modul predromantizam - romantizam

5/28/2018 Modul Predromantizam - Romantizam

1/19

MODUL PREDROMANTIZAM I ROMATIZAM

Predmet: hrvatski jezikStruka: hotelijersko-turistiki tehniar, turistiko hotelijerski komercijalistTema: predromantizam i romantizam

Predvieno vrijeme obrade: 3 kolska sata, od toa dva sata obrade i jedan satprovjere znanja

!"#$:

% sklopu ovo modula upoznat &ete se s knji'evnom epohom predromantizma iromantizma( )auit &ete odrediti vremensko trajanje epohe i prostorno irenje unacionalnim knji'evnostima( %sporeuju&i romantizam s prethodnim knji'evnimrazdobljem * klasicizmom, uoit &ete odnos romantiarskih knji'evnika premaprethodnom razdoblju i uop&e knji'evnoj tradiciji koja im prethodi i iz suprotnostikoje &ete prepoznati usustavit &ete estetiku i poetiku romantizma( %poznat &ete

lavne predstavnike romantizma iz pojedinih nacionalnih knji'evnosti i itaju&injihova djela, uoavat &ete obilje'ja romantizma i posebnosti pojedinih opusa(

P+ST%P:

.( Pozorno slijedite upute modula pri rjeavanju zadataka(/( 0itaju&i teorijske dijelove modula, bilje'ite najva'nije podatke(3( Svaki knji'evni tekst u ovome modulu namijenjen analizi i interpretacijiproitajte dva puta prije neo to ponete odovarati na interpretacijska pitanjakoja iza njea slijede(1( )a kraju modula sami izradite sa'etak ove teme(

2( )aueno primijenite u pisanju eseja na temu zadanu na kraju ovoa modula(%+4:

Prije neo to ponemo otkrivati obilje'ja romantiarske knji'evne epohe,prisjetimo se osnovnih obilje'ja epohe koja prethodi romantizmu * klasicizma(U sljedeu tablicu upiite osnona obilje!ja "lasicisti#"e esteti"e i poeti"e$

#S"!"56 7+6)T"56

Na"on to ste se sa%i p&isjetili osnoni' obilje!ja "lasici(%a) uspo&editesoju tablicu sa sljedeo%$Stupac romantizma jo uvijek nam je prazan injea &emo tek popunjavati(


2/19

#S"!"56 7+6)T"56 pokret u europskoj kulturi i

knji'evnosti od sredine .8( dodrue polovice .9( st(

najdublje korijene ima urancuskoj knji'evnosti

uzori: antika knji'evnost * i utematskom i u teorijskom smislu

umjetnikova je zada&a oponaatiprirodu, misle&i pri tome naovjekovu narav, a ne pejza'koji se tada jo ne pojavljuje kaosamostalna tema

ideal je prikazati onoop&eljudsko i prosjeno to jekarakteristino za ovjeka kaomoralno bi&e

oponaanje antikih knji'evnihrodova i vrsta

najulednije vrste su traedija iep

stroo pridr'avanje knji'evnihpravila i normi, pootovoantiko teorijsko naela otrima jedinstvima ;mjesta,

vremena i radnje< naelo dolinosti ;lika i jezika< moral, didaktinost, racionalizam

;)( =oileau: Pjesniko umije&e< ilozoija: racionalizam * samo

se razumom mo'e spoznatiistina

)akon to smo utvrdili ve& poznata nam obilje'ja klasicizma, usporedit &emo ih sobilje'jima romantizma( Prije toa moramo se prisjetiti na koji nain i kako seknji'evne epohe smjenjuju(

)ajlake nam je zamisliti klatno koje se kre&e svojom putanjom lijevo-desno(latno kre&e s desne strane na lijevu u onome trenutku kada na desnoj stranidotakne krajnju toku( nji'evne epohe smjenjuju se upravo na taj nain: kadodreena knji'evna epoha dosene svoju krajnju toku, kad se u potpunostiiscrpi, a ne pronae tra'ene odovore, knji'evno klatno ;koje ine autori i njihovadjela< kre&e se prema druoj krajnjoj toki tra'e&i uvijek odovore u suprotnosti(


3/19

Znajui oo) %o!e%o p&etpostaiti da e &o%anti(a% (na#iti sup&otnost"lasici(%u$Po*ledaj%o+

#S"!"56 7+6)T"56

pokret u europskoj kulturi iknji'evnosti od sredine .8( dodrue polovice .9( st(

op&eeuropski kulturni i knji'evnipokret, ali sada pokretraanstva koje se bori protivostataka eudalizma * izneposredne drutvene stvarnostiizlaz tra'e u ="$>?% * naje&ematom: u daleke ezotinekrajeve i davna minula vremena

