HRVATSKI NARODNI PREPOROD ILI HRVATSKI ROMANTIZAM

- 1813. 1860.- razvija se na dva plana: povijesno politikom i kulturno knjievnom- drutveno politike prilike: poetak 19. st. hrvatski krajevi pod austrijskom vlau, uz germanizaciju se javlja i maarizacija maarski postaje obvezni nastavni predmet- pritisak maarizacije dovodi do jaanja nacionalne svijesti i svijesti o vanosti nacionalnog jezika te nacionalne kulturne tradicije- temeljne zadae HNP-a: buenje nacionalne svijesti i borba za ouvanje hrvatskog jezika- HNP poinje u okviru ilirizma ili ilirskog pokreta (1830. 1843.) -> ideja o zajednitvu i ujedinjenju svih Junih Slavena (preporoditelji pogreno tumaili da su svi Juni Slaveni, tako i Hrvati, potomci prastanovnika Balkana, Ilira); da bi se ta ideja ostvarila, treba najprije jezino ujediniti sve Hrvate; glavna linost pokreta Ljudevit Gaj- razlike europskog i hrvatskog romantizma:EUROPSKI romantiarski individualizam individualizam pesimizam svjetska bol pasivnostHRVATSKI nacionalni optimizam aktivizam potaknut idejomda se knjievnou moeostvariti HNP

- HNP se dijeli na:1) PRETPREPORODNO RAZDOBLJE (1813. 1830.)- uoavanje znaenja narodnog jezika i nacionalne kulture- 1813. zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac poziva sveenstvo na prikupljanje narodnog blaga poetak buenja nacionalne svijesti- 1815. Antun Mihanovi u svojoj brouri Re domovini o hasnovitosti pisanja na domorodnem jeziku istie vanost narodnog jezika2) PREPORODNO RAZDOBLJE (1830. 1840.)- sve je podreeno politikim ciljevima ujedinjenja Junih Slavena, djeluju Ilirci (Ljudevit Gaj, grof Janko Drakovi, Antun Mihanovi, Pavao toos, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinovi)- preduvjet za ostvarenje politikog cilja je jezino ujedinjenje svih Hrvata; 1830. Lj. Gaj: jezina rasprava Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja- 1832. nastaju politiki tekstovi koji potiu odabir tokavskog narjeja za temelj zajednikog knji. jezika- 1835. Gaj poinje tampati prve nae novine Novine Horvatske (izlaze na kajkavskom), knjievni dodatak novinama je Danica horvatska, slavonska i dalmatinska- 1836. tokavsko narjeje postaje knjievnim jezikom u Hrvatskoj, promjena imena Ilirske narodne novine i Danica Ilirska (izlaze na tokavskom)3) 1840. 1860.- 1840. neslaganje meu voama ilirskog pokreta; Gaj u prvom plan politiki ciljevi, Stanko Vraz kulturna djelatnost- 1842. Vraz se odjeljuje od Gaja i pokree knjievni asopis Kolo prvi hrvatski knjievni asopis; Vrazu se pridruuju Dragutin Rakovac i Ljudevit Vukotinovi- 1843. zabranjeno ilirsko ime; promjena naziva Gajevih novina u Narodne novine i Danica horvatska, slavonska i dalmatinska- 2.5.1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao prvi javni politiki govor na hrvatskom knjievnom jeziku u Saboru- 1847. HS donosi zakljuak o uvoenju hrvatskog jezika kao slubenog- politiki cilj HPN-a nije ostvaren, a kulturna ostvarenja jesu:a) ostvaren jedinstveni knjievni jezik i pravopisb) otvorene narodne itaonica i 1842. Matica ilirskac) zapoinje novija hrvatska knjievnost- knjievno stvaralatvo: 1830. 40. - knjievni prilozi se objavljuju u Danici, tematika je domoljubna, dominantne budnice i davorije- primjeri budnica: Ljudevit Gaj Horvatov sloga i zjedinjenje; Antun Mihanovi Horvatska domovina; Pavao toos Kip domovine vu poetku leta 1831.; davorija Dimitrija Demeter Pjesma Hrvata 1840. 60.- ljubavna lirika: Stanko Vraz, Petar Preradovi- ep: Ivan Maurani Smrt Smail-age engia- drame: I. K. Sakcinski Juran i Sofija ili Turci kod Siska, Dimitrija Demeter Teuta- putopisi: Antun Nemi Putositnice; Matija Maurani Pogled u Bosnu- knjievna kritika: Stanko Vraz- najznaajniji glazbenici: Vatroslav Lisinski skladao prvu nacionalnu operu "Ljubav i zloba" prema libertu Dimitrija Demetra

- HNP traje od 1830. 1860. kada se javlja nova generacija na elu s Augustom enoom (prema nekima do ukinua Danice 1849.)

