herc-vjesnik - 22.svibanj 2010

vjesnikBroj 1. 22. svibnja 2010.g.

, Čapljina, Čitluk, Ljubuški, Neum, Ravno, Stolac

herc

Ratna plovila donose elitni turizam u Neum

Čapljina u eliti bh košarke

Price ne odustaje od Troje u Gabeli

BESPLATNO IZDANJE

www.sin-cro-er.com

Kontakt: ++387 63 32 33 76 ++387 63 65 10 32

– Jorgani – Jastuci – Deke – Posteljina – Ukrasni jastuci – Stolnjaci – Nastolnjaci – Salvete – Haljinice za stolice – Kecelje – Majice – Stolovi i stolice

(metal, drvo)

PROIZVODNOPRODAJNI ASORTIMAN

tiskani i vezni natpisi na sjedalicama

OPREMANJE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA I PROIZVODNJA SJEDEĆEG NAMJEŠTAJA PO MJERI

Tina Ujevića 6, 88300 Čapljina

3

IMPRESSUMNAKLADNIKEdukacijsko-informacijska i Turističko-ekološka udruga „FENIX“ Čapljina Hrvatskih branitelja 194Telefon/fax : 036 [email protected]@gmail.com

REDAKCIJA

Glavni i odgovorni urednik:Frano Matić mob.063/[email protected]

Zamjenik glavnog urednika: Zdravko Jakiša mob.063/ 479-845

Suradnici: Misijana Brkić-MilinkovićMartina Šutalo

Žiro računi:HYPO Alpe Adria bank Čapljina: 3060070000967396UniCredit bank Čapljina: 3381102246012028

Uplate iz inozemstva: HYPO Alpe Adria bankSWIFT CODE: HAABA22, IBAN CODE: BA:393060203780790106UniCredit bank ČapljinaSWIFT CODE: UNCRBA22 IBAN CODE: BA3381104846017003.

GRAFIČKA PRIRPREMASpin d.o.o. MostarKardinala Stepinca bb,88000 Mostar BiH++387 36 333 550Urednik: Bojan Šunjić

TISAKUnioninvest plastika Sarajevo

Odlukom županijskog ministarstva znanosti, kulture i športa HNŽ-a od 14. travnja 2010.godine „HERC Vje-snik“ je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem : R: 05-04-42-42-892-105/10.

Piše: Frano Matić

Za sve treba vremena. Tako je očito i trebalo proći jedno duže razdoblje pa da svjetlo dana ugledaju prve regionalne novine na jugu BIH. U ru-kama imate prvi broj HERC Vjesnika, regionalnih novina koje se po prvi puta u povijesti pojavljuju na području Općina Čapljina, Stolac, Ravno, Neum, Čitluk i Ljubuški.

Zašto toga nije bilo ranijih godina pitanje je na koje u ovom trenutku i ne tre-ba trošiti previše vreme-na. Od prošlosti se ne živi već samo uči pa ćemo se okrenuti budućnosti i kre-irati jedne ozbiljne novi-ne namijenjene svim na-raštajima. Cilj je jug BIH izvući iz jedne medijske zapuštenosti jer spome-nute Općine nikada nisu imale svoje novine. Na-žalost, takva je situacija i sa ostatkom Hercegovine pa će HERC Vjesnik imati zadaću širenja na još veći prostor.

Važno je istaknuti da ko-načno imamo medij koji će biti ozbiljan koliko su ozbiljni i oni koji ga stva-raju ali isto tako i vi dragi naši čitatelji koji ste naši suradnici a ujedno i najbolji kritičari. I od vas ovisi koliko će dobar biti HERC Vjesnik jer bez vaše suradnje, komentara, primjedbi pa i kritike nećemo znati koliko je kvalitetan materijal kojeg obrađujemo. Jedno vam možemo poručiti a to je da ćemo vam cijelo vrijeme biti na usluzi i na temelju vaših prijedloga i suradnje stvarati jako kvalitetne novine. Ozbiljnost i objektivnost sa naše su strane zajamčeni a isto to očekujemo i od vas kao čitatelja te svih koji žele surađivati sa nama .

Nemojte nas izbjegavati i ne pozivati a onda optuživati kako ne želimo pratiti vaše aktivnosti, projekte i sva druga događanja. Potrudit ćemo se biti na svakom djeliću juga Hercegovine i prenijeti sve važne informa-cije a osobito ćemo se angažirati na obrađivanju životnih tema i svega onoga što nas okružuje, veseli ili pak zabrinjava. Stoga ćemo zajednič-kim naporima pokušati pronaći odgovore na sva ona pitanja koja muče običnog malog čovjeka. Toga je nažalost dosta oko nas ali se ne treba predavati u nakani da se bar neke stvari pomaknu s mrtve točke.

Ovaj prvi broj HERC Vjesnika je samo zagrijavanje i „probijanje leda“ a od sljedećeg broja ubacujemo u još veću brzinu i očekuje vas također dosta zanimljivog materijala i foto-reportaža. HERC Vjesnik za početak izlazi kao mjesečnik a želja namje vrlo brzo spustiti se na dvotjednik a onda i tjednik.

RIJEČ UREDNIKA:

4 HERCEGOVINA NEKADA

Koliko se svijet mijenja i kolikim koracima napreduje sva ta moderna tehnologija najbolje se može vidjeti kada uspoređujemo stare fotografije naših gradova. Sve te stare fotografije danas su kao neka atrakcija jer se stanje na terenu izmjenilo po nekoliko stotina puta nabolje. Kod mnogih će čitatelja ove stare slike Čapljine probuditi neke posebne osjećaje i svi će se rado prisjetiti kako je ovaj grad izgledao prije neko-liko desetljeća. Zato su i sretnici oni koji posjeduju ovakve stare fotografije koje su već sada spremne za muzejsku građu. Na nekim je fotografijama Ča-pljina u odnosu na sadašnje stanje prosto neprepo-znatljiva jer je i sadašnje gradsko središte nekada bila obična livada ili oranica.

Kako je to izgledalo primjerice kada su kroz sadaš-nje središte Čapljine prolazile tračnice, a ulice su

Kako su prije nekoliko desetljeća izgledale hercegovačke općine a kakve su slike danas:

Čapljina nekada, Čapljina danas - velike promjene i graditeljsko širenje

5HERCEGOVINA DANAS

bile posve drugačije. Naravno, u odnosu na ove sta-re slike Čapljina se graditeljski jako dosta proširila i sve je to napredovalo u odnosu na ranije razdoblje. Stoga smo i odlučili u svakom izdanju HERC Vje-snika uraditi veliku usporedbu starih i novih fotogra-fija hercegovačkih Općina. Za početak je to Čaplji-na a u narednim izdanjima predstavit ćemo i druge sredine. Stoga Vas molimo da nas kontaktirate i ako imate dostavite stare fotografije gradova u kojima ži-vite a kako bi sve to prikazali i usporedili na jednom mjestu. Nadamo se da će vas privući sve ove stare i nove fotografije Čapljine. Znamo da će kod nekih biti i nostalgije i pokoja suzica kada pogledaju ovo staro izdanje Čapljine i prisjete se nekog „ranijeg“ života.

Vaš HERC VJESNIK.

Kako su prije nekoliko desetljeća izgledale hercegovačke općine a kakve su slike danas:

Čapljina nekada, Čapljina danas - velike promjene i graditeljsko širenje

6 RAZGOVOR

Tekst i snimke: Frano Matić

ČAPLJINA - Tiskanje HERC Vjesni-ka prva je podržala Općina Čapljina a što je bio i povod za razgovor sa čapljinskim načelnikom dr. Smilja-nom Vidićem gdje smo se dotaknu-li i svih drugih stvari te aktualnih projekata na obnovi općinske infra-strukture i ovdašnjeg gospodarstva.

Koji je vaš komentar sada kada je projekt pokretanja regionalnih novina došao do samog kraja?

Pokretanje regionalnih novina ned-vojbeno je jedan veliki projekt koji zaslužuje sveopću potporu i razu-mijevanje. Drago mi je što je ta ide-ja krenula baš iz Čapljine i što ste dali svoj maksimum kako bi ovaj dio Hercegovine izašao iz jedne me-dijske zapuštenosti. Do sada smo bili hendikepirani za informacijama i temama koje se obrađuju na dosta širi i precizniji a nadasve objektivniji način. Uz ogroman trud i odricanje vi ste sa ovim projektom iskazali i ogromnu hrabrost jer smo svjedoci jedne sveopće krize i bezvoljnosti kod ljudi. No, sve to treba gurnuti u stranu i ići stvarati jedan kvalitetan medij koji će obrađivati kako lijepe tako i ružne stvari na ovom područ-ju. Stoga ovaj projekt podržavam ne samo kao načelnik već i kao običan građanin. Želim vam sreću u radu i da jednog dana umjesto ovog po-četnog mjesečnika dođete do tiska-nja dnevnih novina. Vjerujem da će te vi to i uspjeti realizirati.

Ovo je prigoda da za naše čitate-lje ukratko iznesete i ono što je

aktualno na planu razvoja gospo-darstva i obnove općinske infra-strukture. Što bi ste prvo istaknuli?

Evo mogu potvrditi da je pri samom kraju izrada prostornog plana Opći-ne Čapljina i slijede javne rasprave na kojima će građani imati moguć-nost uvida u svu dokumentaciju. Na

temelju toga građani će moći davati svoje komentare, prijedloge i pri-mjedbe a sve u cilju stvaranja jed-nog zaista ozbiljnog dokumenta. To je jako važno za planiranje razvoja gospodarstva Općine Čapljina u na-rednih 10 i više godina. Uz sve to iz-dvojio bih i izradu mape tj. strategije razvoja Općine Čapljina.

Razgovor s povodom: dr.Smiljan VIDIĆ, načelnik Općine Čapljina

S HERC VJESNIKOM JUG HERCEGOVINE ĆE IZAĆI IZ MEDIJSKE ZAPUŠTENOSTIProjekt pokretanja regionalnih novina „HERC Vjesnik“ definitivno je velika novost na području Općina juga Hercegovine. Uz samo informiranje građana dosta će se po-zornosti posvećivati i edukaciji te pokretanju projekata iz oblasti kulture, športa, turiz-ma i ekologije.

HERC VJESNIK

7Sve su to tzv. projekti i aktivno-sti na papiru. Što je aktualno na planu same izgradnje?

Tu svakako treba istaknuti projekt gradnje područne škole u Čeljevu a što je ubiti zamišljeno kao jedan veliki kompleks školskih, kulturnih i športskih objekata. Cijeli je projekt vrijedan oko 450 tisuća KM i njego-vom realizacijom školska će djeca imati znatno povoljnije uvjete. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da je pri kraju izrada glavnog projekta za anex športskoj dvorani koja je srećom postala i pretijesna za sve naše uspješne športske klubove i pojedince. Na prostoru uza samu dvoranu gradili bi se novi sadržaji za treniranje i rekreaciju a postojeća dvorana zadržala bi svoju funkciju. Radovi bi trebali početi ovog ljeta. Asfaltiranje prometnice kroz Struge i Goricu, sanacija i nasipanje pu-teva te gradnja špotskog centra u Grabovinama samo je dio onoga što je aktualno u našem gradu.