* mata preobra'ava stvarnost vremensko trajanje: poetak .@(

st( * vrhunac oko .93A( * do oko

.9BA( odine najdublje korijene ima u

rancuskoj knji'evnosti najsna'niji u njemakoj, ruskoj,

enleskoj knji'evnostiC netokasnije javlja se i u rancuskojknji'evnostiC u slavenskimzemljama s posebnostima

pojavljuje se i u amerikojknji'evnosti

uzori: antika knji'evnost * i utematskom i u teorijskom smislu

uzori: postoje, ali se premanjima ne ponaajuoponaateljski * povijest,posebno srednji vijek, daleko,neistra'eno, mistinoC usmenapredaja, mitoloija i olklor

otpor prema tradicijiC neiranjetradicionalnih vrijednosti

umjetnikova je zada&a oponaatiprirodu, misle&i pri tome naovjekovu narav, a ne pejza'koji se tada jo ne pojavljuje kaosamostalna tema

pejza' se prvi put pojavljuje kaosamostalna tema * to jedo'ivljeni pejza', priroda kojaodra'ava pjesnikovaraspolo'enja i osje&aje * pejza'

kao Doledalo dueE ideal je prikazati ono

op&eljudsko i prosjeno to jekarakteristino za ovjeka kaomoralno bi&e

ideal je prikazati neto to jedrukije, posebno, to odstupaod svakodnevno i obinoCesto je to i iracionalno,podsvjesno, onostrano,antastino i nije nu'no dobro,nije nu'no vrlina, ve& mo'e


4/19

sezati u ovjekovu mranustranu

oponaanje antikih knji'evnih

rodova i vrsta

romantiarski pjesnici ne

oponaaju * prvi put javlja sezahtjev za oriinalno&u iindividualno&u

najulednije vrste su traedija iep

mijeanje knji'evnih rodova ivrsta: najzastupljenija je lirika,poeme ;lirsko-epska vrsta


5/19

estetika: antika estetika,pravilnost i sklad

estetika: novo poimanje ljepote *ukljuuje estetiku ru'noa,mijeanje traino i komino,roteskno i uzvieno,svjesno i podsvjesno,

stvarno i antastino

,to (a"lju#ujete na"on to ste p&ou#ili tablicu- U "a"o% su odnosu"lasici(a% i &o%anti(a%-

.o ne"oli"o poj%oa "oje %o&a%o (apa%titi e(ano u( "nji!enu epo'u&o%anti(%a+

p&ed&o%anti(a%* meurazdoblje koje se javlja pred kraj klasicizma iprosvjetiteljstva, a donosi subjektivizam i osje&ajnost nasuprotklasicistikoj objektivnosti i racionalizmuC u rancuskoj knji'evnosti $ean

$acFues 7ousseau i njeov roman $ulija ili )ova GeloizaC u njemakojknji'evnosti predromantiarski pokret zove se Sturm und 4ran inajva'niji stvaratelji toa pokreta su mladi $ohann Holan ?oethe;roman Patnje mlado Herthera< i Iriedrich Schiller ;drama 7azbojnicistetika romantizma ukljuuje u umjetnost i ono ru'no, i ono loe, mranustranu ovjekove prirode( Posti'e se nalaavanjem ru'noa, mijeanjemkominoa i trainoa, uzvienoa i roteske(

B( 7omantiari svoje uzore pronalaze u srednjovjekovnim predajama, mitovima i

leendama, svemu onome to je mistino, neistra'eno, nedoreeno, davno iezotino, ali romantiari ne oponaaju svoje uzore, ve& se njima kreativno slu'eslijede&i nadahnu&e i pjesniku slobodu(

8( ?( ?( lord =Kron, H( HordsJorth, S( T( !oleride

9( "racionalizam je ilozoija koja ka'e da se zakoni prirode i ovjeka ne mouotkriti razumom ve& uvstvenom do'ivljajno&u i pjesnikom vidovito&u( Takoromantiari u svojim djelima ne pokuavaju do istine do&i razumom i loikom, ve&lutaju po predjelima sna, mate i podsvijesti i tako odovore tra'e na mjestimakoja se razumom ne mou dosenuti, npr( pjesniki subjekt u Poeovoj pjesmi

?avran odovor dobiva od mistine ptice u stanju polusna(@( =Kronov junak je ordi individualist, krajnje je subjektivan, osje&a prezir premasvijetu i 'ivotu, osje&a se predodreenim za trainu kob, vjeruje u mrane,malovite ideale, prezire bli'nje, ali se i 'rtvuje za njih, nijee ljubav, ljubislobodu, posebno se odijeva, odbacuje moral svoje sredine, izaziva sudbinu,bje'i od drutva u divljinu, pati od >tne osje&aja i ezuva strasti(

.A( To su jezerski pjesnici:Hilliam HordsJorth, Samuel TaKlor !oleride, RobertSRobert Southey i francuski pjesnik Alphonse de Lamartine.

