IzvjeπÊe br. 37992

Hrvatska: Ocjena æivotnog standardaPrvi dio: Promicanje socijalne ukljuËenosti i regionalne jednakosti

SijeËanj 2007.

Odjel za smanjenje siromaπtva i ekonomsko upravljanjeRegija Europe i srednje Azije

Dokument Svjetske banke

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

JEDINICA VALUTE I EKVIVALENTI (na dan 30. svibnja 2006.)

Jedinica valute = HRK1 US$ = 5,67 HRK

KRATICE I AKRONIMI

MATR PATR PPDS BEEPS DZS CSS CARDS TOP HZZ HRK PPR ECA EBRD EK FINA BDP BNP BDV APK IT IBRD MMF ARS NDS NUTS NVO OECD PEP PKM SKM ROP MSP UNESCO USD

Mjere aktivnog tržišta rada Program aktivnog tržišta rada Područja od posebne drčja od posebne drč žavne skrbiIstraživanje o poslovnom okruženju i uspješnosti poduzećaDržavni zavod za statistikuCentri za socijalnu skrbPomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizacijutroškovi osnovnih potrebaHrvatski zavod za zapošljavanje hrvatska kunaPlatforma podataka o razvoju Europa i srednja AzijaEuropska banka za obnovu i razvojEuropska komisijaFinancijska agencijaBruto domaći proizvodBruto nacionalni proizvodBruto dodana vrijednost Anketa o potrošnji kućanstava Informatička tehnologijaMeđunarodna banka za obnovu i razvojMeđunarodni monetarni fondAnketa o radnoj snaziNove države članiceNomenklatura statističkih teritorijalnih jedinicaNevladine organizacijeOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvojPretpristupni ekonomski program Paritet kupovne moći Standardi kupovne moći Regionalni operativni programMala i srednja poduzećaOrganizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu Američki dolar

PotpredsjednikPotpredsjednik : Shigeo KatsuShigeo KatsuDirektor za Hrvatsku,

Bugarsku i Rumunjsku Bugarsku i Rumunjsku : Anand K. Seth

Direktorica sektora : Cheryl W. GrayCheryl W. GrayRukovoditelj sektoraRukovoditelj sektora : Asad Alam

Voditelj projekta Voditelj projekta : Salman Zaidiiii

v

PREDGOVOR I ZAHVALE

Ovo izvješće nastalo je suradnjom zaposlenika Vlade RH (Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva financija), hrvatskih i drugih konzultanata, kao i osoblja Svjetske banke. Opseg posla izrađen je u dogovoru s Vladom, hrvatskim akademicima i istraživačima te osobljem Europske komisije u Zagrebu.

Popratne materijale za ovo izvješće pripremili su Danijel Nestić, Giovanni Vecchi, Juan Munoz, Željko Lovrinčević, Davor Mikulić, Vedran Šošić i Xubei Luo, a oni su priloženi kao Drugi dio ovog izvješća. Preliminarni nalazi iz popratnih materijala prezentirani su na nekoliko radionica održanih u Zagrebu, kojima su nazočili Vladini i nevladini dužnosnici, uključujući predstavnike ključnih donatora (UNDP, EK itd.). Tim zahvaljuje za sve sugestije i povratne informacije od različitih sudionika navedenih radionica. Tim bi želio zahvaliti gđi. Veri Babić (državnoj tajnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva), gđi. Dorici Nikolić (državnoj tajnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi), gđi. Vesni Mastela Bužan (višoj savjetnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi), gđi. Franki Vojnović (načelnici Odjela u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka), g. Darku Jukiću (v.d. ravnatelja Državnog zavoda za statistiku) i njegovom osoblju u Državnom zavodu za statistiku na njihovim komentarima, savjetima i pomoći u različitim fazama izrade ovog izvješća. Također zahvaljujemo g. Željku Bačiću i Državnoj geodetskoj upravi, koji su osigurali karte županija upotrijebljene u ovom izvješću.

Članovi tima Svjetske banke koji su sudjelovali u izradi ovog izvješća bili su: Salman Zaidi (voditelj tima), Xubei Luo, Sanja-Madžarević-Šujster, Necmeddin Bilal Erdogan, Tomislava Ujević, Anton Marcincin, Ljiljana Tarade, Dubravka Jerman i Helena Makarenko. Osim toga, timu su pomogle korisne rasprave i pomoć Paule Lytle, Vere Dugandžić, Glorie La Cave, Ingune Dobraje i Ivana Drabeka. Rachel Weaving je pomogla urediti izvješće. U izradi izvješća korišteni su savjeti Ananda Setha, direktora Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, Cheryl Gray, direktorice sektora, te Asada Alama, rukovoditelja sektora. Kolege po struci, Vera Babić, Enrique Aguado Asenjo i Pierella Paci, obavili su kolegijalni pregled izvješća. Osim toga, tim bi želio zahvaliti Satu Kahkonen, Bernardu Funcku, Hermannu von Gersdorffu, Myli Taylor Williams, Albertu Martinezu i osoblju Ureda Svjetske banke u Zagrebu za njihove komentare, savjete i pomoć tijekom cijelog rada na izvješću.

vii

SADRÆAJ

1. RAZINE I KRETANJA SIROMAŠTVA ...........................................................................................11.1 NEDAVNA EKONOMSKA KRETANJA I IZAZOVI ..................................................................21.2 SEKTORSKA I REGIONALNA KRETANJA U GOSPODARSKOM RASTU, DOHOTKU I ...... ZAPOŠLJAVANJU ......................................................................................................................61.3 PROMJENE U SIROMAŠTVU I NEJEDNAKOST: 2002-04. .....................................................91.4 SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ IZ MEĐUNARODNE PERSPEKTIVE ..................................121.5 IZAZOV KONVERGENCIJE: SMANJENJE JAZA U DOHOTKU U USPOREDBI S EUROPOM .............................................................................................................................14

2. PROFIL SIROMAŠTVA I NEJEDNAKOST U PRIMANJIMA ..............................................172.1 PROFIL SIROMAŠNIH ..........................................................................................................172.2 SIROMAŠTVO I REGIJA STANOVANJA .............................................................................212.3 EKONOMSKE AKTIVNOSTI I IZVORI DOHOTKA SIROMAŠNIH ................................232.4 ZAPOSLENOST, PRIMANJA I REGIONALNE NEJEDNAKOSTI ....................................25

3. DVOSTRUKI IZAZOVI EKSTERNE I INTERNE KONVERGENCIJE DOHOTKA .........303.1 SIROMAŠNI LJUDI ILI SIROMAŠNE REGIJE? .................................................................323.2 KOLIKO SU ZNAČAJNE REGIONALNE RAZLIKE U ŽIVOTNIM UVJETIMA? ..........353.3 ODRŽAVANJE VISOKOG RASTA BRŽIM OTVARANJEM RADNIH MJESTA ............403.4 KORIŠTENJE LOKALNIH KOMPARATIVNIH PREDNOSTI ..........................................433.5 MOBILNOST RADNE SNAGE I VEĆA FLEKSIBILNOST TRŽIŠTA RADA ..................463.6 POBOLJŠANJE ADEKVATNOSTI I CILJANJE MREŽA SOCIJALNE SIGURNOSTI ....47

PRILOG ............................................................................................................................................53

SLIKE I TABLICE

Slika 1-1: Dobri ekonomski rezultati u posljednjem desetljeću ...............................................................2Slika 1-2: Ukupna stopa zaposlenosti u Hrvatskoj znatno je ispod lisabonskog cilja ..............................4Slika 1-3: Visoka dugotrajna nezaposlenost .............................................................................................Visoka dugotrajna nezaposlenost .............................................................................................Visoka dugotrajna nezaposlenost 4Slika 1-4: Rast ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj zaostaje za rastom BDP-a i plaćama ...........................5Slika 1-5: Ukupno zapošljavanje po sektorima, 2003 ...............................................................................6Slika 1-6: Rastuća regionalne nejednakost u BDP-u po stanovniku .........................................................7Slika 1-7: Male tvrtke u Hrvatskoj prilično su dinamične po otvaranju radnih mjesta ............................8Slika 1-8: Visok udjel MSP na razini županija bio je povezan s višim rastom u 2001-03. ......................8Slika 1-9: Procjene na temelju Anketa pokazuju da je dohodak rastao mnogo brže od potrošnje .........11Slika 1-10: Usporedbe siromaštva među državama ................................................................................13Slika 1-11: Rast BDP-a po stanovniku ...................................................................................................14Slika 1-12: BDP po stanovniku: Hrvatska i odabrane zemlje EU ..........................................................15Slika 1-13: Konvergencija i demografska kretanja .................................................................................15Slika 1-14: Konvergencija, participacija tržište rada i produktivnost .................................................... Konvergencija, participacija tržište rada i produktivnost .................................................... Konvergencija, participacija tržište rada i produktivnost 16Slika 2-1: Raširenost siromaštva i pregled po veličini kućanstava .........................................................17Slika 2-2: Visoka učestalost siromaštva među starijima .........................................................................18Slika 2-3: Mirovine i učestalost siromaštva među starijima ...................................................................19Slika 2-4: Učestalost siromaštva i prikaz po stupnju obrazovanja nositelja kućanstva ..........................19Slika 2-5: Regionalne varijacije u učestalosti siromaštva u Hrvatskoj ...................................................21Slika 2-6: Regionalne razlike i odabrani pokazatelji blagostanja ...........................................................22Slika 2-7: Izvori dohotka siromašnih i nesiromašnih kućanstava ...........................................................23Slika 2-8: Učestalost siromaštva prema radnom statusu nositelja kućanstva .........................................24

Slika 2-9: Udio siromaštva prema radnom statusu nositelja kućanstva ..................................................24Slika 2-10: Niska mjesečna primanja žena i mladih ...............................................................................26Slika 2-11: Raspodjela mjesečnih primanja prema regijama ..................................................................27Slika 2-12: Osobe u istočnoj i središnjoj regiji imaju nižu naobrazbu ...................................................28Slika 3-1: Učestalost siromaštva na razini županija ................................................................................31Slika 3-2: Prosječni dohoci po glavi stanovnika na razini županije općenito se čine povezani sa stupnjem obrazovanja stanovništva ...................................................................................................32Slika 3-3: Jednostavna nasuprot djelomičnoj korelaciji .........................................................................33Slika 3-4: „Gateway effect“ potiče regionalne nejednakosti ..................................................................37Slika 3-5: Redistributivna uloga poreza i transfera .................................................................................38Slika 3-6: Socijalni transferi smanjuju regionalnu nejednakost .............................................................Socijalni transferi smanjuju regionalnu nejednakost .............................................................Socijalni transferi smanjuju regionalnu nejednakost 39Slika 3-7: Socijalna pomoć i naknade za nezaposlenost općenito su dobro geografski usmjerene ........40Slika 3-8: Robusno regionalno rangiranje na osnovi različitih pokazatelja razvoja ...............................44Slika 3-9: Socijalna pomoć je najbolje usmjeren program u Hrvatskoj .................................................48Slika 3-10: Svi programi imaju relativnu nizak obuhvat, čak i među siromašnima ...............................48Slika 3-11: Važnost transfera za korisnike programa socijalne pomoći .................................................49Slika 3-12: Tko ima koristi od programa socijalnih transfera? ..............................................................49

Tablica 1-1: Hrvatska: Ključni ekonomski pokazatelji .............................................................................3Tablica 1-2: Ključni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 - 04. .....................................................5Tablica 1-3: Regionalna klasifikacija županija u Hrvatskoj ......................................................................6Tablica 1-4: Siromaštvo u Hrvatskoj prilično je ograničeno i plitko ......................................................10Tablica 1-5: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštva ..................................10Tablica 1-6: Učestalost siromaštva u Hrvatskoj ......................................................................................11Tablica 1-7: Subjektivna mjera blagostanja upućuje na poboljšanje životnih uvjeta .............................12Tablica 1-8: Nejednakost dohotka ostala je prilično stabilna između 2002. i 2004 ................................12Tablica 1-9: Međunarodne usporedbe siromaštva i nejednakosti ...........................................................13Tablica 1-10: Ključni socijalni pokazatelji: usporedba država ...............................................................14Tablica 2-1: Zaposlenost, nezaposlenost i mjesečna primanja prema stupnju obrazovanja ...................25Tablica 2-2: Nepovoljan položaj žena na tržištu rada .............................................................................26Tablica 2-3: Odabrani pokazatelji tržišta rada prema regijama ..............................................................26Tablica 2-4: Zaposlenost, nezaposlenost i mjesečna primanja prema stupnju obrazovanja ...................27Tablica 2-5: Raščlamba Oaxaca-Blinder: učinak značajki pojedinaca nasuprot ostalih značajki na

primanja ........................................................................................................................................29Tablica 3-1: Relativni rizik od siromaštva zbog stupnja obrazovanja nositelja kućanstva .....................34Tablica 3-2: Relativni rizik od siromaštva prema regiji stanovanja ........................................................35Tablica 3-3: Regionalne razlike u bruto regionalnom proizvodu (BRP) po glavi stanovnika, odabrane

države ............................................................................................................................................36Tablica 3-4: Alternativne liste pet najsiromašnijih županija u Hrvatskoj ...............................................43

OKVIRI

Okvir 1.1: Okvir 1.1: Okvir Glavne teme obuhvaćene u popratnim materijalima ...............................................................1Okvir 1.2: Okvir 1.2: Okvir Turizam u Hrvatskoj ................................................................................................................3Okvir 1.3: Okvir 1.3: Okvir Deriviranje apsolutne linije siromaštva za Hrvatsku ...............................................................9Okvir 2.1: Okvir 2.1: Okvir Siromaštvo i starije osobe u Hrvatskoj: neki ključni nalazi iz podataka APK 2002-04 ........20Okvir 2.2: Okvir 2.2: Okvir Razumijevanje razlika među skupinama pomoću raščlambe Oaxaca-Blinder ......................Razumijevanje razlika među skupinama pomoću raščlambe Oaxaca-Blinder ......................Razumijevanje razlika među skupinama pomoću raščlambe Oaxaca-Blinder 29Okvir 3.1: Okvir 3.1: Okvir Regionalne nejednakosti u Hrvatskoj: Nasljeđe prošlosti .....................................................35Okvir 3.2: Okvir 3.2: Okvir Politike, institucije i otvaranje radnih mjesta: neka iskustva stečena iz iskustva drugih zemalja .41Okvir 3.3: Okvir 3.3: Okvir Poslovanje: Objektivne mjere poslovnih propisa i njihova provedba ....................................42Okvir 3.4: Okvir 3.4: Okvir Regionalni operativni programi u Hrvatskoj .........................................................................45Okvir 3.5: Okvir 3.5: Okvir Reforma sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj .........................................................................50

SAŽETAK

Hrvatsko gospodarstvo je u prošlom desetlješlom desetlješ ću bilo priliËno uspjeËno uspjeË šno, šno, š što je omogušto je omoguš ćilo postupno sužavanje jaza u dohotku u usporedbi s Europskom unijom. Prema liniji siromažavanje jaza u dohotku u usporedbi s Europskom unijom. Prema liniji siromaž štva na temelju troštva na temelju troš škova škova šosnovnih životnih potreba, siromaštvo u Hrvatskoj je nisko, sa samo malim udjelom siromaštvo u Hrvatskoj je nisko, sa samo malim udjelom siromaš šnih šnih škoji su suoËeni s potpunom neimaštinom. Gledajuštinom. Gledajuš ći naprijed, zadaća brža brža br e eksterne konvergencije že eksterne konvergencije ždohotka ka EU dohotku predstavljat će izazov, a za to će biti potrebno i brže biti potrebno i brže biti potrebno i br e otvaranje radnih mjesta i že otvaranje radnih mjesta i žfleksibilnost u raspodjeli radnih mjesta i radnika unutar gospodarstva. To će ujedno pomoći u brži u brži u br em žem žpoboljšanju šanju š životnih uvjeta u regijama koje zaostaju u razvoju. U tom smislu izvješće naglašava tri šava tri švrste međusobno povezanih izazova i prioriteta politike: (1) održusobno povezanih izazova i prioriteta politike: (1) održusobno povezanih izazova i prioriteta politike: (1) odr avanje visokih stopa rasta kako bi žavanje visokih stopa rasta kako bi žse omogućilo trajno usklađivanje dohotka s Europom; (2) promicanje veće mobilnosti radne snage, ukljuËujući mjere usmjerene na izgradnju ljudskog kapitala u svrhu poboljšanja mogušanja moguš ćnosti za radnike; i (3) poboljšanje adekvatnosti i ušanje adekvatnosti i uš Ëinkovitosti mreža socijalne zaža socijalne zaž štite unutar odgovornoga štite unutar odgovornoga šfiskalnog okvira. U utvrđfiskalnog okvira. U utvrđfiskalnog okvira. U utvr ivanju regionalnih razlika nekoliko pokazatelja razvoja pokazuje da su regionalne razlike u životnim uvjetima znaËajne (iako u prosjeku nisu viËajne (iako u prosjeku nisu viË še nego u zemljama EU), te še nego u zemljama EU), te šda se to može djelomiže djelomiž Ëno objasniti ljudskim kapitalom i drugim znaËno objasniti ljudskim kapitalom i drugim znaË Ëajkama pojedinaca. Izgradnja Ëajkama pojedinaca. Izgradnja Ëlokalnih komparativnih prednosti nudi najbolji naËin da se u budućnosti poboljšaju šaju š životni uvjeti u regijama koje zaostaju u razvoju.

1. S pripremama Hrvatske za pristup Europskoj uniji, Vlada radi na (1) Zajedničkom memorandumu o uključivanju, te (2) nacionalnoj strategiji regionalnog razvoja koja navodi planove smanjenja unutarnjih razlika. Ovo izvješće nudi podatke i analize relevantne za obje ove zadaće te daje uvid u strateške prioritete s kojima se Vlada suočava, kao i na kompromise koji su u to uključeni.

SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ JE RELATIVNO NISKO …

2. Hrvatsko gospodarstvo je u prošlom desetljeću bilo prilično uspješno (Slika 1). Realni BDP po stanovniku se između 1996. i 2005. povećao za više od 40 posto. S druge strane, nejednakost je i u potrošnji i u dohotku bila prilično stabilna i niska između 2002. i 2004. U tom razdoblju je stopa siromaštva1, čini se, ili stagnirala (na temelju potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe), ili je smanjena za oko jedan postotni bod godišnje (na temelju dohotka po ekvivalentu odrasle osobe). Ovo posljednje kretanje je vjerojatno posljedica visokog rasta gospodarstva u ovom razdoblju. Osim toga, subjektivna percepcija blagostanja, kako je to zabilježeno u više uzastopnih Anketa o potrošnji kućanstava, upućuju na određeno poboljšanje u životnom standardu tijekom vremena.3. Nalazi pokazuju da je siromaštvo u Hrvatskoj vrlo ograničeno. Siromašno je otprilike 11 posto stanovništva, a još 10 posto je izloženo riziku siromaštva u smislu da je njihova prosječna razina 1 Prema najnovijim dostupnim podacima (Anketa o potrošnji kućanstava iz 2004.) i liniji siromaštva od 22.145 kuna(paritet kupovne moći od 4.343 USD) po ekvivalentu odrasle osobe koji je dobiven upotrebom metodologije troškova osnovnih potreba.

x

potrošnje manja od linije siromaštva uvećane za 25 posto. Neke skupine, čiji je broj oko 1 posto stanovništva, suočene su s potpunom neimaštinom.

4. Prema međunarodno-usporedivoj li-niji siromaštva za regiju, stope siromaštva u Hrvatskoj najniže su među zemljama članicama Svjetske banke u Europi i srednjoj Aziji.2 To je djelomično tako jer je i Gini koeficijent za Hrvatsku nizak u usporedbi s onima za druge zemlje u regiji. Niska stopa siromaštva u Hrvatskoj (oko 4 posto, ako se primijeni međunarodna linija siromaštva od 4,30 USD, prema paritetu kupovne moći, dnevno po osobi u cijenama iz 2004.) odgovara onome što se može očekivati od razine potrošnje po glavi stanovnika u Hrvatskoj (Slika 2). Socijalni pokazatelji za zemlju uglavnom su u skladu s onima u zemljama višega srednjeg dohotka u regiji. Na primjer, stope smrtnosti dojenčadi i djece niže su od onih u Latviji ili Mađarskoj, ali više od onih u Češkoj Republici ili Sloveniji.

5. Međutim, otvaranje radnih mjesta zaostaje za rastom BDP-a i plaćama (Slika 3). Pri samo 54,7 posto, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najnižih u Europi, a udio dugotrajno nezaposlenih (tj. radnika bez posla 12 mjeseci ili duže) veći je nego u svim zemljama EU, osim Poljske i Slovačke.

PROFIL SIROMAŠTVA I NEJEDNAKOSTI U ZARADAMA

6. VeliËina kućanstva, obrazovanje, starost i radni status nositelja kućanstva važne su determinante siromažne su determinante siromaž štva.štva.š Ku-ćanstva koja su mala (1-2 osobe) i velika (više od 6 ljudi) suočavaju se s većim rizicima siromaštva od drugih. Više od tri četvrtine siromašnih živi u kućanstvima čiji su nositelji osobe sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom. Isto tako, siromaštvo je usko vezano uz status aktivnosti nositelja kućanstva (Slika 4); nositelji kućanstva koji su umirovljeni,

2 Bar među zemljama za koje su dostupni podaci Ankete o kućanstvima.

xi

nezaposleni ili ekonomski neaktivni imaju istaknuto mjesto među siromašnima.

7. Rizik siromaštva poveštva poveš ćava se s dobi. Učestalost siromaštva najveća je među kućanstvima čiji su nositelji starije osobe, koji se suočavaju s rizikom siromaštva dvaput češće od prosjeka. Kućanstva čiji su nositelji starije osobe koje ne primaju mirovinu osobito su ranjiva, te se suočavaju s rizikom siromaštva pet i pol puta većim od nacionalnog prosjeka (Slika 5). Čak i oni koji primaju mirovine izloženi su riziku od siromaštva gotovo dvaput većem od nacionalnog prosjeka. Umirovljene osobe imaju veću mogućnost da postanu siromašne u ruralnim područjima nego u urbanima.

8. Visok postotak stanovništva, ne samo štva, ne samo šmeđu siromašnima, ima ogranišnima, ima ograniš Ëen ili nema nikakav pristup osnovnim uslugama. Jedna četvrtina siromašnih živi u stambenim je-dinicama bez vodoopskrbe, 8 posto živi u stambenim jedinicama bez zahoda, a 8 posto bez telefonske linije. Općenito, kako se moglo i očekivati, pristup komunalnim uslugama u Hrvatskoj značajno je lošiji u ruralnim područjima u usporedbi s urbanima, te za siromašne u usporedbi s onima koji nisu siromašni.

9. Siromaštvo i status na trštvo i status na trš žtvo i status na tržtvo i status na tr ištu rada:štu rada:šSiromašni u Hrvatskoj ostvaruju više od polovine svojih prihoda putem socijalnih transfera, i relativno malo od proizvodnih aktivnosti (Slika 6). To je u skladu s njihovim niskim stopama sudjelovanja u radnoj snazi i njihovom relativno uznapredovalom starosti. Kućanstva čiji su nositelji nezaposleni mala su, ali vrlo ranjiva skupina.

10. Žene i mladi su u izrazito nepovoljnom poloŽene i mladi su u izrazito nepovoljnom poloŽ žaju na tržaju na trž žaju na tržaju na tr ištu radaštu radaš . Žene imaju veće stope nezaposlenosti i niže nadnice (Tablica 1) od drugih sudionika na tržištu rada. Stope zaposlenosti među mladima i prosječna primanja su izrazito niska (Slika 7)—manje nego jedna četvrtina ljudi između 15 i 25 godina ima posao, a stopa nezaposlenosti za ovu dobnu skupinu tri puta je veća od one u dobnoj skupini između 25 i 50 godina.

Tablica 1: Nepovoljan poloTablica 1: Nepovoljan poloTablica 1: Nepovoljan položaj aj žena na tržištu rada Muškarci Žene

Stopa participacije (%) 71,9 58,6Stopa zaposlenosti(%) 61,4 47,8Stopa nezaposlenosti(%) 13,0 16,4MjeseMjesečna primanja(na primanja(kuna)) 3.514 2.978

xii

IZAZOV EKSTERNE KONVERGENCIJE DOHOTKA

11. Iako Hrvatska sužava jaz u dohotku s prosjekom EU25, održavanje ovog kretanja vjerojatno će biti izazov. Projekcije opadanja stanovništva u državi i radne snage navode na pomisao da će dohodak po stanovniku vjerojatno opasti tijekom stoljeća (Slika 8, scenarij A: kretanje u osnovnom scenariju s radnom snagom koja se smanjuje). U svrhu sprečavanja toga, i stopa zaposlenosti i produktivnost rada trebat će se značajno povećati. Kad bi se ukupna stopa zaposlenosti u Hrvatskoj povećala na 70 posto do 2025., to bi pomoglo poništiti negativan učinak opadanja broja radno sposobnog stanovništva (Slika 8, scenarij B: stopa zaposlenosti povećava se prema lisabonskom cilju), ali čak i u tom scenariju bi hrvatski BDP po stanovniku jedva dosegao dvije trećine razine u EU25 do 2025. Ako je cilj postizanje višeg životnog standarda, također bi se osim projekcije povećanja stope zaposlenosti, trebala značajno povećati i produktivnost.

