hep vjesnik broj 208 (248), svibanj 2008

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008.2

Uprava s Kolegijem direktora

Reverzibilka poput suhog zlata

Konferencija za novinare HEP-a: U ozra~ju pitanja o cijeni

Puštena u rad TS Gomilica

Elektrodalmacija revitalizirala Centar upravljanja i sustav daljinskog vo|enja

Prvo savjetovanje HP CIRED-a

MIPRO 2008. – Izvorni hrvatski brand

Nuklearka (više) nije zabranjena tema

Gospodarenje energijom – klju~ opstanka

Trideset godina Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku

Sve veća glad za energijom sve više ljudi

Kućište generatora sretno doputovalo u HE Zaku~ac

Remont HE Dubrovnik: Preživjeti do revitalizacije

Gradilište Bloka L u TE-TO Zagreb: Montaža opreme u punom zamahu

Pogon Sunja: Dvije kapitalne investicije za preporod

Kvar u NE Krško – nultog, najnižeg stupnja na ljestvici IAEA

2

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:248208

52

31

U završnici svibanjskog broja HEP Vjesnika, ~injenicu da rije~ urednika na tiskarske strojeve dospijeva posljednja iskoristili smo da naše ~itatelje objektivno izvijestimo o kvaru u NE Krško 4. lipnja o.g., na kojeg je hrvatska ali i javnost europskih zemalja, osobito onih u slovenskom okruženju, burno reagirala. Umiruju}e informacije o „nenormalnom doga|aju“ u jednom nuklearnom postrojenju, bez obzira na to što je rije~ o doga|aju koji, prema ljestvici nuklearnih doga|aja Me|unarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) spada u nulti od mogućih osam - zna~i najniži stupanj (obuhvaća obi~ne kvarove bez ikakvog utjecaja na ljude i okoliš), javnost je prihvatila s nevjericom, pou~ena ~ernobilskim iskustvom. Što se doista dogodilo?

U službenoj informaciji vodstva NE Krško, objavljenoj 6. lipnja o.g., stoji:

„U 23. ciklusu elektrana je radila neprekidno 210 dana bez ograni~enja. Dana 4. lipnja 2008. u 15:07, operativna posada Elektrane primijetila je povećano ispuštanje primarnog sustava.

Posada je poduzela mjere sukladno propisanim postupcima i pokušala izolirati i identificirati puštanje. U me|uvremenu, puštanje je prešlo ograni~enja prema tehni~kim specifikacijama, koja zahtijevaju zaustavljanje elektrane i uspostavu uvjeta hladne zaustave. U 15:56 sati proglašen je najniži stupanj „nenormalnog doga|aja“. Elektrana je zapo~ela snižavati snagu u 16:50 brzinom od 5 MW u minuti, sukladno normalnim pogonskim postupcima. Iz mreže je isklju~ena u 19:31 sati. Za vrijeme doga|aja, puštanje je bilo stabilno te je iznosilo približno 3 m3 /h. Doga|aj nisu pratili drugi otkazi ili poteškoće. Tijekom doga|aja nisu aktivirani sigurnosni sustavi elektrane, jer za to nije bilo potrebe. Reaktor je ru~no zaustavljen spuštanjem kontrolnih šipki, a podkriti~an je bio u 19:50 sati. U 19.55 sati ušlo se u zaštitnu zgradu. Utvr|eno je puštanje na 2-in~noj liniji za mjerenje temperature primarnog sustava. Hla|enje elektrane do stanja hladne zaustave zapo~elo je u 21:00 sat. Kraj „nenormalnog doga|aja“ proglašen je 5. lipnja 2008. u 12:40 sati, kada se elektrana nalazila u stanju hladne obustave. Tijekom trajanja doga|aja, proslije|eni su svi zahtijevani podaci mjerodavnim lokalnim i republi~kim institucijama.

Podrobnim pregledom potvr|eno je puštanje izolacijskog ventila na liniji za mjerenje temperature primarnog sustava (drugi izolacijski ventil na vrućoj liniji primarnog sustava) kroz oštećeni brtveni paket uz vreteno ventila. Otkazivanje će se podrobno

analizirati, a cjelokupan sklop ventila zamijenit će se novim.

Nakon završenog popravka i pregleda opreme, elektrana će se priklju~iti na elektroenergetski sustav sredinom sljedećeg tjedna.

Razlog za veliko zanimanje javnosti u cijeloj Europi bilo je aktiviranje sustava obavješćivanja u slu~aju nuklearne nesreće unutar europske zajednice (The European Community Urgent Radiological Information Exchange - ECURIE).

Tijekom doga|aja i nakon njega nije bilo utjecaja na zdravlje stanovništva i zaposlenih, a tako|er nije bilo ni ispuštanja u okoliš.“

Spomenimo da su mjerodavna tijela Republike Hrvatske, odnosno Državna uprava na zaštitu i spašavanje, Državni zavod za zaštitu od zra~enja i Državni zavod za nuklearnu sigurnost, nakon prve informacije o doga|aju u NE Krško, aktivirali sustave za praćenja stanja i predvi|anja razvoja doga|aja. Naime, informacija o doga|aju u NE Krško zaprimljena je preko me|unarodnih sustava EMERCON (Me|unarodne agencije za atomsku energiju - IAEA) i ECURIE (Europske komisije). Tako|er, Državni zavod za nuklearnu sigurnost kontinuirano je bio u kontaktu s NE Krško i Slovenskom upravom za nuklearnu sigurnost.

U NE Krško taj kvar smatraju neuobi~ajenim doga|ajem samo stoga što u radu postrojenja tijekom tri godine nije bilo nikakvog odstupanja od normalnih radnih parametara. Izjavili su da kvar zapravo spada me|u o~ekivane doga|aje, za koje je posada NE Krško dobro pripremljena. Svi stru~njaci se slažu da to nije bio opasan kvar, ali naglašavaju da je dio hrvatskih i inozemnih medija doga|aj nepotrebno preuveli~ao i to zbog administracijske pogreške Slovenske državne uprave za nuklearnu sigurnost. Oni su, naime, incident IAEA-i najprije zabunom prijavili na pogrešnom obrascu, ali je pogreška odmah uo~ena i ispravljena. Najburnije je reagirala Austrija, tvrdeći da je slu~aj s izvanrednim zaustavljanjem NE Krško poljuljao povjerenje u postojeći sustav obavješćivanja o takvim incidentima. Vodstvo NE Krško je pravodobno izvješćivalo Upravu i dispe~ere HEP-a o smanjivanju snage i o ostalim relevantnim okolnostima. Mi smo, angažiranjem drugih elektrana kompenzirali isporuku uskraćenih koli~ina elektri~ne energije, a nakon sanacije kvara, kako se o~ekuje, NE Krško će biti u pogonu do 10. lipnja o.g.

34,5

678

9-111213

14-1719

22-2427

30, 3132, 3334, 35

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 3

Ostvarena misija uz visoku cijenu

UPRAVA S KOLEGIJEM DIREKTORA HEP-a

Prvi ovogodi{nji sastanak Uprave s Kolegijem direktora HEP-a odràn je 27. svibnja, s dnevnim redom uobi~ajenim za takve sastanke. Od posljednjeg sastanka Uprave i direktora u prosincu 2007. godine, dogodile su se zna~ajne promjene nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj - izabrana je nova Glavna skup{tina HEP-a d.d. i, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, njen predsjednik Miljenko Pavlakovi} - dràvni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Jednako tako, prema Vladinom prijedlogu, izabran je novi Nadzorni odbor i njegov predsjednik Leo Begovi} - dràvni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Njegov zamjenik je prof. dr. sc. Kre{imir ]osi}, a ~lanovi su: Dasenko Baldasari, doc. dr. sc. Luciano Delbianco, Zdenko Juri~i} i Slavko Konfic. [to se ti~e Uprave HEP-a, Vlada je mr. sc. Ivanu Mravku dala povjerenje da ju vodi u idu}em ~etverogodi{njem mandatnom razdoblju, a izabrani novi ~lanovi Uprave su: dr. sc. Darko Dvornik, @eljko Kljakovi} Ga{pi}, Nikola Rukavina, doc. dr. sc. @eljko Tom{i} i Stjepan Tvrini}.

PROMJENE ORGANIZACIJE HEP GRUPE

Predstaviv{i direktorima nove ~lanove Uprave, predsjednik Uprave I. Mravak ih je upoznao s novim modelom korporacijskog upravljanja HEP-om, prema posebnoj Studiji koju je, zbog uo~enih organizacijskih pote{ko}a, tijekom 2006. godine izradio Ekonomski fakultet i FER, Sveu~ili{ta u Zagrebu. Pritom je I. Mravak predstavio zaduènja svakog ~lana Uprave, koji preuzimaju i izvr{nu funkciju direktora direkcija HEP-a d.d. Uvodi se pet korporacijskih funkcija i to: strategija (zaduèn @. Tom{i}), financije (zaduèn D. Dvornik), komercijalni poslovi (zaduèn N. Rukavina), funkcija operacija 1 (neregulirane, proizvodne djelatnosti, zaduèn @. Kljakovi} Ga{pi}) i funkcija operacija 2 (regulirane, mre`ne djelatnosti, zaduèn S. Tvrdini}).

Izvijestio je da u najve}im ovisnim dru{tvima funkciju predsjednika njihovih nadzornih odbora preuzima predsjednik Uprave, a uvodi se Kolegij Uprave s direktorima HEP Proizvodnje, HEP Operatora prijenosnog sustava, HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP Opskrbe, koji bi se odràvao jedanput u dva tjedna. Osvrnuo se na ugovore s osobama s posebnim odgovornostima (tzv. menadèrski ugovori), koji traju do 30. lipnja o.g.

I. Mravak je predstavio i nove direktore: Petra Ćubeli}a - direktora HEP Proizvodnje, mr. sc. Hrvoja Olujića – direktora PP HE Jug i Damira Lu~i}a – direktora PP HE Zapad te izvijestio da biv{i ~lan Uprave mr. sc. Kaìmir Vranki} obavlja poslove pomo}nika direktora Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d.

POZITIVAN POSLOVNI REZULTAT 2007. UNATO^ NEPOVOLJNIM OKOLNOSTIMA

Uz kratki osvrt na restrukturiranje, I. Mravak je naglasio da je jedan od najva`nijih poslova razgrani~enje izme|u HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP Opskrbe. [to se ti~e otvaranja trì{ta, status povla{tenog kupca steklo je 110 tisu}a kupaca (58 posto ukupne potro{nje elektri~ne energije). Danas je 19 povla{tenih kupaca ({est posto ukupne potro{nje) vi{e od 2.300 kupaca mora iskoristiti status povla{tenog kupca, (39 posto ukupne potro{nje), a ostalih 107.684 kupaca mogu iskoristiti pravo povla{tenog kupca ili mogu ostati

u sustavu javne usluge (13 posto ukupne potro{nje elektri~ne energije).

Govore}i o financijskim pokazateljima poslovanja (pove}anoj potro{nji elektri~ne energije, poslovnih prihoda, rashoda i investicija i smanjenoj neto dobiti), I. Mravak je naglasio da je HEP ostvario svoju misiju - sigurnu i pouzdanu opskrbu kupaca elektri~nom energijom, ali uz visoku cijenu. Unato~ nepovoljnim uvjetima poslovanja HEP je ostvario pozitivan poslovni rezultat u 2007. godini (26 milijuna kuna), uz pove}anje efikasnosti poslovanja.

I. Mravak je poru~io da }e rezultati poslovanja HEP-a, u okolnostima daljnjeg pove}anja cijena goriva i nabavljene elektri~ne energije, ovisiti o o~ekivanom pove}anju cijene elektri~ne i toplinske energije, kako je najavljeno 1. srpnja o.g.

Potom se osvrnuo na kapitalne investicije, naglasiv{i da je do 2015. godine potrebno izgraditi novih 1672 MW, uz predvi|eni porast potro{nje vi{e od 3,2 posto godi{nje. Prema Planu investicijskih ulaganja HEP-a, u strate{ke elektroenergetske objekte od 2008. do 2015. godine (HE Le{}e , Blok L u TE-TO Zagreb, TE Sisak, TE Slavonija, TE Dalmacija, TE Plomin, LNG terminal, DV Ernestinovo Pecs, podmorski kabel Hrvatska – Italija), bit }e potrebno uloìti ukupno 2,1 milijarda eura, s tim da }e 20 posto ~initi vlastita, a ostalo - kreditna sredstva i joint venture aran`mani.

Na kraju izlaganja, I. Mravak je direktore informirao o odnosima sa sindikatima, rekav{i da su poslodavci po~etkom travnja pozvali sindikate na pregovore za sklapanje novog kolektivnog ugovora za HEP grupu. Zbog nepostizanja sindikalnog sporazuma, broj i sastav pregovara~kog odbora sindikata odredilo je Gospodarsko socijalno vije}e i pregovori su zapo~eli sredinom svibnja o.g. Pritom je podsjetio da ako pregovori ne budu uspje{no okon~ani i potpisan novi kolektivni ugovor do 30. lipnja o.g., od 1. srpnja }e se pitanja iz kolektivnog ugovora urediti pravilnicima o radu.

POSLOVANJE U UVJETIMA OGRANIÊNIH TRO[KOVA

^lan Uprave D. Dvornik je, govore}i o rezultatima poslovanja HEP grupe za 2007. godinu, rekao da je zbog nepovoljnih hidrolo{kih okolnosti te enormnog rasta cijena energetskog goriva i nabave elektri~ne energije, a uz ~injenicu da su cijene elektri~ne i toplinske energije ostale nepromijenjene, pro{la godina bila vrlo te{ka poslovna godina za HEP. [to se ti~e razdoblja sije~anj – travanj o.g., zbog spomenutih razloga nastavljaju se nepovoljni financijski trendovi, koji mogu biti ublaèni samo korekcijom cijene elektri~ne i toplinske energije.

O ostvarenju gospodarskog i plana investicija za HEP grupu i ovisna dru{tva HEP Toplinarstvo i HEP Plin izvijestio je - mr. sc. Goran Slipac, direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d., naglasiv{i da se za spomenuta ovisna dru{tva planovi provode u skladu s uvjetima poslovanja (zima – ljeto) te da se slijedi utvr|ena dinamika prema postoje}im financijskim mogu}nostima. O provo|enju gospodarskog i plana investicija za HEP Proizvodnju izvijestio je njen direktor P. ]ubeli}, za HEP Operator prijenosnog sustava direktor dr. sc. Dubravko Saboli} te za HEP Operator distribucijskog sustava direktor Mi{o Jurkovi}, informiraju}i o poslovanju i ostvarenju investicijskih projekata u uvjetima ograni~enih tro{kova.

DOVOLJNO ELEKTRI^NE ENERGIJE ZA SVE KUPCE HEP-a

U razdoblju od sije~nja do svibnja o.g., HEP je za sve svoje kupce osigurao dovoljne koli~ine elektri~ne energije, uvodno je naglasio direktor HEP Trgovine @arko Mudrov~i}, izvje{ćuju}i direktore o aktualnim elektroenergetskim okolnostima u spomenutom razdoblju. Ostvaren je rast potro{nje elektri~ne energije, hidrolo{ke okolnosti nepovoljnije su od prosje~nih, ostvarena je dobra pogonska spremnost za sustav bitnih proizvodnih objekata (osim u RHE Velebit zbog kvara crpke MG2 od kraja pro{le godine), na trì{tu koje obiljeàvaju visoke cijene elektri~ne energije ve}i je uvoz elektri~ne energije za potrebe HEP-ovih kupaca zbog niskog sadràja akumulacija po~etkom godine te zbog visokih promjenjivih tro{kova proizvodnje termoelektrana koje koriste loìvo ulje. Kako je rekao @. Mudrov~i}, prema prosudbi su od lipnja do kraja godine osigurane dovoljne koli~ine elektri~ne energije za potrebe svih kupaca HEP-a, uz ostvarenje prosje~nih dotoka, dobru pogonsku spremnost proizvodnih kapaciteta, zavr{etak remonata i radova na proizvodnim objektima u zadanim rokovima, osiguranje potrebnih koli~ina energetskog goriva te pouzdani rad superponirane prijenosne mreè. Pritom je naglasio da, uz ostvarenje tih pretpostavki, postoje i velike rezerve u kori{tenju proizvodnih kapaciteta (TE Sisak i TE Rijeka).

RESTRUKTURIRANJE JE TRAJAN POSAO

^lan Uprave @. Tom{i} direktore je informirao o restrukturiranju HEP-a, naglasiv{i da je rije~ o nezaustavljivom procesu. Reregulacija je zapo~ela promjenom EU zakonodavstva, s osnovnim ciljem razdvajanja djelatnosti. Kako je rekao, HEP je u tom smislu puno napravio, osobito u transpoziciji direktiva, ali ~eka ga jo{ puno posla u ostvarenju cilja, odnosno primjeni svih zakonskih obveza Hrvatske i EU, ali i osiguranje da HEP grupa opstane kao cjelovita holding kompanija s me|usobno transparentno ure|enim odnosima. @. Tom{i} je naglasio da je restrukturiranje trajan posao, s obzirom na nu`nost stalnog prilago|avanja trì{tu, novim propisima i pobolj{avanja performansi kompanije.

Osvrnuo se na trì{te, naglasiv{i da to za HEP zna~i borbu za kupca i novi odnos prema kupcima koje HEP treba zadràti kvalitetom ponude, ali i iskoristiti svoje prednosti, odnosno znanje svojih zaposlenika i njihovu odanost prema vlastitoj kompaniji te poznavanje kupaca.

Kao voditelj Pregovara~ke skupine s EU za poglavlje 15 - Energetika, direktore je upoznao s tijekom pregovora te najavio konzultacije s Europskom komisijom 3. lipnja o.g.

Zaklju~no je I. Mravak idu}ih mjesec dana, kada se treba utvrditi razina pove}anje cijene elektri~ne energije, ocijenio odlu~uju}im za poslovanje HEP-a, osobito u uvjetima kada trend pove}anja cijena energetskog goriva i nabavljene elektri~ne energije ne posustaje. Poru~io je direktorima da i dalje ulaù napore za smanjivanje općih tro{kova poslovanja, kao i pobolj{anje naplate prihoda za isporu~enu elektri~nu energiju kupcima te dosljedno provode program mjera za odràvanje likvidnosti HEP-a.

\ur|a Su{ec


Zamjena rotora turbine-crpke agregata B, zapo~eta 24. travnja o.g., provodi se prema planu, {to jam~i da će postrojenje već po~etkom srpnja biti u pogonu u punom sastavu

Ne{to nesvakida{nje doga|alo se u RHE Velebit 30. svibnja o.g. Agregati su bili bez napona, a u zraku se ipak osjećao visoki napon. Kao da će se tu, osim remontnih zahvata na agregatu B, doga|ati jo{ ne{to. Nije trebalo dugo ~ekati jer vijesti su nezaustavljive. A one kaù da će jedina na{a reverzibilka ugostiti posebne goste – Upravu HEP-a. Vjerojatno bi voljela da su je vidjeli u redovitom pogonu, onako jedinstvenu, umivenu i dotjeranu. Ali, svjesna je da je rastavljena na dijelove i djelomi~no i{~upana iz konteksta sustava, zapravo, zanimljivija njihovom stru~nom oku.

Me|utim, i ovako rastavljena i spremna za operaciju rotor, RHE Velebit moè zadiviti svojim konceptom izgradnje, snagom i razli~itim reìmima rada, koje samo ona ima u na{em sustavu.

Toga je posljednjeg svibanjskog petka, po svemu iznimna hidroelektrana na Zrmanji, otvorila vrata i du{u predsjedniku Uprave mr.sc. Ivanu Mravku i njegovim suradnicima, ~lanovima Uprave: doc. dr.sc. @eljku Tom{iću, @eljku Kljakoviću Ga{piću, dr.sc. Darku Dvorniku i Nikoli Rukavini (~lan Uprave Stjepan Tvrdinić, nije im se pridruìo zbog ranije dogovorenih obveza u Zagrebu). U pratnji ~lanova Uprave bili su i: direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić i njegov pomoćnik mr.sc. Dubravko Luka~ević, direktor Sektora za hidroelektrane Josip Gabela, direktor PP HE Jug mr. sc. Hrvoje Olujić i PP HE Zapad Damir Lu~ić i predstojnik Ureda ~lana Uprave @. Kljakovića Ga{pića, Luka [karica.

Direktor Pogona RHE Velebit Ivan Vrkić zaèlio je dobrodo{licu uvaènim gostima, koji su se uvjerili da se radovi na zamjeni rotora turbine-crpke agregata B, zapo~eti 24. travnja o.g., provode prema planu. To jam~i da će postrojenje već po~etkom srpnja biti u pogonu u punom sastavu.

Vrlo kValitetno i Vrijedno postrojenje

Predsjednik Uprave I. Mravak je priznao da je prvi put u posjeti RHE Velebit, uz èlju da se i on i njegove kolege upoznaju sa zdravstvenim stanjem Elektrane, njezinim potrebama i mogućnostima.

- Mi smo tu za sve {to treba, jer nam je cilj da nam svi objekti budu na raspolaganju kada zatrebaju, naglasio je Predsjednik, dodav{i kako je upravo ovaj objekt posebno dragocjen te ga nazvao suhim zlatom hrvatskog elektroenergetskog sustava.

- Radujem se da danas ovdje svjedo~imo kako se uspje{no realiziraju pomno planirani radovi te se nadam da ćemo uspjeti odràti i zadane rokove, rekao je ~lan Uprave @. Kljaković Ga{pić, koji je kao donedavni direktor PP HE Jug, bio aktivno uklju~en u pripreme upravo za te remontne zahvate.

Svoje pohvale uputio je i direktor HEP Proizvodnje P. ]ubelić, kazav{i kako bi i druge elektrane trebale tako uspje{no funkcionirati. Pri tomu je pridodao jednu malu zanimljivost iz svog kratkog hepovskog staà:

- Zbog problema s rotorom, koji se sada saniraju, moj prvi radni dan u HEP-u proveo sam upravo u RHE Velebit, jer me prigodom odlaska u taj Pogon pozvao tada{nji direktor.

Direktor Sektora za hidroelektrane J. Gabela, pridruìv{i se ocjeni o vrijednosti za sustav te Elektrane, tom je prigodom rekao:

- Od pu{tanja u pogon prije 24 godine, RHE Velebit sigurno nije posjetio skup poput ovog. Izgra|ena je sa svrhom „peglanja“ noćnih vrhova u okviru nekih drugih nerealiziranih elektroenergetskih planova, a tijekom svog rada pokazala se kao vrlo kvalitetno i vrijedno postrojenje.

proizVela 8.381 GWh u êtiri poGonska re@ima

Potom je domaćin, direktor PP HE Jug mr.sc. H. Olujić, odrào kraću prezentaciju o RHE Velebit, kako bi prisutne upoznao s osnovnim tehni~kim i funkcijskim obilje`jima postrojenja instalirane snage 276 MW. RHE Velebit je u pogonu od 1984. godine, a od tada do danas je proizvela 8.381.000 MWh radeći u ~etiri pogonska reìma: TU (turbinski), KTU (kompenzacijsko-turbinski), CR (crpni) i KCR (kompenzacijsko-crpni). Tijekom 2007. godine zabiljeèn je rekordan rad u crpnom pogonu, {to je i uzrokovalo pukotine na rotorima crpki-turbina.

Predsjednika i ~lanove Uprave zanimale su mogućnosti za pro{irenje kapaciteta na toj lokaciji, bilo povećanjem snage postojeće elektrane, bilo izgradnjom novih objekata, kao i planirani budući veći zahvati na postrojenju Elektrane.

Potom su gosti, u pratnji svojih domaćina i osoblja Elektrane, razgledali postrojenje te se osobno uvjerili u uspje{an tijek radova. Posebno zanimanje, pokazali su za napuknuti stari te novi rotor, koji je upravo u fazi spajanja s postojećim vratilom. Novi rotor, koji je po~etkom svibnja stigao ~ak iz Brazila, namijenjen je turbini-crpki agregata B.

Ovaj kratki, ali vrlo sadràjan susret rukovodstva HEP-a i posade RHE Velebit zavr{io je zajedni~kim snimkom. Pozdravljajući se s gostima, H. Olujić ih je pozvao na ponovni susret na ovoj adresi sljedeće godine, kada RHE Velebit obiljeàva svojih prvih ~etvrt stoljeća u~inkovitog rada.

POSJET

Uprava u RHE Velebit

reverzibilka poput suhog zlata Marica @anetić

Malenica

^lanovi Uprave na radnom sastanku u RHE Obrovac

Direktor Pogona Ivan Vrkić, pokazao je ~lanovima Uprave veći dio postrojenja

Osim I. Mravka, i H. Olujić je sa zanimanjem razgledao to sloèno proizvodno postrojenje


U prigodi Dana branitelja grada Zagreba,

30. svibnja o.g. je kod spomenika hrvatskim

braniteljima ispred zgrade sjedi{ta HEP-a u Zagrebu,

poloèn vijenac i zapaljena svijeća u spomen na sve

poginule branitelje iz HEP-a

U ime Udruge hrvatskih branitelja HEP-a

govorio je njihov predsjednik Ivica Kopf, koji je

zahvalio okupljenima na odzivu te podsjetio na

zna~ajan doprinos zagreba~kih branitelja, koji su

branili Domovinu od prvog dana na svim hrvatskim

boji{tima.

U ime predsjednika Uprave mr.sc. Ivana

Mravka, okupljene je pozdravio ~lan Uprave Stjepan

Tvrdinić, koji je i sam hrvatski branitelj. Podsjetio je

da se na dana{nji dan već drugu godinu zaredom

pale svijeće i polaù vijenci na svim spomen

obilje`jima u gradu Zagrebu i to to~no u devet sati.

- HEP je ponosan sudionik tih doga|aja i uvijek

je podupirao, a nastavit će i ubuduće, aktivnosti

kojima se iskazuje po{tovanje poginulim braniteljima

i ~uva trajan spomen na njihovu `rtvu, poru~io je

S.Tvrdinić.

Nakon prigodnih obraćanja, Ivica Kopf,

Stjepan Tvrdinić, Vladimir âle - predsjednik

ROSH-a i Stanko Aralica - tajnik Udruge, poloìli su

vijenac i zapalili svijeću, a svi okupljeni utihnuli su

u svojim mislima, moleći za one koji su za slobodu i

samostalnost Hrvatske dali najvi{e - svoje ìvote. T.[nidarić

branitelji

Vijenac i plam svijeće za poginule branitelje HeP-a

O~uvati trajan spomen

Okupljeni su branitelji HEP-a utihnuli u svojim mislima, moleći za one koji su za slobodu i samostalnost Hrvatske dali najvi{e - svoje ìvote

Mr.sc. Nik{a Vrkić, rukovoditelj tehni~kih poslova RHE Velebit je, uz obja{njenja, kompetentno odgovarao na pitanja gostiju

Donedavni direktor PP HE Jug, a sada ~lan Uprave @. Kljaković Ga{pić, razveselio se ponovnom susretu s Kuzmanom Karamarkom, voditeljem odràvanja u RHE Velebit

Zaposlenici su obavljali svoj posao, bez obzira na posjet menad`menta HEP-a najvi{e razine

Fotografija za sjećanje ispred Hidroelektrane u Mu{kovcima, uz prepoznatljivu zmiju u pozadini


Suglasnost za postupak nabave elektri~ne energije za 2009.

javnost

Konferencija za novinare HEP-a

U ozra~ju pitanja o cijeni

Predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivan Mravak novinarima je predstavio nove ~lanove Uprave te ih upoznao s najva`nijim ~imbenicima poslovanja HEP-a

U sjedi{tu HEP-a d.d. u Zagrebu, 26. svibnja o.g. odràna je konferencija HEP-a za novinare koji su, dobiv{i poziv, vjerojatno o~ekivali informaciju o razini povećanja cijene elektri~ne energije, koje je najavljeno za 1. srpnja ove godine. Istina, prema informaciji o utjecaju porasta cijena energenata i nabave elektri~ne energije na tro{kove poslovanja HEP grupe u razdoblju od posljednjeg povećanja cijene elektri~ne energije u rujnu 2005. do kraja 2007. godine, novinari su mogli naslutiti o potrebnoj visini toga rasta, no – kako je rekao predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak - slu`beni podatak objavit će uskoro potpredsjednik Vlade i predsjednik Povjerenstva za praćenje cijena Damir Polan~ec.

Novinare je I. Mravak izvijestio o novim ~lanovima Uprave i to dr. sc. Darku Dvorniku, dipl. ing. @eljku Kljakovi}u Ga{pi}u, dipl. ing. Nikoli Rukavini, doc. dr. sc. @eljku Tom{i}u i dipl. ing. Stjepanu Tvrdini}u, koji su potom ukratko predstavili svoje radne biografije, upu}uju}i na iscrpnije podatke objavljene na internetskoj stranici HEP-a. Novinarima je predstavljen i novi korporativni model upravljanja s pet funkcija te zaduènja svakog ~lana Uprave za pojedinu korporativnu funkciju.

Potom je I. Mravak izloìo glavne odrednice Programa rada Uprave u idu}em ~etverogodi{tu, naglasiv{i tri temeljna cilja na kraju mandata: da HEP ostane cjelovita tvrtka, da ostvaruje ukupni prihod ve}i od dvije milijarde eura te neto dobit ve}u od 100 milijuna eura.

NepovoljNi îmbeNici poSlovaNja

U prezentaciji je novinare upoznao s rezultatima i obilje`jima poslovanja u 2007., nagla{avaju}i da je HEP i u oteànim uvjetima 2007. ostvario pozitivan rezultat. Potvr|ena mu je ocjena kreditnog rejtinga BBB, {to zna~i i potvrdu investicijski sposobne tvrtke, izdane su obveznice od 700 milijuna kuna za financiranje planiranih investicijskih projekata u 2007., {to se ti~e efikasnosti poslovanja – smanjeni su gubici u prijenosu i distribuciji elektri~ne energije, ubrzana je naplata potraìvanja od kupaca (dani vezivanja sa 51 smanjeni su na 47 dana), a ostvarene su u{tede pri nabavi materijala i rezervnih

Uprava najzna~ajnije odluke u svibnju

dijelova. Novinarima je I. Mravak ukazao na nepovoljne ~imbenike poslovanja HEP-a od rujna 2005. do travnja 2008.: veliki porast tro{kova proizvodnje, nabave elektri~ne energije (100 posto), rast cijena loìvog ulja (94 posto s ve}im udjelom sumpora i 74 posto s manjim udjelom sumpora), plina (56 posto) i ugljena (60 posto) te porast te~aja dolara koji je pove}ao tro{kove goriva (nabavne cijene utvr|ene su u dolarima). Hidroelektrane su zbog hidrolo{kih okolnosti proizvele manje od plana, zbog pove}ane proizvodnje termoelektrana pove}ani su tro{kovi goriva, a pove}an je i uvoz elektri~ne energije za zadovoljenje potreba kupaca HEP-a. Zbog toga su varijabilni tro{kovi, na koje HEP ne moè utjecati, u spomenutom razdoblju porasli za skoro 60 posto!

Uz prikaz Eurostata o indeksu porasta cijena elektri~ne energije za ku}anstva s godi{njom potro{njom od 3.500 kWh od 2004. do 2007. godine, I. Mravak je naglasio da se Hrvatska nalazi ispred samo pet europskih zemalja i, u odnosu na druge zemlje, zabiljeèna je najmanja promjena cijene elektri~ne energije. Za sektor industrije druge zemlje, za razliku od Hrvatske, pokazuju jo{ izraèniji rast cijene elektri~ne energije.

Na konferenciji je I. Mravak informirao i o strate{kim investicijama, nagla{avaju}i da Hrvatska mora

osigurati novu snagu u elektroenergetskom sustavu kako bi se 2020. godine izbjegao mrak. Nuklearna opcija dolazi u obzir iza 2020. godine, do 2012. godine o~ekuje se rje{enje plinskog pravca prema Ma|arskoj, a HEP je s udjelom od 10 posto kapitala zainteresiran za izgradnju LNG terminala, otkuda bi osigurao milijardu prostornih metara plina godi{nje te razmatra i mogu}nost izgradnje plinske elektrane na LNG terminalu.

Osim odga|anja odgovora na pitanja novinara o razini porasta cijene elektri~ne energije, odgovora o obnovljivim izvorima energije, izgradnji tre}eg bloka na plominskoj lokaciji te drugim opskrbljiva~ima na hrvatskom energetskom trì{tu, izdvajamo odgovor na pitanje o odre|ivanju socijalne kategorije potro{a~a.

- HEP je dioni~ko dru{tvo koje posluje na trì{tu, nije na prora~unu Vlade Republike Hrvatske i svojom zaradom pokriva svoje obveze. Svjesni smo da rast cijena energenata dovodi do pove}anja tro{kova ìvota, ali odre|ivanje i pomo} socijalnoj kategorija potro{a~a pitanje je nekog drugog resora, a ne HEP-a, rekao je I. Mravak.

\ur|a Su{ecSnimio: Tomislav [nidari}

U svibnju 2008. godine, Uprava HEP-a d.d. odràla je tri sjednice. Na devetoj ovogodi{njoj sjednici, odrànoj 8. svibnja, Uprava je prihvatila Izvje{}e o poslovanju HEP grupe za razdoblje od sije~nja do oùjka 2008. godine, pregled potraìvanja za elektri~nu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. oùjka 2008. godine te odobrila prolongiranje Ugovora

o okvirnom iznosu zaduènja kod Raiffeisenbank Austria d.d.

Na sjednici odrànoj 15. svibnja o.g., Uprava je prihvatila Informaciju o aktualnim elektroenergetskim okolnostima za mjesec travanj i procjenu za mjesec svibanj 2008. godine te donijela Odluku za davanje suglasnosti HEP Plinu d.o.o. za podno{enje zahtjeva za dodjelu koncesije.

Uprava je na posljednjoj svibanjskoj sjednici,

odrànoj 29. njegova dana, prihvatila Izdavanje

suglasnosti za provedbu postupka nabave elektri~ne

energije za 2009. godinu te donijela Odluku o

sklapanju sporazuma o ure|enju uvjeta za rad

Radni~kog vije}a u Hrvatskoj elektroprivredi d.d.

(Ur.)


RAZVOJ

Pu{tena u rad nova TS 35/10(20) kV Gomilica

Trafostanica Gomilica opremljena s dva transformatora snage 16 MVA svaki, u nju je ugra|eno 18 vodnih polja 10 kV i dva vodna polja 35 kV, a na okolnom podru~ju interpoliran je i ve}i broj vodova 35, 10(20) i 1 kV, kao i vi{e trafostanica 10(20)/0,4 kV, {to }e pridonijeti ravnomjerno raspore|enom optere}enju u opskrbi, smanjenju gubitaka i nadasve sigurnom i kvalitetnom napajanju potro{a~a Ka{tela i zapadnog dijela Solina

- Danas HEP pu{ta u pogon jo{ jedan u nizu objekata kojima sustavno pobolj{avamo opskrbu elektri~nom energijom u ~itavoj Hrvatskoj, {to je zbog naslije|enih elektroenergetskih okolnosti posebno va`no u ovom dijelu Dalmacije, rekao je 13. svibnja o.g. u Ka{tel Su}urcu predsjednik Uprave HEP mr.sc. Ivan Mravak prigodom sve~anog pu{tanja u rad trafostanice 35/10(20) kV Gomilica, kojemu su nazo~ili i ~lanovi Uprave HEP-a d.d. doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, @eljko Kljakovi} Ga{pi} i dr. sc. Darko Dvornik.

Obra}aju}i se velikom broju nazo~nih predstavnika gradske i ùpanijske vlasti, zaposlenicima HEP-a i izvo|a~ima radova, I.Mravak je podsjetio na Program Split, u kojega je HEP uloìo vi{e od 220 milijuna kuna i kojim se obnovila mreà tog grada te naglasio da je i ova trafostanica jedan od objekata dogradnje cjelokupne elektroenergetske mreè na podru~ju Splitsko-dalmatinske ùpanije.