U zadnje se vrijeme dosta špe-kulira o gradnji koridora 5C koji svoju dionicu ima i od Mostara preko Počitelja do Zvirovića u čapljinskoj Općini?

U pravu ste. U zadnje vrijeme uče-stale su tvrdnje kako koridor ide i brže od očekivanog a što je na terenu nažalost posve drugačije. Prostorna osnova kao temeljni do-kument uopće nije usvojen za dio Općine Čapljina i cijeli Mostar. To znači da imamo jednu veliku crnu rupu na potezu od Salakovca do Zvirovića. U dijelu javnosti čak se spominje da smo mi načelnici od ministarstva dobili nekakve naput-ke o otkupu zemlje a što je naža-lost posve netočno jer ja nikakakv dokument nisam ni primio. Oko gradnje koridora 5C kroz Počitelj učestale su špekulacije i podme-tanja. U javnosti se cijelo vrijeme raspravlja o gradnji tog mosta juž-no ili sjeverno od Počitelja a što je u ovom trenutku manje važno tj. manji je problem od ovoga što sam već spomenuo oko neusvajanja prostorne osnove.

LIJEPI KADROVI U SREDIŠTU ČAPLJINE: Završeni radovi na kružnom toku

KRUŽNI TOK KAO CVJETNI TRG

Tekst i foto: Zdravko Jakiša

ČAPLJINA - Ovih dana završeni su i posljednji radovi na kružnom toku u Čapljini. Naime, Javno ko-munalno poduzeće Čapljina je s dolaskom proljeća i ugodnijih i toplih dana radilo oko urešivanja zelenih površina koje se nalaze u sklopu kružnog toka.

''Naši djelatnici završili su i po-

sljednje detalje oko uređivanja kružnog toka u Čapljini. Suk-ladno prometnim propisima u sklopu kružnog toka zasađene su biljke i ukrasno drveće koje svojom visinom i obujmom ne ometa vozače a koje daje poseban izgled i novu dimenz-iju kako samom kružnom toku tako i ovom dijelu grada'' – is-taknuo je direktor JKP Mario Čolić.

HERC VJESNIK

8 GOSTI

TROJA U GABELI: Roberto Salinas Price u još jednoj posjeti Čapljini i Gabeli:

''I dalje vjerujem: drevna se Troja nalazi u Gabeli''Tekst i foto: Zdravko Jakiša

ČAPLJINA - Roberto Salinas Price, meksički povjesničar koji je javnost još davne 1967 godine zain-trigirao teorijom da se drevna Troja nalazi u Gabeli kod Čapljine a ne u Maloj Aziji, boravio je tijekom svibnja u općini Čapljina. Price je tako u Čapljini upriličio promo-ciju svoje nove knjige pod nazivom ''Homerski šapati '', obišao lokalitete u Gabeli i Hutovu Blatu, nazočio otvaranju Multimedijalnog centra i obnovljene nekro-pole stećaka "Radimlja" u Stocu, te kasnije posjetio Sarajevo gdje je također predstavio svoju novu knjigu. ''Salinasova knjiga Homerski šapat već je prevedena na hrvatski jezik i trebala bi se naći u prodaji za dvade-setak dana. Salinas je u knjizi proširio svoju tezu o Ga-beli kao drevnoj grčkoj državi Troji. Knjiga je na neki

način potvrda njegove teze iz 1985. Tada je u knjizi" Homerova slijepa publika "prvi put iznio svoju teoriju koju dodatno pojašnjava 1992. knjigom "Homerov geo-grafski atlas". U tom djelu Price tvrdi da je Troja, kao svojevrstan okrug, obuhvaćala Hercegovinu i dio Dal-macije te da je njezin glavni grad zapravo Daorson, tj. gradina kod Stoca, dok kao njezin sveti grad Ilios navodi upravo Gabelu.

Većina svjetskih arheologa smatra da je drevna Troja smještena u Maloj Aziji, a Salinasovu teoriju o Gabeli kao drevnoj Troji podržava nekoliko njegovih kolega s američkih sveučilišta'' - kazao nam je Dragan Brdavica, predsjednik Turističkog društva „Troja“ Gabela i voditelj područnog ureda Turističke zajednice Hercegovačko Neretvanske županije.

HERC VJESNIK

9GOSTI

Knjiga Homerski šapati predstavljena je 4. svib-nja u Hotelu Mogorjelo u Čapljini. Tom prigodom organizirana je i konferencija za novinare, a gos-podin Price je pored ostalog istaknuo: „ Akadem-ska zajednica u BiH ne poduzima ništa po pitanju istraživanja povijesnih činjenica oko Troje a država BIH to uopće ne izvozi u zapadni svijet. Žalosno je da se od Troje do sada nije stvorio brend od kojeg bi u svijetu profitirala cijela država BIH“ Novinari su od Pricea tražili neki konkretni dokaz o posto-janju Troje u Gabeli te koliko tome doprinosi ova njegova nova knjiga koja je po prvi puta prevedena i na hrvatski jezik. Meksički je povjesničar iznio svo-ja vjerovanja i brojne zemljopisne pojmove koji se dovode u vezu sa postojanjem Troje u ovom dijelu Hercegovine.

Pri spomenu budućih istraživanja Price je istaknuo da nitko ne može lokalnom stanovništvu narediti da na-pusti svoje kuće i zemljišta da bi se vršilo istraživanje, ali cijela država mora poraditi na tome da se ideja Troje u Gabeli '' izveze '' u svijet, što će dovesti do većeg za-nimanja, kako šire javnosti tako i stručnjaka.

Za višednevnog boravka u Bosni i Hercegovini Price je obišao Park prirode Hutovo blato, gdje je razgledavao rijeku Krupu i okoliš, ali se i raspitivao o lokalnim na-zivima pojedinih dijelova rijeke i okoliša. Posljednje večeri Priceovog boravka u Čapljini, HKUD '' Drijeva '' Gabela i Mjesna zajednica Gabela priredili su u motelu ''Lav'' kulturno-zabavni program za njihovog gosta, koji se oduševio izvedenim točkama i zahvalio na ugodnom prijemu u, kako je on sad naziva, ''svojoj Troji ''.

''I dalje vjerujem: drevna se Troja nalazi u Gabeli''

HERC VJESNIK

10 TURIZAM

Tekst i foto: Frano Matić

NEUM - Već je postala i praksa da na početku turističke sezone u Neum sva-ke godine uplovljavaju ratni brodovi iz sastava NATO snaga. Odluke o uplovlja-vanju tih ogromnih plovila donose se u Sarajevu i daleko od Neuma čiji građani i njihovi gosti-turisti u blizini samih plaža imaju nimalo ugodan prizor. Ratna plovi-la sa silnim naoružanjem u blizini same obale godinama zbunjuju i same turiste koji u početku pomišljaju da su došli u neku ratom zahvaćenu zonu. I dok se tu-risti čude građani Neuma,općinska vlast i sve političke organizacije i udruge podižu svoj glas i oštro prosvjeduju zbog najave skorog (tko zna kojeg po redu) uplovlja-vanja još jednog ratnog broda, ovog puta je to brod iz sastava turske mornarice.

U zajedničkom se reagiranju-protivlje-

nju iznosi i ogorčenje zbog činjenice da najviši predstavnici vlasti u BIH daju ze-leno svjetlo za ovakva uplovljavanja rat-nih i drugih brodova koji uvijek iza sebe ostavljaju veliki nered ili točnije pravi eko-cid u neumskom akvatoriju. “Jeli se to uplovljavanjem ratnih brodova reklamira elitni turizam na Jadranu. Projekt Južni Jadran i prateći regulatorni plan, kojeg su zajednički izradili i usvojili Organiza-cija ujedninjenih naroda, BIH, Hrvatska i Crna Gora, u Neumu ne predviđaju grad-nju nikakve luke pa ni lučice jer su vode neumskog akvatorija plitke, more dubo-ko zalazi u kopno i zaklonjeno je Klekom, Pelješcem i Hvarom te nema turbulen-tnog gibanja vode ni strujanja. Zato se otpadne vode, smeće, gorivo, mazivo i druge otrovne tvari koje ispuštaju brodo-vi dugo zadržavaju u ovim vodama. Tu-rizam je u Neumu glavna gospodarska djelatnost i okosnica ukupnog razvoja a

ovakvi potezi sve to znatno narušavaju.“ - stoji uz ostalo u zajedničkom (pisme-nom) prosvjedu predstavnika društve-nog, političkog i gospodarskog života Ne-uma protiv uplovljavanja ratnih brodova u neumski akvatorij.

Na kraju se od najviših predstavnika vla-sti u BIH traži da o ovom problemu upo-znaju sve zemlje te da se konačno preki-ne ova ružna praksa uplovljavanja ratnih, teretnih i drugih brodova u vode Neuma. Najavljuje se i borba svim demokratskim sredstvima kako bi se Neum održao kao turistički i ekološki zaštićeno područje. Iza svakog uplovljavanja ratnih brodova neumski ribari i turistički djelatnici te eko-lozi i općinske vlasti imaju samo velike glavobolje. Pomor ribe i zagađenje vode i okoliša samo su dio onoga što Neumu ostaje od tih „prijateljskih uplovljavanja ratnih brodova“.

Ratna plovila NATO-a kao uvod u „elitni turizam“ u Neumu

NEUM: Ratni brodovi opet „otvaraju“ turističku sezonu, nastavlja se ružna praksa zagađivanja mora i trovanja ribe

HERC VJESNIK

11TURIZAM

Piše: Martina Šutalo

STOLAC- Nekropola stećaka na Radimlji opisana je i opjevana u brojnim domaćim i stranim leksikonima te pjes-mama pa je ovaj lokalitet i postao kao jedan od zaštitinih znakova Općine Stolac. No, vrijeme je učinilo svoje pa su stečci godinama bili prepušteni vremenskim silama a nažalost često i uticaju ljudske ruke. Sve je to na kraju dovelo do toga da su stečci bili nekako manje prepoznatljivi i bilo je vrijeme za neku konkrerniju akciju na njihovoj zaštiti.

Tako su prije mjesec dana i započeli radovi čišćenja i restauracije stećaka nekropole Radimlja a iza čega stoje stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH u suradnji sa konzer-vatorom i restauratorom Esadom Veskovićem. Čišćenje i sanacija stećaka na Radimlji dio su studije izvodljivosti projekta koju je ranije uradio Federalni zavod za zaštitu spomenika. Radi se o trajnoj sistematskoj konzervaciji stećaka, koja je zadnji put urađena 1988 godine. Čitav projekt obnove stećaka odobrilo je Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, te proslijedilo Uredu UNES-CO-a koji je investitor radova.

Postupak se sastojao od tri dijela. U prvoj fazi obavlje-no detaljno čišćenje kamenih površina samih stećaka, nakon čega su se izmijenile dotrajale plombe. Takve plombe nisu nanošene u posljednjih 100 godina, a nji-ma se sprečava mogućnost pucanja kamena – istaknuo je Vesković na početku radova. Na kraju je uslijedilo nanošenje silikonske zaštite, kako bi se smanjila poro-znost kamena i spriječila nova vegetacija na stećcima. Os-novni cilj restauracije stećaka je zaštita i očuvanje stećaka prvenstveno od biougroženja - lišajeva, algi, mahovine, koji im nanose najviše štete, te od ostalih korozivnih tvari iz atmosfere.