12. U tu svrhu izvješće naglašava tri niza međusobno povezanih izazova i prioriteta politike: (1) održavanje visokih stopa rasta koje bi omogućile brže vanjsko usklađivanje dohotka; (2) promicanje veće mobilnosti radne snage, uključujući mjere usmjerene na izgradnju ljudskog kapitala, čime će se omogućiti radnicima pristup boljim mogućnostima, u zemlji i izvan nje; i (3) poboljšanje raspodjele izdataka za programe socijalne zaštite unutar odgovornog sveukupnog fiskalnog okvira.

(1) Održ(1) Održ(1) Odr avanje visokog rasta bržavanje visokog rasta brž žavanje visokog rasta bržavanje visokog rasta br im otvaranjem novih radnih mjesta žim otvaranjem novih radnih mjesta ž13. U svrhu poboljšanja iskorištenosti radne snage, Hrvatska bi trebala usvojiti prilično široku lepezu mjera politike kojima bi se pomoglo otvaranje radnih mjesta: rješavanje preostalih destimulirajućih

xiii

značajki investicijskog okruženja,3 uključujući one kojima bi se olakšala uknjižba nekretnina i poboljšala učinkovitost pravnog sustava; pomaganje da se realne plaće prilagode produktivnosti i uvjetima lokalnog tržišta (osobito plaćama u javnim poduzećima, u kojima program restrukturiranja nije dovršen); te kroz omogućavanje da se kroz subvencije za zapošljavanje isplate plaće mladim radnicima ili radnicima u ekonomski nerazvijenim regijama—šradnicima ili radnicima u ekonomski nerazvijenim regijama—šradnicima ili radnicima u ekonomski nerazvijenim regijama to je bolje nego da uopće nemaju posao. Za rješavanje izazova otvaranja novih radnih mjesta također bi bilo potrebno da Vlada riješi svoj fiskalni problem, koji je, opet, nastao zbog problema s nereformiranim zdravstvenim sektorom, povećanjem socijalnih izdataka i nastavljanjem državnih potpora poduzećima gubitašima u državnom vlasništvu. Na izdatke države u Hrvatskoj otpada oko pola BDP-a, što je velik udio čak i po europskim standardima. Ukupne subvencije sektoru poduzeća imale su udjel od 3,4 posto BDP-a u 2003, što je bilo znatno više od pola ukupnog državnog deficita od 6,2 posto u toj fiskalnoj godini. Između 2000. i 2004. vanjski dug Hrvatske porastao je sa 61 na 88 posto BDP-a.4

(2) Mobilnost radne snage i veća fleksibilnost trža fleksibilnost trža fleksibilnost tr ižiž šiši ta rada šta rada š

14. Multivarijantna analiza podataka iz Ankete o radnoj snazi pokazuje da se čak jedna trećina razlika u plaći između vodećih regija i regija koje zaostaju u razvoju u Hrvatskoj može pripisati razlikama u značajkama radnika, uključujući njihovo obrazovanje (Slika 9). Taj nalaz upućuje na važnost osnaženja ljudskog kapitala radnika u regijama koje zaostaju u razvoju, kao i olakšavanja veće mobilnosti radne snage kao sredstva za smanjenje razlike u zaradama među pojedinim regijama. Javni poredak može imati značajnu ulogu u smanjenju prepreka za migracije radnika između pojedinih regija, kroz poboljšanje informacija o mogućnostima zapošljavanja u drugim regijama, smanjenje nesavršenosti i poremećaja na stambenom tržištu, kao i poboljšanjem prometnih veza. Obratno, programi socijalne pomoći koji ne obraćaju dovoljno pažnje problemima nedovoljne stimulacije za rad mogu smanjiti mobilnost radne snage između regija.

15. Slična analiza razlike u primanjima između radnika u javnom i privatnom sektoru pokazuje da su prosječna mjesečna primanja radnika u državnim tvrtkama otprilike 30 posto viša od primanja radnika u privatnom sektoru. Nadalje, razlika u značajkama zaposlenika —kao što su dob, godine obrazovanja i spol—u najboljem slučaju objašnjavaju samo jednu trećinu razlike u primanjima između tih dvaju sektora, dok ostatak nije objašnjen. S druge strane, to upućuje na problem nepotpunog restrukturiranja poduzeća u javnom sektoru u Hrvatskoj. Razlika u plaćama između tih poduzeća 3 Ukupna investicijska klima i poslovno okruženje u Hrvatskoj percipiraju se kao relativno povoljni i kao da se poboljšavaju. U 2003. je Vlada uvela odgovornu politiku plaća, kojom je preokrenut trend povećavanja jediničnih troškova radne snage, te su smanjeni troškovi radne snage koji nisu povezani s plaćom. Osim toga, donesen je novi Zakon o radu, koji je bolje usklađen s uputama Europske komisije i praksom u državama članicama EU.4 Kao odgovor na sve veći vanjski dug i ranjivost zemlje, Vlada je počela smanjivati deficit javnog sektora sa 6,2 posto BDP-a u 2003. na 4,1 posto u 2005. sporijim rastom mase plaća, nižim transferima i javnim investicijama, kao i strukturnim reformama.

xiv

i drugih tvrtki može spriječiti preraspodjelu radnika između sektora i regija. Politike usmjerene na ispravljanje tih tržišnih nesavršenosti mogu imati važnu ulogu u olakšavanju slobodnijeg protoka radnika. Pri provođenju takvih politika bilo bi važno osigurati prisutnost učinkovitih mreža socijalne zaštite koje bi štitile dohodak radnika koji su ostali bez posla prije restrukturiranja poduzeća.

(3) Poboljš(3) Poboljš(3) Pobolj anje alokacije izdataka za programe socijalne zašanje alokacije izdataka za programe socijalne zaš štiteštiteš16. Ključna značajka Vladinog programa smanjenja siromaštva i povećanja socijalne uključenosti je poboljšanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite pomoću: (1) racionaliziranja izdataka i poboljšanog ciljanja, te (2) jačanja vođenja i upravljanja sustavom. Socijalni izdaci u Hrvatskoj su visoki prema međunarodnim standardima i iznose 31 posto BDP-a, ali nisu dobro ciljani prema siromašnima. Samo malen dio socijalnih izdataka—0,7 posto BDP-a—odlazi na programe temeljene na imovinskom cenzusu. Podaci za 2003. pokazuju da su naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje dvije najveće kategorije transfera, na koje otpada 51 posto odnosno 5 posto ukupnih prihoda od transfera, a iza njih su po važnosti slijedili doplatak za djecu (oko 4 posto), socijalna pomoć (oko 3 posto) i naknada za nezaposlenost (oko 2 posto).

17. Socijalna pomoć je najbolje ciljani program u Hrvatskoj (Slika 10). Međutim, ukupni transferi u sklopu ovog programa mali su u odnosu prema drugim programima. Kao rezultat toga, program socijalne pomoći ne dolazi do velike većine siromašnih ljudi: on obuhvaća samo oko 13 posto najsiromašnije petine stanovništva. Iako gotovinske socijalne naknade ukupno iznose oko 4 posto BDP-a (tj. znatno više od prosječne razine od 2,5 posto u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Madžarskoj), samo oko 0,26 posto BDP-a se dodjeljuje programu socijalne pomoći prema imovinskom cenzusu (zemlje EU u prosjeku troše 1,4 posto BDP-a na slične programe). Međutim, za siromašne korisnike je program socijalne pomoći važan izvor dohotka, kojim pribavljaju 15 posto svoje prosječne potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe.

18. Izvješće preporuča sljedeću strategiju za poboljšanje sustava mreža socijalne zaštite:

• Trošiti relativno manje na dječje doplatke i olakčje doplatke i olakč šice za djecu poboljšanjem njihova ciljanja na siromašne obitelji, te trošiti relativno više na socijalnu pomoć, što, budući da sveukupna dubina siromaštva nije tako visoka, može umnogome pridonijeti uklanjanju siromaštva u državi;

xv

• Povećati stope obuhvata programa u siromašnijim regijama usmjeravanjem većeg dijela ukupnih konsolidiranih socijalnih izdataka opće države prema tim regijama;

• Poboljšati administriranje sustava (boljim povezivanjem centara za socijalnu skrb i zavoda za zapošljavanje, većom jasnoćom njihovih uloga, boljom upotrebom informatičke tehnologije, boljim povezivanjem nacioanlnih i lokalnih socijalnih programa, razmjenom informacija itd); i

• Upotrebljavati aktivnije mjere politika—kao što su usluge savjetovanja i aktivnije intermedijacije između posloprimaca i poslodavaca—kako bi se pomoglo smanjiti dugotrajnu nezaposlenost i promicati veće sudjelovanje na tržištu rada.

KOLIKO SU ZNAČAJNE REGIONALNE RAZLIKE U ŽIVOTNOM STANDARDU?

19. BDP, tj. gospodarski rast, zaposlenost i životni uvjeti očigledno se razlikuju od jedne hrvatske regije do druge, iako u prosjeku ne značajno više od onih u EU (Tablica 2).

Tablica 2: Regionalne varijacije u BDP po stanovniku, odabrane zemlje

Zemlja Broj jedinicajedinica Godina

Najsiromašniji(euro)

Najbogatiji(euro) OmjerOmjer

Koeficijent varijacijevarijacije

BugarskaBugarska 6 2002. 1.701 3.054 1,791,79 0,260,26Francuska 22 2002. 19.111 38.854 2,032,03 0,180,18ŠpanjolskaŠpanjolska 19 2002. 11.214 23.077 2,052,05 0,200,20PoljskaPoljska 16 2002. 3.708 8.067 2,172,17 0,220,22Hrvatska 5 2003. 3.983 8.799 2,212,21 0,350,35ItalijaItalija 21 2002. 13.697 32.279 2,352,35 0,260,26RumunjskaRumunjska 8 2002. 1.751 4.603 2,592,59 0,420,42Velika Britanija*Britanija* 37 2002. 17.268 45.028 2,60 0,23

NjemaNjemačka 41 2002. 15.638 44.151 2,822,82 0,260,26Turska 26 2001. 730 3.063 4,194,19 0,420,42RusijaRusija 7 2003. 1.129 5.743 5,115,11 0,580,58

* NUTS2 regije užeg i šireg područja Londona su spojene. Osim u Rusiji i Hrvatskoj, regije su definirane na razini NUTS2. Ruske regije su definirane na temelju sedam službenih administrativnih regija. Hrvatska regije su analitičke regije opisane u ovom izvješću.

20. Razlike između regija (Tablica 3)5 odražavaju različite čimbenike kao što su učinak nedavnog rata i različitih geografskih karakteristika, i, kako je već spomenuto, razlike u obrazovnim postignućima i ljudskom kapitalu njihovih stanovnika. Gospodarstva najrazvijenijih županija —Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije—imaju velike uslužne sektore, aktivna mala i srednja poduzeća i velike poduzetnike, i čini se da imaju dobre izglede da nastave brzo rasti. Čini se da županije na jadranskoj obali u Hrvatskoj imaju slične dobre izglede, i vjerojatno će imati koristi od nastavljenog brzog rasta u turizmu. Za razliku od njih, županije u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj

5 Slijedeći istu analitičku regionalnu klasifikaciju kao onu koja je upotrijebljena u ranijoj studiji Svjetske banke - Studiji o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju, ovo izvješće koristi se prikazom pet glavnih geografskih regija kako bi se ispitale regionalne varijacije u životnim uvjetima. Iako predstavlja samo jedan od nekoliko mogućih prikaza regionalne klasifikacije, ovakvo grupiranje daje koristan pregled regionalnih varijacija, ali istodobno osigurava dovoljno veliku veličinu uzorka u svakoj od tih skupina s priličnom statističkom točnošću. Ovakvo grupiranje također prati istovjetne geografske, administrativne, socijalne i ekonomske karakteristike.

xvi

imaju manje povoljnu gospodarsku strukturu, s relativno velikim udjelom poljoprivrede, i čini se da se suočavaju sa značajnim rizikom od daljnjeg zaostajanja.

Tablica 3: Odabrani pokazatelji, po regijamaBDP poBDP po APK 2004. Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)Ankete o radnoj snazi (2002-04.)

Analitička regija

stanovniku (2003,

Hrvatska=100)Hrvatska=100)

Godišnja potrošnja po

nja nja po

nja

stanovniku potrostanovniku

potro nja po stanovniku

nja po Stopa

zaposlenostiStopa

zaposlenostiStopa

(%)(%)

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti

Stopa

(%)(%)

Prosječna primanja (

Prosjeprimanja (

Prosjekuna

/ mjese/ mjeseprimanja (

/ mjeseprimanja (

čprimanja (

čprimanja (

no)no)Središnjanja 82 42.602 60,860,8 11,511,5 2.806Istočna 67 37.593 47,947,9 19,919,9 2.826ZagrebZagreb 149 58.584 55,955,9 11,811,8 3.735Sjev. JadranSjev. Jadran 124 52.703 58,558,5 9,9 9,9 3.498Južni Jadran 77 45.281 48,948,9 20,220,2 3.524Hrvatska 100 47.326 54,554,5 14,514,5 3.276

21. Podaci na razini županija i regija daju mnogo podrobniju sliku tih razlika. Na primjer, Slika 11. pokazuje da, dok su i istočna i središnja regija siromašne u monetarnom smislu i u ljudskom kapitalu, stope nezaposlenosti su prilično visoke u istočnoj regiji, ali mnogo niže u središnjoj. Slično tome, dok dvije jadranske analitičke regije imaju slične razine primanja po radniku i ljudski kapital, stope nezaposlenosti su znatno više u južnoj regiji.

xvii

22. Stope siromaštva razlikuju se od jedne regije do druge, od manje od 3 posto stanovništva u urbanom Zagrebu do više od 20 posto u ruralnoj središnjoj i istočnoj regiji. Rangiranjem regija po razini incidence siromaštva nastaje sljedeća široka tipologija:

• Nisko siromaštvo:štvo:š zagrebačka regija, sjeverni Jadran i urbani južni Jadran (uzeti zajedno, oni sačinjavaju oko polovicu hrvatskog stanovništva, ali je u njima samo jedna šestina siromašnih);

• Umjereno siromaštvo:štvo:š ruralni južni Jadran, urbana središnja regija, urbana istočna regija (otprilike jedna četvrtina hrvatskog stanovništva i oko 30 posto siromašnih);

• Visoko siromaštvo:štvo:š ruralna središnja i ruralna istočna regija (otprilike jedna četvrtina stanovništva, ali više od polovice siro-mašnih).

23. Kretanja u BDP-u po stanovniku pokazuju malo povećanje međuregionalne nejednakosti u Hrvatskoj između 2001. i 2003. (Slika 12). Omjer između BDP-a po stanovniku u regijama koje zauzimaju najviše i najniže mjesto na ljestvici u te dvije godine povisio se marginalno sa 2,1 na 2,2. To ne bi trebalo biti iznenađujuće. Većina novih država članica EU iskusile su tzv. “gateway effect” u razdoblju oko njihovog pristupa Europskoj uniji, kada su njihovi glavni gradovi privukli veliko zanimanje stranih investitora i razvili se mnogo brže od ostalih regija. Doista, čini se da se regionalne razlike u Hrvatskoj nisu produbile u istoj mjeri kao u novim državama članicama. Iz te perspektive činjenica da neki dijelovi Hrvatske rastu brže od drugih nije razlog za zabrinutost, osobito jer se neke koristi od visokog rasta u tim regijama dijele i mogu se dijeliti s drugim regijama kroz državne transfere.

xviii

24. Iako se regionalne razlike u BDP-u po stanovniku na prvi pogled mogu činiti oštrima, daljnja analiza otkriva da su primarni dohoci i bruto raspoloživi dohoci u Hrvatskoj zapravo mnogo ravnomjernije raspoređeni, budući da porezi, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i socijalni i drugi transferi pomažu ujednačiti regionalne do-hotke (Slika 13). To se s druge strane preslikava u manje regionalne varijacije u potrošnji po stanovniku.

25. Životni standard lošijiod prosječnog u središnjoj i istočnoj regiji povezani su sa slabijim rezultatima tržišta rada u tim regijama, s nižim stopama participacije na tržištu rada, nižim stopama zaposlenosti6 i nižim pla-ćama. Multivarijantna ana-liza temeljena na podacima iz Anketa o radnoj snazi pokazuje da se samo oko jedne trećina ukupne varijacije u primanjima u regijama Hrvatske može objasniti razlikama u ljudskom kapitalu i drugima takvim pojedinačnim značajkama radnika. Ostatak razlike u primanjima proizlazi iz drugih čimbenika, uključujući geografske (u većini zemalja EU ta je razlika tipično mnogo niža od onoga što je uočeno u Hrvatskoj). Procjene siromaštva i njegovih determinanti na razini županija, izvedene iz podataka Ankete o potrošnji kućanstava, omogućuju detaljnije istraživanje uzroka siromaštva—odnosno, jesu li oni specifični za pojedince ili su specifični za regije. Rezultati su u skladu s rezultatima ranijeg istraživanja koje se temeljilo na podacima o primanjima iz Anketa o radnoj snazi: ključne determinante siromaštva—status zaposlenosti, starost nositelja kućanstva, kao i veličina kućanstva—objašnjavaju neke, ali ne sve uočene razlike u razinama siromaštva između pojedinih regija. Tako drugi čimbenici specifični za pojedinu regiju, kao što su razlike u kvaliteti lokalne infrastrukture, vjerojatno igraju važnu ulogu u objašnjavanju razlika u regionalnom životnom standardu.

KorišKorišKori tenje lokalnih komparativnih prednosti štenje lokalnih komparativnih prednosti š26. Neobjašnjene regionalne razlike u primanjima i životnom standardu sugeriraju da je za Hrvatsku razumno usmjeriti se na regionalni razvoj. U kontekstu pripreme nacionalne regionalne razvojne strategije, analiza i razvojnih planova, postavlja se kako najbolje definirati regionalne razlike i na kojoj razini teritorijalnog agregiranja.7 Iz naše analize izgleda da su županije u Hrvatskoj vjerojatno premala jedinica za tu svrhu, makar i stoga što njihovo relativno mjesto na ljestvici varira s pokazateljem životnog standarda koji je odabran (Tablica 4). Na primjer, ni jedna od pet županija s najvišim stopama siromaštva izračunatim upotrebom podataka iz Ankete o kućanstvima ne nalazi se na listi pet najsiromašnijih županija rangiranih prema BDP-u po stanovniku.

6 Iako ne u središnjoj regiji—vidjeti Tablicu 3.7 Vladin prijedlog Nacionalne regionalne razvojne strategije planira uključiti evaluaciju i kategorizaciju za sve lokalne i regionalne jedinice.

xix

Tablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromaTablica 4: Alternativne liste pet najsiromašnijih nijih nijih nijih nijih nijih županija u Hrvatskojupanija u Hrvatskojupanija u Hrvatskojupanija u Hrvatskojupanija u Hrvatskojupanija u HrvatskojMjesto na ljestvici

(1=najsiro-mašniji)

BDP po stanovniku

(2003)

Dohodak po stanovniku

Potrošnja po stanovniku

Prosječna mjesečna primanja

Stopa siromaštva (%)

1Vukovarsko-srijemska

Virovitičko-podravska

KarlovačkaVirovitičko-podravska

Karlovac

2Brodsko-posavska

Osječko-baranjska

Virovitičko-podravska

VaraždinskaSisačko-moslavačka

3Šibensko-kninska

KarlovačkaSisačko-moslavačka

Bjelovarsko-bilogorska

Bjelovarsko-bilogorska

4Požeško-slavonska

Sisačko-moslavačka

Krapinsko-zagorska

Koprivničko-križevačka

Koprivničko-križevačka

5Krapinsko-zagorska

Požeško-slavonska

Osječko-baranjska

Brodsko-posavska

Osječko-baranjska

27. Za razliku od toga, zaključci su dosljedniji i čvršći na regionalnoj razini: istočni i središnji dijelovi zemlje konzistentno proizlaze najsiromašnijima. Stope siromaštva u tim regijama su iznad nacionalnog prosjeka, one na južnom Jadranu su jednake, a one na sjevernom Jadranu i u zagrebačkoj regiji su niže od nacionalnog prosjeka (Slika 14).

28. Inicijative za poticanje rasta u regijama koje zaostaju u razvoju imaju najviše izgleda za uspjeh ako prate ekonomsku geografiju, korištenjem lokalnih komparativnih prednosti i lokalnog znanja i inicijativa. U Hrvatskoj se većina regionalnih operativnih programa (ROP-ovi) razvija na razini županija za razdoblje 2004-10 (neki su rađeni i ranije); lokalni projekti planiraju se kroz proces konzultacija s velikim brojem sudionika, u suradnji s njima, i poduzimaju se koraci tijekom cijelog procesa ka osiguranju dobre usklađenosti projekata s komparativnim i konkurentnim prednostima županija. U tom smislu izrada ROP-ova je potpuno u skladu s tim strateškim načelima. Međutim, komparativna prednost neke regije može se nalaziti u više različitih županija. Gledajući u budućnost, dok Vlada RH počinje pripremati regionalne razvojne projekte više razine, bit će važno dati visok prioritet inicijativama koje se temelje na zajedničkim značajkama više županija (to jest, u smislu područja utvrđenih komparativnih prednosti), kako bi se izbjeglo trošenje sveukupnih regionalnih razvojnih napora na velikom broju manjih projekata.

1

1. RAZINE I KRETANJA SIROMAŠTVA

Hrvatsko gospodarstvo je u prošlom desetlješlom desetlješ ću bilo priliËno uspjeËno uspjeË šno, šno, š što je omogušto je omoguš ćilo postupno sužavanje jaza u dohotku u usporedbi s Europskom unijomžavanje jaza u dohotku u usporedbi s Europskom unijomž . Ali, preostaju znaËajni strukturni Ëajni strukturni Ëizazovi, a osobito izazov povećanja zaposlenosti. Uspješnost pojedinih regija je razlišnost pojedinih regija je razliš Ëita, što što šodražava varijacije u rastu razližava varijacije u rastu razliž Ëitih sektora gospodarstva i u otvaranju novih radnih mjesta. Upotrebom linije siromaštva na temelju troštva na temelju troš ška osnovnih ška osnovnih š životnih potreba koja je izraËunata za Hrvatsku, nalazimo da je siromaštvo u Hrvatskoj prilištvo u Hrvatskoj priliš Ëno ograniËno ograniË Ëeno i plitko. Procjene siromaštva temeljene na potroštva temeljene na potroš šnji po ekvivalentu odrasle osobe ostale su gotovo neizmijenjene šnji po ekvivalentu odrasle osobe ostale su gotovo neizmijenjene šposljednjih godina, no procjene temeljene na dohotku po ekvivalentu odrasle osobe sugeriraju da se siromaštvo smanjuje, štvo smanjuje, š što je vrlo vjerojatno. Upotrebom mešto je vrlo vjerojatno. Upotrebom meš đunarodne linije siromaštva za štva za šusporedbu zemalja u regiji Europe i srednje Azije nalazimo da je siromaštvo u Hrvatskoj ništvo u Hrvatskoj niš že nego že nego žu većini drugih zemalja srednjeg dohotka u regiji. Ali, demografska kretanja navode na zakljuËak Ëak Ëda će konvergencija ka prosjeËnom dohotku 25 drËnom dohotku 25 drË žnom dohotku 25 držnom dohotku 25 dr ava žava ž Ëlanica proširene Europske unije biti izazov, širene Europske unije biti izazov, šte će za brže za brže za br u konvergenciju trebati znažu konvergenciju trebati znaž Ëajno poboljËajno poboljË šati i stope zaposlenosti i produktivnost rada.šati i stope zaposlenosti i produktivnost rada.š

1.1 S pripremama Hrvatske za pristup Europskoj uniji, Vlada radi na (1) zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju8, i (2) nacionalnoj strategiji regionalnog razvoja koja naznačuje planove smanjenja unutarnjih razvojnih razlika, za koje će na raspolaganju biti značajni strukturni fondovi EU. Ovo izvješće nudi podatke i analize relevantne za obje ove zadaće i bavi se strateškim prioritetima s kojima se Vlada suočava, kao i kompromisima koji su u to uključeni. U šest popratnih materijala, koji su izdani kao Drugi svezak ovog izvješća, analiziraju se odabrana pitanja povezana s tim temama (Okvir 1-1).