Ulaganje U hrvatsko gospodarstvo

I. Mravak je objasnio povod za njenu izgradnju, odnosno preoptere}enost postoje}ih TS 35/10 kV Ka{tela i Briìne te naglasio:

- Zbog postoje}ih elektroenergetskih okolnosti na prostoru Ka{tela, bilo je nu`no i moèmo re}i žurno izgraditi taj vaàn objekt u Ka{tel Su}urcu, upravo izme|u dva spomenuta ugroèna potro{a~ka podru~ja.... Nova trafostanica s kabelskim raspletom objekt je vrijedan 25 milijuna kuna, a izvo|a~i radova su, osim Hrvatske elektroprivrede, doma}e tvrtke Brodomerkur d.d. i Inero d.o.o. iz Splita. Velika ve}ina ugra|ene opreme proizvedena je u doma}im pogonima. Zato taj objekt ne predstavlja samo pobolj{anje elektroenergetske mreè, nego i zna~ajnu investiciju u

hep – pokreta~ boljitka

^lanovi Uprave predvo|eni predsjednikom mr.sc. Ivanom Mravakom i domaćini u TS Gomilica nakon puštanja postrojenja u rad

doma}e gospodarstvo te je njegova izgradnja na tragu na{eg poslovnog opredjeljenja da HEP bude pokreta~ boljitka hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik Uprave HEP-a je ~estitao svim izvo|a~ima radova i zaposlenicima Elektrodalmacije, koji su sudjelovali u ovom poslu, a ìteljima Ka{tela zaèlio pouzdanu opskrbu elektri~nom energijom u dugoro~nom razdoblju.

sUradnja ]e se nastaviti

Gradona~elnik Ka{tela Ivan Udovi~i} zahvalio je zaposlenicima i ~elnicima HEP-a na dobrim èljama i svemu u~injenom, poglavito direktoru splitske Elektrodalmacije Renatu Prki}u, jer je prepoznao problem njihova podru~ja te brzo i kvalitetno odgovorio pravim rje{enjem. Tako|er je izrazio nadu da }e se suradnja nastaviti i otkloniti preostale pote{ko}e u mreì u idu}em dvogodi{njem razdoblju.

Ante Sanader, ùpan Splitsko-dalmatinske ùpanije, uz ~estitke Upravi HEP-a na novom mandatu i njihovom prvom sve~anom pu{tanju jednog objekta u rad, zahvalio je na razumijevanju ka{telanskih potreba i kvalitetnijoj elektroenergetskoj budu}nosti.

Don Boò Rendi} svemu {to je ovom prigodom kazano pridruìo se molitvom i blagoslovom.

Sve~anost je zavr{ila pozivom R. Prki}a deùrnom operateru Neni Batali}u u Dispe~erskom centru Elektrodalmacije, kojega je izvijestio da }e mu nalog za uklju~enje TS 35/10(20) kV Gomilica dati ùpan A.Sanader. Kako je ùpan taj nalog uspje{no proveo, trafostanica je od tog trenutka zapo~ela svoj ìvotni vijek u mreì HEP-a.

Prisjetimo se tijeka i razloga izgradnje TS Gomilica i pritom naglasimo kako se jednim pametnim potezom

~elni{tva Elektrodalmacije odlu~ilo dobro iskoristiti opremu. Ta je oprema, naime svojedobno bila ugra|ena u kontejnersku, privremenu TS 35/10(20) kV Dobri, koja je zamijenila tada sru{enu staru tridesetpeticu, a na njenom mjestu zapo~ela je nicati velika i svima dobro znana TS 110/10 kV Dobri. Slika na terenu ukazivala je da su na podru~ju Ka{tela najve}e potrebe za sigurnom i pouzdanom opskrbom sve ve}eg broja privatnih, poslovnih i proizvodnih objekata i da dvije postoje}e TS 35/10(20) kV (Ka{tela i Briìne) ne mogu vi{e pratiti takav nagli rast i pove}anu potro{nju. Kako to ~esto biva, jednom pametnom potezu pridruìo se i drugi pa je Elektrodalmacija kompenzacijom s du`ni~kom tvrtkom Adriachem do{la u posjed vrijednog zemlji{nog prostora na razme|i dvaju Ka{tela - Su}urca i Gomilice. Upravo su tu odlu~ili smjestiti svoju novu trafostanicu i u nju ugraditi ve} nabavljenu opremu. Radovi su zapo~eli tijekom pro{le godine, a uz ve} spomenute izvo|a~e i dobavlja~e iz splitskih tvrtki Brodomerkur i Inero, sve ostale poslove oko projektiranja, nadzora i elektromontaè obavili su zaposlenici Elektrodalmacije.

Preostaje nam jo{ naglasiti da je trafostanica Gomilica opremljena s dva transformatora snage 16 MVA svaki, u nju je ugra|eno 18 vodnih polja 10 kV i dva vodna polja 35 kV. Tako|er je na okolnom podru~ju interpoliran i ve}i broj vodova 35, 10(20) i 1 kV, kao i vi{e trafostanica 10(20)/0,4 kV, {to }e pridonijeti ravnomjerno raspore|enom optere}enju u opskrbi, smanjenju gubitaka i nadasve sigurnom i kvalitetnom napajanju potro{a~a Ka{tela i zapadnog dijela Solina. Povrh toga, rije~ je i o temelju budu}eg razvoj ovog podru~ja, koje posljednjih godina tako ubrzano napreduje.

Vero~ka Garber


Trinaesti svibnja 2008. godine Elektrodalmacija Split upisat }e u svoju knjigu poslovanja kao jedan od njezinih najuspje{nijih datuma. Toga su dana, naime, pu{tena u rad dva nova objekta: TS Gomilica i sustav daljinskog vo|enja. Svakom od njih posve}ujemo posebnu pozornost.

Toga su se dana u Centru upravljanja, smje{tenom u kompleksu upravnih zgrada tog velikog distribucijskog dijela HEP Operatora distribucijskog sustava, okupili brojni zaposlenici – oni doma}i, koji su odradili cjelokupni posao i oni iz ~elni{tva tvrtke, bez ~ije potpore ovaj projekt ne bi ni ugledao danje svjetlo. Spomenimo da su ovoj sve~anosti prisustvovali i An|elko Tunji}, direktor Sektora za investicije i izgradnju i Vinko Fabris, direktor Sektora za razvoj i pristup mreì HEP Operatora distribucijskog sustava.

PrePoznata nuŽnost obnavljanja distribucijskih dc-a

Da je rije~ o poslu koji }e dugoro~no zadovoljavati potrebe za ostvarenje sigurne i pouzdane opskrbe kupaca toga podru~ja, potvr|uju rije~i iz pozdravnog obra}anja svim nazo~nima direktora Elektrodalmacije Renata Prki}a:

- Iznimno mi je drago da danas pu{tamo u rad na{ revitalizirani Centar upravljanja i novi sustav daljinskog vo|enja. Stoga bih zahvalio i ~estitao svima koji su radili na ovom projektu - na{im zaposlenicima, tvrtki Kon~ar koja je izvela sve radove te poglavito ~elnim ljudima na{e tvrtke, koji su prepoznali nu`nost obnavljanja distribucijskih dispe~erskih centara. Veliki dio ugra|ene opreme je hrvatske proizvodnje, a vrijednost radova iznosi pribli`no ~etiri milijuna kuna. Premda nas o~ekuje posao oko SDV-a u na{im pogonima, naglasio bih da }e ovo {to smo ve} napravili udovoljavati svim na{im potrebama u idu}ih 20 i vi{e godina. Dakako, s osnovnom mi{lju na sigurnu i pouzdanu opskrbu na{ih kupaca, zaklju~io je R.Prki} i zamolio direktora HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{u Jurkovi}a da pusti novi sustav u rad.

zahtjevan i sloŽen Posao

Prije klika mi{em koji }e okruniti obavljeni posao, ali i budu}i rad ovog Centra, M.Jurkovi} je rekao:

- Zadovoljstvo mi je danas prisustvovati zavr{etku jednog velikog posla i pu{tanju u rad Centra, koji }e u idu}ih 20 godina svakodnevno opravdavati svoju svrhu. Premda ovdje nije rije~ o iznimno velikom ulaganju, odra|eni posao, rad na dokumentaciji, projektiranju, posebno na uvo|enju sustava, bio je vrlo zahtjevan i sloèn. Najzna~ajnije je da takvi sustavi pridonose ostvarenju na{e vizije o pouzdanoj opskrbi potro{a~a. I zbog toga ~estitam svim izvo|a~ima, jer ste ~estitke i zasluìli. O tijeku radova iscrpno su izvijestili rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona Ivo Babi} i voditelj tog Projekta Ante Frani}.

Podsje}amo da je krajem 2004. godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu potpisan ugovor izme|u Kon~ar KET-a i HEP-a, kojim je utvr|ena revitalizacija distribucijskih dispe~erskih centara i to u Zagrebu,

Splitu, Rijeci i Osijeku. Temeljem tog Ugovora, Kon~ar KET i njegov podisporu~itelj ABB }e HEP-u isporu~iti opremu i programsku potporu sredi{njeg dijela sustava za suvremeno vo|enje distribucijskih mreà od 110 kV do 0,4 kV razine. Predvi|eni zavr{etak Projekta je 28 mjeseci.

Osnovan je i Tim za pripremu projekta na razini HEP Operatora distribucijskog sustava, a jedan od njegovih ~lanova bio je i na{ kolega A.Frani}, koji je, zajedno s grupom suradnika (Andrej Svili~i}, Ivica Brstilo, Branislav Vuljan) vodio poslove i na razini Elektrodalmacije.

Podsjetimo da je Elektrodalmacija opremila i pustila u rad svoj prvi Centar jo{ 1984. godine, a nakon deset godina njegova rada obavljena je jedna mini revitalizacija, kojom je samo promijenjena ra~unalna oprema. U me|uvremenu, tehnologija je zastarjela, potrebe i u sjedi{tu i u pogonima su se pove}ale, nadzor sustava vi{e nije bio dostatno pouzdan, a odziv u upravljanju bio je spor. Ovom revitalizacijom u cijelosti je zamijenjena sklopovska i programska oprema, na razini ovog, ali i svih pogonskih centara koji su na nj priklju~eni.

Pouzdanije uPravljanje

A. Frani} nam je kompetentno objasnio postignute u~inke obnovljenog Centra, kojim se sustavom daljinskog vo|enja iz splitskog sjedi{ta upravlja elektroenergetskim sustavom Elektrodalmacije Split.

- Razvoj na podru~ju daljinskog vo|enja doveo je do toga da se ~itav niz novih aplikacija integrira kao jedno tijelo – sada ga nazivamo sustav za upravljanje mreòm – a koji osim klasi~nih funkcija nadzora, upravljanja, mjerenja, daje i ~itav niz novih funkcija i mogu}nosti, primjerice, estimacije mogu}ih stanja, izvo|enje razli~itih prora~una (snage, padova napona, kratkih spojeva). Odziv u upravljanju je sada puno brì, a razlog tomu je i aplikacija novih komunikacijskih protokola, odnosno otvorenost prema komunikaciji preko LAN mreè. Dobili smo potpuno novi alat, kojeg prije nismo imali. I dakako, pove}anu pouzdanost u upravljanju – naglasio je A. Frani}.

Od Darka Abramovi}a, rukovoditelja Odjela za vo|enje pogona, saznali smo da je novi sustav predvi|en za povezivanje s drugim sustavima (GIS, TIS), a da u odnosu na dosada{nji, ovaj omogu}uje uvo|enje u sustav ~itave srednjonaponske mreè (10, 20 kV) i njeno upravljanje.

- Pogoni do sada takve mogu}nosti nisu imali. Sada su sve trafostanice 35 kV i ve}ina 10(20)/0,4 kV te 110 kV, koje imaju dvojnu ovlast, uvedene u novi sustav. Primjerice, spomenut }u da smo samo izgradnjom Autoceste morali u na{ sustav unijeti 40 novih objekata – kaè D.Abramovi} i zaklju~uje da je novim sustavom ukupno obuhva}eno 14.850 indikacija (signala) i 1.350 mjerenja. Sve je to zahtijevalo iznimno velike napore svih zaposlenika Slu`be za vo|enje pogona. Obnovljenim Centrom upravljanja i novim sustavom daljinskog vo|enja, Elektrodalmacija je napravila vrijedan iskorak u svakodnevnom radu.

RAZVOJ

elektrodalmacija revitalizirala centar upravljanja i sustav daljinskog vo|enja

vrijedan iskorak za ostvarenje vizije

Mi{o Jurkovi} - direktor HEP Operatora distribucijskog sustava i Ivo Babi} - rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona prigodom obra}anja Renata Prki}a – direktora Elektrodalmacije Split, koji nije skrivao zadovoljstvo zbog obavljenog vrijednog posla

Vero~ka Garber

Voditelj Projekta Ante Frani}, uz asistenciju I. Babi}a i R. Prki}a, svom direktoru M. Jurkovi}u na licu mjesta obja{njavaju prednosti novog SDV-a

Oni su odradili lavovski dio posla


Forumi

Prvo savjetovanje Ho CirED-a

Savjetovanje HO CIRED-a bilo je radno i organizacijski uspje{no pripremljeno za vi{e od 400 sudionika, koji su usredoto~eno i s velikom pozorno{}u pratili izlaganja tijekom cjelokupnog trajanja Savjetovanja, a o zna~aju aktualnih tema svjedo~i vi{e od 130 pripremljenih referata, za ~ije opse`nije izlaganje, na àlost, nije bilo dovoljno vremena

Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva – Uprave za energetiku i rudarstvo te Hrvatske elektroprivrede, u {ibenskom hotelskom kompleksu Solaris, od 18. do 21. svibnja o.g. odràno je Prvo savjetovanje Hrvatskog ogranka Me|unarodne elektrodistribucijske konferencije (CIRED), koja okuplja {iroki krug stru~njaka, pristiglih iz distribucijskih tvrtki, iz instituta i fakulteta, proizvo|a~a opreme i davatelja usluga, opskrbljiva~a, potro{a~a i regulatornih tijela. CIRED je osnovan 1970. godine u Belgiji i od tada je glavno okupljali{te svjetske elektrodistribucijske zajednice. Nakon dugogodi{njih nastojanja, HO CIRED je utemeljen u prolje}e 2006. godine, a

~lanom Upravnog vije}a ove organizacije postao je u studenom 2007.

Budu}i da je ovo prvo doma}e savjetovanje CIRED-a, napomenimo da se njegova stru~na djelatnost provodi prema me|unarodnom modelu kroz {est studijskih odbora i to: SO 1 – Mre`ne komponente – predsjednik Ante Pavi}; SO 2 - Kvaliteta elektri~ne energije i elektromagnetska kompatibilnost – predsjednik Goran [agovac;SO 3 – Vo|enje, za{tita, procesna informatika i telekomunikacije – predsjednik Damir Karavidovi}; SO 4 - Distribuirana proizvodnja – predsjednik dr.sc. Davor [krlec; SO 5 - Razvoj sustava – predsjednik dr.sc. Sr|an @utobradi}; SO 6 - Regulacija, upravljanje i organizacija – predsjednik dr.sc. Vitomir Komen.

Nove Norme kvalitete elektri^Ne eNergije

O tomu je prigodom sve~anog otvaranja Prvog savjetovanja izvijestio mr.sc. Kaìmir Vranki}, predsjednik HO CIRED-a, obra}aju}i se velikom broju sudionika i uzvanika u kongresnoj dvorani hotela «Ivan». Pritom je naglasio da se hrvatska elektrodistribucijska djelatnost nalazi pred brojnim novim izazovima, od sustizanja europskih standarda i uvo|enja novih tehnologija u sve dijelove svoga poslovanja do primjene europskih direktiva te implementacije novih hrvatskih energetskih zakona, a sve to u relativno kratkom razdoblju.

- Name}u se novi kriteriji i norme, vezani za kvalitetu elektri~ne energije, odnosno kvalitetu napona, pouzdanost opskrbe kupaca, kvalitetu pruànja usluga, {to predstavlja dodatne financijske, tehnolo{ke i organizacijske zahtjeve elektrodistribucijskom sektoru, rekao je i dodao da }e se makroekonomski u~inci ubrzanog otvaranja

trì{ta i izlaganja elektroenergetskog sektora konkurenciji izvana mo}i vidjeti tek za nekoliko godina. Potom je zahvalio svima koji su pridonijeli ostvarenju Konferencije i organizaciji prvog Savjetovanja, posebice predsjedniku uprave HEP-a, mr. sc. Ivanu Mravku te zaèlio svima uspje{an rad, uz razmjenu znanja i iskustava.

U ime HRO CIGRE-a nazo~ne je pozdravio njegov predsjednik mr.sc.Ivica Toljan, nagla{avaju}i da mu je iznimnu ~ast {to je upravo iz CIGRE-a nastala ova organizacija, zna~ajna za vrlo veliku djelatnost, pred kojom su golemi stru~ni izazovi i koja }e pomo}i da doma}i distribucijski stru~njaci odgovore na traèna pitanja nalaze unutar svoje zemlje.

PouzdaNa oPskrba uz miNimalNe tro[kove

U ime zlatnog podupiratelja Savjetovanja – tvrtke Kon~ar – nazo~ne je pozdravio Davor Mladina, napominju}i da su spremno i rado prihvatili sponzorstvo. Ukratko je predstavio Kon~ar i njegovo uspje{no poslovanje, naglasiv{i da su opremili vi{e od 50 posto postrojenja elektrodistribucijske djelatnosti HEP-a, da }e ta suradnja biti nastavljena i ubudu}e, izme|u ostalog i zbog toga {to je tvrtka Kon~ar glavni partner u izgradnji pametnih mreà, koje su dio i distribucijske budu}nosti.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, govore}i o HEP Operatoru distribucijskog sustava kao dijelu HEP grupe, rekao je da bi ta tvrtka sutra mogla samostalno poslovati na trì{tu te da su se takvim razmi{ljanjima vodili prigodom utemeljenja HO CIRED-a. Zahvaliv{i entuzijastima na trudu za organiziranje prvog Savjetovanja, I.Mravak je ukazao na viziju HEP grupe - pouzdanu opskrbu

za vi{e stru~ne kompetencije i znanja

Prvo savjetovanje Hrvatskog ogranka Me|unarodne elektrodistribucijske konferencije (CIRED), okupila je {iroki krug stru~njaka, pristiglih iz distribucijskih tvrtki, instituta i fakulteta, proizvo|a~a opreme i davatelja usluga, opskrbljiva~a, potro{a~a i regulatornih tijela

Vero~ka Garber Snimili: Draèn Nini} i

Vero~ka Garber


kupaca elektri~nom energijom, koja u potpunosti odgovara Operatoru distribucijskog sustava.

- Tu je viziju najteè posti}i uz minimalne tro{kove i zato mi moramo u~initi napor kako bi hrvatski kupci pla}ali ba{ takvu energiju – rekao je, uz napomenu da danas, na àlost, jo{ uvijek nismo u takvoj poziciji te da }e od 1. srpnja o.g. kupci mo}i odabrati svog isporu~itelja.

- Oni ne}e napustiti mreù i stoga je mi moramo dovesti na razinu nu`ne kvalitete te zajedno s na{im partnerima graditi hrvatsko gospodarstvo, poru~io je I. Mravak, zaèljev{i nazo~nima uspje{an rad i dobre zaklju~ke.

Tre]i pakeT europske komisije

Dobrodo{licu sudionicima Savjetovanja u prelijepom drevnom [ibeniku, kolijevci HEP-a te danas sa svojim vjetroparkom jednom od temelja budu}nosti, zaèljela je gradona~elnica Neda Klari}. Zahvalila je ~lanovima Organizacijskog i Po~asnog odbora, ponaosob Predsjedniku uprave HEP-a, {to su upravo [ibenik odabrali za odràvanje prvog Savjetovanja CIRED-a, a [ibenik }e – kako je poru~ila - to znati uzvratiti.

Zavr{nica sve~anog otvaranja Savjetovanja pripala je predsjedniku Upravnog vije}a HERA-e Tomi Gali}u, koji je potanko predstavio Prijedlog tre}eg energetskog paketa propisa Europske komisije od 19. rujna 2007.godine. Pritom je T. Gali} izdvojio razloge za izradu tog novog Prijedloga.

- Vaè}a pravila o razdvajanju mre`nih djelatnosti ne osiguravaju u~inkovito funkcioniranje trì{ta, nejednak je poloàj novih trì{nih sudionika, nedovoljan stupanj neovisnosti nacionalnih regulatora...

Govorio je i o podru~jima promjene, s naglaskom na one koje se odnose na Operator distribucijskog sustava, a potom i o promjenama vezanima uz nacionalne regulatorne agencije, njihovim du`nostima i ovlastima, financijskoj autonomiji te odgovaraju}im kadrovskim i

Forumi

Prvo savjetovanje Ho CirED-a

Name}u se novi kriteriji i norme, {to predstavlja dodatne financijske, tehnolo{ke i organizacijske zahtjeve elektrodistribucijskom sektoru, rekao je prigodom sve~anosti otvaranja Savjetovanja predsjednik HO CIRED-a mr. sc. Kaìmir Vranki}

Predsjednik HRO CIGRE-a mr.sc.Ivica Toljan, naglasio je zna~aj HO CIRED-a za vrlo veliku djelatnost, pred kojom su golemi stru~ni izazovi i koja }e pomo}i da doma}i distribucijski stru~njaci odgovore na traèna pitanja nalaze unutar svoje zemlje

U ime zlatnog podupiratelja Savjetovanja – tvrtke Kon~ar – glavnog partnera u izgradnji pametnih mreà, koje su dio i distribucijske budu}nosti, nazo~ne je pozdravio Davor Mladina

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak poru~io je da bi HEP Operator distribucijskog sustava sutra mogao samostalno poslovati na trì{tu te da su se takvim razmi{ljanjima vodili prigodom utemeljenja HO CIRED-a

Dobrodo{licu sudionicima Savjetovanja u prelijepom drevnom [ibeniku, kolijevci HEP-a te danas sa svojim vjetroparkom jednom od temelja budu}nosti, zaèljela je gradona~elnica Neda Klari}

Predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali} potanko je predstavio Prijedlog tre}eg energetskog paketa propisa Europske komisije

financijskim resursima za obavljanje tih poslova.

iznad oêkivana posje]enosT

Sve~ano otvaranje Savjetovanja, kao i sve ostalo, izvrsno je organizirao doma}in – Elektra [ibenik, na ~elu s direktorom Miodragom @ivkovi}em i malom, ali vrijednom ekipom okupljenom oko svenazo~nog voditelja Ureda direktora - Draèna Nini}a.

Uslijedila su dva radna dana pod punim gasom. Naime, nikada toliko ljudi iz distribucijske djelatnosti nije bilo istodobno na jednom mjestu, a zanimanje za referate i stru~no sudjelovanje nikada nije bilo iskazano u tolikoj mjeri. Stoga je vrijeme izlaganja pisanih radova bilo ograni~eno na samo osam minuta. Radilo se u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, a u prepunim dvoranama nije bilo dovoljno mjesta za sve koji su èljeli ~uti izlaganja.

Jednako posje}ene bile su i ve~ernje

prezentacije sponzora - zlatnog Kon~ara i srebrnog

Dalekovoda, tako|er vrlo dobro organizirane, uz

zanimljiva izlaganja.

Savjetovanje HO CIRED-a bilo vrlo

uspje{no, radno i organizacijski, vi{e od 400

sudionika nastojalo je ~uti {to vi{e predavanja,

koja su se usporedo odràvala u dvjema

dvoranama. Pripremljeno je vi{e od 130 referata,

a Savjetovanje je jednako uspje{no i zavr{ilo na

ugodnom i edukacijskom izletu, gdje je veliku

grupu znatièljnika doma}in poveo na brdo

Trtar i tamo{nji vjetropark te u posjet HE Jaruga

i prelijepoj Krki. U HE Jaruga je cireda{e lijepo

do~ekao doma}in - direktor HE na Krki, Tomislav

Mileti}.

Cireda{i su posjetili i na{u HE Jaruga u Nacionalnom parku Krka


Rekli su…

Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava:

- Prvi je CIRED okupio doista veliki broj stru~njaka iz HEP-a, ponajvi{e razumljivo iz Operatora distribucijskog sustava. Ono {to me osobno najvi{e iznenadilo je veliko zanimanje koje su ljudi pokazali tijekom predavanja na svim studijskim odborima, dvorane su bile maksimalno popunjene, ~ak i popodne posljednjeg dana Savjetovanja do kasnih sati. To me prvenstveno uvjerilo u potrebu organiziranja takvih savjetovanja. Nedvojbeno - cilj je postignut, a to je razmjena informacija i povećanje stru~ne kompetencije i znanja zaposlenika HEP Operatora distribucijskog sustava. Ovim putem zahvaljujem svim autorima referata, svima koju su sudjelovali u organizaciji, svim sponzorima, kao i svima onima koju su bili sprije~eni do}i ali podupiru i pomaù organiziranje takvih skupova.

Mr.sc.Zdenko Tonkovi}, tajnik HO CIRED-a:

- Od osnutka hrvatske CIGRE zagovaralo se i osnivanje ove Konferencije, ali trebalo je proći dosta vremena dok distribucija nije isplivala kao subjekt, kao netko komu je postojanje takvog foruma nu`nost. Kada je Hrvatska od me|unarodnih organizacija prepoznata kao upravlja~ica, kao djelatna, konstruktivna - tada je na prijedlog Savjetodavnog komiteta prihva}eno i organiziranje HO CIRED-a. Pokazalo se da je to doista potrebno, poglavito u trenutku kada se shvatila va`nost djelatnosti distribucije za dru{tvo u cjelini te da je ta djelatnost puno {ireg zna~aja nego {to je to {alter neke elektre. Ljudi kona~no postaju svjesni svoje profesionalne odgovornosti.

Ante Pavi}, predsjednik SO 1: - Iznimno je va`no naglasiti da je, u odnosu

na dosada{nja savjetovanja, posje}enost bila puno bolja, tako da smo normirano trajanje izlaganja referata od 15 minuta morali skratiti na 10, odnosno 8 minuta, {to drìm da je prekratko za kvalitetno obrazlaganje. Bit je u ~injenici da motiviramo ljude da napi{u aktualan i zanimljiv referat te da ga

prezentiraju na primjereni na~in, tako da takva skraćenja nisu dobrodo{la. Svi èle ~uti i sudjelovati, jer ~eka nas veliki izazov stvaranja nove distribucije, stjecanje novih znanja, osiguranje novih procesa. Na{a }e uloga na trì{tu biti doista va`na, a ljudi su prepoznali taj trenutak.

Dr.sc.Vitomir Komen, predsjednik SO 6:

- Odaziv je jako velik, {to me doista veseli. Kona~no se stvorio prostor u kojem ljudi mogu iskazati svoja stru~na znanja i interese, {to se dosad radilo dosta op}enito. Kada spomenemo otvaranje trì{ta elektri~ne energije kojim se bavi zna~ajan broj tema, onda nas posje}enost predavanja i ozbiljnost ljudi nimalo ne ~udi. Distribuciji su manjkali upravo takvi skupovi. U okviru na{eg Odbora posebno su bile zanimljive teme vezane za probleme mjernih ure|aja i o~itanja, infrastrukturu trì{ta, problematiku mjernih podataka, nadomjesnih krivulja, optere}enja kupaca... a kako vremena nedostaje, bilo bi poèljno neke od njih obraditi kroz okrugle stolove.

Goran [agovac, predsjednik SO 2:

- Moja je primjedba da je bilo premalo vremena pa se nije mogla razviti rasprava, a za to je postojala potreba. Budu}i da je tema kvaliteta elektri~ne energije kao robe, novo podru~je koje se kod nas tek pojavilo, nakon zanimljivih izlaganja trebalo je pojam kvalitete i kvalitetno raspraviti. Primjerice, jednim referatom se tvrdi da samo jedan ispad splitsku Cementaru stoji 200.000 dolara. Pa premda je rije~ o ekstremnom slu~aja, svaki ispad kod potro{a~a iziskuje odre|ene tro{kove . Robe mora biti, ali mora biti i kvalitetna. To su doista zanimljive teme, poglavito za ljude koji se prvi put susre}u s takvim pojmovima. Pokazalo se nu`nim da se zaposlenici distribucijske djelatnosti okupe na jednom mjestu i da saznaju o tomu {to vi{e.

Miodrag @ivkovi}, direktor Elektre [ibenik:

- Za mene je prvo Savjetovanje HO CIRED-a svakako jedno pozitivno iskustvo i doista sam po~a{}en {to je [ibenik odabran za takav skup. Procjenjujem da Savjetovanje protje~e uspje{no, teme su aktualne i pogo|ene, s obzirom na trenutak u kojem se nalazi Operator distribucijskog sustava, poglavito teme koje su vezane za razvoj i djelovanje

trì{ta elektri~ne energije. Imponira velik broj stru~njaka koji su se odazvali, a sve nam to govori da CIRED ima svijetlu budu}nost i da je ovako ne{to bilo potrebno distribucijskoj djelatnosti.

Dragutin Jordani}, rukovoditelj konstrukcije i primjene proizvoda tvrtke ELKA:

- Potpuno je razumljivo da smo tu gdje su preteìto ljudi iz HEP-a, jer je potrebno razgovarati, upoznati se s njihovim saznanjima , vidjeti ima li kakvih problema s na{im proizvodima i uslugama, jednom rije~ju – imati povratnu informaciju s terena. Dvojica na{ih kolega su tako|er imali svoje referate, a i lijepo je vidjeti koliko se sponzora odazvalo. Uvijek je korisno ~uti i vidjeti ljude koji se bave sli~nim poslom, sli~nom strukom, a na ovom Savjetovanju toga nije manjkalo.

Zdenko Vidmar i Dragutin Gori~ki, prodajni inènjeri za postrojenja primarne distribucije ABB-a

- Vrlo smo ugodno iznena|eni brojno{}u ljudi i dobrom organizacijom. Sve se provodi uskla|eno i pripremljeno je puno bolje nego dosada{nja savjetovanja na kojima smo bili. Nismo imali pisanih radova, ali smo prisustvovali nekim predavanjima. Teme su doista dobro odabrane, jer struke nikad dovoljno onima koji su èljni znanja. Uvijek se ima {to nau~iti ili barem osvjeìti znanje.

Josip Bo{njak, direktor Tyco Electronics:

- Na{a tvrtka isporu~uje kompletnu spojnu opremu za energetske kabele naponske razine od 1 do 110 kV, odvodnike prenapona, izolatore i izolacijske sustave za isti napon...Kao netko tko je od prvoga dana na ovakvim skupovima, nemam zna~ajnih zamjerki, mo`da najvi{e ~injenici da su se predavanja morala skra}ivati. Jer, proizvo|a~i bi itekako imali {to za re}i o pojedinim temama, posebno oni kojima je elektrodistribucija u krvi, a njima pripadam i ja osobno. Budu}i da za to nije bilo vremena, mo`da bi se neke teme trebale ponoviti u okviru tehni~kih odbora ili okruglih stolova. Primjerice, posolica je iznimno va`na tema za distribuciju Dalmacije, a mi smo proizveli prvi stup s izolatorima otpornima na posolicu. Prvi put }e se ugraditi u Elektrodalmaciji.


Od svog po~etka, MIPRO je kao mjesto proìmanja znanosti, obrazovanja i gospodarstva pridonosio i pridonosi razvoju i {irenju informacijske i komunikacijske tehnologije i ukupnom razvoju Hrvatske

Ovogodi{nji, 31. po redu MIPRO, najve}i znanstveno-stru~ni skup u podru~ju informacijske i komunikacijske tehnologije, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe 28. lipnja o.g. u Opatiji je okupio vi{e od tisu}u sudionika iz tridesetak zemalja i to iz svijeta gospodarstva, znanosti, obrazovanja, biznisa, javnih i privatnih tvrtki, velikih sustava i dràvne uprave. Skup je odràn pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a, a me|u brojnim sudionicima bili su i ~lanovi Uprave HEP-a na ~elu s predsjednikom Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom.

MIPRO 2008. je u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic sve~ano otvorio izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, ùpan primorsko-goranski Zlatko Komadina, a u ime Vlade sudionike je pozdravio dràvni tajnik za telekomunikacije Draèn Breglec.

Prigodom otvorenja, nazo~ne je pozdravio predsjednik Hrvatske udruge MIPRO Vedran Mornar, dekan FER-a Sveu~ili{ta u Zagrebu, koji je u nadahnutom izlaganju, uz usporedbu s napretkom u drugim podru~jima poput prometa i medicine, zorno prikazao kakvim divovskim koracima napreduje ICT tehnologija. Sudionike je pozdravio i Ivica Mudrini} - predsjednik Uprave T-Hrvatskog telekoma, generalnog sponzora MIPRO 2008., gradona~elnik Opatije - Amir Muzur, izaslanica Grada Rijeke - Edit Stilin, ~lan Uprave Simensa d.d. Zagreb - Branko Lampl te predstavnik IEEE Regije 8, - Aleksandar Szabo. Predsjednik programskog odbora MIPRO-a Petar Biljanovi}, prisutne je upoznao s ovogodi{njim programom MIPRO-a.

Naglasimo da je The Institute of Elektrical and Electronics Engineers, najbrojnija i najpoznatija udruga elektrotehni~kih i elektroni~kih inènjera u svijetu sa sjedi{tem u SAD-u, dugogodi{nji tehni~ki pokrovitelj i suorganizator skupa MIPRO.

NAGRA\ENI ZASLU@NI ZA STVARANJE I RAZVOJ MIPRO-a

Na sve~anosti su podijeljene i povelje zaslu`nima za izniman doprinos u stvaranju i razvoju MIPRO-a. Ove godine nagra|eni su: Miodrag Lorencin - prvi predava~ na skupovima

MIPRO, koji pripada najuèm krugu osniva~a MIPRO-a, Branko Sou~ek - umirovljeni profesor sveu~ili{ta u Bariju (Italija), koji je zna~ajno pridonosio razvoju i ugledu MIPRO-a osobito u prvim godinama postojanja, Peter [uhel - profesor Fakulteta za elektrotehniku Sveu~ili{ta u Ljubljani, koji je niz godina na seminarima o mikroprocesorima stvarao fond znanja potreban za informatizaciju brojnih gospodarskih grana te Predrag Max Vrani}, koji je zna~ajno pridonio ja~anju veza industrije i MIPRO-a, posebice koncerna Kon~ar i MIPRO-a u ranoj fazi stvaranja MIPRO-a.

Poveljom MIPRO-a nagra|en je i Fakultet za elektrotehniku Univerze u Ljubljani. U obrazloènju je re~eno da su profesori tog uglednog Fakulteta zna~ajno pridonosili razvoju MIPRO-a od njegovog po~etka kao autori brojnih pa i nagra|ivanih radova. Poimeni~no su spomenuti Peter [uhel, Baldomir Zajc, Gojko Stani~, Joè i Janez Trontelj, Joè Furlan, Slavko Amon i Nikola Pave{i}. Nagradu je primio i dekan ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku Janez Nastrana.

Nagra|eni su i autori tri najbolja rada iz Zbornika ovogodi{njeg MIPRO-a, u kojemu je objavljeno ~ak 260 radova.

PRO@IMANJE ZNANOSTI, ObRAZOVANJA I GOSPOdARSTVA

Stru~ni dio skupa MIPRO 2008. zapo~eo je plenarnom temom „Tehnologija i globalizacija“, koju je izloìo Ivan Vidakovi}, glavni direktor IBM Hrvatska, vrsni poznavatelj visokih tehnologija. Informirao je o utjecaju tehnolo{kog razvoja na svijet u kojem ìvimo i u kojem }emo ìvjeti.

Tom je prigodom odràno desetak znanstvenih i stru~nih konferencija, savjetovanja, vi{e seminara kontinuiranog obrazovanja, nekoliko okruglih stolova, foruma i radionica, izlo`ba elektroni~ke i ICT opreme i usluga s nizom prezentacija.

Na kraju naglasimo da je MIPRO najstarija i po strukturi najsloènija me|unarodna manifestacija u podru~ju informacijske i komunikacijske tehnologije i mikroelektronike. Taj me|unarodni znanstveni, stru~ni i edukacijski skup okuplja brojne sudionike sa svih kontinenata. Od svog po~etka, MIPRO je mjesto proìmanja znanosti, obrazovanja i gospodarstva, a zbog sinergijskog djelovanja, te tri djelatnosti kroz MIPRO daju zna~ajno vi{e rezultata nego kada svaka djeluje sama za sebe, izolirano od ostalih. MIPRO je izvorni hrvatski brand ro|en u Rijeci, koji je svojim kontinuiranim djelovanjem pridonosio i pridonosi razvoju i {irenju informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i ukupnom razvoju Hrvatske.

Ivica Tomi}

FORUMI

MIPRO 2008.