Federalni zavod za zaštitu spomenika i Zemaljski muzej BiH do sada su imali pozitivna iskustva na praktičnoj konzervaciji na stećcima nekropole u Dugom polju na Blidinju. Nakon potpunog čišćenja stećaka uslijedit će konzervacija, a kompletan nadzor nad svim radovima vodi Federalni zavod, čiji su stručnjaci od samog početka dola-zili na lice mjesta i direktno vršili nadzor.

STOLAC: Nakon uspješno sprovedene akcije čišćenja i restauracije stećaka na Radimlji:

ZABLJESNULI KAMENI SPAVAČI NA RADIMLJI

Sve je to na kraju dovelo do toga da su stečci bili nekako manje prepoznatljivi i bilo je vrijeme za neku konkrerniju akciju na njihovoj zaštiti.

HERC VJESNIK

12 REPORTAŽA


ČAPLJINA - Uz sve svoje redovite vojne aktivnosti i uvježbavanja s ciljem što bo-lje obrane od mogućih iskušenja pripad-nici 4. pješačke brigade Oružanih snaga BIH godinama se dokazuju i u potpori civilnim strukturama vlasti. Osobito se to odnosi na pružanje pomoći i evakuaciju ugroženih usljed elementarnih nepogo-da. Pripadnici „četvrte“ već treću su godinu i najuspješniji u športskim natje-canjima u sklopu cijelih Oružanih snaga BIH. To su samo neki od razloga našeg posjeta čapljnskoj vojarni „Božana Ši-movića“ i bivšem Nastavnom središtu HVO-a a koji su sada zapovjedno mje-sto 4. pješačke brigade.

Naši domaćini zapovjednik „četvrte“ brigadni general Ivica Jerkić i glavni narednik Krunoslav Zelenika iscrpno su nas upoznali sa svim aktivnostima vezanim za skoru obuku vojnika za mi-rovnu misiju u Afganistanu te su nam najavili i veliku vježbu NATO snaga na ovom području. „U 2012.godini ovdje će se prirediti velika regionalna vježba NATO snaga na bazi medicinske ava-kuacije. To će biti i najveća vojna vježba takve vrste na ovim prostorima i sve to iziskuje brojne napore na obnovi posto-jeće infrastrukture i osiguranju novih sa-držaja.“- govori zapovjednik Jerkić te se

osvrće i na pripreme pripadnika 4. pje-šačke brigade za skori odlazak u ISAF mirovnu misiju u Afganistanu. „Naša će pješačka satnija u cjelosti biti obučena i spremna za najzahtjevnije zadatke NATO snaga te će se pridružiti mirovnoj misiji u Afganistanu. Velika se pozornost cijelo vrijeme posvećuje tjelesnoj spremi naših vojnika a po čemu prednjačimo u Oružanim snagama BIH. Stoga i po-stižemo odlične športske rezultate a da sve bude posloženo na najbolji način može se zahvaliti i iskustvu dočasnič-kog kadra te jednoj posebnoj koheziji i zajedništvu naših vojnika. Tu su i brojne športske aktivnosti kojima cijelo vrijeme održavamo tjelesnu spremnost. Bilo je dosta intervencija na gašenju požara i evakuaciji ugroženih civila usljed broj-nih požara i poplava. Zato s ponosom možemo konstatirati kako nismo samo neki veliki potrošači proračuna već da smo često i dosta korisni.“- nastavlja zapovjednik 4. pješačke brigade koja svoje postrojbe uz Čapljinu ima još i u Livnu, Mostaru, Bileći i Goraždu.

Tijekom ove godine obnovit će se i za-tvorena dvorana u kojoj će moći raditi i trenirati ne samo vojnici već i članovi športskih klubova iz Čapljine. I do sada su u vojarni bili dostupni teretana i pra-teći sadržaji.

HERC Vjesnik u posjetu 4. pješačkoj brigadi OS BIH u Čapljini

ČAPLJINA I „ČETVRTA“ DOMAĆINI NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE NATO-a U REGIJI

HERC VJESNIK

13REPORTAŽA

ČAPLJINA I „ČETVRTA“ DOMAĆINI NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE NATO-a U REGIJI

Izvrsnost u obuci ...

... izvrsnost i u sportu

Zelenika i Jerkić: Uskoro obuka za misiju u Afganistanu

HERC VJESNIK

14 RAZGOVOR


Šetnjom kroz općinu Ljubuški raspitivali smo se o trenutnom stanju u općini, završenim i započetim projektima te drugim pitanjima koja zanimaju većinu stanovnika. To su uz ostalo izgrad-nja koridora VC, koji će dijelom prolaziti kroz općinu Ljubuški, kao i o Schengenska granica koja će doći do općine Ljubuški kada Re-publika Hrvatska uđe u Europsku uniju. Nešto više o tome za HERC Vjesnik je govorio načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić

Ključ opstanka – razvoj gos-podarstva

Općina Ljubuški ima 290 kvadrat-nih kilometara na kojih živi 28 500 stanovnika. I dalje vlada pogrešno mišljenje da je žitelja

općine sve manje, no u posljed-nje vrijeme broj iseljenih je manji nego prijašnjih godina. Prolaznici s kojima smo razgovarali ističu da se živi u teškim vremenima i smatraju da je političko uređenje ključ nesmetanog i bržeg napre-tka. Nažalost ovakvom stanju do-prinijele su različite vrste kriza, a općinu Ljubuški najviše pogađa ova ekonomska. Načelnik općine Ljubuški gospodin Nevenko Barbarić ističe da je ključ opstan-ka općine Ljubuški ali i ostanka stanovništva u općini razvoj gos-podarstva, što za sobom donosi i nova radna mjesta te bolje uvjete za život. ''Razvoj gospodarstva uvelike ovisi o kvalitetnoj infra-strukturi i pretpostavkama koje tre-baju doći sa viših razina, a to su određenje olakšice za investiranje i ulaganje. Optimističan sam po tom

pitanju i mislim da su pred nama bolja vremena '' – dodaje Barbarić.

Poljoprivrednici traže prom-jenu zakona po pitanju poti-caja i kreditnih sredstava

U proteklom razdoblju u Ljubuškom su se realizirali novi projekti, a to su prije svega konc-esije na poljoprivredna zemljišta, gdje je zadnjih par godina stanovništvu dodijeljeno oko 400 hektara na koncesiju od čega je veći dio namjenski i iskorišten. To je jedno uistinu pravo bogatstvo i jedna nova vrijednost koja za so-bom također donosi nova radna mjesta, a sa ovakvim projektima nastavljamo i u budućnosti. Ug-lavnom se radi o nasadima vinove loze i maslina. Do kraja godine u Ljubuškom će biti zasađeno oko 100 000 sadnica maslina.

Razvojem gospodarstva do boljeg života,slijede brojni infrastrukturni projekti a stiže i SCHENGEN

NAČELNIK BARBARIĆ: „LJUBUŠKI JE NAJTVRĐI DIO GRANICE U BIH“

''Razvoj gospodarstva uvelike ovisi o kvalitetnoj infrastrukturi i pretpostavkama koje trebaju doći sa viših razina, a to su određenje olakšice za investiranje i ulaganje. Optimističan sam po tom pitanju i mislim da su pred nama bolja vremena ''

HERC VJESNIK

15RAZGOVOROvo su sve nove vrijednosti koje će dugoročno imati pozitivan utjecaj na žitelje općine Ljubuški i šire. Obzirom da je poljoprivre-da u Ljubuškom najvažnija gos-podarska grana i ove godine se kao i proteklih godina radilo na rješavanju određenih pitanja, prije svega pitanja tržišta, kao i pitanja poticaja, kreditnih sred-stava u poljoprivredi jer. '' Ovo što sad imamo u našoj državi ne koristi malom poljoprivrednom proizvođaču nego samo velikim interesnim lobijima, a to se apso-lutno mora promijeniti '' – ističe je-dan od poljoprivrednika iz općine Ljubuški.

Šport i kultura grada unatoč ekonomskoj krizi ostaju brend općine

Kako ističu predstavnici športskih klubova i kulturno – umjetničkih društava sredstva koja se iz općinskog proračuna transferira-ju dostatna su za '' preživljavanje '', ali o nekim većim koracima se ne može ni razmišljati. Načelnik

Barbarić po ovom pitanju kaže: '' Za svaku pohvalu je entuzi-jazam ljudi i u sportu, a posebi-ce u kulturi gdje tijekom godine imamo niz važnih događaja. Ovi ljudi svojim trudom i zalaganjem podižu rejting općine sa jako malim, gotovo nikakvim sredstvi-ma. Moram pohvaliti i angažman dijela privatnih osoba koje koriste svoje vrijeme i svoja sredstava za pomoć kulturnim i športskim djelatnostima pomažući tako i samoj općini Ljubuški. ''

Strategija budućnosti: koridor VC, dolazak hrvatske auto-ceste…

Pred općinom Ljubuški su vreme-na u kojima će se dogoditi dosta novih stvari; dio koridora VC pro-lazi kroz općinu Ljubuški, ustro-jstvo na graničnim prijelazima će se mijenjati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju… Stanovni-ci općine nadaju se da će ovi događaji doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju standarda života.

'' Jedna od strategija razvitka općine Ljubuški jeste prometni čvor koji će biti na prostoru naše općine, točnije ovdje na Bijači i u svakom slučaju očekuje se skora izgradnja koridora VC na ovom prostoru. Dolazak Hrvatske au-toceste do naše granice , dakle sami početak radova otvara puno mogućnosti kako stanovništvo tako i općini. Tu planiramo i jed-nu poslovnu zonu s obzirom na blizinu autocesta i blizinu luke Ploče vjerujemo da je to jedna od mogućnosti bržeg kvalitetnijeg i boljeg razvoja općine Ljubuški. Što se tiče samog Schengena svi smo ovdje svjesni toga pitan-ja, no ja često napomenem da se u našoj općini nalazi najtvrđi dio granice BiH . Mislim da se ništa bitno neće promijeniti i vjerujem da ce izgradnjom autoceste VC i graničnim prijelazom na Bijači stanovnici općine Ljubuški kao i sama općina imati dugoročnu korist ''- zaključio je načelnik Nevenko Barbarić

HERC VJESNIK

16 HERC VJESNIK

Piše: Zdravko Jakiša

Humanitarna udruga '' Cvijet '' – udru-ga za djecu s poteškoćama u razvoju – djeluje u Čapljini već godinu dana. Udruga je osnovana u travnju 2009 godine, a sa aktivnim radom počinje od rujna, također 2009 godine. Prvo predstavljanje Udruge javnosti odigralo se 31. Listopada, kada su voditelji i članovi Udruge zajedno sa volonterima i roditeljima predstavili široj javnosti zadatke i ciljeve Udruge. Ubrzo nakon toga krenulo se i sa drugim aktivnos-tima: priredba povodom blagdana sve-tog Nikole, radionice u kojima djeca sa volonterima i roditeljima izrađuju blag-danske aranžmane koje kasnije prodaju povodom blagdana, božićni koncert, druženje u prirodi, organiziranje tribina i okruglih stolova na različite teme…

O trenutnom stanju u Udruzi ''Cvijet'', o problemima i o budućim planovima

porazgovarali smo sa predsjednicom Udruge, gospođom Andrijanom Suton.

