcima podugova-ranja u građevinskoj industriji često je regulirana.3

Građevinsku industriju karakterizira ogroman broj radnih mjesta i mnoštvo mikro, malih i sred-njih tvrtki. Ova USITNJENA TRŽIŠTA RADA znatno otežavaju nadzor i kontrolu postojanja rada na crno. Budući da je kapacitet nadzora nacionalnih institucija (i sindikata) ograničen, pametni i inovativni (npr. digitalni) kontrolni in-strumenti korisni su za učinkovito i djelotvorno praćenje tržišta rada u građevinarstvu. Razmje-nom podataka (npr. prijave PDV-a, građevinske dozvole, doprinosi za socijalno osiguranje) podaci se mogu obrađivati tako da omoguće organizira-nje (ciljanih) inspekcija.

Socijalne osobne iskaznice, namijenjene pobolj-šanju nadzora su korisni alat u tom pogledu.4

Nedavna presuda Suda Europske unije (C-55/18) utvrdila je da poslodavci moraju voditi evidenciju o svim satima koje njihovi radnici odrađuju svaki dan kako bi osigurali poštivanje pravila o maksi-malnom tjednom radnom vremenu i odmorima. Ti bi podaci mogli biti uključeni u socijalnu osob-nu iskaznicu.

3 https://www.eurofound.europa.eu/publications/report/2008/labour- market/liability-in-subcontracting-processes-in-the-european-construction-sector

4 https://www.efbww.eu/publications-and-downloads/reports-and-studies/nunc-auctor-elit-sit-amet-accumsan-pretium/36-a

https://www.eurofound.europa.eu/publications/report/2008/labour-market/liability-in-subcontracting-processes-in-the-european-construction-sector








https://www.efbww.eu/publications-and-downloads/reports-and-studies/nunc-auctor-elit-sit-amet-accumsan-pretium/36-a







Nesumnjivo je da je građevinska industrija jedan od najmobilnijih sektora, a građevinske tvrtke i radnici su neprestano u pokretu kako bi pružali svoje usluge. Također postoji vrlo visoka razina prekogranične mobilnosti.5 Tijekom godina broj upućivanja u građevinarstvu je i dalje vrlo visok. Jedan od posebnih trendova posljednjih godina bio je i porast broja privremenih upućivanja rad-nika u višestruke države članice.6

Budući da postoji intrinzična poveznica između rada na crno i prekograničnog upućivanja radni-ka, posebnu pozornost treba obratiti fenomenu prekogranične socijalne prijevare i zloporabe u građevinskoj industriji. Budući da je ovaj oblik neprijavljenog rada vrlo specifičan, potrebni su specijalizirani alati za nadzor i kontrolu, kao i specijalizirane institucije za nadzor.7 Sadašnje složeno i u nekim slučajevima proturječno zako-nodavstvo EU-a8 značajno otežava provođenje i zakonsko izvršenje koherentne politike za rješa-vanje problema neprijavljenog rada u slučajevima (privremenog) prekograničnog zapošljavanja.

U usporedbi s drugim industrijama, građevin-ska industrija ima prilično niske profitne marže. Također je u njoj konkurencija vrlo oštra. Građe-vinske tvrtke često će se nadmetati po preniskoj cijeni na natječajima, očekujući da će više novca zaraditi na ugovoru putem „varijacija“.9 Sve to do-vodi do žestokog cjenovnog tržišnog nadmetanja pri čemu se marže mogu povećati smanjenjem troškova rada. To je jedan od glavnih razloga zašto je rad na crno toliko rasprostranjen u gra-đevinskoj industriji i zašto posebnu pozornost treba posvetiti isključivanju neuobičajeno niskih ponuda na natječajima.

Budući da postoji jasna poveznica između rada na crno i neobično niskih cijena u natječajnim

postupcima, posebne obvezne preventivne mjere moraju biti ugrađene u pravila javnog nadmetanja kako bi se iskorijenile neuobičajeno niske cijene.

Korištenje cijelog raspona političkih poluga

Glavni cilj je:• transformirati rad na crno

u prijavljeni rad i time• iskorijeniti rad na crno.

U tu svrhu postoji širok raspon izravnih i neizrav-nih političkih mjera.

Cilj IZRAVNIH PRISTUPA je smanjiti ili povećati troškove i time povećati koristi od poslovanja na osnovi prijavljivanja. Smanjenje troškova odnosi se na izravne financijske prednosti za one tvrtke koje mogu jasno dokazati da poštuju zakon.10 Po-većanje troškova odnosi se na odvraćajuće finan-cijske sankcije za tvrtke koje ne poštuju zakon i koje su uključene u neprijavljene aktivnosti.

Ako pretpostavimo da su oni koji sudjeluju ili razmišljaju o sudjelovanju u neprijavljenom radu u građevinskom sektoru racionalni gospodarski subjekti koji važu jesu li koristi veće od očeki-vanih troškova otkrivanja i kažnjavanja, cilj je promijeniti omjer troškova i koristi s kojima ih se suočava.

Većina političkih alata su mjere odvraćanja, namijenjene odvraćanju tvrtki od pribjegavanja radu na crno zbog rizika od kazni i sankcija. To se naravno, može postići izricanjem značajnih kazni i strogih sankcija uhvaćenima. Osim novčanih ka-zni, u mnogim se zemljama pojavljuju i inovativni

5 https://ec.europa.eu/ social/main.jsp?catId= 738&langId=en&pubId= 8242&furtherPubs=yes

6 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId= en&catId=89&further News=yes&newsId=9555

7 Iz tog razloga je 2019. godine osnovano Europsko nadzorno tijelo za rad.

8 Konkretan primjer: Uredba EU-a koja pokriva privremeno prekogranično socijalno osiguranje temelji se na načelu matične države, dok se Direktiva EU-a koja se odnosi na privre-mene prekogranične plaće i radne uvjete temelji na pravilima zemlje domaćina.

9 https://www.kreo.net/blog/why-are-construction-profit-margins-so-low

10 Međutim, neki tvrde da tvrtke koje se samo drže zakona ne bi smjele za to imati posebne (financijske) prednosti.

TABLICA 3Postotak građana koji kupuju neprijavljene usluge popravka i održavanja

16 11 10

30 17 14

18 10 9

17 11 10

9 12 13

2007. 2013. 2019. % % %

Izvor: Istraživanja Eurobarometra 2007., 2013. i 2019. godine

EU

Nordijske zemlje

Zapadna Europa


Južna Europa

https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8242&furtherPubs=yes




https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&furtherNews=yes&newsId=9555




https://www.kreo.net/blog/why-are-construction-profit-margins-so-low




11

oblici sankcija, poput sastavljanja „popisa onih koji krše propise“, a kojima se prijestupnicima zabranjuje prijava na programe javne potpore ili natječaje javne nabave ili pak pokretanje inicijati-va „imenovanja i sramoćenja“ u kojima se imena prijestupnika javno objavljuju.

Međutim, značajne kazne i oštre sankcije izuzet-no su neučinkovite ako se ne izvršavaju na od-govarajući način. Zakonsko izvršenje znači da te mjere imaju stvarni učinak tj. da podrazumijevaju istinske kazne i sankcije. Prečesto jednostavno ima premalo kontrola/inspekcija i kazne i sank-cije se ne primjenjuju jer se poništavaju admini-strativnim ili pravnim (sudskim) postupcima. U tim su slučajevima takozvani alati odvraćanja i kažnjavanja lažna rješenja.

Troškovi rada na crno također se mogu povećati povećanjem percipirane ili stvarne vjerojatnosti otkrivanja (npr. putem inspekcija na radnom mjestu; IT sustava koji omogućavaju uparivanje podataka; inicijativa za registraciju radnika pri-je početka rada ili prvog dana rada; ID kartica na radnom mjestu; koordiniranih inicijativa za razmjenu podataka između vlada; zajedničkih inspekcija i primjene tzv. “peer-to-peer” nadzora kao što su npr. dežurne telefonske linije). Ovo stavljanje naglaska na veće troškova rada na crno pomoći će u ostvarenju cilja da se rad na crno iskorijeni.

Bez ovakvih alata vjerojatnije je da će izvođač radova odlučiti da su koristi od rada na crno veće od potencijalnog troška da bude uhvaćen.

Treba napomenuti da djelotvorna i učinkovita ak-cija zahtijeva kombinaciju izravnih mjera usmje-renih na pretvaranje rada na crno u prijavljeni rad i iskorjenjivanje rada na crno. To omogućuje da se alati za prevenciju, kontrolu i zakonsko izvršenje koriste na optimalan način.

