utjecaj zajedniČke valute na gospodarstva zemalja Članice monetarne unije
DESCRIPTION
U današnje vrijeme postoje različiti oblici ekonomskih integracija. Počinju s najosnovnijim oblicimapoput zone slobodne trgovine (npr. EFTA) u kojem zemlje potpisnice sporazuma međusobno trguju bezcarinskih i drugih ograničenja ukoliko nije drugačije određeno ugovorom, s time da svaka zemljaodređuje vlastitu stopu carine prema trećim zemljama. Kasnije integracije evoluiraju u onekompleksnije, poput carinske unije u kojoj kao u zoni slobodne trgovine ne postoje barijere izmeđuzemalja članica međutim imaju zajedničku stopu carine prema trećim zemljama. Mnogo kompleksnijaintegracija, je ekonomska unija koja obuhvaća sve elemente carinske unije i dodaje neke dodatne stavkepoput usklađivanja raznih zakona i funkcioniranja zemalja. Na kraju do potpune integracija koja jezapravo ekonomska, ali i monetarna unija, što znači da zemlje članice osim sličnih zakona ifunkcioniranja imaju i zajedničku monetu, najbolji primjer monetarne unije jest eurozona.TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UTJECAJ ZAJEDNIČKE VALUTE NA GOSPODARSTVA ZEMALJA
ČLANICE MONETARNE UNIJE
SEMINARSKI RAD
Predmet: Ekonomika regionalnih integracija
Mentor: Vinko Zaninović
Student: Benjamin Kardum
Karlo Koprek
Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije
Rijeka, siječanj 2015.
2
1. UVOD………………………………………………………………………………...……..3
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja……….……….……….……….……….…….…...3
1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze……….……….……….……….……….……….……3
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja……….……….……….……….……….……….……….……..3
1.4 Znanstvene metode……….……….……….……….……….……….……….……………4
1.5 Struktura rada……….……….……….……….……….……….……….……….…………4
2. OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE……….……….……….……….……….………...5
2.1 Teorija endogenosti optimalnog valutnog područja ……….……….……….……….…….6
3. KORELACIJA POSLOVNIH CIKLUSA……….……….……….……….……….……….7
4. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA (EMU) ……….……….……….……….………9
5. MOGUĆI POZITIVNI I NEGATIVNI UTJECAJI ZAJEDNIČKE VALUTE……….…..11
6. USPOREDBA ODREĐENIH EKONOMSKIH ČIMBENIKA ODABRANIH
ZEMALJA UNUTAR I IZVAN EUROZONE……….……….……….……………….……12
6.1 Izvoz…….……….……….……….……….……….……….……….……….…………...13
6.2 Mjesečna kamatna stopa……….……….……….……….……….……….……….……..14
7. ZAKLJUČAK……….…………….……….……….……….……….……….……….…...17
Popis literature……….……….……….……….……….……….……….……….……….….18
Popis grafikona i tabela……….……….……….……….……….……….……….……….….20
3
1. UVOD
U današnje vrijeme postoje različiti oblici ekonomskih integracija. Počinju s najosnovnijim oblicima
poput zone slobodne trgovine (npr. EFTA) u kojem zemlje potpisnice sporazuma međusobno trguju bez
carinskih i drugih ograničenja ukoliko nije drugačije određeno ugovorom, s time da svaka zemlja
određuje vlastitu stopu carine prema trećim zemljama. Kasnije integracije evoluiraju u one
kompleksnije, poput carinske unije u kojoj kao u zoni slobodne trgovine ne postoje barijere između
zemalja članica međutim imaju zajedničku stopu carine prema trećim zemljama. Mnogo kompleksnija
integracija, je ekonomska unija koja obuhvaća sve elemente carinske unije i dodaje neke dodatne stavke
poput usklađivanja raznih zakona i funkcioniranja zemalja. Na kraju do potpune integracija koja je
zapravo ekonomska, ali i monetarna unija, što znači da zemlje članice osim sličnih zakona i
funkcioniranja imaju i zajedničku monetu, najbolji primjer monetarne unije jest eurozona.