HERC Vjesnik: Kakva je bila reakcija javnosti nakon organiziranja Udruge i početka rada?

Suton: Naišli smo na veliku suradnju u lokalnoj zajednici; imamo punu podršku od načelnika općine Čapljina dr. Smil-jana Vidića, odličnu suradnju i potporu Osnovne škole Vladimira Pavlovića Čapljina, kao i Srednje škole Čapljina. Već u samom početku javio se veliki broj volontera, tako da danas imamo više volontera nego članova i roditelja, ali to nas jako veseli.

HERC Vjesnik: Koliko članova dolazi u vašu Udrugu, na koji način radite?

Suton: Za sada okupljamo četrdesetero djece, i to je jako velik uspjeh jer smo u samom početku bili jako skeptični.

Znate, roditelji se teško adaptiraju na nešto novo i teško stvaraju navike dolaženja u Udrugu, a važno je da roditelji sa djecom u Udrugu dođu ba-rem jednom tjedno jer probleme jedino možemo riješiti ako oni dođu i traže pomoć, savjet…Drugi razlog zašto je ovo veliki uspjeh jeste činjenica da je u općini Čapljina registrirano ukupno sedamdesetero djece sa poteškoćama u razvoju. Postoji mogućnost da je ta brojka i veća, jer vjerojatno neki nisu registrirani u Centru za socijalni rad, tako da ni mi ni oni nemamo uvid u točnu brojku djece s poteškoćama u razvoju.

HERC Vjesnik: Kakva je reakcija roditelja djece s poteškoćama u razvoju?

Suton: Roditelji su stvarno oduševljeni i odazivaju se na sve naše akcije i ak-tivnosti, što je za svaku pohvalu.

Humanitarna Udruga Cvijet pokreće inicijative za nove projekte:

SPECIJALNA ODJELJENJA I DNEVNI CENTAR ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJUČinjenica je kako je u općini Čapljina registrirano ukupno sedamdesetero djece sa poteškoćama u razvoju. Postoji mogućnost kako je ta brojka i veća, jer vjerojatno neki nisu registrirani u Centru za socijalni rad,

17HERC VJESNIK

Drago nam je da se roditelji sami javljaju i traže pomoć, usmjeravaju jedni druge, razmjenjuju savjete...

HERC Vjesnik: Što se tiče školovanja djece sa poteškoćama u razvoju, na koji način se odvija školovanje? Postoji li takva škola u Čapljini i koliko djece iz Udruge pohađa neku školu?

Suton: Najbliža škola takve vrste na-lazi se u Mostaru. Postoje Osnovna i Srednja škola, a iz naše općine 21 dijete pohađa te škole, s tim da pola djece ide u Osnovnu školu za djecu s posebnim potrebama a druga po-lovica ide u školu ‘’Los Rosales’’.

HERC Vjesnik: Jeli prijevoz za djecu do Mostara osiguran ili je i to briga roditelja?

Suton: Ministarstvo prosvjete osig-uralo je za djecu prijevoz, odnosno kombi i vozača, koji dolazi po djecu u njihove domove i vozi ih u Mostar. No i tu postoje problemi; sve je veći broj djece koja pristižu u školu, a taj kombi nije u mogućnosti prevoziti toliki broj djece. A samo putovanje ovoj djeci pada teško; od umora, do vrućine ljeti, hladnoće zimi, a da i ne govorimo o posebnoj brizi i pažnji koju bi trebali imati cijelim putem.

HERC Vjesnik: Koji je vaš prijed-log, kako riješiti ovaj problem ?

Suton: Naša želja je da se u Čapljini organiziraju sva specijalna odjeljen-ja, koja su postojala do rata, tako da bi djeca s poteškoćama u raz-voju iz općine Čapljina školu mogla pohađati u Čapljini. Ipak, roditeljima koji svoju djecu i dalje žele školovati u Mostaru prijevoz bi i dalje bio osig-uran.

HERC Vjesnik: Kolika je mogućnost da se to sve ostvari? Što se tiče opremljenih prostori-ja, kadra za obrazovanje i rad s djecom…?

Suton: Mi se nadamo da će Osnovna škola zajedno s Općinom pomoći u rješavanju ovog problema, tj. u opre-manju prostorija i školovanju kadra. Osim toga, jedna od naših najvećih želja bila bi i osnivanje dnevnog centra. Naime, postoji problem što učiniti s djecom s poteškoćama u razvoju nakon završetka školovanja.

HERC Vjesnik: Možete li malo približiti našim čitateljima značenje i ulogu dnevnog centra?

Suton: U prostorijama Udruge za djecu, prvenstveno koja su završila školovanje, bilo bi organizirano cjelo-dnevno boravljenje, pri čemu bi se organizirale aktivnosti i zadaci koje bi ta djeca ispunjavala. No to povlači i pitanje kadra i financiranja, što je je-dan od najvećih problema, posebice u današnjoj situaciji. Kako sam rekla, to je jedna od naših najvećih želja, ali nadamo se da će se ispuniti jednog dana.

HERC Vjesnik: Kakvi su planovi za nadolazeće razdoblje, s obzi-rom da dolazi ljeto, a s tim i velike vrućine?

Suton: Pa jedno vrijeme ćemo upravo zbog vrućine morati pauzirati s radom, kao što smo bili primorani i protekle zime, jer nismo mogli prostoriju dovolj-no zagrijati, a i problem je velike vlagu koja se skuplja na zidovima prostorije. Trenutno odrađujemo veliki broj akcija; tribine, radionice, druženja, a i sami ćemo ustrajati da našim mališanima s poteškoćama u razvoju i dalje pružamo pomoć i ljubav koju zaslužuju.

18 REPORTAŽA HERC VJESNIK


STOLAC - Svih ovih godina uvjeti na stolačkom stadionu i u klupskim prostorijama bili su toliko loši da se svaki dan strahovalo od mogućih ozljeda mladih nogometaša pa čak i težih incidenata.

Dotrajali krov i prokišnjavanje, sta-re i pokidane instalacije, nedostatak urednih tuševa i prostorija za pres-vlačenje...samo je dio onoga što se sve donedavno moglo vidjeti na nogometnom stadionu u Stocu.

„Bilo je samo pitanje dana kada će se netko od mladih športaša teže povrijediti a svima nam je još u mi-slima slušaj u Kaštelima kada su se zbog dotrajalih elektro instalacija teže povrijedila dvojica mladih no-gometaša iz Neuma. I kod nas su bile jako loše instalacije a onda je došao ovaj projekt obnove koji je iz temelja izmijenio stvari.

Urađena je kompletna unutarnja i vanjska instalacija te su obnovljene svlačionice sa posve novom opre-mom i tuševima. Urađena je i sva keramika te sanirane vodovodne i elektro instalacije. Sada je ovo ne-što zaista vrhunski.“ – govori nam Zoran Biletić, tajnik HNK Stolac i

Športskog Saveza Općine Stolac dok obilazimo novouređene prosto-rije na stadionu HNK Stolac.

Iza ovog spasonosnog projekta za stolačke mlade športaše (uku-pna vrijednost projekta je 50 tisuća KM) stoje Vlade Švicarske i Fran-cuske te Općina Stolac koja inače godinama jedina pomaže stolački šport. Nositelj projekta je razvojna agencija HENDICEP Internacional a Općina je Stolac imala obvezu sudjelovanja sa 10 posto od vrijed-nosti projekta te je regulirala sve oko infrastrukture. Ovakve aktiv-nosti provode se na području pre-krivenom zaostalim minama a po čemu Stolac nažalost prednjači u Hercegovini.

„Sada je dosta više mladih koji se žele uključiti u športske aktivnosti te dolaze na stadion jer su uvjeti za rad i rekreaciju znatno bolji. Hvala svima koji su pomogli ovu obnovu klupskih prostorija i samog nogometnog tere-na.” - dodao je još tajnik Biletić.

Svečano je otvaranje obnovljenih prostorija i pratećih sadržaja na sta-dionu u Stocu upriličeno prošle su-bote kada su u ovaj grad stigli glavni menađeri projekta i brojni gosti iz ci-jele BIH a domaćin im je bio stolački načelnik Stjepan Bošković. Tom je prigodom odigran i nogometni turnir za mlađe nogometne naraštaje (go-dišta 1997 i 1998) iz Stoca, Čaplji-ne, Mostara i Berkovića (R.Srpska).

Vrijedan projekt obnove infrastrukture na nogometnom stadionu preporodio je uvjete za rad i rekre-aciju mladih športaša

STOLAČKI ŠPORTAŠI U NOVIM I SIGURNIJIM PROSTORIJAMAU sklopu projekta „Razvoj športa kroz obnovu športskih objekata” na nogometnom stadionu u Stocu stvoreni su odlični uvjeti za treniranje i rekraciju stolačkih športaša i svih mladih ljudi iz regije.

19REPORTAŽAHERC VJESNIK


NEUM - Ronioci HRK Neum već go-dinama provode velike eko akcije čišćenja podmorja u Neumu a u čemu redovito imaju konkretnu pomoć kolega iz Hercegovine i Dalmacije. To su u biti eko akcije u kojima se iz mora izvlači zaista sve i svašta, od raznog sitnog otpada i dijelova odjeće i obuće pa sve do ogromnih komada građevinskog materijala, dijelova automobila, razna ambalaža a o brojnim automobilskim gumama da se i ne govori.

Zaista se čovjek zamisli i zapita tko i zašto sve to odbacuje u more i to uza same neumske plaže. Stoga su se u svim tim akcijama do sada iz mora u Neumu izvlačile tone otpada kojem svakako tu nije mjesto. Teško je i nabro-jati što se sve izvlači iz vode a što samo

govori o narušenoj eko svijesti pojedina-ca ili skupina koji sav taj otpad dovezu iz udaljenijih mjesta i onda odbace u more. Zato su na mukama i članovi hrvatskog roniteljskog kluba Neum (donedavno je klub nosio ime IGLUN) koji tijekom godine po nekoliko puta zaranjaju pod vodu i izvlače silni otpad.

Da su te akcije teške pa i opasne najbolje pokazuje nedavni slučaj u neumskom zaljevu kada su neumski ronioci na du-bini od oko 15-ak metara locirali a potom i izvadili ne eksplodiranu kumulativnu minu zasad nepoznatog kalibra koju su potom predali u PS Neum. Pošto je ista obrasla koraljima teško je zaključiti de-talje, ali se pretpostavlja kako je zaostala iz prošlog rata, na što upućuje i osjetlji-vost upaljača. Kako ističu ista nije pred-stavljala opasnost za plivače ali ne i za znatiželjne ronitelje, ribare pri vađenju

mreže ili pak sidrenju brodova.