Izravni pristupi mogu se podijeliti na poticaje na strani ponude i na poticaje na strani potražnje, te na odvraćanja koja bi trebala transformirati i iskorijeniti rad na crno. To se odnosi na odnos naručitelja i izvođača u okviru kojeg izvođač rado-va omogućuje neprijavljeni posao kao odgovor na potražnju naručitelja. Unutar građevinske indu-strije ne možemo se uhvatiti u koštac s neprijav-ljenim radom ako zanemarimo odnos naručitelja i izvođača radova.

Utvrđeni poticaji i odvraćanja na strani ponude pojednostavljuju poštivanje propisa, amnestije,

TABLICA 4Kupnja robe i usluga u neprijavljenom gospodarstvu: postotak iz građevin-skog sektora

28 europskih zemalja


Bugarska

Slovačka

Češka Republika

Mađarska

Poljska

Hrvatska

Slovenija

Estonija

Latvija

Litva

Rumunjska

Zapadna Europa

Ujedinjeno Kraljevstvo

Irska

Belgija

Francuska

Nizozemska

Luksemburg

Austrija

Njemačka

Južna Europa

Grčka

Malta

Španjolska

Italija

Cipar

Portugal

Nordijske zemlje

Danska

Švedska

Finska

10

10

17

12

16

15

5

18

11

13

21

16

7

9

5

14

16

8

27

13

12

7

13

27

30

9

12

16

16

14

16

13

14

30

31

42

41

34

33

32

28

28

26

23

22

19

28

39

35

34

31

28

24

22

19

31

44

36

32

28

27

22

25

36

24

14

Izvor: Istraživanje Eurobarometra o radu na crno iz 2019. godine

Od toga popravci

ili obnove

%

Kupnja neprijavljene

robe ili usluga

%


sustave zviždača, ciljane kontrole, odvraćajuće kazne/sankcije i usluge savjetovanja/podrške za one koji žele prijeći iz područja neprijavljenog rada u područje prijavljenog rada. Ti poticaji i odvraćanja su aktivni i osmišljeni kako bi namet-nuli promjene.

Pozitivna neizravna posljedica poticaja i odvra-ćanja na strani ponude je da oni mogu potaknuti samoregulaciju. Da bi izbjegli izravne mjere, akteri bi mogli razviti vlastite alate usmjerene na sprječavanje vanjske intervencije. Općenito, me-đutim, samoregulacija se ne događa automatski. Dogodit će se samo ako se smatra da negativne mjere nadilaze nedostatke/trošak samoregulacije i ako se samoregulacija smatra manje štetnim instrumentom nad kojim dotični akteri imaju kontrolu.

Na strani potražnje kod problema neprijavljenog rada, poticaji i odvraćanja ciljaju „klijente“, tj. pojedince ili tijela koja potencijalno imaju koristi od nižih krajnjih cijena. U građevinskoj industriji klijenti su često (ali ne uvijek) vlasnici zgrade ili građevinskog projekta. U slučaju popravaka, održavanja i renoviranja u (privatnom) domu, klijenti bi mogli biti nagrađeni za plaćanje prijav-ljene robe i usluga (npr. putem umanjenja poreza na dohodak na troškove nastale korištenjem prijavljenih usluga; izdavanjem vaučera tako da potrošači plaćaju samo dio satnice, a preostali dio bi podmirila država; i korištenjem neizrav-nih poreznih odbitaka). Isti pristup mogao bi se koristiti i kod većih klijenata tako da im se daju posebni poticaji.

Na strani odvraćanja, klijenti ne bi trebali biti izuzeti od odvraćajućih sankcija. Na kraju krajeva, oni često imaju najviše koristi od niže naplaćenih cijena. Uz to, klijenti imaju veću kontrolu (a time i odgovornost) nad mehanizmom formiranja cijena.

NEIZRAVNI PRISTUPI uviđaju da građani i građevinska poduzeća nisu samo racionalni eko-nomski subjekti koji jednostavno izračunavaju troškove i koristi. Oni su također i društveni akte-ri koji se bave neprijavljenim radom jer se njihove norme, vrijednosti i uvjerenja ne poklapaju sa zakonima i propisima, na primjer zbog nedostat-ka povjerenja u državu i ono što ona želi postići. To je vrlo vjerojatno potaknuto velikim svotama novca koje cirkuliraju u građevinskoj industriji, ograničenim inspekcijama i kontrolama te oš-trom konkurencijom između tvrtki.

Da bi se postiglo takvo usklađivanje, potrebna je dvosmjerna strategija. S jedne strane, posredni pristupi politici nastoje promijeniti norme, vrijed-nosti i uvjerenja u pogledu prihvatljivosti rada na crno, kako bi ih uskladili sa zakonima i propisima (na primjer, putem kampanja za podizanje svijesti i obrazovnih inicijativa). Ali, promjena normi, vri-jednosti i uvjerenja nije laka. Ona zahtijeva jasnu viziju, dugoročnu predanost i uvjerljive argumen-te. Također, prednosti i potrebe za promjenama moraju biti vrlo jasne. Općenito govoreći, ljudi više vole status quo i nerado prihvaćaju promjene.

Ovi bi neizravni pristupi politici trebali donijeti i institucionalne promjene. To može uključivati prilagodbu unutarnjih procesa formalnih insti-tucija, osposobljavanje i profesionalizaciju javnih službenika i smanjenje internog administrativnog tereta. Te će mjere nesumnjivo poboljšati percep-ciju građana i poduzeća u smislu toga da postoji proceduralna i distribucijska pravičnost i jedna-kost i time će ojačati povjerenje u vladu i njezino funkcioniranje.

Postoje i dokazi i konsenzus da je zajedničko ko-rištenje izravnih i neizravnih mjera najučinkovitiji i najdjelotvorniji način za rješavanje problema neprijavljenog rada u građevinskoj industriji. 11

11 Williams, C.C. (2017). Developing a holistic approach towards undeclared work. Europska komisija, Bruxelles.

13

Da bismo osigurali opipljiv učinak na razini radnog mjesta, hitno moramo nadograditi kombinaciju alata za prevenciju, inspekcijski nadzor i zakonsko izvršenje kako bismo se uhvatili u koštac s neprijavljenim radom u građevinskoj industriji.


EU PROJEKT „SUZBIJANJE RADA NA CRNO U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI“ (TUWIC)Cilj projekta TUWIC koji financira EU je olakšati provedbu cjelovitog pristupa radu na crno (eng. krat. UDW) u građevinskom sektoru. Projekt je pokrenut u sedam država članica (Austrija, Belgija, Bugarska, Francuska, Italija, Rumunjska i Španjolska). U svakoj su zemlji građevinski sindikati, savezi poslodavaca i izvršna tijela surađivali na razvoju niza političkih inicijativa koje obuhvaćaju čitav spektar mogućih mjera za borbu protiv neprijavljenog rada u građevinskom sektoru. Te su inicijative sažete u SLICI 1. TUWIC projekt prikazuje što se može postići tripartitnom suradnjom i kako socijalni partneri mogu igrati vodeću ulogu u pretvaranju neprijavljenog rada u prijavljeni rad.

S obzirom da se više od petine (21%) neprijavljenih poslova u Europi nalazi u građevinskom sektoru, promicanje ovih inicijativa politike TUWIC-a imat će značajan utjecaj na europsku neprijavljenu sivu ekonomiju.

NAJBOLJE PRAKSE IZ BELGIJEFrederic De Wispelaere,KU Leuven

Na temelju dokumenta za raspravu, odlučeno je izraditi “prikaz trenutačnog stanja” aktualnog opsega neprijavljenog rada u belgijskom građe-vinskom sektoru i radnji koje se poduzimaju za rješavanje ovog problema. Također je održana i nacionalna konferencija 20. veljače 2020. godine.

Neprijavljeni rad ostaje svakodnevna stvarnost belgijske ekonomije i to ne samo u građevinskom sektoru. On stvara nelojalnu konkurenciju za tvrtke koje se pridržavaju pravila i podrazumijeva da radnici nemaju koristi od socijalne zaštite i standarda radnog zakonodavstva. Rad na crno također znači da klijenti nemaju nikakva jamstva kada je riječ o loše izvedenom poslu. Posljednje, ali ne najmanje važno je da sve to dovodi do pada javnih prihoda, a time i do erozije financiranja socijalnog osiguranja.