LJUDEVIT GAJ (1809. 1872.)- roen u Krapini, zavren studij filozofije i prava- znaajan kao jezikoslovac: zalagao se za ostvarenje zajednikog knjievnog jezika; proveo reformu pravopisa- 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja; u njoj se zalae za:A. jednom glasu treba odgovarati samo jedan pisani znakB. po uzoru na Pavla Rittera Vitezovia za pisanje palatala predlae jednoslove s tildom , , = c, z, s; , d, lj, nj = d, g, l, n- 1835. objavljuje Pravopisz u Danici, Gaj predlae daljnja rjeenja za zajedniki slovopis/grafiju:a) tildu tamjenjuje kvaicom , , b) predlae dvoslove (sa zarezom umjesto toke na j): dj, gj, lj, njc) uvodi znak za slovo iz poljskog jezikad) uvodi rogato e () za biljeenje glasa jata (ije/je)- prvi tekst objavljen Gajevim slovopisom Horvatska domovina A. Mihanovia 1835.- utemeljio je prve novine i asopis na hrvatskom jeziku- vodea linost ilirskog pokreta- znaajan kao pjesnik

HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE- budnica (time je ujedno Gaj utemeljitelj novog poetskog anra) poznata po poetnim stihovima "Jo Horvatska ni propala"BUDNICE: domoljubne pjesme namijenjene buenju nacionalih osjeaja i jaanju optimistine vjere u mo naroda i ljepu budunost domovine- budnice -> programatske pjesme jer su izraavale ilirski program jaale osjeaj sloge i zajednitva, veliaje slavenske ideje i jedinstvo Hrvata- u svojoj budnici Gaj iznosi ideje bratstva, ujedinjenja, sloge, slobode, sve slavenske ideje i optimistinu vjeru da udrueni Juni Slaveni mogu spasiti i uzdii domovinu- zadnja strofa = nazdravljanje hrvatskim sinovima i slozi- sloga najee rije preporodne lirike- romantiarski individualizam ustupa mjesto nacionalnom osjeaju- izmjena osmerca i peterca usporava ritam i naglaava dinaminost- uloga poezije u HNP-u: buenje nacionalne svijesti, esto uglazbljena te tako dopire do velikog broja itatelja/sluatelja

PAVAO TOOS (1806. 1862.)- okolica Klanjca (Dubravica), Ilirac znaajan po domoljubnim pjesmama, elegije na kajkavskom, sveenik- najznaajnija pjesma: KIP DOMOVINE VU POETKU LETA 1831.- pjesma je novogodinja prigodnica, sam poetak pjesme daje sumornu sliku zimskog krajolika koja je identina sa slikom tadanjeg stanja u Hrvatskoj- u pjesmi iznosi alegorijsku viziju domovine kao kipar, lika kraljice bez kraljevskih obiljeja = tuna ena u crnini koja plae i jadikuje nad svojom sudbinom- kip = domovina prikazana u liku pretune majke koja traga za domorocima, hrvatskim junacima da obrane njezinu ast- preko nje pjesnik izraava svoju bol, nezadovoljstvo i prijekor Hrvatima, prigovara Hrvatima da se srame sami sebe, da zaputaju svoj jezik i da ele postati neki drugi narod, odnaroditi se- zamjerka i poziv na buenje Hrvatima"Narod se drugi sebi radujeA z menum sinko moj se sramujeVre i svoj jezik zabit HorvatiHote, ter drugi narod poztati"- tema: kritika stanja u Hrvatskoj, na poetku HNP-a, odnaroenost Hrvata koji se srame vlastite nacionalne pripadnosti i nemaju razvijenu nacionalnu svijest (pozaspali sinovi)- romantiarsko: prikaz pejsaa, buenje nacionalne svijesti