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja proizlazi iz poteškoća, odnosno prednostima s kojima se EU, kao monetarna unija
susreće. Iz definiranog problema istraživanja moguće je odrediti odgovarajući predmet istraživanja:
utjecaj zajedničke valute na gospodarstva zemalja članica monetarne unije.
Iz problema i predmeta istraživanja proizlaze objekti istraživanja: utjecaj smanjenja transakcijskih
troškova, eliminiranje valutnog rizika i pad povjerenja u euro nakon grčke krize.
1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Koristeći pretpostavke sadržane u problemu, predmetu i objektu istraživanja moguće je definirati radnu
hipotezu: na temelju dosadašnjih utjecaja zajedničke valute, moguće je utvrditi buduće opasnosti i
prednosti zajedničke valute na gospodarstva zemalja članica monetarne unije.
Iz radne hipoteze proizlazi pomoćna hipoteza:
PH1: Zajednička valuta djeluje na funkcioniranje i poslovanje zemalja članica monetarne unije
PH2: Zemlje koje koriste zajedničku valutu imaju identične poslovne cikluse gospodarstva
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha i ciljevi istraživanja za prethodno navedene elemente istraživanja: definirati karakteristike
monetarne unije, analizirati pojedine učinke monetarne unije na određena gospodarstva monetarne unije.
Na temelju analize krize u Eurozoni potrebno je dobiti uvid u trenutno stanje i saznati ima li zajednička
valuta veći pozitivni utjecaj na gospodarstva zemalja članica monetarne unije od negativnog.
1.4 Znanstvene metode
4
U istraživanju zadane tematike korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize, metoda
sinteze, metoda komparacije te metoda deskripcije.
1.5 Struktura rada
U prvom, uvodnom poglavlju definiraju se problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i
pomoćne hipoteze, zatim svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura rada. Nakon toga
slijedi drugo poglavlje „Optimalno valutno područje“ u kojem se govori što je to optimalno valutno
područje i koji efekti možebitno proizlaze iz toga. U trećem poglavlju „Korelacija poslovnih ciklusa“
uspoređuju se poslovni ciklusi zemalja Istočne Azije s Europskima, odnosno da li su oni usklađeni. U
četvrtom poglavlju „Ekonomska i monetarna unija (EMU)“ pobliže se opisuje monetarna unija kao oblik
regionalne integracije. Peto poglavlje „Mogući pozitivni i negativni utjecaji zajedničke valute“ govore
o efektima zajedničke valute, kao što i sam naslov poglavlja to govori. Šesto poglavlje uspoređuje
odabrane zemlje članice unutar eurozone s odabranom zemljom van eurozone, te na taj način se
pokušava dočarati efekt implementacije, odnosno neimplementacije eura za određenu zemlju.
Zadnje, sedmo poglavlje je sinteza istraživačkog rada, odnosno zaključak.
2.OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE
5
Kako bi se bolje razumio pojam optimalnog (zajedničkog) valutnog područja potrebno je
krenuti od teoretskih osnova. Optimalno valutno područje vrijedi za oblik integracije gdje
zemlje članice prihvaćaju valutu koja je fiksirana na određenoj razini te niti jedna središnja vlast
nije u mogućnosti utjecati na valutu nego se za takav specifičan slučaj osniva jedinstvena
matična centralna banka koja usko surađuje s centralnim bankama ostalih članica.
Takav oblik integracije koji se ujedno naziva monetarna unija teoretski se dijeli na dvije
komponente, gdje bi prva bila “unija deviznih tečajeva” odnosno već spomenutog trajnog
fiksiranja tečajeva zemalja članica integracije. Druga komponenta se naziva “konvertibilnost”
koja predstavlja eliminiranje svih oblika kontrola konverzije za kapitalne ili pak tekuće
transakcije koje se odvijaju unutar područja integracije. (V. Bilas, str. 40.)