Uz sve to neumski ronioci često snimaju i neumsko podmorje gdje se na jednom mjestu mogu vidjeti različiti prizori. Tako se može uživati u prizorima i susretima sa primjerice morskim konjićima, peris-kama i prekrasnim podvodnim svijetom. No,nažalost sve to narušavaju prizori odbačenih akumulatora, guma, betona, TV prijemnicima...ali i opasnim materi-jalima kao što su mine i granate. Dio toga možete vidjeti i na ovim podvod-nim snimkama koje su nam ustupli iz hrvatskog roniteljskog kluba Neum. Tre-ba istaknuti da je šest članova ovoga kluba ovih dana završilo tečaj Medicine ronjenja kod doc. dr. sc Nadnan M. Pe-tri iz Splita, inače najvišeg stručnjaka s ovih prostora iz ove oblasti. Iako je bila pripremljena za protekli vikend zbog nekih administrativnih i nelogičnih za-preka odgođena je velika eko akcija čišćenja neumskog podmorja.

UZ TONE OTPADA RONIOCI IZ MORA IZVLAČE I MINE

HERC Vjesnik sa neumskim roniocima u akciji snimanja i čišćenja neumskog podmorja:

20 TURIZAM HERC VJESNIK

MAKART HOTELI – Povratak u Budućnost

KVALITETNE PROIZVODE, TRADICIJU I USLUGE ZAJEDNIČKI PLASIRATI NA TRŽIŠTE

Pišu: Zlatko Papac i Mirjana Šutić

Uveseljeni pozivom uredništva da sudjelujemo u stvaranju nove ali prije svega potrebne novine zna-kovitog naziva HERC VJESNIK odlučili smo se, bez velikog promišljanja, na dugoročnu suradnju.

Makart Hoteli d.o.o. Čapljina, danas jedini lanac hotela u Bosni i Hercegovini, pozdravlja svaku inici-jativu koja ide u pravcu zajedničkog djelovanja na turističkom tržištu i tržištu uopće.

Makart Hoteli danas ostvaruje kvalitetnu surad-nju sa svim turističkim zajednicama u okolini, svim značajnijim turističkim agencijama u BiH ali i u široj regiji. No, ono što je najvažnije i na čemu smo posebno radili i radimo jest suradnja sa lokalnim proizvođačima autohtonog, tradicionalnog proizvoda bez kojeg bi naša ponuda na tržištu turističkih usluga bila bitno siromašnija i manje posebna. Kvalitetnom suradnjom sa lokalnim proizvođačima želimo potak-nuti i druge sugrađane na promišljanje i ulaganje u tom pravcu.

Autohtoni turistički proizvod nije samo vino, sir, mas-lina ili brudet već i vožnja kajakom na Trebižatu, istraživanje pećine Vjetrenica, šetnja Čapljinom ili Stocem, trčanje nasipom u Hutovu Blatu itd.

Svi skupa živimo i djelujemo u regiji koja je danas na globalnom planu podcijenjena i nedovoljno zastu-pljena. Svi ćemo se složiti kako imamo Počitelj, Rad-imlju, Mogorjelo, Daorson, Troyu, Jadransko More, Hutovo Blato, vinograde, maslinjake i što sve ne.

Upravo prepoznajući geografski položaj, kvalitetu regije, i ponude koja se ovdje može izgraditi, Makart Hoteli idu korak naprijed. Mi znamo kako predstaviti regiju koju volimo i možemo pomoći svima koji imaju kvalitetan proizvod u zajedničkoj promociji na tržištu koje je danas osvještenije nego ikad i koje danas pristaje platiti samo kvalitetu. Sve ispod toga tržište s lakoćom prepoznaje i odbacuje.

21TURIZAM HERC VJESNIK

U sklopu naših aktivnosti u tom smjeru, u ožujku smo organizirali u hotelu Mogorjelo u suradnji sa Turizmom Plus i talijanskom nevladinom orga-nizacijom UCODEP radionicu na temu: Razvoj, promocija i simbioza eko turizma u već postojećoj turističkoj infrastrukturi a uskoro nakon toga u travnju u suradnji sa Općinom Čapljina, vladom županije HNŽ i Turizmom Plus i Putove Masline, Pršuta i Vina.

Cilj radionica je bio da se na jednom mjestu sus-retnu svi koji svojim radom promoviraju našu regiju, da se upoznamo i vidimo kako možemo djelovati zajedno. Kako našem budućem gostu ponuditi priču a ne samo noćenje u jednom od naših hotela.

Cilj Puteva Masline, Pršuta i Vina jest da preraste u ozbiljnu tradicionalnu manifestaciju internacio-nalnog karaktera kako bi u tih par dana buduće manifestacije ljudi mogli i posjetiti sve ono čime se mi ovdje dičimo ali i kušaju naše delicije jer to jest najbolja reklama za nas i naše za- jedničko dobro koje trebamo sačuvati za našu bolju budućnost.

22 REPORTAŽA HERC VJESNIK


Škola nosi ime po Vladimiru Pavloviću, čapljinskom književniku koji je kroz svoje stihove i dijela ostavio veliki trag u književnosti ovoga kraja.

Ravnatelj škole, gospodin Zoran Bukmir ističe: ''Ponosni smo što je škola Vladi-mira Pavlovića jedna od većih škola u Bosni i Hercegovini i što se u njoj ob-razuje veliki broj učenika. Škola djeluje u dvije smjene, a radi se po hrvatskom nastavnom planu i programu. Uz do-bro opremljene kabinete za nastavu učenicima su na raspolaganju ve-lika knjižnica i čitaonica, te športska dvorana. U ovoj školi obrazovale su se mnoge poznate osobe iz javnog, kulturnog, gospodarskog i političkog života, pa stoga s ponosom možemo

istaknuti i činjenicu da osoblje ove škole svoj posao odrađuje profesionalno. ''

Dan škole obilježava se 29. rujna. Na taj dan služi se sveta misa za Vladi-mira Pavlovića, a učenici unutar škole za nastavnike i roditelje priređuju bogat zabavni program. Toga dana učenici nazočnima prezentiraju umijeće u re-citiranju, pjevanju, izvođenju dramskih komada…

Unutar škole djeluju mnoge sekcije: lit-erarna, recitatorska, dramska, novinar-ska… Nebrojeno puta učenici ove škole proslavili su ime škole na natjecanjima i u svoj grad donijeli nagrade za prvo mjesto. Od 1970 godine pri OŠ Vladi-mira Pavlovića djeluje i Glazbena škola, koja priređuje koncerte povodom Božića i kraja školske godine, ali nastupa i na

raznim manifestacijama kao što su Dani Matice Hrvatske Mostar, Mostarsko proljeće, Dani fra Didaka Buntića. Veliki broj učenika ove škole član je i Udruge prijatelja prirode ''Močvara'', koja svoje projekte provodi zajedno s učenicima i kroz školski program. Kako ističe Zdenka Jelčić, voditeljica Udruge ''Močvara'', s radom se počelo 2002 godine, tako da su se izvodili igrokazi, koji su bili prihvaćeni i izvođeni ne samo u čapljinskim školama nego i u ostalim općinama. Kako su članovi Udruge puni entuzijazma i želje za radom s vremenom su se javile nove ideje, tako da se do danas realizirao ve-liki broj projekata poput '' Dani čišćenja Neretve '', '' Plastična vrećica?NE, hva-la '', '' I drvo osjeća bol '' i mnogi drugi projekti kroz koje su učenici doprinijeli čistoći grada Čapljine ali i buđenju javne svijesti po pitanju ekologije.

HERC VJESNIK u Osnovnoj školi „Vladimira Pavlovića“ Čapljina

UZ DOBRO UČENJE ŠKOLARCI SU DOBRI GLUMCI, EKOLOZI, NOVINARI...Osnovna škola Vladimira Pavlovića u Čapljini djeluje od pedesetih godina prošlog stoljeća. Sa svojih 1465 učenika i sedam područnih odjela (Gabela, Struge-Gorica, Šurmanci, Počitelj, Zvirovići, Prćavci i Trebižat) ova škola jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini.

23REPORTAŽA


ČAPLJINA: Nakon 15 godina od završetka rata čapljinski su umirovljenici konačno dočekali useljenje u svoje novoobnovljene prostorije Doma umirovljenika. Još tijekom Domovinskog rata na Dom umirovljenika, koji je inače izgrađen 1978.godine, padale su i granate pa je objekt oštećen, a kasnije i u cjelosti devastiran. Tako je svih ovih godina devasti-rani Dom umirovljenika u Čapljini bio sklonište noćnim skitnicama a uz sve to bio je pretvoren i u neku vrstu javnog WC-a. Tu agoniju čapljinskih umirovljenika, koji su cijelo vrijeme bili beskućnici, prošle je godine prekinula Općina Čapljina pa je odlukom načelnika dr. Smiljana Vidića za sanaciju i adaptaciju Doma umirovljenika u prošloj godini izdvojeno 26 tisuća KM. Kako to nije bilo dovoljno za završetak projekta načelnik je Vidić i početkom ove godine izd-vojio dodatnih 22 tisuće KM pa su umirovljenici napokon dobili svoj krov nad glavom. “ Teško je opisati taj osjećaj kada smo uselili u svoje obnovljene prostorije a čega ne bi bilo bez Općine Čapljina i načelnika dr. Smiljana Vidića. Naša Udruga broji preko 1850 članova i naj-brojnija je u Općini Čapljina a u Županiji je odmah iza Mo-stara. Za opremanje prostorija za pomoć smo se obratili našim gospodarstvenicima. Ovo je ve-

liki događaj za sve nas umirovlje-nike u čapljinskoj Općini jer više se ne moramo pomicti po raznim objektima u gradu kako bi popi-li kavicu. “ – istiće Željko Turk, predsjednik Udruge umirovljeni-ka Općine Čapljina dok skupina umirovljenika za stolom igra svo-ju omiljenu igru.U sklopu Doma umirovljenika nalazi se i caffe bar gdje umirovljenici sada mogu dobiti sve vrste napitaka po nižim cijenama. Tu svakog dana oku-plja veliki broj umirovljenika koji uživaju u zajedničkom druženju, igranju društvenih igara i gledan-ju TV-a. Odmah ispred prostorija Doma umirovljenika nalazi se i boćalište čija je rekonstrukcija u tijeku, što će starijim građanima Čapljine biti još jedna zanimaci-ja i prilika da na najbolji mogući način uživaju u zlatnim go-dinama. Inače, u općini Čapljina je preko 3 tisuće umirovljenika i

čak njih 80 % ima mirovine do 300 KM. Stoga Udruga umirov-ljenika na razne načine pomaže svojim članovima (participiranje u kupovini lijekova i plaćanju bo-rava u toplicama, isplata 100 KM obitelji umrlog člana...)

HERC VJESNIK

Čapljinski umirovljenici više nisu beskućnici

NAKON 15 GODINA KONAČNO POD SVOJIM KROVOMUdruga broji preko 1850 članova i najbrojnija je u Općini Čapljina a u Županiji je odmah iza Mostara.

24 HERC VJESNIK


Završetak Srednje škole za svakog je učenika jedan veliki događaj koji se dugo pamti ali isto tako i čine ogromni napori da se na poseban način priredi maturalna zabava. Tako je bilo i na kraju ove školske godine kada su maturanti imali nez-aboravnu večera i kada su se zajednički prisjetili svih detalja iz njihova školovanja. To se najbolje moglo vidjeti u svad-benom salonu Astorija gdje je održana maturalna zabava učenika Srednje škole Čapljina i Srednje škole Neum.