DIMITRIJA DEMETER (1811. 1872.) - potjee iz grke obitelji doseljene u Zagreb, studij filozofije i medicine, zagovornik ilirske ideje- bavio se knjievnou i kazalitem; ivot posvetio stvaranju kazalita utemeljitelj HNK, njegov dramaturg i ravnatelj (od 1864. 1868.)- pisao liberta za opere V. Lisinskog: PORIN, LJUBAV I ZLOBA- djela: knjige dramskih tekstova: Dramatika pokuenja 1. i 2. dio; povijesna tragedija Teuta romantiarska tragedija o ilirskoj kraljici Teuti, njezinoj ljubavi prema vojskovoi nakon ije se pogibije ona baca u more; bajronovska poema Grobniko polje tema bitka na Grobniku 1242. u kojoj su Hrvati porazili Mongole kao poticaj za razmiljanje o hrvatskoj sadanjosti -> poema izlazi u prvom broju asopisa Kolo 1842. povodom 600-te obljetnice bitke- prikazuje romantiarski krajolik, povijesnu temu, snane karaktere glavnih junaka podsjea na Byronovo stvaralatvo- u Grobniko polje uklopljena je davorija PJESMA HRVATADAVORIJA: preporodna pjesma borbenija od budnice, upotreba "jakih rijei", otvoreno pozivanje na borbu za slobodu (od Davor staroslavenski bog rata)- uoljiv kontrast kao osnovno stilsko sredstvo u romantizmu: let ptice pjesnik u lancima; sloboda ropstvo- hiperbole (jake rijei): "Sam u ubit mog jedincaNo u srce rinut ene."-> spremnost da se sve potrebno uini za slobodu domovine"U smrt, u smrt mili rodeTrh je ivot bez slobode!"-> refren koji naglaava borbenost i spremnost obrane domovine- dominantna ideja slobode- uglazbljena

STANKO VRAZ (1810. 1851.)- Slovenac, pravo ime Jakob Frass- smatrao da su Slovenci malobrojan narod pa ne mogu ostvariti veliku knjievnost, stoga se prikljuio hrvatskoj knjievnosti uvjeren da Hrvati udrueni s Junim Slavenima mogu ostvariti veliku nacionalnu knjievnost to su mu zamjerali Slovenci (France Preern kao glavni)- pokreta knjievnog asopisa Kolo 1842., prvi hrvatski profesionalni knjievnik- osniva hrvatske knjievne kritike, tajnik Matice ilirske- djela: knjige pjesama ulabije, Glasi iz Dubrave eravinske, Gusle i tambura; putopis Put u gornje strane

ULABIJE- prvi ljubavni kanconijer u novijoj hrvatskoj knjievnosti, nadahnut pjesnikovom ljubavi prema Samoboranki Ljubici Cantily- novina: pisanje o osobnim temama- u djelu zbirke; 1. i 2. dio izraava pjesnikovu zaljubljenost, Ljubiinu ljepotu; 3. i 4. dio prikazuje pjesnikova duevna stanja nakon to se Ljubica udala i kasnije umrla- romantiarska znaajka zbirke: povezivanje ljubavi prema eni i prema domovini, izraavanje osjeaja i povezivanje s motivima iz prirode- naziv zbirke dolazi od turske rijei DJUL=rua, a ulabije su slatke, mirisne jabuke koje su crvene kao rua, tj. ULABIJE= zbirka pjesama koje pjesnik daruje voljenoj eni- pjesme pisane poljskim krakovjekom = oblik poljske narodne pjesme; katren sa etiri esterca i rimom abcbDRAL PUTUJE K TOPLOM JUGU- jesenji plodovi ljudi: radost i veselje, a pjesnikovi: gorina, bol i suze -> cijela pjesma utemeljena na kontrastu temeljno stilsko sredstvo romantizma- jesen kao godinje doba postaje metonimija starosti; jesen ljudskog ivota- autobiografsko: ispovijedanje gorine i ivotnog razoarenja- pjesma je GAZELA -> istonjaki pjesniki oblik koji Vraz uvodi u hrvatsku knjievnost, oblik lirske pjesme od 6 do 15 distiha; prva dva stiha vezana parnom rimom aa, a rima iz prvog distiha ponavlja se u svim sljedeim parnim stihovima; gazela sadri refren, obino ljubavne tematike i u posljednjim se stihovima nalazi pjesnikovo ime- ovdje refren: u jeseni/sjetni raspoloenje; ime: Stanko

OTKUD MODRE OI?- usporedba dviju ena: crnooke i plavokose- pjesnik sluti da se dua voljene ene pojavljuje u novom tijelu i prua mu mogunost ostvarenja ljubavi i sree ideja o vjenoj ljubavi- sonet o preobrazbi tjelesne ljubavi u duhovnu