Uvijek će biti potrebna kombinacija mjera za suzbijanje rada na crno, uzimajući u obzir tri okolnosti („pritisak“, „prilika“ i „racionalizacija“) zbog kojih tvrtka ili pojedinac pribjegavaju radu na crno. Ovdje treba razlikovati borbu protiv

neprijavljenog rada u aktivnostima među podu-zećima (B2B) i u aktivnostima između poduzeća i potrošača (B2C). Istodobno će biti potrebne mjere i na europskoj i nacionalnoj razini.

Tijekom proteklog desetljeća neprijavljeni rad u belgijskom građevinskom sektoru poprimio je snažnu transnacionalnu dimenziju. Broj dolaznih upućenih radnika i samozaposlenih radnika u belgijskom građevinskom sektoru naglo je pora-stao. Korištenje takvih radnika također je dovelo do zloporaba. Međutim, nadzor i zakonska izvrše-nja od strane socijalnih inspekcija u pogledu tih zloporaba su otežani uslijed postojanja potrebe za učinkovitom prekograničnom suradnjom. Ipak, zamah u borbi protiv prekogranične socijalne prijevare i rada na crno postaje nesumnjivo sve jači. Primjerice, odredbe Direktive (EU) 2018/957 moraju se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 30. srpnja 2020. To znači da relevantni soci-jalni inspektorati u drugoj polovici 2020. godine trebaju uložiti veliki napor u informiranje dionika (između ostalog putem jedinstvenog nacionalnog mrežnog mjesta, ažuriranjem i prevođenjem sektorskih smjernica i kontrolnih popisa koje je objavila Služba za socijalne obavještajne podatke i istrage (eng. krat. SIOD / SIRS) i putem tako-zvanih „brzih inspekcija“), a potom i u provođenje inspekcijskog nadzora nad belgijskim izvođačima radova koji koriste upućene radnike, a zatim i na

ODJELJAK 2

15

SLIKA 1Mjere politike TUWIC-a za pretvaranje neprijavljenog rada u prijavljeni rad u građevinskom sektoru

samim stranim pružateljima usluga. Uz to, još uvijek traje rasprava o reviziji Uredbe o koordi-naciji sustava socijalne sigurnosti. Bolja provjera uvjeta upućivanja radnika od strane nadležnih javnih tijela prije izdavanja obrasca A1 ključna je za suzbijanje prekogranične prijevare putem upućivanja. Također bi se trebale pojačati provje-

re plaćanja točne razine doprinosa za socijalno osiguranje u državi članici pošiljateljici, prije svega razmjenom informacija između nadležnih tijela države članice primateljice i države članice pošiljateljice. Uz to, prekogranična suradnja bit će potrebna kako bi se osiguralo (učinkovitije) zakonsko izvršenje financijskih sankcija. U tom

Osposobljavanje u organizaciji paritarnog socijalnog fonda za građevinsku industriju (Builders ‘Social Fund) RO

Pomaganje radnicima u prepo-znavanju prilika (npr. Centar za zapošljavanje, mrežni portal) AT

Poticaji na natječajima za javnu nabavu FR

Zaklada za građevinski rad ES

Edukacija državljana trećih zemalja o radnom pravu RO

Kampanja podizanja svijesti BG

Informacije o radnom pravu za radnike na gradilištima za Olimpijske igre Pariz 2024 FR

Informativna kampanja o troškovima neprijavljenog rada AT

Informiranje i edukacija radnika na gradilištima za Olimpijske igre u Parizu 2024. o njihovim pravima FR

Promicanje sporazuma o suradnji i memoranduma o razumijevanju između nacionalnih socijalnih partnera i vlasti FR

Suradnja između BUAK-a i nacionalnih vlasti AT

Osobne iskaznice RO

Odgovornost lanca opskrbe RO

Najavljene inspekcije BE

Dubinsko snimanje u lancima opskrbe FR

Aplikacija za registraciju radnog vremena (u pripremi) ES

DURC (Jedinstveni dokument o redovitoj uplati doprinosa) IT

Dogovori o prekograničnoj suradnji između paritarnih socijalnih fondova IT

Ugovori o regionalnoj suradnji između socijalnih partnera i inspekcije rada IT

Proaktivna uloga paritarnog socijalnog fonda za građevinsku industriju (BUAK) AT

Odgovornost klijenta u građevinskoj industriji AT

Odgovornost podugovaranja i ograničenje podugovaranja ES

ODVRAĆAJUĆA SREDSTVA (“ŠTAPOVI”)POBOLJŠANO OTKRIVANJE I KAZNE

POTICAJI (“MRKVE”)

NEIZRAVNE KONTROLE

RJEŠAVANJE PROBLEMA

RADA NA CRNO

SMANJITI ASIMETRIJU IZMEĐU FORMALNIH I NEFORMALNIH INSTITUCIJA

IZRAVNE KONTROLE


pogledu, nedavno osnovano Europsko nadzorno tijelo za rad (eng. krat. ELA) bit će važan partner u borbi protiv prekograničnih socijalnih prijevara.

Ogromna pažnja koja se posvećuje pitanju ‘so-cijalnog dampinga’ putem upućivanja radnika ponekad može stvoriti dojam da “nacionalni” rad na crno više nije problem. Ipak, on ostaje izazov koji se ne može i ne smije zanemariti. U stvari, rad na crno već je bio stvarnost i prije nego što je socijalni damping uslijed upućivanja radnika po-stao vruća tema rasprava. Rezultati istraživanja javnog mnijenja (vidi nedavni “Posebni Eurobaro-metar 498 o radu na crno”) i inspekcija socijalnih inspektorata potvrđuju da je rad na crno još uvi-jek stvarnost u belgijskom građevinskom sekto-ru. Prema podacima belgijske Nacionalne banke proizlazi da otprilike jedna petina bogatstva koje generira građevinski sektor dolazi od aktivnosti u sivoj ekonomiji. Ova procjena opsega rada na crno znatno je veća nego u ostalim sektorima. Pojava se još uvijek prečesto opravdava ili uma-njuje riječima: rad na crno ulje je koje “podma-

zuje” gospodarstvo. Čini se da u Belgiji još uvijek postoji kultura koja to prihvaća. Ovo naglašava vitalnu važnost inspektorata i kaznenopravnog sustava. Naposljetku, zakonsko izvršenje se ne može prepustiti socijalnim partnerima jer će ‘samoregulacija’ uvijek biti teška. Stope prekršaja i dalje su vrlo visoke, unatoč činjenici da su soci-jalni inspektorati desetljećima usredotočeni na ovaj sektor. Dakle, ne možemo i ne smijemo se opustiti. Slijedom toga, svako ažuriranje “Plana za pošteno tržišno natjecanje u građevinskom sektoru” ne bi se smjelo usredotočiti samo na socijalni damping, već bi također trebalo razmo-triti i isključivo nacionalni neprijavljeni rad. To bi se moglo postići uključivanjem u većoj mjeri poreznih inspekcija u konzultacije i inspekcije. Zapravo, socijalne inspekcije mnogo su manje uključene u rješavanje problema neprijavljenog rada u aktivnostima B2C. Porezni inspektorati u ovom području moraju igrati važnu ulogu, kako u pogledu provjere prihoda samozaposlenih rad-nika, tako i u pogledu provjere prijava PDV-a u građevinskom sektoru.

Fizički inspekcijski nadzori na radnom mjestu su od ključne važnosti.

Iz tog razloga moramo povećati broj inspektora rada. Inspektori rada

trebali bi biti opremljeni modernim alatima informacijsko-komunikacijske

tehnologije i moraju proći odgovarajuću obuku.

17

Nedavno izuzeće od plaćanja poreza po odbit-ku na plaću za smjenski rad u građevinarstvu i srodnim sektorima, zajedno s takozvanim “preu-smjeravanjem oporezivanja” (eng. tax shift) ne-sumnjivo predstavlja značajnu poreznu olakšicu za građevinski sektor, a time i značajan porezni trošak za belgijsku vladu . Takve mjere bi trebale dovesti do smanjenja neprijavljenog rada i po-većanja broja regularnih poslova. To nas dovodi do zapažanja da se procjene opsega i trenda neprijavljenog rada i napori za njegovo rješava-nje temelje previše na osjećajima, a premalo na činjenicama. ‘Čini se’ kao da se smanjio rad na crno, ‘osjeća se’ kao da preusmjeravanje opore-zivanja uzrokuje porast broja nacionalnih radnika itd. Slijedom toga, postoji hitna potreba za puno boljim praćenjem ove pojave, uz ocjenu mjera poduzetih za suzbijanje “prije i poslije”, počevši od ocjene ‘Plana za pošteno tržišno natjecanje u građevinskom sektoru’, oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na plaću za smjenski rad u građevinarstvu i srodnim sektorima i na kraju “zakona o sporednim poslovima”. Kao dio refor-me socijalnih inspektorata, odlučeno je ojačati stratešku i koordinacijsku ulogu SIOD-a/ SIRS-a, između ostalog uspostavljanjem znanstveno ute-meljenog Centra znanja o socijalnim prijevarama, čiji je jedan od ciljeva razviti strategije poduprte dokazima za borbu protiv socijalne prijevare. Ovu inicijativu treba pozdraviti.