Oko 180 učenika ove dvije škole proslavilo je prelazak u jedan novi životni ciklus ostavljajući iza sebe brige koji su ih pratile tijekom srednjoškolskog obra-zovanja.

I djevojke i dečki pokazali su se te večeri u sasvim drugom sv-jetlu, tako da ni njihovi profesori nisu u početku vjerovali da su to njihovi učenici. Cure su blistale u svojim zgodnim kreacijama pa su mnogi ostajali bez daha. Ni dečki nisu zaostajali u pogle-du odijevanja pa su svi skupa izgledali zaista prekrasno. Kako je sve to izgledalo donosimo vam djelić tog ozračja kroz nekoliko fotografija.

Maturalna večer Čapljinskih srednjoškolaca

VEČER I DRUŽENJE KOJE SE PAMTI CIJELOG ŽIVOTA

25HERC VJESNIK

Maturantima Srednje škole Čapljina i Srednje škole Neum HERC VJESNIK želi puno sreće, uz iskrene čestitke i želje za uspjehom

pri upisu željenih fakulteta. Sretno u daljnjem životu.

26 SPORT HERC VJESNIK

Tekst i foto: Frano Matić

ČAPLJINA - Već pet godina HKUD „Leo-pold“ Grabovine uz suradnju sa mještani-ma i mjesnom zajednicom organizira mani-festaciju „LEOPOLDOVO“ na kojoj gostuje više HKUD-ova iz cijele Hercegovine. Tako je bilo i ovaj put kada su se na pozornici uz domaćina predstavili još i HKUD „ZORA“ Struge-Gorica, „Seljačka sloga“ Trebižat, „sv.Ante“ Dretelj, „Drijeva“ Gabela, „Župa Međugorje“, Župa Bagalovići - Krvavac“, „Trubaduri sv. Franje Mostar“ te pjevačko-plesne skupine PUNK GIRLS i ROCK AN-GELS. Sve je bilo u znaku otvaranja novog športskog centra za što su Općina Čapljina i načelnik dr. Smiljan Vidić izdvojili oko 55 tisuća KM.

„Ovo je za nas mještane zaista velebno zdanje koje smo dugo čekali i dočekali uz pomoć načelnika dr. Smiljan Vidića i OO HDZ BIH Čapljina. Mladi će se ovdje sada zabavljati i baviti svim športskim disciplina-ma a što je najbitnije za zdrav i uredan ži-vot.“- istaknuo je Zdravko Nikolić, predsjed-nik MZ Grabovine.“ Ovo ostaje našoj i vašoj djeci te svim talentima i športašima među kojima se svakako kriju i budući reprezen-tativci. Na ovom će mjestu djeca i športaši imati sve uvjete za rad i napredovanje.“ - poručila je pomoćnica načelnika za opću upravu Anđelka Udženija.

LEOPOLDOVO 2010: U Grabovinama otvoren novi športski centar

ŠPORTSKI CENTAR ZA GRABOVINE JE VELEBNO ZDANJE Na blagdan sv. Leopolda, zaštitnika župe i naselja Grabovine, upriličen je bogat kulturno-zabavni program i svečano otvaranje novoizgrađenog športskog centra.

27SPORTHERC VJESNIK


Kada su rukometaši prije dvije sezone napustili elitno ru-kometno društvo trener Dragan Suton nije imao drugog izbora nego se okrenuti mladim domaćim igračima. Tako su tadašnji kadeti postali okosnica kluba koji se nastavio natjecati u Prvoj ligi Federacije BiH – Jug. Na početku ove sezone jedini „stariji“ igrač je bio 23-godišnji Josip Ostojić, a kasnije se ekipi priključuje i povratnik iz CO Zagreba - 20-godišnji Domagoj Pehar, koji je predstavljao najjače pojačanje u tome dijelu sezone.

Prva polu-sezona se ipak ne može ocrtati kao zadovoljavajuća. Čapljinci su igrali na mahove, tako se posebno pamte izuzetno vrijedne i uvjerljive gostujuće pobjede protiv Ilidže i Vogošće, ali i domaći kiksevi protiv Međugorja i bugojanske Iskre. Na polu-sezoni momčad je napustio Pehar zbog nas-tavka školovanja, a kao sjajna pojačanja su došli povratnici Gordan Suton, Nikola Bartolović, Danijel Jurković i Goran Šešelj.

Upravo tada počinje čapljinska serija od 11 utakmica bez poraza. Posebno vrijedi izdvojiti gostujući remi sa uvjerljivo vodećim Željezničarem te domaću pobjedu nad Vogošćom. Najbolji čapljinski strijelac je Nikola Bartolović, dok se od mlađih u najboljem svjetlu pokazao Mateo Bule koji je kon-stantno pružao dobre igre, a uz njega još vrijedi izdvojiti i Vinka Šutala koji na svakoj utakmici postiže veliki broj golova.

Da je minula sezona bila i više nego uspješna za mla-du momčad Čapljine svjedoče i mnogi pozivi čapljinskim rukometašima u razne mlade reprezentacije. Tako je najprije Antonio Cvitanović dobio poziv u juniorsku reprezentaciju Hrvatske, koja je inače aktualni svjetski juniorski prvak. No nakon što je Cvitanović uvidio da nije u užim planovima iz-bornika Canjuge odlučio je nastupiti za juniore Bosne i Hercegovine u Portugalu na kvalifikacijskom turniru za od-lazak na EP. Nažalost njegova ekipa se nije uspjela plasirati na završnicu. Pored Cvitanovića, na širem spisku ove iste reprezentacije bio je još jedan Čapljinac, a riječ je o Goranu Lasti. Izbornik kadetske reprezentacije BiH Zdenko Grbavac na svoj popis je uvrstio Vinka Šutala koji je u svibnju ove go-dine trebao biti na pripremama sa reprezentacijom za kvali-fikacijski turnir u Njemačkoj, ali je morao otkazati odlazak na pripreme zbog obaveza polaganja državne mature.

Prije mjesec dana za mladu kadetsku reprezentaciju Herce-govine na turniru regija u Kninu su nastupili Marko Ćubela i Goran Rebac. Tamo su se predstavili u jako dobrom svjetlu te je izbornik mlade kadetske reprezentacije Hrvatske Slavko Goluža obećao da će im dostaviti službene pozive za nave-denu reprezentaciju.

Čapljinski rukomet u uzlaznoj putanji

ČAPLJINA DAJE REPREZENTATIVCE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINEDa je minula sezona bila i više nego uspješna za mladu momčad Čapljine svjedoče i mnogi pozivi čapljinskim rukometašima u razne mlade reprezentacije


KOŠARKA: „HKK Čapljina-Lasta“- Sezona za pamćenje i najveći uspjeh čapljinske košarke:

ČAPLJINA U VELIKOJ ČETVORKI BIH KOŠARKE


ČAPLJINA- U početku je to bilo „daj da se osta-ne“, a onda je ubrzo iz Čapljine krenuo pravi ko-šarkaški uragan. Na kraju su se čapljinski košar-kaši borili i za naslov državnog prvaka. Tako bi se u najkraćem mogla sažeti više nego uspješna, a po mnogima i spektakularna sezona Hrvatskog košarkaškog kluba „Čapljina Lasta “.

Početkom sezone povratka u Premijer košarkašku ligu cilj je bio o(p)stati u tom društvu te se i nije raz-mišljalo o nekim većim rezultatima. No, dobrim igra-ma košarkaši HKK Čapljina Lasta nizali su pobjede te na kraju Lige 12 ušli među četiri najbolje mom-čadi. Time se izborila Liga 6, a onda i polufinalni dvoboj za samo finale. Nažalost, s druge strane je bila super jaka momčad Širokog TT Kabela.

To je za čapljinsku košarku i povijesni trenutak i veliki uspjeh koji je Čapljinu ponovno prometnuo u pravu košarkašku utvrdu u ovom dijelu BIH. Da ovo bude sezona za pamćenje u Čapljini se igra-la i završnica košarkaškog Kupa BIH gdje je ko-šarkašima Čapljina Laste u jednom fantastičnom ozračju prepune dvorane za dlaku izmaknulo fi-nale sa sarajevskom Bosnom. Za ovaj su uspjeh zaslužni baš svi,od igrača do trenera Ante Nazora i njegova pomoćnika Tonija Blaževića pa onda i odlučne klupske uprave i sponzora. Ipak, sve je to izboreno na krilima fantastične potpore navijačke skupine „Patrioti“ koji redovito stvaraju neviđeno lijepo i bučno ozračje. Tako Čapljina ima i najvjer-nije, najbrojnije i najbučnije navijače u BIH a što je mnogim momčadima samo pusti san.

„Još nam treba vremena da shvatimo što se sve učinilo u protekloj sezoni. Sada je ljestvica podi-gnuta znatno više negoli ranijih godina a što od svih traži maksimalni napor kako bi sljedeće se-zone Čapljina bila favorit a nekakvo iznenađenje na parketu. Ovaj je uspjeh rezultat odličnog po-vezivanja svih struktura u klubu a uz neopisivo vrijednu podršku svih naših navijača i uvijek ras-položenih „Patriota“. Nadam se da će tako biti i sljedećih sezona.”- istaknuo je Dalibor Milinković, direktor HKK Čapljina Lasta.

Uprava i košarkaši svoje su rekli na parketu a na-vijači na tribinama. Kako je to izgledalo dijelom vam dočaravamo kroz ovu našu foto-galeriju.

29SPORTHERC VJESNIK


Nogometaši HNK Čapljina na uvjerljiv način izborili povratak u 1.ligu FBIH :

ČAPLJINCI MILJAMA ISPRED SVOJIH PRATITELJA, SLIJEDI IM PRVA LIGATekst i snimke: Frano Matić

ČAPLJINA - Više nego uvjerljivo pro-šetali su se nogometaši HNK Čaplji-na kroz prvenstvo u južnoj skupini 2. nogometne lige FBIH. Iako prvenstvo još traje HNK Čapljina je već odavno osigurala naslov prvaka i tako pet-šest kola prije kraja izborila povratak u 1.ligu FBIH. Sve to najbolje dokazuje podatak da prvom pratitelju na tablici bježe čak 19 bodova.

To je još jedan uspjeh čapljinskog no-gometa koji se opet vratio u prvoligaš-ko društvo a gdje mu je po svim po-kazateljima i mjesto. Tako će od jeseni Općina Čapljina imati dva nogometna prvoligaša, HNK Čapljinu i GOŠK-a iz Gabele.

Nogometaši Čapljine posebno su

uvjerljivi u ovom drugom dijelu prven-stva gdje su protiv klubova iz Stoca, Kupresa, Livna, Mostara, Rame...uknjižili uvjerljive i pomalo rukometne pobjede (bilo je rezultata i 7:0 za Ča-pljinu).