8 Prema zahtjevima EK, zajednički memorandum o uključivanju naznačuje glavne izazove na području siromačju siromač štva i socijalne isključenosti s kojima se suočava zemlja kandidat za pridruživanje EU, prezentira glavne mjere politike koje poduzima takva država kako bi usvojila zajedničke ciljeve EU u vezi sa siromaštvom i socijalnom isključenošću u nacionalne politike, te utvrđuje ključna pitanja politike za praćenje u budućnosti i reviziju politika.

Okvir 1-1: Glavne teme obuhvaćene u popratnim materijalima 1. Procjena siromaštva za Hrvatsku: metode i mjerenještva za Hrvatsku: metode i mjerenješ : Raspravlja o metodološkim koracima uključenim u procjenjivanje stope siromaštva za Hrvatsku na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava (APK) iz 2004.

2. Usporedbe siromaštva za Hrvatsku: 2002-2004štva za Hrvatsku: 2002-2004š : Prezentira usporedbe siromaštva za Hrvatska tijekom vremena, na regionalnoj i županijskoj razini pomoću podataka iz Anketa o potrošnji kućanstava iz 2002-04.

3. Profil siromaštva za Hrvatskuštva za Hrvatskuš : Razvija profil siromašnih i mikro-determinante siromaštva pomoću podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava iz 2004.

4. Regionalni razvoj i socijalni pokazatelji u Hrvatskoj: Daje sveobuhvatan profil socijalnih i ekonomskih značajki hrvatskih regija na razini NUTS III (a isto tako i pet glavnih analitičkih regija upotrijebljenih u drugim popratnim materijalima). Ovaj dokument ima dva priloga: (1) prezentira regionalni BDP po županijama za 2001-03, i (2) navodi preliminarne podatke o bruto raspoloživom dohotku sektora kućanstva u Hrvatskoj.

5. Regionalne razlike u rezultatima trž5. Regionalne razlike u rezultatima trž5. Regionalne razlike u rezultatima tr išta rada u Hrvatskojšta rada u Hrvatskojš : Pregledi rezultata tržišta rada u Hrvatskoj u razdoblju 2002-04 pomoću podataka iz niza Anketa o radnoj snazi.

6. Procjena fleksibilnosti hrvatskog trž6. Procjena fleksibilnosti hrvatskog trž6. Procjena fleksibilnosti hrvatskog tr išta radašta radaš : Ovaj materijal daje pregled ključnih institucija tržišta

rada u Hrvatskoj, te se koristi podacima Financijske agencije u svrhu izrade profila dinamike tržišta rada

u državi u posljednjih nekoliko godina.

2

Kao doprinos poboljšanju podataka u Hrvatskoj, izvješće prezentira disagregirane statističke podatke prikupljene iz različitih izvora. Podaci iz nekoliko krugova Ankete o potrošnji kućanstava (APK) i Ankete o radnoj snazi (ARS) su objedinjeni kako bi se dobile nove, relativno precizne procjene ključnih pokazatelja životnog standarda na regionalnoj i županijskoj razini.9Sveobuhvatna pripremljena lista pokazatelja, tablica koje prikazuju te pokazatelje na županijskoj i regionalnoj razini, kao i karte koje prikazuju prostorne varijacije u tim pokazateljima prikazani su u Prilogu.

1.2 Upotrebom najnovijih raspoloživih podataka izvodimo liniju siromaštva za Hrvatsku koja se temelji na troškovima osnovnih potreba. Nadamo se da će se linija siromaštva, kao i metodologija za izvođenje procjena ključnih pokazatelja životnog standarda na regionalnoj i županijskoj razini pokazati korisnima za hrvatske vlasti.

1.1 EKONOMSKA KRETNAJA I IZAZOVI

1.3 Hrvatsko gospodarstvo je u posljednjem desetljeću imalo prilično dobre rezultate (Slika 1-1), koji su bili potaknuti općenito jakom domaćom potražnjom. Realni BDP po stanovniku se između 1996. i 2005. povećao za više od 40 posto. Izvoz roba i usluga u tom razdoblju zabilježio je rast s 47 na 49 posto BDP-a između 2000. i 2005. (Tablica 1-1).

9 Detaljniji opis i obrazloženje postupka objedinjavanja mogu se naći u popratnom materijalu br. 5.

3

1.4 Gospodarski oporavak Hrvatske od recesije 1999. bio je popraćen visokim vanjskim deficitom. Iako je izvoz usluga (osobito turizma i transporta - vidjeti Okvir 1-2) zabilježio jak rast, to nije bilo dovoljno da nadmaši porast uvoza roba kojeg su potaknula visoka javna ulaganja. S druge strane, visok vanjski deficit je povećao vanjski dug. Unatoč značajnom priljevu izravnih stranih ulaganja, vanjski dug Hrvatske, denominiran u eurima, porastao je sa 60,6 posto BDP-a u 2000. na 82,5 posto u 2005. (ili u američkim dolarima, porastao je s 61,2 posto na 78,5 posto BDP-a u istom razdoblju).

Okvir 1-2: Turizam u HrvatskojS obzirom na prirodna bogatstva Hrvatske, s dugačkom obalom s toplom mediteranskom klimom i brojnim živopisnim otocima, turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora, s procijenjenih 317.000 radnih mjesta u 2004, ili približno 14 posto ukupne zaposlenosti, te pridonosi neizravno oko jedne četvrtine BDP-a. U 2003. je oko četiri petine hrvatskog deficita u robnoj razmjeni bilo pokriveno prihodima od turizma. Ulaganja u ovom sektoru intenzivirala su se u prošle tri godine, ponajprije u hotelijerstvo (tj. preuređenja i modernizaciju postojećih hotela i turističkih naselja, te izgradnju novih obiteljskih hotela).

Očekuje se da će u sljedećih deset godina turizam rasti realnom stopom od oko 6,6 posto godišnje. Ključni izazovi u tom smislu bit će nastavak povećanja broja dolazaka turista, uz istodobno privlačenje bogatije klijentele. Državni zavod za statistiku procjenjuje da se broj noćenja stranih turista u Hrvatskoj povećao sa oko 16,5 u 1996. na 46 milijuna u 2005; međutim, to je još daleko manje od razine u 1989, kada je iznosila 54,5 milijuna.

Izvori: Pretpristupni ekonomski program 2005-2007, VRH, te MMF

Tablica 1-1: Hrvatska: Klju: Hrvatska: Klju: Hrvatska: Klju: Hrvatska: Ključni ekonomski pokazateljini ekonomski pokazateljini ekonomski pokazateljini ekonomski pokazatelji2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Realni sektor Postotna promjenaRealni BDP 2,9 4,4 5,6 5,3 3,8 4,3Izvoz roba i uslugaIzvoz roba i usluga 12,0 8,1 1,2 11,4 5,4 4,6Uvoz roba i usluga Uvoz roba i usluga 3.7 9.8 13.4 12.1 3.5 3.5Investicije u fiksni kapitalInvesticije u fiksni kapital -3.8 7.1 13.9 24.7 4.4 4.8Osobna potroOsobna potrošnjanja 4,2 4,5 7,7 4,6 3,9 3,4Inflacija (CPI, prosjek) Inflacija (CPI, prosjek) 4,6 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3Bruto plaBruto plaće 7,0 3,9 6,0 4,8 6,4 4,4Stopa nezaposlenosti (ILO)Stopa nezaposlenosti (ILO) 16,1 15,8 14,8 14,3 13,8 12,7

kao % BDP-aTrgovina robama i uslugamaIzvoz roba i usluga (u US$)Izvoz roba i usluga (u US$) 46,9 48,5 45,9 50,2 49,9 49,0Uvoz roba i usluga (u US$)Uvoz roba i usluga (u US$) 52,1 54,4 56,7 58,1 57,1 56,4Opća državaFiskalni manjak*Fiskalni manjak* -6,5 -6,8 -4,9 -6,2 -4,9 -4,1Kvazifiskalni manjak (HBOR)Kvazifiskalni manjak (HBOR) … … … -0,6 -0,4 -0,1Ukupni fiskalni manjakUkupni fiskalni manjak -6,5 -6,8 -4,9 -6,8 -5,3 -4,2Javni dug, ukljuJavni dug, uključujuujući jamstva i HBORi jamstva i HBOR 49,5 51,1 50,7 51,1 52,1 52,8Vanjski računi (u USD)Manjak tekuManjak tekućeg raeg računa -2,5 -3,7 -8,3 -7,2 -5,2 -6,7Izravna strana ulaganja, netoIzravna strana ulaganja, neto 5,9 6,0 2,5 6,5 2,5 4,0Rezerve (mjeseci uvoza)Rezerve (mjeseci uvoza) 4,4 5,2 5,4 5,7 5,2 4,9

* Deficit opće države; uključuje samo 53 jedinice lokalne samouprave.Izvori: DZS, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, izračuni Svjetske banke.

4

1.5 Središnja banka provodi relativno restriktivnu monetarnu politiku kako bi se djelomično kompenzirala ekspanzivna fiskalna politika, pa je zbog toga inflacija ostala općenito niska. Osim toga, država je odgovorila na rastući vanjski dug i ranjivost smanjenjem deficita sa 6,2 posto u 2003. na 4,1 posto u 2005, sporijim rastom mase plaća, nižim transferima i javnim investicijama, kao i strukturnim reformama (Tablica 1-1).10

1.6 Jedan od najvećih izazova za Hrvatsku je potaknuti zapošljavanje. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najnižih u Europi, i iznosi samo 54,7 posto, što je znatno ispod tzv. lisabonskog cilja stope zaposlenosti od 70 posto koju je postavila Europska komisija (EK) za 2010. godinu (Slika 1-2).11 Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša je od prosjeka EU25 (oko 14 posto odnosno 9 posto u 2004.) i stopa participacije radne snage je niža.

1.7 Udio dugotrajne nezaposlenosti—radnici bez posla 12 mjeseci ili duže —viši je nego u svim zemljama EU, osim Poljske i Slovačke (Slika 1-3). Dugotrajnu nezaposlenost općenito je mnogo teže rješavati nego po-vremenu nezaposlenost. Ona je često kon-centrirana na specifične skupine kao što su one s manje vještina i nižim obrazovanjem, te među mladim ljudima, i često može dovesti do dubokih ekonomskih i socijalnih problema.

10 IMF Country Report No. 06/128, Washington DC., ožujak 2006.11 Stopa zaposlenosti u ovom slučaju definirana je kao udjel zaposlenih u ukupnom stanovništvu u dobi između 15 i 64 godine.

Izvor: Eurostat. Podaci za sve zemlje odnose se na 2004. a prikazane stope odnose se na dob od : Eurostat. Podaci za sve zemlje odnose se na 2004. a prikazane stope odnose se na dob od 15 do 64 godine.

5

1.8 Kao i u drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, zaposlenost u Hrvatskoj smanjena je prilično brzo u ranim godinama tranzicije početkom devedesetih godina 20. stoljeća, kada je ukupni realni gospodarski rast znatno smanjen (Slika 1-4). Pad zaposlenosti donekle je usporen nakon ekonomskog oporavka 1994, ali se otvaranje novih radnih mjesta u rastućoj ekonomiji nije ubrzalo; podaci DZS-a pokazuju ekspanziju samo s 1,33 milijuna u 1999. na 1,42 milijun u 2005.

Podaci iz Anketa o radnoj snazi doslovno ne pokazuju nikakve promjene u stopi participacije u posljednjim godinama (Tablica 1-2:).

Tablica 1-2: Klju: Ključni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 ni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 ni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 ni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 ni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 ni pokazatelji radne snage za Hrvatsku: 2000 - 2004.Posto

2000. 2001. 2002. 2003. 2004.Stopa participacijeStopa participacije 50,8 49,7 50,9 50,3 50,5Stopa zaposlenostiStopa zaposlenosti 42,6 41,8 43,3 43,1 43,5Stopa nezaposlenostiStopa nezaposlenosti 16,1 15,8 14,8 14,3 13,8

Izvor: Objavljeni podaci Ankete o radnoj snazi; podaci se odnose na stanovništvo starosti 15 god. i više.

1.9 Viši gospodarski rast posljednjih godina koristio je radnicima manje kroz povećanje zaposlenosti, a više kroz rast plaća. Produktivnost rada po osobi zaposlenoj u Hrvatskoj znatno se povećala u prošlom desetljeću u odnosu na prosjeku EU i odrazio se na povećane plaće u razdoblju 2001-03.

6

1.2 SEKTORSKA I REGIONALNA KRETANJA U GOSPODARSKOM RASTU, DOHOTKU I ZAPOŠLJAVANJU

Općenito govoreći, sektor usluga najveći je i najdinamiËniji sektor hrvatske ekonomije.Ëniji sektor hrvatske ekonomije.Ë Posljednjih godina regionalna nejednakost nešto je povešto je poveš ćana zbog razlika u gospodarskom rastu, ali i u stopama otvaranja i zatvaranja radnih mjesta.

1.10 Obrasci gospodarskog rasta, dohotka i zapošljavanja značajno se razlikuju od jedne do druge regije u Hrvatskoj. Razlike odražavaju razne čimbenike kao što je učinak nedavnog rata, različite geografske karakteristike i posebni problemi s kojima se suočavaju regije s višom koncentracijom tradicionalnih industrija koje su trenutno u problemima. Slijedeći istu analitičku regionalnu klasifikaciju koja je korištena u ranijoj procjeni siromaštva Svjetske banke u svrhu omogućavanja usporedbe, ovo izvješće se koristi podjelom na pet glavnih geografskih regija (Tablica 1-3) kako bi se ispitale varijacije.12

Tablica 1-3: Regionalna klasifikacija : Regionalna klasifikacija županija u Hrvatskojupanija u HrvatskojAnalitička regija Županije uključene u regiju

ZagrebZagreb ZagrebaZagrebačka županija i Grad Zagreb.upanija i Grad Zagreb.

Središnja Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska.

IstočnaVirovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska.

Sjeverni Jadran Sjeverni Jadran Primorsko-goranska, LiPrimorsko-goranska, Ličko-senjska i Istarska.ko-senjska i Istarska.

Južni JadranZadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.

1.11 Kao i u drugim razvijenim državama, sek-tor usluga daje najveći doprinos rastu BDP-a i zapo-šljavanju u Hrvatskoj, iako postoje značajne razlike između pojedinih regija u strukturi faktora rasta. Naj-manji udjel zapošljavanja je u poljoprivredi (Slika 1-5).

1.12 Poljoprivreda: Poljoprivredni sektor u Hrvat-skoj malen je u usporedbi s drugim zemljama sa sličnim razinama dohotka u regiji i tri četvrtine radnika koji su zaposleni u poljoprivredi su samozaposleni poljoprivredni proizvođači. Ovaj je sektor prilično raznovrstan i odražava geografsku raznolikost zemlje, s obrađenim nizinskim regijama, brdsko-planinskim regijama u kojima prevladavaju pašnjaci, te obalnim područjima u kojima se ističjima u kojima se istič ču vinogradarstvo, voćar-stvo i maslinarstvo. Poljoprivreda ima najveći udjel ukupnog zapošljavanja u središnjoj i istočnoj regiji (19 - 20 posto), dok u drugim regijama na poljoprivredu otpada samo 4 - 5 posto.12 Iako predstavlja samo jedan od nekoliko mogućih prikaza regionalne klasifikacije, ovakvo grupiranje daje koristan pregled regionalnih varijacija, ali istodobno osigurava dovoljnu veličinu uzorka u svakoj od tih skupina s priličnom statističkom točnošću. Ovakvo grupiranje također prati istovjetne geografske, administrativne, socijalne i ekonomske karakteristike.

7

1.13 Industrija: Na industriju otpada relativno velik udjel radnih mjesta u središnjoj Hrvatskoj (30 posto), a osobito u Varaždinskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, dok u drugim regijama na industriju otpada samo oko 19 - 23 posto. Glavne industrijske grane u Hrvatskoj su proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, nafte, kemijskih proizvoda, električnih proizvoda, papira, tiskanje i izdavačka djelatnost, te brodogradnja. Ovaj je sektor raznovrstan, s jedne strane uključuje brzo-rastuće industrijske grane kao što su izdavaštvo i proizvodnja nekih vrsta kapitalnih dobara, a s druge strane djelatnosti poput tekstilne i metalne industrije, koje se suočavaju sa sve većom međunarodnom konkurencijom. Značajan udjel BDP-a još se uvijek proizvodi u poduzećima u državnom vlasništvu koja još nisu potpuno restrukturirana.

1.14 Radna mjesta u uslužnim djelatnostima u privatnom sektoružnim djelatnostima u privatnom sektoruž prevladavaju u zagrebačkoj regiji i jadranskim regijama (osobito u Zagrebu i Dubrovačkoj županiji), a ona čine više od polovice ukupnog broja zaposlenih u tim regijama, u usporedbi sa znatno manjim udjelom u središnjoj i istočnoj regiji (31 posto odnosno 37 posto). Za razliku od toga, radna mjesta u javnom sektoru su prilično jednako raspodijeljena u svim regijama, te na njih otpada oko 18 - 23 posto ukupnog broja zaposlenih, ovisno o regiji.

1.15 Tercijarni sektor ostvario je najbrži rast, dok je rast poljoprivredne proizvodnje i ribarstva smanjen.13 Tako je, i u zagrebačkoj i u jadranskim regijama, gdje na tercijarni sektor otpada veći udjel sveukupnog gospodarstva, BDP po stanovniku rastao brže nego u središnjoj i istočnoj regiji.

1.16 Kretanja BDP-a po stanovniku pokazuju mali porast nejednakosti na regionalnoj razini u Hrvatskoj između 2001. i 2003. (Slika 1-6). U tom je razdoblju omjer BDP-a po stanovniku u najviše i najniže rangiranoj regiji porastao s 2,1 na 2,2. To je kratko razdoblje za mjerenje nekog kretanja, ali takav porast bio bi u skladu s onim što se dogodilo u mnogim novim državama članicama EU, kako se raspravlja dalje u Poglavlju 4.

1.17 Moguće je da je sve veća ne-jednakost među regijama povezana s različitim stopama otvaranja i zatvaranja radnih mjesta na regionalnoj razini. One hrvatske regije koje su ostvarile najbolje ekonomske rezultate imaju dinamičan sektor malih i srednjih poduzeća i relativno velik udjel novootvorenih privatnih tvrtaka. Od sredine devedesetih godina 20. stoljeća te tvrtke imaju značajno više stope otvaranja i zatvaranja radnih mjesta nego druge vrste poduzeća (Slika 1-7).14

13 Ovaj obrazac diferencijalnog rasta različitih sektora u skladu je s iskustvom novih država članica neposredno prije njihovog pristupa EU; regije s višim udjelom tercijarnog sektora (osim javnog sektora) rasle su brže od ostalih. Što se tiče industrijskog sektora, izgleda da je važniji čimbenik bila unutarnja struktura (npr. izvozna orijentacija, transfer tehnologije itd.) nego ukupan udjel u ekonomiji. Za razliku od toga, regije s velikim udjelom poljoprivrede i javnog sektora obično su imale sporiji rast od prosjeka. Više detalja može se naći u popratnom materijalu br. 4.14 Podaci na razini tvrtaka o kretanjima radnih mjesta su preuzeti iz FINA-e. Više detalja o ovoj analizi nalazi se u popratnom materijalu br. 6.

8

1.18 Analiza regionalnih obrazaca ekonomskog rasta u Hrvatskoj pokazuje pozitivnu vezu između udjela malih i srednjih poduzeća u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) i ekonomskog rasta na županijskoj razini (Slika 1-8).15

1.19 Gledajući u budućnost, ekonomije najrazvijenijih hrvatskih županija —Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske — imaju velike tercijarne sektore, aktivna mala i srednja poduzeća, kao i velike poduzetnike, te se čini da imaju dobre izglede za nastavak brzog rasta.

15 Detalje vidjeti u popratnom materijalu br. 4.

9

1.20 Županije u jadranskim regijama imaju slične dobre izglede, s dinamičnim sektorom malih i srednjih poduzeća, relativno velikim udjelima radno sposobnog stanovništva i dobrim obrazovnim kvalifikacijama, i vjerojatno će imati koristi od nastavljenog brzog rasta u turizmu. Za razliku od toga, županije u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj imaju relativno manje povoljnu ekonomsku strukturu, i suočavaju se sa značajnim rizikom daljnjeg zaostajanja.

1.3 PROMJENE U SIROMAŠTVU I NEJEDNAKOSTI: 2002-2004.

Siromaštvo u Hrvatskoj je prilištvo u Hrvatskoj je priliš Ëno ograniËno ograniË Ëeno i plitko; otprilike 11 posto stanovništva je siromaštva je siromaš šno, šno, ša još 10 posto je u riziku da postanu siromašni. Ali neke skupine, na koje otpada oko jedan posto šni. Ali neke skupine, na koje otpada oko jedan posto šstanovništva, svakako su suoštva, svakako su suoš Ëene s potpunom neimaštinom. Nedavna kretanja u apsolutnom štinom. Nedavna kretanja u apsolutnom šsiromaštvu nejasna su, ali subjektivan osještvu nejasna su, ali subjektivan osješ ćaj blagostanja upućuje na stanovita poboljšanja.šanja.š

1.21 U svrhu procjene siromaštva ovo izvješće koristi se metodom troškova osnovnih potreba, prema kojoj se svako kućanstvo čije je ukupno blagostanje ispod izvedene linije siromaštva smatra siromašnim (Okvir 1-3). Naša preferirana mjera blagostanja je potrošnja po ekvivalentu odrasle osobe, izvedena iz podataka niza Anketa o potrošnji kućanstava u Hrvatskoj. U svrhu provjere dobivenih rezultata kao alternativna mjera upotrebljava se dohodak po ekvivalentu odrasle osobe iz istog izvora podataka.

Okvir 1-3: Izvođenje apsolutne linije siromaštva za Hrvatsku

Na tragu Ravalliona (1994), linija siromaštva na temelju troškova osnovnih potreba definira se kao razina ukupne potrošnje gdje kućanstva troše upravo toliko da ostvare minimum potrebnog unosa energije i da zadovolje osnovne potrebe koje se ne odnose na hranu. Procjena te linije uključuje tri glavna koraka:

1. Izbor minimalne potrošašaš Ëke koËke koË šarice za hranu:šarice za hranu:š Potrebe za energijom iz hrane za osobe različite dobi i spola definirane su na temelju preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (1985.) i FAO-a (2004.) prilagođenih hrvatskoj situaciji. Usvojena je norma od 2.700 kcal dnevno po ekvivalentu odrasle osobe. Minimalna potrošačka košarica izvedena je određivanjem prosječne vrijednosti potrošnje hrane po ekvivalentu odrasle osobe za kućanstva u najnižem kvintilu ukupne ekvivalentne raspodjele potrošnje u uzorku Ankete o potrošnji kućanstava. Rezultirajuće količine su pretvorene u kalorijske vrijednosti upotrebom tablica za konverziju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Budući da je prosječni unos kalorija po ekvivalentu odrasle osobe za ovu potrošačku košaricu bio 2.859 kcal (tj. viši od norme), sve količine hrane su smanjene (za 2,700/2,859) kako bi se dobila potrošačka košarica koja osigurava 2.700 kcal dnevno.

2. Trošak minimalne potrošak minimalne potroš šašaš Ëke koËke koË šarice za hranu (linija siromašarice za hranu (linija siromaš štva prema hrani):štva prema hrani):š Cijene svakog prehrambenog artikla potrebne za izračun troška minimalne potrošačke košarice za hranu dobivene su iz podataka Ankete o potrošnji kućanstava. Upotrebom srednje vrijednosti koju su navela kućanstva u najnižem kvintilu ekvivalentne potrošnje kao referentne cijene, trošak minimalne potrošačke košarice za hranu bio je 529 kuna mjesečno, ili 6.348 kuna po ekvivalentu odrasle osobe godišnje.

3. Procjena ukupne linije siromaštva: štva: š Naposljetku, upotrebom pristupa “troška osnovnih potreba”, procijenjena je (ukupna) linija siromaštva identificiranjem kućanstava za koja su izdaci za hranu bili približno jednaki trošku minimalne košarice hrane, a ukupna linija siromaštva izračunata je određivanjem prosječnih ukupnih izdataka kućanstva ove pod-skupine kućanstava. Dobivena linija siromaštva prezentirana je u donjoj tablici, zajedno s nekim ilustrativnim vrijednostima za različite demografske skupine kućanstava.