Izvorni hrvatski brand

Predsjednik Hrvatske udruge MIPRO i dekan zagreba~kog FER-a, Vedran Mornar, pozdravio je sve sudionike, ocijenivši napredak komunikacijskih i informacijskih tehnologija u posljednja tri desetlje}a - divovskim

Prigodom sve~anosti otvorenja MIPRO-a 2008, primorsko-goranski ùpan Zlatko Komadina i predsjednici uprava Ericsson Nikola Tesla i HEP-a Gordana Kova~evi} i Ivan Mravak

Uz brojne hepovce, nazo~ili su i ~lanovi Uprave @eljko Kljakovi} Ga{pi} i Nikola Rukavina


FORUMI

Sedma me|unarodna konferencija o nuklearnoj energiji

Ono {to gura nuklearnu opciju su cijene energenata i to je osnovni razlog ulaska dràva u nuklearni program, ali i problem globalnog zatopljenja, a {to se informiranja o nuklearnoj opciji u Hrvatskoj ti~e, prvi korak prema Vladi Republike Hrvatske trebao bi napraviti HEP

Hrvatsko nuklearno dru{tvo (HND) je, u suradnji s Me|unarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), organiziralo Sedmu me|unarodnu konferenciju „Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima“. Konferenciju, koja je od 25. do 29. svibnja odràna u Dubrovniku pod pokroviteljstvom Europskog nuklearnog dru{tva (ENS), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP), Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, Fakulteta elektrotehnike i ra~unalstva (FER), Dràvnog zavoda za nuklearnu sigurnost (DZNS) i HEP-a, sponzorirale su brojne tvrtke i dràvne institucije. Prvi put Konferencija je odràna jo{ 1996. godine s ciljem rasvjetljavanja specifi~nih aspekata uporabe nuklearne energije u proizvodnji elektri~ne energije u malim i srednjim zemljama i od tada se redovito odràva svake dvije godine s ciljem prikupljanja i razmjene iskustva u kori{tenju nuklearnih elektrana.

Za Konferenciju, ~iji je slu`beni jezik bio engleski, bilo je prijavljeno vi{e od 90 referata koje, u svojstvu autora i koautora, potpisuje 190 znanstvenika i stru~njaka iz podru~ja nuklearne energetike iz tridesetak zemalja Europe i svijeta. Uz tri pozvana referata, tijekom ~etverodnevnog rada primljeni referati prezentirani su kroz jednu od deset tematskih cjelina: Energetski planovi i nuklearna opcija; Nuklearni reaktori i tehnologije; Rad nuklearnih elektrana i dosada{nja iskustva u radu; Sigurnosna kultura; Znanstvene analize nuklearne sigurnosti; Nuklearni gorivni ciklus; Odlaganje nuklearnog otpada i razgradnja elektrana; Odnosi s javno{}u; Regulatorna praksa i Pouzdanost i osiguranje od nuklearnih {teta.

NuklearNa opcija sve prihvatljivija zbog cijeNa eNergeNata

Na Konferenciji se govorilo o perspektivi nuklearne energetike, osobito u ozra~ju aktualne problematike vezane za klimatske promjene te se nuklearna opcija uspore|ivala s drugim energetskim opcijama sa stajali{ta ekonomi~nosti i utjecaja na okoli{. Tako|er je prikazan razvoj nekih novih nuklearnih reaktora, kao i analize nuklearne sigurnosti, pitanja odlaganja nuklearnog otpada i razgradnje elektrana, nuklearne regulative i

Nuklearka (vi{e) nije zabranjena tema

Sudionici Konferencije, za koju je bilo prijavljeno vi{e od 90 referata znanstvenika i stru~njaka iz podru~ja nuklearne energetike iz tridesetak zemalja Europe i svijeta

osiguranja protiv nuklearnih {teta te vrlo zna~ajno pitanje odnosa s javno{}u.

Po~etak rada Konferencije, po obi~aju, obiljeìla su pozdravna obra}anja. Tako su se uvaènim gostima obratili mr.sc. Kaìmir Vranki} u ime HEP-a, a mr.sc. Milivoj Bender - direktor Elektrojuga Dubrovnik u ime Poglavarstva grada Dubrovnika. V.V. Kuznetsov obratio se kao predstavnik suorganizatora IAEA, Mario Horvati} kao potpredsjednik Vije}a Guvernera IAEA te mr.sc. Matja` Prah u svojstvu ravnatelja DZNS. Igor Vukovi}, u ime Mreè mlade generacije HND-a, izrazio je àljenje {to je nuklearna energija kod nas postala tabu tema, zbog ~ega se nisu razvili mnogi mladi talenti, smatraju}i kako ta opcija nema budu}nosti u Hrvatskoj. Me|utim, kako je rekao, sada je ve} jasno da }e ona imati i u nas svoje mjesto i odigrati svoju ulogu u budu}nosti, premda ljudi na nju jo{ uvijek ne gledaju prijateljski.

- Ono {to gura nuklearnu opciju su cijene energenata, a to je i osnovni razlog ulaska dràva u nuklearni program, naglasio je predsjednik Programskog odbora prof. dr.sc. Nikola âvlina u svom uvodnom predavanju, dok drugim razlogom smatra problem globalnog zatopljenja. [to se, pak, informiranja o nuklearnoj opciji u Hrvatskoj ti~e, on smatra da bi HEP trebao napraviti prvi korak prema Vladi Republike Hrvatske.

Stru~njak IAEA i predsjednik Organizacijskog odbora mr.sc. Tomislav Bajs je, izme|u ostalog, naglasio da nam prijete redukcije, ne samo ako se ne odlu~imo za nuklearke, nego i ako to ne u~inimo u dogledno vrijeme. Naime, izgradnja nuklearne elektrane, od dono{enja odluke o gradnji do njezinog pu{tanja u pogon, traje desetak godina. Nijedna zemlja u na{em okruènju nema dostatne koli~ine elektri~ne energije koje bi mogla izvoziti zainteresiranim susjedima.

Rad Konferencije zapo~eo je pozvanim referatima i to: Overview of Nuclear Fuel-cycle Policy and the Role

of the Nuclear Safety Commission in Japan (prezentirao Kunio Higashi iz Japanske Komisije za nuklearnu sigurnost); Energy Indepedence and Sustainability of Nuclear Power (prezentirao Jozef Mi{ak iz ê{kog instituta za nuklearna istraìvanja) te Global Nuclear Energy Partnership (prezentirao D.T. Ingersoll iz Oak Ridge National Laboratory, ameri~ka dràva Tennessee). Ova posljednja prezentacija bila je posebno zanimljiva, jer je uvaèni gost iz SAD-a nazo~ne upoznao s Global Nuclear Energy Partnership (GNEP), programom koji je iniciran u SAD-u s namjerom da razvojem tehnologije pomogne svetskom trendu rasta uporabe nuklearne energije. Njemu je do danas pristupilo 20 zemalja.

plaNira se gradNja Ne kr[ko 2

Za na{e stru~njake je bilo zanimljivo ~uti i prezentaciju Martina Nov{aka iz slovenske GEN energije d.o.o., koji je govorio o energetskim okolnostima u Sloveniji, odnosno o ve} sada potrebnih 400 MW instalirane nove snage za pokri}e potreba njenih potro{a~a. Prema predvi|anjima o rastu potro{nje elektri~ne energije, do 2015. godine trebat }e im 800 MW novih proizvodnih kapaciteta, odnosno 1500 MW do 2025. godine:

- Uz visok godi{nji rast i veliku ovisnost o uvozu elektri~ne energije, kao i problem relativno starih proizvodnih objekata, tu je jo{ i provo|enje paketa mjera kojim se u Europi regulira energija i klimatske promjene. Sve to zajedno name}e nam opciju pro{irenja proizvodnih kapaciteta izgradnjom NE Kr{ko 2. Planirana NE Kr{ko 2 imat }e izme|u 1100 i 1600 MW instalirane snage. Ako se odluka donese 2009. godine, izgradnja moè zapo~eti 2013., a zavr{iti 2017. godine, poru~io je M. Nov{ak .

Tijekom trajanja Konferencije odràna su i dva okrugla stola, poster sekcija i dodijeljena je nagrada najuspje{nijem mladom nuklearcu.

Nedavna izjava hrvatskog Premijera da nuklearka vi{e ne}e biti zabranjena tema, svakako je znakovita i daje nade zagovornicima nuklearnih elektrana da }e i u Hrvatskoj do}i njihovih pet minuta.

Marica @aneti}-Malenica


FORUMI

Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama u Republici Hrvatskoj

Gospodarenje energijom – klju~ opstankaEnergetska efikasnost nije samo instrument politike, ve} i dnevna mogu}nost i izazov za svakog gra|anina, tvrtku ili javnu upravu, tako da primjeri koje pokaèmo imaju univerzalnu vrijednost, a uloga regionalnih i lokalnih vlasti klju~na je u {irenju takvih informacija

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, od 12. do 14. svibnja o.g. u splitskom hotelu Le Meridien Lav odràna je prva radna konferencija Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama u Republici Hrvatskoj, uz slogan Gospodarenje energijom – klju~ opstanka.

Konferenciju, koja je okupila vi{e od 300 sudionika (gradona~elnika i ùpana te predstavnika lokalnih energetskih i razvojnih agencija), organizirali su: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP), Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost (FZOEU) i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, Ministarstvom financija, Splitsko-dalmatinskom ùpanijom, Gradom Splitom, Hrvatskom zajednicom ùpanija i Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te tvrtkom HEP-ESCO d.o.o. UNDP-ev Projekt s nazivom Poticanje energetske efikasnosti provodi se u okviru informativno-edukacijske kampanje Europske komisije Sustainable Energy Europe, pokrenute u okviru IEE programa EU-a.

Konferencija je zapo~ela 12. svibnja u ve~ernjim satima sve~anom premijernom projekcijom filma „Moj EE grad“ i pozdravima dobrodo{lice. Prvi radni dan, 13. svibnja, tako|er je zapo~eo pozdravnim govorima uvaènih gostiju i doma}ina.

- Potro{nja energije u Hrvatskoj 20 posto je ve}a od prosjeka zemalja EU-15. To zna~i da Hrvatska gubi jedan posto BDP-a zbog neefikasne potro{nje energije, poru~io je Yuri Afanasiev, stalni predstavnik Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj i dodao:

- Energetska efikasnost nije samo instrument politike, ve} i dnevna mogu}nost i izazov za svakog gra|anina, tvrtku ili javnu upravu. Primjeri koje pokaèmo gra|anima imaju univerzalnu vrijednost. Svi koristimo elektri~nu energiju, vozimo

automobile, grijemo vlastite domove. Svi bi, stoga, trebali ne{to promijeniti u na{im navikama kako bi smanjili emisiju {tetnih plinova u atmosferu. Uloga regionalnih i lokalnih vlasti je klju~na u {irenju takvih informacija gra|anima.

ubrzava se nacionalna edukacijska kampanja

Nacionalni direktor projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj i odnedavno ~lan Uprave HEP-a d.d. doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, naglasio je da je pobolj{anje efikasnosti potro{nje energije jedan od najva`nijih stupova energetske politike te klju~an i ekonomski naju~inkovitiji mehanizam za postizanje ciljeva odrìvog razvoja energetskog sektora. Realizacija projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, vrijednog ukupno 11 milijuna USD (od ~ega 4 milijuna nacionalnih sredstava), zapo~ela je u svibnju 2005. godine i potrajat }e do kraja 2009. U prve tri godine provedbe realiziran je pilot-projekt u Sisku, a krajem pro{le godine pokrenut je i projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama na nacionalnoj razini, kako bi se obuhvatile sve ùpanije i gradovi. Ciljevi koji se njime nastoje posti}i su: prihva}anje prvog Master plana energetske u~inkovitosti; dovo|enje svoje ku}e u red (javnih ustanova); nacionalna edukacijska kampanja (info centri energetske u~inkovitosti poput kutaka energetske u~inkovitosti u salonima tvrtke Kon~ar – Ku}anski aparati, kojih do sada ima pet i to u: Zagrebu, Splitu, Osijeku, Vara`dinu i Puli).

- Odrìvost u planiranju razvoja grada mora biti i jest prioritetni zadatak za svakoga gradona~elnika. S obzirom na to da priroda ne poznaje administracijske granice, nu`na je suradnja na svim razinama lokalne i regionalne samouprave da zajedno razvijamo svijest o va`nosti gospodarenja energijom te o~uvanju okoli{a i prirodnih resursa, kazao je doma}in konferencije, gradona~elnik Splita, Ivan Kuret.

Predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i gradona~elnik Rijeke mr.sc. Vojko Obersnel, iskazao je veliko zadovoljstvo nacionalnim Projektom, koji je dobrodo{ao jer poti~e sustavno gospodarenje energijom i njezino racionalno kori{tenje te u{tede u prora~unu i ku}nom budètu.

- Mi se moramo {to prije okrenuti i prema OIE, jer nam to nalaè odgovornost prema gra|anima i nara{tajima koji dolaze, poru~io je V. Obersnel.

Zlatko Komadina, dopredsjednik Zajednice ùpanija Republike Hrvatske je naglasio:

- Sudbina na{e zemlje odre|ena je trima tranzicijama: politi~kom, gospodarstvenom i energetskom. I dok smo na prve dvije mogli utjecati, ova tre}a je nu`nost, koja nam je nametnuta, pa moramo raditi na supstituciji energenata, posebice krutih, i okrenuti se {to prije OIE. Pri tomu bi ùpanije

trebale preuzeti ve}u ulogu, ~emu treba {to prije prilagoditi vaè}e propise.

Svoje zadovoljstvo {to je upravo Splitsko-dalmatinska ùpanija odabrana kao doma}in ovog va`nog doga|aja iskazao je ùpan Ante Sanader i rekao da je u toj @upaniji prepoznat zna~aj nacionalnog Projekta kao strate{kog interesa.

Vinko Mladineo, direktor FZOEU, kazao je da samo sveobuhvatan, cjelovit sustav gospodarenja energijom omogu}ava njezino u~inkovito kori{tenje, ~ime se daje doprinos ublaàvanju klimatskih promjena. Djelatnost Fonda i jest da podupire sustavno gospodarenje energijom i poti~e energetsku u~inkovitost te je od svog osnutka uloìo ~etiri milijarda kuna za realizaciju 2200 projekata:

- Fond }e u ovoj i sljede}oj godini osigurati 20 milijuna kuna za poticanje OIE u na{im ùpanijama i gradovima, a do 2012. godine 47 milijuna kuna, poru~io je V. Mladineo .

impozantan skup odGovornih ljudi

Dr.sc. Nikola Ruìnski, dràvni tajnik Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, nazvav{i Konferenciju impozantnim skupom odgovornih ljudi, naglasio je da Hrvatska ima ograni~enja u razvoju energetike, a bez toga nema ni intenzivnijeg gospodarskog razvoja.

- Premda je pove}anje efikasnosti skupa mjera, treba je gledati ne kao tro{ak, ve} kao isplativu investiciju. Potro{nja elektri~ne energije tijekom ljeta ve} je nadma{ila onu zimsku pa su upravo gradona~elnici i ùpani osobe kojima njihove funkcije nalaù da rade na pove}anju energetske efikasnost, rekao je N. Ruìnski.

- Energetska politika Vlade Republike Hrvatske je ekolo{ki orijentirana i temelji se na u~inkovitom kori{tenju energije i poticanju kori{tenja obnovljivih izvora energije, uz dodatno promoviranje kvalitetnije gradnje ku}a i stanova te primjene suvremenih, energetski u~inkovitih tehnologija. Time se èli pobolj{ati konkurentnost hrvatskog gospodarstva i smanjiti negativan utjecaj rasta cijena energenata na ìvotni standard. Vjerujem da }e ova Konferencija dati snaàn poticaj ùpanijama i gradovima, ali i podi}i svijest gra|ana da mudrim gospodarenjem energijom u vlastitoj ku}i daju svoj doprinos, kako smanjenju tro{kova za energiju, tako i smanjenju emisija stakleni~kih plinova u atmosferu, kazao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, Damir Polan~ec. On je informirao prisutne da }e dokument Energetska strategija za razdoblje 2008. do 2013. godine u lipnju biti upu}ena na javnu raspravu, kako bi u rujnu bio prihva}en od Vlade te upu}en u postupak u Hrvatskom saboru.

Naglasimo da je svrha Konferencije bila: poticanje gospodarenja energijom u gradovima i

Marica @aneti} Malenica


Na Konferenciji koja je okupila vi{e od 300 sudionika, gradona~elnik Splita I. Kuret bio je doma}in kolegama gradona~elnicima, ùpanima i brojnim uvaènim gostima

ùpanijama; pokretanje aktivnosti za pobolj{anje energetske u~inkovitosti u zgradama lokalne samouprave; razmjena znanja, iskustava i primjera iz prakse europskih i hrvatskih gradova; poticanje financiranja projekata energetske u~inkovitosti te predstavljanje mogu}nosti financiranja; nacionalni info dan Inteligentna energija u Europi i prihva}anje energetske povelje gradona~elnika i ùpana.

Radilo se u sljede}im tematskim cjelinama: Europski i nacionalni okvir; Zakonski okvir, iskustva u realizaciji i primjeri iz prakse; Mogu}nosti financiranja – IEE nacionalni info-dan i Interaktivna radionica za razvoj projekta.

Tijekom dva dana, sudionicima je cjelovito predstavljen projekt Sustavno gospodarenje energijom (SGE), koji zajedni~ki provode MINGORP i UNDP, uz potporu FZOEU te Globalnog fonda za okoli{ (GEF ), koji ima za cilj pobolj{anje energetske u~inkovitosti i smanjenje tro{kova za energiju, planiranje energetike i odrìvo gospodarenje resursima na lokalnoj i regionalnoj razini, smanjenje emisija {tetnih plinova u atmosferu i poticanje razvoja poduzetni{tva.

Master plan energetske uînkovitosti

Master plan energetske u~inkovitosti za Republiku Hrvatsku predstavio je Leo Begovi}, dràvni tajnik za gospodarstvo u MINGORP-u i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a.

Izrada takvog master plana obveza je Republike Hrvatske definirana u ~lanku 12. stavku 2. Zakona o energiji, a njegovo dono{enje zahtijeva i EU Direktiva 2006/32/EC pa se time ispunjava i na{a obveza iz pristupnih pregovora s EU:

- Master planom utvr|uju se nacionalni ciljevi, prate}i programi i mjere energetske u~inkovitosti za svaki sektor neposredne potro{nje energije (ku}anstva, usluge, industrija i promet) te na~in pra}enja i izvje{}ivanja o postignutim energetskim u{tedama u skladu s me|unarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske. Tako|er, na temelju preporuka Master plana izradit }e se i Zakon o u~inkovitom kori{tenju energije, izvijestio je L. Begovi}.

Dr.sc. N. Ruìnski, dràvni tajnik koji je i ~lan Pregovara~kog tima za pristup Republike Hrvatske EU za podru~je Energetika i Okoli{, odrào je prezentaciju s naslovom „Energetika i okoli{ u okviru EU – poloàj Republike Hrvatske“. Dr.sc. Zoran Morvaj, nacionalni voditelj projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj pri UNDP-u govorio je o projektu Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama, koji se provodi od prosinca 2007. godine u okviru nacionalnog programa ~iji je on voditelj:

- Najva`niji rezultati te aktivnosti su efikasnija potro{nja energije, smanjenje tro{kova i {tetnih emisija, te proaktivno gospodarenje resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Utvr|eni potencijal u{tede je pribli`no 20 do 30 posto od ukupnih

tro{kova za energiju i vodu u gradu ili ùpaniji, {to na nacionalnoj razini iznosi vi{e od 10 posto od ukupne potro{nje energije u Hrvatskoj. Osnovni je cilj Projekta uvesti u gradove proces kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom te posti}i i odràti efikasniju potro{nju energije u svim zgradama u vlasni{tvu grada ili ùpanije, kao i smanjiti tro{kove za energiju u prora~unima lokalne samouprave.

prihva]ena energetska povelja gradonaêlnika i @upana

Na Konferenciji je prihva}ena i Energetska povelja gradona~elnika i ùpana. Tim deklaracijskim aktom, gradovi i ùpanije se obvezuju na racionalniju potro{nju energije, uvo|enje novih, obnovljivih izvora energije, kao i na brigu o o~uvanju okoli{a na dobrobit svih gra|ana. Povelju je, zaklju~no s prvim danom Konferencije, potpisalo 85 gradova, od ukupno 127, i 17 ùpanija od 21, odnosno 102 grada i ùpanije. în potpisivanja popra}en je i zajedni~kom fotografijom svih nazo~nih gradona~elnika i ùpana - potpisnika Povelje.

Rije~ je o vrlo uspje{nom rezultatu akcije, a svi hrvatski gradovi i ùpanije pozvani su da se uklju~e u taj projekt, ~iji je cilj pobolj{ati energetsku u~inkovitost i smanjiti {tetan utjecaj na okoli{, odnosno smanjiti potro{nju energije u zgradama i tvrtkama koje su u vlasni{tvu gradova i ùpanija.

Gradona~elnici i ùpani nakon sve~anog prihva}anja Energetske povelje gradova i ùpanija Republike Hrvatske


Gradovi i ùpanije, ubrajaju}i i sektor stanovanja, odgovorni su za vi{e od 50 posto ukupne potro{nje energije u zemlji, jer se u njihovom vlasni{tvu nalazi ve}ina javnih zgrada u Hrvatskoj. Projekt SGE-a usredoto~en je prvenstveno na sektor zgradarstva, u koji spadaju svi privatni i javni objekti kao {to su: {kole, vrti}i, {portski objekti, bolnice, kazali{ta, knji`nice te stambene zgrade i obiteljske ku}e. Sektor zgradarstva odgovoran je za 40 posto ukupne potro{nje energije, 17 posto potro{nje pitke vode i 40 posto emisija stakleni~kih plinova.

Ovom prigodom potpisan je i tripartitni ugovor izme|u MINGORP-a, FZOEU-a i UNDP-a o financiranju projekta Sustavnog gospodarenja energijom za 2008.-2009. godinu u iznosu od 20 milijuna kuna. Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva rada i poduzetni{tva D. Polan~ec, direktor FZOEU V. Mladineo i stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Y. Afanasiev.

Drugog dana Konferencije bilo je rije~i o uspje{nom kandidiranju energetskih projekata na EU i druge natje~aje. Odràna je i interaktivna

radionica za razvoj i pripremu projekata (Project Forum Corner), koju su vodili stru~njaci iz programa Inteligentna energija u Europi (IEE - Inteligent Energy Europe) Europske unije i iz Ureda regije Valencija u Bruxellesu.

Tijekom Konferencije, 16 tvrtki partnera Projekta SGE-a predstavilo je sudionicima svoje proizvode, usluge i mjere kojima se moè pobolj{ati energetska u~inkovitost i u{tedjeti, ali i stanovati udobnije, kao {to su: kvalitetna gradnja, zamjena neodgovaraju}e stolarije, postavljanje

Grad Sisak – pokusni kuni}O pilot projektu SGE-a, koji je proveden u Sisku 2006./07. godine, a sada

se {iri na sve gradove i ùpanije u Hrvatskoj, govorio je prvi ~ovjek Siska Dinko Pintari}. Tako su u pro{loj godini u gradu Sisku tro{kovi za energiju u samo nekoliko objekata u vlasni{tvu Grada smanjeni za pola milijuna kuna, ~ime je emisija CO

2 za tu godinu smanjena za skoro 100 tona. Procijenjeni potencijal za

u{tedu energije je 20 do 30 posto, {to bi na primjeru Siska iznosilo dva do tri milijuna kuna godi{nje. Govore}i o razlozima uvo|enja sustavnog gospodarenja energijom, D. Pintari} je kazao kako je glavni motiv bio smanjiti tro{kove vezane za potro{nju energije te naglasio:

- Uz smanjenje tro{kova èljeli smo i smanjiti vlastiti udjel u zaga|ivanju grada. Tako|er smo pozitivnim primjerom èljeli utjecati na svijest gra|ana da i sami efikasnije koriste energiju u svakodnevnom ìvotu. Naime, u ukupnoj potro{nji energije u gradu, znatan udjel tro{e upravo gra|ani u vlastitim domovima.

Osim primjera grada Siska, prvog dana Konferencije izneseno je jo{ nekoliko primjera dobre prakse gospodarenja energijom u drugim gradovima. Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} je na primjeru Zagreba~kog holdinga pokazao kako se uvo|enjem racionalnog gospodarenja energijom moè

u{tedjeti, ali i smanjiti one~i{}enje okoli{a. Grad Zagreb je, primjerice, na javnoj rasvjeti u{tedio 60 posto tro{kova, a samo osvjetljenje pove}ao za 40 posto, zamijeniv{i stare àrulje s Philipsovim ekolo{ki prihvatljivim rasvjetnim tijelima.

- Holding i Grad Zagreb obvezali su se da }e u idu}em razdoblju od pet godina smanjiti tro{kove za energiju za pet posto godi{nje, a da }e se u istom razdoblju emisija CO

2 smanjiti za dvije tisu}e tona godi{nje. S obzirom na to da

~etvrtina hrvatskih gra|ana ìvi u Zagrebu, ostvarenje tog cilja tim je va`nije.

Kako rade u ValencijiPrvog dana Konferencije bilo je rije~i o europskom i nacionalnom

zakonskom okviru o energiji i za{titi okoli{a te su predstavljena iskustva u realizaciji i primjeri iz prakse gospodarenja energijom u Hrvatskoj i Europi. Predstavnici {panjolske regije Valencija, koja je jedna od najuspje{nijih europskih regija u kori{tenju sredstava iz europskih fondova, predstavili su projekte razli~itih modela financiranja u podru~ju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, izme|u ostalog i kroz javno-privatna partnerstva. Tako|er, predstavnici Glavne uprave za energetiku i transport (Pedro Ballesteros Torres i Katarina Dobranovi}) te Glavne uprave za okoli{ Europske komisije u Bruxellesu (dr. Artur Runge-Metzger) izloìli su pregled europskih poticajnih programa i zakonskog paketa o za{titi klime i energije.

FORUMI

Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama u Republici Hrvatskoj

Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj, Damir Polan~ec, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva i Vinko Mladineo, direktor Fonda za za{itu okoli{a i energetsku u~inkovitost prigodom potpisivanja tripartitnog Ugovora o financiranju projekta sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i ùpanijama u Republici Hrvatskoj


toplinske izolacije i fasade, rekonstrukcija i/ili zamjena kotlovnica; racionalno kori{tenje vode; uporaba solarnih kolektora. odnosno uvo|enje obnovljivih izvora energije; kori{tenje {umske biomase za opskrbu toplinskom energijom i sli~no. U gradovima, veliki potencijal za u{tedu energije postoji i u javnoj rasvjeti.

Otvara se velikO tr@i[te za esCO tvrtke

Me|u izlaga~ima bila je i na{a tvrtka-kćerka HEP ESCO d.o.o., koja sura|uje s vi{e od 26 gradova i pet ùpanija na pobolj{anju efikasnosti javne rasvjete. Osim smanjenja svjetlosnog zaga|enja, rekonstrukcija i/ili zamjena javne rasvjete jednom gradu moè donijeti prosje~ne u{tede i do 30 posto godi{nje. âk troje na{ih kolega iz tvrtke HEP ESCO odràlo je i svoje prezentacije i to: direktorica mr.sc. Gordana Lu~i}, pomo}nica direktorice Jasmina Fanjek i voditelj odjela pripreme i izvedbe projekata Hrvoje Glamuzina.

O tomu kako projekt energetske u~inkovitosti u Republici Hrvatskoj provodi HEP ESCO govorila je mr.sc. G. Lu~i}. Naime, HEP ESCO u suradnji sa Svjetskom bankom (IBRD), Globalnim fondom za za{titu okoli{a pri UN (GEF), Vladom Republike Hrvatske, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i HEP-om provodi nacionalni Projekt energetske u~inkovitosti. Tijekom petogodi{njeg rada ostvaren je veliki dio planiranih osnovnih ciljeva, a to su: pove}anje trì{ta za projekte energetske u~inkovitosti, ve}a za{tita okoli{a, poticanje malog i srednjeg poduzetni{tva i povećanje zainteresiranosti financijskih institucija za takve projekte:

- Trì{te za projekte energetske u~inkovitosti pro{ireno je na cijelo podru~je Republike Hrvatske, a odnosi se na javnu rasvjetu, zgrade - {kole, bolnice, institucije, industriju i kogeneracije na biomasu. Tijekom dosada{nje pripreme i izvedbe projekata energetske u~inkovitosti angaìrano je 97 tvrtki iz kategorije malog i srednjeg poduzetni{tva. Kroz izvedbu i financiranje projekata energetske u~inkovitosti, banke su se na konkretnim primjerima mogle uvjeriti da je rije~ o komercijalnim projektima i da energetska u~inkovitost moè biti novo trì{te za njihove kreditne plasmane.

Za uspje{an rad, tvrtka HEP ESCO d.o.o. je progla{ena najboljom europskom tvrtkom za 2007. godinu koja osigurava energetske usluge za projekte energetske u~inkovitosti od strane Europske organizacije European Energy Service Initiative – European Energy Service Award, s ponosom je naglasila G. Lu~i}.

H. Glamuzina je u svojoj prezentaciji prikazao nekoliko izvedenih projekata energetske u~inkovitosti s podacima o stvarno ostvarenim u{tedama u odnosu na planirane, dok je J. Fanjek govorila o financiranju projekata energetske u~inkovitosti od strane ESCO tvrtki. Tako je na{ HEP ESCO u tu svrhu dobio zajam IBRD-a u iznosu od 4,4 milijuna eura i donaciju GEF-a u iznosu od 5 milijuna USD, a u poslovanju koristi i vlastita sredstva te kredite doma}ih banaka: - ESCO tvrtke posluju sukladno trì{nim na~elima, {to zna~i da }e investirati u projekte ~ije su u{tede u energiji dovoljno velike kako bi osigurale povrat investicije kroz u{tede u prihvatljivom vremenskom razdoblju. Financijska struktura i izvori sredstava ovise o klijentu, isplativosti projekta, kao i vremenskom razdoblju otplate projekta.

Informativno-edukacijski film

Moj ee grad Informativno-edukacijski film Moj EE grad,

kojim je Konferencija zapo~ela, pripremljen je kao dio Projekta poticanja energetske u~inkovitosti, s tim da se planira prikazivati u programima lokalnih televizijskih ku}a. Tako|er, nakon njegove projekcije, u studijima bi se organizirala interaktivna rasprava s televizijskim gledateljima. Autorsko-produkcijski tim èlio je ukazati na ve} pokrenute projekte poticanja energetske u~inkovitosti u pojedinim ùpanijama i gradovima Republike Hrvatske, ali i na razloge koji su nametnuli nu`nost za djelovanje.

Film zapo~inje cvrkutom ptica, a nastavlja s prikazima otapanja leda na polovima i sverazaraju}ih u~inaka globalnog zatopljenja, ekstremnih vremenskih okolnosti, pove}anja razine mora, izumiranja nekih biljnih i ìvotinjskih vrsta... Zaklju~ak o ljudskoj odgovornosti je neizbjeàn. Kao i onaj da je krajnje vrijeme da se ne{to poduzme.

U nastavku filma govori se o nu`nosti smanjenja potro{nje energije, kao klju~u na{eg opstanka, o energetskoj u~inkovitosti kao prepoznatom strate{kom cilju, najboljem na~inu borbe protiv klimatskih promjena. U filmu doc. dr. sc. @eljko Tom{i}, u vrijeme snimanja pomo}nik ministra za energetiku i rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, nagla{ava zna~aj postojanja strategije energetskog razvoja i zajedno s UNDP pokretanja Master plana te dono{enja Zakona o energiji. Svi ti dokumenti sustavno kreiraju energetsku politiku Hrvatske te reguliraju pitanja sustavnog gospodarenja energijom u jedinicama lokalne uprave. Film potom govori kako je sustavno gospodarenje energijom kontinuirani proces koji nudi znatne u{tede u brojnim podru~jima, jer u svakom trenutku znamo gdje tro{imo energiju, koliko i kako je tro{imo i koliko nas to stoji. Informira nas o osnivanju EE timova i pristupanju informacijskom sustavu ISGE. U podru~ju zgradarstva, gdje su u{tede najlak{e provedive, izra|eni su pilot projekti u gradu Sisku i diljem Sisa~ko-moslava~ke ùpanije, gdje su formirani EE uredi i EE info centri za pruànje informacija i usluga gra|anima, identificiraju uzroke i predlaù rje{enja. O tomu nas izvje{}uju gradona~lnik Dinko Pintari} i ùpanica Marijana Petir, a direktorica HEP ESCO-a mr.sc.Gordana Lu~i} obja{njava kako se ugradnjom nove i kvalitetnije opreme u {kolskim kotlovnicama te @upanije, a i u svim drugim akcijama koje HEP ESCO provodi, postignute u{tede omogu}uju nova ulaganja. Film nastavlja prikazom akcija na podru~ju Splitsko-dalmatinske ùpanije, a nastavlja obja{njenjem nu`nosti nastavka procesa sustavnog gospodarenja energijom u svim ùpanijama i gradovima.

Spomenimo da je producent filma Zoran Bogunovi}, redatelj Vedran Mihleti}, a scenarist Goran â~i}. Projekt provode UNDP i MINGORP, partneri u projektu su Global Environment Facility i Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost Republike Hrvatske, a HEP ESCO je jedan od partnera u produkciji ovog filma.

Vero~ka Garber

Direktorica HEP ESCO-a mr.sc. Gordana Lu~i} ispred vrlo efektno ure|enog {tanda HEP ESCO-a s predsjednikom Uprave mr.sc. Ivanom Mravkom i predsjednikom Nadzornog odbora HEP-a Leom Begovi}em

Ekipa HEP ESCO-a uspje{no je obavila svoj zadatak u Splitu


EnErgEtska uînkovitost

ugovor grada Pule i HEP EsCo-a o provedbi projekta energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete

Gospodarenje energijom zapo~inje s javnom rasvjetom

Vi{e ogrjevne topline za hladniju zimu

Budu}i da je zima bila hladnija od pro{logodi{nje, isporu~eno je vi{e ogrjevne topline u odnosu na prethodnu sezonu, {to je pove}alo ra~une gra|ana u prosjeku za 16 posto

HEP Toplinarstvo, koje isporu~uje toplinsku

energiju ku}anstvima i industrijskim subjektima na

podru~ju gradova Zagreba, Zapre{i}a, Samobora,

Velike Gorice, Osijeka i Siska zavr{ilo je sezonu

grijanja 15. svibnja o.g. Razdoblje spremnosti za

grijanje zapo~elo je 15. rujna 2007., a cjelokupni

sustav, od distribucijske mreè do stanica u

zgradama, uspje{no je isporu~ivao toplinsku

energiju za 115.288 ku}anstava i 5.847 poslovnih

potro{a~a. Tijekom sezone isporu~eno je 1.668,637

MWh ogrjevne topline, {to je za pribli`no 27 posto

vi{e nego u prethodnoj ogrjevnoj sezoni.

U HEP Toplinarstvu ogrjevnu sezonu ocjenjuju

uspje{nom, jer nije bilo ve}ih kvarova, a manji

popravci obavljani su no}u izme|u 22 i 6 sati, kada

je grijanje ina~e reducirano. Budu}i da je zima bila

hladnija od pro{le, isporu~eno je vi{e ogrjevne

topline u odnosu na prethodnu sezonu, {to je

povećalo ra~une gra|ana u prosjeku za 16 posto.

Od 15. svibnja o.g. zapo~eli su remonti

postrojenja HEP Toplinarstva, a u pogonu }e biti

samo pribli`no 15 posto instaliranih kapaciteta,

odnosno dijelovi sustava za grijanje sanitarne

vode. U HEP Toplinarstvu podsje}aju da {to prije

treba zapo~eti s pripremom ku}nih instalacija

za predstoje}u sezonu grijanja. O spremnosti i

ispravnosti ku}nih instalacija brinu sami gra|ani

preko predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrada,

koriste}i sredstva pri~uve.

Pogonska spremnost cijelog sustava zapo~inje

15. rujna o.g., do kada je nu`no zavr{iti sve radove

i pripremiti instalacije za po~etak grijanja, jer od

tog datuma automatska regulacija u toplinskim

stanicama otvara grijanje kada se zadovolje

temperaturni uvjeti.