Konačno, može se ustvrditi da je nelojalna kon-kurencija u građevinskom sektoru, koju su uzro-kovali neki igrači koji ili uopće ne plaćaju ili pak plaćaju niže doprinose za socijalno osiguranje ili poreze, u značajnoj mjeri ozakonjena nizom netipičnih oblika zaposlenja (upućivanje radnika, samozapošljavanje u sekundarnoj djelatnosti, “zakon o sporednim poslovima” itd.).

To je rezultiralo nepostojanjem jednakih uvjeta. Štoviše, jamstva da igrači koji posluju u ovom sektoru posjeduju minimalno potrebno struč-no znanje su nedostatna. Ovo je vrlo nezdrava i stoga neodrživa situacija. To znači da broj ljudi koji plaćaju porez u Belgiji, kao i njihova porezna osnovica, se smanjuju. Zbog toga se mora pove-ćati udio zaposlenih i samozaposlenih radnika na belgijskim gradilištima koji su oporezovani na ‘normalan’ način u Belgiji.

NAJBOLJE PRAKSE IZ FRANCUSKEAnouk Lavaure,Glavna uprava za rad

U Francuskoj su u projektu sudjelovali sindikati koji predstavljaju građevinske radnike i organi-zacije poslodavaca koji rade na javnim radovima. Uključene su i brojne organizacije i javna tijela povezana s izgradnjom infrastrukture za Olimpij-ske igre u Parizu 2024. godine.

Glavna uprava za rad (Direction Générale du Tra-vail, DGT) koordinirala je francusko sudjelovanje uz blisku suradnju s regionalnom upravom za posao i zapošljavanje regije Ile-de-France (Dire-ccte), obzirom da je većina olimpijskih aktivnosti i objekata locirana u pariškoj regiji. Akcije su se temeljile na inicijativama socijalnih partnera uz potporu javnih vlasti.

Partneri na projektu dogovorili su se da će se prostori za sastanke u okviru projekta koristiti za uspostavljanje bolje razmjene informacija i ko-ordinacije između francuskih socijalnih partnera u građevinskoj industriji i svih institucija, vlasti i organizacija uključenih u izgradnju infrastrukture za Olimpijske igre u Parizu. Održano je nekoliko razmjena informacija i koordinacijskih sastanaka na kojima su sudjelovali svih partneri.

Održana je početna razmjena mišljenja između svih partnera kako bi se identificirala očekivanja/izazovi kod različitih dionika i već postojećih ini-cijativa te kako bi se utvrdili početni pravci djelo-vanja.

Održan je informativni i diskusioni sastanak o organizaciji Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine, na kojem je predstavljena učinkovita koordinacija između građevinskih sindikata Uje-dinjenog Kraljevstva i Olimpijskog provedbenog tijela (ODA) i Londonskog organizacijskog odbora za Olimpijske igre (LOCOG). Ova koordinacija snažno je naglasila socijalne aspekte na radnim mjestima, poput mjera u vezi sa zdravljem i si-gurnošću na radu, stanovanja, uvjeta rada itd. Igre u Londonu bile su najsigurnije olimpijske igre ikad, s prijavljenom stopom ozljeda od 0,17 na 100 000 radnih sati i bez nesreća sa smrtnim posljedicama. Koordinacija je ugrađena u spora-zum o suradnji i memorandum o razumijevanju koji su potpisali svi partneri. U sporazume su bile uključene sljedeće odredbe:


• Osiguravanje kvalitetnog iskustva Igara za sve• Obrazovanje, osposobljavanje i uvođenje• Zdravlje, sigurnost i dobrobit• Jednakost, raznolikost i uključenost• Omogućavanje djelotvornog doprinosa

sindikata• Izravno zapošljavanje• Članstvo u sindikatu• Plaća i beneficije.

Na istom događanju, Belgijska građevinska kon-federacija, koja zastupa poslodavce u industriji, predstavila je svoje akcije za prepoznavanju neu-običajeno niskih cijena na javnim natječajima.

Konačno, međunarodno udruženje sindikata radnika u građevinarskoj i drvnoj industriji (eng. krat. BWI) predstavilo je tri iskustva inspekcije rada na velikim sportskim događajima:• Inspekcija rada provedena nad lokalnim

organizacijskim odborom za Svjetsko prvenstvo FIFA-e u nogometu u Rusiji 2018. godine, uključujući memorandum o razumijevanju s odborom

• Inspekcija rada provedena nad Vrhovnim odborom za provedbu i nasljeđe u okviru FIFA-inog Svjetskog prvenstva u nogometu u Kataru 2022. godine, uključujući memorandum o razumijevanju s odborom

Iskustvo nas uči da na velikim gradilištima snažna angažiranost socijalnih partnera, nadležnih tijela, izvođača i naručitelja građevinskih radova zapravo funkcionira i može spriječiti neprijavljeni rad i nesreće u cijelom lancu podugovaranja.

19

12 Ovom web stranicom upravlja EFBWW.

• ZajedničkainspekcijanaprojektimaVINCI- QDVC u Kataru na temelju Međunarodnog okvirnog sporazuma (IFA).

Ove najbolje međunarodne prakse su bile kori-sne, praktične i prenosive na relevantne francu-ske vlasti, posebno tijelo nadležno za olimpijske strukture (SOLIDEO) i francuske socijalne par-tnere u građevinskoj industriji.

Partneri na projektu također su razgovarali o po-trebama zapošljavanja za javne radove i izgradnju u regiji Ile-de-France (tj. Veliki Pariz), okvirnom sporazumu za razvoj zapošljavanja i vještina za podršku tvrtkama u zapošljavanju, socijalnoj povelji za Olimpijske igre koju su potpisali fran-cuski međuprofesionalni socijalni partneri i pro-fesionalne organizacije, a koja posvećuje posebnu pozornost informacijama i pravima za upućene radnike, kao i dogovoru o ciljevima između SOLIDEO-a i svakog klijenta.

Svi su se partneri složili da će nastaviti raditi na tri područja:• Intenzivno uključivanje svih vlasnika projekata

u učinkovitu provedbu utvrđenih najboljih praksi• Pomaganje tijelima za natječaje, izvođačima

radova i klijentima u izradi poziva/odgovora na javne natječaje i postavljanju pravila za pro-cjenu valjanih ponuda kandidata (u skladu s alatima koje je razvila Belgijska građevinska konfederacija)

• Poboljšanje alata za informiranje radnika i tvrtki o njihovim pravima i obvezama prije zapošljavanja i tijekom građevinskih radova, crpeći inspiraciju na višejezičnom mrežnom mjestu www.constructionworkers.eu. 12

Tijekom rasprava istaknute su razne potrebe:• Poboljšanje održive javne nabave• Podrška razvoju i provedbi procesa za promica-

nje umrežavanja među dionicima, temeljenog na pristupu koji uključuje osposobljavanje, informiranje, ispunjavanje obveznih formalno-sti itd.

• Utvrđivanje dodatnih najboljih praksi i postoje-ćih alata za osiguravanje pristupa gradilištima

• Moguće imenovanje ‘socijalnog koordinatora za smještaj upućenih radnika’.

NAJBOLJE PRAKSE U BUGARSKOJVanya Tividosheva

Nacionalni socijalni partneri bugarske građe-vinske industrije slažu se da je rad na crno vrlo problematičan i da je graditeljstvo jedan od najte-že pogođenih sektora.

Bugarske nacionalne inicijative o radu na crno u građevinskoj industriji imale su za cilj ojačati tripartitni dijalog, olakšati rasprave između soci-jalnih partnera i vlasti i identificirati (nova) rješe-nja za borbu protiv rada na crno u građevinskoj industriji.