Razvoj koncepta optimalnog valutnog područja nastao je 1960. godine od strane teoretičara
Mundell-a i McKinnona. Teorija tvrdi da će geografski nezavisno bliske države s instrumentom
korištenja iste valute ostvarivati veće ekonomske i monetarne koristi kada postoji potpuna
mobilnost rada i kapitala nego što bi to bio slučaj kada bi zemlje koristile različitu valutu. U
teoriji se navodi da će zemlje odnosno regije u tim zemljama ostvariti veće koristi monetarnim
integriranjem kada postoji visok stupanj pokretljivosti radne snage između njih, kada postoji
visoki stupanj međusobne trgovine, kada su ekonomski šokovi s kojima se suočavaju identični
te kada postoji adekvatan fiskalni sustav za distribuciju resursa u regije koje su prošle kroz
identičan ekonomski šok. (ibid. str. 42)
Kritike klasične teorije optimalnog valutnog područja iznjedrile su nove spoznaje i nužnost
uvođenja novih kriterija kao što su kriterij o fleksibilnosti cijena i nadnica, simetričnost
poslovnih ciklusa i ostali. (I. Cvečić, V. Kandžija, str. 973.)
Kao najidealniji primjer u praksi optimalnog valutnog područja navodi se EMU (ekonomska i
monetarna unija) koja djeluje na području Europske unije, a svoj početni oblik datira još od
takozvanog pionirskog razdoblja za koje se smatra početak 1960.-ih godina.
6
U nastavku slijedi grafički prikaz funkcioniranja optimalnog valutnog područja popraćen
deskripcijom efekata koje isti može prouzrokovati ovisno na otvorenost i simetričnost
poslovnih ciklusa.
Grafikon 1. Efekti optimalnog valutnog područja
Veća trgovina unutar integracije te veća simetričnost poslovnih ciklusa zemalja pozicionira
integraciju gdje dominiraju koristi od korištenja iste zajedničke valute, no u slučaju gdje vlada
manja otvorenost i gdje su poslovni ciklusi manje simetrični ili pak potpuno asimetrični biti će
izražen efekt troškova korištenja zajedničke valute.
2.1 Teorija endogenosti optimalnog valutnog područja
Nužno je napomenuti teoriju endogenosti optimalnog valutnog područja koje su tvorci Frankel
i Rose. Endogenost govori o tome da kriteriji monetarne unije ne moraju u potpunosti biti
ispunjeni prije stvaranja unije, no da ispunjenost se može dogoditi nakon stvaranja. Rose i
Frankel tvrde da će se trgovina utrostručiti kada se koristi ista valuta i da će to dovesti do učinka
korelacije poslovnih ciklusa između zemalja koje su članice monetarne unije. No, s vremenom
se došlo do krucijalnih spoznaja. Bez obzira na korištenje iste valute ako postoji povećani
volumen trgovine između zemalja svejedno će doći do usklađivanja poslovnih ciklusa. Druga
spoznaja povezana je za specijalizaciju, naime ako u integraciji dođe do specijalizacije u
Dominiraju koristi zajedničke valute
Dominiraju troškovi zajedničke valute
Sim
etri
čno
st p
osl
ovn
ih c
iklu
sa
Trgovina unutar grupe (otvorenost)
Izvor: izrada autora prema “Ekonomika i politika EU”, 2010., V. Kandžija, I. Cvečić
7
pojedinim industrijskim granama to će značiti i mogućnost efekt različitih šokova koji mogu
pogoditi te grane, što umanjuje simetričnost. (A. Saiki, S.H. Kim, str. 2)
Kritike klasične teorije optimalnog valutnog područja iznjedrile su nove spoznaje i nužnost
uvođenja novih kriterija kao što su kriterij o fleksibilnosti cijena i nadnica, simetričnost
poslovnih ciklusa te ostalih krucijalnih kriterija.