(Ur.)

sustav

Zavr{ila sezona grijanja

Implementacijom ovoga Projekta, grad Pula dobit }e moderan, ekolo{ki prihvatljiv sustav javne rasvjete koji }e, uz za{titu okoli{a, donijeti i velike u{tedu potro{nje elektri~ne energije, a uz projekte nabave novih autobusa s eko-motorima, plinofikacije grada Pule te izgradnje kanalizacije, vodstvo Grada jo{ jedanput iskazuje svoju opredijeljenost prema za{titi okoli{a i odrìvom razvoju

Gradona~elnik Pule Boris Mileti} i mr.sc. Gordana Lu~i}, direktorica tvrtke HEP ESCO d.o.o. – ~lanica HEP grupe, potpisali su 30. svibnja o.g. “Ugovor o provedbi projekta energetske u~inkovitosti na sustavu javne rasvjete grada Pule”.

Potpisom ovog Ugovora, kao i potpisivanjem energetske povelje u Splitu 12. svibnja o.g., Grad Pula je zapo~eo s procesom sustavnog gospodarenja energijom, s ciljem u{tede financijskih sredstava i pove}anja za{tite okoli{a i odrìvog razvoja grada za dobrobit svih gra|ana.

- Implementacijom ovoga Projekta, grad Pula dobit }e moderan, ekolo{ki prihvatljiv sustav javne rasvjete, koji }e uz za{titu okoli{a donijeti i velike u{tede potro{nje elektri~ne energije. Uz projekte nabave novih autobusa

Gradona~elnik Pule Boris Mileti} i direktorica HEP ESCO-a, mr.sc. Gordana Lu~i} nakon potpisa Ugovora, kojim }e Pula najkasnije do kraja studenog 2009. godine imati bolju i kvalitetniju rasvjetu, uz znatne u{tede potro{nje elektri~ne energije

s eko-motorima, plinofikacije grada Pule te izgradnje kanalizacije, jo{ jedanput iskazujemo svoju opredijeljenost prema za{titi okoli{a i odrìvom razvoju, rekao je gradona~elnik Pule Boris Mileti}.

[tedljiVija, ali i kValitetnija jaVna rasVjeta

HEP ESCO izvodi Projekt prema ESCO modelu tako da osigurava pripremu i izvedbu Projekta te financiranje u dijelu energetske u~inkovitosti. Na taj se na~in Gradu omogu}uje da obnovi i modernizira javnu rasvjetu i smanji potro{nju energije, ostvari u{tede u tro{kovima te na taj na~in financira investiciju.

- Po{tuju}i Kyoto protokol kao obvezu za{tite okoli{a i potrebu sve ve}e orijentacije na energetsku u~inkovitost, realizacijom ovog Projekta tomu dajemo zna~ajan doprinos. Grad Pula dobiva bolju i kvalitetniju rasvjetu, uz znatne u{tede potro{nje elektri~ne energije, naglasila je direktorica HEP ESCO-a mr. sc. Gordana Lu~i},

U okviru pripreme Projekta energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Pule, provedena je detaljna analiza postoje}eg sustava javne rasvjete, kojeg ~ini 5286 svjetiljki i 173 ormara javne rasvjete s brojilom elektri~ne energije. Temeljna obilje`ja postoje}e javne rasvjete su veliki broj svjetiljki starijih od 30 godina, koje ne zadovoljavaju dana{nje standarde te veliki broj tipova svjetiljki, {to oteàva i poskupljuje njihovo odràvanje, a i naru{ava vizualni doìvljaj grada.

staro za noVo

Realizacija Projekta o~ituje se kroz modernizaciju pribli`no 2200 starih rasvjetnih tijela te zamjenu predspoja ili realokaciju 330 svjetiljki. Stare àrulje i svjetiljke zamijenit }e se suvremenima manje snage, pobolj{anih svjetlotehni~kih obilje`ja, ~ime }e se znatno smanjiti tro{kovi energije. Takvom zamjenom o~ekuje se smanjenje potro{nje elektri~ne energije za 20 posto, s 5 GWh na 4 GWh, a tako|er se zna~ajno smanjuju tro{kovi odràvanja pa }e ukupne u{tede na godi{njoj razini iznositi 900 tisu}a kuna.

Pro~elnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu Grada Pule Damir Prhat, koji se zaloìo za realizaciju ovog Projekta, nagla{ava smanjenja svjetlosnog one~i{}enja te sigurnost u prometu kao iznimno vrijedna obilje`ja Projekta, s obzirom na zna~aj Grada kao turisti~kog sredi{ta na Jadranu.

Vrijednost ukupne investicije iznosi 13,5 milijuna kuna, a financira se tako da HEP ESCO ulaè 7,2 milijuna kuna, {to }e se vratiti kroz ostvarene u{tede na potro{nji elektri~ne energije tijekom osam godina. Grad Pula financira Projekt s 6,3 milijuna kuna tijekom tri godine. Predvi|eno je da se ovaj Projekt, kojim }e Pula dobiti vrhunsku i kvalitetnu rasvjetu sukladno svjetskim eko-standardima, zavr{i najkasnije do kraja studenog 2009. godine. Radove }e izvoditi Elektroistra Pula, HEP Operatora distribucijskog sustava, koja i odràva pulsku javnu rasvjetu.

J. F.


Obljetnica

trideset godina elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku

Sve~anom sjednicom Fakultetskog vijeća Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku (ETF), odrànom pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera, ETF u Osijeku je 6. svibnja o.g. obiljeìo trideset godina postojanja. Sjednici su, osim predstavnika spomenutih pokrovitelja, nazo~ili i predstavnici Osje~ko-baranjske ùpanije, Grada Osijeka, profesori i studenti ETF-a Osijek te velik broj uzvanika iz gospodarstva, me|u kojima su bili predstavnici HEP-a, Siemensa, Kon~arovog Instituta, KIO Orahovica i brojnih drugih tvrtki iz regije.

Mr. sc. Goran Slipac, direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. je u ime Uprave HEP-a primio plaketu - zahvalu od dekana ETF-a prof.dr.sc. Radoslava Gali}a za iznimno uspje{nu suradnju s ETF-om Osijek, jer HEP je jedan od najva`nijih strate{kih partnera ETF-a Osijek. Prof. R. Gali} je, uz HEP, priznanja uru~io i predstavniku tvrtke Siemens te rektorici osje~kog sveu~ili{ta Gordani Kralik za poseban doprinos u razvoju tog Fakulteta.

- U Hrvatskoj elektroprivredi zaposleno je vi{e od 500 inènjera koji su zavr{ili na{ fakultet. Oni rade u slavonskim elektranama, PrP-u Osijek te drugim sastavnicama HEP-a i prenose svoja znanja u praksi. Mo`da najva`nije od svega, oni predstavljaju projekte koje radimo u suradnji s HEP-om i to ne samo u hrvatskim, nego i u me|unarodnim okvirima, rekao je prof. R. Gali} prigodom dodjele priznanja.

Obljetnicu su uveli~ala i tri uvaèna akademika iz tehni~kog razreda HAZU-a, prof.dr.sc. Boò Udovi~i}, prof.dr.sc. Leo Budin i prof.dr.sc. Hrvoje Babi}.

HEP nagradio marljivE studEntE

U suradnji s gospodarstvenicima - sponzorima, ETF Osijek svake godine nagra|uje svoje najbolje studente sveu~ili{nog i stru~nog studija za izvrstan uspjeh i najbolji diplomski rad pa ni ove godine to nije izostalo.

Tako je student druge godine sveu~ili{nog preddiplomskog studija elektrotehnike, Dario \or|evi}, nagra|en za izvrstan uspjeh od direktora Prijenosnog

podru~ja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava, Nikole Jamana. Direktor Elektre Vinkovci HEP Operatora distribucijskog sustava Vladimir âvlovi} uru~io je nagradu Denisu Vranje{u, studentu tre}e godine sveu~ili{nog preddiplomskog studija elektrotehnike. Student ~etvrte godine sveu~ili{nog dodiplomskog studija elektroenergetike Mato Vukovi}, primio je nagradu iz ruku mr.sc. Gorana Slipca, direktora Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d..

Miroslavu Hmuri, studentu devetog semestra elektroenergetike, nagradu je uru~io dr.sc. Damir Pe~varac, direktor Elektroslavonije Osijek, a direktor Elektre Poèga HEP Operatora distribucijskog sustava Slavko Peri}, dodijelio je nagradu Stjepanu Kmetu, studentu tre}e godine stru~nog studija elektroenergetike.

dobra suradnja

U razgovoru predstvanika HEP-a i ETF-a Osijek s prodekanom za razvoj prof.dr.sc. Sretom Nikolovskim, nagla{ena je tradicionalno uspje{na suradnja ETF-a Osijek i HEP-a te proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih tvrtki - k}eri HEP grupe iz isto~ne Hrvatske te Toplinarstvo. Prodekan je zahvalio i za stipendiranje HEP-a najboljih tridesetak studenata ETF-a Osijek u pro{loj godini.

Ustanovljena je iznimno dobra suradnja i na stru~nim projektima od interesa za isto~nu Hrvatsku, posebno na novim europskim TEMPUS, LEONARDO i drugim mogu}im FP 7 projektima, koje zajedni~ki ostvaruju ili planiraju ostvariti ETF Osijek i HEP. înjenica je da diplomirani inènjeri s ETF-a Osijek u HEP-u pronalaze posao uspje{no i vrlo brzo te kvalitetno obavljaju svoj posao i pridonose ukupnom napretku HEP-a, s tim da neki od njih uspje{no nastavljaju svoje usavr{avanje na poslijediplomskom specijalisti~kom i doktorskom studiju na ETF-u Osijek. U isto~noj Hrvatskoj su tri doktora i pet magistara znanosti iz elektrotehnike, koji rade u HEP-u, te provode i dio nastave na fakultetu, ~ime se ETF Osijek iznimno ponosi.

afirmacija tehni~kih znanosti

Posebno priznanje HEP-u za razvoj ETF-a u Osijeku, dekan prof. dr. sc. Radoslav Gali} uru~io je direktoru Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. mr. sc. Goranu Slipcu

Znanost u praksi 2008 U razdoblju od 5. do 7. svibnja o.g., u

prigodi vrijedne obljetnice ETF-a, odràna je i konferencija s nazivom „Znanost u praksi 2008” (Science in Practice 2008). Sudjelovalo je vi{e od 70 znanstvenika s nekoliko europskih sveu~ili{ta, koji su predstavili 37 znanstvenih i stru~nih radova iz podru~ja elektrotehnike, elektronike, ra~unalstva i informatike. Sudjelovali su fakulteti: Hochschule Bremen, University of Applied Sciences, Fachhochschule Würzburg-Schweinfurt, University of Applied Sciences, Vrije University Brussels, Pollak Mihaly Faculty of Engineering, University of Pécs, Polytechnical Engineering College Subotica, Kandó Kálmán Faculty of Electrical Engineering of Budapest Tech, Tehni~ki fakultet â~ak i Open Technology Inc.

etF Osijek ju~er...

Visoko{kolska nastava iz podru~ja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine kao tre}i studij tog smjera u Republici Hrvatskoj. Osnivanje Studija elektrostrojarstva u Osijeku uslijedilo je inicijativom Sveu~ili{ta u Osijeku tijekom 1977. i 1978. godine, uz suradnju gospodarstva Osijeka te gravitiraju}ih op}ina slavonsko-baranjske regije. U~ili{te je utemeljeno s ciljem da organiziranjem dvoipolgodi{njeg studija omogu}i uvjete za pobolj{anje strukture tehni~kih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru tog dijela Hrvatske, gdje su manjkali stru~njaci iz podru~ja elektrotehnike. To je bilo posebno zna~ajno zbog ~injenice da je podru~je slavonsko-baranjske regije bilo u trajnom zaostajanju za razvojem Hrvatske u pogledu stope rasta, dru{tvenog proizvoda po stanovniku, strukture dru{tvenog proizvoda po sektorima djelatnosti i drugim pokazateljima. Uz niz uzroka takvog stanja (nepovoljna gospodarska struktura, manjak konzistentne i znanstveno utemeljene razvojne politike), s gledi{ta tehni~kih znanosti utvr|eno je da zaostajanje te hrvatske regije ima svoje korijene i u nepovoljnoj kadrovskoj strukturi ukupne zaposlenosti u regiji.

…i danas Fakultet je od 1991. godine organiziran u

pet zavoda, a {esti zavod je konstituiran 2007. godine. Djelatnost zavoda obuhva}a znanstveni, nastavni i stru~ni rad u odre|enom tehni~kom podru~ju. Suradnici zavoda izvode nastavu na ETF-u za: sveu~ili{ni preddiplomski, dodiplomski, diplomski i poslijediplomski studij, kao i stru~ni studij. Suradnici zavoda, tako|er, rade na znanstveno istraìva~kim projektima te projektima za gospodarstvo i javni sektor. Koordinaciju suradnje s gospodarskim subjektima te financijski menad`ment u~ili{ta obavlja prodekan za razvoj.

Fakultet sada raspolaè s poslovnim prostorom ve}im od 5.000 m2 na lokaciji u Trpimirovoj ulici i novim prostorom od 3.000 m2 na lokaciji budu}eg sveu~ili{nog kampusa (Ulica Cara Hadrijana) s 19 predavaonica, 19 laboratorija i 52 nastavni~ka kabineta i moè odràvati nastavu za veliki broj studenata. U~ionice su opremljene suvremenim nastavnim pomagalima, s tim da su omogu}ene i multimedijske prezentacije. Studentima su na raspolaganju osobna ra~unala u u~ionicama i laboratorijskim prostorima, a svi su laboratoriji opremljeni suvremenom elektrotehni~kom opremom i ure|ajima.

Denis Karna{ i Jelena Vu~i}


RAZGOVOR S POVODOM

Dr. sc. Branka Jelavi}, voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“

Iznimno propulzivno podru~jeAko promatramo cijenu proizvedenog kWh, OIE su danas skupi, ali mi energiju trebamo i stoga niti jedan njen oblik ne smijemo niti idealizirati niti demonizirati, {to zna~i da je rje{enje u kombinaciji svih postoje}ih energetskih mogućnosti, koje opet ovise o razini promatranja (lokalno, regionalno, nacionalno), ali i nizu specifi~nih uvjeta

Dr.sc. Branka Jelavi}, voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“ , diplomirala je 1979. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Zagrebu na smjeru elektroenergetika. Iz podru~ja elektroenergetike 1984. godine obranila je magistarski rad s temom Raspodjela optere}enja u dnevnom dijagramu optere}enja s naglaskom na hidroelektrane, a 1991. godine i doktorsku disertaciju naslova Odre|ivanje

raspodjele optere}enja pri tjednom planiranju rada elektroenergetskog sustava.

Nakon zavr{etka studija zaposlila se u Institutu za elektroprivredu u Zagrebu u Studijskoj jedinici za elektroenergetske sustave. Godine 1994. pre{la je u Energetski institut „Hrvoje Poàr”. Temeljno se bavi poslovima znanstvenog i stru~nog obilje`ja iz podru~ja planiranja rada i razvoja energetskog sustava. Tako|er je radila i na problemima planiranja pogona i razvoja elektroenergetskog sustava. Od 1997. godine, kao voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, radi na nacionalnim energetskim programima, koji se odnose na pove}anje energetske efikasnosti (u transportu, zgradarstvu, industriji, centraliziranim toplinskim sustavima te kori{tenjem kogerenativnog procesa) i primjenu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj (energije Sunca, vjetra, biomase, geotermalne energije i malih hidroelektrana). U okviru programa, radi na analizi energetskog potencijala programa, njihovim tehni~kim, tehnolo{kim, ekonomskim, financijskim i ekolo{kim obilje`jima, zakonodavnom okru`ju, organizaciji provedbe, pilot programima te marketingu i obrazovanju. Aktivno sudjeluje u brojnim doma}im i me|unarodnim projektima iz podru~ja nacionalnih enegetskih programa.

Objavila je pribli`no 120 studija i ~lanaka te sudjelovala na brojnim stru~nim raspravama, prezentacijama i savjetovanjima. Glavna je tajnica Hrvatskog energetskog dru{tva od njegova osnutka 1992. godine te ~lan SO 39 HRO CIGRÉ. Predstavlja

Energetski institut „Hrvoje Poàr” u Mreì europskih energetskih agencija, a Republiku Hrvatsku u IEA Bioenergy Agreement.

U oùjku o.g., Energetski institut „Hrvoje Poàr“ je organizirao me|unarodnu radionicu Promoting Renewable energy in South-eastern Europe through international cooperation (Promocija OIE u jugoisto~noj Europi kroz me|unarodnu suradnju) pa je i to povod na{em razgovoru s dr. sc. Brankom Jelavi} za ~itatelje HEP Vjesnika.

HEP Vjesnik: Od kada se Energetski institut „Hrvoje Poàr“ intenzivnije bavi obnovljivim izvorima energije i {to je do sada napravljeno na tom podru~ju?

Dr. sc. Branka Jelavi}: Intenzivnije se bavimo OIE od osnutka Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, zna~i od 1997. godine. U po~etku je rad bio koncentriran na nacionalne energetske programe i Institut je, 1998. godine, uz velik broj suradnika iz znanosti i struke, objavio deset knjiga - za svaki program po jednu, kao i uvodnu jedanaestu. U sljede}ih nekoliko godina objavljeno je jo{ pet knjiga te je zapo~eo rad na: podlogama za procjenu potencijala OIE na nacionalnoj razini; podzakonskim aktima za poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz OIE i prvim pilot projektima energetske efikasnosti. Posljednjih godina intenzivno se radi na me|unarodnim projektima financiranim od me|unarodnih financijskih institucija te cijelom nizu projekata financiranih od Europske komisije kroz CARDS, FP6, FP7, kao i IEE program.

Ma{toviti karikaturist, kao dio Tima toga skupa, ovako je doìvio izlaganje B. Jelavi}

Na ovogodi{njim World Sustainable Energy Days, koji se odràvaju ve} desetak godina u Welsu u Gornjoj Austriji, jedna od top tema bila je i kako pove}ati udjel kori{tenja OIE u proizvodnji toplinske i rashladne energije, a dr. sc. Branka Jelavi} je u okviru te teme sudjelovala u radu okruglog stola


HEP Vjesnik: [to sve uklju~uje djelatnost Odjela kojim rukovodite?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Odjel je specijaliziran za razli~ita podru~ja upravljanja potro{njom energije i lokalne, obnovljive izvore energije. Djelatnost je zapravo jako {iroka i uklju~uje cijelu paletu poslova od razvoja strate{kih dokumenata, podloga, mjernih kampanja do konzultantskih poslova vezanih uz odre|eni projekt, ali i organizacije radionica, promotivnih i edukacijskih doga|aja.

HEP Vjesnik: Jesu li obnovljivi izvori skupi ?Dr.sc. Branka Jelavi}: Ako promatramo cijenu

proizvedenog kWh, OIE su danas skupi. No, ja bih podsjetila na jednu misao WEC-a (World Energy Council), koja mi se jako svi|a - mi energiju trebamo i stoga niti jedan njen oblik ne smijemo niti idealizirati niti demonizirati. Zna~i, rje{enje je u kombinaciji svih postoje}ih energetskih mogu}nosti, koje opet ovise o razini promatranja (lokalno, regionalno, nacionalno), ali i nizu specifi~nih uvjeta.

HEP Vjesnik: Koji su dijelovi Hrvatske pogodni za pojedine izvore?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Op}enito govore}i, energija Sunca i vjetra ima vi{e potencijala u priobalju, dok je energija biomase i geotermalna energija vi{e vezana uz sjeverozapadni dio Hrvatske. Potencijalne lokacije malih hidroelektrane vezane su uz vodni potencijal, zna~i dalmatinsko zale|e, Gorski kotar i Slavoniju, no naravno ne treba isklju~iti ni druga do sada mo`da nedovoljno istraèna podru~ja.

HEP Vjesnik: Prema broju prijavljenih projekata, za sada je najve}i interes pokazan za vjetroelektrane, koji daleko nadma{uje interes za svim drugim izvorima. Za{to je tomu tako?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Ukratko - jedini proizvod vjetroelektrana je elektri~na energija, poznat je kupac i poznati su uvjeti otkupa, tehnologija je zrela, prihva}ena od financijskih institucija, a trì{te se brzo {iri.

HEP Vjesnik: Za koje je obnovljive izvore energije najvi{e zainteresiran na{ energetski sektor i za{to?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Uz vjetar, tu je svakako i biomasa, jer je Hrvatska bogata i {umskom i poljoprivrednom biomasom. U posljednje vrijeme raste interes i za bioplin, kao posljedica nu`nosti zbrinjavanja otpada. Velik je interes i za kori{tenje Sun~eve energije, prvenstveno za pripremu potro{ne tople vode u ku}anstvima i uslugama.

HEP Vjesnik: Tko }e stimulirati projekte u ku}anstvima?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Najvjerojatnije }e to biti Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, no i na razini nekih ùpanija postoje razmi{ljanja o stimulaciji.

HEP Vjesnik: Jesmo li u mogu}nosti do 2010. godine dosti}i ciljanih 5,8 posto udjela OIE, odnosno 20 posto do 2020. godine?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Postotak za 2010. godinu rezultat je prora~una i baze podataka prikupljenih tijekom izrade nacrta podzakonskih akata. Za korektan odgovor na ovo pitanje, te bi prora~une trebalo redovito aùrirati, ponavljati i analizirati te pomno pratiti i analizirati realizaciju projekata. [to se, pak, ti~e cilja od 20 posto za 2020., on je prenesen iz EU i pred nama je puno posla da sagledamo {to bi to zna~ilo za Hrvatsku.

HEP Vjesnik: Smatrate li opravdanim osnivanje tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije? Sura|ujete li s njom i nekim drugim tvrtkama unutar HEP grupe?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Osnivanje tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije smatram i vi{e nego opravdanim. HEP ima svu potrebnu infrastrukturu i znanje za razvoj takvih projekata. S tom tvrtkom HEP grupe odli~no sura|ujemo, a vjerujem da }emo ju jo{ vi{e pro{iriti. U podru~ju energetske u~inkovitosti sura|ujemo s HEP Toplinarstvom i HEP ESCO-m.

HEP Vjesnik: S kim jo{ Odjel sura|uje u realizaciji svojih aktivnosti i projekata u zemlji?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Sura|ujemo s fakultetima, institutima, tijelima dràvne uprave - od nacionalne do lokalne razine, energetskim i gospodarskim subjektima, financijskim institucijama, kao i s konzultantskim ku}ama.

HEP Vjesnik: Kako ocjenjujete me|unarodnu suradnju kojoj Institut i njegov/Va{ Odjel posve}uje veliku pozornost?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Me|unarodna suradnja Instituta postaje sve zna~ajniji dio na{ih aktivnosti. Tu je cijeli niz projekata za Svjetsku banku, UNDP/GEF, UNIDO, FAO, IEA, USAID, EUROPAID te ve} spomenuti projekti EC-ja. Osobito smo ponosni na suradnju u regiji, gdje smo napravili dvije velike i va`ne studije: Studiju razvoja energetskog sektora za Crnu Goru i nedavno Studiju energetskog sektora za Bosnu i Hercegovinu. Valja napomenuti da je dobivanje takvih poslova vezano za me|unarodne natje~aje, gdje su nam konkurenti poznate europske, a ~esto i svjetske konzultantske ku}e.

HEP Vjesnik: Recite nam ne{to o Me|unarodnoj radionici, kojoj je va{ Institut bio doma}in u oùjku o.g. i o Me|unarodnom savjetovanju World Sustainable Energy Days 2008, odrànom u Welsu u Austriji.

Dr.sc. Branka Jelavi}: Radionica je odràna s temom Promocija OIE u jugoisto~noj Europi kroz me|unarodnu suradnju u organizaciji REEEP-a (Renewable Energy and Energy Efficiency Partnership),

Energetskog instituta „Hrvoje Poàr“, Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i Open University iz Velike Britanije. Povod je bila studija, koju je Institut napravio za potrebe Sekretarijata energetske zajednice (ECS) u Be~u s temom implementacije Acquis-a o obnovljivim izvorima energije u zemljama ~lanicama Energetske zajednice. Na radionici je prikazana spomenuta Studija, kao i relevantne direktive EU, potom se govorilo o potencijalu OIE u regiji, potrebnim poticajima i financijskim mehanizmima i institucijama. Govornici su bili iz JRC-a (Joint Research Centre), ECS-a, Rumunjske, ê{ke, Srbije, Turske, Velike Britanije, Makedonije te EBRD, Svjetske banke i, naravno, iz Hrvatske.

World Sustainable Energy Days odràvaju se ve} desetak godina u Welsu u Gornjoj Austriji. Ove je godine sudjelovalo blizu tisu}u stru~njaka iz 61 zemlje svijeta. Uz Konferenciju, odràva se i sajamska izlo`ba, gdje se mogu vidjeti najnoviji proizvodi namijenjeni energetici - {irokoj potro{nji: gra|evinski materijali i elementi, peći i kamini na biomasu, toplinske crpke, kolektori i PV moduli pa ~ak i mali hibridni sustavi, eko-vozila…Teme Konferencije su u skladu s aktualnim temama u EU. Ove je godine jedna od top tema bila i kako pove}ati udjel kori{tenja OIE u proizvodnji toplinske i rashladne energije i upravo sam u okviru te teme sudjelovala u radu okruglog stola.

HEP Vjesnik: Mogu li na{i energeti~ari s klasi~nom izobrazbom uspje{no pratiti to podru~je i je li do{lo vrijeme za poseban studij o obnovljivim izvorima energije?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Tijekom studija na{i energeti~ari ~uju vrlo malo o toj problematici, ali i o energetici op}enito. Tijekom proteklih godina bilo je nekoliko inicijativa za pokretanjem interdisciplinarnog studija energetike, no bez uspjeha. Vjerujem da bi u okviru takvog studija i OIE mogli na}i svoje mjesto.

HEP Vjesnik: [to je Vas osobno ponukalo da svoj stru~ni interes usmjerite upravo prema podru~ju OIE?

Dr.sc. Branka Jelavi}: Prije desetak godina ta je tema bila nova i intrigantna, barem za nas klasi~ne energeti~are. Ja sam se dugi niz godina bavila ekonomskim dispe~ingom i ulogom hidroelektrana u sustavu pa mi razmi{ljanje o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti nikad nije bilo strano. Na{ Odjel je nakon deset godina rada skoro utrostru~en, {to samo po sebi govori o propulzivnosti podru~ja OIE i energetske efikasnosti.

Pripremila: Marica @aneti} Malenica


U informativno/promocijskoj bro{uri E.ON-a „Kako, za{to, u svezi s ~im“, taj Koncern objavljuje informacije va`ne za njihove potro{a~e, napose cijeni energije, i bolje razumijevanje okolnosti te ih izvje{}uje o aktivnostima koje poduzima za osiguranje opskrbe energijom u budu}nosti. Smatraju}i da je takav prikaz zanimljiv ~itateljima HEP Vjesnika, bro{uru objavljujemo u cijelosti.

Broj stanovnika svijeta raste ubrzanom dinamikom, a istodobno sve vi{e ljudi teì boljem standardu ìvljenja, osobito u najmnogoljudnijim dràvama Kini i Indiji. Posljedica takvog razvojnog trenda je sve ve}a glad za energijom. Pritom je sve skuplje otkrivanje novih energetskih izvora. Rastu}e cijene na trì{tu fosilnih goriva posljedica su tog trenda i trebat se iznimno veliki napor da bi se i u budu}nosti mogla jam~iti sigurna

opskrba energijom.

Stanovni{tvo i utrka za energijom

Skuplja energija

Cijena nafte se posljednjih godina skoro u~etverostru~ila. Ona je referentna

veli~ina za odre|ivanje cijene prirodnog plina i ugljena, koja se u nekoliko godina

udvostru~ila. Pove}ani tro{kovi nabave fosilnih goriva utje~u i na cijene benzina,

elektri~ne energije, topline i na cijene mnogih drugih proizvoda.

Kretanje cijena nafte i ugljena od 2004. do 2007.

[to plaĆa potroŠ^ elektri^ne energije u njema^koj?

U Njema~koj, u cijeni elektri~ne energije za ku}anstva, 59 posto ~ine tro{kovi

proizvodnje, nabave (kupnje), prijenosa i distribucije energije. Ponuda i potra`nja

elektri~ne energije na trì{tu elektri~ne energije na veliko utje~e na cijenu elektri~ne

energije.

Dràvni porezi i ostali nameti ~ine 41 posto cijene elektri~ne energije kod krajnih

potro{a~a. To su porezi na elektri~nu energiju, potom porezi na promet pa zakonima

odre|ene naknade za poticanje obnovljivih izvora energije (OIE), proizvodnju elektri~ne

energije u spojnom procesu istodobne proizvodnje elektri~ne energije i topline te pla}

anja koncesija za kori{tenje zemlji{ta op}inama i gradovima.

Struktura tro{kova u cijeni elektri~ne energije u Njema~koj

Veliki porast drŽaVnog udjela u cijeni elektri^ne energije u njema^koj

Od po~etka liberalizacije trì{ta elektri~ne energije, dràvni udjel u strukturi cijene

elektri~ne energije za njema~ka ku}anstva pove}an je za {est puta. Kupci elektri~ne

energije te kategorije potro{nje su 1998. godine platili za poreze i ostale namete 2,3

milijarda eura. Danas potro{a~i pla}aju za poreze i ostale naknade ukupno 13,4 milijarda

eura godi{nje. Kada bi se zanemarila sva trenuta~na davanja dràvi od 41 posto,

dana{nja cijena elektri~ne bila bi ~ak nià od cijene koja je bila 1998. godine. Naime,

opskrbljiva~i elektri~nom energijom danas ostvaruju manji prihod od prodane elektri~ne

energije, od onog prije devet godina, premda su od tada tro{kovi nabave energije

zna~ajno porasli.

Dràvni udjel u cijeni elektri~ne energije

usporedba poreza i drugih daVanja u cijeni elektri^ne energije za ku]anStva u europi

Samo Danska zahva}a vi{e od Njema~ke iz dèpova potro{a~a elektri~ne energije.

U Danskoj je dràvni udjel u cijeni ~ak 73 posto. Za razliku od Danske i Njema~ke, u

Velikoj Britaniji porezi na elektri~nu energiju iznose devet posto. Te drasti~ne razlike u

ISKUSTVA DRUGIH

E.ON: „Kako, za{to, u svezi s ~im“

Sve ve}a glad za energijom sve vi{e ljudi


porezima na cijenu elektri~ne energije u Europi zasluùju ve}u pozornost. Naime, bez

dràvnih poreza i ostalih davanja, cijena elektri~ne energije je u Njema~koj bila bi na

razini prosje~ne europske cijene.

Razli~iti dràvni porezi i ostala davanja u cijeni elektri~ne energije u Europi

OIE Imaju svOju cIjEnu

Proizvodnjom elektri~ne energije iz OIE {titi se klima. Cijena elektri~ne energije

iz takvih izvora znatno je ve}a od proizvodne cijene konvencionalnih elektrana. Novim

njema~kim Zakonom o obnovljivim izvorima (EEG), poticajima se daje jo{ ve}i zna~aj

proizvodnji elektri~ne energije iz OIE. Sredstva za poticanje takve proizvodnje prikupljaju

se kroz cijenu elektri~ne energije, tako da svi potro{a~i elektri~ne energije pridonose

za{titi klime. U 2007. godini je za poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz OIE

prikupljeno 4,2 milijarda eura, odnosno milijardu eura vi{e nego prethodne godine. Takvo

pove}anje odnosi se na neo~ekivano veliku proizvodnju elektri~ne energije, ostvarenu

po~etkom godine, iz vjetroelektrana.

Veliki porast poticajnih sredstava za proizvodnju iz OIE

cIjEnu ElEktrI^nE EnErgIjE OdrE\uju pOnuda I pOtra@nja

Pribli`no 30 posto cijene elektri~ne energije za ku}anstva otpada na nabavu,

za koju su odlu~uju}e cijene elektri~ne energije na veliko. One se formiraju prema

ponudi i potra`nji na burzama elektri~ne energije. Odlu~uju}i parametri za nu|enje su

me|unarodne cijene nafte, prirodnog plina i kamenog ugljena, raspoloìvi proizvodni

kapaciteti u elektranama, cijene CO2 certifikata i koli~ine elektri~ne energije proizvedene

u vjetroelektranama. Potra`nja elektri~ne energije ovisi o potro{nji elektri~ne energije u

zemlji i inozemstvu.

Ovisnost cijene elektri~ne energije o razli~itim ~imbenicima

OvisnOst O eurOpskOm trŽiŠtu energije

Elektri~na energija, koju opskrbljiva~i isporu~uju krajnjim potro{a~ima, mora se

kupiti pravodobno, jer se samo na taj na~in moè potro{a~ima jam~iti uredna opskrba.

To zna~i da je opskrbljiva~ najve}i dio energije za 2008. godinu kupio prethodne godine.

U tom su razdoblju zna~ajno porasle cijena goriva za elektrane na europskom trì{tu.

Razvoj cijena elektri~ne energije na veleprodajnom trì{tu u zapadnoj Europi

struktura cIjEnE prIrOdnOg plIna

I kod prirodnog plina moraju se platiti porezi i ostali nameti. Dràvni udjel u

cijeni plina u Njema~koj iznosi 28 posto od ukupne cijene plina. Tu spadaju tro{kovi

poreza na plin, koncesijski tro{kovi i sredstava koja se izdvajaju za poticanje potro{nje

plina te porez na promet. Pribli`no 50 posto cijene plina pokriva tro{kove proizvodnje

i transporta plina. Prirodni plin se mora dobavljati iz velikih dubina zemlje, skupom

tehnikom, a preteìto se transportira na velike udaljenosti. Na distribuciju i skladi{tenje

plina orpada 20 posto u strukturi cijene.

Struktura tro{kova u cijeni plina u Njema~koj

Nabavne cijene opskrbljiva~a plinom ovise o cijeni loìvog ulja. Ako se njegova

cijena mijenja, slijedi ga cijena plina - prema gore ili prema dolje. Cijene loìvog ulja su

se smanjile u prvoj polovici 2007. godine, da bi ponovno jako porasle i pokazuju trend

daljnjeg rasta.

Kretanje cijena loìvog ulja

>


ISKUSTVA DRUGIH

E.ON: „Kako, za{to, u svezi s ~im“

EnErgija za svE potrEbE

Regionalni opskrbljiva~i elektri~nom energijom i plinom najve}eg njema~kog

energetskog koncerna E.ON, nude potro{a~ima razli~ite mogu}nosti. Naime, E.ON raznim

proizvodima omogu}uje potro{a~ima zadovoljenje njihovih vrlo razli~itih zahtjeva i

potreba. Osim osnovne opskrbe, potro{a~ moè odabrati 'Budget' proizvod ili proizvod

s fiksnom cijenom ili s ekolo{kom tarifom pridonijeti za{titi klime. Napominjemo da

kupci plina i elektri~ne energije koriste raznovrsne savjetodavne usluge opskrbljiva~a

energijom, kao {to su savjeti na podru~ju {tednje energije.

Opskrbljiva~i energijom njema~kog koncerna E.ON

odgovornost KoncErna E.on za danas i sutra

Sve ve}a potro{nja elektri~ne energije u svijetu, nije jedini utjecajni ~imbenik na

rast cijene elektri~ne energije. Opskrbljiva~i moraju ulagati posebne napore da bi se

jam~ila sigurna, jeftina i ekolo{ki prihvatljiva opskrba elektri~nom energijom. Koncern

E.ON investira 60 milijarda eura u energetiku do 2010. godine. Teì{te je na izgradnji

novih elektrana, u koje se investira 12 milijarda eura, potom u kori{tenje obnovljivih

izvora 3 milijarda eura te u poslove s plinom 10 milijarda eura.

Za sigurnu dugoro~nu opskrbu plinom ulaè se u izgradnju vlastitog

plinovoda, plinske mreè, skladi{ta plina i LNG terminale 35 milijarda eura. Ulaganja

u poslove s teku}im plinom (LNG) otvoriti }e nove mogu}nosti nabave plina na

svjetskom trì{tu plina.

Investicije E.ON-a u sigurnu opskrbu energijom

nova mjErila u proizvodnji ElEKtri^nE EnErgijE

E.ON gradi suvremene elektrane {irom Europe. Trenuta~no je teì{te na izgradnji

elektrana u Njema~koj, gdje nastaju najsuvremenije elektrane na ugljen i plin, s

u~inkovito{}u koja do sada nije ostvarena nigdje drugdje u svijetu. Postavljaju se nova

mjerila u njihovoj gradnji, koja osjetno pridonose za{titi klime.