Ključni nacionalni sektorski partneri bili su:• sindikati: Savez građevinarstva, industrije i

vodoopskrbe – Podkrepa (FCIW PODKREPA) i Savez neovisnih sindikata u graditeljstvu (FITUC);

• Bugarska građevinska komora (BCC), udruga poslodavaca za građevinsku industriju;

• Izvršna agencija Opće inspekcije rada.

Ključne poslovne organizacije, sindikati i državna tijela zajedno su radili na osmišljavanju koncepta za nacionalna događanja, promicanju alata EU-a (Europska platforma za borbu protiv rada na crno) i raspodjeli odgovornosti i zadataka za pro-nalaženje i provođenje rješenja za prevladavanje problema povezanih s neprijavljenim radom.

Nacionalni socijalni partneri u građevinskom sektoru obavezali su se na zajednički rad i po-kazali zajednički interes za razmjenu iskustava i osiguravanje stručnosti u nekoliko područja interveniranja:• Podizanje svijesti o važnosti rješavanja proble-

ma neprijavljenog rada u građevinarstvu• Razmjena informacija o mjerama koje poduzi-

ma svaka organizacija uključena u partnerstvo• Promicanje zajedničkih europskih vrijednosti

za dostojanstven rad• Identificiranje i osmišljavanje zajedničkih kon-

cepata za skupne akcije, kako unutar projektnih aktivnosti, tako i u obliku daljnjih inicijativa.

Tijekom provedbenog razdoblja održana su tri sastanka socijalnih partnera i organizirana su dva nacionalna događanja.

Na prvom sastanku socijalnih partnera, koji se održao 23. travnja 2019., socijalni su partneri identificirali sljedeće moguće akcije u Bugarskoj:

https://www.constructionworkers.eu/hr


1. MJERE PREVENCIJE za suzbijanje rada na crno u građevinskom sektoru, kao što je izrada informativnih materijala na mrežnim mjestima partnera i njihovo širenje putem društvenih mreža.

2. MJERE KONTROLE u obliku zajedničkih posjeta izvođačima radova na licu mjesta s pred-stavnicima Izvršne agencije Općeg inspektorata rada, FCIW PODKREPA i FITUC-a.

3. ZAKONODAVNE PROMJENE, poput onih koje je pokrenuo BCC, a podržali FCIW PODKREPA i FITUC.

Predložene izmjene odnose se na Zakon o pro-stornom razvoju. Bugarski socijalni partneri u građevinskoj industriji predlažu da velike građevi-ne (poput velikih stambenih projekata, javnih zgra-da i hotela s kapacitetom većim od 100 klijenata) mogu graditi samo građevinske tvrtke navedene u Središnjem profesionalnom registru graditelja (koji vodi bugarska građevinska komora).

4. PROMOTIVNE I KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI

Kako bi se ojačala suradnja, odlučeno je usu-glasiti se o memorandumu o partnerstvu koji će izraditi i potpisati nacionalni socijalni partneri u građevinskoj industriji. Memorandum bi sadrža-vao konkretni članak o rješavanju problema ne-prijavljenog rada u građevinskom sektoru i jasno definirao uloge i odgovornosti svakog partnera.

Partneri na projektu TUWIC identificirali su mlade studente građevine (srednjoškolskog i strukovnog obrazovanja) kao ciljnu skupinu za svoje zajednič-ke promotivne i komunikacijske aktivnosti.

Studenti bi dobili informativni letak i prezentaciju koju su pripremili svi projektni partneri, s nagla-skom na prevenciju i podizanje svijesti o radu na crno u građevinskoj industriji. To bi se provodilo na sljedeći način:• BCC bi izradio popis svih strukovnih i

obrazovnih škola koje obrazuju/osposobljavaju studente građevine.

• Svi bi partneri dogovorili razne posjete centrima i školama za obrazovanje u građevinskoj struci.

• Svi bi partneri svoje dostupne informacije i materijale o radu na crno u građevinskom sek-toru slali vanjskom stručnjaku koji bi pripremio sažetak dostupnih informacija. Stručnjak bi također sistematizirao prezentaciju.

• Bugarski socijalni partneri u građevinskoj industriji i Izvršna agencija Općeg inspektorata rada potvrdili bi rezultate vanjskih stručnjaka.

Mladi koji ulaze na tržište rada identificirani su kao ciljna skupina. Informativni materijali tre-baju biti elektronički materijali koji se temelje na video zapisima (YouTube, Vbox, Instagram). Kampanja bi također aktivno promovirala posto-jeće UDW materijale i platforme. Kampanja bi se odvijala u cijeloj zemlji i izvodila bi se u srednjim strukovnim školama u građevinskom sektoru. FCIW PODKREPA i FITUC razvili bi scenarije i materijale za kampanju. Izvršna agencija Općeg inspektorata rada bila bi uključena u događanja i pomagala bi u pregledu materijala.

Na drugom nacionalnom sastanku TUWIC-a, par-tneri su raspravljali o i predstavili pripremljene materijale, te nastavili raditi na provedbi aktivno-sti usmjerenih na određene ciljne skupine.

Partneri su naglasili potrebu za razmjenom i korištenjem iskustava najbolje prakse iz drugih država članica u borbi protiv rada na crno. Uz to, predložili su zajednički europski pristup rješava-nju tog problema.

Nacionalni TUWIC partneri složili su se da treba razlikovati promociju za svaku specifičnu ciljnu podskupinu, na primjer:• e-materijali i društveni mediji za studente;• tiskani materijali (jednostavni letci) za radnike;• dodatne informacije i aktivnosti podizanja svije-

sti za VET centre koji obučavaju studente starije od 16 godina;

• sastanci s poslodavcima (članovima Bugarske građevinske komore);

• kampanje na društvenim mrežama za klijente.

Partneri su se dogovorili da će godišnji Nacional-ni akcijski plan zapošljavanja (NEAP) koristiti kao financijski instrument za provedbu aktivnosti u centrima za obuku i za razvoj budućih projekata o preventivnim mjerama za borbu protiv rada na crno.

Partneri su se također složili da treba ojačati postojeći nacionalni kolektivni ugovor za građe-vinsku industriju. Predložili su naglasiti dostojan-stven rad i proširiti opseg sporazuma kako bi se obuhvatili i drugi sektori koji imaju izravan utjecaj na graditeljstvo, poput sektora rasvjete, prerade drva i tekstilne industrije.

21

AKTIVNOSTI TIJEKOM KRIZNOG RAZDOBLJA PANDEMIJE COVID-19

Tijekom kriznog razdoblja koje je u Bugarskoj prouzročila pandemija virusa COVID-19, sve su škole zatvorene i omogućeno je e-učenje na dalji-nu. U tom kontekstu, bugarski partneri morali su prilagoditi svoj rad i bili su dužni otkazati / odgo-diti fizičke sastanke u školama.

NASTAVNE AKTIVNOSTI I INFORMATIVNA KAMPANJA

Informativna kampanja započet će čim se ukinu ograničenja zbog pandemije COVID-19. Socijalni će partneri biti usmjereni na studente strukovnih

škola za strukovno obrazovanje i odrasle učenike u VET centrima. Kampanja će uključivati:• prezentacije u strukovnim školama na početku

i na kraju akademske godine 2020./21. (rujan 2020. i svibanj-lipanj 2021.);

• prezentacije u centrima za strukovno obrazo-vanje i osposobljavanje za odrasle, koje će se održati što je prije moguće nakon što centri ponovno otvore svoje ustanove za učenje.

Prezentacija će se prenijeti u e-repozitorij koji održava Ministarstvo obrazovanja i znanosti kao otvoreni alat za sve učitelje koji ga žele koristiti.

Sindikati i poslodavci mogu zajednički podizati svijest o prijavljenom radu. Informiranjem mladih građevinskih radnika i učenika tijekom njihovog obrazovanja

i osposobljavanja, možemo podizati svijest u ranoj fazi.


NAJBOLJE PRAKSE IZ ITALIJEFilca Cisl, Feneal Uil, Fillea Cgil and Ance

U Italiji je „neformalna ekonomija“ pošast u smi-slu poremećaja na tržištu rada i gubitka dohotka za državu, što rezultira nižim plaćama i lošijim uvjetima za radnike. Najnovija istraživanja po-kazuju da na neformalnu ekonomiju otpada 210 milijardi eura, što je jednako 12,4% talijanskog BDP-a, i obuhvaća 3,7 milijuna radnika.

