HRVATSKI NARODNI HRVATSKI NARODNI PREPORODPREPOROD

(1835.-1848(1835.-1848.).)

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA

• LJUDEVIT GAJ• središnja ličnost preporoda• školovao se u Grazu i Pešti• 1830.g. objavio prvi hrvatski pravopis- Kratka

osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja• predlaže štokavsko narječje za jedinsteveni narodni

jezik• zauzima se za novi način pisanja: č,ć, š, ž (gajica)• 1832.piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (“Još

Horvatska ni propala”)-himna preporoda• budnice

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA

• od 1832. Gaj sve češće boravi u Zagrebu-surađuje sa budućim preporoditeljima (Dragutin Raovac, Vjekoslav Babukić, Pavao Štoos, Ljudevit Vukotinović, Ivan Derkos...)→jezgra preporoda- ILIRCI-Ilirski pokret

• 1832. Ivan Derkos- Genij domovine nad sinovima svojim koji spavaju

• kulturni program preporoda• predleže strandardiziranje jezika stapanjem svih

narječja• zalaže se za podizanje nacionalne svijesti

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA

• JANKO DRAŠKOVIĆ• plemićkog porijekla• u mladosti se posvetio vojnoj karijeri• 1832. u Karlovcu tiska Disertaciju na

štokavskom narječju• politički program

preporoda→stvaranje “Velike Ilirije” (hrvatske i slovenske zemlje , Bosna)

• štokavština• gospodarske i društvene reforme• 1838. potiče rad Ilirske čitaonice

NOVINE HORVATZKE I DANICZA

• siječanj 1835. Gaj izdaje prve novine na hrvatskom jeziku-Novine horvatzke i tjedni književni prilog Danicza

• izlaze po uzoru na novine na njemačkom jeziku Agramer politische Zeitung s prilogom Luna

• mogle su samo prenositi vijesti iz bečkih i drugih novina

• 600 pretplatnika

NOVINE HORVATZKE I DANICZA

• 14.3.1835. A Mihanović objavio pjesmu Horvatska domovina

• 1846. uglazbio Josip Runjanin• 1891. proglašena hrvatskom

himnom”Lijapa naša domovino”

• 1836. novine mijenjaju ime u Ilirske narodne novine, a Danica postaje Danica Ilirska

• 1848. prestaje izlaziti Danica• novine su rabile Gajev

pravopis i štokavsko narječje

KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA PREPORODA

• osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice (prva:1838. u Varaždinu)-žarišta preporodne misli

• 1842. osniva se Matica ilirska –društvo za izdavanje knjiga na hrvatskom jeziku

• prvi predsjednik Janko Drašković• od 1874.-Matica hrvatska• prva tiskana knjiga Osman Ivana Gundulića• 1842. S. Vraz izdaje časopis Kolo

GODINA AUTOR DJELO ZNAČAJ

1838. D. Demeter Dramatička pokušenija

prevodi strane drame na hrvatski jezik

1839. I.K.Sakcinski Juran i Sofija prva hrvatska drama pisana novim standardom

1840.. S. Vraz Đulabije budnicama uspostavlja ljubav kao istinsku inspiraciju

1842. D. Demeter Grobničko polje poema s povijesnom tematikom

1842. D. Rakovec Mali katekizam za velike ljude

traži upotrbu narodnog jezika, očuvanje municipalnih prava

1842. Lj. Vukotinović Ilirizam i kroatizam ilirizam veže uz kulturnu djelatnost, a kroatizam uz političku

1846. V. Lisinski Ljubav i zloba Prva hrvatska opera

1846. I. Mažuranić Smrt Smail-age Čengića

Najveće književno ostvarenja hrvatskog narodnog preporoda

PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE ŽRTVE”

HORVATSKO-VUGERSKA STRANKA

• uska povezanost s Ugarskom

• mađaroni• odbijaju štokavštinu u

korist kajkavštine• okuplja uglavnom

plemstvo

ILIRSKA STRANKA

• program ujedinjenja hrvatskih zemalja i kulturnog zbližavanja Južnih Slavena

• geslo:”Da Bog poživi konstituciju Ugarsku, Kraljevinu Hrvatsku i narodnost ilirsku!”

PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE ŽRTVE”

• siječanj 1843.-car zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja

• Ilirska stranka→Narodna stranka• Ilirske narodne novine→Narodne novine• 1845.ponovno dopušteno korištrnje ilirskog imena

u književnosti• 29.7.1845.-”Srpanjske žrtve”-obračun između

vojske i narodnjaka-prve žrtve političkih sukoba

HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK

• 1840. hrvatski sabor zatražio od vladara da se na zagrebačkoj Akdemiji uvede katedra hrvatskog jezika i da se hrvatski jezik uvede u gimnazije

• 2. 5.1843. Ivan Kukuljević Sakcinski-prvi govor na hrvatskom jeziku, traži uvođenje hrvatskog jezika kao službenog-ostavio snažan dojam na prisutne, no prijedlog nije podržan

• 1843. otvorena katedra za hrvatski jezik• 1847. zasjedanje Hrvatskog sabora:• hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj• posljednje zasjedanje sabora kao staleške feudalne

institucije