E.ON ve} i danas radi na elektranama koje }e se graditi u budu}nosti. U

Wilhemshavenu se gradi i od 2010. godine o~ekuje pogon prototipne elektrane na ugljen,

kakve }e se graditi nakon najnovije generacije elektrana. S do sada ne dostignutim

stupnjem korisnog u~inka vi{e od 50 posto, ostvarit }e se krupan razvojni korak u

tehnologiji proizvodnje elektri~ne energije.

Nove elektrane koncerna E.ON u Njema~koj

obnovljivi izvori EnErgijE

E.ON se ve} danas ubraja u vode}e tvrtke na podru~ju kori{tenja obnovljivih izvora energije. Vodne snage pri tomu imaju sredi{nju ulogu, a Koncern najve}i potencijal vidi u kori{tenju vjetroenergije i biomase. Izgradnja vjetroelektrana na moru je u sredi{tu zanimanja Njema~ke, Skandinavskih zemalja i Velike Britanije. Prva velika njema~ka vjetroelektrana se gradi ispred Borkuma. Ostale vjetroelektrane u Sjevernom i Isto~nom moru su u fazi projektiranja, s tim da E.ON ispred njema~kih obala èli izgraditi offshore vjetroelektrane ukupne snage 500 MW.

Planirane offshore vjetroelektrane koncerna E.ON

prirodni plin nEposrEdno iz izvora

E.ON osigurava budu}u opskrbu prirodnim plinom uz golema investicijska ulaganja. Tako Koncern sudjeluje s 24.5 posto vlastitih ulaganja u izgradnji plinovoda North European Gas Pipeline (NEGP), duljine 1200 km. Time }e Njema~ka biti neposredno priklju~ena na ruska nalazi{ta plina. Osim toga, Uprava Koncerna èli ubudu}e nabavljati teku}i plin (LNG) od zemalja, novih izvoznika prirodnog plina. Komprimirani plin se prevozi posebnim brodovima, a E.ON namjerava u Wilhemshafenu izgraditi novi terminal preko kojeg }e se prirodni plin isporu~ivati u njema~ku plinsku mreù.

Novi dobavni pravac prirodnog plina

Pripremio: Vladimir Dokmanovi}


ObnOvljivi izvOri

vjetroenergetika

Proteklu godinu dana, istraìvanja u podru~ju vjetroenergije usredoto~ena su na izvedbu generatora vjetroagregata, integraciju vjetroturbina u elektri~nu mreù te pra}enje zna~ajki i uvjeta pogona

U posljednje vrijeme, energija vjetra ponovno je u uzletu u svijetu elektri~ne energije, ~ak u tolikoj mjeri da se u ukupnoj svjetskoj energiji u godinama koje slijede o~ekuje sve ve}e pove}anje udjela upravo iz energije vjetra. Pri~a o usponu, padu i ponovnom usponu energije vjetra uistinu je fascinantna. Skoro od 13. pa sve do 19. stolje}a, vjetar je bio jedan od glavnih energetskih izvora u industriji. Energija vjetra koristila se za mljevenje bra{na, crpljenje vode, rezanje drva, proizvodnju papira, ulja i drugo. S izumom parne turbine, kori{tenje energije vjetra zapo~elo je polako opadati. Takav trend pada samo djelomi~no bio zaustavljen primjenom vjetrenja~a kori{tenih za crpljenje vode na ameri~kom Zapadu krajem 19. stolje}a. Tada se, nakon izuma elektri~ne energije, ulagao veliki napor kako bi se osmislili rotori koji bi konvertirali energiju vjetra u korisni oblik energije. Poneki manji elektri~ni generatori na vjetar imali su uspjeha, poput primjerice Jacobove vjetroturbine, a ostale su se, poput primjerice puno ve}e Smith-Putnampve turbine, u to doba pokazale neizvedive

OvisnOst prOmjenljivOsti snage vjetra i dizajna vjetrOturbina

Jedno od klju~nih obilje`ja snage vjetra je njena promjenljivost. Ona utje~e na dizajn turbina i zna~ajke korisnog rada koje turbine mogu ostvariti. U prvom uzletu kori{tenja energije vjetra, vjetrenja~e nisu bile spojene na sredi{nju elektri~nu mreù kao {to su to danas, radile su neovisno jedna o drugoj i promjenljivost vjetra utjecala je na svaku posebno. Graditelji prvih vjetrenja~a, za povremeni olujni vjetar osmislili su jedra koja su se mogla sklapati. Kako bi se prilagodili promjenama vjetra od dana do dana, mlinari su mogli pohraniti proizvode mlina, bilo da je bila rije~ o vodi, drvetu ili bra{nu. Varijacije u snazi vjetra mogli su regulirati samo tehni~ki napredniji mlinovi pomo}u posebnih sustava prijenosa i zama{njaka.

U posljednjem uzletu kori{tenja energije vjetra, isprva se malo pozornosti posve}ivalo problemu promjenljivosti, sve do nedavno, jer promjenljivost utje~e na ukupnu proizvodnju energije, a time i prihoda. Ubrzo je bila prepoznata ovisnost promjenljivosti snage vjetra i dizajna vjetroturbina. Od posebne va`nosti bila su pitanja ekstremnih konstrukcijskih optere}enja

i zamora materijala turbine. Ta su pitanja bila usko povezana s nestacionarnom aerodinamikom lopatica i ukupnom konstrukcijskom dinamikom stroja. Tijekom posljednja dva desetlje}a, veliki je trud bio uloèn da bi se shvatila temeljna svojstva vjetra i njegova interakcija sa strojevima, koji bi trebali crpiti njegovu energiju. To je rezultiralo ~injenicom da danas postoje na~ela projektiranja, koja su velika pomo} u dizajniranju turbina veli~ina nezamislivih, ~ak i do prije nekoliko godina. Pitanja, koja se postavljaju u budu}em dizajnu turbina vezana su za neuobi~ajenu ili ekstremnu okolinu (primjerice, pu~inske vjetroelektrane) i turbine ve}ih gabarita, s ve}om pouzdano{}u i manjim tro{kovima.

zanimljivi kOncepti viziOnara

S usredoto~enjem na dizajn turbine, jo{ uvijek se malo pozornosti pridaje pitanjima sve ve}e integracije vjetroturbina u konvencionalne energetske sustave. Osamdesetih i devedesetih godina pro{log stolje}a, snaga koju je bilo mogu}e proizvesti jednom ili vi{e turbina u velikoj je ve}ini slu~ajeva bila premalena u usporedbi s kapacitetom mreè te se mogu}i utjecaj na mreù zanemarivao. Me|utim, postojale su iznimke. Jedna od njih bio je koncept Williama Heronemusa., koji je u ranim sedamdesetim godinama pro{log stolje}a zamislio golemo podru~je plutaju}ih pu~inskih vjetroturbina, koje su trebale biti postavljene na obali Nove Engleske. Projekt se trebao koristiti za proizvodnju vodika desalinizacijom morske vode. Vodik bi se crpio do obale podvodnim cjevovodima, a tamo nadalje koristio za proizvodnju elektri~ne energije prema potrebi. Bila je rije~ o uistinu vizionarskom konceptu, koji je mnoge stru~njake potaknuo na anga`man u podru~ju vjetroenergetike.

Druga iznimka bio je koncept wind-diesel sustava, koji je bio predmetom zanimanja osamdesetih i devedesetih godina pro{loga stolje}a. Zamisao je bila spojiti vjetroagregate na izoliranu mreù napajanu dizelskim agregatima i tako umanjiti potro{nju dizelskog goriva s dizelskim generatorima. Povr{no gledaju}i, koncept zvu~i jednostavno. Me|utim, u praksi moè biti vrlo zahtjevan. Ovdje promjenljivost vjetra postaje klju~an ~imbenik u projektiranju sustava. Primjerice, ovisno o konfiguraciji sustava, mogu} je slu~aj kada izlazna snaga vjetroturbine prema{uje elektri~nu potra`nju. U tom slu~aju, mogu}e je da }e biti potrebno isklju~iti dizelski generator te istodobno smanjiti proizvodnju iz vjetra. Kako bi ti sustavi radili nesmetano, potrebno je razmatrati mogu}nosti opse`ne kontrole sustava opskrbe, kao i uzeti u obzir upravljive spremnike manjeg energetskog kapaciteta, razne vrste elektroni~ke opreme te upravljive elektri~ne terete. Wind-diesel sustavi nisu se jo{ uvelike razvili u praksi, no svakako postaju fascinantno i korisno razvojno podru~je. Mogu biti jako korisni u predjelima svijeta gdje sredi{nja mreà nije dostupna.

Europa trenuta~no nastoji pove}ati udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji (ne

ponovni uzlet energije vjetra

samo za elektri~nu energiju) na 20 posto do 2020.godine. Prema tomu, u idu}ih 12 godina bilo bi mogu}e instalirati jo{ 130 GW vjetroelektrana. Instalacija sve vi{e energije iz vjetra zna~it }e sve ve}e pridavanje va`nosti promjenljivosti vjetra .

U proteklu godinu dana istraìvanja se fokusiraju na izvedbu generatora vjetroagregata, integraciju vjetroturbina u elektri~nu mreù te pra}enje zna~ajki i uvjeta pogona. Vezano za generatore, posebno zanimanje posve}uje se izravno pogonjenim generatorima (bez prijenosnog mehanizma - direct drive) te se razmatra pove}anje mase konstrukcije takvih generatora s obzirom na pove}anje njihove nazivne snage. Osim izravno pogonjenih generatora, posebno zanimanje usmjereno je na dvostruko napajane indukcijske generatore s fokusom na analiti~ko odre|ivanje na~ela upravljanja pretvara~ima snage, koji se koriste u takvim generatorima. Vezano za integraciju vjetroelektrana u elektroenergetski sustav, istraùju se na~ini integracije ve}ih udjela vjetroenergije, uklju~uju}i predvi|ena optere}enja, upravljanje potro{njom te spremanje energije tla~enjem zraka. U tom se podru~ju, kao posebno zanimljivo rje{enje, istraùje kombinacija vjetroturbina sa kotlovima u kogeneracijskim postrojenjima. Problematika integracije vjetroenergije obra|uje se i s aspekta specifi~nih zahtjeva elektroprivrede i operatora sustava. Tre}a grupa tema odnosi se na pra}enje zna~ajki i uvjeta pogona, gdje se pozornost posve}uje identifikaciji okolnosti u kojima bi pra}enje stanja i uvjeta pogona moglo pomo}i u ukupnom smanjenju tro{kova rada i odràvanja velikih vjetroturbina priklju~enih na mreù.

Ivana Aleri} i Sini{a Kneèvi}


HEP }e i ove godine, uz u~enike koji su pobijedili na dràvnim natjecanjima iz matematike i fizike s eksperimentalnom fizikom te elektroinstalatera/elektromontera, nagraditi i najbolje s natjecanja iz osnova elektrotehnike

Dràvno natjecanje iz osnova elektrotehnike u~enika prvih i drugih razreda srednjih {kola, koji se {koluju za zanimanje tehni~ara u elektrotehni~kom podru~ju, odràno je 8. i 9. svibnja o.g. u Tehni~koj {koli Ru|era Bo{kovi}a u Zagrebu. Organizator natjecanja bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta i Agencija za strukovno obrazovanje, a provodilo se u dobro opremljenim prostorima [kole – doma}ina, koju nam je predstavio Emil [atali}, profesor fizike i predsjednik Dràvnog povjerenstva tog natjecanja.

Tehni^ka [kola Ru\eRa Bo[kovi]a oBilje@ava 60 godina posTojanja

Dràvno natjecanje iz osnova elektrotehnike pro{le se godine nije odràlo, a tako bi bilo i ove da projekt obnavljanja tog natjecanja nisu u svoje ruke uzeli prof. E. [atali}, \ur|ica Fu{tar, ravnateljica {kole Ru|era Bo{kovi}a i recenzenti Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva. Naime, recenzenti s FER-a pomogli su kod pregledavanja zadataka, a bili su uklju~eni i u dràvno povjerenstvo.

Prof. E. [atali}, predstavljaju}i Tehni~ku {kolu Ru|era Bo{kovi}a, naglasio je da }e u èlji da se to natjecanje ne ugasi, i idu}ih godina nastojati

zadràti ga pod svojim okriljem. Tehni~ka {kola Ru|era Bo{kovića ove godine obiljeàva 60 godina postojanja (prvi nara{taj u~enika upisao se u tu [kolu davne 1948. godine i to za zanimanje tehni~ara za o~nu optiku). Tijekom godina razvoja, program se pro{irio na tri podru~ja: optiku, strojarstvo i elektrotehniku. Danas obrazuje pribli`no 1200 redovnih u~enika i 250 polaznika u obrazovanju odraslih i CISCO akademiji. U [koli je 140 zaposlenika, od ~ega 115 nastavnika. Danas se upisuju u~enici u sljede}im programima zanimanja: tehni~ar za o~nu optiku, tehni~ar za mehatroniku, tehni~ar za ra~unalstvo i tehni~ar za elektroniku.

saMo jedna êTvRTina uênika na sTudiju Tehni^kih ZnanosTi

Otvorenju natjecanja nazo~ili su prof.dr.sc. Vedran Mornar, dekan FER-a, prof. Stanko Paunovi}, vi{i savjetnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, ~lanovi Dràvnog povjerenstva i mentori u~enika. Zaèljev{i svima dobrodo{licu na natjecanje, ravnateljica [kole \. Fu{tar zahvalila je mentorima na trudu koji su uloìli u rad s u~enicima, dok je u~enicima poèljela posebno dobre rezultate. Natjecanje je slu`beno otvorenim proglasio prof.dr.sc. Mornar, koji je rekao:

- Radujem se biti na natjecanju struke koja }e stvarati vrijednosti u dru{tvu. Na àlost, samo jedna ~etvrtina u~enika poha|a studij tehni~kih znanosti pa se nadam da je ovo natjecanje prigoda da idemo u dobrom smjeru.

Uz rije~i ohrabrenja, ukratko je predstavio FER te poru~io u~enicima da o~ekuje da }e svi jednoga dana zavr{iti na FER-u te zahvalio osoblju [kole, ~iji ga entuzijazam odu{evljava. Ukupno se natjecalo 60 u~enika, koji su sa svojim mentorima pristigli iz 30 tehni~kih {kola iz svih ùpanija. Uz u~enike iz Republike Hrvatske, natjecali su se i dragi gosti {kole, u~enici iz Katoli~kog {kolskog centra Don Bosco iz @ep~a u Bosni i Hercegovini.

nagRade odlaze u âkovec i slavonski BRod

U~enici prvih razreda rje{avali su najprije pismene zadatke, nakon ~ega su imali prakti~ni dio natjecanja u laboratoriju za mjerenja i za NF tehniku, dok su u~enici drugih razreda nakon pismenog dijela imali prakti~ni zadatak u laboratoriju za ra~unalstvo. Nakon natjecanja, [kola je za sve mentore i u~enike organizirala odlazak na kazali{nu predstavu, obilazak Zagreba te sve~ano progla{enje pobjednika.

Najbolji od prvih razreda bio je Dominik Bartolovi} iz Tehni~ke {kole Slavonski Brod, dok je iz drugih razreda prvo mjesto osvojio Matija [antl iz Tehni~ke, industrijske i obrtni~ke {kole âkovec. Njima }e krajem {kolske godine pod naslovom Imam ìcu, HEP dodijeliti Nagradu u~enicima i to u iznosu od 3.000 kuna.

Lucija KutleSnimila: Jelena Vu~i}

USUSRET NAGRADI HEP-a UÊNICIMA

Dràvno natjecanje u~enika iz osnova elektrotehnike

najbolji elektro-u~enici âkovca i slavonskog Broda

U~enici prvih i drugih razreda rje{avali su najprije pismene zadatke

Prakti~ni dio natjecanja odràvao se u laboratoriju za mjerenja i NF tehniku te u laboratoriju za ra~unalstvo

Prigodom otvorenja natjecanja, nazo~nima su se obratili prof.dr.sc. Vedran Mornar, dekan FER-a i doma}ini: \ur|ica Fu{tar, ravnateljica Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a i Emil [atali}, predsjednik Dràvnog povjerenstva natjecanja


izbori

Konstituiraju}a sjednica Glavnog radni~kog vije}a HEP operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Nezadovoljni sistematizacijom i organizacijom

Ku}i{te generatora sretno doputovalo u Zaku~ac

U okviru zapo~etih revitalizacijskih radova u HE Zaku~ac, prema Ugovoru za isporuku generatora i sustava uzbude agregata A, B, C i D, u na{u najsna`niju hidroelektranu 7. svibnja o.g. sretno je doputovalo ku}i{te generatora A.

Njegovo tvorni~ko preuzimanje obavljeno je dan prije u tvrtki Kon~ar - Generatori i motori u Zagrebu, nakon ~ega je ukrcano na labudice i upućeno na odredi{te. Kako bi kroz tunel moglo stići do strojarnice, ku}i{te je moralo biti rastavljeno na dvije polovice.

[email protected].

rEvitalizacija

Labudice odvoze ku}i{te generatora A HE Zaku~ac iz tvornice Kon~ar - Generatori i motori u Zagrebu

Promjene u vodstvuU baranjskom mjestu Suza, 18. travnja o.g.

odràna je sjednica Izvanredne izborne skup{tine Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990-1995. Razlog za njeno odràvanje je izbor dosada{njeg predsjednika ROIH-a Ivice Kopfa za predsjednika UHB HEP-a.

Nakon razrje{enja I. Kopfa s funkcije predsjednika ROIH-a, predsjednik Kandidacijskog povjerenstva Mato Matkovi} predloìo je Darka Mikuli}a za novog predsjednika ROIH-a, {to je i prihva}eno glasovanjem. Tako|er, budu}i da je D. Mikuli} do sada bio ~lan Sredi{njeg odbora UHB HEP-a, novom funkcijom to prestaje biti pa je na to mjesto izabran An|elko Radi}.

D.Karna{

Nakon {to je dosada{nji predsjednik ROIH-a I. Kopf izabran za predsjednika UHB HEP-a, za novog predsjednika ROIH-a izabran je Darko Mikuli}

Sjednica izvanredne izborne skup{tine regionalnog odbora isto~ne Hrvatske UHb HEP-a

Ku}i{te je na odredi{tu, a prepolovljeno ulazi u tunel na putu ka strojarnici

Odgovorni za siguran put Josip Triplat (Kon~ar – GIM) i Ivica Maru{i} (HE Zaku~ac)

Temeljem odredbi Sporazuma o ure|enju uvjeta rada Glavnog radni~kog vije}a u HEP Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. i provedenih izbora za ~lanove radni~kih vije}a njegovih organizacijskih jedinica, odràna je 29. svibnja o.g. konstituiraju}a sjednica Glavnog radni~kog vije}a (GRV) HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS).

Sjednicu je otvorio predsjednik GRV-a prvog saziva HEP ODS-a d.o.o. Darko Horvatinovi}. Potom je ustanovio dnevni red i to: prihva}anje Prijedloga sporazuma o ure|enju uvjeta za rad GRV-a u HEP ODS-u te Prijedloga poslovnika o radu GRV-a, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika GRV-a, a predvi|ena su pitanja i prijedlozi.

Sve to~ke dnevnog reda su jednoglasno prihvaćene. Predsjednik GRV-a ostao je i u ovom sazivu Darko Horvatinovi}, dok je za novog zamjenika izabran Nenad Mance. ^lanovi GRV-a su u raspravi

iskazali nezadovoljstvo posljednjom sistematizacijom i reorganizacijom, nedostatkom opisa poslova pojedinih radnih mjesta, problemom zapo{ljavanja novih kadrova, nedostatkom plana zapo{ljavanja i ostalim.

Sjednici su prisustvovali i Marija Kutle - predstavnica poslodavaca za rad s radni~kim vijećima, @eljko Vrban - pomo}nik direktora HEP ODS-a te predstavnici triju HEP-ovih sindikata. @. Vrban je pozdravio prisutne u ime direktora HEP ODS-a Mi{e Jurkovi}a te ~estitao svima na izboru. Suradnju s pro{lim sazivom GRV-a ocijenio je uspje{nom, izraziv{i uvjerenje da }e tako biti i ubudu}e.

Predstavnici sindikata izvijestili su i o pregovorima s Poslodavcem o novom kolektivnom ugovoru, koji bi trebao stupiti na snagu do 1. srpnja o.g. , a informaciju o pojedinostima i prijedlozima sindikata radnici HEP-a mogu pro~itati na oglasnim plo~ama i Infohepu.

Jelena Vu~i}

Sjednici je nazo~io 21 ~lan Glavnog radni~kog vije}a HEP Operatora distribucijskog sustava


Ostvarenjem projekata energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti gradova Vara`dina, Karlovca i Jastrebarskog, smanjena je potro{nja elektri~ne energije za 2.946.974 kWh godi{nje i, osim izravnih financijskih u{teda od 1.345.000 kuna godi{nje, postignute su i u{tede u emisijama stakleni~kih plinova od pribli`no 21.500 tona u osam godina, koliko je vrijeme povrata investicije, a budu}i da je u svijetu cijena takvih emisija 10 USD/t, u{tede u emisijama u osam godina iznose pribli`no 215.000 USD

U prvim mjesecima 2008. godine dovr{ena su tri projekta energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti u gradovima. Time su se gradovi Vara`din, Karlovac i Jastrebarsko pridruìli Zagrebu, Novigradu i Rovinju kao vlasnici nove, u~inkovite javne rasvjete, napravljene u okviru projekta tvrtke HEP ESCO. Podsjetimo, do sada dovr{eni projekti su gradovima - vlasnicima sustava stvorili zna~ajne u{tede u energiji i tro{kovima odràvanja, iz kojih se projekt u prvo vrijeme otpla}uje. Nakon isteka roka otplate, gradovi nastavljaju uìvati beneficije suvremenog sustava rasvjete, koji ima zna~ajno manje pogonske tro{kove. Stvarne su u{tede potvrdile i time jo{ jedanput naglasile preciznost i konzervativnost predvi|anja u{teda HEP ESCO-a. Bitno je napomenuti da se, osim zna~ajnih u{teda, projektima postiù i pobolj{anja svjetlotehni~kih obilje`ja javne rasvjete.

TiJeK prOJeKTa energeTSKe UînKOViTOSTi U JaVnOJ raSVJeTi

Svaki projekt energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti razvija se od evaluacije preliminarnih podataka, kojom se procijeni isplativost ulaska investitora u navedeni projekt, kao i mogu}nost ostvarivanja u{teda. Nastavlja se izradom studije izvodljivosti HEP ESCO-a, kojom se okvirno odredi vrijednost investicije, koli~ina radova koje je potrebno obaviti, kao i mogu}nost

ostvarivanja u{teda u energiji i tro{kovima odràvanja. Nakon {to, potpisivanjem sporazuma, takvu studiju prihvati grad, zapo~inje izrada investicijske studije, koja predstavlja preciznu tehni~ku i financijsku obradu tijeka projekta, snimku trenuta~nog stanja i prijedlog budućeg te temeljitu procjenu investicije i u{teda. Potpisom ugovora, grad i HEP ESCO zapo~inju izvedbu projekta.

MODernizaciJa JaVne raSVJeTe

Modernizacija javne rasvjete predstavlja zamjenu stare, energetski neu~inkovite rasvjete suvremenom. Takva suvremena rasvjeta, unato~ tomu {to je manje snage, a time i manje potro{nje elektri~ne energije - osigurava ve}u osvijetljenost tamo gdje je ona potrebna. Nagla{eno se vodi ra~una da je svjetlost usmjerena na cestu i pje{a~ke zone, a smanjen je njen utjecaj na podru~ja na kojima nije potrebna dodatna osvijetljenost tijekom no}nih sati kao, primjerice, na okolne zgrade ili no}no nebo. Time se pridonosi boljim uvjetima ìvljenja, a postiè se i zna~ajan pozitivan utjecaj na okoli{. Osim financijske koristi i koristi za okoli{, zna~ajno je i smanjenje optere}enja elektroenergetskog sustava, koje ostavlja prostora za nove potro{a~e, uz postojeće instalacije.

Zamjena rasvjete moè biti samo djelomi~na i moè ju, primjerice, predstavljati samo skidanje ìvinih i postavljanje u~inkovitijih natrijevih sijalica. Bolja se u~inkovitost, dakako, postiè cjelovitijim projektom, koji uklju~uje zamjenu kompletnih rasvjetnih tijela. Za razliku od dosad kori{tene rasvjete, nova rasvjetna tijela zbog karakteristi~nog oblika pokrova, usmjeravaju ve}inu proizvedene svjetlosti prema povr{ini koju je potrebno osvijetliti. Imaju, tako|er, neusporedivo u~inkovitije odsija~e, staklene ili polikarbonantne za{tite, kontrolnu i ostalu opremu, koji zajedno pridonose kvalitetnijoj osvijetljenosti prostora i koja zadovoljava europske standarde.

Dodatan izvor u{tede instaliranje je pojedina~ne ili grupne regulacije svjetlosnog toka. Prigu{ivanjem se smanjuje intenzitet u kasnijim no}nim satima, kada je smanjen promet i kori{tenje prostora na kojima se nalazi javna rasvjeta, me|utim, ne i opasna niti premala koli~ina osvijetljenosti.

Osim u energiji, bolja i novija rasvjeta donosi i zna~ajne u{tede u odràvanju. Potreban je neusporedivo manji broj zamjena sijalica i popravaka, a postiè se i ve}i broj zajam~enih radnih sati. Taj se broj radnih sati pove}ava ugradnjom regulacije.

U SlU@bi za[TiTe OKOli[a

Prethodno smo spomenuli smanjivanje utjecaja javne rasvjete na no}no nebo nakon zavr{etka svakog od projekata HEP ESCO-a. Konkretno to zna~i olak{avanje posla astronomima i pove}anja uìtka amaterskim promatra~ima zvijezda, budu}i da se no}no nebo osloba|a umjetne svjetlosti. Smanjen je i utjecaj na ìvot no}nih ptica, {i{mi{a i ostalih ìvotinja, kojima prevelika

osvijetljenost tijekom no}i onemogu}ava prirodni ìvotni tijek. Tu je i odre|eni utjecaj na zdravlje ~ovjeka koji ima lo{e usmjerena rasvjeta, budu}i da ona uni{tava pravilan ritam izmjene no}i i dana, a time i kvalitete ~ovjekova sna.

Osim utjecaja tog tipa, novoinstalirana rasvjeta smanjuje negativni utjecaj na okoli{ tako {to tro{i manje koli~ine elektri~ne energije. Naime, proizvodnjom elektri~ne energije nastaje odre|ena koli~ina emisija stakleni~kih plinova, a smanjenom potro{njom smanjuje se njihova emisija.

prOJeKT U graDU Vara@DinU

Studija izvodljivosti, kojom su analizirani potencijali energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Vara`dina, dovr{ena je u travnju 2005. godine. Rezultati su pokazali da postoji mogu}nost u{tede u visini od jedne tre}ine trenuta~ne potro{nje sustava. Obra|ene su mjere, koje su uklju~ivale modernizaciju postoje}ih svjetiljki, njihovu zamjenu novima i grupnu regulaciju sustava javne rasvjete.

U Investicijskoj studiji detaljno je obra|eno 136 mjernih mjesta s vi{e od 5.500 svjetiljki i 1,45 MW instalirane snage. Nakon analize, utvr|en je potencijal za primjenu mjera energetske u~inkovitosti na 69 mjernih mjesta. Mjere, koje su predvi|ene Studijom, uklju~ene su u Ugovor o izvedbi projekta koji je potpisan u kolovozu 2006. godine. Izvedeno je 2.660 mjera energetske u~inkovitosti, koje su obuhvatile:

- rekonstrukciju 574 svjetiljke, koja je uklju~ila zamjenu sijalice i predspojne naprave, kao i kompletan servis svjetiljke;

- ugradnju 2.086 novih natrijevih svjetiljki umjesto starih ìvinih i natrijevih svjetiljki.

Ukupne godi{nje u{tede iznose 544.000 kuna. Projekt je, osim mjera energetske u~inkovitosti, obuhvatio i rekonstrukciju stupova javne rasvjete te ih je ukupno zamijenjeno i obnovljeno 1.385 komada razli~itih izvedbi.

prOJeKT U graDU KarlOVcU

Studija izvodljivosti za Projekt energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Karlovca dovr{ena je u oùjku 2006. godine. Pokazala je mogu}nosti u{teda u visini od otprilike 26 posto dotada{nje potro{nje elektri~ne energije. Analizirane su mogu}nosti modernizacije sustava rekonstrukcijom postoje}ih, ugradnjom novih svjetiljki i uvo|enjem pojedina~ne regulacije na dio sustava javne rasvjete.

Investicijska studija dovr{ena je u prosincu iste godine. U njoj je obra|eno 240 mjernih mjesta s vi{e od 7.200 svjetiljki i 1,5 MW instalirane snage, od kojih je odabrano 85 s najve}im potencijalom za u{tede.

U okviru Projekta obavljeno je: - zamjena 2.100 svjetiljki, koja uklju~uje zamjenu

kompletne svjetiljke, cestovne ili parkovne, koje obi~no sadrè ìvinu sijalicu, novom, u~inkovitom svjetiljkom s natrijevom sijalicom.

ENERGETSKA UÎNKOVITOST

projekti energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti Hep eScO-a

Kvalitetnija i {tedljivija rasvjeta gradova Ivan Zub~ić i Ivana Rogulj


- ve}ina svjetiljki snage 250 i 150 W imaju ugra|enu pojedina~nu regulaciju svjetlosnog toka, koja smanjuje intenzitet osvijetljenosti i potro{nju elektri~ne energije u kasnim no}nim satima.

Ukupna procijenjena godi{nja u{teda iznosi 563.000 kuna, u{teda pretpostavljena Studijom za sada je dokazana mjerenjima snage nakon instalacije kompletne opreme.

Projekt u gradu jastrebarsko

Studija izvodljivosti za Projekt energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Jastrebarsko dovr{ena je, tako|er, u oùjku 2006. godine. Sli~no kao i za Projekt energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti grada Karlovca, pokazala je mogu}nosti u{teda u visini od otprilike 25 posto dotada{nje potro{nje elektri~ne energije. Analizirane su mogu}nosti modernizacije sustava rekonstrukcijom postoje}ih, ugradnjom novih svjetiljki i uvo|enjem pojedina~ne regulacije na dio sustava javne rasvjete.

Investicijska studija dovr{ena je u prosincu 2006. godine. Njome je obra|eno 107 mjernih mjesta s 2.400

svjetiljki i 400 kW instalirane snage, od kojih je 50 odabrano za Projekt.

U Projektu je obavljeno:- zamjena starih svjetiljki ìvinim i natrijevim

sijalicama, onima s natrijevim sijalicama manje snage.- 101 mjera rekonstrukcije postoje}ih svjetiljki

ugradnjom novih predspojnih naprava i promjenom sijalica.

Ukupna procijenjena godi{nja u{teda iznosi 238.000 kuna.

ukuPne u[tede

Ostvarenjem ova tri projekta, smanjena je potro{nja elektri~ne energije za 2.946.974 kWh godi{nje i, osim izravnih financijskih u{teda od 1.345.000 kuna godi{nje, postignute su i u{tede u emisijama stakleni~kih plinova. Njihovo smanjenje iznosi pribli`no 21.500 tona u osam godina, koliko je vrijeme povrata investicije. Budu}i da je u svijetu cijena takvih emisija 10 USD/t, u{tede u emisijama u osam godina iznose pribli`noo 215.000 USD.

Javna rasvjeta prije… …i poslije provedenog projekta energetske u~inkovitosti u javnoj rasvjeti HEP ESCO-a

okoliš

Edukacijski seminar HEP operatora distribucijskog sustava o novim zakonskim propisima iz podru~ja za{tite okoli{a

stroìji zahtjevi

Ve} tradicionalni edukacijski seminar o novim propisima u za{titi okoli{a za zaposlenike HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. ove je godine odràn 7. i 8. svibnja u HEP NOC-u Velika. Odràn je pod vodstvom Sanje Grabar, zamjenice direktora tvrtke APO d.o.o. te Stjepana Megle, kao predstavnika HEP Operatora distriucijskog sustava. Seminaru su prisustvovali predstavnici svih elektri zaduèni za poslove gospodarenja otpadom te za za{titu okoli{a - njih ~ak 36, odnosno osam sudionika vi{e nego pro{le godine, {to svjedo~i ozbiljnom pristupu obvezama vezanim uz tu problematiku.

Tijekom dvodnevnog rada, izloèn je pregled novih zakonskih propisa vezanih uz zrak, vode, otpad i opasne kemikalije te za{titu okoli{a, donesenih tijekom 2007. i po~etkom 2008. godine. Komentirani su neki novodoneseni propisi, kao i obveze HEP Operatora distribucijskog sustava proiza{li iz njih. Tako|er je odràna radionica u svezi s Pravilnikom o registru one~i{}avanja okoli{a, na kojoj su sudionici upoznati s na~inom i pravilnim ispunjavanjem novih obrazaca (PI-1, PI-2, PL-PPO, PI-V, PI-Z-1, PI-Z-3), koji se sada u potpunosti obra|uju ra~unalom. Na kraju su obra|ene obveze prema Zakonu o kemikalijama i dan je pregled prijava tijekom kalendarske godine i obveza vezanih uz za{titu okoli{a.

Iz godine u godinu zakonski propisi su sve stroì i op{irniji, a ovu godinu zahtijevaju ~ak novi pristup organizaciji rada, {to izaziva dodatne pote{ko}e. Brojna pitanja i dvojbe sudionika seminara te ~injenice poput, primjerice, novog Zakona o za{titi okoli{a koji je sa tridesetak ~lanaka narastao na vi{e od 200, potvr|uju koliko je problematika za{tite okoli{a sloèna i sve zahtjevnija, s tim da je neupitno potreban ozbiljan pristup, kako u sada{njosti, tako i u budu}nosti.

Vanja Toma{ek


ZAHVATI

Remont HE Dubrovnik

Preìvjeti do revitalizacije Marica @aneti} Malenica

Budu}i da se o~ekuje skora revitalizacija opreme stare 43 godine, u HE Dubrovnik će manjim zahvatima poku{ati izdràti jo{ godinu - dvije i premostiti vrijeme do po~etka revitalizacije

Osvanuo je, do sada, najtopliji proljetni dan - stupac ìve prelazi 30 0C, a ja u Platu. Stoga je mra~an i vlaàn tunel koji vodi do strojarnice HE Dubrovnik najpoèljnije obitavali{te i siguran zaklon od podnevnog zvizdana. Prolaze}i tunelom razmi{ljam i ra~unam da }e mi se barem agregati razveseliti, zauzeti manekensku pozu i bu~no me pozdraviti nakon {to se nismo vidjeli godinu dana. Ali, ni{ta od toga. U strojarnici - muk, ni A ni B ni zvuk da puste. Ako èlim ~uti glas i progovoriti

koju rije~, a da mi ne odgovori samo jeka, morat }u potraìti druge sugovornike. Sre}a mi se nasmije{ila u uklopnici, gdje ugledah veselo lice mladog uklopni~ara Hrvoja Bupi}a, koji je tu tek godinu dana. Zadovoljan je poslom, a i sve drugo mu je za pet. Smjenski rad dobro podnosi, a i no}i su mu mirnije na poslu negoli doma, gdje se nadglasava s troje male djece. Nije se izjasnio koji broj djece mu je cilj, ali odlu~no tvrdi da ne}e stati s pro{irivanjem obitelji. U ovoj odumiru}oj zemlji, svijetli primjer na{eg kolege za svaku je pohvalu.

Pregled za dva tjedna

S pro{irene reprodukcije vra}am se suènom remontu. Agregat A iza{ao je iz pogona 26., a agregat B 27. svibnja. Kako je rije~ o skra}enom remontu, koji }e se svesti na uobi~ajeni godi{nji pregled i njegu elektro i strojarske opreme, agregati }e se ve} nakon dva tjedna ponovo priklju~iti na mreù i to 1. lipnja agregat A i 10. lipnja agregat B.

Tijekom nekoliko, za posadu radnih, a agregate neradnih dana - uz redovite godi{nje radove prema listama odràvanja, obavit }e se i sljede}i istovrsni poslovi na oba agregata: bezrazorno ispitivanje regulacijskih (privodnih) lopatica u montiranom stanju; pregled oklopljenih sabirnica 14,4 kV agregata 120 MVA i zamjena gumenih mjehova te remont opreme turbinske regulacije. Na agregatu A jo{ }e se obaviti: zamjena mjernog transformatora u dalekovodnom polju 110 kV; ~i{}enje hladionika ulja na blok transformatoru agregata 120 MVA i izmjena manèta na lopaticama turbine (2 komada), a na agregatu B: kontrola i pode{avanje zra~nosti regulacijskih lopatica u zatvorenom poloàju te

pregled ko~ionog sustava glavnog generatora uz podmazivanje dizalica – ko~nica.