U 2018. godini provjere koje su proveli talijanski inspektori rada (pregledane su 144.163 tvrtke) ot-krile su 42.306 radnika uključenih u rad na crno. U prosjeku na svake tri pregledane tvrtke dolazi jedan neprijavljeni radnik. Stoga je bilo potreb-no promicati suradnju između različitih aktera uključenih u borbu protiv rada na crno.

Široki nacionalni tripartitni sastanak bavio se pitanjem rada na crno u građevinarstvu. Ovom sastanku prisustvovali su:• socijalni partneri u građevinskom sektoru

(FENEAL UIL, FILCA CISL, FILLEA CGIL i ANCE)

• sektorski paritarni fondovi građevinske indu-strije (Nacionalno povjerenstvo za građevinske fondove – CNCE, Nacionalno povjerenstvo za prevenciju nesreća, higijenu i radno okruženje – CNCPT i Nacionalno tijelo za obuku i stručno osposobljavanje u građevinarstvu – FORMEDIL)

• Nacionalna inspekcija rada (INL)• predstavnici udruga poslodavaca i sindikata u

regijama Bari, Brescia, Caserta i Macerata koji su predstavili najbolje prakse u svojim regijama.

Sastanak je naglasio važnost zajedničkog rada na rješavanju problema neprijavljenog rada kao i „ugovornog dampinga“ tj. tvrtki koje ne primje-njuju ispravan kolektivni ugovor na natječajima za građevinske radove kako bi mogle podnijeti po-nude po očito nižim troškovima. Uz to, istaknuta je važnost bilateralnog sustava kontrole i nadzora na gradilištima.

CNCE igra stratešku ulogu u suzbijanju pre-kograničnih socijalnih prijevara i zloporaba. Od 2008. godine ova organizacija je potpisala razne transnacionalne bilateralne sporazume o uzajamnom priznavanju sa svojim kolegama iz Njemačke, Austrije, Francuske i Republike San Marino. Ti sporazumi propisuju da se talijanska paritarna tijela priznaju kada se radnici privre-meno upućuju iz Italije u jednu od zemalja potpi-snica.

Nacionalna suradnja između socijalnih partnera u građevinskoj industriji, uključujući podršku paritarnih tijela, presudna je za potpisivanje pro-tokola/sporazuma.

Dobar primjer je uvođenje Jedinstvenog doku-menta o redovitoj uplati doprinosa (eng. krat. DURC) koji potvrđuje da je poduzeće ispunilo sve svoje obveze socijalnog osiguranja, osiguranja od odgovornosti i poreza. Potrebno je posjedovati DURC da bi se moglo sudjelovati na natječajima, što je način jamčenja regularnosti i suzbijanja rada na crno na tržištu rada. Zajednički ga izdaju nacionalni zavod za socijalno osiguranje INPS, nacionalni institut za osiguranje od nezgode na radu INAIL i Casse Edili (paritarni fondovi soci-jalne skrbi za građevinsku industriju). Paritar-na tijela za građevinsku industriju, CNCPT (za

Talijanski DURC je dokument koji potvrđuje da je građevinska tvrtka uplatila ispravne doprinose za socijalno osiguranje.

23

zdravlje i sigurnost) i FORMEDIL (za obrazovanje i stručno osposobljavanje) također igraju ključnu ulogu.

Postotak neprijavljenih radnika u građevinskoj industriji sada se polako smanjuje. Međutim, postotak radnika koji su obuhvaćeni pogrešnim kolektivnim ugovorom za rad koji obavljaju ostaje visok. U pokušaju da se uhvate u koštac s tim (novim) fenomenom, socijalni partneri i vlasti dogovorili su se da će razmjenjivati podatke kako bi poboljšali nadzor i provedbu primjenjivih ko-lektivnih ugovora. U tu svrhu potpisan je memo-randum o razumijevanju.

Slijedi kratki opis regionalnih protokola za borbu protiv rada na crno u građevinskoj industriji:

BARI: Dva protokola imaju za cilj provoditi strogo poštivanje ispravnog kolektivnog ugovora. Svaki tjedan svako gradilište mora pružiti informacije o tome tko će biti prisutan na mjestu gradilišta. Radnici na tim gradilištima moraju nositi poseb-nu značku koja sadrži konkretne podatke kao što su njihovo ime i kvalifikacije.

BRESCIA: Protokoli su potpisani od strane lo-kalnih socijalnih partnera, lokalne inspekcije rada, lokalnih vlasti (općina i pokrajina) i Udruga neovisnih izvođača radova. Postavljena je i digi-talna nadzorna ploča za gradilišta. Ovaj sustav prikuplja i razmjenjuje podatke o gradilištima na razini pokrajine. Podaci se međusobno provjera-vaju, što poboljšava nadzor nad gradilištima.

CASERTA: Potpisan je protokol koji pomaže u sprečavanju i suzbijanju organiziranog krimina-la u građevinskoj industriji. Sustav prethodne provjere, povezan s raznim bazama podataka o zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima, radnicima na gradilištima te vještinama i kvalifikacijama radnika, služi za poboljšanje zakonskog izvršenja.

MACERATA: Potpisan je regionalni sporazum o uspostavljanju i testiranju informatičkih sustava za otkrivanje osoba ovlaštenih da budu prisutne na gradilištima i o jačanju instrumenata za spre-čavanje infiltracije kriminala u javne natječaje praćenjem tijeka rada. Uz to, stvorena je elektro-nička značka za građevinske radnike koja sadrži detalje o radnicima, njihovom ugovoru o radu i druge osobne podatke.

NAJBOLJE PRAKSE IZ ŠPANJOLSKENacionalni partneri u projektu:CNC kao predstavnik poslodavaca, UGT-FICA, CCOO Construcción y Servicios kao predstavnici radnika i ITSS (Ministarstvo rada i socijalne ekonomije)

Posljednjih godina u Španjolskoj je uveden niz mjera koje su pomogle smanjiti nesreće i pobolj-šati prevenciju rizika na radu i radne uvjete (uk-ljučujući plaće, radne uvjete, radno vrijeme itd.). Ovi mehanizmi su također smanjili neprijavljeni rad u građevinskoj industriji. Neke mjere rezultat su procesa socijalnog dijaloga, a mnogi njihovi aspekti bili su/još uvijek jesu bez presedana u EU.

Sveukupno, španjolski socijalni partneri u građe-vinskoj industriji (CNC, UGT-FICA/CCOO Constru-cción y Servicios) prepoznaju pozitivan doprinos regulaciji tržišta rada zahvaljujući Općim nacio-nalnim kolektivnim ugovorom za građevinski sek-tor, koji je općenito primjenjiv na sve građevinske tvrtke i radnike. Postojanje jedinstvenog skupa propisa za cijelu Španjolsku i uspostavljanje jedinstvenog regulatornog okvira koji su ispre-govarali CNC i UGT-FICA/CCOO Construcción y Servicios imali su blagotvorne i poticajne učinke na pravilan razvoj radnih odnosa u građevinskom sektoru.

ZAKON 32/2006 OD 18. LISTOPADA O PODU-GOVARANJU U GRAĐEVINSKOM SEKTORU i njegov regulatorni nastavak kroz Kraljevsku uredbu 1109/2007 zahtijevaju da tvrtke koje obavljaju građevinske aktivnosti i sudjeluju u lancu podugovaranja budu upisane u Registar akreditiranih tvrtki (REA). To znači da poslodavci moraju dokazati da posjeduju osoblje obučeno za prevenciju i materijalne resurse za izvođenje ra-dova. Zakon također navodi da je podugovaranje općenito ograničeno na tri razine, a samozapo-sleni radnici svoje usluge ne smiju podugovarati drugoj tvrtki. Posebna je značajka ovog zakona da tvrtke koje su podugovaratelji ne smiju pružati isključivo radnu snagu, a cilj tog propisa je borba protiv ilegalnog transfera radnika. Španjolski za-kon također predviđa da 30% radne snage mora biti zaposleno na neodređeno vrijeme. Da bi se poboljšala kontrola, zakon također zahtijeva vo-đenje transparentne knjige podugovaranja. Ovaj dokument, koji u svakom trenutku mora biti na gradilištu, sadrži između ostalog detalje podugo-vorenih radova koje su na određenom gradilištu


izvodili podizvođači i samozaposleni radnici i to kronološkim redoslijedom od početka radova, razinu podugovaranja i tvrtku klijenta, prirodu njihovog ugovora i osobu odgovornu za organiza-ciju i upravljanje svakim podizvođačem.