3. Korelacija poslovnih ciklusa (primjer EA-18 i Istočna Azija)
Na temelju znanstvenog istraživanja Saiki-a i Kim-a koji su u istraživanju koristili period od 30
godina i primjenu ekonometrijskih formula izrađena je analiza simetričnosti poslovnih ciklusa
Eurozone i Istočne azije. U interpretaciji ovog rada koristi umanjeno razdoblje od originalno
predstavljenog, odnosno kao primjer koristi se period od 2000. do 2010 godine. Rezultati
istraživanja prikazuju usklađenost (neusklađenost) poslovnih ciklusa unutar Europske
monetarne unije i Istočne Azije.
Grafikon 2. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar
eurozone
Izvor: A. Saiki, S.H. Kim, 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade integration”,
dostupno na:http://www.dnb.nl/binaries/Working%20Paper%20407_tcm46-302107.pdf
0,72 0,70
0,60 0,58
0,65
0,79
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010.
EA-18
8
Usklađenost poslovnih ciklusa u početku promatranog razdoblja iznosio je 0.72 postotnih poena
dok je ta vrijednost opadala sve do vrijeme nastanka ekonomske krize, gdje se može vidjeti
pozitivan utjecaj formiranja monetarne unije. Evidentno je su zemlje članice monetarne unije
zajedničkim naporima uspjele uspostaviti bolju poslovnu klimu i bolju poslovnu usklađenost
kako bi na zajednički način izašle iz recesije i prebrodile krizu. Rastući trend usklađenosti
poslovnih ciklusa se nastavlja od 2007. godine, te je na kraju promatranog razdoblja iznosio
0.79 postotnih poena što je ujedno i najveća poslovna usklađenost unutar promatranih 10
godina.
Grafikon 3. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar
istočne Azije
Izvor: A. Saiki, S.H. Kim, 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade integration”,
dostupno na: http://www.dnb.nl/binaries/Working%20Paper%20407_tcm46-302107.pdf
Istočna Azija za razliku od eurozone bilježila je rast u korelaciji poslovnih ciklusa, te su ciklusi
bili usklađeniji od europskih sve do 2007. godine kada je nastupila kriza
i umanjila simultano djelovanje poslovnih ciklusa država koje pak nisu u
monetarnoj uniji. Razlika između korelacije europskih poslovnih ciklusa i poslovnih ciklusa
Istočne Azije je 0.11 postotnih poena, što potvrđuje tezu da monetarna unija bolje odgovara na
neočekivane ekonomske šokove.
0,48
0,6
0,7 0,68
0,61
0,68
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010.
Istočna azija
9
4. Ekonomska i monetarna unija (EMU)
Ekonomska i monetarna unija je kroz povijest prošlo kroz tri različite faze kako bi poprimila
današnji kompletni oblik integracije.
Prva faza odvijala se u razdoblju od 3 godine, od 1990. godine do 1993., gdje se intenzivno
radilo na liberalizaciji slobodnog kretanja kapitala kako bi se pospješilo poboljšanje i
usklađivanje gospodarskih rezultata zemalja članica. Neuspjeh je okarakterizirao prvu fazu,
naime poboljšani ekonomski pokazatelji nisu bili implementirani na odgovarajući način te nije
došlo do fiksiranja tečajevima među valutama zemalja članica.
Druga faza se provodila kroz četverogodišnje razdoblje, točnije od 1994. godine do 1998.,
države članice još su posjedovale monetarnu suverenost te je bilo moguće mijenjati paritet
tečaja. Fazu karakterizira osnivanje EMI-a to jest Europskog monetarnog instituta i reforma
statusa nacionalnih središnjih banaka kao i nacionalnog zakonodavstva. U drugoj fazi zemlje
članice imale su zadatak uređenja statuta koji bi bio u skladu s Europskim sustavom središnjih
banaka, a koje sačinjava Europska centralna banka skupa s nacionalnim središnjim bankama
svih država koje su članice. (ibid., str. 962.)