U pripremama za nastavak prvenstva nogometaši HNK Čapljina su u veljači na turniru u Gabeli za protivnika ima-li moćnog Dinama a u borbi za treće mjesto pobijedili su domaćeg GOŠK-a. Tako su došli i do prvog pehara u ovoj godini a svi su uvjereni kako će Čapljina imati zapaženo mjesto i u 1.Federalnoj ligi. Za tako nešto svaka-ko će se treba i pojačati, a i postoje-ći je igrački kadar izuzetno kvalitetan i spreman se boriti sa konkurencijom. Igrači su rekli svoje na terenu a sve su to dobro ravnali trener Jusuf Čizmić i njegov pomoćnik Zdenko Grizelj. A ni-

šta se ne bi uradilo da nije bilo velike potpore općinske vlasti i i načelnika dr. Smiljana Vidića a poseban je teret podnijela odlučna klupska uprava.

Uz direktora Damira Jovanovića - DAMU i predsjednika kluba Danijela Jovića tu je i predsjednik skupštine Mile Raguž, tajnik je Zdravko Pranjić a direktor marketinga Damir Bukmir - ĆIVA. Složno djeluje i upravni odbor kojeg čine Lazar Martinović, Željko Soko, Ozrenko Matić, Ivica Mustapić, Damir Bukmir, Danijel Jović i Zdravko Pranjić.

Prava fešta zbog izborenog plasma-na u 1.ligu FBIH nogometaši i klupska uprava priredit će na samom kraju prvenstva a sve detalje i foto galeriju donijet ćemo vam u sljedežem izdanju HERC Vjesnika.

31SPORTHERC VJESNIK

ČAPLJINCI MILJAMA ISPRED SVOJIH PRATITELJA, SLIJEDI IM PRVA LIGA



Na dvodnevnom doigravanju prva-kinja četiri skupine 2.lige FBIH, koje se odigravalo 17. i 18 travnja i kojem je domaćin bila Čapljina, najviše su pokazale odbojkašice Mladosti iz Sa-rajeva (prvakinje skupine Centar) i Čapljine (prvakinje skupine Jug) a iza njih su ostale odbojkašice Mag-laja (prvakinje skupine Sjever) i Velike Kladuše (prvakinje skupine Zapad). Domaće odbojkašice Čapljine drugim su mjestom na doigravanju također izborile Prvu ligu FBIH i tako zaokružile jednu više nego uspješnu sezonu. Čapljinke su, predvođene trenerom Milošem Jelčićem i njegovim pomoćnikom Er-nestom Brajkovićem ( koji je ujedno i dopredsjednik Odbojkaškog Saveza FBIH), u prvom susretu doigravanja bile bolje od Velike Kladuše (3:0) a u odlučujućem susretu rezultatom 3:1 svladale su i ekipu Maglaja. U dvoboju sa Mladosti nije bilo napetosti jer su obje ekipe već bile izborile plasman u 1.ligu ali je ipak viđena kvalitetna

odbojka i borba za svaku loptu kako na samoj mreži tako i na parketu. “Ovo smo jako teško izborili i učinit ćemo sve da se pojačamo za 1.l igu kako u njoj ne bi igrali samo jednu se-zonu. Već smo u kontatktu sa jednim klubom iz Premijer lige kako bi sagleda-li mogućnost dvojnih licencija. Da bi op-stali u 1. ligi nužna su nam i pojačanja i još veća potpora sa svih strana. Ovaj grad je zaslužio da ima kvalitetnog ženskog odbojkaškog prvoligaša. Sus-reti 1. lige bit će puno kvalitetniji i to će svakako još više doprinijeti popu-larizaciji odbojke na ovom području. Cure su pokazale svoju kvalitetu i pred njima je još prostora za napredovanje i usavršavanje. “ - rekao nam je trener odbojkašica Čapljine Miloš Jelčić.

'' Najveće mi zadovoljstvo predstavlja činjenica da su gosti prezadovoljni orga-nizacijom te da su svi pohvalili tehničku organizaciju i trud koji je uložen u or-ganiziranje ovog doigravanja. Lijepo je vidjeti da je odbojka zaživjela u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i zaista je

pohvalno što su odbojkašice Čapljine, koje su jedini ženski športski kolek-tiv u gradu, uspjele izboriti natjecanje u većem rangu. Čestitam ovim putem odbojkašicama Mladosti na osvojenom prvom mjestu a svim ekipama se zah-valjujem na fer i korektnoj igri i predi-vnom športskom druženju, odnosno prazniku odbojke koji je bio upriličen u Čapljini '' – istaknuo je dopredsjed-nik Odbojkaškog Saveza FBiH Ernest Brajković.

Najboljom igračicom turnira proglašena je Adela Mušanović iz OK '' Mladost '', dok se titulom najboljeg dizača turnira okrunila Ninela Jahić, također članica OK '' Mladost ''.

Čapljina se ovako dokazala kao odličan domaćin. Predstavnici ekipa Mlados-ti, Velike Kladuše i Maglaja pohvalili su organizaciju i složili se da Čapljina ima prekrasne turističke potencijale. Za vrijeme odigravanja ovog turnira odbojkašice su bile smještene u Motelu '' Karaotok '' u Parku prirode Hutovo Blato i u Počitelju.

Čapljinske odbojkašice nove su članice Prve Federalne lige

ČAPLJINKE SPREMNE I ZA PRVOLIGAŠKA ISKUŠENJAUspješno završenom sezonom i zauzimanjem prvog mjesta na tablici Druge ženske Feder-alne lige odbojkašice Čapljine izborile su nastup u doigravanju za Prvu ligu Federacije BiH, na kojem su bez većih poteškoća zauzele drugo mjesto i na taj način osigurale nastup u višem rangu natjecanja.

33SPORTHERC VJESNIK


Iza ekipe trenera Miloša Jelčića ostala je još jedna uspješna sezona. Čapljinski odbojkaši proteklu 2009/10 sezonu završili su na odličnom trećem mjestu. Sa pomlađenim sastavom Čapljinci su protekle sezone izgubili samo tri utakmice: u jed-noj utakmici poraženi su od ekipe Balegovca, dok su u oba susreta Čapljincima poraz nanijeli odbojkaši Domaljevca.

''Sa samim plasmanom i osvojenim trećim mjestom up-rava kluba i ja kao trener smo jako zadovoljni. Važno je istaknuti da je naša ekipa jedna od najmlađih ekipa u ligi i zaista je veliki uspjeh osvojiti treće mjesto među eki-pama u čijim redovima odbojkaši već godinama igraju zajedno. Okosnicu naše ekipe čine dečki u rasponu od 1990 – 1993 godišta, uz dva pojačanja koja smo imali ove sezone, a to su bili Dangubić i Fejzić.

Kada se osvrnemo na cijelu sezonu mogu slobodno reći da smo pružili veliki otpor svim ekipama i da smo u sva-koj utakmici dali sve od sebe. U dva susreta porazila nas je ekipa Domaljevca, koja je starija i iskusnija ekipa, i upravo je to razlog zbog kojeg su iz oba meča izašli kao pobjednici. No pred nama je ljeto, vrijeme priprema, i ja sam siguran da za Čapljinsku odbojku tek dolazi ono pra-vo vrijeme '' – osvrnuo se kratko na uspjeh Čapljinskih odbojkaša trener Miloš Jelčić

Novi član Premijer lige Bosne i Hercegovine bit će eki-pa Domaljevca, dok ekipa Ilidže gubi status prvoligaša i iduće godine nastavlja natjecanje u II muškog Federalnoj ligi.

Nadamo se kako će naši odbojkaši iduće sezone imati više sreće i uz dodatno iskustvo približiti se Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

Odbojkaši Čapljine sezonu završili na trećem mjestu

ZA DLAKU IM IZMAKNULA PREMIJER LIGA No pred nama je ljeto, vrijeme priprema, i ja sam siguran da za Čapljinsku odbojku tek dolazi ono pravo vrijeme '' – osvrnuo se kratko na uspjeh Čapljinskih odbojkaša trener Miloš Jelčić

Trener Miloš Jelčić sa svojim odbojkašima


Piše: Tanja Vučić

ČITLUK - Ne tako davno Čitluk je bio središte BIH košarke a ovdje su igrali i neka danas jako poznata košarkaška igra. Čitlučko BROTNJO bilo je na sa-mom vrhu herceg-bosanske košarke i uzor mnogim sredinama u BIH. No, sve je to vremenom usporavalo pa je čitlučka košarka proteklih godina bila negdje po strani i ljubitelji ovog športa i vatreni navijači nisu ni imali razloga za neko preveliko slavlje. U Čitluku se zadnjih godina nije igrala ona vrhunska košarka tj.u čitlučku dvoranu nisu dolazili jaki košarkaški klubovi. Misli se naravno na najviši stupanj košarkaškog natjecanja. Ipak,

stvari su se u zadnje vrijeme znatno pomaknule naprijed pa se i Brotnjo vraća na stare staze slave. Dvorana u Posušju bila je premalena za sve koji su htjeli pratiti derbi između ekipa KK '' Posušje '' i KK '' Brotnjo '' a koji je odlučivao o plasmanu u prvoligaško društvo. Bio je to uzvratni susret jer su u prvom igranom u Čitluku slavili košarkaši Brotnja.

Prepuna dvorana i odlična atmosfera učinili su ovaj Hercegovački derbi za-nimljivim, a obje ekipe priuštile su gle-dateljima odličan košarkaški spektakl. Naime, utakmica je bila jako napeta i domaćin se odlučio tek u posljedn-jim sekundama utakmice. Najvažniju

pobjedu Brotnja u sezoni i osvajanje titule prvaka Herceg-Bosne u posljed-njim sekundama susreta donio je Ru-bin, stavivši točku na '' i '' košem za konačan rezultat 65:69. Trener Brot-nja Nedjeljko Zelenika istaknuo je da nije bilo lako doći do pobjede, no red, rad i disciplina uvijek donesu rezultate.

O planovima za iduću sezonu Zele-nika je istaknuo samo da će trebati potražiti pojačanja, jer se ipak radi o jednoj većoj razini natjecanja. Ekipa Brotnja borit će se tako od iduće sezone u većem rangu natjecanja, što će uve-like doprinijeti popularizaciji ovoga spor-ta u općini, ali i u regiji.

Povratak čitlučke košarke na staze slave: Košarkaši Brotnja izborili prvoligaško društvo

U ČITLUKU SE OPET IGRA KVALITETNA KOŠARKADvorana u Posušju bila je premalena za sve koji su htjeli pratiti derbi između ekipa KK '' Posušje '' i KK '' Brotnjo '' a koji je odlučivao o plasmanu u prvoligaško društvo

35SPORTHERC VJESNIK


ČAPLJINA - Malo se koji športski kolek-tiv u BIH može pohvaliti da u svojim re-dovima ima čak pet državnih prvaka kao što je to box-kickboxing klub „Sensei“ Čapljina. Još od samog osnutka 2000. godine borci kickboxing kluba „Sensei“ počeli su ubirati brojna priznanja i na-grade na domaćim i inozemnim borilač-kim natjecanjima. Predvođeni neumor-nim trenerom dr. Dominikom Lubinom borci iz Čapljine svake godine ubiru na-slove državnih i svjetskih prvaka pa za njih sada zna cijeli svijet.