Napomena: Više detalja o postupku procjenjivanja može se naći u popratnom materijalu br. 1.

Ukupna linija siromaštva (cijene u kunama godišnje u 2004.)

.Odraslisamac

Par bezdjece

1 roditelj s 1 djetetom

Par s 2 djece.

. 22.145 33.217 28.788 46.504

10

1.22 Obje mjere blagostanja pokazuju da je siromaštvo u Hrvatskoj prilično ograničeno—ovisno o mjeri koja se upotrebljava, samo 10 - 11 posto (ili manje od pola milijuna) stanovnika Hrvatske troši manje od linije siromaštva iz 2004, koja je iznosila 22.145 kuna po ekvivalentu odrasle osobe (Tablica 1-4).

Tablica 1-4: Siromaštvo u Hrvatskoj prili: Siromaštvo u Hrvatskoj prili: Siromaštvo u Hrvatskoj prilično je ogranino je ogranino je ograničeno i plitko eno i plitko Mjera siromaštva (posto) Izdaci DohodakUpotrijebljena linija siromaUpotrijebljena linija siromaštva 22.145 kuna po ekvivalentu odrasle osobe godi po ekvivalentu odrasle osobe godi po ekvivalentu odrasle osobe godišnjenjeStopa siromaStopa siromaštva - P0 11,1% 10,4%Jaz siromaštva - P1 2,6% 2,4%Jaz siromaštva na kvadrat - P2 1,0% 0,9%

Izvor: Procjene Svjetske banke na temelju Ankete o potrošnji kućanstava iz 2004.

1.23 Jaz siromaštva (P1) procjenjuje koliko se u prosjeku daleko ispod linije siromaštva siromašni nalaze u odnosu na liniju siromaštva. Jaz siromaštva na kvadrat (P2) uzima u obzir ne samo udaljenost koja odjeljuje siromašne od linije siromaštva, nego i nejednakost među siromašnima.

1.24 Obje ove distribucije mjera siromaštva pokazuju da je siromaštvo u Hrvatskoj prilično plitko; u prosjeku, “dubina siromaštva” mjerena jazom siromaštva bila je samo 2,6 posto.

1.25 Budući da gore navedne široke kategorije “siromašnih” i “nesiromašnih” mogu prikriti značajne nejednakosti unutar tih skupina, u Tablici 1-5: navodi se detaljnija raspodjela tih kategorija po razini blagostanja. Tako su unutar ukupne brojke od 11,1 posto stanovništva koje je klasificirano kao siromašno neki ljudi očigledno u mnogo težem materijalnom položaju od drugih—ukupno oko 40.000 ljudi (jedan posto stanovništva) žive u velikoj neimaštini, dok još 140.000 troši na razini koja je značajno niža od nacionalne linije siromaštva. Dodatnih 10 posto stanovništva u državi nisu siromašni nego ranjivi, odnosno izloženi riziku od siromaštva, i njihova prosječna potrošnja je na razini manjoj od 25 posto iznad linije siromaštva.

Tablica 1-5: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštva: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštva: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštva: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštva: Oko 1 od 20 Hrvata troši daleko ispod nacionalne linije siromaštvaRazina blagostanja (višekratnici linije

siromaštva)siromaštva) Stanovništvo Udjel (%) Kumulativ (%)

“Teška neimaština” (< 0,5 linije siromaštva)“Teška neimaština” (< 0,5 linije siromaštva) 41.800 1,0 1,0“Također jako siromašni” ( 0,5 - 0,75 linije siromaštva) 143.225 3,4 4,4

Siromašni (0,75 - 1 linije siroma1 linije siromaštva) 283.146 6,7 11,1“Ranjivi” - izloženi riziku od siromaštva (1 - 1,25 linije siromaRanjivi

linije siromaRanjivi

štva) 447.178 10,6 21,7

Umjereno dobrog imovinskog stanja (1,25 - 2 linije siromaUmjereno dobrog imovinskog stanja (1,25 - 2 linije siromaUmjereno dobrog imovinskog stanja (1,25 - 2 linije

štva) 1.629.140 38,6 60,2

Dobrog imovinskog stanja (> 2 linije siromaDobrog imovinskog stanja (> 2 linije siromaštva) 1.682.511 39,8 100,0UkupnoUkupno 4.227.000 100,0

Izvor: Procjene Svjetske banke na temelju Ankete o potrošnji kućanstava iz 2004.

1.26 Kretanja u siromaštvu su s vremenom izvedena najprije konvertiranjem linije siromaštva iz 2004. (tj. 22,145 kuna) u cijene iz 2002. upotrebom indeksa potrošačkih cijena radi korekcije za promjenu cijena između 2002. i 2004. To je dovelo do linije siromaštva od 21,390 kuna po ekvivalentu odrasle osobe godišnje u cijenama iz 2002. Zatim su upotrijebljeni podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava iz 2002. u svrhu dobivanja različitih procjena siromaštva temeljenih na potrošnji i dohotku po ekvivalentu odrasle osobe.

11

1.27 Nedavna kretanja u siromaštvu su dvojaka. Ovisno o upotrijebljenoj mjeri blagostanja, između 2002. i 2004. stopa siromaštva u Hrvatskoj je ili stagnirala (na temelju potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe), ili je smanjena za oko 1 posto godišnje (na temelju dohotka po ekvivalentu odrasle osobe) (Tablica 1-6). Druge distribucije mjera siromaštva (P1, P2) također upućuju na stagnaciju ili opadanje siromaštva, ovisno o upotrijebljenoj mjeri blagostanja.

Tablica 1-6: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u Hrvatskoj: Incidenca (pojavnost) siromaštva u HrvatskojSiromaštvo

MjeraMjeraPotrošnjaPotrošnjaPotrošnjaPotrošnjaPotrošnjaPotrošnja Dohoci

2002. 2004. 2002. 2004.Upotrijebljena linija siromaštva (po ekvivalentu odrasle osobe godišnje) 21.390 22.145 21.390 22.145

Stopa siromaštvaStopa siromaštva 11,2%11,2% 11,1%11,1% 13,0%13,0% 10,4%10,4%Jaz siromaštva - P1 2,6% 2,6% 2,6% 2,6% 3,2% 3,2% 2,4% 2,4%Jačina siromaštva - P2 1,0% 1,0% 1,0% 1,0% 1,2% 1,2% 0,9% 0,9%

Izvor: Procjene Svjetske banke na temelju Ankete o potrošnji kućanstava 2002. i 2004.

1.28 Dohodak je rastao mnogo brže nego potrošnja u 2002-04., kako se može vidjeti iz krivulje raspodjele rasta—to jest, iz varijacija u distribuciji stopa rasta—za promjene u potrošnji i dohocima po ekvivalentu odrasle osobe (Slika 1-9). Distribucija potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe je u prosjeku stagnirala, kao i u većem dijelu distribucije osim na lijevim i desnim krajevima, koja su u ovom razdoblju pokazivala pozitivan odnosno negativan rast. Kao rezultat ne začuđuje da se ne vidi doista nikakva razlika u stopama siromaštva u ovom razdoblju na temelju ove mjere blagostanja. Za razliku od toga, dohoci po ekvivalentu odrasle osobe u ovom razdoblju u prosjeku su rasli za oko 6 posto. Iako su sve dohodovne skupine zabilježile pozitivan rast realnog dohotka, i siromašni i bogati su u ovom razdoblju bili u boljem položaju u odnosu prema srednjem sloju.

1.29 Subjektivne mjere blagostanja sugeriraju da je bilo određenih poboljšanja. U Anketi o potrošnji kućanstava, kućanstva su upitana što misle o vlastitom životnom standardu. Iako mjere koje se temelje na tim odgovorima nužno nisu usporedive s mjerama apsolutnog siromaštva prezentiranima u prethodnom tekstu, odgovori daju neke korisne indikacije o percepcijama promjena u životnim uvjetima. Udjel stanovništva koje o sebi smatra da žive “s velikim poteškoćama” smanjen je s 13 posto u 2002. na 10 posto dvije godine kasnije, dok je udjel stanovništva koji je o sebi rekao da živi “dobro” ili “vrlo dobro” porastao s otprilike 10 posto na više od 20 posto u istom razdoblju (Tablica 1-7).

12

Tablica 1-7: Subjektivna mjera blagostanja upućuje na poboljšanje životnih uvjetauvjeta

Sa svojim raspoloživim mjeseSa svojim raspolomjeseSa svojim raspolo

čSa svojim raspolo

čSa svojim raspolo

nim dohotkom, Sa svojim raspolo

nim dohotkom, Sa svojim raspolo

kumjesekumjese

ćmjese

ćmjese

anstvo živi:

Postotak ispitanika

2002. 2004.Jako teško 13,4 13,4 10,0 10,0Teško 25,6 25,6 22,7 22,7Donekle teško 29,5 29,5 28,6 28,6Prilično dobro 21,8 21,8 17,5 17,5Dobro 8,0 8,0 19,1 19,1Vrlo dobro 1,7 1,7 2,1 2,1UkupnoUkupno 100,0100,0 100,0100,0

Izvor: Procjene Svjetske banke na temelju Anketa o potrošnji kućanstava 2002. i 2004.

1.30 Nejednakost i u potrošnji i u dohotku posljednjih godina je bila prilično stabilna. Dok je dohodak po ekvivalentu odrasle osobe u obje godine bio više nejednako distribuiran nego potrošnja, usporedbe kroz vrijeme obiju distribucija pokazuju da je nejednakost, mjerena Gini koeficijentom i omjerima unutar decila, u razdoblju 2002-04. ostala prilično stabilna (Tablica 1-8:).

Tablica 1-8: Nejednakost dohotka ostala je prilično stabilna između 2002. i 2004.

Mjera nejednakosti Potrošnja Dohodak2002. 2004. 2002. 2004.

Udjel potrošnje u donjem deciluUdjel potrošnje u donjem decilu 0,0380,038 0,0380,038 0,0340,034 0,0360,036Udjel potrošnje u gornjem deciluUdjel potrošnje u gornjem decilu 0,2100,210 0,2040,204 0,2110,211 0,2180,218Omjer decila: (decil 9/decil 1)Omjer decila: (decil 9/decil 1) 3,1813,181 3,1823,182 3,5923,592 3,5533,553

Gini koeficijentGini koeficijent 0,2580,258 0,2530,253 0,2700,270 0,2750,275Theilova mjera entropijeTheilova mjera entropije 0,1230,123 0,1070,107 0,1220,122 0,1270,127Srednja vrijednost logaritamskog odstupanjaSrednja vrijednost logaritamskog odstupanja 0,1160,116 0,1090,109 0,1260,126 0,1280,128

Izvor: Procjene Svjetske banke na temelju Ankete o potrošnji kućanstava 2002. i 2004.

1.4 SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ IZ MEĐUNARODNE PERSPEKTIVE

Stope siromaštva u Hrvatskoj najništva u Hrvatskoj najniš že su meže su mež đu držu držu dr avama žavama ž „klijentima“ Svjetske banke u regiji Europe i srednje Azije. Ali njezini socijalni pokazatelji su uvelike u skladu s onima u zemljama višeg srednjeg dohotka u regiji.šeg srednjeg dohotka u regiji.š

1.31 U ovom odjeljku uspoređuju se razine siromaštva u Hrvatskoj s onima u drugim zemljama srednjeg dohotka u Europi i srednjoj Aziji, upotrebom istih međunarodnih linija siromaštva od 4,30 USD dnevno prema paritetu kupovne moći po stanovniku koje su upotrijebljene u nedavnoj studiji Svjetske banke o životnim uvjetima u regiji.16 Mjeru blagostanja i liniju siromaštva u lokalnoj valuti za Hrvatsku dobili smo upotrebljavajući metodu što je moguÊe sliËniju onima upotrijebljenima za druge države u regionalnoj studiji, kako bi se osigurala najveća moguća komparabilnost s drugim državama.

1.32 Hrvatska ima najvišu prosječnu potrošnju po stanovniku među zemljama u regiji: otprilike 20 posto višu nego Latvija, i otprilike 30 i 40 posto višu nego Makedonija, odnosno Mađarska (Tablica 1-9). Udjel hrane u potrošačkoj košarici (oko 40 posto) prilično je velik za zemlju razine 16 Alam, Murthi, Yemtsov, et al., 2005: Growth, Poverty, and Inequality: Eastern Europe and the Former Soviet Union (Rast, siromaštvo i nejednakost: istočna Europa i bivši Sovjetski savez). The World Bank, Washington DC.

13

dohotka kakav ima Hrvatska. Razlog tome je vjerojatno taj što su cijene hrane u Hrvatskoj relativno visoke u usporedbi s neprehrambenim artiklima, a isto tako i u usporedbi s cijenama hrane u drugim tranzicijskim zemljama.

Tablica 1-9: Međunarodne usporedbe siromaštva i nejednakosti

Anketna godina

Potrošnja po stanovniku

(PKM, USD)

Udjel hrane (%)

Stopa siromaštva (linija siromaštva prema PKM od

4,30 USD na dan)4,30 USD na dan)

Gini koeficijent (Po

stanovniku)

Hrvatska 2004. 4.156 41,641,6 4 0,2640,264Mađarska 2002. 2.890 38,7 12 0,250Latvija Latvija 2003. 3.401 41,0 17 0,350Bjelorusija Bjelorusija 2002. 2.704 68,1 21 0,292Ukrajina Ukrajina 2003. 2.496 72,2 22 0,268Makedonija Makedonija 2003. 3.171 54,2 24 0,373Litva 2003. 2.762 44,5 24 0,325Estonija Estonija 2003. 2.753 42,2 26 0,330Poljska Poljska 2002. 2.611 39,8 27 0,320Bugarska Bugarska 2003. 2.248 58,7 33 0,277Rusija Rusija 2002. 2.179 55,8 41 0,338Srbija Srbija 2002. 1.993 60,8 42 0,292Turska 2002. 1.816 38,8 58 0,393Rumunjska Rumunjska 2003. 1.624 57,8 58 0,288Albanija Albanija 2002. 1.388 61,7 71 0,319Moldavija Moldavija 2003. 1.046 66,4 85 0,328

Izvor: Svjetska banka (2005); Procjene Svjetske banke na temelju Ankete o potrošnji kućanstava 2004. za Hrvatsku.

1.33 Stope siromaštva u Hr-vatskoj najniže su u regiji. Ako se primijeni međunarodna linija siromaštva od 4,30 USD po osobi dnevno prema paritetu kupovne moći (PKM), stopa siromaštva za Hrvatsku je oko 4 posto, mnogo niža od onih u drugim zemljama u regiji za koje su podaci dostupni. Slično tome, Gini koeficijent za Hrvatsku nizak je u usporedbi s onima za druge zemlje u regiji.

1.34 Niska stopa siromaš-tva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama u regiji u skladu je s onom koja se može očekivati od razine dohotka u Hrvatskoj (Slika 1-10). Linija na slici pokazuje procijenjeni odnos između stope siromaštva i razine dohotka iz regresije između zemalja pomoću kvadratne jednadžbe.

1.35 Dok su stope siromaštva u Hrvatskoj niže nego drugdje, ostali socijalni pokazatelji više su ili manje u skladu s drugim zemljama regije. Na primjer, stope smrtnosti dojenčadi i djece u

14

Hrvatskoj niže su nego one u Latviji ili Mađarskoj, ali više nego u Češkoj Republici ili Sloveniji (Tablica 1-10: ).

Tablica 1-10: Ključni usporedni socijalni pokazatelji

Nepismene odrasle osobe

(%)

Upisani u srednju školu

(Neto, %)

Stopa smrtnosti

dojenčadi (na 1.000)

Stopa smrt-nosti djece

ispod 5 godina (na 1.000)

Očekivana dužina života pri rođenju, ukupno

(godina)(godina)(godina)1990. 2004. 1990. 2003. 1990. 2004. 1990. 2004. 1990. 2004.

Hrvatska 3 1,91,9 63 85,0 12 6,3 13 6,3 72,272,2 75,4BugarskaBugarska 2,8 1,4 63 88,3 14,8 12,3 16 12,3 71,3 72,4

Češka Republika ,, ,, 86 90,4 10 3,9 11 3,9 71,7 75,7

EstonijaEstonija 0,2 0,2 82 87,9 15 5,7 17 5,7 69,5 71,6Mađarska 0,9 0,7 75 91,6 15 7,2 16 7,2 69,3 72,6LatvijaLatvija 0,2 0,3 77 87,4 16 9,8 20 9,8 69,3 71,5Litva 0,7 0,4 81 94,1 17 7,5 13 7,5 71,3 71,9PoljskaPoljska ,, 0,3 76 91,5 16 7,1 19 7,1 70,9 74,5RumunjskaRumunjska 2,9 2,7 73 81,1 27 17,3 32 17,3 69,7 71,0Slovačka Republika ,, 0,3 ,, 88,0 14 6 15 6 70,9 74,0

SlovenijaSlovenija 0,4 0,3 89 95,3 8 4 9 4 73,3 76,6Izvori: UNESCO, podaci iz baze podataka Svjetske banke.

1.5 IZAZOV KONVERGENCIJE: SMANJENJE JAZA U DOHOTKU U USPOREDBI S EUROPOM

Hrvatska smanjuje jaz u dohotku spram Europske unije, ali održspram Europske unije, ali održspram Europske unije, ali odr avanje žavanje žtog kretanja bit će izazov. I stopa zaposlenosti i produktivnost radne snage trebat će znaËajno porasti. Ëajno porasti. Ë

1.36 Stopa ekonomskog rasta Hrvat-ske premašila je prosječnu stopu rasta u Europskoj uniji u osam od prošlih deset godina (Slika 1-11). Između 1996. i 2005, BDP po stanovniku u Hrvatskoj porastao je za 55 posto, odnosno, rastao je oko 2,5 puta brže nego u Europskoj uniji općenito. U odnosu prema prosjeku EU25, BDP po stanovniku u Hrvatskoj porastao je sa 37 posto u 1995. na 46 posto u 2004. (Slika 1-12).

1.37 Revidirani podaci o BDP-u koje je nedavno objavio DZS pokazuju da je BDP po stanovniku u Hrvatskoj prema paritetu kupovne moći viši nego što sugeriraju brojke u tekstu gore. Metodološki ispravci koji uzimaju u obzir moguću potcijenjenost BDP-a upućuju na to da jaz između BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a može biti 16 posto niži od onoga koji prikazuju te statistike.17

17 Izvor: Ministarstvo financija.

15

1.38 U tom smislu, pretpostavimo da je BDP po stanovniku u Hrvatskoj sada čak 55 posto razine EU25. Znači li kretanje stope konvergencije u prošlosti, koja je iznosila približno jedan postotni bod godišnje, da je Hrvatska na dobrom putu da postigne prosječni životni standard od 75 posto prosječnog životnog standarda EU25 do 2025? Vjerojatno opadanje stanovništva i radne snage sugerira da će zatvaranje preostalog jaza u dohotku u usporedbi s EU25 biti priličan izazov. Demografske projekcije pokazuju da će hrvatsko stanovništvo do 2006. početi opadati, i da će broj osoba ekonomski aktivne dobi početi opadati do 2010. Slika 1-13 pokazuje kako će se BDP po stanovniku u stalnim USD (iz 2000.) prema paritetu kupovne moći mijenjati ako bude isključivo pod utejcajem smanjenja radne snage koje će biti posljedica tih demografskih kretanja.

16

1.39 BDP po stanovniku, umjesto da nastavi rasti, kao što je to bio slučaj u prošlom desetljeću, počet će opadati nakon 2010. Kako je navedeno, te projekcije pretpostavljaju da rast BDP-a po stanovniku raste samo zbog promjena u dinamici stanovništva koje je uključeno u radnu snagu. U tekstu dolje činimo ovu pretpostavku fleksibilnijom i proširujemo analizu na dva načina.

1.40 Najprije analiziramo kako bi se BDP po stanovniku promijenio kad bi stopa zaposlenosti porasla na 70 posto do 202518, a da ne ostane na sadašnjoj razini od oko 55 posto radno sposobnog stanovništva (Slika 1-14, lijevi dijagram). Takvo povećanje zapošljavanja, nastalo zbog povećane participacije radne snage, bilo bi dovoljno veliko da nadoknadi negativan učinak opadanja broja radno sposobnog stanovništva. Ali sama po sebi, viša stopa zaposlenosti ne bi povisila hrvatski BDP po stanovniku na tri četvrtine prosječne stope BDP po stanovniku u EU25 do 2025. (Slika 1-14, desni dijagram, scenarij A). Da se postigne taj ciljani dohodak, ne samo da bi se zaposlenost trebala povisiti na 70 posto, nego bi i proizvodnja po radniku također trebala porasti—za oko 0,67 posto godišnje (Slika 1-14, desni dijagram, scenarij B).

1.41 Ukratko, čak i ako prosječni životni standard u Hrvatskoj konvergira prema onome u EU25, naša analiza sugerira da još uvijek postoji značajan jaz, i da način premošćivanja tog jaza neće biti lak. Štoviše, u tu svrhu će biti potrebno provesti sveobuhvatan reformski program usmjeren na održavanje visokog rasta BDP-a po stanovniku kroz povećanu stopu zaposlenosti i povećanje produktivnosti radnika.

18 Ovaj postotak je tzv. lisabonski cilj, koji je u početku bio postavljen za 2010.

17

2. PROFIL SIROMAŠTVA I NEJEDNAKOST U PRIMANJIMA

VeliËina kućanstva, dob, obrazovanje i radni status nositelja kućanstva važne su determinante žne su determinante žsiromaštva. Siromaštva. Siromaš štvo je usko povezano sa statusom aktivnosti nositelja kuštvo je usko povezano sa statusom aktivnosti nositelja kuš ćanstva; nositelji kućanstva koji su umirovljeni, nezaposleni ili ekonomski neaktivni zauzimaju istaknuto mjesto među siromašnima. Siromašnima. Siromaš šni stješni stješ Ëu više od polovice svog dohotka od transfera i relativno še od polovice svog dohotka od transfera i relativno šmalo od proizvodnih aktivnosti. Na tržmalo od proizvodnih aktivnosti. Na tržmalo od proizvodnih aktivnosti. Na tr ištu rada štu rada š žene i mladi su u izrazito nepovoljnom položene i mladi su u izrazito nepovoljnom polož žaju, žaju, ždok radnici sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem ušim i visokim obrazovanjem uš živaju znatne premije na plaću. Stope siromaštva razlištva razliš Ëite su od jedne regije do druge, iako one prenaglašavaju regionalne razlike u šavaju regionalne razlike u šživotnim uvjetima. Životni standard loŽivotni standard loŽ šiji od prosješiji od prosješ Ënog u srediËnog u srediË šnjoj i istošnjoj i istoš Ënoj regiji povezan je sa Ënoj regiji povezan je sa Ëslabijim rezultatima tržslabijim rezultatima tržslabijim rezultatima tr išta rada kod radnika u tim regijama, koji imaju ništa rada kod radnika u tim regijama, koji imaju niš žu stopu participacije, žu stopu participacije, žniže stope zaposlenosti, kao i niže stope zaposlenosti, kao i niž že plaže plaž će. Jedan dio, ali samo dio regionalnih varijacija u životnom standardu od jedne regije do druge može se objasniti prisutnim razlikama u ljudskom kapitalu že se objasniti prisutnim razlikama u ljudskom kapitalu žradnika.

2.1 Ovo poglavlje daje profil siromaštva za razne pod-skupine stanovništva i regije. Ključna pitanja na koja se ovdje daju odgovori su: (1) tko su siromašni? (2) gdje oni žive, (3) koje su njihove ekonomske aktivnosti? i (4) zašto se primanja toliko razlikuju u različitim skupinama?

2.1 PROFIL SIROMAŠNIH

2.2 Siromaštvo je povezano s velištvo je povezano s veliš činom kućanstva. Veza između rizika siromaštva i veličine kućanstva slijedi uzorak slova U, tako da se kućanstva koja su mala (1-2 osobe) i velika (više od 4 osobe) suočavaju s većim rizikom siromaštva nego kućanstva od 3-4 osobe (Slika 2-1, lijevi dijagram). Oko dvije trećine svih hrvatskih građana žive u kućanstvima od 2-4 člana. Dok manje od 10 posto Hrvata živi u kućanstvima od jednog člana, ta skupina čini gotovo jednu petinu siromašnih u državi (Slika 2-1, desni dijagram).

18

2.3 Posebno u ruralnim područjima, kućanstva s jednim članom suočavaju se s najvišim rizikom siromaštva—oko 3,5 većim od nacionalnog prosjeka—a njih slijede ruralna kućanstva s dva člana s dvaput većim rizikom od nacionalnog prosjeka.