Španjolsko paritarno tijelo za građevinsku in-dustriju FUNDACIÓN LABORAL DE LA CON-STRUCCIÓN (FLC) pokrenulo je novi mrežni alat nazvan Gesinprec, koji tvrtke u građevinskoj industriji mogu koristiti za provođenje sveobu-hvatnog upravljanja prevencijom. Ovaj besplatni program podrške omogućuje tvrtkama učitavanje dokumentacije o doprinosima za socijalno osigu-ranje, što olakšava provjeru o tome ispunjavaju li podizvođači svoje obveze.

Španjolska profesionalna građevinska kartica (TPC) je sektorski alat usko povezan sa osposo-bljavanjem za zaštitu na radu koji je dostupan svim radnicima u građevinskom sektoru. TPC kartica također može sadržavati informacije o nekoj drugoj obuci, profesionalnim kvalifikacija-ma i iskustvu radnika u tom sektoru. FLC izdaje TPC karticu.

Bipartitno tijelo koje su 1992. godine utemeljile stranke potpisnice Općeg nacionalnog kolek-tivnog ugovora za građevinski sektor, FLC igra ključnu ulogu u pružanju tvrtkama i radnicima resurse koji su im potrebni da postanu profe-sionalniji, sigurniji i kvalificiraniji, te da ih se uputi prema uspješnijoj budućnosti. Područje djelovanja FLC-a obuhvaća prevenciju profesio-nalnih rizika, stručno osposobljavanje i aktivnosti povezane sa zapošljavanjem, uzimajući u obzir mogućnosti koje nude inovacije, nove tehnologije i održivost za nastavak razvoja ovog naprednog sektora.

Također se mora uputiti na nedavne pregovore prema kojima je zahtjev za vođenjem evidencije o radnom danu svakog radnika uključen u 6. Opći sporazum za građevinski sektor u skladu s novom formulacijom članka 34.9 Statuta radnika sadržanog u Kraljevskoj uredbi-zakonu 8/2019 o hitnim mjerama socijalne zaštite i borbi protiv nesigurnosti rada s obzirom na radno vrijeme.

FLC trenutno priprema alat za bilježenje dnevnog radnog vremena koji će olakšati poštivanje ovog zakona.

Posljednje, ali ne najmanje važno, treba napome-nuti da ŠPANJOLSKI INSPEKTORAT ZA RAD I SOCIJALNU SIGURNOST ima opću nad-ležnost, što znači da se njegovo nadgledanje poštivanja propisa i kolektivnih ugovora proteže na područja radnih odnosa, zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu, socijalne sigurnosti, zapošljavanja i uvjeta rada stranih državljana. Građevinski sektor prioritetni je sektor Inspekto-rata za rad i socijalno osiguranje: u 2018. godini 17,47% inspekcijskih nadzora provedeno je u građevinskim tvrtkama.

Španjolska profesionalna kartica koju je izdao Španjolski fond za rad u građevinskoj industriji. Kratica sadrži dragocjene podatke o profesionalnim kvalifikacijama građevinskih radnika.

25

NAJBOLJE PRAKSE U RUMUNJSKOJDacian Micu,Voditelj HR-a, HIDROCONSTRUCTIA SA, kojeg su socijalni partneri imenovali nacionalnim stručnjakom za projekt

Posebna značajka rumunjske građevinske in-dustrije je da je tržište rada djelomično uređeno kolektivnim ugovorom. Nažalost, ovaj sporazum više nije općenito obvezujući i slabo se nadzire i provodi. To negativno utječe na imidž građevin-skog sektora, što je jedna od najvećih prepreka privlačenju novih radnika.

Glavni problem rumunjske građevinske industrije su vještine i odljev mozgova. Između 2009. i 2017. godine više od 260 000 građevinskih radnika, i kvalificiranih i nekvalificiranih, napustilo je ze-mlju tražeći bolje plaćene poslove u Zapadnoj Europi. Kao rezultat, Rumunjskoj nedostaje pri-bližno 200 000 građevinskih radnika.

Glavni uzroci neprijavljenog rada u rumunjskoj građevinskoj industriji su troškovi, nedostatak socijalnih vrijednosti, niska razina svijesti i ti-pične karakteristike industrije (složenost, zlou-poraba podugovaranja, privremene aktivnosti i migranti kao ranjiva skupina).

Rumunjska vlada sada je odlučila slijediti dvo-smjernu strategiju. S jedne strane, nacionalne vlasti za radno zakonodavstvo su pokrenule nekoliko inspekcijskih kampanja usmjerenih na građevinsku industriju. S druge strane, vlada je donijela fiskalne i proračunske mjere kako bi spriječila nestanak mnogih građevinskih poduze-ća s tržišta. Novi zakon propisuje minimalnu bru-to plaću od 3.000 RON mjesečno (približno 615 EUR) na nacionalnoj razini za građevinski sektor, u usporedbi s 2.080 RON općenito. Kombinacija ove dvije mjere povećala je broj novoregistriranih zaposlenika za 13.000. Vrlo vjerojatno su se ti radnici s neprijavljenog rada prebacili na redovno zapošljavanje.

Prema službenim statistikama, u prosjeku se 30 posto svih neprijavljenih poslova odnosi na radove popravaka ili renoviranja u domu.

Glavni uzrok tome je želja klijenata da kupe usluge i robu po nižoj cijeni.


Rumunjski socijalni partneri u građevinskoj indu-striji se slažu da je najvažniji način smanjenja ko-ličine neprijavljenog rada u građevinskom sekto-ru kroz koherentne dugoročne i održive politike u okviru javnih ulaganja. To bi stvorilo ekonomsku predvidljivost za tvrtke i omogućilo zapošljavanje radnika na neodređeno vrijeme i uz veće plaće.

Socijalni partneri rumunjske građevinske indu-strije identificirali su sljedeće najbolje prakse za rješavanje problema neprijavljenog rada u građe-vinskoj industriji:• Kampanje za obrazovanje i podizanje svijesti za

radnike i poslodavce (uključujući sve socijalne partnere), uključujući letke na rumunjskom, engleskom i drugim jezicima

• Suradnja između nacionalnih tvrtki i socijalnih partnera u obuci njihovih radnika o pitanjima vezanim uz borbu protiv rada na crno, ističući koristi za radnike i njihove obitelji

• Poticanje radnika da se pridruže Građevinskom socijalnom fondu (CSC) informiranjem i podi-zanjem svijesti o prednostima članstva

• Prevođenje relevantnog zakonodavstva u korist migranata (uglavnom izvan EU-a) zaposlenih u Rumunjskoj.

Sve u svemu, socijalni partneri rumunjske građe-vinske industrije zalažu se za posebna sektorska rješenja i to:• obavezna socijalna iskaznica za sve

građevinske radnike; i• posebne zakonodavne mjere za poticanje

odgovornih lanaca opskrbe.

NAJBOLJE PRAKSE IZ AUSTRIJEMargarita Glaser,Austrijski fond za odmor i otpremnine (Bauarbeiter- Urlaubs- und Abfertigungskasse, BUAK13)

Posljednjih godina uspješno je proveden čitav niz mjera za smanjenje neprijavljenog rada u austrijskoj građevinskoj industriji. Neprijavljeni rad u najširem smislu uzrokuje ne samo nega-tivne makroekonomske učinke već i značajne nedostatke za pojedine radnike. Primjerice, lažno prijavljeni mogu značajno smanjiti prava radnika u slučaju nezaposlenosti, bolesti, odmora i miro-vine. Makroekonomski učinak smanjenih dopri-nosa na socijalno osiguranje i moguća dodatna plaćanja pojedinim radnicima u obliku naknada za nezaposlenost ili mirovina utječu na sve pore-zne obveznike.

Od stupanja na snagu Zakona o nadzoru plaća i socijalnog dumpinga 1. svibnja 2011. godine, BUAK je ovlašten provoditi inspekcije na gradi-lištima i podnositi žalbe nadležnom okružnom upravnom tijelu u slučajevima manjih isplata plaća radnicima. Svrha zakona je postići jedna-ke uvjete na tržištu rada i jednake nadnice i za austrijske i strane radnike. Manja isplata plaća nije samo građanskopravna stvar, već i upravno kazneno djelo. BUAK trenutno zapošljava 34 in-spektora koji provode inspekcije na austrijskim gradilištima.