Kroz ovaj klub do sada je prošlo preko 500 članova a danas ih je aktivno 20-tak te sudjeluju na svim natjecanjima. Teško je i nabrojati sve te naslove koje su osvojili borci „Senseia“ među kojima su državni prvaci Edo Cavrk (K-1 dis-

ciplina do 75 kg), Marjo Marković (K-1 do 71 kg), Nikola Matić (disciplina low kick - 75 kg). Naslov juniorskog prvaka osvajali su Petar Mrvalj (K-1 -81 kg) i Vidak Mrvalj prvak i u amaterskom boksu). Treba istaći i činjenicu kako je Nikola Matić već četiri godine nepora-žen u BIH a uz to je i balkanski prvak te prvak Svjetskog kupa. Upravo je Nikola nedavno osvojio i naslov držav-nog prvaka u disciplini low kick (75 kg) a njegov je kolega Vidak Mrvalj osvojio naslov državnog prvaka u boksu. Tako je „Sensei“ dobio petorku državnih pr-vaka a što je uspjeh koji zavrijeđuje ve-liku pozornost.

A koliko su čapljinci zapravo dominan-tni pokazali su na prošlotjednom držav-nom kicboxing prvenstvu (discipline light contact i K-1) održanom u Posuš-ju. Skoro 300 natjecatelja borilo se za

sami vrh a borci kickboxing kluba „Sen-sei“ Čapljina postigli su ogroman uspjeh i kući se vratili sa tri naslova državnog prvaka. Nakon krvavih i rovovskih borbi Petar Mrvalj je u finalu (81 kg) pobijedio Šabanovića iz Sarajeva. Edo Cavrk je u finalu (75 kg) svladao Pripu iz Konji-ca a Marjo Marković je u finalu (71 kg) slavio protiv Milkunića iz Tuzle i to noka-utom već u 1. rundi. „Ovo je veliki dan za naš klub i uopće čapljinski šport. U jednom danu pokupiti tri naslova držav-nog prvaka nešto je što će još više podi-ći našu motiviranost. Stoga ćemo i dalje mljeti svoje protivike u ringu i uvjereni smo kako će biti još dosta naslova dr-žavnih prvaka. U ovom trenutku imamo pet državnih prvaka i to je uspjeh ka-kav se može samo sanjati. Danas sam najponosniji trener u svijetu.“- za HERC Vjesnik je istaknuo trener dr. Dominik Lubina.

Novi i veliki uspjeh box-kickboxing kluba „SENSEI“ Čapljina: Osvojena su nova tri naslova državnih prvaka

„SENSEI“ U SVOJIM REDOVIMA IMA ČAK PETORICU DRŽAVNIH PRVAKA.Nakon krvavih i rovovskih borbi Petar Mrvalj je u finalu (81 kg) pobijedio Šabanovića iz Saraje-va. Edo Cavrk je u finalu (75 kg) svladao Pripu iz Konjica a Marjo Marković je u finalu (71 kg) slavio protiv Milkunića iz Tuzle i to nokautom već u 1. rundi.

Nikola Matić Marijo Marković

Petar Mrvalj Edo Cavrk

Vidak Mrvalj

36 ZABAVA HERC VJESNIKKRIŽALJKA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

VODORAVNO

1. Grah s kobasicom2. Krhotina – Meci, puščana zrna – Odvojen od drugih3. Mlado od mačke – Autooznaka za Švedsku – Minestra (tal.)4. Otilija odmila – Grad u Makedoniji – Ime filmskog glumca Sharifa – Znak za kalij5. Krumpir s čvarcima6. Poznato slovensko pivo – Rimski: 50 – Prohtjev, kapric – Starojudejski kralj7. Znak za litij – Inicijali našeg književnika Tribusona – Krupnooka riječna riba –Rimski: 1000 – Autooznaka za Krapinu8. Prvo slovo abecede - Prepržena juha9. Otac (tal.) – Inicijali filmskog glumca Gerea – Krupnooko10. Kupus i žganci, pura – Inicijali glumca Serdara

OKOMITO

1. Kukuruzni kruh, proja – Kratica za zapad2. Dijelovi Grčke pravoslavne crkve – Autooznaka za Peru3. Koji su izrađeni od žice – Ispolac, kutlača4. Pokazna zamjenica – Uvrede, grdnje5. Inicijali filmskog redatelja Afrića- Živoderi, strvoderi6. Znak za sumpor – Kratica za stranicu – Džep (reg.)7. Autooznaka za Kutinu – Ostakljena ploha na trgovini – Autooznaka za Austriju8. Bljesak (tal.) – Ime njemačkog književnika Maya9. Osobna zamjenica – Promjena novca, naziv za mjenjačnicu (fr.)10. Oblast kojom upravlja ban – Znak za dušik11. Ime bosanskog redatelja Kenovića – Slovo grčkog alfabeta12. Kratica za sjever – Šarenilo – Trud, napor13. Trčeći, trkom – Kratica za hektar14. Imperator – Tražiti15. Tekući dodatak jelu – Mjera za površinu zemlje – Središte vrtnje, simetrala

VODORAVNO1. Grah s kobasicom2. Krhotina – Meci, puščana zrna – Odvo-jen od drugih3. Mlado od mačke – Autooznaka za Švedsku – Minestra (tal.)4. Otilija odmila – Grad u Makedoniji – Ime filmskog glumca Sharifa – Znak za kalij5. Krumpir s čvarcima6. Poznato slovensko pivo – Rimski: 50 – Prohtjev, kapric – Starojudejski kralj7. Znak za litij – Inicijali našeg književnika Tribusona – Krupnooka riječna riba – Rim-ski: 1000 – Autooznaka za Krapinu8. Prvo slovo abecede - Prepržena juha9. Otac (tal.) – Inicijali filmskog glumca

Gerea – Krupnooko10. Kupus i žganci, pura – Inicijali glumca Serdara

OKOMITO1. Kukuruzni kruh, proja – Kratica za zapad2. Dijelovi Grčke pravoslavne crkve – Au-tooznaka za Peru3. Koji su izrađeni od žice – Ispolac, kutlača4. Pokazna zamjenica – Uvrede, grdnje5. Inicijali filmskog redatelja Afrića- Živoderi, strvoderi6. Znak za sumpor – Kratica za stranicu – Džep (reg.)

7. Autooznaka za Kutinu – Ostakljena ploha na trgovini – Autooznaka za Austriju8. Bljesak (tal.) – Ime njemačkog književnika Maya9. Osobna zamjenica – Promjena novca, naziv za mjenjačnicu (fr.)10. Oblast kojom upravlja ban – Znak za dušik11. Ime bosanskog redatelja Kenovića – Slovo grčkog alfabeta12. Kratica za sjever – Šarenilo – Trud, napor13. Trčeći, trkom – Kratica za hektar14. Imperator – Tražiti15. Tekući dodatak jelu – Mjera za površinu zemlje – Središte vrtnje, simetrala

Plavuša na vozačkom ispitu

Došla plavuša s vozačkog ispita i upita drugu plavušu: - Ne kužim kako sam pala na vozačkom. Došla sam do kružnog toka, na znaku je pisalo 30 i ja sam 30 puta kružila oko znaka. Instruktor mi je rekao da sam pala. Na to će druga plavuša: - Možda si krivo brojala.

37ZABAVAHERC VJESNIK

HERC VICEVIDobitak na pokeru

Igra Haso poker sa prijateljima, pa će u jednom trenutku: - Ženo, kuvaj kavu. Dobio sam te nazad!

Pijani doktor

Ode pijanac doktoru na pregled i uđe u ordinaciju. - Ne mogu te pregledati zbog velike količine alkohola u organizmu. - kaže doktor. Na to će pijanac: - Dobro, doktore, doći ću kad se

otrijeznite.

Digitalni sat

Haso je za rođendan dobio digi-talni sat. Čim ga je stavio na ruku, zapitaše ga gosti: - Hajde slavljeniče, da čujemo koliko je sati! - Ne bih znao reći... - Kako ne bi? - Pa tako! Hajde vi od prve podijelite 18 sa 29 !?

Boksač ostao bez sata

Boksač jedan dan na plaži ostavi zlatni sat i ode se kupati. Pored sata ostavio je poruku: NE DIRAJTE! Ja sam prvak u BOKSU!Kad se vratio, sata više nije bilo, ali na mjestu njegove poruke: Boli me briga, ja sam prvak u trčanju!

Pobjegao mu pas

Utrčava čovjek u ordinaciju: - Doktore, pas me ugrizao za uho! - Jeste ga dezinficirali? - Nisam, odmah je pobjegao.

Žena melje kavu

Svakog jutra donosim ženi kavu u krevet. Njoj ostaje samo da je samelje!

Partizanska zasjeda

Čekaju partizani Nijemce u zasjedi, a ovih nema pa nema. - Da im se nije nešto dogodilo... - kaže jedan partizan.

Može i piće

Pita Sujo prijatelja Muju:-Mujo, koja ti je najdraža boja?-Smeđa – odgovori Mujo- A piće?- MOŽE !

Zmajevi u kuhinji

Pita unuk baku:-Bako, jesi li mi vidjela neke tablete na stolu?A baba odgovara:-Ma kakve tablete, jesi nam vidio zmajeve u kuhinji

38 SURADNJA HERC VJESNIK

Ukoliko želite da se vaša reklama plasira na šire područje i da dođe do svih naših čitatelja i suradnika javite se u redakciju HERC VJESNIKA i sve vaše želje i prijedlozi oko oglašavanja bit će ispunjene na obostrano zadovoljstvo. Otvoreni smo za suradnju i oglašavanje kako bi vaša reklama i oglasni pro-stor dobili posebnu vrijednost. Možete dostavljati i sve vrste obavijesti, sjeća-nja i čestitki te sve ono što vam je važno. Očekujemo vas.

HERC VjesnikČapljina, Hrvatskih branitelja 194Telefon / fax: 036 805-549Mobiteli: 063/375-026 (Frano Matić, glavni urednik)063/479-845 (Zdravko Jakiša, zamjenik glavnog urednika)

e-mail: [email protected]

žiro-računi: 3381102246012028 (UniCredit bank Čapljina)3060070000967396 (Hypo Alpe Adria bank Čapljina)

BUDITE PRETPLATNICI „HERC VJESNIKA“Ukoliko želite da prvi imate svoj primjerak HERC VJESNIKA javite se u redakciju kako bi se eviden-tirali i tako rješili pitanje dostave HERC VJESNIKA na vašu adresu i u vaše ruke.

HVALA. Očekujemo vas.

Cijene i dimenzije oglasnog prostora:1/1 stranice= 400 KM (format 21,5 x 29,7 cm)1/2 stranice= 220 KM1/4 stranice= 110 KMUnutarnja (2.stranica) = 500 KM½ unutarnje (2.stranica) = 280 KM¼ unutarnje (2.stranica) = 150 KMUnutarnja (predzadnja)=500 KMZadnja stranica= 600 KMMarkica (1/6 naslovnice)= 250 KM

Popusti:Objava oglasa-reklame u 6 brojeva(5 %),u 12 brojeva(10 %), u 24 broja(15 %),u 48 brojeva(20 %)

OGLAŠAVAJTE SE U „HERC VJESNIKU“

vjesnik


herc

vjesnikBroj 1. 20. svibnja 2010.g.

vjesnik


herc

frane.indd 1 17.5.2010 11:09:24

HERC VJESNIK

herc-vjesnik - 22.svibanj 2010

Documents