PETAR PRERADOVI (1818. 1872)- roen u Grabrovici kraj Pitomae, tijekom osam godina vojne kole u Austriji zaboravio je hrvatski jezik, poinje ga ponovno uiti s 18. godina kada upoznaje I. K. Sakcinskog koji ga je zainteresirao za ilirizam- dospio do ina generala, umire u Austriji, posmrtni ostaci odneseni u Zagreb- pisao poeziju na njemakom jeziku do 1843., a zatim domoljubnu, preporodnu poeziju na hrvatskom jeziku- najznaajniji pjesnik hrvatskog romantizma; zbirke pjesama: PERVENCI, NOVE PJESME: oda Rodu o jezikuZORA PUCA, BIT E DANA- prva Preradovieva pjesma na hrvatskom jeziku, objavljena 1844. u prvom broju Zore Dalmatinske- budnica, zora = simbol buenja nacionalne svijesti, nadolazee slobode i ljepe budunosti, izraena optimistina vjera u slobodu i nacionalno buenjePUTNIK- alegorijska pjesma; u liku putnika krije se pjesnik koji je nou izgubljen u tuoj zemlji, u liku starice se krije tua zemlja koja odbija primiti umornog i promrzlog putnika, u liku majke domovina, a mrak je alegorija za pjesnikovo duevno stanje i stanje u domovini- prikazana pjesnikova lutanja kroz tuinu koja mu nije dala utoite i sreu, sam pjesnik spoznaje da je utoite, srea i smisao jedino u domovini te se sam vraa svome utoitu, tj. Hrvatskoj- zadnji stihovi su epitaf na Preradovievu grobu: "U tvom polju daj mu grobaTvojim cvijeem grob mu kiti!"-> naglaeno domoljubljeLJUDSKO SRCE- pjesma govori o nezasitnosti ljudske naravi, trajnom ljudskom nemiru i elji da postigne to vie- svjesni svoje ljudske prolaznosti, elimo iskoristiti sve ovozemaljske mogunosti i slasti; misaona pjesmaMRTVA LJUBAV- ispovijedni ton pjesme, pitanje o mjestu pokapanja uspomena na svoju ljubav postaje univerzalno ljudsko pitanje o mjestu pohrane emocija i uspomena- pjesnik ne eli svoju ljubav pokapati u zemlju ili vodu, utjehu pronalazi u tome to je uzdie do zvijezda i time smjeta u prostor vjenosti- ljubavna pjesma koja prikazuje pretvaranje zemaljske ljubavi u nebesku

IVAN MAURANI (1814. 1890.)- roen u Novom Vinodolskom u obitelji knjievnika (braa Antun i Matija bavili se knjievnim radom; djed Ivane Maurani, baka Aleksandra, sestra Dimitrija Demetra), studij prava, predsjednik Matice ilirske (1858. 1872.)- poznat kao politiar i knjievnik, 1873. postaje prvim banom puaninom, za svog banovanja reformirao kolstvo i ostvario neovisnost sudstva- nakon 1880. povlai se iz politike i ivi povueno- pisao budnice (iznosi ilirske ideje), ljubavne pjesme (veina posveena Aleksandri)- dopuna 14. i 15. pjevanja Osmana, Njemako-ilirski slovar=rjenik u suradnji s Jakovom Uareviem, najznaajniji rjenik HNP-a- politiki spis Hrvati Maarom objanjava onodobne hrvatsko-maarske odnose, zalae se za slobodu i jednakost svih naroda pod ugarskom krunom- njegovo najznaajnije djelo:SMRT SMAIL-AGE ENGIA- povijesno-junaki ep u 5 pjevanja: AGOVANJE, NONIK, ETA, HARA, KOB- inspiracija za pisanje: suvremeni povijesni dogaaj smrt turskog silnika Smail-age kojega su ubili Crnogorci 1840. u istonoj Hercegovini (na Mljetaku polju)- izvori za djelo: Gajeve novine, sudionici sukoba, narodna pjesma o Smail-agi te putopis Pogled u Bosnu Ivanova brata Matije preko kojeg je Ivan bolje upoznao nain ivota u BiH pod turskom vlau- uzor u pisanju: Ivan Gunduli; ep objavljen 1846.: AGOVANJE (aga = nii turski plemi, feudalac)- radnja poinje in medias res: okrutni Smail-aga, nezadovoljan skupljenim haraem, nareuje da se izvedu zarobljeni Crnogorci kako bi ih Turci okrutno muili i ubijali- s Crnogorcima izvode i Turina starca Durkana koji je razbjesnio agu upozoravajui ga da bi se Crnogorci mogli osvetiti te da ih pusti- Turci mue Crnogorce, ali oni junaki umiru, ne molei za milost, aga hladnokrvno daje pogubiti Duraka- Smail-aga prikazan na vrhuncu snage svoje moi (gorsko zvijerje, gvozden stupac, kamen tvrdi); Crnogorci bez ikakve moi -> kontrast; aga ohol, okrutan, mui i ubija krane, ali i svoje ljude ako mu se suprotstave, sarkastian njegovi darovi: muenje i ubijanja, uiva u svojoj nadmoiNONIK- sin starog Duraka, Novica, koji nou putuje prema sjeditu crnogorskog vladike kako bi Crnogorce potaknuo na osvetu te se boji da ne pogine prije nego osveti oevu smrt- Maurani ga najavljuje slavenskom antitezom stilsko sredstvo karakteristino za narodnu poeziju i slavenske knjievnosti; sastoji se od pitanja, negacije pitanja i odgovora na pitanje- crnogorskoj strai se predstavlja kao Moraanin (Crnogorac)- romantiarska obiljeja ovog pjevanja: noni pejsa, tajanstvena atmosfera; utjecaj narodne poezije: slavenska antitezaETA- mala, hrabra, predvodi je Mirko; tajanstvena atmosfera ("Stupa eta tiho i gluho... ni tko ape ni tko zbori/ od sto glasa glasa uti nije")- pred jutro stiu na rijeku Morau, tu im se obraa starac sveenik (sredinji dio epa): obvezuje ih na hrabrost i portvovnost jer idu u bitku za slobodu i krensku vjeru, stihovi odiu domoljubljem ("I vi isti rodiste se tudijer/ Za vas ljepe u svijetu nema.")- sveenik osnauje etu svojim moralnim, vjerskim i domoljubnim poticajima, poziva ih na pokajanje i priest, eti se pridruuje i Novica te se pokrtavaHARA- Smail-aga okrutno kupi hara muei i ubijajui izgladnjelu i siromanu raju, bijesan je zbog svoje sramote: pri vjebi kopljem ozlijedio svog ovjeka te e se jo jae iskaliti na raji- slijedi raskona veernja gozba u turskom logoru kontrast: gozba suprotstavljena skromnosti i molitvi krana pri sukoba- dolazi eta i napada tabor Smail-age, u borbi pogibaju Smail-a (htio kukaviki pobjei na konju) i Novica- romantiarsko: sukob u olujnoj noi, prisutnost smrtiKOB (sudbina)- Smail-aga je sveden na obinu lutku koja je izloena u pustinjakovoj kui podno planine Loven i koja se na udarac nogom o zemlju krotko klanja; tim pjevanjem pjesnik iznosi zakljuak o sudbini zla, tj. propast turske sile- u itavom djelu naglaeni kontrasti:Smail-aga CrnogorciSmail-aga (Turci) eta (raja)islam kranisilnik rtvazlo dobro