Baza podataka o gradilištima koju je 2012. godine uspostavio BUAK pruža brze i transparentne in-formacije o gradilištima u Austriji. Ovisno o veli-čini gradilišta, obveza prijavljivanja odgovornost je naručitelja ili izvođača radova na gradilištu. Inspektori BUAK-a i drugih institucija tako imaju puno brži pristup informacijama o lokaciji i datu-mu početka građevinskih projekata kako bi mogli obavljati inspekcije na terenu.

U nejasnim slučajevima radnici mogu biti pozvani na saslušanje u BUAK kako bi razjasnili situaciju. Inspektori provjeravaju izravno na gradilištu je li BUAK-u prijavljen određeni radni odnos. Kroz ciljano prikupljanje i obradu ovih podataka BUAK izravno doprinosi prevenciji socijalnih prijevara u građevinskoj industriji.

Od 1. siječnja 2018. godine poslodavci su dužni elektroničkim putem BUAK-u prijaviti stvarno mjesto rada i stvarno radno vrijeme honorarnih radnika. Prijavljivanje sporazuma o nepunom

13 Javna korporacija kojoj je povjereno samostalno upravljanje zakonskim zadacima. Također služi kao institucija socijalnih partnera u građevin-skoj industriji i igra važnu ulogu u provo-đenju zakona za suzbijanje prekršaja u ovom sektoru.

27

radnom vremenu u slučaju zaposlenja s punim radnim vremenom nije rijetkost u građevinskoj industriji. Uvođenjem obveze prijavljivanja, broj radnika s nepunim radnim vremenom u gra-đevinskoj industriji smanjen je za gotovo 40%. Kršenje ove obveze prijavljivanja predstavlja ad-ministrativno kazneno djelo.

Zakon o odgovornosti za klijente uveo je novu odredbu o odgovornosti za naručitelje građevin-skih usluga u Opći zakon o socijalnom osiguranju (ASVG). Nove odredbe o odgovornosti namijenje-ne su suzbijanju gubitka doprinosa za socijalno osiguranje zbog socijalne prijevare. Sukladno tome, prilikom dodjele ugovora o radovima po-dizvođačima, naručitelj je u načelu odgovoran za doprinose izvođača radova za socijalno osigura-nje do 20% od iznosa ugovora.

Unatoč tome, mogućnost upućivanja radnika unutar EU-a otvorila je nove načine zaobilaženja nacionalnog zakonodavstva o radu i socijalnom osiguranju, koje je nadležnim institucijama mno-go teže riješiti.

1. LAŽNO UPUĆIVANJE

Poslodavac koji želi izvoditi građevinske radove u Austriji, ali ne želi snositi više austrijske dopri-nose za socijalno osiguranje/dodatne troškove plaća, trenutno može zakonski zaobići nacionalno pravo. Najčešći način za to je osnivanje tvrtke u inozemstvu, registriranje njezinih zaposlenika u sustavu socijalnog osiguranja ‘zemlje podrijetla’, a zatim njihovo upućivanje u Austriju. U najgo-rem slučaju, ti su zaposlenici austrijski direktor i zaposlenici s prebivalištem u Austriji koji nemaju nikakve veze sa zemljom podrijetla tvrtke koja ih upućuje, a u kojoj su registrirani za socijalno osiguranje. Tako poslodavac može pokazati doku-mente PD A1 iz zemlje podrijetla, iako bi se tre-bali primjenjivati austrijski zakon o radu i zakon o socijalnom osiguranju.

2. NEUSKLAĐENA PRAVILA O UPUĆIVANJU

Značajan problem u kontekstu upućivanja je to što aktualna Direktiva o upućivanju radnika (koja pojašnjava dopušteno razdoblje upućivanja) nije

Paritarni socijalni fondovi za građevinsku industriju, koje zajednički osnivaju i njima upravljaju socijalni partneri, igraju presudnu ulogu u rješavanju problema neprijavljenog rada u industriji. Iz tog su nam razloga potrebni snažni autonomni sektorski industrijski odnosi u građevinskoj industriji u svim zemljama.


usklađena s Uredbom o koordinaciji 883/2004 (koja određuje koliko će vremena upućeni radnik ostati u sustavu socijalne sigurnosti njegove/njene matične zemlje). Posljedica toga je da je i poslodavcima i agencijama za zakonsko izvršenje teško razumjeti pravila, što na terenu stvara probleme.

3. PREKOGRANIČNO IZVRŠENJE UPRAVNIH KAZNI

Provedba Direktive 2014/67 o zakonskom izvr-šenju u državama članicama trebala bi olakšati prekogranično izvršenje upravnih sankcija. U njoj se navodi da se administrativne povrede moraju kažnjavati na isti način i za nacionalne tvrtke i za tvrtke koje upućuju radnike, te se zahtijeva učin-kovito izvršenje sankcija (obično izricanje nov-čanih kazni) u jednakoj mjeri za sve operatore. Međutim, to trenutno nije slučaj.

BUAK je utvrdio da je rad na crno u najširem smi-slu najčešće povezan s upućivanjima iz drugih ze-malja EU-a. U 2019. godini pretpostavljena stopa preniskih plaćanja otkrivena tijekom inspekcija na gradilištima u cijeloj Austriji iznosila je goto-vo 37% za radnike koji su upućeni u Austriju. Za zaposlenike austrijskih tvrtki, ista stopa je bila ispod 1%.

BUAK također primjećuje da radnici koji su upu-ćeni u Austriju često kasnije rade i za domaće tvrtke. Upućivanje u Austriju može biti početak njihove integracije u austrijsko tržište rada.

Austrijski socijalni partneri u građevinskoj indu-striji primjećuju da postojeći nacionalni programi postižu željeni uspjeh u borbi protiv rada na crno u Austriji. Iako same nacionalne odredbe ne mogu spriječiti probleme s neprijavljenim radom u kontekstu upućivanja, one ih ipak drže pod nadzorom.

Trenutno u austrijskim građevinskim tvrtkama nedostaje kvalificiranih radnika. Prema predstav-nicima poslodavaca, neki su poslodavci čak spre-mni platiti bonuse ako radnik preporuči drugog radnika kojeg se zatim angažira.

Na nacionalnim sastancima TUWIC-a dogovoreno je da bi bilo korisno pronaći neki učinkovit način okupljanja poslodavaca i radnika kako bi se a) zadovoljila potražnja za kvalificiranim rad-nicima i b) osiguralo da radnici budu prikladno plaćeni za posao koji obavljaju u skladu s au-strijskim radnim pravom. Jedan od načina da se to postigne bio bi stvaranje platforme, kao što je npr. mrežno mjesto prilagođeno korisnicima na kojem bi se radnici i poslodavci mogli lako povezati. Da bi to bilo što dostupnije, radnici i poslodavci trebali bi imati mogućnost kreiranja profila u roku od nekoliko minuta (na primjer, označavanjem polja). Također, platforma bi mogla koristiti algoritam za prepoznavanje prikladnih podudaranja na temelju unaprijed odabranih karakteristika poput vještina/kvalifikacija, aktiv-nosti ili mjesta rada. Kako bi se izbjegle jezične poteškoće, mrežnu stranicu trebalo bi prevesti na najčešće govorene jezike.

VIŠE INFORMATIVNIH KAMPANJA usmjerenih i na radnike i na poslodavce bilo bi korisno za promicanje svijesti o gore spomenutim negativ-nim učincima rada na crno među tim skupinama. Može se pretpostaviti da većina radnika uzima u obzir samo svoju trenutnu plaću (i prijavljenu i neprijavljenu) i ne razmišlja o negativnim stra-nama rada na crno, poput smanjene mirovine ili naknade za nezaposlene. Ako radnici nisu svjesni ovih osobnih nedostataka, vjerojatno neće pro-svjedovati zbog lažnog prijavljivanja svog rada.

Radnici moraju shvatiti da će dugoročno imati više koristi ako se njihov rad pravilno prijavi. Opet važno je pružiti informacije na materinjem jeziku radnika. Pojedinačne koristi za poslodavce mora se učiniti neprivlačnima odgovarajućim sankcijama za lažne prijave. Tamo gdje sankcije već postoje i dovoljne su, bilo bi korisno istaknuti ih u informativnim kampanjama usmjerenim na poslodavce.

EFBWW European Federation of Building and Woodworkers

Rue Royale 451000 BrusselsBelgijaTel. +32 2 227 10 [email protected]

FIEC European Construction Industry Federation AISBL

Rue Royale 451000 BrusselsBelgijaTel. +32 2 514 55 [email protected]

European platformtackling undeclared work

https://efbww.eu

http://www.fiec.eu

rjeŠavanje problema neprijavljenog rada

Documents