Va`niji poslovi, koji }e se obaviti na zajedni~koj opremi, su: pregled hidromehani~ke opreme na vodostanu; ispitivanje protupoàrne H

2O

za{tite u kabelskom tunelu; ispitivanje vatrodojave u kabelskom tunelu; zamjena usmjerenih ventila na sustavu za CO

2 ga{enja glavnih generatora

i transformatora te kontrola, ispitivanje i atestiranje stabilnih boca CO

2 u strojarnici i uljnom

gospodarstvu.

Sami Svoji majStori

Ve}inu poslova godi{njeg pregleda obavlja vrijedna posada Elektrane sa smanjenim brojem ljudi nakon pro{logodi{njeg masovnog umirovljenja. Ono {to raduje starije kolege je uklju~ivanje dvoje mladih inènjera, koji spremno podnose svoj dio remontnog tereta. Glavni i odgovorni za remont je gospar Vlaho Zakarija, rukovoditelj Slu`be odràvanja. Ovaj iskusni elektroprivredni i morski vuk spjego mi je ovo:

- O~ekujemo skoru revitalizaciju pa se ne upu{tamo u saniranje nekih ustanovljenih o{te}enja. îniti sada takve intervencije bio bi veliki gubitak vremena i kilovatsati pa }emo s manjim zahvatima poku{ati izdràti jo{ godinu - dvije i premostiti vrijeme do po~etka revitalizacije na opremi staroj 43 godine.

Od vanjskih izvo|a~a, ove godine u pomo} su pozvali tek dvije tvrtke: Marting (ispitivanje strojarske opreme) i KONÂR – Monta`ni inènjering (zamjena naponskog transformatora na RP 110 kV agregata A).

Vlaho Zakarija, glavni i odgovoran za uspje{no obavljanje remonta Uklopni~ar Hrvoje Bupi} ovdje je prona{ao svoje mirne no}i


Sanaciju brtvi na ~ahurama turbinskih privodnih lopatica na agregatu A obavlja Stjepo Mati} i njegove kolege

î{}enje izmjenjiva~a blok-transformatora agregata A Ovdje se, kaè Mi{o Bona~i}, obavlja skidanje stare elektroopreme upravljanja koja nije u funkciji i priprema podloge za revitalizacijske zahvate

î{}enje, zamjena i pode{avanje opreme turbinske regulacije obavlja dio posade zaduèn za strojarsko odràvanje, me|u kojima je i Nik{a [imunovi}

Maro Mandi} i Frano Fi{er kontroliraju ispravnost elektroopreme


IZGRADNJA

Gradili{te Bloka L u TE-TO Zagreb

Montaà opreme u punom zamahu

Krajem svibnja o.g. ponovno smo s graditeljima novog Bloka L u zagreba~koj Termoelektrani-toplani. S dovoljnim odmakom od na{eg posljednjeg posjeta, a opet ne preduga~kim razdobljem kako nam ne bi promakli najva`niji radovi u rastu novog elektroenergetskog objekta, koje pratimo u kroni~aru HEP-a, na{em HEP Vjesniku.

Tamo nas do~ekuju direktor Sre}ko Rundek i tehni~ki direktor i voditelj gradili{ta Zdravko Fuchs, koji su u svom pretrpanom dnevnom rasporedu susretljivo na{li malo vremena i za nas. Spomenimo da je rije~ o iskusnim elektroprivrednicima s 36, odnosno i 34 godina radnog staà u HEP-u. Odmah dogovaramo da }e ovo javljanje biti vi{e potkrijepljeno fotografijama, koje govore vi{e od tisu}u rije~i.

Zna~i ukratko, zavr{ena je rekonstrukcija

rasklopi{ta i ono je u pogonu, a tehni~ki pregled i primopredaja se o~ekuju tijekom lipnja o.g. Zavr{eni su i energetski blok – transformator: rekonstruirana su trafo-polja, montirani transformatori i cjelokupna opreme, a u pogon }e kada i cjelokupno postrojenje Bloka L. [to se ti~e sustava upravljanja i vo|enja, u zavr{noj su fazi izvedbeni projekti i logika sustava upravljanja, a zapo~elo se i s djelomi~nom montaòm hardvera (regali, ormari, kontejneri…). Softver stiè, dakako, naknadno. Zgrada strojarnice je zavr{ena i pod krovom.

Devedeset i pet posto strojarske, elektro i pomo}ne opreme je isporu~eno, na gradili{tu je i u tijeku je njezina montaà. Me|u njom je i glavna oprema - plinsko-turbinski agregat, kotlovsko postrojenje, parno-turbinski agregat…Za one koji to ne znaju, podsjetimo da se novi Blok L implementira u postoje}e postrojenje, {to izgradnju ~ini znatno

sloènijom i oteànom, pa je pri stizanju opreme na gradili{te bilo dana kada doslovce nisu znali kamo sve to smjestiti prije ugradnje. No uz dodatni trud - stalno premije{tanje brojnih sanduka, rje{avala se takva gu`va. .

Uz pratnju Z. Fuchsa, pri vanjskoj temperaturi iznad 30 0C, obilazim i snimam dostupnu opremu Bloka L – od parne turbine i njenog rotora, kondenzatora, kotlovskog postrojenja, plinske turbine i generatora, rasklopi{ta do elektroopreme, napojne crpke…Za kraj ostavljam pogled na novi Blok L i kransku dizalicu rastegnutu 40 metara.

Sada je gradili{te, na kojem svakodnevno radi blizu 120 ljudi razli~itih vanjskih izvo|a~a, puno ìvlje i ima se {to za vidjeti. Neka fotografije govore.

Dragica Jurajev~i}

U tijeku je i montaà usisnih kanala plinske turbine Pokrivena plinska turbina i njen generator Pogled s krova na dovr{eno rasklopi{te

Montira se parna turbina i ~eka dostava generatora, a rotor je spreman za ulaganje u turbinu

Montiran je i kondenzator Kotao je montiran i ~eka tla~nu probu, dok je tla~na proba dimovodne strane ve} uspje{no provedena


Kotao iz pti~je perspektive

Zgrada strojarnice je pod krovom i zapo~elo je njezino zatvaranje

Vanjski pogled na kotlovsko postrojenje

Gradili{te novog Bloka L i de`urna 40-metarska dizalica

Montirane su i napojne crpke... ...elektrooprema 6,3 kV


S LICA MJESTA

Pogon Sunja

Dvije kapitalne investicije za preporod Dragica Jurajev~ić

Prelaskom na 20 kV napon i izgradnjom RS 20 kV, Pogon Sunja će napokon postati svoj gazda – imat će potpunu kontrolu nad svojim dalekovodima i jednu ~vrstu pojnu to~ku te pouzdanije i kvalitetnije napajanje svojih potro{a~a

Svaki dolazak u Sunju budi osjećaje i sjećanja pohranjena ranih devedesetih godina pro{log stoljeća na prve obilaske ovog simpati~nog gradića na istoimenoj rje~ici, kada je bio prva crta obrane Domovine i proìvljavao svoje najteè godine. Tako je bilo i za ovog na{eg posjeta sredinom ovogodi{njeg svibnja. Sjećam se da je tada jedina veza te{ko ranjene Sunje s ostatkom svijeta bila prekosavska skela, a danas se ovdje ponovno moè doći vlakom i cestom, ali jo{ uvijek i skelom (ako joj prilazite s lijeve obale Save). Tako će i biti sve dok se kod Krate~kog ne izgradi već davno obećani most, koji će povezati njezine dvije obale i olak{ati ìvot ovda{njim stanovnicima. Ali, i na{im sunjskim elektra{ima. Naime, za brigu o potro{a~ima i mreì u osam sela na lijevoj obali Save, prisiljeni su ponovno koristiti skelu, sada Sunjanku, kako ne bi morali obilazno preko Siska putovati vi{e od 60 kilometara. U to smo se i sami uvjerili na kraju posjeta sunjskom podru~ju.

U Suncem okupanoj Sunji do~ekuje me mladi rukovoditelj Damir Barić, nasljednik dugogodi{njeg i legendarnog rukovoditelja Tome Dolića, koji je prije

godinu i pol dana oti{ao u zasluènu mirovinu. D. Barić je, prije dolaska u Sunju 2006. godine, tri godine radio u sjedi{tu Elektre Sisak na poslovima razvoja. Odmah na po~etku razgovora zadovoljno napominje da je naslijedio dobro uhodani Pogon i da se dobro sna{ao zahvaljujući svom prethodniku, koji ga je kvalitetno uveo u posao, te pouzdanim suradnicima i njihovom poznavanju postrojenja u du{u.

Pogon Sunja na podru~ju od 310 ~etvornih kilometara skrbi o 3.435 kupaca, ~iju godi{nju potro{nju od 10.000 MWh obiljeàva nepromijenjenost. Od postrojenja raspolaù sa 96 TS 10(20)/04 kV i 180 kilometara DV 10 i 20 kV. Kada je rije~ o njihovom stanju i (ne)kvaliteti, saznajemo da su mreù u sredi{tu Sunje dotjerali kabliranjem, kao i onu uni{tenu u ratu na podru~ju Pogona. S druge strane, na àlost, imaju puno nekvalitetnih mreà koje su stavili u pogon odmah nakon Oluje i stoga nisu obuhvaćene Programom SIO. Stanje mreà, prema rije~ima D. Barića, ipak je zadovoljavajuće i odràvaju onako kako najbolje znaju i mogu s raspoloìvim sredstvima. [to se ti~e obnove, sve su im mreè pod naponom, osim pet strujnih krugova, gdje nema niti zahtjeva za priklju~cima. I ina~e ima jako malo zahtjeva za ponovnim priklju~enjem, a sva iziskuju jako velika ulaganja u mreù.

PRelazak na 20 kV i izgRaDnja RS 20 kV

Nadalje saznajemo o najaktualnijim, najzanimljivijim i, za na{e sunjske kolege, najveselijim temama, a to su: prelazak na 20 kV napon i ovogodi{nji po~etak izgradnje rasklopi{ta (RS) u Sunji. Ove će dvije kapitalne investicije doslovno preporoditi Pogon Sunja i D. Barić sa zadovoljstvom nagla{ava da je te{ko rije~ima opisati i predo~iti {to će im zna~iti njihov dovr{etak. Time će, doznajemo, napokon okon~ati privremeno, a ipak 15-godi{nje, napajanje Sunje sa ~ak ~etiri strane (iz Krià, Siska i s dva poteza iz Hrvatske Kostajnice)

i Pogon će kona~no postati svoj na svome. Posebno ih veseli, kaè, {to će pu{tanjem u pogon RS (za dvije godine) sami snositi odgovornost za stanje svojih postrojenja i zadovoljstvo (samo) svojih kupaca te dobiti potpunu kontrolu nad svojim dalekovodima i jednu ~vrstu pojnu to~ku, dok će sve ostalo napajanje postati rezerva. A Sunja i Sunjani to nedvojbeno zasluùju.

[to se ti~e prelaska na 20 kV napon, a pro{la i ova godina su u znaku brojnih radova vezanih za taj posao, jer valjalo je za to pripremiti dalekovode i brojne trafostanice - već polovica od ukupnog broja njihovih TS je na 20 kV, kao i od pro{le godine DV Dubica i DV Majur, dok za prihvat 20 kV već preure|en DV Posavina ~eka izgradnju RS, a na DV Staro Selo radovi su u tijeku. Svim tim zahvatima njihovim dalekovodima, koji su doista bili na granici tehni~ke ispravnosti, povećat će se pouzdanost i kvaliteta. Kaìmo i da je gradić Sunja već na 20 kV naponu.

Dovr{etkom obje kapitalne investicije Pogon će povećati kvalitetu i sigurnost napajanja, na obostrano zadovoljstvo elektra{a i njihovih kupaca. U budućnosti se ovdje, doznajemo, planira i izgradnja TS 110/20 kV.

PRemalo monteRa za SVe Vi[e PoSla

Sve spomenuto, kao i sve uobi~ajene poslove u Pogonu, obavlja samo 21 zaposlenik, Usporedbe radi, prije Domovinskog rata ovdje ih je radilo ~ak 35. Ljudi odlaze u mirovinu, a ne zapo{ljavaju se novi pa se postojeći zaposlenici sve vi{e tro{e i pucaju po {avovima. No, odra|uju svoj posao bez negodovanja. Velika im je prednost u tomu {to su sve domaći de~ki i lako ih je okupiti u slu~aju potrebe. Najvi{e im nedostaju monteri, jer sve elektromonta`ne radove i na investicijama i odràvanju rade vlastitim snagama, dok su dobro pokriveni sa tri tehni~ara. Otkako su prije dvije godine od negda{njeg Pogonskog ureda Pogona Sisak postali Pogon, povećani su im administracijski poslovi, a sve

Novog rukovoditelja Pogona Damira Barića i njegove kolege osobito vesele dvije kapitalne investicije

Antonija Zec, administrator i ekonomski referent, jako je zadovoljna radom u Pogonu Sunja, kamo je nedavno do{la iz Hrvatske Kostajnice Dubravka Vrbanek već je 30 godina referent prodaje u

Sunji


Snimamo i tri va`na dalekovoda – Sunja (desno), Majur (u sredini) i Dubica (lijevo)

ostalo je po starom. Pro{le godine uvedena aplikacija HEP Billing, nakon po~etni~kih dje~jih bolesti, postala je rutina zahvaljujući dobro informati~ki obu~enoj i potkovanoj ekipi, a informatizacija daje pozitivne rezultate. Nova se aplikacija pokazala vrlo korisnom i glede kontrole kupaca te bolje naplaćenosti. Unato~ ruralnom podru~ju i socijalno ugroènoj strukturi stanovni{tva, kaù nam da nemaju većih problema s naplatom svojih potraìvanja i pribliàvaju se granici od samo nekoliko dana vezivanja.

Poslovna zgrada Pogona im je obnovljena, adaptirana i krasi ju novi krov pa na{i sunjski kolege već neko vrijeme rade u uvjetima s ljudskim licem. U to smo se i sami uvjerili pro{etav{i, istina, skoro praznom zgradom. Naime, svi operativci su bili na terenu, jer ovih mjeseci, tjedana i dana poja~ano rade upravo na spomenutom poslu prelaska na 20 kV napon. Stoga smo ovoga puta razgovarali samo s njihove dvije kolegice, koje su ~uvale kuću. Antoniju Zec, administratoricu i ekonomsku referenticu, pamtimo jo{ iz Hrvatske Kostajnice, od kuda je, kaè, do{la u Sunju prije mjesec i pol dana. Ovdje su je lijepo do~ekali i dobro se osjeća. U blagajni~koj dvorani, gdje vi{e ne radi blagajna zbog iznimno malog prometa i {tednje, zati~emo staru poznanicu Dubravku Vrbanec, referenticu prodaje sa 30 odra|enih godina u Sunji. Posla kaè ima, osobito na reklamacijama nakon obra~una, ali ne i neugodnih bliskih susreta sa strankama.

Neuhvatljivi suNjski elektra[i

Razgovor s na{im domaćinom nastavljamo {etajući ulicama Sunje Sa zadovoljstvom ponovno obilazimo dobro nam znane sunjske staze. Odlazimo

na èljezni~ku stanicu, koja je napokon obnovljena i u potpunoj funkciji. Svjedo~imo dolasku vlaka iz Volinje, koji produùje put Siska i Zagreba. Na obli`njim kućama jo{ su vidljivi oìljci rata, a ru{evine predratne tvornice Vajda su uklonjene i upravo se ra{~i{ćava teren. Prolazimo i pokraj sunjske poduzetni~ke zone s pilanom i sloènim paletama drva za ogrjev te, zajedno s na{im domaćinom, iskazujemo nadu za skore bolje ìvotne dane za Sunjane. Produùjemo do njihove u ratu devastirane TS 30/10 kV, ~ija je izgradnja davne 1956. godine obiljeìla po~etak prave elektrifikacije Sunje i ovog kraja. Ona je i lokacija budućeg rasklopi{ta, koje će u~initi sunjske elektra{e svojim gazdama. Ovdje su i po~eci/krajevi triju za Sunju va`nih dalekovoda. Jedan od njih, ~eli~no-re{etkasti DV 35 kV Sunja (zasad pod naponom 20 kV) stiè iz Hrvatske Kostajnice i sluìt će osnovnom napajanju RS Sunja na 20 kV naponu. Drugi DV Majur i treći DV Dubica su već na 20 kV naponu. Tragajući za vrijednim sunjskim ekipama stièmo i do êtvrtkovca, gdje zapo~inje DV Staro Selo, koji se napaja iz TS Sisak 2. No, de~ki su postavili betonski stup i prebacili vodi~e, bolje re~eno, prearmirali su stup i oti{li dalje. Bili su prebrzi za nas, zbog ~ega će ovoga puta izostati njihova fotografija s terena. I oni, kao i njihovi kooperanti za gra|evinske radove, maksimalno koriste lijepo vrijeme, kako bi zavr{ili {to vi{e posla.

U dru{tvu sada{njeg i biv{eg rukovoditelja Damira Barića i Tome Dolića, odlazimo prema Savi i skeli Sunjanka, koja je - ~ini se - jo{ neko vrijeme su|ena na{im elektra{ima. Tijekom rata je bila jedina, a sada najbrà njihova veza s njihovih osam prekosavskih sela - îgoć, Krate~ko, Muìlov~ica, Suvoj, Lonja, Staro Selo, âkale i Trnjani. U slu~aju potrebe prebacivanja i

mehanizacije, koriste i drugu skelu koja povezuje Gradus Posavski i Lukavac. Tako je danju, kada skela vozi prema potrebi, ali u slu~aju kvara noću preostaje im jedino putovati puno daljim putem preko Siska. Premda pomalo gube nadu, ~ini se da će uskoro i takvim putovanjima doći kraj.

îgo] – europsko selo roda

Stièmo do skele koja povezuje Sunjsko Seli{će i Krate~ko i spretnim manevriranjem iskusnog skelara prebacujemo se preko Save. Odavde puca prekrasan pogled na Park prirode Lonjsko polje, ~ijem ure|enju pridonose i na{i kolege postavljanjem drvenih platformi za ovdje uvijek dobrodo{le rode. Silaskom sa skele kao da smo stupili na rajsko tlo, jer ovdje je obli`nji îgoć, nadaleko poznato europsko selo roda. [etnja selom je pravi uìtak, prekrasna priroda odmara o~i svojim zelenilom na obali savskog rukavca i obli`njim poljima. Ovdje su jo{ uvijek lijepe autohtone drvene posavske kuće, koje obiljeàva gradnja bez kamena. I dvori{ta su lijepo ure|ena, a kao da nema kuće bez brojnih gnijezda roda. Ugnijezdile su se i na postoljima smje{tenim na na{im stupovima. Doznajemo da se ovdje sve vi{e okreću razvoju turizma, a posjete turista, organizirane grupne i obiteljske, sve su brojnije. Susrećemo neke od njih koji se vraćaju sa {etnje turisti~kom stazom.

Turisti~ka ponuda îgoća i Lonjskog polja nedavno je obogaćena i otvaranjem turisti~ko-ugostiteljskog objekta Tradicije îgoć, koji osim ukusnih tradicionalnih jela nudi smje{taj, vo`nju biciklima, usluge kamperima. Pa ako ne znate kamo krenuti tijekom vikenda, svakako posjetite îgoć. A skelom moète skoknuti i do Sunje!

U ratu devastirana TS 35/10 kV Sunja, lokacija budućeg rasklopi{ta Na skeli Sunjanki dva rukovoditelja Pogona Sunja - legendarni Tomo Dolić i novi Damir Barić


S LICA MJESTA

Elektra Sisak

Od novosti na Banovini izdvojimo najavu otvaranja novih sisa~kih industrijskih zona, privo|enje kraju sanacije svih ratnih {teta te uskoro okon~anje 13 godina dugog tzv. privremenog napajanja dijela Banovine i pripreme za modernizaciju postoje}ih kapitalnih elektroenergetskih objekata

Ponovno smo u Sisku, no ovoga puta samo pozdravljamo dimnjake TE Sisak, jer na{e je odredi{te Elektra. U njenom sjedi{tu, od direktora Josipa Balete saznajemo o aktualnostima na podru~ju tog distribucijskog podru~ja.

I ovog puta na{ sugovornik nagla{ava veliku vrijednost pro{le godine pu{tene u pogon TS Siscia, zna~ajne za Sisak i njihovu Elektru. Naime, stvoreni su elektroenergetski preduvjeti za nesmetani razvoj sjeverozapadnog dijela Siska, a Elektra moè udovoljiti svakom zahtjevu za priklju~ak na elektroenergetsku mreù. Doznajemo da su od tada ve} izdali elektroenergetskih suglasnosti za 5 MW nove snage. Prema rije~ima direktora J. Balete, laknulo je i Sisku i Elektri zbog rije{ene opskrbe sjevernog i sjeverozapadnog dijela Grada, mirnije se radi i svi su zadovoljni da se , napokon, u Sisku doga|a i ne{to pozitivno.

Najave otvaraNja Novih iNdustrijskih zoNa

Nadalje, saznajemo o razgovorima s gradskim ~elnicima i njihovu najavu o otvaranju novih industrijskih zona u ju`nom dijelu Grada. Rije~ je o velikim planovima, za ~iju realizaciju ve} postoje zainteresirani ozbiljni ulaga~i. Pod tim pretpostavkama, Elektra Sisak je, pou~ena ranijim iskustvima, na vrijeme u prostorni plan grada Siska uvrstila izgradnju TS 110/20 kV u ju`nom dijelu Grada, odnosno u sredi{tu budu}eg potro{a~kog podru~ja – novih industrijskih zona. Sada se ~ekaju potencijalni ulaga~i, koji bi kroz naknadu za snagu trebali financirati njezinu izgradnju, sukladno sporazumu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske elektroprivrede o na~inu realizacije i napajanja novih industrijskih zona..

U me|uvremenu, priop}ava nam J. Baleta, javila su im se dva manja potencijalna ulaga~a, kojima odmah treba 2 MW snage i njihove potrebe Elektra }e pokriti iz postoje}ih kapaciteta. Svim ostalim ulaga~ima preduvjet priklju~enja bit }e izgradnja spomenute TS, s ~ijom realizacijom treba na vrijeme zapo~eti, zajedno sa Prijenosnim podru~jem Zagreb, jer je rije~ o tzv. susretnom objektu.

[to se ti~e energetskih potreba za autocestu Zagreb-Sisak (u izgradnji), odnosno izgradnju ~vora Sisak,

njih moè pokriti TS Siscia, {to zna~i da niosu potrebna ulaganja u kapitalne objekte. Definirani su i uvjeti priklju~enja objekata autoceste, a pristup izradi ugovora o priklju~enju se vode, saznajemo, na razini HEP Operatora distribucijskog sustava i domicilne Elektre, koja pruà logistiku.

Nazire se kraj privremeNom NapajaNju

Prema rije~ima direktora J. Balete, i 13 godina nakon Oluje, dalje ih ti{ti tzv. privremeno napajanje dijela Banovine. Valjalo je preìvjeti to dugo razdoblje i poku{ati amortizirati posljedice na kvalitetu i kontinuitet napajanja. I danas im jo{, kaè, stiù àlbe i dopisi zbog svega toga, ali, na àlost, njihova je stvarnost da jo{ nisu uspostavili kona~no energetsko stanje, za koje su potrebna golema ulaganja. No, sada se tomu ipak, doznajemo, nazire kraj i to zahvaljuju}i izgradnji novih i rekonstrukciji postoje}ih elektroenergetskih objekata. Naime, izgra|en je DV 2x110 kV Pra~no-Hrvatska Kostajnica, ugra|en je jo{ jedan transformator u TS 110/35 kV Pra~no (PrP Zagreb) te se, kao privremeno rje{enje do izgradnje TS 110/20 kV Hrvatska Kostajnica, zapo~inje rekonstruirati postoje}a TS 35/20 kV u Hrvatskoj Kostajnici za prihvat 35 kV napona iz Pra~nog. Direktor J. Baleta izraàva nadu da i ovo privremeno rje{enje ne}e potrajati 13 godina te da }e se ubrzati realizacija izgradnja nove TS u Hrvatskoj Kostajnici.

Doznajemo i za po~etak izgradnje RS 20 kV Sunja i zavr{etak kompletnog prelaska potro{a~a Sunje na 20 kV, {to }e pridonijeti kona~nom rje{enju kvalitetnog napajanja ovog dijela Banovine i okon~anju napajanja sunjskog podru~ja s ~ak ~etiri strane. Sve potankosti o ovim lijepim vijestima zabiljeìli smo u napisu s lica mjesta u Sunji. Realizacijom spomenutih investicija profitirat }e svi, a ponajvi{e kupci, sunjski ali i oni u prigradskim sisa~kim naseljima, koji najvi{e osje}aju posljedice dosada{njeg napajanja Sunje i Hrvatske Kostajnice.

Od pro{le godine u tijeku je i izgradnja 35(20)kV kabela na potezu od Hrvatske Kostajnice do Dvora, duljine blizu 30 kilometara. Njegovim }e se zavr{etkom idu}e godine napokon rije{iti i kvaliteta opskrbe Dvora te omogu}iti i njegov gospodarski razvoj.

saNacija ratNih [teta u zavr[Nici

Na pitanje o sanaciji i obnovi u ratu uni{tenih elektroenergetskih postrojenja dobivamo odgovor da ove godine Elektra Sisak ulazi u zavr{nicu sanacije ratnih {teta te da }e biti obnovljeni skoro svi objekti. To, jednako tako, zna~i da }e na{i sisa~ki kolege ponovno prodisati i mo}i se ponovno posvetiti isklju~ivo redovnom poslovanju – odràvanju i investicijama. Direktor J. Baleta – cjelovito gledaju}i - stanje elektroenergetskih postrojenja ocjenjuje zadovoljavaju}im, s tim da su u tijeku pripreme modernizacije postoje}ih kapitalnih elektroenergetskih objekata Banovine. Zavr{etkom Programa sanacije i obnove (SIO) napokon }e morati

i ti objekti do}i na red i ovdje o~ekuju, kao i do sada, razumijevanje Uprave HEP-a i HEP Operatora distribucijskog sustava za potrebu modernizacije postrojenja ovog dijela Hrvatske elektroprivrede.

Razgovarali smo i o neugodnoj temi - odlasku zaposlenika VSS elektrostruke iz sisa~ke Elektre u druge dijelove HEP Operatora distribucijskog sustava, jer prona}i im zamjenu u Sisku je, saznajemo – nemogu}a misija. Problem je iskrsnuo i pri ekipiranju HEP Opskrbe, jer se uzimaju kvalitetni ljudi (ekonomisti) iz distribucijskih podru~ja. Naime, prema rije~ima na{eg sugovornika, moè se dogoditi da se rje{avaju}i jedan problem stvore novi u elektrama, a stru~na struktura opskrbe u Elektri Sisak i sada je ve} vrlo nepovoljna. Sa samo dvije ekonomistice i 17 referenata oni, prema rezultatima naplate (trenuta~no 23 dana vezivanja), ipak uspijevaju biti me|u prvih pet elektri. Ako ostanu bez jedne ekonomistice, vrlo }e te{ko odràti dobre rezultate.

Na kraju, direktor J. Baleta nam je vrlo zadovoljno ukazao i na jednu osobito svijetlu to~ku njihovog poslovanja. Naime, kona~no im je skinuta hipoteka dugovanja @eljezare Sisak d.d. u ste~aju (rije~ je o ~ak 29 milijuna kuna), koja je dugo godina optere}ivala Elektru Sisak i ~inila iskrivljenu sliku njenih rezultata naplate. Tek sada se zapravo vide pravi rezultati njihovog truda. Sve u svemu, u ovom kutku HEP-a imaju sve vi{e razloga za zadovoljstvo.

Na redu modernizacija postrojenja Dragica Jurajev~i}

Direktor Josip Baleta: sve je vi{e novih zahtjeva za snagu

U blagajni~koj dvorani je, nakon o~itanja potro{nje, malo dulji red


Zahvati

Kabliranje na [olti

Jo{ od velja~e se polaè 20 kV kabel izme|u TS 35/10 kV Grohote i TS 10/0,4 kV Maslenica, trasa dalekovoda 10 kV, koji tako|er spaja spomenute dvije trafostanice i koji je pravi razlog za ove poslove, doista je duga i s velikim brojem stupova, a [olta prava meta za gromove pa su udari, ispadi i kvarovi - redovno stanje na ovoj dionici

Dok su cili Split i brojni mu posjetitelji slavili dan njegova i na{ega za{titnika Svetoga Duje, ja sam – zbog ranije dogovorenog posla – provela dan prekoputa, na [olti, s ~eznutljivim pogledom u obrise splitske rive. Sa mnom su, u jednakoj takvoj ~e`nji, ali pod punom radnom spremom i pogleda uprtog u kabelski kanal, odfe{tali zaposlenici Odjela gra|enja Elektrodalmacijine Slu`be za izgradnju. Njih sedmorica, predvo|ena voditeljem posla Mladenom Puli{eli}em, jo{ od velja~e polaù 20 kV kabel izme|u TS 35/10 kV Grohote i TS 10/0,4 kV Maslenica. Trasa je duga devet kilometara i ba{ su toga dana pre{li polovicu. Negdje su oko petog kilometra, a do po~etka turisti~ke sezone - to~nije do 15. lipnja, radovi bi trebali biti dovr{eni. Svaka dva, tri dana, nakon {to su gra|evinci odradili svoj dio iskopa, oni sjedaju na trajekt i kre}u prema otoku, kako bi iskopani kanal popunili kabelom.

GroMoVi ne SluŠaJu narodne izreke

Tijekom cijelog tog vremena Maslenica, za koju je prvenstveno namijenjena nova kabelska trasa, nije bila bez napajanja. Napajala se dalekovodom 10 kV, koji tako|er spaja spomenute dvije trafostanice i koji je pravi razlog za ove poslove. Naime, dalekovodna trasa je doista duga i s velikim brojem stupova, a [olta prava meta za gromove pa su udari, ispadi i kvarovi - redovno stanje na ovoj dionici. I ne samo zbog gromova. Ako se ljeti ne{to ovdje doga|a, pod punom turisti~kom kapacitirano{}u i uz pune hladnjake, razumljivo je negodovanje ljudi i muka na{ih. Prvi na udaru su ~etvorica iz poslovnice Otoka, predvo|ena Franom Ceci}em, kojima u pomo} priska~u splitske ekipe. Jer, na tako duga~koj trasi treba {to brè otkriti mjesto kvara, vrlo ~esto i promijeniti stup.

Osim toga, potpuno suprotno od narodne izreke da grom ne udara dvaput u isto mjesto, ovdje se to doga|a i isti stup se mijenja vi{e puta. Prekidi

napajanja Maslenice i ~itavog zapadnog dijela Otoka ~esto su bili vi{esatni.

PiToMi i Mirni SViT

Da bi to rije{ila kvalitetno i dugoro~no, Elektrodalmacija je odlu~ila kablirati tu trasu. I sada smo na licu mjesta, uz voditelja poslova nadzornog inènjera Nevena Favru i ve} spomenutu sedmoricu veli~anstvenih: poslovo|u Joku Vojkovi}a, elektromontere Zorana âriju, Petra Blai}a, Leonarda \oga{a, Slavena Padovana (na stroju), Josipa Pero{a i dizali~ara Borisa Boìkovi}a. Od student-servisa bilo je neke pomo}i, dok djeca nisu ugledala blavora (zmiju) u kanalu. Nakon toga vi{e su se zadràvali na cesti.

- U na{im radovima i Op}ina Grohote, koja ima vrlo angaìranu i poduzetnu upravu, na{la je svoj interes pa se ovaj kanal iskapa malo {ire za potrebe oto~ke infrastrukture, javnu rasvjetu i telefoniju – ispri~ao nam je M.Puli{eli}. Naglasio je da je ovdje neki ~udan svit, da radovi traju, a nitko ne grinta, ~itavo im mjesto raskopano, a oni pitomi i mirni. Spremni su na svaku uslugu, ako je zatraìte. Kao posebnu zanimljivost, a on ju je nazvao anomalijom, spomenuo je njihovo po{tenje.

- Ve} tri mjeseca ostavljamo kabele, bakar, a nitko ni da bi prstom taknuo, kaè. Posebno je pohvalio suradnju s oto~kom grupom, koja pomaè kad pomo} zatreba pa i u materijalu – ako ih takvo {to iznenadi. U {ali je dodao da je ova grupa do sada bila vrlo {tedljiva i da svojim trajektnim |iravanjima ne stvaraju tvrtki tro{kove no}enja.

Nama je, ipak, bio va`niji podatak da }e stara dalekovodna trasa oti}i u zasluènu mirovinu, da zapadni dio ovog otoka vi{e ne}e biti u strahu od mraka, da }e ubudu}e imati sigurno i pouzdano napajanje, da }e se nauti~ki i kopneni turizam moći jo{ vi{e razmahati te da }e jedan prelijepi masleni~ki dvorac s pet zvjezdica mo}i ugostiti poneku princezu (voljela bih u njemu odsjesti pa makar i kao vje{tica).

Na kraju, kad sam se nadisala Suncem razbu|enih mirisa ovoproljetne prebogate vegetacije i {oltanskog poljskog cvije}a, preàlila sam i fe{tu gradskog Sveca i poàlila, kao i uvijek, odlazak s [olte.

zapadni dio otoka (vi{e) se ne boji mraka Vero~ka Garber

Kabliranje je zapo~elo…

... kabel se sprema u kanal

M. Puli{eli}, J. Vojkovi} i N. Favro dogovaraju daljnji tijek radova

Z. ârija prati pad kabela u kanal L. \oga{ i J.Pero{ izra|uju kabelske spojnice


OKOLI[

Nali~je turizma

Sunce tek zapo~inje izlaziti kad brod za kru`na putovanja uplovljava u gradsku luku. Iskrcavaju se stotine nestrpljivih putnika – lijepo osun~ani i dobrog raspoloènja za tro{enje.

Pro{le godine, primjerice, organizator putovanja i brodar "AIDA Cruises" i drugi uplovljavali su svojim brodovima pribli`no 400 puta u njema~ka pristani{ta od Kiela preko Rostocka do Bremerhavena. Skupine od vi{e stotina turista silaze s palube broda i po jednom izlasku na kopno potro{e prosje~no 50 eura. Pri dolasku i odlasku dvostruko vi{e. Kod uplovljavanja prekooceanskih divova u gradove se slijevaju milijuni eura i sve se pretvara u "doga|anje naroda", kao {to je to bio slu~aj prigodom dolaska "Queen Mary 2" u hambur{ki HafenCity u ljetu 2005. Od tada je ta metropola na Elbi opijena poslovanjem s brodovima za kru`na putovanja i krstarenje. Broj pristiglih brodova godi{nje utrostru~uje se. Ali jedan odlu~ujući ~imbenik mogao bi pomutiti taj optimisti~ki ra~un: brodovi za kru`na putovanja istodobno su i centrifuge one~i{ćenja.

Brodovi za kru`na putovanja prevoze svake godine tisuće turista na razgledavanje njema~kih priobalnih gradova. Oni tu kupuju, hrane se, zabavljaju i ponekad noće u hotelima. I sve ih je vi{e. Nijedan drugi turisti~ki segment u svijetu ne biljeì takav porast kao kru`na putovanja, ~iji se godi{nji promet penje na pribli`no 16 milijarda eura. Samo u Njema~koj, industrija kru`nih putovanja ubire vi{e od jedne milijarde eura. Stru~njaci vide velike mogućnosti rasta, prije svega, u ja~em uvla~enju u marketin{ke planove i kopnena odredi{ta, kao Berlin ili München.

RJE[ENJE - OPSKRBA BRODOVA U LUCI ELEKTRI^NOM ENERGIJOM S KOPNA

Za vrijeme dok su svi pogledi okrenuti prema emisiji CO

2 i dok su automobili i zrakoplovi izloèni

paljbi kao ubojice klime, u javnosti se malo ili uopće ne spominje izbacivanje {tetnih tvari iz brodskih motora. „[to se ti~e izbacivanja CO

2, brodovi

su prometala koja najmanje ugroàvaju okoli{", kaè Stefan Krüger s Tehni~kog sveu~ili{ta Hamburg-Harburg (TUHH). Njihov nedostatak su druge {tetne tvari: sumporni dioksid, du{i~ni oksidi, ~estice ~a|e. To je najprljaviji ostatak sirove nafte nakon {to se u rafinerijama proizvedu visokovrijedna goriva za automobile i zrakoplove i loìvo ulje. Od svibnja 2006. godine, sadràj sumpora u gorivu za

Opasnost na gradskim pristani{tima

brodove ograni~en je u EU lukama na 1,5 posto. Goriva za automobile već odavno ne smiju sadràvati vi{e od 0,005 posto sumpora.