- romantiarski elementi: izbor teme (smrt), crno-bijela tehnika u prikazivanju likova, nalaena osjeajnost aga kao mrana bajronovska linost, prikaz pejsaa i none, tajanstvene atmosfere, kontrast- osobitost hrvatskog romantizma u odnosu na europski: romantiarskom pojedincu (Smail-aga) suprotstavljen snaan kolektiv, zajednica u liku ete; iznesena ideja nacionalnog osloboenja (nastavlja se na protutursku tematiku)- opeljudska ideja: dobro pobjeuje zlo"Kolo od sree ukolivrtei se ne pristaje.Tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gore ustaje."- jezik i stil: spoj narodne knjievnosti i umjetnike knjievnosti (utjecaj dubrovake knjievnosti, Gundulia)

MATIJA MAURANI (1817. 1881.)- najmlai brat Ivana Maurania, njemaka O, kovaki zanat, privlaila su ga putovanja, umro u Grazu od pomraenja uma- glavno djelo:POGLED U BOSNU ili KRATAK PUT U ONU KRAJINU (1840.)- namjera pisanja: dati starijoj brai, Ivanu i Antunu podatke o ivotu u Bosni te prenijeti Hrvatima svoja saznanja o Bosni kojom je sam oduevljen (egzotina zemlja u kojoj vlada istonjaki ivot)- predgovor: zamjera to Hrvati o svojoj susjednoj zemlji znaju manje nego o zapadnim zemljama- dva dijela putopisa- tema: putovanje u Bosnu; istaknuto ispreplitanje opisa (npr. strukture grada Sarajeva) s pripovijedanjem o obiajima (npr. poturivanja i aikovanje) i legendama (Legenda o Fati i Mehmedu)- jezik: mnotvo turcizama i jednostavnost narodnog jezika- prvi moderni putopis u hrvatskoj knjievnosti- "biser hrvatske proze"- romantiarske znaajke: ljubav prema putovanju, prikaz nepoznatog, egzotinog kraja, isticanje jedinstva naroda preko elje da upoznamo svoju brau Ilire, stanovnike BiH