2.4 Rizik siromaštva poveštva poveš ćava se s dobi. Pojavnost siromaštva je najviša među kućanstvima čiji su nositelji starije osobe, koji su suočeni s rizikom siromaštva dvaput češće od prosjeka (Slika 2-2, lijevi dijagram). Iako samo jedna četvrtina stanovništva pripada kućanstvima čiji su nositelji starije osobe (65 godina ili više), ta skupina čini gotovo jednu polovinu siromašnih.

2.5 Kućanstva Ëiji su nositelji žene imaju vižene imaju viž ši rizik siromaši rizik siromaš štva od kuštva od kuš ćanstava Ëiji su nositelji muškarci.škarci.š Jedna trećina hrvatskog stanovništva živi u kućanstvima čiji su nositelji žene, a unutar ove skupine, osobe u kućanstvima čiji su nositelji žene starosti 65 godina ili više imaju najveću učestalost siromaštva, koja iznosi 26 posto (12 posto u urbanim, odnosno 30 posto u ruralnim područjima).

2.6 Siromaštvo meštvo meš đu osobama izgleda priliËno stabilno sve do 55 godina starosti, kada Ëno stabilno sve do 55 godina starosti, kada ËpoËinje naglo rasti. Taj obrazac (Slika 2-2, desni dijagram, lijeva os) je uglavnom neizmijenjen promatranjem indeksa jaza siromaštva (desna os). Međutim, s obzirom na dubinu siromaštva, vrh se uočava među najmlađom djecom (starosti od 0 do 4 godine), koja imaju drugu najvišu vrijednost za indeks jaza siromaštva. To upućuje na zaključak da se kućanstva s malom djecom ističu kao skupina kojoj je potrebna posebna pažnja: njihov rizik siromaštva sličan je riziku kućanstava sa starijom djecom, ali njihove poteškoće su značajno veće.

2.7 U kućanstvima čiji su nositelji stariji ljudi, oni koji ne primaju mirovine osobito su ranjivi, i suočavaju se s rizikom siromaštva pet puta većim od nacionalnog prosjeka. Čak i oni koji primaju mirovine imaju rizik siromaštva gotovo dvaput veći od nacionalnog prosjeka (Slika 2-3).

19

2.8 Kao i većina zemalja, Hrvatska pokazuje snažnu negativnu korelaciju između rizika od siromaštva i razine obrazovanja nositelja kućanstva (Slika 2-4). Ovaj obrazac se ne razlikuje mnogo između urbanih i ruralnih područja, iako se, bez obzira na njihovu razinu obrazovanja, ruralna kućanstva susreću sa sustavno višim rizikom siromaštva nego urbana kućanstva. Srednjoškolsko obrazovanje pokazalo se kao ključni prag: kućanstva čiji nositelji imaju samo osnovno ili čak niže obrazovanje imaju dvostruko veći rizik siromaštva od prosječnog, a srednjoškolsko obrazovanje smanjuje rizik siromaštva na jednu trećinu od prosječnog. Više od tri četvrtine siromašnih živi u kućanstvima čiji su nositelji osobe s osnovnim ili nižim obrazovanjem.

2.9 Siromašni ne šni ne š štede mnogo i gotovo uopštede mnogo i gotovo uopš će ne posuđuju novac na službenom kreditom tržbenom kreditom trž žbenom kreditom tržbenom kreditom tr ištu.štu.šNalazi upućuju na to da dohodak siromašnih njima ne dozvoljava da štede (samo 4 posto siromašnih u izvješću izjavilo je da su imali uštede za vrijeme razdoblja obuhvaćenog Anketom). I samo je 13 posto siromašnih u izvješću imalo mogućnost posuđivanja novca (od bankovnog sustava ili od posrednika koji nisu bili njihova rodbina) tijekom prošlih 12 mjeseci. Kombinacija niskih

20

mogućnosti štednje i ograničenog pristupa kreditima govori da su siromašni također ranjivi prema šokovima, a stoga i prema fluktuaciji dohotka.

2.10 Iznenađujuće visok postotak osoba, ne samo među siromašnima, ima ogranišnima, ima ograniš Ëen ili nikakav pristup osnovnim uslugama. Oko 8 posto stanovništva živi u stambenim jedinicama bez toaleta, a 8 posto ih nema fiksnu telefonsku liniju. Jedna četvrtina siromašnih živi u stambenim jedinicama bez opskrbe vodom—što jasno ukazuje na znatnu neimaštinu, s obzirom na status Hrvatske kao zemlje srednje visokog dohotka.

2.11 Neishranjenost nije problem. Dok je prosječna ishrana siromašnih manje raznolika nego ishrana nesiromašnih, zadovoljeni su prosječni nutricionistički standardi. Nema znakova nedostatka proteina, i prosječan minimalni dnevni unos hrane je mnogo iznad minimuma dnevnih potreba od 62 grama/dan, i kod siromašnih (88 grama/dan) i kod nesiromašnih (108 grama/dan).

21

2.2 SIROMAŠTVO I REGIJA STANOVANJA

Stope siromaštva dosta se razlikuju od jedne regije do druge, ali štva dosta se razlikuju od jedne regije do druge, ali š Ëesto previše naglaše naglaš šavaju šavaju šregionalnu nejednakost životnih uvjeta.

2.12 Unatoč relativno niskoj ukupnoj stopi siromaštva u Hrvatskoj, razlike u učestalosti siromaštva između regija govore da, bar na prvi pogled, postoje značajne regionalne razlike u životnim uvjetima. Kako je spomenuto ranije, koristimo se prikazom pet glavnih geografskih regija Hrvatske, te unutar svake od njih posebno prikazujemo urbana i ruralna područja. U svrhu poboljšane preciznosti izvedenih procjena siromaštva, podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava iz 2002, 2003, i 2004. prikazani su zajedno. Koristeći se ovom klasifikacijom i ovim postupkom, zaključili smo da se učestalost siromaštva značajno razlikuje između pojedinih regija, od manje od 3 posto stanovništva u urbanom Zagrebu do više od 20 posto u ruralnoj središnjoj i istočnoj regiji (Slika 2-5).

2.13 Rangiranjem regija po razini učestalosti siromaštva pojavljuje se sljedeća široka tipologija:

• Nisko siromaštvo:štvo:š zagrebačka regija, sjeverni Jadran i urbani južni Jadran (koji zajedno čine oko polovinu stanovništva Hrvatske, a imaju samo jednu šestinu siromašnih);

• Umjereno siromaštvo:štvo:š ruralni južni Jadran, urbana središnja, urbana istočna regija (oko jedna četvrtina stanovništva Hrvatske i oko 30 posto siromašnih);

• Visoko siromaštvo:štvo:š ruralna središnja i ruralna istočna regija (oko jedna četvrtina stanovništva Hrvatske, ali više od polovine siromašnih).

2.14 Stvarne razlike u životnim uvjetima među različitim regijama u Hrvatskoj vjerojatno su manje oštre nego što navedene stope siromaštva sugeriraju. Kako je izloženo u Poglavlju 1, siromaštvo u Hrvatskoj je dosta plitko, a dohodak prilično velikog udjela siromašnih nije daleko

22

ispod linije siromaštva. Zato, na primjer, dok je stopa siromaštva u ruralnoj istočnoj i središnjoj Hrvatskoj više nego pet puta veća od one u urbanom Zagrebu, prosječni izdaci po stanovniku u tim su regijama za samo 40% niži nego u urbanom Zagrebu.

2.15 Procjene dohotka i potrošnje na temelju podataka o Anketi o potrošnji kućanstava pokazuju da su i dohodak i potrošnja ponešto ravnomjernije raspoređeni nego procjene BDP-a po stanovniku na temelju regionalnih računa prihoda (Slika 2-6). Zbog toga se procjene dohotka i potrošnje temeljene na Anketi razlikuju samo za oko 1,5:1 između Zagreba i istočne regije, dok se procjene BDP-a po stanovniku između tih regija razlikuju u omjeru 2,2:1.

2.16 Nekoliko čimbenika pomaže objasniti ove razlike. Prvo, i javni i privatni transferi preraspodjeljuju resurse od regija s visokim dohotkom do onih s niskim dohotkom unutar države. Drugo, dok su područja visoke ekonomske aktivnosti obično vrlo koncentrirana u prostornom smislu, što je posebno slučaj u velikim gradovima kao što je Zagreb, radnici u tim djelatnostima često žive u susjednim županijama i regijama. Treće, dio dodane vrijednosti poduzeća i tvrtki zabilježenih u regionalnim računima zapravo su dobit i primanja vlasnika koji žive negdje drugdje (uključujući strane korporacije, vlade i dioničare). Zbog tih, kao i zbog mnogih drugih razloga, procjene dohotka i potrošnje temeljene na Anketi o proračunu kućanstava općenito su bolji pokazatelji varijacija u životnim standardima među regijama.

23

2.3 EKONOMSKE AKTIVNOSTI I IZVORI DOHOTKA SIROMAŠNIH

Siromašni u znatnoj mjeri ovise o transferima dohotka, šni u znatnoj mjeri ovise o transferima dohotka, š što je u skladu s njihovim niskim stopama što je u skladu s njihovim niskim stopama šparticipacije radne snage i njihovom relativno poodmaklom dobi. Kućanstva s nezaposlenim nositeljem su mala, ali vrlo ranjiva skupina.

2.17 Za razliku od nesiromašnih, siromašni stječu velik dio svojeg dohotka iz transfera; samozapošljavanje i proizvodne djelatnosti čine samo mali dio dohotka siromašnih (Slika 2-7). Prvo, mirovine zajedno s državnim transferima čine 57 posto ukupnog dohotka siromašnih; a nasuprot tome, transferi čine samo 31 posto ukupnog dohotka nesiromašnih. Drugo, udio dohotka od samozapošljavanja iznosi 5 posto među siromašnima i 10 posto među nesiromašnima. Treće, siromašni općenito dobivaju samo mali dio svojih sredstava iz proizvodnih djelatnosti: njihove plaće zajedno s dohotkom od samozapošljavanja i dohotkom u naturi čine manje od jedne četvrtine njihovih ukupnih dohodaka. To je u skladu i s niskim stopama sudjelovanja radne snage među siromašnima i s njihovom relativno poodmaklom dobi (Slika 2-7).

2.18 Siromaštvo je usko povezano s radnim statusom glavnog nositelja kućanstva. Kućanstva u kojima je nositelj kućanstva „umirovljena“, „nezaposlena“ ili „druga radno neaktivna“ osoba imaju najvišu stopu učestalosti siromaštva i čine ukupno 62 posto siromašnih. Umirovljenje udvostručuje rizik siromaštva u ruralnim, ali ne i urbanim područjima. Učestalost siromaštva među kućanstvima čiji je nositelj umirovljena osoba niža je od prosjeka siromaštva u urbanim područjima (9 posto), no gotovo dvostruko veća od prosjeka u ruralnim kućanstvima (Slika 2-8). Postoje tri razloga za to. Prvo, udio stanovništva koje živi u kućanstvima čiji je nositelj osoba starosti 65 ili više godina bez mirovine viši je u ruralnim krajevima i iznosi 2 posto u usporedbi sa samo 0,3 posto u urbanim krajevima. Drugo, osobe u urbanim područjima primaju bolju zaštitu od

24

ostalih članova kućanstva nego osobe istog statusa u ruralnim područjima. Od kućanstava čiji je nositelj osoba u dobi od 65 ili više godina bez mirovine, oko 87 posto živi u ruralnim područjima. Treće, s obzirom na mirovinski sustav u Hrvatskoj koji zajedno financiraju poslodavci i zaposleni, mirovine u ruralnim područjima znatno su niže od onih u urbanim područjima, a posebno mirovine samostalnih poljoprivrednika.

2.19 Kućanstva čiji je nositelj nezaposlen relativno su mala skupina (samo 3 posto hrvatskih kućanstava), no oni su suočeni s rizikom od siromaštva znatno višim od nacionalnog prosjeka, kako u ruralnim, tako i u urbanim područjima (28 posto, odnosno 26 posto). Samozaposleni su suočeni sa znatno nižim rizikom u urbanim područjima (2 posto) nego u ruralnom područjima

25

(18 posto). Skupina „ostalih radno neaktivnih“ čini 3,5 posto ukupnog stanovništva i 9 posto siromašnih (Slika 2-9); unutar te skupine postoje velike razlike u raširenosti siromaštva između urbanih i ruralnih područja.

2.4 ZAPOSLENOST, PRIMANJA I REGIONALNE NEJEDNAKOSTI

Žene i mladi imaju veŽene i mladi imaju veŽ ću stopu nezaposlenosti i manje plaće od ostalih sudionika na trže od ostalih sudionika na trže od ostalih sudionika na tr ištu rada. štu rada. šObrazovaniji radnici imaju veće plaće. Životni standard niŽivotni standard niŽ ži od prosjeËnog u istoËnog u istoË Ënoj i srediËnoj i srediË šnjoj šnjoj šHrvatskoj povezan je sa slabijim rezultatima radnika iz tih regija na tržHrvatskoj povezan je sa slabijim rezultatima radnika iz tih regija na tržHrvatskoj povezan je sa slabijim rezultatima radnika iz tih regija na tr ištu rada. Neke od razlika štu rada. Neke od razlika šu primanjima između pojedinih regija, no nikako ne i sve, mogu se objasniti razlikama u osnovnim osobnim znaËajkama radnika. Ëajkama radnika. Ë

2.20 Status osobe na tržištu rada ima značajan utjecaj na rizik od siromaštva, pa ovaj odjeljak daje pregled glavnih odrednica zaposlenosti i primanja na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prije toga opisat ćemo neke osnovne značajke tržišta rada u Hrvatskoj u cjelini, kao i prema regijama, koristeći se podacima iz Anketa o radnoj snazi iz 2002. - 2004.

2.21 Pokazatelji kao što su stopa zaposlenosti i nezaposlenosti i razina primanja znatno se razlikuju među pojedinim dobnim skupinama, obrazovnim skupinama, spolu i regiji. U usporedbi s ostalima, žene i mladi suočeni su sa znatno nepovoljnijim položajem na tržištu rada.

2.22 Stope zaposlenosti posebno su niske među mladima - od osoba u dobi od 15-25 godina manje od jedne od četiri osobe ima posao, a stopa nezaposlenosti za tu dobnu skupinu je oko tri puta veća od stope nezaposlenosti u dobnoj skupini između 25 i 50 godina (Tablica 2-1). Mladi Hrvati koji uspiju naći posao, zarađuju u prosjeku manje od 2.500 kuna mjesečno - oko 30 posto manje od onih koji imaju 25 ili više godina. Zbog visoke stope nezaposlenosti i malih primanja, mladi ljudi u Hrvatskoj suočeni su s posebno teškom situacijom.

Tablica 2-1: Zaposlenost, nezaposlenost i mjesečna primanja prema stupnju obrazovanja Dobna skupina / Obrazovna razina Dobna skupina / Obrazovna razina Dobna skupina / Stopa

zaposlenosti (%)Stopa

zaposlenosti (%)Stopa Stopa

nezaposlenosti (%)Stopa

nezaposlenosti (%)Stopa Mjesečna

primanja (Mjese

primanja (Mjese

kune)15 - 25 godina25 godina 24,9 35,9 2.44925 - 50 godina50 godina 72,4 12,9 3.31650 - 65 godina65 godina 42,0 8,5 3.463

Nepotpuno osnovno obrazovanje ili bez osnovnog obrazovanjaosnovnog obrazovanja

30,8 12,5 1.675

Osnovno obrazovanjeOsnovno obrazovanje 37,0 16,1 2.256Niže srednje strue srednje stručno obrazovanjeno obrazovanje 61,6 16,0 3.115Više srednje obrazovanjeViše srednje obrazovanje 31,7 17,5 3.247Dvogodišnje više školsko obrazovanjeDvogodišnje više školsko obrazovanje 73,5 8,7 4.313Fakultetsko obrazovanje ili višeFakultetsko obrazovanje ili više 82,8 7,5 5.252

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi objedinjenih Anketa o radnoj snazi 2002-04.

2.23 Kao i u mnogim drugim zemljama, obrazovani će ljudi vjerojatnije lakše naći posao, a njihova primanja rastu s razinom školovanja (Tablica 2-1). Ne samo da je stopa nezaposlenosti manja među osobama s tercijarnim obrazovanjem, nego i oni koji nađu posao zarađuju znatno više. Na primjer, stopa nezaposlenosti među osobama s fakultetskim i poslijediplomskim obrazovanjem samo je 7,5 posto, dvostruko manja od stope nezaposlenosti među osobama koje imaju samo osnovno obrazovanje (16 posto). Slično, razina primanja osoba s fakultetskim i

26

poslijediplomskim obrazovanjem u prosjeku je tri puta viša od osoba bez osnovnog obrazovanja ili s nepotpunim osnovnim obrazovanjem, a oko 70 posto viša od osoba sa samo nižim srednjim stručnim obrazovanjem.

2.24 Spol je također važna dimenzija nejednakosti u Hrvatskoj. Žene i mladi u prosjeku zarađuju manje nego ostali radnici u Hrvatskoj (Slika 2-10).

2.25 Žene, osim toga, imaju manju stopu participacije u radnoj snazi, manju stopu zaposlenosti, veću stopu nezaposlenosti i manja mjesečna primanja od muškaraca (Slika 2-6). Životni standard niži od prosječnog u istočnim i središnjim područjima vezan je uz čjima vezan je uz člošije pozicije radnika iz tih regija na tržištu rada. Primanja radnika vrlo su slično raspodijeljena u obje regije. Podaci iz Ankete o radnoj snazi za 2002-04. pokazuju da obje regije imaju relativno visok udio radnika s prosječnim primanjima koja su grupirana između 1.800 - 2.000 kuna mjesečno te općenito mjesečno zarađuju znatno manje od radnika koji žive u drugim regijama (Tablica 2-3 i Slika 2-11).

Tablica 2-3: Odabrani pokazatelji tr: Odabrani pokazatelji tr: Odabrani pokazatelji tr: Odabrani pokazatelji tržišta rada prema regijamata rada prema regijamata rada prema regijama

Analitičkaregija

Radno aktivno

stanovništvo (%)(%)

Stopa sudjelovanja

Stopa sudjelovanja

Stopa

(%)

Stopa zaposlenosti

Stopa zaposlenosti

Stopa

(%)

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti

Stopa

(%)

Mjesečna primanja Mjeseprimanja Mjese

(kunaprimanja

kunaprimanja

)

Središnja 63,9 72,3 60,8 11,5 2.806Istočna 63,0 61,1 47,9 19,9 2.826Zagrebačka 66,1 63,6 55,9 11,8 3.735Sjeverni Jadran 64,4 66,1 58,5 9,9 3.498Južni Jadran 62,3 62,2 48,9 20,2 3.524Hrvatska - ukupnoHrvatska - ukupno 64,064,0 65,265,2 54,554,5 14,514,5 3.276

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi objedinjenih Anketa o radnoj snazi 2002-04.

Tablica 2-2: Nepovoljan položaj žena na tržištu radaMuškarci Žene

Stopa participacije ( %)Stopa participacije ( %) 71,971,9 58,658,6Stopa zaposlenosti ( %)Stopa zaposlenosti ( %) 61,461,4 47,847,8Stopa nezaposlenosti ( %)Stopa nezaposlenosti ( %) 13,013,0 16,416,4MjeseMjesečna primanja (na primanja (kune)) 3,5143,514 2,9782,978

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi Anketa o radnoj snazi 2002-04.

27

2.26 Kako bi se utvrdili osnovni razlozi regionalnih razlika u životnom standardu, potrebno je bolje razumijevanje razloga za značajna odstupanja prosječnih primanja među pojedinim radnicima i pojedinim regijama. Rezultati regresijskog modela koji se temelji na podacima Ankete o radnoj snazi upućuju na to da vjerojatnost zapošljavanja, kao i prosječna primanja radnika rastu s dobi (koja, opet, vjerojatno djeluje kao ekvivalent za razinu iskustva radnika), iako uz stalno opadajuću stopu, sve dok taj učinak ne dosegne najveću vrijednost oko dobi od 40 godina (utjecaj dobi na primanja nastavlja rast još nekoliko godina)19. Ceteris paribus, žene će u svim regijama u zemlji vjerojatno teže naći posao nego muškarci, a one koje uspiju naći posao zarađuju u prosjeku manje nego muškarci s jednakim statusom. Naposljetku, naša analiza upućuje na to da će osobe koje su u braku i nositelji kućanstava češće nego drugi tražiti i dobiti posao.

2.27 U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, tržišta rada nude značajne povrate od obrazovanja. Multivarijantna analiza potvrđuje gore navedeni obrazac da je vjerojatnije da će se osobe s višim stupnjem obrazovanja lakše zaposliti i da će imati znatno viša primanja od onih s nižim obrazovanjem ili bez obrazovanja (Tablica 2-4).

Tablica 2-4: Zaposlenost, nezaposlenost i mjese: Zaposlenost, nezaposlenost i mjese: Zaposlenost, nezaposlenost i mjesečna primanja prema stupnju obrazovanjana primanja prema stupnju obrazovanjana primanja prema stupnju obrazovanjana primanja prema stupnju obrazovanja

Obrazovna razinaStopa

zaposlenosti (%) Stopa

zaposlenosti (%) Stopa Stopa

nezaposlenosti (%)Stopa

nezaposlenosti (%)Stopa Mjesečna

primanja (Mjese

primanja (Mjese

kune)

Nepotpuno ili bez obrazovanjaNepotpuno ili bez obrazovanja 30,8 12,5 1.675Osnovno obrazovanjeOsnovno obrazovanje 37,0 16,1 2.256Niže srednje strue srednje stručno obrazovanjeno obrazovanje 61,6 16,0 3.115Više srednje obrazovanjee srednje obrazovanje 31,7 17,5 3.247DvogodiDvogodišnje vinje više školsko obrazovanjekolsko obrazovanje 73,5 8,7 4.313Fakultetsko ili poslijediplomsko obrazovanje Fakultetsko ili poslijediplomsko obrazovanje Fakultetsko ili poslijediplomsko 82,8 7,5 5.252

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi objedinjenih Anketa o radnoj snazi 2002-04.19 Više detalja o rezultatima regresije vidjeti u Popratnom materijalu br. 5. Napominjemo da, budući da svatko u okviru radne snage ne radi za plaću, u procjenama je uzeta u obzir pristranost odabira u regresiji plaće.

28

2.28 Primanja radnika snažno su korelirana (0,8) s razinom obrazovanja. S obzirom na razlike u strukturi tržišta rada i rezultate između pojedinih regija (npr. udio zaposlenih ili nezaposlenih, razine primanja), u analizi je uzeta u obzir mogućnost da se utjecaj obrazovanja na zaposlenost i primanja razlikuje u pojedinim regijama. U tom pogledu nalazi upućuju na to da je utjecaj obrazovanja na vjerojatnost pojedinca da se zaposli najviši u istočnoj regiji, a nakon toga na južnom Jadranu. Kako je gore navedeno, obje su regije među regijama s najnižim stopama zaposlenosti i najvišim stopama nezaposlenosti u Hrvatskoj (Tablica 2-3). Ne začuđuje da radnici s višom razinom obrazovanja imaju veću vjerojatnost pronaći posao u regijama s ograničenom dostupnošću radnih mjesta. No, u Zagrebu i središnjoj regiji čini se da tržište rada nudi relativno više dodatke na plaću obrazovanim radnicima, pa je zaposlenost veća i time relativno konkurentnija potražnja za radom nego u drugim regijama.

2.29 Pomnije ispitivanje ljudskog kapitala kod radnika, ekvivalentno godinama školovanja ili najvećem stupnju obrazovanja - upućuje na znatne razlike u prosječnom stupnju obrazovanja u pojedinim regijama. Na primjer, radnici u Zagrebu imaju u prosjeku najmanje jednu godinu obrazovanja više nego radnici u istočnoj i središnjoj regiji (Slika 2-12). Slično tome, oko dvije petine radnika u istočnoj i središnjoj regiji imaju ili “nikakvo školovanje”, “nepotpuno osnovno obrazovanje” ili “osnovno obrazovanje”, a samo 5 posto njih ima završeno “fakultetsko ili poslijediplomsko obrazovanje” u usporedbi s 12 posto radnika u Zagrebu.

2.30 Pri istraživanju regionalne nejednakosti važno pitanje koje zaslužuje pažnju je u kojoj mjeri su razlike u životnom standardu rezultat razlika u značajkama radnika koji žive u tim regijama nasuprot ostalim regionalnim značajkama. Na primjer, ako većina ljudi u nekoj regiji ima niže obrazovanje od onih koji žive drugdje, to može u velikoj mjeri objasniti zbog čega je regija siromašnija od ostatka zemlje. Kako bismo potvrdili koliko ta argumentacija može biti važna u Hrvatskoj, koristimo raščlambu Oaxaca-Blinder (Okvir 2-2) kako bismo istražili relativnu važnost regionalnih i individualnih značajki kao pomoć u obrazloženju regionalnih razlika u plaći.20

20 Više detalja o ovoj analizi možete naći u Popratnom materijalu br. 5.

29

2.31 Ustanovili smo da se 28-35 posto razlike u ukupnoj prosječnoj plaći između zagrebačke regije i jadranskih regija s jedne strane, u usporedbi sa središnjom regijom s druge strane (istočna je regija vrlo slična potonjoj) može pripisati individualnim značajkama radnika, kao što je viši stupanj obrazovanja (Tablica 2-5).