Treća faza slijedila je od 1999. godine kada se ekonomska i monetarna unija u potpunosti
formirala ali zajednička valuta još nije bila u fizičkom opticaju. Za puštanje valute u opticaj
bilo je potrebno kreirati određene kriterije prilagodbe i napretke kako bi monetarna politika bila
u potpunosti stabilna.
Kako bi neka zemlja uvela euro kao službenu valutu primorana je ispuniti kriterije
konvergencije kojih trenutno ima četiri. Kamatni kriterij nalaže da prosječna dugoročna
nominalna kamatna stopa ne smije biti viša iznad 2% prosječne stope triju zemalja koje imaju
najnižu inflaciju unutar Europske unije. Fiskalni kriterij postavlja pravilo da javni dug države
ne smije biti veći iznad 60% od ukupnog BDP-a te da proračunski deficit opće države treba biti
ispod 3%. Inflacijski kriterij postavljen je na način da zabranjuje razinu inflacije iznad 1.5%
iznad prosjeka triju zemalja unutar Europske unije koje imaju najnižu inflaciju. Tečajni kriterij
zapravo je vrsta uvjerenja monetarne stabilnost zemlje koja želi prihvatiti euro, naime da bi
zemlja uvela euro mora udovoljiti tečajnom mehanizmu monetarne fluktuacije, a period je
najmanje dvije godine fluktuacije unutar granica. (https://www.ecb.europa.eu/ecb
/educational/facts/euint/html/ei_004.en.html)
10
Slika 1. Zemlje članice Europske ekonomske i monetarne unije
Izvor: http://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2014/11/european-economy-guide
(10.12.2014.)
Ukupan broj članica koje su prihvatile euro kao službenu valutu u Europi je osamnaest, gdje
spadaju Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija,
Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska. Ulogu
“promatrača” ima Latvija koja ima u planu uvesti euro od 1. siječnja 2015. godine i kao
potencijalna članica ističe se Rumunjska za koju je predviđen ulazak 01.01.2019. godine.
Činjenica da se nove zemlje pripremaju na prihvaćanje eura kao službene valute i s tim ujedno
gubljenja monetarne ovlasti pokazuje kako je euro od iznimne važnosti ne samo u Europi nego
i u svijetu. Euro je prepoznat kao stabilna valuta što automatski privlači strane direktne
investicije da djeluju u području Europe.
11
5. MOGUĆI POZITIVNI I NEGATIVNI UTJECAJI ZAJEDNIČKE VALUTE
Kao što je prije spomenuto u drugom poglavlju, efekti korištenja zajedničke valute mogu biti
dvojaki. Kakvi efekti prevladavaju najviše odlučuje otvorenost (veća trgovina) zemalja članica
i simetričnost njihovih poslovnih ciklusa. (Kandžija, Cvečić, 2010,) Ako su više otvoreni i
ciklusi su simetrični prevladavaju pozitivni efekti:
- olakšava trgovinu i putovanje kroz zemlje koje dijele istu valutu (eliminacija
transakcijskih troškova)
- veća gospodarska stabilnost - ECB kontrolira monetarnu politiku i pojedini političari
nemaju mogućnost prevelikog utjecaja i stoga je rizik od korupcije smanjen, anuliran je
tečajni rizik, cijene su transparentnije i postoji niska stopa inflacije. Takva situacija
ohrabruje investitore da ulažu u zemlje članice monetarne unije
- Zajednička valuta stvara identitet u Svijetu – znak političke integracije između zemalja
Ukoliko je situacija obratna, i zemlje nisu dovoljno otvorene te poslovni ciklusi nisu simetrični,
moguće je da prevladavaju negativni efekti:
- Zajednička valuta postaje identitet – dovodi se u pitanje neovisnost zemalja članica
- Gubitak monetarnog suvereniteta eliminira instrumente kojima se zemlja može služiti
za povećanje vlastite konkurentnosti (primjer: Italija je konstantno devalvirala svoju
valutu kako bi bila izvozno konkurentnija)
- Eurozona nije optimalno valutno područje, odnosno zemlje su prerazličite da bi
omogućile savršeno funkcioniranje Eura.