U stvarnosti, jedan brod za kru`na putovanja izbacuje u okolinu u jednom satu toliko fine pra{ine kao i 50.000 putni~kih automobila koji jure na autocesti brzinom od 130 km/h. Poseban problem kod brodova za kru`na putovanja je u tomu da su oni u blizini gradskih sredi{ta cijeli dan usidreni s motorima koji su u pogonu. "Tko dosljedno èli u~initi ne{to za zrak, treba se ugledati u kontejnerske brodove", opominje Krüger.

[tetne tvari, koje izlaze iz ispu{nih otvora motora izazivaju pote{koće pri disanju sve do oboljenja od astme, bronhitisa i sr~anih tegoba, kao i kisele ki{e. Time je, primjerice, Lübeck-Travemünde u opasnosti da izgubi svoj poloàj ljekovitog kupali{ta na Isto~nom moru. Hamburgu prijete problemi s njegovim uglednim projektom HafenCity, najvećem gradili{tu u Europi, kojim bi se trebala povećati gradska jezgra za 40 posto. "Ako ne prona|emo rje{enje za one~i{ćavanje HafenCityja {tetnim tvarima, naći ćemo se u velikim te{koćama", kaè Jens Kerstan iz stranke Zelenih u Hamburgu. Jedna stru~na studija prema narud`bi Grada, upozorava na zdravstveno ugroàvajuće prekora~enje grani~nih vrijednosti u emisiji {tetnih tvari u okruènju novog Cruise-centra.

"âk i u najpovoljnije izra~unatom slu~aju s najvi{e 0,5 posto sadràja sumpora, granice će biti dvostruko prekora~ene, posebno kod blagih ju`nih vjetrova", upozorava Helmut Lorentz, autor navedene studije. Uredi se, istina, mogu opskrbiti zatvorenim prozorima i daljinskom dopremom zraka, ali prolaznici i putnici neće od toga imati nikakve koristi.

OKLIJEVANJE NA ELBI

Djelotvornim rje{enjem smatra se opskrba brodova u luci elektri~nom energijom s kopna. U Sjedinjenim

Ameri~kim Dràvama već vi{e pomorskih luka koristi za te potrebe elektri~nu energiju s kopna. U Juneau (Aljaska), brodovi za kru`na putovanja se jo{ od 2001. godine elektri~nom energijom opskrbljuju s kopna pomoću divovskih kabela. U Europi zasad crpu energiju s kopna samo trajekti. Iz straha da će izgubiti svoj ugled ljekovitog kupali{ta, sada i Lübeck-Travemünde gradi sli~no postrojenje na kopnu.

U hambur{koj gradskoj vijećnici izgleda da jo{ ne prevladava dovoljno jaka volja za to. Premda od studenog 2006. godine postoji takva prijeteća prosudba o utjecaju {tetnih tvari i grad je odmah umirio uzbu|ene duhove s izraènom nakanom gradnje odgovarajućeg opskrbnog sustava, od planova se nije krenulo dalje. Prvi gradona~elnik Ole von Beust strahuje od gospodarskih {teta u odnosu na druge EU-luke, ako Hamburg bude prednja~io i kaè da u tomu moraju svi sura|ivati - zbog konkurentskih razloga. Sada von Beust najavljuje da se traì odgovarajuće rje{enje: "Zajedno sa EU ispitat ćemo mogućnost da Hamburg izgradi veliko kopneno opskrbno postrojenje kao pokusni projekt." To bi se, kako vjeruje zeleni gospodarski politi~ar Kerstan, dugoro~no pokazalo i kao natjecateljska prednost, vodeći ra~una o sve stroìm obvezama glede o~uvanja okoli{a (od 2010. vrijedi za sumpor gornja granica od 0,1 posto) i o rastućim cijenama goriva za brodovlasnike.

Tako bi i hambur{ki snovi o olimpijadi 2016. bili obećavajući. U jednom dokumentu, ovog trenutka manje va`nom, izme|u ostalog stoji da bi u tom slu~aju brodovi za kru`na putovanja mogli ponuditi dodatne hotelske krevete. Prema dana{njem stanju, ti prekooceanski divovi tjednima bi s brodskim motorima one~i{ćavali zrak u gradu, u kojem bi {porta{i trebali ostvarivati najbolje rezultate.

Izvornik: Focus 15/2007 Pripremio: @eljko Medve{ek

PREDVI\ANJA ZA 2015.: BRODOVI ZA KRUŽNA PUTOVANJA UGROŽAVAJU HAFENCITY U HAMBURGUSadržaj sumpora u blizini tla:

ONEÎŠĆENI ZRAK Prema prosudbi opterećenja u crvenim zonama je opterećenje štetnim tvarima posebno kriti~no

Prosje~na godišnja vrijednost u µg/m3

Stambene, uredske, gastronomske, poslovne gra|evine


OPROŠTAJ

Marijan Kalea, elektroenergetski autoritet

êsto u susretima s ljudima iz struke, na spomen osje~kog Prijenosa prva je asocijacija upravo Marijan Kalea

Nakon 41 godine rada, u zasluènu je mirovinu oti{ao Marijan Kalea iz Prijenosnog podru~ja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava.

Radni vijek M. Kalea zapo~eo je jo{ 1967. godine u tada{njoj Elektroslavoniji Osijek, gdje je od 1969. godine radio u Tehni~kom sektoru kao inènjer za prijenosna i razvojna postrojenja. Od 1972. godine M. Kalea je radio u Radnoj jedinici pogona za prijenosna postrojenja kao {ef tehni~ke operative, a od 1974. godine kao {ef Odjela izgradnje objekata 380 kV. Vodio je izgradnju tada{nje 400 kV mreè, daju}i velik doprinos u elektrifikaciji.

U Elektroprijenosu je od 1978. godine M. Kalea bio {ef tehni~ke operative, a od 1980. do 1992. direktor osje~kog Elektroprijenosa. Od 1993. do umirovljenja je bio pomo}nik direktora i rukovoditelj Tehni~ke slu`be.

M. Kalea je i predavao na Elektrotehni~kom fakultetu u Osijeku, objavio je vi{e od 200 ~lanaka u stru~nim ~asopisima, a zna~ajan je i njegov doprinos u odborima CIGRÉ-a.

Na prigodnoj sve~anosti 16. svibnja o.g., organiziranoj u prigodi odlaska M. Kalee u mirovinu, za njegov doprinos u stvaranju PrP-a Osijek, zahvalio mu je direktor osje~kog Prijenosnog podru~ja Nikola Jaman, rekav{i izme|u ostaloga:

- Va{ radni vijek bio je plodan, a iza sebe ste ostavili neizbrisiv trag u vremenu. êsto u susretima s ljudima iz struke na spomen osje~kog Prijenosa prva je asocijacija upravo Marijan Kalea. Nadam se da odlaskom u mirovinu ne}ete prekinuti va{e aktivnosti i da }ete nam do}i pomo}i kada zatreba.

Ostavio neizbrisiv trag u vremenu

Nadam se da odlaskom u mirovinu ne}ete prekinuti va{e aktivnosti i da }ete nam do}i pomo}i, rekao je u prigodnom obra}anju direktor PrP-a Osijek Nikola Jaman

Kratkim i dojmljivim doga|ajem iz dugogodi{nje prakse, uz samo njemu svojstvenu gestikulaciju, M. Kalea je odaslao sna`nu poruku svima koji ostaju raditi u HEP-u Statua Nikole Tesle, poklon koji je ugodno iznenadio na{eg novog umirovljenika Marijana Kaleu

@elim da dO@ivite jednOg luku!

U svom prigodnom obra}anju, M. Kalea se prisjetio 1965. godine kada je kao stipendist Elektroslavonije bio na praksi u TS Brijest i uz jedan primjer iz svoje dugogodi{nje prakse uputio sna`nu poruku.

- Bio sam tada u monta`nom tornju u traforadionici kod rukovoditelja Mate Stojanovića. Sjećam se da smo imali jedan slu`beni bicikl za poslovni odlazak do Osijeka te po jednu alatku od svake vrste. Radionica je svakodnevno bila besprijekorno o~i{}ena. Jednom smo u kamion utovarili transformator 10/0,4 kV na kojem smo radili, a u radionici je jo{ ostao Luka, pomo}ni radnik, rekao bih „zadnji po ~inu“. Istr~ao je u dvori{te, zaustavio kamion, sko~io gore i, premda to nije bio njegov posao - rukavom obrisao izolator na kojem je ostalo malo boje. Svima èlim da doìvite jednoga Luku i da se i sami prema poslu odnosite kao on, poru~io je M. Kalea.

Izme|u brojnih poklona uru~enih M. Kalei na ovoj sve~anosti, izdvojit }emo statuu Nikole Tesle

- rad akademskog kipara Pere Jelisi}a, prijenosno ra~unalo i spomenar s dojmovima zaposlenika osje~kog PrP-a o ìvotu i radu Marijana Kalee.

D.Karna{


povijesna poglavlja

Bleiburg kao neuga{ena bol (1945. – 2008.)

Uz godi{nje obiljeàvanje bleibur{ke tragedije, prigoda je da se podsjetimo ovogodi{njeg, posebno dojmljiva obra}anja biskupa hvarsko-bra~kovi{kog msgra Slobodana [tambuka. Zbog povijesno-memorijskog zna~aja bleibur{ke tragedije, zbog nenadma{ive eruptivne snage izgovorenih poruka, kako stilski tako i sadràjno, vrijedno je na stranicama na{eg Vjesnika, (radi po{tovanja njegovih ~itatelja, njegove profesionalne razine i potrebe da korespondira s dnevnim redom vremena), dati na njegovim stranicama (barem) dijelove ovog obra}anja, ove homilije. Unato~ svim percepcijama, raspravama, hipo i hipertrofiranjima ovog hrvatskog povijesnog poglavlja, sve {to je u povodu ove teme, ima povijesni pridjev. A da bi povijest bila autenti~na, treba ju osvjeàvati, pisati iznova. Jer, od svih su provalija, svakom narodu najteè – povijesne provalije. O tomu uvelike govore i ovi dijelovi ovogodi{nje misne spomeni~ke homilije. (m.b.m.)

"Zar se zemlja ubiti moè, o moj Boè zar se zemlja ubiti moè (...) Ja nisam putnik, putnik bez karte ja imam svoj brod, svog Boga, svoj svod i svoj rod Ja nisam putnik bez karte Hrvatska brode moj!

(Josip Slavi}, zbirka "Hrvatska brode moj", Zgb 1993.)

Uzimam dio pjesme pjesnika s otoka Hvara koji isti~e da on nije putnik koji bi ovim svijetom putovao – bez karte! On je ima. On ima i svoj brod, na krmi mu pi{e "Hrvatska", on ima svog Boga, on ima svoj svod pod kojom kapom nebeskom on ìvi, on ima svoj rod, on nije slijepi putnik, koji se je naslijepo ukrcao i bez jasnog smjera ide stazama ìvota… Nije putnik bez karte. Dolaze}i na ovo polazi{no mjesto stradanja nisam do{ao bez karte. Dolazim ovdje, na ovu prvu postaju velikog hrvatskog Kri`nog puta vjeruju}i u Boga, imaju}i svoj brod…

(...) Dolazim i u ime druge zna~ajne i meni preva`ne "stranke". Ta stranka je moj narod kojemu pripadam, moj narod hrvatski i Domovina u kojoj ìvim i ja i moj narod. Moje dvije velike stranke: Crkva i moj narod! Crkva koju je osnovao moj U~itelj Isus Krist, koji mi primjer daje kako se voli, kako se cijeni, kako se zastupa – svoj narod! Isus Krist koji je plakao nad sudbinom svojega naroda, naroda zasu`njenoga, ~ije su granice bile u rukama tada mo}noga Rima, ~iju je vlast u Jeruzalemu zastupao Poncije Pilat.

Putni~e, prolazni~e, hodo~asni~e, namjerni~e… mo`da me èli{ pitati: Za{to sam ovdje danas? [to me je dovelo na ovo mjesto sjećanja? Dovela me ljubav prema mojem narodu, osobito onom dijelu mojega naroda koji je pro{ao ovom blajbur{kom dolinom, ovom "dolinom suza", koji je hodao Kri`nim putem koji zapo~e ovdje, na Bleiburgu. Dovela me moja Crkva koja je bila, koja jest i koja èli ostati uz svoj narod! Dovela me Crkva koja èli biti sa svojim narodom u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, re~eno jezikom ènidbenog slavlja, re~eno jezikom bra~ne vjernosti. Jer moj je narod ve} dugi niz stoljeća vjen~an s ovom mojom Crkvom. (...) Dolazimo cijene}i bogoljublje, ~ovjekoljublje, bratoljublje, domoljublje i rodoljublje. Te preva`ne kvalitete, kvalitete tako traène, skoro kao ljudske naravne stoèrne "kreposti", kreposti na koje se pomalo zaboravlja koje se, ~ini se tako, sustavno zaobilazi, omalovaàva i podcjenjuje. Istodobno, èlimo svim drugim narodima i narodnostima prilaziti s potrebnim po{tovanjem i ljubavlju.

Ne èlim ovdje, nipo{to ne èlim nepromi{ljeno govoriti o brojevima, niti je li ovdje na Bleiburgu ubijena "tek {a~ica ljudi", kako neki tvrde, niti koliki je kona~ni broj. Da je kojom srećom, Gospodine, ubijena samo "{a~ica ljudi" ovdje na Bleiburgu i da je ovdje zaustavljen "mlin smrti" – tisu}e i tisu}e vratile bi se ku}i, a brojne majke ne bi trebale nabavljati crninu. [to ovdje èlimo? @elimo, molimo, poti~emo one koji znaju gdje su te grobnice, gdje su te jame, tko je nare|ivao, tko je izvr{avao nare|enja. ( ... ) Pomognite svi koji ne{to znate, svi koji ste sudjelovali, pomognite ovom narodu da kona~no do|e do cjelovite istine, istine koja osloba|a, istine koja }e pomo}i da se "klupko zla" odmrsi! Ima li hrabrih me|u vama, koji ste za svoja zlodjela bili nagra|ivani, unaprje|ivani, ima li onih koji će izre}i onu tako potrebnu "Narode, oprosti"! Koji će iskreno izre}i: "Majke, ucviljene majke, koje ste zavijene u crno oti{le s ovoga svijeta, majke àlosne, oprostite!" Istraì, Dràvo moja, sve logore, bilo ~ije logore, istraì sve "tvornice smrti", istraì svih onih 1300 masovnih grobnica nastalih pri kraju i nakon II. svjetskog rata! Nakon rata. Da, nakon rata! Istraì grobnice jo{ uvijek neprikladno ozna~ene, jo{ uvijek zapu{tene i u strahu napu{tene, grobnice obrasle u prvom redu "raslinjem zaborava"! Istraìte speleolozi, istraìte sve jame hrvatske! I recite nam {to se u njima prona{li!

( ... ) U~ini, u~ini Dràvo moja, da kona~no stavimo to~ku na na{u mukotrpnu povijest koja se je dogodila u 20. stolje}u, da bismo mogli lak{e i istinskije misliti na budu}nost! Na svjetskoj razini pravednost, na àlost, ne moèmo diktirati, ali u Domovini moèmo ako ho}emo! ( ...) [to je to Bleiburg? To je prva postaja Kri`noga puta. Prva postaja: Pilat osu|uje Isusa na smrt. Isus i Pilat u razgovoru. A tema velika, aktualna, preva`na. Isus re~e: "Ja sam se zato rodio i do{ao na svijet da posvjedo~im istinu. Tko je god od istine slu{a glas moj". Uvjerljivo i sna`no poru~uje u tim presudnim trenucima svoga ìvota koji je brojio tridesetitre}u godinu. A sudac, Poncije Pilat? Skoro nehajno, pa i omalovaàvaju}i Isusov izri~aj pita "[to je istina?" Kao da mu èli re}i: "E, moj Galilej~e! Ti bi o istini. Ja sam tvoja istina. Ja imam vlast pustiti te, ja imam vlast osuditi te. To ti je jedina istina!"

Putni~e, hodo~asni~e, zaustavi se, zatvori o~i i poku{aj do~arati jo{ jednom ovo polje na kojem se dogodila prva postaja KRI@NOGA PUTA. Nepregledno mno{tvo, ima i èna, ima djece. Lijepi proljetni mjesec svibanj, Gospin mjesec, kada sve cvate, a ovdje je procvao trnjem, te{kim trnjem, procvao je uàsom, procvao je – krvlju! A majke? Majke su ~ekale, molile i plakale. Stala pla~u} tu`na Mati, / Gledala je kako pati / Sin joj na Kri` uzdignut!

( ... ) Narode Bo`ji, narode putni~ki i patni~ki! Po|i svojim ku}ama s ovog mjesta stradanja pun nadanja i dobre volje! Po|i, moli i zavoli jo{ vi{e dvije velike stranke: Tvoju Crkvu i tvoj narod! Voli Majku Domovinu i nosi je u srcu gdjegod po{ao! Jer: zar se zemlja ubiti moè / o moj Boè / zar se zemlja ubiti moè / (...) ja nisam putnik / putnik bez karte / ja imam svoj brod / svog Boga / svoj svod / i svoj rod / ja nisam putnik bez karte. Sa psalmistom molimo: "Obnovi nas, Boè, Spasitelju na{, i odbaci zlovolju prema nama! Neka se pravda i mir zagrle!" (Ps. 85, 3 i 11).

Marijo, Gospe na{a, Kraljice na{a, budi i nadalje uz nas, Majko na{a! Vodi nas k Isusu! U~i nas i voli, voli svoj narod! A Tebi, Isuse Kriste, nado na{ih dana, U~itelju na{ i snago na{a, na{e povjerenje. Ti koji si put, istina i ìvot – narodu Hrvata i svim narodima koji Hrvatsku zovu svojom Domovinom – budi milostiv i blagonaklon! Pokazuj nam put, pomogni nam otkriti i zavoljeti istinu i daj da ìvi moj narod! Tebi na{e po{tovanje, Isuse Kriste, tebi slava i sada i vazda i u vijeke vjekova! Amen!"

Na{i iz Elektrodalmacije na bleibur{kom polju

grupa iz elektrodalmacije na Bleibur{kom polju

Ljubav prema svom narodu i po{tovanje prema o~evima

I ove godine, u prigodi 63. obljetnice bleibur{ke tragedije, grupa zaposlenika splitske Elektrodalmacije, kojoj se pridruìlo i nekoliko ~lanova podru`nice branitelja ROJH-a, nazo~ila je 17. svibnja o.g. komemoraciji na Bleibur{kom polju. Komemoracija je zapo~ela molitvom na grobnici hrvatskih `rtava, a potom je krenula procesija prema mjestu pogibije.

U novoure|enom liturgijskom prostoru, misu za sve `rtve bleibur{ke tragedije i Kri`nog puta, odrào je hvarsko-bra~ko-vi{ki biskup Slobodan [tambuk.

Na{e je zaposlenike vozio Mate Prnjak, a vodila

ih je, kako kaù, ljubav prema svom narodu i po{tovanje

prema o~evima dvojice od njih (M.Prnjaka i J.Boj~i}a), koji

su imali sre}u preìvjeti tu tragediju.

Domu su se vratili prepuni osje}aja i dojmova, a

osobito su ih dojmile rije~i biskupa [tambuka: Obnovi nas,

Boè, Spasitelju na{, i odbaci zlovolju prema nama! Neka

se pravda i mir zagrle!“

V. Garber

iz homilije biskupa hvarsko-bra~ko-vi{kog msgra. slobodana [tambuka


javnoST

nova knjiga stru~ne biblioteke HUoj-a „Korporativni razgovori – vodi~ za provedbu u~inkovite i prikladne interne komunikacije“

Vi{estruka vrijednost internih komunikacija

Privući nove fesbovce U potpuno novom dijelu Fakulteta elektrotehnike,

strojarstva i brodogradnje u Splitu, 30. svibnja o.g. odràna je sjednica Izborne skup{tine Udruge biv{ih studenata FESB-a. Kao i svaka skup{tina, tako je i ova zapo~ela izvje{ćem o radu u proteklom dvogodi{njem mandatu dosada{nje predsjednice Dijane Mudnić. Kao najzna~ajniji potez Udruge, ona je izdvojila kona~no objavljenu web stranicu (http://ubs.fesb.hr), a potom i redovne mjese~ne susrete, otvorene sjednice Predsjedni{tva UBS-a, organiziranje predavanja uglednih stru~njaka i znanstvenika, izlete… Udruga se tako|er predstavljala prigodom brojnih promocija na FESB-u, poku{avajući tako privući nove fesbovce i uklju~iti ih u rad Udruge. Jednako tako, namjeravaju u potpunosti ostvariti akciju prikupljanja fotografija brojnih nara{taja diplomanata.

êstitke na[ima

Podsjetila je i za{to je UBS FESB osnovana, ukratko - svi biv{i trebaju promicati i nadalje njegov ugled, skrbiti za razvoj i napredak, ali i promicati ugled inènjerske struke te njegovati i razvoj etike inènjerskog poziva. Uz to, Udruga èli utjecati na stvaranje javnog znanstvenog i stru~nog mi{ljenja o svim zna~ajnim pitanjima iz podru~ja elektrotehnike te na razvoj i napredak spoznaje o potrebi o~uvanja prirode i okoli{a.

Sukladno spomenutim ciljevima, moèmo ~estitati najaktivnijim kolegama I. Vrci iz PP HE Jug i V. Mikuliću iz Elektrodalmacije, kao i svim hepovcima koji su se odazvali i nazo~ili ovoj Skup{tini.

ZnanstVenom metodologijom u potraZi Za odgoVorima

D. Mudnić je svoje izvje{će zavr{ila ~estitkama budućem Predsjedni{tvu i novoizabranom predsjedniku, a ponajvi{e vrijednom i nezamjenjivom tajniku Jurju Bonaćiju. Uslijedilo je izvje{će Nadzornog odbora, a potom i izbori. Izabrano je novo desetero~lano Predsjedni{tvo UBS (jedanaesti ~lan je po funkciji dekan Fakulteta i potpredsjednik Udruge) i izabrana nova predsjednica Marijana Puljak.

U toj je prigodi odràno kratko, nadasve zanimljivo predavanje. Dr.sc.Ivica Puljak poku{ao nas je (a djelomice i uspio) zbuniti pitanjem „[to (jo{) ne znamo?“, nabrojiv{i pritom podulji niz pitanja na koje ~ovje~anstvo i znanost jo{ uvijek traè odgovore. Mo`da ih nikada i neće naći. Ipak, nudi optimizam, uz tvrdnju da civilizacija treba biti ponosna na dosada{nje dosege. Znamo, primjerice, od ~ega se sastoji sav vidljivi svemir, o izvori{tu ìvota iz jedne jedine molekule, kako se svemir razvijao do dana dana{njeg... Ali jo{ uvijek ne znamo od ~ega je svemir izgra|en,

Izborna skup{tina Udruge biv{ih studenata splitskog FESB-a

Dr.sc.Ivica Puljak, u prigodi Izborne skup{tine Udruge biv{ih studenata FESB-a, odrào je zanimljivo predavanje

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. svibnja o.g. predstavljena je nova knjiga stru~ne biblioteke Hrvatske udruge za odnose s javnošću „PRint“, autora Shela Holtza „Korporativni razgovori – vodi~ za provedbu u~inkovite i prikladne interne komunikacije“ te je održan okrugli stol o važnosti i razli~itim aspektima internih komunikacija.

Organizacije koje dobro komuniciraju sa zaposlenicima ja~aju profitabilnost, privla~e i zadràvaju bolje zaposlenike, kao i kupce ili korisnike svojih usluga te ja~aju svoj ugled, a bez strate{ki upravljane komunikacije sa zaposlenima trpi poslovni rezultat, tvrdi u spomenutoj knjizi S. Holtz, ugledni ameri~k i stru~njak s tridesetogodi{njim iskustvom u upravljanju komunikacijama, korporativnim odnosima s javno{ću, strate{kom planiranju komunikacijama i upravljanju promjenama.

U ovoj prigodi izloèno je pribli`no 60 internih kompanijskih glasila, me|u kojima i najstarijih iz fundusa Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice. Me|u njima prednja~i interno glasilo H@-a sa 107 godina izlaènja (750 brojeva), o ~emu je govorila Vlatka [korić iz H@-a. Ukratko je predstavila kronologiju razvoja glasila i njihove transformacije te raznih priloga - od prvog broja.

- Ranije je osnovna funkcija lista „@eljezni~ar“ bila informiranje radnika o svim va`nim poslovnim i drugim doga|ajima, a nakon osamostaljenja Republike Hrvatske postaje informativna potpora poslovnoj politici i u~inkovitom i uspje{nom trì{nom poslovanju, nastavljajući svoje profiliranje, rekla je V. [korić.

Snjeàna Bahtijari, direktorica Kompanijskih komunikacija iz Ericssona Nikola Tesla predstavila je intranet, suvremeno sredstvo internog komuniciranja, brzi komunikacijski kanal kao odgovor na suvremeno vrijeme. Pritom je naglasila va`nost povezivanja internog i eksternog komuniciranja u smislu ujedna~enosti poruka, optimizacije ulaganja, sinergije svih znanja i vje{tina utjecaja na ciljane grupe.

- Kompanijska kultura i filozofija postaju referentne to~ke, a kvalitetna interna komunikacija povećava zadovoljstvo zaposlenika, koji preuzimaju ulogu najboljih veleposlanika kompanije, rekla je S. Bahtijari.

Marina Dijaković iz Zagreba~ke banke govorila je o alatima interne komunikacije, a Dubravka Jusić iz VIPneta je, izme|u ostaloga, prisutne izvijestila o blogu, kao korisnom interakcijskom na~inu komunikacije sa zaposlenicima.

Interna glasila su tradicionalna i nezamjenjiva komunikacijska sredstva, a pred intranetom

kako mozak proizvodi svijest, kako se iz oplo|ene stanice razvija ìvot, {to se doga|a u oceanima, jesmo li sami u svemiru, kako se koristi pamćenje, {to će zamijeniti jeftinu naftu i kada, je li vrijeme iluzija, za{to spavamo... I pita sve nas: U {to smo potpuno uvjereni? Odgovara: uvjereni smo da će se odgovori na ta pitanja pronaći isklju~ivo znanstvenom metodologijom.

Vero~ka Garber

Na izlo`bi kompanijskih glasila, zbog ograni~enosti prostora bilo je izloèno samo nekoliko brojeva HEP Vjesnika poput „Papa u Hrvatskoj“, „VukoWar“, poseban broj objavljen prigodom pu{tanja u rad TE Plomin 2, obljetni~ki HEP Vjesnik objavljen u prigodi 200. broja te jedan od novijih brojeva

je obećavajuća budućnost, s tim da je va`no razumijevanje menad`menta da shvate koliko je za poslovanje tvrtke va`no interno komuniciranje.

Spomenimo da je me|u internim kompanijskim glasilima bilo izloèno nekoliko specifi~nih brojeva HEP Vjesnika.

\. Su{ec


Fenomeni

Mladen Gaće{a biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008.

Sve isto~nijeElektroenergetska mreà naru{ava sliku gradova

(nastavak pedaliranja Rumunjskom)

Odlu~io sam jo{ malo zadràti se na dojmovima o Rumunjskoj. Jer, u pro{lom napisu nisam se osvrnuo na energetiku. Susret s HE \erdap, koju Rumunjska dijeli sa Srbijom, bio je zapravo moj prvi kontakt s Rumunjskom. Nisam smio koristiti fotografski aparat i slikati objekt, kao ni na srpskoj strani.

[to se ti~e standarda elektroenergetske mreè i rumunjskog na~ina spajanja vodova na stupovima, ne znam je li poznat Europi te zanima li to Europu uopće. Takvu izvedbu te{ko je opisati - grozdovi smotanog kabela na svakom stupu. Osobito su takvi smotuljci nagla{eni u najvećim gradovima - Bukure{tu, Craiovi, Constanti. Takva mreà doista naru{ava sliku gradova i bode o~i.

Prolaskom Fetestia, dolazi se do jedine Rumunjske nuklearne elektrane u mjestu Cernavoda, koju sam snimio iz velike udaljenosti (znajući da Rumunji jo{ uvijek znaju da vanjski i unutra{nji neprijatelji nikada ne miruju, makar oni bili u NATO-u i EU). Budući da sam se djelomi~no upoznao s rumunjskom improvizacijom, ono {to osjećam je èlja da ta njihova jedina NE Cernavoda, {to prije prestane raditi.

Granica s Ukrajinom je pri~a za sebe, jer to je delta Dunava, veliki prostor u kojem ne ìvi mnogo ljudi. Tu je i nekoliko parkova prirode u kojima obitava mnogo vrsta ptica i ìvotinja. Deltom se moè ploviti i turisti~kim brodovima i redovnim brodskim linijama, ali se mora paziti. Naime, tamo gdje se ode brodom, ne postoji povratak cestom. Ljudi koji ìve u delti imaju subvencionirane karte za vo`nju brodom do svojih domova.

Na na{u àlost, za ovaj dio Rumunjske na{ega puta, vezan je i jedan veliki apsurd. Naime, na tom dijelu Rumunjska i Ukrajina imaju pribli`no 150 km, {to vodene,

{to kopnene granice. Ukrajinci imaju i dva grani~na prijelaza, ali ne postoji brodska ili bilo kakva druga veza s Rumunjske strane, koja bi povezala te dvije zemlje?! To nismo mogli predvidjeti, a sve {to se neplanirano pojavi u na{em itineraru, gdje smo pomno isplanirali sve pojedinosti puta, veliki je problem. Nismo imali drugog rje{enja, osim da u Ukrajinu u|emo preko Moldavije. Kako Hrvatska nije ~lanica EU, za Moldaviju smo trebali imati vize, koje su nam se jedino mogle izdati u moldavskom diplomatskom predstavni{tvu, {to zna~i da se moramo vratiti u Bukure{t u Konzulat Moldavije. To smo i u~inili i zbog gluposti smo potro{ili dosta novca i vremena.

[to se ti~e gastronomije, nemam pravo ocjenjivati kvalitetu kuhinje pojedine zemlje, niti to èlim. Samo hoću pomoći onima, koji poput mene (ili na neki sli~an na~in), budu boravili u Rumunjskoj i ne znaju kakva ih gastronomska ponuda tamo o~ekuje. Ravnam se osobnim iskustvom, jer volio bih da sam mogao imati takve informacije. Stoga, evo nekoliko provjerenih savjeta. Kao prvo, kada doputujete u Rumunjsku, uvijek jedite u restoranima, jer nije ni{ta skuplje nego hranu kupovali u trgovinama, vjerojatno nastojeći na taj na~in u{tedjeti. U restoranima ćete sigurno pojesti ukusniji obrok, a nećete platiti vi{e nego za nekakav sendvi~ ili ne{to sli~no kupljeno u trgovini.

U restoranima uz cestu ponuda je uvijek sli~na. Mi smo, prije svega, naj~e{će èljeli pojesti ne{to toplo, sa `licom - juhu ili sli~no. Izbor je uvijek gove|a juha(de burta) i juha od gove|eg èludca (de vacuta), za koju valja naglasiti da nema nikakve sli~nosti s na{im {pek-filekima, a serviraju je s vrhnjem i malim feferonom za one koji vole ljuto.

Dva puta smo posjetili malo bolje restorane - prvi put u gradu Fetesti, kada smo bili na ve~eri sa na{im domaćinom i prijateljem Bogdanom, i tada smo ku{ali platu mije{anog mesa, kojom se Rumunji ponose. Moram priznati da nisam bio ba{ odu{evljen, ~ak mo`da vi{e razo~aran. Drugi put smo posjetili

jedan od najpoznatijih restorana u sredi{tu Bukure{ta i to s na{om prijateljicom Augustinom, kada smo ve~erali pomalo egzoti~no pripremljeni janjeći but u umaku s pe~enim krumpirom i salatom od gljiva. Ta je ve~era bila vrlo ukusna, {to drìm da je iznimka, i ne popravlja opći dojam o rumunjskoj kuhinji i onomu {to vas tamo o~ekuje.

Beskorisnih 130 kilometara po veliku vjetru

(pedaliranje Moldavijom)

Prema mojim ranijim informacijama o Moldaviji, kao jednoj od najsiroma{nijih dràva Europe, nisam o~ekivao puno pa sam u izravnom susretu s tom zemljom bio ugodno iznena|en. Zemlja jest siroma{na, ali nema velike razlike izme|u rumunjskog i moldavskog sela. Mo`da je ~ak u Moldaviji ~i{će i urednije.

Objed u Moldaviji bio je jeftiniji od onoga u Rumunjskoj, a hrana ukusnija. Istina, objedovali smo u dijelu Moldavije gdje se govorilo na nekom od slavenskih jezika.

Jedino {to Moldavcima neću nikada zaboraviti jest da su me vratili s grani~nog prijelaza, jer nisam imao njihovu vizu. Toga dana sam napravio 130 beskorisnih kilometara po veliku vjetru, misleći kako ćemo ipak moći kupiti tranzitnu vizu na grani~nom prijelazu.

Velika zemlja, velikog potencijala(pedaliranje Ukrajinom)

Već sam ulazak u Ukrajinu, na neki na~in, bio je doga|aj. Sve je upućivalo da se dolazi u posebnu zemlju. Pritom doista ne mislim ni{ta negativno, niti posebno pozitivno, jednostavo – druk~ije od svega do sada {to smo pro{li. Primjerice, za razliku od Rumunjske i Moldavije, u Ukrajini ne jure ~opori poludivljih pasa, nema tolikih koli~ina smeća, osjeća

Eektroenergetska mreà, smotuljci nagla{eni su upravo u najvećim gradovima - Bukure{tu, Craiovi, Constanti I njihove rode svijaju gnijezda na elektr~nim stupovima

Prolaskom Fetestia, dola{li smo blizu jedine rumunjske nuklearne elektrane u mjestu Cernavoda, koju sam snimio iz velike udaljenosti


se naslije|e reda. Mo`da je to povezano i sa strahom iz pro{log sustava, {to mi nije ni na kraj pameti odobravati, ali osjećam se ugodnije.

Sada{nji sustav je vjerojatno jednostavniji, ali jo{ uvijek sloèn. Premda ne mogu usporediti sada{nje stanje i ono prije u SSSR-u, jer sam prvi put ovdje, moju ocjenu o sloènosti mogu potkrijepiti na~inom ulaska u zemlju, kada morate proći ~etiri carinske kontrole, a kompliciraju i pri promjeni novca u drugu valutu – to ne moète jednostavno u~initi u nekom uredu na grani~nom prijelazu.

Veliki gradovi doista su druk~iji od selskog ambijenta i nemaju nikakvih dodirnih to~aka. Kada se pro|e periferija Odese, gdje se moè ugledati krava na pa{i, njeno sredi{te pa ~ak i {iri dijelovi grada, urbane su sredine s velikim prometnim gu`vama. Gradovi su zaga|eni zbog tvornica za obradu metala, a turizam je tek u povojima.

Kupanjem u Azovskom moru nisam privukao veliku pozornost , jer se stotinjak metara dalje kupala i majka sa svojom kćerkicom, mla|om od deset godina, makar je bio kraj travnja.

Hrana nije ni{ta bolja od one dosada{nje koju smo ku{ali na na{em putu. Zna~i, ni{ta posebno, osim {to je u restoranima skuplje nego u Rumunjskoj. Za razliku od Rumunjske, ovdje moète u{tedjeti koju hrivnu budete li se namirnicama opskrbljivali u trgovinama. Mo`da ćete jesti bolje, osobito ako se odlu~ite za polu-konzerviranu ribu. Primjerice, dimljeni losos u plasti~noj kutijici vi{e je nego jestiv, a cijena je pristojna.

Ukratko, Ukrajina je velika zemlja, zemlja velikih mogućnosti, velikih potencijala. Zemlja s vi{e od 50 milijuna stanovnika, a – kako nam kaù - nekoliko milijuna Ukrajinaca ìvi izvan domovine zbog potrage za poslom. Ovdje smo primijetili i veliki broj stranaca, jer uvijek postoji – isto~nije.