P7+$>7 5))$ rupa =

.( )avedi osnovna obilje'ja romantizma kao knji'evne epohe(/( +bjasni obilje'ja junaka kojea nazivamo suvinim ovjekom(3( Tko je autor djela Patnje mlado Herthera i to je to djelo po vrstiL1( )avedi predstavnike rusko romantizma i njihova djela(2( % klasicizmu je knji'evno djelo moralo potovati naela moralnosti,didaktinosti i racionalizma( ako se prema tim naelima odnose romantiariLB( Postoje li u romantizmu stroo zadane knji'evne norme i pravilaL 5atoL8( ako se romantiari odnose prema tradicijiL9( Tko je autor pjesme ?avran i koji je sredinji motiv pjesmeL@( Tko je childe Garold i to je opisano u poemi Putovanje !hildea GaroldaL.A( Mto je zajedniko pjesmi $ezero i pjesmi SunovratiL

+4?++7" rupa =

.( 7omantizam se svojim obilje'jima suprotstavlja prethodnoj epohi klasicizma()eira postojanje knji'evnih normi i pravila i stara pravila kri, ne vodi serazumom, ve& emocijama i matom( )e oponaa uzore i stvara nove knji'evneoblike( Prvi put postavlja zahtjeve za individualno&u i oriinalno&u( +p&eosje&anje svijeta je pesimistino, a junaci su lutalice i suvini ljudi koji traaju za


10/19

neim neimenovanim, otuuju se i odlaze( 0esto se koriste antastini i mistinimotivi, uoaji no&i, sna, stanja izmeu sna i jave( % tim razumu nepoznatimprostorima tra'e se odovori(

/( Suvini ovjek osje&a svjetsku bol, naje&e odlazi, bje'i, tra'i neki novi svijet,

luta bez jasnoa cilja, sam, naputa i ostaje naputen, izubljen, otuen,neshva&en * nalaeno individualan(

3( $( H( ?oethe( To djelo je roman u pismima(

1( Pukin: $evenij +njein( #jermontov: $unak nae doba(

2( 6oralnosti u klasicistikome smislu u romantiarskim djelima nema( 0esto sepropituju rubna stanja ovjekove svijesti i podsvijesti, a esta je tema i zlo uovjeku( 7omantiarska djela ne te'e pouavanja i nisu pisana s ciljem danekoa neto poue, ve& s ciljem da propituju i tra'e( 7acionalizam je neto to

romantiari svojim djelima pobijaju( +dovori se ne mou prona&i razumom, ve&samo ondje dje razuma vie nema * podsvijest, mata, osje&aji(

B( 7omantiari kre postoje&e norme i pravila knji'evnoa stvaranja jerpostavljaju zahtjev za oriinalno&u i zahtjev za pjesnikom slobodom Pjesnikmo'e stvarati samo pod trenutanim pjesnikim nadahnu&em i ne smije bitioranien normama(

8( 7omantiari neiraju tradiciju i kre pravila koja je tradicija uspostavila( )e'ele oponaati uzore i zahtijevaju oriinalnost i individualnost(

9( >dar llan Poe( Sredinji motiv pjesme je smrt, odnosno beskrajno sje&anjena ljubav personiiciranu u #enori( ?avran donosi pesimistinu viziju budu&nosti:bez ljubavi, bez nadeDnikad vieE ne&e biti sretan i nikad ne&e zaboraviti #enoru(

@( !hilde Garold je lavni junak =Kronove poeme od etiri pjevanja u kojoj pjesnikopisuje putovanja i prole i suvremene doaaje u zemljama u kojima boravi,opisuje krajolik kao i osje&aje i misli lavnoa junaka( Garold ;pjesnik< putuje>uropom tra'e&i smirenje( Smirenje ne nalazi i kraj poeme pro'et je pesimizmomi Dsvjetskim bolomE(

.A( % obje pjesme opisana je priroda i osje&aj usamljenosti( % pjesmi $ezero

priroda je utjeha i uvarica uspomena na sretnu prolost, a u pjesmi Sunovratipriroda je izvor radosti i ljepote, izbavlja ovjeka iz sumornih raspolo'enja(

3AMO3TALNO PI3AN.E E3E.A

Da, zaista sam tek putnik, lutalica na ovoj Zemlji. A zar ste vi neto vie?(Goethe) romanti!ari u lutanju


11/19

3a%ostalno napiite esej na (adanu te%u "o&istei se (nanje% "oje steste"li o "nji!enoj epo'i &o%anti(%a) o &o%anti#a&s"oj poetici i estetici)&o%anti#a&s"i% te!nja%a i (a'tjei%a$ Ta"o8e& "o&istite #itateljs"ois"usto "oje ste ste"li #itanje% &o%anti#a&s"i' te"stoa na "oji% ste seupo(naali s &o%anti(%o%$ 2a"o biste p&oi&ili soje #itateljs"o is"usto)

p&edla!e%o da p&o#itate i noelu E A$ Poea B&ni %a#a" i putopisni spje 5$5$ lo&da C&ona te poe(iju en*les"i' &o%anti#a&a$


12/19


13/19


14/19


15/19


16/19


17/19


18/19


19/19

modul predromantizam - romantizam

Documents