- Postoje zamjerke kako ECB previše brine o niskoj inflaciji, umjesto o poticanju
konkurentnosti i smanjivanju nezaposlenosti
Istraživanja su pokazala kako Eurozona nije u potpunosti homogena integracija jer postoje
velike razlike u stopama nezaposlenosti među zemljama, te kako neke zemlje Eurozone
drugačije reagiraju kada su suočene s krizom. Najbolji primjer heterogenosti jest reakcija i
oporavak Njemačke i Grčke prilikom suočavanja s krizom, što govori da su gospodarstva za
sad prerazličita kako bi omogućila savršeno funkcioniranje Eura.
12
6. USPOREDBA ODREĐENIH EKONOMSKIH ČIMBENIKA ODABRANIH ZEMALJA
UNUTAR I IZVAN EUROZONE
Kao odabrane zemlje uzete su Slovenija, Slovačka i Češka. Potonja predstavlja zemlju koja nije
prihvatila Euro, dok su prve dvije zemlje predstavnici zemalja koje su prihvatile zajedničku
valutu i ušle u monetarnu uniju. Uspoređivati će se efekti na odabrane ekonomske čimbenike
prije i nakon ulaska u monetarnu uniju, te na primjeru Češke kako se razvijalo gospodarstvo
bez implementacije Eura. Međutim, prije toga valja istražiti kako je ulazak u zajedničku
monetarnu uniju djelovao na izvoz prvih 11 zemalja članica.
Grafikon 4. Izvoz u milijunima eura, prvih 11 zemalja Eurozone (2002. – 2013.)
Izvor: Eurostat
Vidljivo je kako svih 11 zemalja članica bilježe rast izvoza (uz iznimke Irske i Finske). Stupanje
u monetarnu uniju u teoriji povećava trgovinu između zemalja, povećava efikasnost
gospodarstva i smanjuje rizike poslovanja, no pitanje da li je povećani izvoz direktan rezultat
stupanja u monetarnu uniju ostaje za dodatna istraživanja.
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
Belgium Germany Ireland Spain France Italy Netherlands Austria Portugal Finland
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
13
6.1 Izvoz
Grafikon 5. Izvoz Slovenije u milijunima Eura, 2002. – 2013.
Izvor: eurostat
Žuta zvjezdica označava godinu kada je zemlja ušla u monetarnu uniju. U Sloveniji je vidljivo
kako ne nakon inicijalnog šoka zbog preuzimanja eura i krize koja je nastupila krajem 2008.
godine izvoz pao, ali se nakon izlaska iz krize strmoglavo povećao.
Grafikon 6. Izvoz Slovačke u milijunima Eura, 2002. – 2013.
Izvor: eurostat
Slovačka je i prije uvođenja eura imala tendenciju rasta izvoza, nakon početnog šoka zbog
uvođenja eura i nastupa krize, nastavila je s tendencijom rasta izvoza.
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
14
Grafikon 7. Izvoz Češke u milijunima Eura, 2002. – 2013.
Izvor: eurostat
Kako na prikazanome grafu nema istaknute žute zvjezdice znači da Češka nikad nije ušla u
monetarnu uniju. Situacija je slična kao i kod Slovačke, Češka je imala pad izvoza također u
2009. godini kao i Slovačka i Slovenija, iako nije imala šok uvođenja eura što dovodi do
zaključka kako pad izvoza u prethodne dvije države nije uvjetovan šokovima izazvanim
uvođenjem eura, već zbog nastupa krize u Europi. Također, nakon što je prebrodila krizu
Češka je nastavila tendenciju rasta izvoza, doduše ne tako velikim stopama kao što to radi
Slovačka.