Tablica 2-5: Raščlamba Oaxaca-Blinder: učinak značajki pojedinaca nasuprot ostalih značajki na primanjana primanja

Analitička regijaSrednja mjesečna primanja (

Srednja mjeseprimanja (

Srednja mjesekune

Srednja mjesekune

Srednja mjese)

Individualne značajke Ostale značajke

Središnjanja 2.806 … …Istočna 2.826 64 posto64 posto 36 posto36 postoZagrebaZagrebačka 3.735 35 posto35 posto 65 posto65 postoSjeverni JadranSjeverni Jadran 3.498 28 posto28 posto 72 posto72 postoJužni Jadran 3.524 31 posto31 posto 69 posto69 postoNapomena: Tablica pokazuje relativnu važnost individualnih značajki kao što su dob, spol ili obrazovanje nasuprot „ostalim značajkama“ - tj. svi ostali čimbenici koji utječu na plaće uključujući (no ne ograničeno na njih) čimbenike specifične za regiju nisu provjereni u analizi. Sve regionalne usporedbe navedene su u odnosu na središnju regiju.

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi objedinjenih podataka Anketa o radnoj snazi 2002-04

2.32 Međutim, 65 do 72 posto promatranih razlika u plaći između pojedinih regija objašnjeno je samo kao „ostali regionalni čimbenici“. To, drugim riječima, znači da nemamo objašnjenje za te razlike između pojedinih regija. I na kraju, istražujemo hipotezu da sektor zapošljavanja - državne nasuprot privatnim tvrtkama - utječe na primanja radnika i time na razlike u dohocima između pojedinih regija. Podaci Anketa o radnoj snazi koja je trajala od 2002. do 2004. pokazuju da su prosječna mjesečna primanja radnika zaposlenih u “državnim tvrtkama, organizacijama i institucijama” oko 30 posto viša od primanja radnika zaposlenih negdje drugdje. Koristeći raščlambu Oaxaca-Blinder za analizu tih razlika, utvrdili smo da uzimanje u obzir razlika u značajkama radnika u državnom i javnom sektoru pomaže objasniti oko 36-59 posto promatranih razlika u plaći između pojedinih regija. Budući da je i udio zaposlenosti u tvrtkama državnog sektora također viši u Zagrebu i jadranskim regijama, to može djelomično biti razlogom za promatrane nejednakosti u primanjima između pojedinih regija.

Okvir 2-2: Razumijevanje razlika među skupinama pomoću raščlambe Oaxaca-Blinder

U uvodnim dokumentima o raščlambi u podgrupe temeljem regresije, Oaxaca (1973) i Blinder (1973) analizirali su razlike u plaćama na osnovi spola. Procijenili su plaće za muškarce i žene, raščlanjujući prosječnu razliku u plaći na komponentu koja se pripisuju razlikama u značajkama koje određuju primanja i na komponentu koja se pripisuje razlikama u povratu od tih značajki. Prva se komponenta obično naziva “objašnjena” razlika, jer ona nastaje iz razlika u ljudskom kapitalu. Drugu se komponentu naziva “neobjašnjena” razlika jer bi mogla nastati zbog nejednakog tretmana dvije skupine na tržištu ili ostalih čimbenika, kao što su razlike u kvaliteti ljudskog ili fizičkog kapitala, razlika u razini napora ili drugim socio-kulturnim čimbenicima.

30

3. DVOSTRUKI IZAZOVI EKSTERNE I INTERNE KONVERGENCIJE DOHOTKA

Regionalne razlike u životnom standardu, potvrđivotnom standardu, potvrđivotnom standardu, potvr ene razlikom u BDP-u po glavi stanovnika, đene razlikom u BDP-u po glavi stanovnika, đdohodku, potrošnji, siromašnji, siromaš štvu, primanjima i obrazovnoj razini potvrštvu, primanjima i obrazovnoj razini potvrš đtvu, primanjima i obrazovnoj razini potvrđtvu, primanjima i obrazovnoj razini potvr uju da je regionalno usmjerena nacionalna strategija razvoja prikladna za Hrvatsku unatoË relativno maloj veliËini zemlje. U planiranju takve strategije teritorijalna razina na koju će se usmjeriti strategija vrlo je važan faktor. žan faktor. ž Županije su vjerojatno premala jedinica za te potrebe, djelomiŽupanije su vjerojatno premala jedinica za te potrebe, djelomiŽ Ëno i zato Ëno i zato Ë što što šnjihovo relativno rangiranje varira s odabranim pokazateljem životnog standarda, a djelomiËno Ëno Ëi stoga što se komparativna prednost regija što se komparativna prednost regija š Ëesto proteže kroz razliže kroz razliž Ëite županije. Zadatak bržupanije. Zadatak brž županije. Zadatak bržupanije. Zadatak br e že žkonvergencije dohotka ka dohotku Europske unije bit će zahtjevan i zahtijevat će brže brže br e otvaranje že otvaranje žnovih radnih mjesta i fleksibilnost u alokaciji poslova i radnika u gospodarstvu. To će također đer đpomoći u brži u brži u br em poboljžem poboljž šanju šanju š životnog standarda u podruËjima koja zaostaju u razvoju. U tu Ëjima koja zaostaju u razvoju. U tu Ësvrhu ovo poglavlje ukazuje na Ëetiri skupine međusobno povezanih izazova u pogledu politike i prioriteta: (1) održprioriteta: (1) održprioriteta: (1) odr avanje visokih stopa rasta kako bi se omogužavanje visokih stopa rasta kako bi se omoguž ćila bržila bržila br u vanjska konvergencija žu vanjska konvergencija ždohotka, (2) oslanjanje na lokalne komparativne prednosti u strategiji regionalnog razvoja kako bi se pomoglo u smanjenju unutarnjih razlika, (3) poticanje veće mobilnosti radne snage, ukljuËujući mjere usmjerene na izgradnju ljudskog kapitala, kako bi se radnicima osigurao pristup boljim mogućnostima, i (4) unaprjeđenje adekvatnosti i uđenje adekvatnosti i uđ Ëinkovitosti mreža socijalne sigurnosti unutar ža socijalne sigurnosti unutar žodgovornog fiskalnog okvira.

3.1 Kreatori javne politike posvetili su mnogo pažnje i brige regijama koje zaostaju u razvoju u cijelom svijetu, a naročito u Europi, gdje su korištena značajna sredstva Europske komisije (EK) u nastojanju smanjenja regionalnih nejednakosti. Regije koje zaostaju u razvoju često imaju slične osnovne značajke. Na primjer, za njih je uglavnom karakterističan spor gospodarski rast, visoka nezaposlenost i siromaštvo, slaba učinkovitost i produktivnost, niska razina unutarnje trgovine i općenito niski fiskalni kapaciteti za lokalnu preraspodjelu. Osim toga, one često dijele nekoliko fizičkih značajki, uključujući činjenicu da su regije bez izlaza na more, da imaju zastarjelu industriju i često nemaju (ili su iscrpili) prirodne resurse. No, dok se kreatori politike slažu s potrebom državne intervencije u rješavanju nejednakosti u životnom standardu, mnogo se manje slažu u pogledu načina na koji će se to najbolje provesti, čak i u relativno sličnim zemljama.

3.2 Za Hrvatsku je regionalni razvoj značajan čimbenik programa pristupanja Europskoj uniji, a znatni iznosi nepovratnih sredstava Europske unije mogli bi konačno biti dostupni kao pomoć regijama koje zaostaju u razvoju da nadoknade zaostajanje, kako bi se poduprle gospodarske i socijalne promjene na područjima suočenim sa strukturnim teškoćama i kako bi se modernizirali sustavi obuke za poticanje zapošljavanja. Fondovi Europske unije usmjereni su na poticanje konvergencije dohotka ne samo u pojedinim regijama u zemlji, nego i među zemljama u Europskoj uniji. Nacionalna strategija regionalnog razvoja, čiji je osnovni cilj omogućiti svim dijelovima zemlje da „pridonesu održivom nacionalnom razvoju i konkurentnosti i da se smanje socijalne i gospodarske nejednakosti u zemlji“, predviđa tri osnovna programa za ostvarenje tih ciljeva: (1) razvojni program za županiju i širu regiju, (2) razvojni program za nerazvijena područja; i (3) prekogranični i međuregionalni program suradnje.

3.3 Osnovni zahtjev za bolje planiranje i praćenje socijalnog i gospodarskog razvoja bit će izrada statističke baze podataka i sustava za prikupljanje potrebnih pouzdanih statističkih podataka. Dok Državni ured za statistiku uspostavlja okvir za prikupljanje dezagregiranih statistika (npr. razina II

31

i III NUTS nomenklature)21, pouzdane informacije trenutno nisu prikupljene o socio-ekonomskim značajkama ni na razini županija ni na razini regija. Procjena raširenosti siromaštva u Hrvatskoj na regionalnoj razini je zahtjevna, jer je ukupna veličina uzorka Ankete o potrošnji kućanstava u svakoj županiji premala da bi se izvršile procjene sa željenom razinom preciznosti. Kako bi se prevladao taj problem male veličine uzorka, objedinjeni su podaci iz Anketa o potrošnji kućanstava iz 2002, 2003. i 2004. kako bi se izvela procjena siromaštva na razini županije. Dobivene tabele i karte daju koristan uvid u odstupanja u pokazateljima razvoja u pojedinim dijelovima zemlje. Oni, na primjer, pokazuju da dok su istočne i središnje regije siromašne u monetarnom pogledu i ljudskom kapitalu, stope nezaposlenosti u prvoj su prilično visoke, a u drugoj mnogo niže. Slično, dok jadranske analitičke regije imaju slične razine primanja po radniku i razine ljudskog kapitala, stope nezaposlenosti znatno su više na jugu nego na sjeveru.

3.4 Karta incidence siromaštva (Slika 3-1) jasno pokazuje relativno visoku koncentraciju siromašnih u središnjim i istočnim dijelovima Hrvatske. Karte koje prikazuju procjene jaza siromaštva i jaza siromaštva na kvadrat na razini županija također pokazuju sličnu geografsku raspoređenost i jasno pokazuju da je siromaštvo u Zagrebu kao i u obalnim županijama općenito prilično ograničeno i plitko (Prilog). Jedna od prednosti podataka na razini županije je da se oni mogu objediniti u bilo koju veću grupaciju koja je od interesa za kreatore politike.

21 Regionalne statistike u Europi slijede klasifikaciju prema Nomenklaturi statističkih regija (NUTS), koja se uglavnom osniva na ukupnom stanovništvu geografskih jedinica. Hrvatska odgovara razini NUTS-a I, županije NUTS-a II, a općine i gradovi ispunjavaju kriterije za uspostavu regija NUTS-a IV. Pitanje definicije regija NUTS-a II još nije riješeno.

32

3.1 SIROMAŠNI LJUDI ILI SIROMAŠNE REGIJE?

Osnovne determinante siromaštva štva š - radni status, dob nositelja kućanstva i veliËina kućanstva -pomažu objasniti neke, ali ne i sve promatrane razlike u razini siromažu objasniti neke, ali ne i sve promatrane razlike u razini siromaž štva u pojedinim regijama. S štva u pojedinim regijama. S šobzirom na relativno velike neobjašnjene razlike u šnjene razlike u š životnom standardu, za Hrvatsku je vjerojatno prikladna regionalno diferencirana strategija.

3.5 U Poglavlju 2. naglašeno je da nije važna samo regija u kojoj osoba živi, nego i značajke individualne razine - posebno dob, obrazovanje i radni status - važni su prognostički čimbenici hoće li određena osoba biti siromašna. U tom smo Poglavlju koristili multivarijantnu analizu i podatke o primanjima iz objedinjene Ankete o radnoj snazi da bismo počeli istraživati pitanje: jesu li siromašni ljudi koji žive u određenoj regiji siromašni zato što imaju nepovoljan obrazovni status i druge takve značajke na individualnoj razini koje su povezane s višom raširenosti siromaštva, ili je njihov status siromaštva primarno rezultat značajki specifičnih za regiju u kojoj imaju boravište - npr. neodgovarajuća infrastruktura, neadekvatan pristup osnovnim uslugama i premalo radnih mjesta?

3.6 Procjene raširenosti siromaštva na razini županija i njihove determinante omogućuju nam daljnje istraživanje. Po svemu sudeći, podaci na razini županije podupiru uzroke siromaštva specifične i za pojedince i za regiju. Na primjer, županije čiji stanovnici imaju visok stupanj obrazovanja uglavnom su županije s visokim prosječnim dohocima. To je prikazano na Slici 3-2 (donji dijagram), koji prikazuje razlike pokazatelja obrazovanja i prosječni dohodak na razini županije. Korelacija između BDP-a po glavi stanovnika i razmjera stanovništva s osnovnim obrazovanjem iznosi -0.5922, a korelacija između BDP-a po glavi stanovnika i udjela radno aktivnog stanovništva je 0,49, što bi trebalo značiti da su razlike u životnom standardu u pojedinim regijama više rezultat individualnih nego regionalnih značajki. Međutim, istodobno izgleda da su varijable infrastrukture na razini županije u većoj korelaciji s procjenama BDP-a po glavi stanovnika na razini županije

22 Vidi Popratni materijal br. 4.

33

- npr. podudarnost između gustoće cesta i BDP-a po glavi stanovnika iznosi 0,63.

3.7 Koristeći se podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava iz 2004, dalje istražujemo relativni učinak čimbe-nika specifičnih za pojedince i regije na razlike u uvjetima života u regijama. Slika 3-3 prikazuje analitički okvir kojim smo se koristili. Na primjer, pretpostavimo da želimo istražiti jesu li ljudi u ruralnim područjima siromašniji zbog ruralnog područja, ili stoga što ljudi s nižim obrazovanjem (što je povezano sa siromaštvom) uglavnom žive u ruralnim područjima. Jednostavna korelacija između života u ruralnim područjima i siromaštva može se raščlaniti u dva učinka: (1) izravan učinak, kako je prikazano djelomičnom korelacijom između stanovanja u ruralnom području i siromaštva; i (2) neizravan učinak, koji polazi od stanovanja u ruralnom području, preko obrazovanja do siromaštva. Ukoliko je djelomična korelacija između stanovanja u ruralnom području i siromaštva mnogo manja od odgovarajuće jednostavne korelacije, to bi podrazumijevalo da se korelacija između stanovanja u ruralnim područjima i siromaštva u velikoj mjeri može objasniti manjim stupnjem obrazovanja ruralnih stanovnika. Ukoliko je djelomična korelacija između regija i siromaštva nula, to bi podrazumijevalo da regija stanovanja nema izravan učinak na siromaštvo i da je cjelokupna promatrana korelacija između te dvije veličine rezultat neizravnog utjecaja obrazovanja i njegove korelacije s regijom stanovanja.

3.8 Koristeći se postupkom u tri koraka, jednostavni gore prikazani koncept može se proširiti u kompleksniji multivarijantni okvir kako bi se istražili međusobni odnosi između različitih skupina varijabli.23 U prvom koraku koristimo se regresijskom analizom za procjenu odnosa između potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe i pet osnovnih determinanti siromaštva: (1) obrazovanje; (2) radni status; (3) regija stanovanja; (4) dob nositelja kućanstva; i (5) veličina kućanstva. U drugom koraku taj se procijenjeni regresijski model koristi za predviđanje potrošnje, držeći svaku od tih pet determinanti siromaštva konstantnom među pojedinim skupinama stanovništva. U trećem, zadnjem koraku te se predviđene procjene potrošnje koriste za procjenu relativnog rizika od siromaštva u nekoliko različitih scenarija.

3.9 U donjoj raspravi odnos između obrazovanja nositelja kućanstva i potrošnje uzimamo kao primjer za prikaz korištenog pristupa. Osnovni rezultati prikazani su u Tablici 3-1. Stupac 0 predstavlja stvarni relativni rizik od siromaštva za pojedince grupirane prema obrazovnoj razini nositelja kućanstva. On prikazuje npr. da su pojedinci u kućanstvima čiji je nositelj završio samo osnovno obrazovanje suočeni s 87 posto višim rizikom od siromaštva nego prosječni Hrvat. Da bismo ispitali krivulje povezanosti stupnja obrazovanja sa siromaštvom, računamo relativni rizik od siromaštva pomoću razine obrazovanja, nakon provjeravanja djelomičnih učinaka svake od pet gore navedenih osnovnih determinanti siromaštva. Rezultati simuliranog rizika od siromaštva prikazani su u stupcima 1-5. Kako je prikazano u stupcu 1., razlike u relativnom riziku od siromaštva prema

24 Vidi Popratni materijal br. 3 za više detalja.

34

obrazovanju postaju značajno manje nakon uzimanja u obzir djelomičnih učinaka obrazovanja - tako npr. relativni rizik od siromaštva za kategoriju „nepotpuno osnovno obrazovanje“ pada sa 2,85 na 1,80, a za kategoriju „opće srednje obrazovanje“ raste sa 0,24 na 0,49. Jasno, obrazovna razina nositelja kućanstva vrlo je važna determinanta siromaštva.

Tablica 3-1: Relativni rizik od siromaštva zbog stupnja obrazovanja nositelja kućanstva

Stupanj obrazovanja

nositelja kućanstva

Stvarnirelativni rizik od

siromaštva(0)

Simulirani relativni rizik od siromaštva nakon provjere djelomičnog učinka:

(1) (2) (3) (4) (5)

Obrazovanja Radnog statusa Regije Dobi Veličine

kućanstvaNezavršeno osnovno 2,85 1,80 2,83 2,77 2,53 2,98

(0,24) (0,25) (0,23) (0,26) (0,24) (0,25)

Osnovno 1,87 1,57 1,96 1,76 1,87 1,90(0,20) (0,21) (0,19) (0,20) (0,19) (0,20)

Stručno srednjeno srednje 0,62 0,90 0,56 0,69 0,73 0,56(0,10) (0,13) (0,09) (0,10) (0,11) (0,09)

OpOpće srednjee srednje 0,24 0,49 0,23 0,27 0,30 0,22(0,07) (0,11) (0,06) (0,08) (0,08) (0,07)

Više ili visoko 0,02 0,45 0,06 0,06 0,02 0,02(0,01) (0,11) (0,04) (0,04) (0,01) (0,01)

Stopa ukupnog siromaStopa ukupnog siromaStopa ukupnog

štva (posto) 11,1 9,1 11,6 10,0 11,0 10,8

(0,86)(0,86) (0,8)(0,8) (0,8)(0,8) (0,80)(0,80) (0,9)(0,9) (0,83)(0,83)

Izvor: Popratni materijal br. 3. Standardne greške navedene su zagradama.

3.10 Glavni razlog za različitost rizika od siromaštva između različitih obrazovnih skupina prikazanih u Tablici 3-1 je taj što dio veze između obrazovanja i siromaštva djeluje putem drugih varijabli kao što su radni status, regija, dob i veličina kućanstva. Na primjer, budući da siromašnije regije u prosjeku obično imaju stanovnike s relativno niskim obrazovanjem, simulirani rizik od siromaštva koji uzima u obzir korelaciju između regije stanovanja i obrazovanja (stupac 3) je niži od onog simuliranog na temelju samo jednostavne korelacije (stupac 0). Slično, mlađe stanovništvo u Hrvatskoj ima u prosjeku viši stupanj obrazovanja nego starije osobe, tako da uzimanje u obzir te korelacije (stupac 4) smanjuje razlike u riziku od siromaštva između obrazovnih skupina.

3.11 Slična je analiza provedena kako bi pomogla u izoliranju izravnih učinaka drugih ključnih determinanti siromaštva - radnog statusa, regije stanovanja, dobi nositelja kućanstva i veličine kućanstva - na rizik od siromaštva. Rezultati potvrđuju da su osobe u kućanstvima sa starijim nositeljem kućanstva (u dobi od 65 godina ili starijim), nezaposlenim ili radno neaktivnim nositeljem suočeni sa znatno višim rizikom od siromaštva nego cjelokupno stanovništvo24. Snažan utjecaj na rizik od siromaštva ima i regija u kojoj osoba stanuje. Kako je prikazano u Tablici 3-2, dok regionalne razlike u simuliranom riziku od siromaštva djelomično ovise o obrazovanju, radnom statusu, dobi i sastavu kućanstava stanovništva iz dotične regije, te determinante siromaštva objašnjavaju samo dio promatranih regionalnih razlika u siromaštvu. Razlike u relativnom riziku od siromaštva koje se pripisuju čimbenicima specifičnim za regiju (stupac 3) znatno su veće od onih koje se pripisuju korelaciji između regije stanovanja i ostalih varijabli razmatranih u našoj analizi.

24 Vidi Popratni materijal br. 3 za više detalja.

35

3.12 Drugim riječima, ostali čimbenici utvrđeni kao ključne determinante siromaštva - radni status, dob nositelja kućanstva i veličina kućanstva - pomažu u objašnjenju nekih, ali ne i svih promatranih razlika u razini siromaštva u pojedinim regijama. Rezultati pokazuju da ostali čimbenici specifični za regiju, kao što su razlike u kvaliteti regionalne infrastrukture, imaju značajnu ulogu u razlikama u životnom standardu u regijama.

Tablica 3-2: Relativni rizik od siromaštva prema regiji stanovanja

(0)

Stvarnirelativni rizik od

siromaštva

Simulirani relativni rizik od siromaštva nakon provjere parcijalnog učinka:

Regija (1) (2) (3) (4) (5)

Obrazovanja Radnog statusa Regije Dobi Veličine

kućanstva Središnja 1,65 1,71 1,65 1,29 1,68 1,65

(0,20) (0,22) (0,20) (0,20) (0,20) (0,20)

Istočna 1,69 1,61 1,67 1,29 1,71 1,67(0,23) (0,24) (0,23) (0,18) (0,23) (0,23)

Zagrebačka 0,30 0,22 0,35 0,61 0,25 0,33(0,07) (0,06) (0,07) (0,10) (0,06) (0,07)

Sjeverni Jadran

0,41 0,46 0,34 0,65 0,32 0,37

(0,14) (0,15) (0,11) (0,19) (0,12) (0,12)

Južni Jadran 0,79 0,85 0,79 1,07 0,85 0,78(0,16) (0,17) (0,15) (0,19) (0,16) (0,15)

Stopa ukupnog siromaštva (postotak)

11,1 9,1 11,6 10,0 11,0 10,8

(0,86) (0,8) (0,9) (0,80) (0,9) (0,83)

Izvor: Popratni materijal br 3. Standardne greške navedene su u zagradama.