6.2 Mjesečna kamatna stopa
U ovom poglavlju uspoređivati će se tromjesečne kamatne stope zemalja Eurozone (u koje
spadaju Slovačka i Slovenija) i zemalja Europske Unije koje se ne nalaze u Eurozoni.
Grafikon 8: Mjesečna kamatna stopa zemalja eurozone (2013M12 – 2014M12)
Izvor: eurostat
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Češka, izvoz u mil. €, 2002. - 2013.
0
0,1
0,2
0,3
0,4
Euro area (changing composition)
15
Vidljivo je kako kamatna stopa u Eurozoni imala tendenciju smanjivanja i dosegla je rekordno
nisku stopu te se nakon toga pojavljuje tendencija održavanja niske kamatne stope. Najviša
kamatna stopa u posljednjih 12 mjeseci u Eurozoni iznosila je 0,35 dok je najniža iznosila 0,1.
Grafikon 9: Mjesečna kamatna stopa Češke (2013M12 – 2014M12)
Izvor: eurostat
Mjesečna kamatna stopa je na približno istoj razini u posljednjih 12 mjeseci bez nekih većih
oscilacija, najviša je iznosila krajem 2013. godine, 0,38, dok je najmanje krajem 2014. godine
iznosila najmanju razinu od 0,34.
Grafikon 10: Mjesečna kamatna stopa zemalja EU koje nisu članice Eurozone
(2013M12 – 2014M12)
Izvor: eurostat
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,35
0,4
Czech Republic
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
Prosjek kamatnih stopa članica EU koje nisu u Eurozoni
16
Prosjek kamatnih stopa je puno veći van Eurozone. To je zato jer postoje određene zemlje s
vrlo visokim kamatnim stopama poput Mađarske (2,99), Rumunjske (2,72), Poljske (2,60), a
postoje i one s vrlo niskim kamatnim stopama poput Češke. (Eurostat, 2014)
Zaključak je kako su kamatne stope puno povoljnije unutar Eurozone nego izvan nje,
međutim postoje zemlje izvan Eurozone koje imaju prihvatljive kamatne stope poput
promatrane zemlje Češke.
17
7. ZAKLJUČAK
Veća trgovina unutar integracije i veća simetričnost poslovnih ciklusa zemalja znači i veće
pozitivne efekte za integraciju, vrijedi i obratno. Usklađenost poslovnih ciklusa EA-18 je 2010.
godine bila veća nego deset godina prije, 2000. godine. To govori kako je usprkos krizi došlo
do povećanja simetričnosti poslovnih ciklusa i pozitivnih učinaka monetarne unije u Europi.
Zemlje Istočne Azije imaju nešto veće fluktuacije pri usklađivanju poslovnih ciklusa, ali su u
periodu od 2000. do 2010. ipak ostvarili pozitivni pomak iako još uvijek nemaju razinu
korelacije kakvu ima EA-18. Razlika je 0,11 postotnih poena u korist EA-18 što potvrđuje tezu
da monetarna unija bolje odgovara na neočekivane ekonomske šokove. Kako bi neka zemlja
uvela euro kao službenu valutu potrebno je da ispuni četiri kriterija konvergencije. To su javni
dug ispod 60% razine BDP-a, nominalna kamatna stopa ne smije biti viša iznad 2% prosječne
stope triju zemalja koje imaju najnižu inflaciju unutar EU, proračunski deficit opće države ne
smije biti veći od 3% i inflacija ne smije biti viša od 1,5% od prosjeka triju zemalja EU koje
imaju najnižu inflaciju. Činjenica da se nove zemlje pripremaju za prihvaćanje Eura usprkos
gubitku monetarne vlasti pokazuje kako je Euro od iznimne važnosti ne samo u Europi nego i
u svijetu. Prepoznat je kao stabilna valuta i tako automatski više privlači investitore. Eliminacija
transakcijskih troškova, veća gospodarska stabilnost i identitet u svijetu samo su neki od
pozitivnih efekata zajedničke valute. Razlike između zemalja, gubitak monetarnog suvereniteta
i previše brige o niskoj inflaciji umjesto o poticanju konkurentnosti i smanjivanju
nezaposlenosti su neke od negativnih posljedica uvođenja Eura. Činjenica je kako Eurozona
trenutno nije dovoljno homogena da iskoristi sve potencijalne pozitivne učinke koje zajednička
valuta nudi. Usporednom analizom Slovačke, Češke i Slovenije nije se moglo doći do
konkretnih zaključaka o učincima uvođenja Eura na izvoz zemalja, jedino što se može sa
sigurnošću zaključiti jest činjenica kako je izvan Eurozone kamatna stopa na dosta višoj razini
nego unutar nje.