Okvir 3-1: Regionalne nejednakosti u Hrvatskoj: Nasljeđe prošlosti

Čimbenici kao što su utjecaj rata i specifičnosti prošlih vremena imali su utjecaj na regionalne nejednakosti u Hrvatskoj. Mnoge od županija, uključujući središnje i istočne regije Hrvatske bile su pogođene ratom, sa značajnim utjecajem na određene općine koje se odražavaju kroz pokazatelje na razini županije. Iako se raseljenost, uništavanje infrastrukture i stambenih objekata, kao i gubitak ljudi pokušao riješiti kroz različite programe i inicijative, utjecaj ostaje izražen kroz zaostajanje u razvoju i odražava se kroz višu nezaposlenost i niže dohotke i troškove kućanstava. To je nasljeđe u tim regijama pojačano prisutnošću tradicionalne industrije - metaloprerađivačke, kemijske, prerade hrane i tekstilne industrije. Mnoga poduzeća u državnom vlasništvu u tim sektorima prestala su s radom ili rade sa smanjenom radnom snagom. Zbog istovremenog nedostatka mogućnosti za zapošljavanje i povezivanja s mogućnostima, radnici su reagirali na gubitak posla putem: povratka maloj poljoprivredi, strategijom rješavanja problema unutar kućanstva, „obeshrabrenošću“ za traženje zaposlenja i sudjelovanje u neformalnom gospodarstvu. Utjecaj opadanja industrije proizveo je učinak lančane reakcije na određena područja.čja.č

3.2 KOLIKO SU ZNAČAJNE REGIONALNE RAZLIKE U ŽIVOTNIM UVJETIMA?

Većina novih držina novih držina novih dr ava žava ž Ëlanica Europske unije iskusila je tzv. „gateway effect“ tijekom pristupanja, gdje su njihovi glavni gradovi i regije oko njih rasli znatno bržgdje su njihovi glavni gradovi i regije oko njih rasli znatno bržgdje su njihovi glavni gradovi i regije oko njih rasli znatno br e od ostalih regija. U tom smislu, že od ostalih regija. U tom smislu, žËinjenica da su neki dijelovi Hrvatske rasli bržinjenica da su neki dijelovi Hrvatske rasli bržinjenica da su neki dijelovi Hrvatske rasli br e od ostalih nije nuže od ostalih nije nuž žno i razlog za brigu, posebno žno i razlog za brigu, posebno ž

36

stoga što tu korist dijele i ostale regije putem transfera. što tu korist dijele i ostale regije putem transfera. š

3.13 Gospodarski rast, stope i sektori zapošljavanja, te životni uvjeti različiti su u pojedinim regijama u Hrvatskoj, iako ne znatno više od prosjeka Europske unije. Na primjer, omjer između najvišeg i najnižeg bruto regionalnog proizvoda je više-manje u sredini u usporedbi s ostalim europskim zemljama (Tablica 3-3). Zapravo, stupanj regionalnih razlika u prosječnim dohocima je vjerojatno i manji od navedenog u donjoj tabeli, budući da je prosječna veličina regija u Hrvatskoj prema regionalnoj klasifikaciji korištenoj u ovom izvješću zapravo manja od ostalih zemalja.25

Tablica 3-3: Regionalne razlike u bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, odabrane držem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, odabrane

žem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, odabrane

ave

Država Broj jedinicajedinica

Broj jedinica

Broj GodinaGodina

Najsiromašnija(Euro)(Euro)

Najbogatija(Euro)(Euro) OmjerOmjer

Koeficijent razlirazliKoeficijent razliKoeficijent

ččKoeficijent

čKoeficijent

itostiitostiKoeficijent

itostiKoeficijent

BugarskaBugarska 6 2002. 1.701 3.054 1,79 0,26Francuska 22 2002. 19.111 38.854 2,03 0,18Španjolskapanjolska 19 2002. 11.214 23.077 2,05 0,20PoljskaPoljska 16 2002. 3.708 8.067 2,17 0,22Hrvatska 5 2003. 3.983 8.799 2,21 0,35ItalijaItalija 21 2002. 13.697 32.279 2,35 0,26RumunjskaRumunjska 8 2002. 1.751 4.603 2,59 0,42UK* 37 2002. 17.268 45.028 2,60 0,23NjemaNjemačka 41 2002. 15.638 44.151 2,82 0,26Turska 26 2001. 730 3.063 4,19 0,42RusijaRusija 7 2003. 1.129 5.743 5,11 0,58

*Unutarnje i vanjske regije Londona su prema razini NUTS-a 2 spojene. Osim u Rusiji i Hrvatskoj, regije se definiraju na razini NUTS-a 2. Ruske regije definiraju se na osnovi sedam službenih administrativnih regija. Hrvatske regije su analitičke regije opisane u izvješću. Izvor: Predstojeća studija Svjetske banke o regionalnom razvoju.

3.14 Države Europske unije provodile su strategije regionalnog razvoja s različitim perspektivama i pristupima. Argumenti u korist državne intervencije u područjima koja zaostaju u razvoju dani su na temelju jednakosti i učinkovitosti. Argument jednakosti za intervenciju relativno je izravan: poboljšati blagostanje ljudi koji žive u regijama koje zaostaju u razvoju. Međutim, čak i kad se veća jednakost navodi kao primarna motivacija, posredni cilj državne politike za intervencijom nadilazi davanje transfera siromašnima i uključuje uklanjanje uočenih prepreka gospodarskom rastu u regijama koje zaostaju u razvoju. Na primjer, argumenti za regionalni razvoj koji se zasnivaju na učinkovitosti zahtijevaju državnu intervenciju kako bi ona pomogla u ispravljanju nesavršenosti na tržištu i uklanjanju kritičnih uskih grla u rastu. Većina novih država članica Europske unije iskusila je tzv. „gateway effect“ tijekom razdoblja pristupanja Europskoj uniji, pri čemu su glavni gradovi privukli veći interes stranih ulagača i rasli znatno brže od ostalih gradova (Slika 3-4).

25 Izbor određene razine razvrstavanja vrlo je važan za promatranje regionalne nejednakosti. Općenito, što je dotična regija manja, to je veći razmjer nejednakosti koja će se vjerojatno naći u pojedinim regijama.

37

3.15 Između 1995. i 2002. gospodarstva deset novih država članica rasla su po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6 posto u usporedbi s 4 posto rasta u 15 starih država članica Europske unije. Velika je pažnja posvećena postupnoj konvergenciji prosječnog životnog standarda (mjerenog kroz BDP po glavi stanovnika u standardima kupovne moći) između većine novih država članica i prosjeka EU1526. Ono što je manje poznato je da se jaz u životnom standardu kod prosjeka u EU15 smanjio u 31 od 41 regije NUTS II nomenklature u novim državama članicama tijekom tog razdoblja27, dok se jaz povećao između tih regija i najmanje razvijenih regija tih država. Općenito, najveće prosječne stope rasta u novim državama članicama zabilježene su u sektoru usluga, a najniže u poljoprivrednom sektoru. Osim toga, gospodarski podsektori kao što je državna administracija, obrazovanje, zdravstvo i ostale osobne i javne usluge imale su tendenciju znatno sporijeg rasta od ukupnog nacionalnog gospodarstva.

3.16 Takvi trendovi u novim državama članicama upućuju na činjenicu da će one regije u Hrvatskoj koje imaju povoljniju gospodarsku strukturu - s relativno visokim udjelom propulzivnog sektora usluga i odgovarajuće malim udjelom poljoprivrede i državne službe - vjerojatno imati relativno dobre srednjoročne gospodarske perspektive. One s relativno velikim udjelom uslužnih djelatnosti (zagrebačka i jadranske regije) imale su brži rast BDP-a po glavi stanovnika od istočne i središnje regije. Kako se raspravljalo u Poglavlju 1, dok Hrvatska postupno premošćuje dohodovni jaz s Europom, zadržavanje tog trenda u idućim godinama bit će izazov. U svjetlu toga činjenica da neki dijelovi zemlje rastu brže od ostalih nije razlog za zabrinutost, posebno stoga što su se neke prednosti visokog rasta u tim regijama podijelile i mogu se podijeliti s ostalim dijelovima zemlje kroz više državne transfere i doznake.

26 Jedine nove države članice u kojima je zabilježeno odstupanje jaza tijekom tog razdoblja su Češka Republika i Cipar, čija su gospodarstva tijekom tog razdoblja rasla sporije od prosjeka E15. 27 Sedam od deset regija NUTS-a II u kojima se taj jaz povećao tijekom ovog razdoblja bile su, kako je gore navedeno, Češka Republika i Cipar, čiji je rast u tom razdoblju bio sporiji od prosjeka EU15. Više podataka može se naći u Popratnom materijalu br. 4.

38

Preraspodjela kroz poreze, socijalne i ostale transfere znaËajno smanjuje nejednakosti u dohocima Ëajno smanjuje nejednakosti u dohocima Ëu županijama i regijama. Socijalni transferi geografski su priližupanijama i regijama. Socijalni transferi geografski su priliž Ëno dobro usmjereni, no mogli bi Ëno dobro usmjereni, no mogli bi Ëse i poboljšati. šati. š

3.17 Sekundarni dohodak činio je oko 32 posto ukupnog raspoloživog dohotka u Hrvatskoj u 2003. Mirovine i naknade iz zdravstvenog osiguranja bile su dvije najveće kategorije transfera i činile su 51, odnosno 5 posto od ukupnih sekundarnih dohodaka, dok su doplatak za djecu (oko 4 posto), socijalna pomoć (oko 3 posto) i naknade za nezaposlenost (oko 2 posto) bile iduće najvažnije kategorije28. Kako bismo počeli procjenu važnosti uloga transfera u izjednačavanju dohotka, istražujemo distribuciju primarnih dohodaka i bruto raspoloživih dohodaka u pojedinim županijama i regijama29. Porezi, doprinosi za socijalno osiguranje te socijalni i ostali transferi imaju redistributivnu ulogu u izjednačavanju dohodaka u regijama (Slika 3-5).

3.18 Razlika između regija s najvišim i najnižim BDP-om po glavi stanovnika u Hrvatskoj je 2,2. Kad bismo na tu razliku gledali koristeći se umjesto toga primarnim dohotkom, međuregionalna razlika između zagrebačke i istočne regije pala bi na 1,43. I konačno, kad bi se umjesto toga koristio raspoloživi dohodak po glavi stanovnika, odgovarajuća bi razlika pala na samo 1,16. Sve zajedno te tri procjene međuregionalnih razlika jasno pokazuju značajan razmjer u kojem međuregionalni transferi dohotka pomažu u smanjenju regionalnih nejednakosti u životnom standardu. Najveća je razlika između te tri skupine procjena za zagrebačku regiju. Za to postoji nekoliko razloga. Prvo, budući da je to najbogatija regija u Hrvatskoj, redistributivni porezi i transferi imaju najveći 28 Vidi Dodatak 2. Popratnog materijala br. 4 za više detalja.29 Primarni dohoci obuhvaćaju bruto plaće i nadnice, bruto operativni višak (potrošnja fiksnog kapitala uključena), mješovite dohotke i dohodak od imovine. Bruto raspoloživi dohodak proizlazi iz primarnih dohodaka nakon što se uzmu u obzir sve sekundarne transakcije - npr. dodavanje socijalnog i ostalih transfera i oduzimanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje. Za detalje analize vidi Popratni materijal br. 4.

39

utjecaj na Zagreb. Drugo, BDP se evidentira na osnovi lokacije proizvođača, dok se primarni dohoci evidentiraju na osnovi prebivališta primatelja, pa mnogi primatelji koji rade u Zagrebu žive u susjednim regijama. Konačno, zagrebačka regija je lokacija u kojoj su smještene brojne domaće i strane tvrtke i, kao što je napomenuto ranije, značajan dio dobiti od takvih tvrtki plaća se osobama koje nisu vlasnici stanova, kojima je prebivalište negdje drugdje u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

3.19 Dalje ispitujemo regionalnu distribuciju socijalnih transfera kao komponente raspoloživog dohotka: mirovine, socijalnu pomoć, dječji doplatak, naknade iz zdravstvenog osiguranja i naknade za nezaposlenost. Osim toga, budući da mirovine čine tako velik dio socijalnih transfera, regionalnu distribuciju mirovina prikazujemo odvojeno. Grafički prikazujemo pojedine iznose potrošene na razini županije, izražene kao udio raspoloživog dohotka u odnosu na procjene BDP-a po glavi stanovnika na razini županije.

3.20 Socijalni transferi po županijama su međusobno obrnuto korelirani s BDP-om po glavi stanovnika na razini županija (Slika 3-6, gornji dijagram), pa stoga jasno pomažu u smanjivanju međužupanijskih i međuregionalnih nejednakosti. Najveći dio tog utjecaja smanjenja nejednakosti dolazi od drugih socijalnih transfera osim mirovine - mirovine su, naime, pozitivno međuzavisne s BDP-om po glavi stanovnika na razini županija (Slika 3-6, donji dijagram). Budući da su naknade za socijalnu pomoć usmjerene na najsiromašnije korisnike, dok su naknade za nezaposlenost usmjerene kao naknada ljudima bez posla, istražujemo u kojem opsegu regionalna distribucija tih naknada u Hrvatskoj odgovara regionalnom profilu raširenosti siromaštva i nezaposlenosti iz Ankete o potrošnji kućanstava, odnosno Ankete o radnoj snazi.

3.21 Kako bi se olakšala usporedba, stope siromaštva i nezaposlenosti u po-jedinim regijama izražene su kao omjer između nacionalne stope siromaštva i nezaposlenosti - tzv. „koeficijent vjero-jatnosti“. Time je za osobu u zagrebačkoj regiji 0,3 puta vjerojatnije da bude siromašna, a za osobu u istočnoj regiji 1,5 puta vjerojatnije u odnosu na prosječnog Hrvata. Slično, za svakog stanovnika zagrebačke regije je u prosjeku samo 0,5 puta vjerojatnije da bude korisnik socijalne pomoći, a za osobu u istočnoj regiji 1,6 puta vjerojatnije. Ustanovili smo da je geografsko usmjeravanje naknada socijalne pomoći u Hrvatskoj prilično dobro, s time da regije sa stopom iznad prosjeka siromaštva općenito imaju iznadprosječni udio korisnika socijalne skrbi (Slika 3-7, lijevi dijagram).

40

Slična se slika javlja i pri usporedbi procjena ankentne nezaposlenosti s regionalnom distribucijom korisnika naknade za nezaposlenost (Slika 3-7, desni dijagram). Istovremeno, međutim, dijagrami prikazuju da je središnja regija relativno zapostavljena u pogledu naknada socijalne skrbi, a istočne regije i južni Jadran relativno su zapostavljeni u pogledu naknada za nezaposlenost.

3.3 ODRŽAVANJE VISOKOG RASTA BRŽIM OTVARANJEM RADNIH MJESTA

Kako bi se održKako bi se održKako bi se odr ale visoke stope rasta i omogužale visoke stope rasta i omoguž ćilo bržilo bržilo br u vanjsku i unutarnju konvergenciju dohotka žu vanjsku i unutarnju konvergenciju dohotka žHrvatska treba unaprijediti svoju iskoristivost radne snage, što što š će s druge strane zahtijevati usvajanje priliËno Ëno Ë širokog raspona mjera politike: rješirokog raspona mjera politike: rješ šavanje preostalih destimulirajušavanje preostalih destimulirajuš ćih znaËajki Ëajki ËulagaËkog okruËkog okruË ženja, ukljuženja, ukljuž Ëujući i olakši i olakši i olak avanje registracije vlasnišavanje registracije vlasniš štva i poboljštva i poboljš šanje ušanje uš Ëinkovitosti pravnog sustava, pomoć da se realne plaće usklade s produktivnošću i lokalnim tržu i lokalnim tržu i lokalnim tr išnim uvjetima šnim uvjetima š(posebno plaće u drže u drže u dr avnim poduzežavnim poduzež ćima, gdje je program restrukturiranja ostao nezavršima, gdje je program restrukturiranja ostao nezavršima, gdje je program restrukturiranja ostao nezavr en); šen); šsubvencioniranje zapošljavanja mladih radnika, ili onih u gospodarski nerazvijenim regijama kako šljavanja mladih radnika, ili onih u gospodarski nerazvijenim regijama kako šbi ih se ukljuËilo na tržilo na tržilo na tr ište rada. Izazov otvaranja novih radnih mjesta takošte rada. Izazov otvaranja novih radnih mjesta takoš đer bi zahtijevao da đer bi zahtijevao da đvlada riješi fiskalni problem, koji proizlazi iz problema s nereformiranim zdravstvenim sektorom, ši fiskalni problem, koji proizlazi iz problema s nereformiranim zdravstvenim sektorom, šproblema povećane socijalne potrošnje, kao i nastavka davanja dršnje, kao i nastavka davanja drš žnje, kao i nastavka davanja držnje, kao i nastavka davanja dr avnih potpora državnih potpora drž žavnih potpora državnih potpora dr avnim žavnim žpoduzećima u gubicima.

3.22 Poticanje otvaranja novih radnih mjesta - i smanjenje udjela kućanstava bez zaposlenja - ključni je izazov politike vlade. I tek kad otvorena radna mjesta budu „dobri poslovi“ kroz koje se radnicima isplaćuju visoke plaće kao nagradu za visoku produktivnost radnika, više će stope zaposlenosti pomoći u smanjenju rizika od siromaštva. Postoje različiti čimbenici koji utječu na tempo i kvalitetu otvaranja novih radnih mjesta (Okvir 3-2). Dok specifična kombinacija politika potrebnih za otvaranje više i boljih radnih mjesta jasno ovisi o gospodarskom stanju i stanju na tržištu rada u pojedinoj zemlji, nedavna regionalna studija Svjetske banke o mogućnostima zapošljavanja zaključuje kako poboljšanje iskoristivosti radne snage zahtjeva strategiju u dva pravca: (1) brže otvaranje novih radnih mjesta i (2) fleksibilnost i preraspodjela radnih mjesta i radnika30. Percepcija ulagačkog i poslovnog okruženja u Hrvatskoj općenito je relativno povoljna i poboljšava se31. U 2003. vlada je uvela odgovornu politiku plaća, što je trend rasta jediničnih

41

troškova rada okrenulo u obrnutom smjeru i smanjilo ukupne troškove rada osim plaće. Osim toga uveden je novi Zakon o radu koji je bolje usklađen sa smjernicama Europske unije i praksom u državama članicama Europske unije.

Okvir 3-2: Politike, institucije i otvaranje radnih mjesta: neke lekcije naučene iz iskustva drugih zemalja

Dolje navedeni čimbenici imaju važnu ulogu u utjecanju na odluku tvrtki da otvore više novih i produktivnijih radnih mjesta i odluku radnika da ostanu na tržištu rada i da traže bolje plaćena radna mjesta:

1. Makroekonomska politika: Makroekonomska nestabilnost i financijske krize, kao i izrazito visoke kamatne stope mogu djelovati destimulirajuće na tvrtke u odluci o novim ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta.

2. Troškovi poslovanja:škovi poslovanja:š Privatna ulaganja često su destimulirana u zemljama regije skupom čimbenika koji podižu troškove novog ulaganja, povećavaju s njim povezane rizike i prepreke u natjecanju s kojima su tvrtke suočene.

3. Fleksibilnost plaća: Iako su plaće općenito postale fleksibilnije tijekom tranzicije u regiji, još uvijek postoji mnogo slučajeva u kojima minimalne plaće i intervencije vlade onemogućuju usklađivanje plaća.

4. Zakonodavstvo za zaštitu zapoštitu zapoš šljavanja:šljavanja:š Na preraspodjelu radne snage utječu propisi o zapošljavanju i otkazu. Iako su neke zemlje reformirale svoje propise kako bi ih bolje uskladile sa zahtjevima tržišta, reforme su uvijek samo marginalno usmjerene na stvaranje fleksibilnosti (npr. putem ugovora na određeno vrijeme).

5. Socijalne naknade: Iako su naknade općenito imale važnu ulogu u ublažavanju troškova tranzicije, pre izdašne naknade, a posebno tijekom ranih faza tranzicije, oslabile su inicijativu za traženje posla.

Izvor: Pospješivanje mogušivanje moguš ćnosti za posao: Istočna Europa i bivši Sovjetski Savez, ši Sovjetski Savez, š studeni 2005. Svjetska banka,

Washington DC.

3.23 Hrvatskoj, međutim, još uvijek predstoje važni izazovi i u drugim područjima. Potročjima. Potroč šnja države čini oko pola BDP-a, što je velik udio i za europske standarde. Fiskalni problemi s nereformiranim sektorom zdravstva, rastom socijalne potrošnje i davanjem državnih potpora poduzećima u državnom vlasništvu koja proizvode gubitke, doveli su do visokog državnog deficita. Većina javnih poduzeća ovisi o izdašnoj potpori države, npr. putem subvencija, transfera ili jamstava, kao i povremenih sanacija. Subvencije poduzetničkom sektoru iznosile su u 2003. 3,4 posto BDP-a i znatno su premašile polovinu državnog deficita od 6,2 posto tijekom te fiskalne godine. Nije otvoreno pitanje samo utjecaj te visoke razine potrošnje na razvoj, već i utjecaj nastavka potpore na potrebnu preraspodjelu radnika u hrvatskom gospodarstvu iz manje produktivnih tvrtki prema novim, produktivnijim tvrtkama.

3.24 Prilično širok raspon mjera politike mogao bi pomoći u poticanju otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj: rješavanje preostalih obeshrabrujućih čimbenika ulagačkog okruženja (putem olakšavanja registracije vlasništva i poboljšanja učinkovitosti pravnog sustava); pomoć da se realne

30 Svjetska banka: Pospješivanje mogućnosti za posao: Istočna Europa i bivši Sovjetski Savez, studeni 2005. Svjetska banka, Washington DC.31 Studija EBRD-IBRD BEEPS za 2002. i 2005.

42

plaće usklade s produktivnošću i lokalnim tržišnim uvjetima (posebno plaće u državnim poduzećima, gdje program restrukturiranja nije završen); subvencioniranje plaća mladim radnicima ili radnicima u gospodarski nerazvijenim regijama - kako bi ih se izvuklo iz nezaposlenosti. Jačanje naknada za socijalnu pomoć moglo bi biti učinkovit način zaštite dohodaka radnika otpuštenih iz poduzeća u kojima je izvršeno restrukturiranje; jedan način da se to osigura je rezanje neproduktivne socijalne potrošnje i usmjeravanje većeg udjela u ciljane naknade.

3.25 I naposljetku, iako je Hrvatska ostvarila znatan napredak u 2005/06. poboljšavajući propise koji reguliraju različite aspekte svakodnevnih poslovnih aktivnosti (vidi Okvir), još ostaje dosta prostora za daljnja poboljšanja kako bi se smanjio jaz u lakoći poslovanja u usporedbi s ostalim gospodarstvima s povoljnijim poslovnim okruženjem u regiji (npr. Danska, Norveška, Irska, baltičke države).

LakoÊa... Mjesto u 2006. Mjesto u 2005. Promjena u mjestu

Poslovanja 124 134 +10

Osnivanje poduzeÊa 100 112 +12

Pribavljanje dozvola 170 171 +1

Zapoπljavanje radnika 130 131 +1

Registracija nekretina 109 109 0

Dobivanje zajma 117 117 0

Zaπtita ulagaËa 156 156 0

PlaÊanje poreza 58 72 +14

PrekograniËna trgovina 92 140 +48

Provedba ugovora 28 28 0

Zatvaranje poduzeÊa 80 76 -4

Neovisno o nedavnim poboljšanjima, Hrvatska još uvijek mora mnogo toga učiniti kako bi dalje poboljšala ukupno mjesto na ljestvici u pogledu lakoće poslovanja. Na primjer, troškovi pribavljanja dozvola, kao i postupci i vrijeme potrebno za izgradnju skladišta, znatno su viši od regionalnog prosjeka i gotovo dvostruko viši od prosjeka zemalja OECD-a. Slično, krutost indeksa zapošljavanja u Hrvatskoj još uvijek je znatno veća od regionalnog prosjeka i prosjeka zemalja OECD-a.

Izvor: Više detalja vidjeti na portalu www.doingbusiness.org

Okvir 3-3: Poslovanje: Objektivne mjere poslovnih propisa i njihova provedba

Od 2004. Svjetska banka priprema godišnji indeks lakoće poslovanja koji se objedinjuje u indeksu relativne uspješnosti različitih zemalja izračunatog na osnovi postotnog rangiranja zemlje u različitim područjima poslovne čjima poslovne čaktivnosti. Na primjer, Poslovanje u 2007. obuhvaća 10 tema, uključujući otvaranje i zatvaranje poduzeća, dozvole, poreze, trgovinu, registraciju nekretnina, provedbu ugovora, pristup kreditiranju, zaštitu ulagača i fleksibilnost radnog zakonodavstva. Hrvatska je rangirana kao jedna od deset najboljih provoditelja reformi u 2005/2006. na osnovi tog indeksa, popravljajući značajno svoj položaj na ljestvici u tri od deset obuhvaćenih kategorija (vidi donju tablicu). Na primjer, troškovi i postupci vezani uz uvoz i izvoz roba primjetno su opali između 2005/06., dok je vrijeme potrebno za izvoz i uvoz od konačnog ugovora do isporuke robe sada 10, odnosno 50 posto kraÊe od regionalnog prosjeka.

43

3.4 KORIŠTENJE LOKALNIH KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

3.26 U kontekstu analize i planiranja regionalnog razvoja, važno je pitanje kako najbolje definirati regionalne nejednakosti i na kojoj razini teritorijalnog objedinjavanja. Važan je rezultat naše analize da rangiranje različitih teritorija u Hrvatskoj može znatno varirati ovisno o pokazatelju razvoja koji se koristi za te potrebe. To se posebno odnosi na razinu županija, gdje je važno napomenuti da je oslanjanje na samo jedan pokazatelj za potrebe rangiranja neprimjereno. Na primjer, lista najviše rangiranih županija prema više pokazatelja razvoja uključuje Zagrebačku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju. No, lista pet najsiromašnijih županija sadrži različite županije ovisno o tome je li kriterij za rangiranje iskazan kao BDP po glavi stanovnika za 2003. ili kao anketna procjena dohotka, troškova ili mjesečnih primanja po glavi stanovnika (samo 3 od 15 mogućih podudarnosti, vidi Tablicu 3-4). Niti jedna od pet županija s najvišim stopama siromaštva, kako je obračunato koristeći podatke iz Ankete o potrošnji kućanstava, ne uklapa se u listu pet najsiromašnijih županija rangiranih prema BDP-u po glavi stanovnika u 2003.