18
LITERATURA
I KNJIGE:
1. Cvečić, I., Kandžija, V. 2010. „Ekonomika i politika Europske Unije“, Ekonomski
fakultet sveučilišta u Rijeci
II INTERNET IZVORI:
A) ČLANCI:
1. Frankel, J.A, Rose, A.K. 1996. „The Endogeneity of the Optimum Currency Area
Criteria“
2. Barell, R., Gottschalk, S., Holland, D., Khoman, E. 2008. „The impact of EMU on
growth and employment“
3. Bilas, V. 2007. „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, zbornik Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu
4. Bilas, V. 2005. „Teorija optimalnog valutnog područja; euro i Europska monetarna
unija“
5. Saiki, A., Kim, S.H. 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade
integration“
6. Belke, Spies 2008. „Enlarging the EMU to the east: what effects on trade?“
7. De Grauwe, P., Skudelny, F., 2000. „The impact of EMU on trade flows“
B) OSTALI IZVORI:
1. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication12413_en.pdf
2. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication_summary12415_en.htm
3. http://www.efta.int/media/documents/advisory-bodies/consultative-committee/cc-
opinions/impact-of-common-currency.pdf
4. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/economic_paper/2013/pdf/ecp491_
en.pdf
5. http://www.equilibrium.umk.pl/plikidopobrania/2013_4_1_cieslik.pdf
19
6. http://dare.uva.nl/record/1/346999
7. http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&context=claudio_vicarelli
8. http://mpra.ub.uni-muenchen.de/43472/1/MPRA_paper_43472.pdf
9. https://www.ecb.europa.eu/stats/pdf/exchange/Methodological_note_MoBu_Jan2012.
pdf?b2bedf4b7930c41266a66ebea5de96c5
10. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/balance_of_payments/data/main_ta
bles
11. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/interest_rates/data/main_tables
12. http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2004/wp04154.pdf
13. http://www.nbs.sk/_img/Documents/BIATEC/BIA06_06/2_6.pdf
14. https://econ.duke.edu/uploads/assets/dje/2004_Symp/Julie%20DeRoo.pdf
20
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon 1 Efekti optimalnog valutnog područja……………………………………………...6
Grafikon 2. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar
eurozone……………………………………………………………………………………..…7
Grafikon 3. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar istočne
Azije……………………………………………………………………………………………8
Grafikon 4. Izvoz u milijunima eura, prvih 11 zemalja Eurozone (2002. – 2013.)…………..12
Grafikon 5. Izvoz Slovenije u milijunima Eura, 2002. – 2013…………………………….....13
Grafikon 6. Izvoz Slovačke u milijunima Eura, 2002. – 2013………………………………..13
Grafikon 7. Izvoz Češke u milijunima Eura, 2002. – 2013…………………………………..14
Grafikon 8: Mjesečna kamatna stopa zemalja eurozone (2013M12 – 2014M12)……………14
Grafikon 9: Mjesečna kamatna stopa Češke (2013M12 – 2014M12)………………………..15
Grafikon 10: Mjesečna kamatna stopa zemalja EU koje nisu članice Eurozone (2013M12 –
2014M12)……………………………………………………………………………………..15