Tablica 3-4: Alternativne liste pet najsiromašnijih županija u Hrvatskoj

Mjesto(1=najsiromašnija)

BDP po glavi stanovnika

(2003.)

Dohodak po glavi

stanovnika

Potrošnja po glavi

stanovnika

Prosječna mjesečna primanja

Stopa siromaštva ( %)

1 Vukovarsko-srijemska

Virovitičko - podravska

KarlovačkaVirovitičko - podravska

Karlovačka

2 Brodsko-posavska

Osječko - baranjska

Virovitičko - podravska

VaraždinskaSisačko - moslavačka

3 Šibensko-kninska

KarlovacSisačko - moslavačka

Bjelovarsko - bilogorska

Bjelovarsko - bilogorska

4 Požeško - slavonska

Sisačko-moslavačka

Krapinsko - zagorska

Koprivničko - križevačka

Koprivničko - križevačka

5 Krapinsko - zagorska

Požeško - slavonska

Osječko - baranjska

Brodsko - posavska

Osječko - baranjska

Izvor: Procjene Svjetske banke na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava i Ankete o radnoj snazi. BDP po glavi stanovnika iz Popratnog materijala br. 4.

3.27 Dok županije u Hrvatskoj odgovaraju razini razvrstavanja EU NUTS-a III, ostale europske zemlje tipično procjenjuju regionalne nejednakosti na višoj razini objedinjavanja (razina NUTS-a II). Doista, mnogi su promatrači dokazivali da bi u slučaju malih država članica Europske unije kao što su baltičke države, Češka Republika, Mađarska, Irska, Slovačka ili Slovenija odgovarajuća jedinica trebala biti cijela zemlja.32 Sličan zaključak mogao bi vrijediti i u slučaju Hrvatske s obzirom na relativno malu ukupnu veličinu zemlje i broj stanovnika. Ovo izvješće zastupa srednje rješenje. S obzirom na relativno velike neobjašnjene regionalne razlike u životnom standardu u Hrvatskoj, regionalno diferencirana strategija za Hrvatsku vjerojatno ima smisla. Različiti čimbenici kao što su utjecaj nedavnog rata, geografska različitost i posebni problemi s kojima su suočene regije s većim udjelom tradicionalnih industrija, prouzročili su značajne razlike u životnom standardu u pojedinim dijelovima zemlje. Međutim, dok je usmjerenost na regionalni razvoj zaista opravdana, potrebna je opreznost kako bi se izbjeglo usmjeravanje na premalu geografsku jedinicu za te potrebe.

32 Michele i Boldrin u B. Funck i L. Pizzati Europske integracije, regionalna politika i rast.

44

3.28 Za razliku od značajne promjenjivosti u rangiranju na razini županije, ustanovili smo da u rangiranju prema razini prevladavajućeg životnog standarda postoje mnogo manje razlike u pojedinim analitičkim regijama korištenim u ovom izvješću, bez obzira koji se pokazatelj razvoja ili izvor podataka koristi. Prosječni dohoci i izdaci u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj općenito su

45

ispod nacionalnog prosjeka, u južnom Jadranu su u skladu s prosjekom, a u regijama sjevernog Jadrana i zagrebačkoj regiji su viši od ukupnog nacionalnog prosjeka (Slika 3-8).

3.29 Inicijative koje imaju najbolje izglede za uspjeh obično djeluju u skladu sa snagama gospodarske geografije, polaženjem od lokalnih komparativnih prednosti i oslanjanjem na lokalno znanje i inicijative.33 One se tipično osnivaju na utvrđivanju komparativnih prednosti regije i ograničenja u njihovom razvoju. Strategija nacionalnog regionalnog razvoja usmjerena je na utvrđivanje ključnih sektora rasta i aktivnosti koje će poduzeti svi zainteresirani, uključujući lokalnu i regionalnu upravu, privatne tvrtke i nevladine organizacije. Na primjer, analiza OECD-a regije Teruel u Španjolskoj se posebno osvrće na netaknut krajolik i poljoprivrednu tradiciju, zagovarajući gospodarsku strategiju osnovanu na marketinškoj niši lokalnih proizvoda - šunki, maslina, bresaka - i agro-turizma.34

Okvir 3-4: Regionalni operativni programi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se koristi EU ROP (Regionalni operativni program) metodologija Europske unije za dobivanje sredstava EU CARDS (Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju) programa financiranja razvoja županija. Glavni je cilj izrade ROP-a ocijeniti i riješiti razvojne potrebe svake županije i pomoći u raspodjeli lokalnih i međunarodnih sredstava za tu svrhu.

Osnovna načela ROP-a dogovorena između Europske zajednice i županija u Hrvatskoj uključuju: (1) vlasništvoštvoš , tj. da svaka županija ima odgovornost pripreme i provedbe ROP-a, (2) opredijeljenost, tj. da svaka županije bude opredijeljena za ROP postupak i načela, uključujući stavljanje na raspolaganje potrebnih sredstava za sufinanciranje, (3) transparentnost i otvorenost u pripremi i provedbi ovih programa, i (4) partnerstvo i konzultiranje svih ukljuËenih, na nacionalnoj razini i razini županija u svakoj ključnoj fazi pripreme i provedbe programa.

Napomena: Više detalja vezano uz raspodjelu sredstava EU-a na osnovi ROP naše detalja vezano uz raspodjelu sredstava EU-a na osnovi ROP naš Ëela može se naže se naž ći u razliËitim dokumentima i publikacijama o regionalnoj politici Europske unije.

3.30 U Hrvatskoj se regionalni operativni programi (ROP) izrađuju na razini županija uglavnom za razdoblje od 2004-10. (neke su županije počele ranije). Kao dio ovog zadatka planirani su različiti lokalni projekti putem procesa intenzivnih konzultacija i suradnje (Okvir 3-4) i pripremljeni su za financiranje. Osim toga, u okviru ROP postupka poduzimaju se mjere kojima je cilj da stvoreni strateški okvir bude dobro usklađen s komparativnim i konkurentnim prednostima županije. Zato je u tom pogledu zadaća ROP-a potpuno u skladu s gore navedenim strateškim načelima. Međutim, kako hrvatska Vlada napreduje u pripremi projekata regionalnog razvoja više razine u okviru programa razvoja županija i šire regije, u planiranju će biti važno dati visok prioritet inicijativama koje se oslanjaju na zajedničke značajke u susjednim županijama (tj. područjima s ustanovljenim komparativnim prednostima), kako bi se izbjeglo da nastojanja oko cjelokupnog regionalnog razvoja zapnu zbog pretjeranog širenja mini-projekata.35

33 Dillinger, W. Konceptualni dokument o “Regionalnom razvoju: Što funkcionira, a što ne?”34 Uglavnom, regionalne razvojne inicijative obično nisu usmjerene na poljoprivredu, s obzirom na općenito niski potencijal sektora k povećanoj zaposlenosti, premda, kako je gore prikazano, postoje iznimke od tog pravila. 35 Zapravo, Boldrin i Canova (2003.) tvrdili su da je u slučaju malih novih država članica Europske unije razina NUTS-a I najprikladnija za regionalnu politiku. Međutim, kako se tvrdi u ovom izvješću više raščlanjen pristup bio bi prikladan za Hrvatsku, koja, čini se, ima značajnu regionalnu heterogenost i uska grla u rastu.

46

3.5 MOBILNOST RADNE SNAGE I VEĆA FLEKSIBILNOST TRŽIŠTA RADA

3.31 Kao što je prikazano u Poglavlju 2, praktično jedna trećina razlike u plaći između vodećih regija u Hrvatskoj i regija koje zaostaju u razvoju može se pripisati razlikama u značajkama radnika, uključujući i obrazovanje. Ti rezultati jasno upućuju i na važnost povećanja ljudskog kapitala u regijama koje zaostaju u razvoju, kao i olakšavanja veće mobilnosti radne snage kao načina za reduciranje međuregionalnih razlika u primanjima. Klasična teorija migracije pretpostavlja da će razlike u plaćama u pojedinim regijama potaknuti radnike da se sele iz regija s niskim plaćama u regije s visokim plaćama, smanjujući tako regionalne nejednakosti u životnim uvjetima. Međutim, nekoliko je razloga zbog čega se to u praksi možda neće dogoditi. Budući da radnici u regijama koje zaostaju u razvoju obično imaju niže obrazovanje od onih u bogatijim regijama i budući da je većina potražnje za radnom snagom u potonjim regijama vjerojatno za radna mjesta s višim kvalifikacijama, nezaposleni radnici, ili radnici s niskim plaćama u siromašnijim regijama možda ništa neće postići seljenjem u bogatije regije; ostanak kod kuće može s pravom biti racionalna odluka.

3.32 Državna politika također može pomoći u smanjivanju prepreka za međuregionalne migracije radnika smanjivanjem tržišne nesavršenosti. Slaba informiranost o mogućnostima zapošljavanja u drugim regijama, ili spoznaja o maloj vjerojatnosti zapošljavanja može rezultirati niskom međuregionalnom mobilnošću, čak i među relativno visoko kvalificiranim osobama. Teškoće vezane sa stambenim zbrinjavanjem u drugim regijama, kao i ostali nedostaci i poremećaji na stambenom tržištu, također mogu dovesti do sličnih problema. Slabe prometne veze, posebno sa susjednim regionalnim centrima rasta, kao što su srednje veliki gradovi, mogu imati za posljedicu manju dnevnu migraciju od optimalne između regija. I na kraju, programi socijalne pomoći koji nude previše izdašnu pomoć, a na neodgovarajući način tretiraju pitanja koja destimulirajuće djeluju na rad, mogu također smanjiti mobilnost radne snage u pojedinim regijama. Politike usmjerene na ispravljanje tih nedostataka na tržištu mogu imati važnu ulogu u olakšavanju slobodnijeg kretanja radnika u regijama, a što može biti izuzetno učinkovit način za izjednačavanje međuregionalnih razlika u životnom standardu.

3.33 Slična analiza razlike u primanjima radnika u javnom i privatnom sektoru pokazuje da su prosječna mjesečna primanja radnika u državnim tvrtkama oko 30 posto viša od primanja zaposlenih u privatnom sektoru. Nadalje, razlike u značajkama zaposlenika - kao što su dob, godine obrazovanja i spol - u najboljem slučaju objašnjavaju samo jednu trećinu razlike u primanjima između ta dva sektora, dok ostatak ostaje neobjašnjen. To upućuje na problem nezavršenog restrukturiranja državnih poduzeća u Hrvatskoj, koja i nadalje isplaćuju svojim radnicima plaće veće od onih koje primaju radnici sličnih kvalifikacija i značajki zaposlenih u drugim sektorima, što može onemogućavati bržu internu preraspodjelu radnika između različitih sektora. Politike usmjerene na ispravljanje tih tržišnih nedostataka mogu imati važnu ulogu u olakšavanju slobodnijeg kretanja radnika u regijama i sektorima gospodarstva. Pri provođenju takvih politika bilo bi važno osigurati prisutnost učinkovitih mreža socijalne sigurnosti kako bi zaštitile dohotke radnika čije je otpuštanje posljedica restrukturiranja poduzeća.

47

3.6 POBOLJŠANJE ADEKVATNOSTI I CILJANJE SOCIJALNIH NAKNADA

3.34 Ključni je čimbenik Vladinog programa smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti poboljšanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite putem (1) racionalizacije potrošnje i boljeg usmjeravanja, i (2) jačanja administracije sustava. Kako je prikazano u Poglavlju 2, siromaštvo je u Hrvatskog prilično plitke razine, a dohoci siromašnih nisu znatno ispod razine siromaštva. To znači da su sredstva potrebna za uklanjanje siromaštva relativno dostupna: izvrsno usmjeren transfer od oko 1,5 milijardi kuna (oko 0,7 posto BDP-a) bio bi dovoljan za uklanjanje siromaštva u zemlji 2004. Nadalje, čak i relativno skroman porast prosječnih dohodaka u siromašnijim regijama doveo bi do znatnog smanjenja regionalnih razlika u siromaštvu. Na primjer, kada bi se prosječna potrošnja po glavi stanovnika u ruralnoj središnjoj Hrvatskoj povisila za protuvrijednost od samo 10 posto od nacionalnog prosjeka, prevladavajuća stopa siromaštva bi se prepolovila (tj. pala bi sa 22 na 11 posto). Kad bi porast bio 20 posto, to bi u potpunosti uklonilo razliku u stopama siromaštva u odnosu na urbanu zagrebačku regiju.

3.35 Prema međunarodnim standardima socijalna izdavanja u Hrvatskoj su visoka, no samo njihov mali dio troši se na programe koji se provode na temelju imovinskog cenzusa. Na primjer, nedavni podaci pokazuju da, dok se socijalna potrošnja povisila na 31 posto BDP-a (17 posto na socijalne transfere, 5 posto na obrazovanje i 9 posto na zdravstvenu zaštitu), samo se mali dio (0,7 posto BDP-a) koristi za programe socijalne pomoći vezane uz siromaštvo.

Program socijalne pomoći najbolje je usmjeren na ljude kojima je pomoć potrebna, ali i nadalje ima nisku stopu obuhvata, Ëak i meËak i meË đu siromašnima. Za korisnike programa to je vašnima. Za korisnike programa to je vaš žan izvor žan izvor ždohotka.

3.36 Druga važna dimenzija ciljanja je omjer u kojem se u svakoj regiji naknade usmjeravaju najugroženijim ljudima. Kako bismo to ocijenili, koristimo podatke iz niza Anketa o potrošnji kućanstava. Usporedbom podataka za 2002. s onima za 2004. godinu dobivamo rezultate ciljanosti programa, ali i podataka o tome kako se ciljanje mijenjalo tijekom navedenog razdoblja. Ankete uključuju podatke o primateljima različitih vrsta socijalnih transfera koji su grupirani u sljedeće šire analitičke kategorije: (1) dječji doplatak, (2) ostale obiteljske naknade, (3) socijalna pomoć i (4) naknade za nezaposlenost.

3.37 Uspoređujemo uspješnost ovih različitih tipova transfera u dopiranju do najsiromašnije petine stanovništva (u daljnjem tekstu „ciljana skupina“) koristeći se trima kriterijima: (1) usmjeravanje/ciljanje (tj. udio ukupne potrošnje programa koji pripada ciljanoj skupini); (2) obuhvat (tj. udio te skupine koja prima naknade), i (3) adekvatnost (tj. udio njihove ukupne potrošnje koji se osigurava transferom). Kvintili (petine) stanovništva izvode se na osnovi potrošnje po glavi stanovnika umanjenu za dohodak od transfera.

3.38 Naša analiza ukazuje na to da je socijalna pomoć (pomoć za uzdržavanje) najbolje usmjeren program u Hrvatskoj. Više od dvije trećine ukupne potrošnje u okviru ovog programa pripada najsiromašnijoj petini hrvatskog stanovništva (Slika 3-9). Naknade za nezaposlenost sljedeći su najbolje usmjereni program s oko 40 posto ukupnih naknada koje dolaze do ciljane skupine, štoviše usmjeravanje naknade za nezaposlenost izgleda da se znatno poboljšalo između 2002. i 2004. To je vjerojatno rezultat promjene zakona o zapošljavanju iz 2003. godine. Za usporedbu, ni dječji doplatak niti ostale obiteljske naknade nisu posebno dobro usmjerene: najsiromašnija petina stanovništva prima samo 34 posto, odnosno 29 posto potrošnje na te naknade, odnosno - samo neznatno više od 20 posto od te skupine bi ga primilo kad bi program bio potpuno neusmjeren.

48

3.39 Ukupno je oko 35 posto stanovništva u Hrvatskoj obuhvaćeno programima transfera (Slika 3-10). Dječji doplatak čini najveći dio različitih programa koje ovdje razmatramo i dolazi do oko 26 posto stanovništva zemlje. Stope obuhvata ostalih obiteljskih naknada (10 posto), programa socijalne pomoći (5 posto) i naknada za nezaposlenost (6 posto) znatno su niže. Program socijalne pomoći ne dolazi do velike većine siromašnih ljudi: on pokriva samo oko 13 posto najsiromašnije petine stanovništva.

49

3.40 Ukupni transferi u okviru socijalne pomoći mali su u odnosu na ostale programe i čine samo 2 posto ukupne potrošnje države, no važan su izvor dohotka za siromašne, i čine 16 posto protuvrijednosti potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe korisnika ovih programa (Slika 3-11).

3.41 Visok udio korisnika socijalne pomoći se odnosi na kućanstva čiji nositelj ima status na tržištu rada kao „umirovljen“, „ostali“, ili „nezaposlen“ (Slika 3-12). Destimulira li hrvatski program socijalne pomoći ljude u traženju posla? Prije nego eventualno preporučimo širenje programa socijalne pomoći zbog njegove relativno dobre ciljanosti i male stope obuhvata, prvo treba razmotriti nepovoljan učinak koji bi širenje moglo imati na već niske hrvatske stope aktivnosti tržišta rada.

3.42 Hrvatska je vlada uvela niz mjera tijekom prošlih nekoliko godina kako bi poboljšala uspješnost i učinkovitost cjelokupnog sustava socijalne skrbi. Nakon izmjena odgovarajućeg zakonodavstva i racionalizacije izdataka, ukupni izdaci na dječji doplatak smanjili su se sa 2,415 milijardi kuna u 2001. na 1,509 milijardi kuna u 2004. Štoviše, podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava potvrđuju da je vlada uspjela zaštititi najsiromašnije segmente stanovništva od toga da snose neproporcionalan udio tog rezanja potrošnje, a udio ukupne potrošnje na dječji doplatak koji pritječe do najsiromašnije petine stanovništva porastao je tijekom tog razdoblja od 28 posto ukupnih izdataka u 2002. na 34 posto u 2004. (Slika 3-9).

3.43 Tri godine od njihovog uvođenja neke od preporuka studije koje su predložene kao dio ovih cjelokupnih reformskih nastojanja vrijede i danas (Okvir 3-5).

Okvir 3-5: Reforma sustava socijalne skrbi u HrvatskojU tijeku priprema Projekta socijalne zaštite Ministarstvo rada i socijalne skrbi naručilo je niz studija tijekom 2003. godine. Među njima studija tima za rad i zapošljavanje predložila je načine za restrukturiranje programa i politika kako bi se pomoglo primateljima socijalne skrbi da se aktiviraju na tržištu rada. Preporuke su obuhvatile četiri područja:čja:č

(1) Politika pomoći korisnicima socijalne skrbi u povratku na posao: Kako bi se smanjio opseg nezaposlenosti i ukupan broj dugotrajno nezaposlenih treba:

• usmjeriti aktivne mjere tržišta rada (potpore za nezaposlenost, prekvalifikacije i mjere za poticanje poslova za radnike s invaliditetom i mlade) na one koji su još evidentirani kao nezaposleni nakon šest mjeseci;

• intenzivirati „aktiviranje“ ljudi koji su nezaposleni više od šest mjeseci, uključujući obvezne radionice za traženje zaposlenja nakon 12 mjeseci nezaposlenosti;

• pripremiti nove mjere za eliminiranje negativnog stava poslodavaca prema dugotrajno nezaposlenim osobama;

• više usmjeriti aktivne mjere tržišta rada na poboljšanje osnovnih kvalifikacija dugotrajno nezaposlenih; i

• uvesti Program poticaja za rad (workfare program) za dugoročno nezaposlene primatelje socijalne skrbi, tako da mogu steći radno iskustvo i ponovno se povezati sa svijetom rada.

(2) Integriranje programa socijalne skrbi i programa zapošljavanja: šljavanja: š Kako bi se postiglo pružanje usluga usmjereno na korisnika i bolja integracija centara za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba:

• omogućiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje izravan pristup sustavu isplate socijalne skrbi kako bi se omogućila/zaustavila isplata socijalne skrbi za evidentirane nezaposlene osobe;

• osigurati bolju jasnoću i isticanje uloge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebno u pogledu dugotrajno nezaposlenih osoba i primatelja socijalne skrbi; i

• ojačati zajednički rad centara za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebno u pogledu osiguranja boljih mogućnosti za zaposlenje dugotrajno nezaposlenih osoba;

(3) Troškovno uškovno uš Ëinkoviti aktivni programi tržinkoviti aktivni programi tržinkoviti aktivni programi tr išta rada:šta rada:š Kako bi se ispravile sadašnje slabosti tih programa treba:

• dodjeljivati naknade za nezaposlenost objedinjene s ostalim uslugama kao što su savjetovanje i posredovanje;

• usmjeriti aktivne programe tržišta rada na dugotrajno nezaposlene, kao i visoko rizične; i

• izvor financiranja aktivnih programa tržišta rada učiniti sigurnijim.

(4) Riješiti socijalnu iskljušiti socijalnu iskljuš Ëenost putem radnih mjesta treba:

• uvesti nacionalni workfare program - program poticaja za rad.

Izvor: Konačno izvješće: Tim za rad i zapošljavanje, svibanj 2003. šljavanje, svibanj 2003. š Predrag Bejaković i Ray Phillips, Projekt socijalne zaštite u Hrvatskoj, Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

50

51

3.44 Mjere koje će vjerojatno imati vrlo dobre učinke uključuju nastojanja za daljnjim poboljšanjem upravljanja sustavom (npr. putem integriranja centara za socijalnu skrb i Zavoda za zapošljavanje i jedinica lokalne samouprave) i unapređenje informacijske tehnologije i evidencije kako bi se poboljšala orijentacija različitih programa (npr. korištenjem manje pasivnih i više aktivnih mjera, boljim uslugama savjetovanja i raspoređivanja na posao). Slično, Hrvatska ima značajne mogućnosti za jačanje učinka socijalne potrošnje na uklanjanje siromaštva poboljšanjem geografske usmjerenosti putem povećanja stopa obuhvata programa u siromašnijim regijama.

3.45 Program socijalne pomoći u Hrvatskoj znatno je bolji od ostalih programa usmjerenih na siromašne - 69 posto ukupne potrošnje na taj program pripada jednoj petini najsiromašnijeg stanovništva (Slika 3-9) u usporedbi sa samo 34 posto dječjeg doplatka, odnosno 29 posto čjeg doplatka, odnosno 29 posto čobiteljskih naknada. Može li država poboljšati opću kombinaciju ukupne socijalne potrošnje trošeći nešto manje na dječji doplatak i obiteljske naknade, a vičji doplatak i obiteljske naknade, a vič še na dobro usmjerene programe poput socijalne pomoći? Izravna usporedba tih programa komplicira se činjenicom da je pružanje pomoći siromašnim obiteljima samo dio glavnog cilja dječjeg doplatka i obiteljskih naknada - čjeg doplatka i obiteljskih naknada - čvažan dodatni cilj politike tih programa je pružiti poticaj kako bi se stimulirala ukupna stopa rasta stanovništva. Daljnja studija utjecaja smanjene potrošnje na dječji doplatak izmečji doplatak izmeč đu 2001. i 2004. na ukupnu stopu nataliteta u Hrvatskoj stoga zaslužuje ozbiljno razmatranje, kako bi se utvrdio razmjer u kojem taj program osigurava troškovno učinkovit način podizanja nataliteta u Hrvatskoj.

52

53

PRILOG

Lista izvedenih pokazatelja i izvora podatakaGospodarski rast (BDP) i dohodak:

1. BDP po glavi stanovnika (Hrvatska=100, koriπtenjem podataka Regionalnog izvješća za 2003.

2. Prosječni dohodak po glavi stanovnika (Hrvatska=100, korištenjem podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava 2002-2004.)

3. Prosječni troškovi po glavi stanovnika (Hrvatska=100, korištenjem podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava 2002 -04.)Pokazatelji tržišta rada:

4. Stopa zaposlenosti (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

5. Stopa nezaposlenosti ( Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

6. Prosječna primanja od primarnog zaposlenja (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)Životni uvjeti:

7. Učestalost siromaštva (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

8. Jaz siromaštva (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

9. Jaz siromaštva na kvadrat (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)Udio stanovništva u dobi od 16 godina i više s najvećim stupnjem obrazovanja: 10. Nezavršeno osnovno obrazovanje (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

11. Osnovno obrazovanje (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

12. Srednje stručno obrazovanje (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

13. Opće srednje obrazovanje (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

14. Više i visoko obrazovanje (Anketa o radnoj snazi 2002-2004.)

54

Jaz siromaπtva

Jaz siromaπtvana kvadrat

55

ProsjeËna potroπnjapo stanovniku

BDP po stanovniku

56

ProsjeËna primanja

Stopa zaposlenosti

57

Udio u stanovniπtvustarijem od 16 godina

Stopa nezaposlenosti