Mladen Gaće{a

[ator uvijek lociramo na skrovitom mjestu, skrivenom od radoznalaca i u njemu najdulje spavamo i mo`da se i najbolje odmorimo

U Odesi Potemkinove stube koje vode, kamo drugamo, nego do trga Carice Ekatarine Velike – utemeljiteljice toga grada, a general Grygory Potemkin njen ljubavnik nije imao sreću vidjeti 192 stube izgra|ene njemu u ~ast, jer je poginuo u borbi protiv Turaka ispunjavajući san Carice Ekatarine

Odmor i skupljanje snage…

... ki{a, vjetar, studen…

…ali, motiv, tako snaàn motiv, otklanja umor, ja~a zdravlje i tjera naprijed


U okviru obiljeàvanja Svjetskog dana oboljelih od hepatitisa C, osje~ka Udruga lije~enih i oboljelih od hepatitisa HEPATOS je za sve zaposlenike Hrvatske elektroprivrede s osje~kog podru~ja, 12. svibnja o.g. organizirala testiranje na virus hepatitisa C. Testiranju se odazvao ~ak 141 zaposlenik. Svrha testiranja bila je edukacija i kontrola krvi {to vi{e ljudi, kako bi svojom svjesno{}u izbjegli mogu}e probleme koji mogu nastati u doticaju s virusom hepatitisa zaraènom krvlju.

Virus hepatitisa C naziva se i tihim ubojicom zbog te{kog otkrivanja, budu}i da moè dugo boraviti u na{em organizmu, a da pri tomu ne izaziva zdravstvene tegobe. Prenosi se isklju~ivo krvlju inficiranom virusom i to transfuzijom, nestru~nim tetovaàma, probadanjem radi ukra{avanja (body piercing) te konzumacijom droga preko zaga|enih igala ili druge opreme. Naj~e{}i prepoznatljivi simptomi bolesti su: stalan i kroni~an umor, bol ispod desne lopatice, probadanje s desne

strane (oko kostiju rebara), a kod nekih oboljelih javlja se i nadutost i malaksalost.

U Hrvatskoj se od velja~e 1993. godine u svim zdravstvenim ustanovama krv obavezno testira pa je i smanjena mogu}nost primitka inficirane krvi. Osje~ka Udruga lije~enih i oboljelih od hepatitisa HEPATOS, zapo~ela je radom u oùjku 2004. godine. Nepune dvije godine kasnije, uslijedilo je udruìvanje osje~ke, splitske, pulske, dubrova~ke, rije~ke te zagreba~kih podru`nica splitske udruge - u Hrvatsku udrugu lije~enih i oboljelih od hepatitisa HEPATOS.

ULOH HEPATOS iz Osijeka ima 40 ~lanova, radi sa strankama svakog utorka (u prostorijama na adresi Ljudevita Posavskog 14/a, od 18 do 20 sati), a otvoren je i besplatni telefon za sva pitanja u svezi s hepatitisom i to: 0800 400 405.

Valja naglasiti da je ova uspje{na akcija ostvarena ponajprije zahvaljuju}i agilnosti Dubravke Mehak, zaposlenice Elektroslavonije Osijek, koja obavlja i du`nost tajnika osje~kog HEPATOS-a.

D.Karna{

ZDRAVLJE

HEP i HEPATOS u borbi protiv hepatitisa C

Edukacijom i kontrolom krvi za{tititi se od opakog virusa

Dubravka Mehak, zaposlenica Elektroslavonije je i tajnica udruge HEPATOS

Dalmacija – najraznolikije podru~je Europeôvjek i okoli{ Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti

Tijekom pro{log stolje}a izumrlo je 740 ìvotinjskih pasmina i 30.000 varijeteta povr}a; danas svakoga tjedna izumiru dvije pasmine, a svakih {est sati nestaje jedan varijetet povr}a; od 1900. godine izgubljeno je 75 posto raznolikosti europske hrane te 93 posto raznolikosti ameri~ke hrane…

Svake godine, pa tako i ovoga 22. svibnja, obiljeèn je Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti. Cilj je oduvijek poznat: pove}ati globalnu svijest o va`nosti o~uvanja i za{tite ugroène bioraznolikosti na{eg Planeta! Ovogodi{nja zajedni~ka tema u cijelom svijetu bila je Biolo{ka raznolikost i poljoprivreda. Tim povodom, u okviru Projekta COAST, koji se provodi na podru~ju Dalmacije i ~iji su nositelji Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoli{ (GEF) - organizirana je u Splitu edukacijsko-prodajna izlo`ba ekolo{ki uzgojene hrane, sadnica i bilja. Projekt je postavljen s ciljem da u~inkovito

utje~e na poduzetni~ke aktivnosti i praksu, a izravno i kroz bankarski sektor, u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi te da tako svi na koje se to odnosi u svoje djelovanje uklju~e odrìvo kori{tenje i o~uvanje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti.

AlArm zA spAs rAznolikosti

Ovogodi{nja tema povezala je biolo{ku raznolikost sa zemljoradnjom, jer je upravo za zemljoradnju ona od iznimne va`nosti. Osigurava opskrbu ~ovje~anstva hranom, vlaknima i lijekovima, ali zbog uzgoja samo komercijalno isplativih sorti, nestale su mnoge lokalne sorte i pasmine. Alarmantno smanjenje biolo{ke raznolikosti dovodi do sve ve}e opasnosti za budu}i razvoj poljoprivrede. Tako smo mogli ~uti da je tijekom pro{log stolje}a izumrlo 740 ìvotinjskih pasmina i 30.000 varijeteta povr}a. Danas svakoga tjedna izumiru dvije pasmine, a svakih {est sati nestaje jedan varijetet povr}a. Od 1900. godine izgubljeno je 75 posto raznolikosti europske hrane te 93 posto raznolikosti ameri~ke hrane.

poljoprivrEDA klju^nA zA opstAnAk

Stoga se name}e zaklju~ak da upravo ekolo{ka poljoprivreda pruà velike mogu}nosti u zaustavljanju i smanjenju gubitka biolo{ke raznolikosti, jer ekolo{ki zemljoradnici nastoje raditi u suglasju s prirodom, ne koriste}i otrovne pesticide i umjetna gnojiva te daju}i prednost, gdje god je to mogu}e, zavi~ajnim sortama

i pasminama. Razumljivo je da su autohtone sorte i pasmine Dalmacije iznimno va`ne za o~uvanje njene biolo{ke i krajobrazne raznolikosti, a kako je rekao Roman Ozimec, voditelj Tima za autohtone sorte Projekta COAST - Dalmacija je najraznolikije podru~je Europe (najvi{e hrvatske planine, kanjoni i estuariji kr{kih rijeka, more, raznolika klima), a njezina zemljoradnja i sorte koje se uzgajaju na tom tlu bile su klju~ne za opstanak ljudi i nastanak krajobraza.

BuhA^ – DAlmAtinski priroDni insEkticiD

Na edukacijskom sajmu, odrànom na splitskom Vo}nom trgu, sudjelovali su proizvo|a~i hrane (ulje, masline, sirevi, vina, med, vo}e, razne vrste bra{na i proizvoda od ìtarica, sadnice ljekovitog, za~inskog i ukrasnog bilja) iz ovog kraja, ali i ostalih dijelova Hrvatske. Posebnu pozornost posjetitelja privukle su dalmatinske krizenteme ili buha~, endemski cvijet Dalmacije, koji sadrì prirodni insekticid i koji je, zajedno s lavandom i maslinovim uljem, dio bogate kolekcije Botani~kog vrta O[ Ostrog iz Ka{tel Luk{i}a.

Gojko Berlenghi, voditelj Projekta, naglasio je da je prepoznata iznimna va`nost o~uvanja izvornih sorti i pasmina, a uslijedit }e prikupljanje svih dostupnih podataka te prijedlozi mjera za njihovo o~uvanje i mogu}nost komercijalnog uzgoja, uz akcijski plan razvoja ekolo{ke poljoprivrede Dalmacije, s programima edukacije i obuke.

Vero~ka Garber


SAVJETI

Dalmatinci kontinentalcima

Govorite tiho, kako obi~avate, bez obzira na glasno komuniciranje doma}ina, nezadovoljstvo tako|er izraàvajte tiho, premda }ete se susresti s lupanjem, nadvikivanjem i udarcima kape o pod, a u svakoj prigodi njegujte red, bez obzira na to {to se kod nas od svih redova uvaàva jedino drvored

Uskoro }e vrijeme godi{njih odmora. Pretpostavljam kako }e veliki broj vas, uvaènih kontinentalaca, dio odmora provesti uz more. Me|u vama bit }e i onih koji obalu ne posje}uju ~esto. Upravo radi njih poku{at }u napisati odre|ene napomene u ulozi doma}ina. Ro|en sam na poluotoku, drugom po veli~ini. Relativno dobro poznajem okolnosti na srednjem i ju`nom priobalju i otocima. @elja mi je va{ godi{nji odmor u~initi udobnijim, zanimljivijim i intrigantnijim. Pritom se ispri~avam onima koji priobalje poznaju bolje od mene ako im se ove napomene ~ine ponavljanjem poznatog.

UPOZNAJTE POSEBNOST PODMORSKOG SVIJETA, PONESITE I PLANINARSKE CIPELE

Uz za{titne kreme za sun~anje, sun~anih nao~ala i drugog, obvezno ponesite za{titna sredstva protiv komaraca. Premda je Slavonija poznata po komarcima, i ovi na{i znaju biti jako neugodni.

Vizualnu dra` i posebnost podmorskog svijeta ne smijete presko~iti. Me|utim, to moète otkriti jedino uz ronila~ku masku pa je obvezno ponesite. To je druk~iji svijet s drugim pravilima, bojama, organizmima i krajobrazima. Nije potreban duboki zaron, jer ve}i dio vidi se s povr{ine, ali uz obveznu masku. Za one koji dobro ne vide, kojima su potrebne nao~ale, me|u koje i sam spadam, potrebna je maska s dioptrijom. Ona je samo malo skuplja od obi~ne. Moè se nabaviti ili naru~iti, ipak, samo u rijetkim trgovinama ronila~ke opreme. Opremljeni na taj na~in, zaborav svakida{njih problema potraìte plivaju}i pola sata s napola uronjenom glavom. Plivajte uz samu obalu. U~init }e vam se kao da ste postali dio novog svijeta, a sve ono {to vas je mu~ilo, ostalo je na obali.

Na godi{nji odmor nemojte zaboraviti ponijeti i planinarske cipele. Priobalje se najbolje vidi s povi{enih pozicija okolnih brda. Ljeti je ipak bolje ne osvajati vrhove, osobito ako se uputite sami, zbog brojnih opasnosti. Prevelika vru}ina, dehidracija, dezorijentacija, padovi, otrovnice i drugo - razlog su nezgodama. Neka vas ne ohrabruje iznimno dobra organiziranost Gorske slu`be spa{avanja, jer i ona je ponekad nemo}na.

Crno vino i maslinovo ulje su vam poznati.

Morski jeìnac, vlasulja, morsko jaje, motar, kao jestive stvari, sigurno su manje poznate. Jeìnac se udarcem velikog tupog noà lomi na dva dijela. Jede se ùta ikra ènke jeìnaca. Kako }emo prepoznat ènku? To je jedna zanimljivost. Naime, ènke su oki}ene, ukra{ene. Svaka ènka na sebi ima ili kamen~i} ili komadi} trave ili komadi} laìne (valige), ljusku {puì}a i sli~no. Mu{ki jeìnac nema ukrasa (evo sli~nosti s ljudskom vrstom). Vlasulja se jede pohana, a morsko jaje sirovo.

Motar je biljka koja raste na mrkenti. Koristi se kiseo kao dodatak salatama, a moè se frigati s jajima u kajgani, sli~no kao istarska frigata od {paroga. Naime, gastronomske delicije i me|unarodne nagrade u kulinarstvu u posljednje vrijeme ostvarujemo zahvaljujući motaru. Premda je on priprosta biljna vrsta, koja raste na obalnom rubu i s kojom je domicilno stanovni{tvo ponekad hranilo koze, trenuta~no je in u kulinarstvu. Neka Vas ne iznenadi ovaj dodatak hrani, osobito salatama.

Kod udi~arenja pripazite na ulov {karpuna, {karpine i posebno pauka. Ubod njihovih bodlji zna biti jako bolan. Posebno se ~uvajte pauka. Poslije njegova uboda ~esto treba i hospitalizacija. Prva pomo} je {to brè uranjanje mjesta uboda u vrelu vodu (nikako na ubod stavljati led), jer je rije~ o brzo razgradivim otrovima.

GORE-DOLJE, DRUKÎJE KOD KONTINENTALACA

Na jugu su malo druk~iji orijentacijski pojmovi dolje i gore. Ono {to je za kontinentalce gore, u priobalju je dolje. Pojmovi se primjenjuju i u zemljopisnim kartama i stoga ih treba poznavati i uvaàvati. Posebnu pozornost na to trebaju obratiti nauti~ari. Oni ~esto traè smjer morskih struja (kurenat, korenat) ili naznaku smjera vjetra. Doljnji kurenat i doljnji vjetrovi su vjetrovi iz pravca Istre, a gornji iz pravca Dubrovnika ili Boke. Prije vi{e godina testirao sam nauti~are na Mljetu. Preteìto su odgovori bili suprotni. Provjerite na terenu ili na zemljopisnoj karti poloàj Donjeg i Gornjeg sela na otoku [olti, Donje i Gornje vale u Drveniku, Donje i Gornje Vru}ice te Gornje i Donje Pijavi~ine na poluotoku Pelje{cu ili svima poznatih Donjih i Gornjih Ka{tela kraj Splita. Sve je pozicionirano obrnuto nego {to to vi dragi kontinentalci percipirate, gledaju}i u zemljopisnu kartu obje{enu na zidu. Gdje su korijeni takvih obilje`ja? Uvaèni akademik je obrazloìo kako je kroz povijest kod naroda, “gore“ zna~ilo mjesto izlaska Sunca, a “dolje “ mjesto zalaska Sunca. Prema tomu, oznake ne proizlaze iz visinske razlike ili na{e percepcije orijentacije, ve} su naslonjene na tradicijsko obiljeàvanje.

Ne opona{ajte uvijek doma}e stanovni{tvo i navike.

SLOBODNO BUDITE NAVIJAÎ DINAMA, ALI NE OÎTUJTE SE JAVNO

Ovdje se uobi~ajeno pije bevanda, kojega vi trebate izbjegavati i piti ~isto vino. Naime, bevandom se gasila è| kod rada u polju. Vi ste na odmoru i u polju se moète zate}i samo slu~ajno. Ne oklijevajte s kulenom,

gradelama s mesom i drugim mesnim specijalitetima. Ipak su srdela, hraniteljica i hobotnica - riba bez dra~e, poveznice s nu`nim isposni~kim ìvotom kroz povijest juga. Blitvu kao prilog ne treba uvijek pojesti. Osobito ne ako je prilog oboritoj ribi. Postoji mi{ljenje da je ona na ovom mjestu gastronomska i estetska zabluda. Jela se kao i druga zelen uz sitniju friganu ribu za ve~eru.

Govorite i dalje tiho, kako obi~avate, bez obzira na glasno komuniciranje doma}ina. Nezadovoljstvo tako|er izraàvajte tiho, premda }ete se susresti s lupanjem, nadvikivanjem i udarcima kape o pod. U svakoj prigodi njegujte red, bez obzira na to {to se kod nas od svih redova uvaàva jedino drvored.

Posebno izbjegavajte govoriti glasno, zapravo je najbolje uop}e ne govoriti i to 12 – 15 sati. U tom vremenu ne posje}ujte ni samostane. Tada se kod nas spava. U globalnim vizijama, takav bioritam uop}e nema taj zna~aj. Tamo se uvijek radi i samo radi, a {to je zanimljivo, ipak nema dovoljno ni novca, ni vremena, ni odmora. Poku{ajte i vi jednako dan podijeliti na dva dijela. Mo`da vam se svidi.

Slobodno budite navija~i Dinama, samo se o tomu javno ne o~itujte.

Klasi~nih galebova vi{e nema. Nekad je udvaranja bilo i previ{e pa je smisao pojma odmora bio upitan. Sada je o~ekivanu ljubav najbolje dovesti sa sobom.

Koliko }e odmor pro}i dobro isklju~ivo ovisi o vama, odnosno o pri~i koju }ete {iriti na povratku. Ju`njaci, kada se vrate sa snijega, obi~avaju re}i da je bilo famozno, bez obzira i na ruku u gipsu. Naknadno doznamo kako im je nov~anik s dokumentima i karticama odmah drugog dana otu|en u diskoteci, a i automobil im je ostrugao neki robusni terenac.

Ipak je manje rizi~no na moru pa je na kraju lak{e izgovoriti onaj famozni super.

Dragi kontinentalci, po~astite nas u {to ve}em broju, bit }emo vam zahvalni i, nadam se, zanimljivi doma}ini.

Vjerujem da }e ovaj mali prilog bez ikakvih zluradih namjera, odgovoriti na neke va{e dvojbe i pomo}i u razumijevanju nas ju`njaka.

Poziv s juga Ivo Santica


M. Vei} je na terenu koji obilazi u okviru svog posla u Elektri Poèga, divljim jabukama, kru{kama i tre{njama nakalemio gran~ice ili okulirao pupove starinskog vo}a i kada bi se na divljaku{ama primili kalami i pupovi, idu}e godine presadio bi ih u svoj vo}njak u Ru{evu, gdje ima na taj na~in posa|eno 197 starih vrsta vo}a tog podneblja

Za dugogodi{njeg hepovca iz Elektre Poèga, poslovo|e na odràvanju mreè 10 kV dalekovoda Mirka Vei}a, slobodno moèmo re}i da je povezao dvije ljubavi – ljubav prema struci i ljubav prema prirodi. Ro|en 1955. godine u Ru{evu pokraj âglina, jo{ je kao u~enik Elektrotehni~ke {kole u Osijeku zapo~eo raditi u tada{njoj Elektroslavoniji, gdje je odradio praksu 1970., a 1973. se zaposlio u poè{koj Elektri, gdje radi i danas.

Povezanost ljudi i ìvih bi}a s prirodom zanimala ga je, moèmo re}i – op~inila, jo{ u najranijem djetinjstvu, a uz odrastanje i stru~no usavr{avanje bivala je ja~om. Kao stru~njak, koji veliki dio svog radnog vremena provodi na terenu u prirodi, uvijek je nastojao lokaciju i odràvanje dalekovoda, uz {to manje intervencija u okoli{u, poku{avaju}i skladnim zahvatima pomiriti energetske potrebe i zadràvanje sklada u prirodi.

PREPoznajE VRijEdnosti kojE Valja (o)ûVati

Dugo ga poznajem i uvijek mi je bilo zadovoljstvo s njim i njegovim terencem odlaziti u nadzor mreè, kao iskusnim vodi~em koji oko sebe gleda otvorenih o~iju i koji, vi{e od drugih, prepoznaje vrijednosti koje valja (o)~uvati.

Primjerice, u mnogim mjestima u Poè{koj dolini uz rijeku Orljavu i Lon|u, po selima su rode napravile

Na[i izvaN HEP-a

Mirko vei}, zaljubljenik u prirodu

spasio autohtone vrste vo}a od izumiranja

gnijezda na elektri~nim stupovima. Kako bi za{titili postrojenja, ali i rode, na tom su podru~ju na{i kolege, prije od drugih u HEP-u, uz takve stupove postavljali nove za nova stani{ta roda koje su, sude}i prema veselom klepetu, rado prihvatile svoj novi dom i nastavile odgajati svoje mlade. Na jednaki na~in spa{eno je nekoliko gnijezda slavonskih sokolova, slavuja, kosovi}a i drugih vrsta ptica, ali spa{avali su i visoku i nisku divlja~.

M. Vei} je odrastao na selu i jo{ je kao dje~ak osjetio poseban dar za uzgoj vo}a, posebno jabuka. Budu}i da su neke vrste iz ovoga podneblja zapo~ele izumirati, to je bio dodatni poticaj za na{eg Mirka, koji se potpuno posvetio zadatku da to sprije~i. Konkretno, M. Vei} je na podru~ju njegova terena, divljim jabukama, kru{kama i tre{njama nakalemio gran~ice ili okulirao pupove tog starinskog vo}a, jer ih je èlio spasiti od izumiranja. Kada bi se na divljaku{ama primili kalami i pupovi, idu}e godine presadio bi ih u svoj vo}njak u Ru{evu, gdje ima na taj na~in posa|eno 197 vrsta starih sorti vo}a ovoga podneblja koje je, eto, spa{eno.

stablo s 50 VRsta Vo]a za GuinEssoVu knjiGu!

Tako|er u Mihaljevcima, uz obiteljsku ku}u ima lijepi vo}njak, gdje s velikom ljubavlju uzgaja neke skoro izumrle vrste jabuka i kru{aka, koje su prethodno ostale samo na jednom stablu. Dva puta je izlagao svoje jabuke u prigodi Dana jabuka u Poègi - 2006. godine osvojio je zlatnu, a pro{le godine srebrnu medalju za svoje vo}e.

Osniva~ je i predsjednik udruge "Slavonska p~ela", koja se bavi o~uvanjem prirode i starih sorti vo}a. Njegova je namjera pokrenuti akciju u osnovnim {kolama poè{kog kraja te ponuditi plodove i mladice starih vrsta vo}a kako bi potaknuo mlade da ih posade i uzgajaju u svojim vo}njacima.

Kao fenomen izdvojimo posebno stablo u vo}njaku M. Vei}a s 50 vrsta vo}a, {to zasluùje u}i u Guinessovu knjigu. Samo on zna koliko je truda, predanosti i ljubavi bilo potrebno za uzgojiti takvo stablo i o~uvati ga od sveg nevremena, nametnika, plijesni, gusjenica i glodavaca. Dakako, uzgojiti ga organski ~isto, bez ikakve upotrebe kemijskih sredstava za za{titu.

Kada me je u {ali pitao znam li koja je najbolja jabuka, ja sam bez razmi{ljanja odgovorio - pi{ljiva (crvljiva). On se uz smijeh suglasio s mojom ocjenom potvr|uju}i da je crv pokazatelj da jabuka nije zatrovana.

Posadio je Mirko na svom imanju u Ru{evu mladi hrastik i bagrenik, jer vo}e i p~ele pomalo prepu{ta starijem sinu. Nagla{ava da su mu supruga i djeca velika pomo}, jer i oni su u taj plemeniti posao uklju~eni s puno brige i ljubavi. Povrh svega, M. Vei} snima kartu vo}a poè{ke doline, a u pripremi su mu i knjige o vo}u. Ima svoju internetsku stranicu (w.w.w.stare-sorte.voca.com). Veseli ga iznimno veliki broj posjeta stranici iz cijele Hrvatske, susjednih dràva, ali i udaljenijih europskih i svjetskih dràva, ~ak i iz Ju`ne Afrike. Otkrio mi je svoj novi zadatak: uzgajati vi{e od 240 vrsta jabuka i tako presti}i jednog [vicarca, koji u tomu drì prvo mjesto. Poèlimo mu da ga i ostvari.

Ivan Maruszki

Mirko Vei} je jo{ kao dje~ak osjetio poseban dar za uzgoj vo}a, posebno jabuka, a zahvaljuju}i njegovoj ljubavi i trudu, mnoge stare vrste }e i dalje ìvjeti

FOTOzaPa@aJ

[uma ~udnija od drugih[etaju}i {umom, koja se proteè od Starog Brestja prema Novoselcu, onaj

koji zna gledati, shvatit }e da je ova {uma malo ~udnija od svih {uma koje je vidio do sada.

Tu moète nai}i na zanimljive oblike drve}a koje podsje}aju na dva para nogu dignutih u zrak…moète se upla{iti zakamufliranog pogleda malog zelenog s dva lica… ili }e vas zastra{iti ne{to {to podsje}a na dekapitaciju (odrubljenje glave).

I zato pazite kada se zateknete u ovoj {umi, obuzdajte ma{tu, a svakako je izbjegavajte no}u, kada ta {umska tijela poprimaju zastra{uju}e oblike.

Maksim Mileti}


Zagreba~ko gradsko kazali{te Komedija je mjuziklom "Dundo Maroje 008", kojeg je uobli~io veliki redateljski me{tar Vlado [tefan~i}, oìvjela sje}anje na najzna~ajnijeg komediografa starije hrvatske povijesti Marina Drì}a i me|u prvima obiljeìla 500. obljetnicu njegova ro|enja

- Savitli spjevao~e, vridni svirao~e, uzmo`ni, orgulja{u u Svete Gospo|e ki diplim izbranim Dubrovnik slavni grad svire}i proslavi, reverendissimo don Marino, dragi na{ dum Marine... s velicijem priklonstvom tvojima se kriposti klanjamo sve| tvoja Pomet druìna od teatra Komedija.

Tim rije~ima zapo~inje posveta Zagreba~kog gradskog kazali{ta Komedija najzna~ajnijem komediografu starije hrvatske povijesti Marinu Drìću - Vidri, koje je mjuziklom "Dundo Maroje 008" tim povodom, me|u prvima, obiljeìlo 500. obljetnicu njegova ro|enja.

No, najprije nekoliko rije~i o tom velikom komediografu. Ro|en je u Dubrovniku 1508. godine u uglednoj dubrova~koj obitelji, koja potraj 14. stoljeća gubi plemstvo i imetak. Rektorat nad crkvom Svih Svetih, koji nasljedno pripada obitelji, Marin preuzima 1526. godine, a prema odluci Vije}a umoljenih 1538. postaje orgulja{ u stolnoj crkvi Svete Marije. Uskoro odlazi na studij u Sienu, gdje je izabran za rektora studentskog doma Casa della Sapienza i za studentskog prorektora Sveu~ili{ta. Marin Drì}

OkO kulture

Mjuzikl "Dundo Maroje 008"

Ave Marine!

Dundo (Richard Simonelli) dolazi u Rim u potrazi za "sinom razmetnim" Marom (\ani Stipani~ev), koji tro{i o~ev novac i usput se udvara kurtizani Lauri, ali nije jedini…

U središtu radnje razigrani Pomet (Ronald Žlabur) i Petrunjela (Jasna Palić Picukarić)

Doru~kujem oko 7,30 sati, a iza 10,00 sati sebi pripremim zakusku – to je privilegija umirovljenika. Zakuska nije uvijek jednaka, ali ona omiljena je sljede}a: na prepe~enac nanesem maslac, a na njega iz tube istisnem sardelpastu. Kasnije popijem prst vina.

Na omotu prepe~enca ~itam: Fette biscottate, proizvode ga negdje u Italiji. Na omotu maslaca pi{e „Svjeì maslac“, no boja i znak na omotu nepoznati su mi i uz pomo} pove}ala ustanovim da

je proizveden u Bavarskoj.ûdna mi je tuba sa sardelpastom i opet, uz

pomo} pove}ala, utvr|ujem da dolazi iz Austrije.Prepe~enac iz Italije i maslac iz Bavarske – to

me nije previ{e za~udilo, ali za sardelpastu sam se zapitao gdje to Austrijanci love srdele za svoju davno privatiziranu industriju za preradu morske ribe?

Tako sam i ja, nehotice, dao svoj skromni doprinos pove}anju vanjskog duga.

Karlo Oègovi}

Ratko ângalovi}

Crtica

Prepe~enac iz Italije, maslac iz Bavarske, sardelpasta iz Austrije?!

se 1545. godine vra}a u Dubrovnik, gdje boravi sljede}ih desetak godina. U tom razdoblju pi{e svoja najglasovitija komediografska djela, koja su izvo|ena pred Dvorom i na pirovima uglednih Dubrov~ana, me|u kojima su Pomet, pastirska igra Tirena, Novela od Stanca, Trip~e de Utol~e, Skup, Griùla i druge.

GlAzBenA rješenjA nA dAlekIM podsjetnicima glazbe 16. stoljeća

Komedija je jo{ 1972. godine izvela mjuzikl Dundo Maroje, kojeg su zamislili i ostvarili libretist Marko Fotez (koji je tridesetih godina i otkrio Drì}ev tekst), autor stihova je bio Stijepo Straì~i} te skladatelj i kantautor \elo Jusi}. Duboko po{tuju}i original, M. Fotez i S. Straì~i} nisu bitno mijenjali Drì}ev tekst - i dalje je to pri~a o Dundu Maroju koji dolazi u Rim u potrazi za "sinom razmetnim" Marom. Maro u Rimu tro{i o~ev novac i usput se udvara kurtizani Lauri. No, nije jedini. U Rim dolazi i njema~ki plemi} Ugo Tude{ak, tako|er zaljubljen u Lauru. Radi Laurine druìce Petrunjele, tu je i Ugov sluga Pomet. U sredi{tu pozornosti nije Dundo Maroje, ve} Pomet, kojeg je Drì} preuzeo iz svoje ranije na àlost zagubljene komedije.

Preuzimaju}i zamisao i ostvarenje iz 1972., "Dundo Maroje 008" ima dva prologa, ali su prilago|eni ànru. Naime, \. Jusi} se posluìo asocijacijom na klapsko pjevanje pa zbor u prologu pjeva efektnu ariju Ave Marine. Tu je bordunsko vi{eglasje i lin|o samo kao dio glazbene strukture, koju skladatelj gradi iz najrazli~itijih ànrova. \elo Jusi} je majstor songa pa glazbena rje{enja mjuzikla gradi na dalekim podsjetnicima glazbe 16. stolje}a, potom na elementima popularne glazbe, a osobito je efektan dvopjev Pometa (Ronalda @labura) i Petrunjele (Jasne Pali} Picukari}). Veliki hit \ela Jusi}a „Jedan dan, samo jedan dan“ skladatelj u Mjuziklu vrlo efektno oblikuje kao „Jedan grad, samo jedan grad“, dakako asocirajući na Dubrovnik.

Veliki broj sudionika: Richard Simonelli kao Dundo, \ani Stipani~ev u ulozi Mara, Ivica Zadro s likom Bok~ila, Mila Elegovi} kao Laura, Boris Pavleni} kao Ugo, Damir Lon~ar u ulozi Sadija i mnogi drugi - samo potvr|uju nakanu teatra Komedija da oìvi sje}anje na velikog komediografa.

Efektni mjuzikl uobli~io je veliki redateljski

me{tar Vlado [tefan~i}, uz svesrdnu pomo}

scenografkinje Ljerke Hribar, kostimografkinje Matije

Vuice i koreografkinje Suzane Sliva. Dirigent Veseljko

Bere{i} izvrsno je vodio zbor i orkestar kazali{ta

Komedija i uz baletni ansambl sjajno zaokruìo

premijeru tog mjuzikla.


U uputama Splitskog Statuta iz 1314. godine, izme|u ostalih koje nam govore kako se u dane fe{te na{ega gradskoga za{titnika sv.Duje (Sudamje) trebamo pona{ati, stoji i jedna doista zanimljiva: „… blagdan sv. Dujma 7. svibnja, najve}i je splitski praznik i da taj dan treba se suzdràti od svakog te{koga posla“. Budu}i da sam ve} veliki grje{nik (jer sam taj dan provela radno na [olti, zbog ~ega sam propustila zabiljeìti procesiju), to mi nije preostalo drugo nego da i ostale dane fe{te {e}em s fotografskim aparatom i pratim doga|aje. A, bilo ih je ko' u pri~i. Na ve}inu nisam ni prispjela, mnogi su se odràvali istodobno, neki nisu bili atraktivni za fotkanje, a najve}i broj sam morala izbaciti, jer bi zauzele sve stranice HEP Vjesnika. I ovo {to je preostalo uvjerit }e vas da je ovogodi{nju Sudamju ispisalo veselje, pjesma, {u{ur, {arenilo boja. Jer, sto koluri daje nebo, more i Split.

Ja }u zapo~eti cvije}em, ne}u slijediti satnicu doga|aja, oni }e se ovdje nizati prema mom odabiru. Najvi{e doga|aja bilo je na rivi, jer dobro je znano da je ona splitski dnevni boravak.

Cvjetna Blanka

U Dioklecijanovim podrumima otvoren je 33. Praznik cvije}a, ove olimpijske godine u gradu olimpijaca, tematski je posve}en {portu. Stoga je otvoren simboli~nim paljenjem baklje nakon gradona~elnikove rije~i. Ve}ina izloàka vezana je uz uspjehe splitskog {porta, ima tu oki}enih kajaka, bobova, ko{arka{a, ~ak i jedna cvjetna Blanka. Nikad toliko cvije}a u podrumima (i samog bi Cara ostavilo bez daha).

Prvih dana fe{te koja je, kaìmo i to, ove godine trajala nekoliko dana dulje, u prostoru budu}eg akvarija na Ba~vicama bila je otvorena izlo`ba World Press Photo. U konkurenciji 80 tisuća novinskih fotografija i pet tisu}a fotografa iz 125 zemalja, odlukom me|unarodnog ìrija pobijedio je britanski fotoreporter fotkom iscrpljenog ameri~kog vojnika pred ulazom u afganistanski bunker. Split je ve} tre}u godinu za redom odabran za polaznu to~ku hrvatske turneje, a izlo`bu }e nakon na{ih gradova vidjeti jo{ stotinjak diljem svijeta. Za moj ukus, izloène fotografije su previ{e ratne, pokazuju previ{e jada, boli i napora, kao da su svi drugi trenuci u na{oj svakodnevici odmaknuti na sporedni kolosijek.

Regata osmeRaCa

Dok su pjacetama i kaletama pivale klape ispod volta, na rivi plesalo „Jedinstvo“ i „Filip Devi}“, izvrsni koncert odràla je èstoka grupa Sergenta Garcije, koji su karipskim ritmovima zapalili vatromet na plo~niku, dok je trajao turnir od balota i tombole, plesali Lipicanci, u Kinoteci se prikazivali filmovi pok.Borisa Dvornika, u HNK-u izvodile besplatne opere, a svugdje uokolo jelo i pilo, dotle su morem u luci veslale legende osmeraca Oxforda, Cambridgea i na{e doma}e. I to ve} po ~etvrti put, tako da je ova regata postala tradicionalna. Dan prije natjecale su se sveu~ili{ne regate i Oxford je bio pobjednik. Sutradan, kad su se ogledali oni stariji, Cambridge ih je preveslao. Da nikom ne bude krivo.

Na jednom kraju ovog nevjerojatnog scenskog

prostora, pred budnim okom kampanela na{eg

Sveca, akademski kipar Kaìmir Hraste postavio je

pred ulaze u podrume zlatnu jabuku. Ne gledajte

je kao simbol, nit' razdora, nit' crva sumnje. Ona je

pobjegla iz nebeskog Raja i spustila se u ovaj na{,

zemaljski. (Sli~nu takvu je kipar ve} postavio za

Udrugu Biblijski vrt u Ka{telima). Prema prijedlogu

ministra kulture Boè Bi{kupi}a, na rivi }e i ostati.

I dok je na{ Ministar svoju vanrednu donaciju

grafika izloìo u Staroj gradskoj vije}nici (o ~emu

ćemo jednom drugom zgodom), dotle je Fotoklub

postavio izlo`bu fotografija Orsona Wellesa koji

je, nakon spomenika, dobio i jedinstvenu izlo`bu. I

tako je postao gra|anin grada u kojemu je davnih

{ezdesetih boravio punih {est mjeseci, upoznao i

zavolio njegovu Rivu i Varo{, njegove ljude i obi~aje.

Rasplesane latiCe

I zavr{it }u ovaj prikaz kako sam i zapo~ela

– cvije}em i njih 1.200, pristiglih iz vrti}a i osnovnih

{kola, u edukativno-ekolo{koj manifestaciji

nazvanoj „Neka riva u cvi}u pliva“. I zaplivala je,

rasula se laticama svih boja. Neke od njih (iz dje~jeg

vrti}a „Latica“), ~ak su zaplesale na pozornici. Drugi

su crtali cvije}e i dobili sadnice, za svoje vrti}e i

svoj ljep{i Split.

Dok ima njih – Split je ve} prepun najljep{eg

cvije}a. Vero~ka Garber

Dan Splita

Blagdan sv. Dujma, najve}i splitski praznik

sudamja - fjera o' sto koluri

Izlo`ba cvije}a u Dioklecijanovim podrumima i cvjetna Blanka Izložba najbolje novinske fotografije World Press Photo, koju će nakon naših gradova vidjeti još stotinjak diljem svijeta


U najljep{em mjesecu, u Marijinu svibnju, ~lanovi Regionalnog odbora sredi{nje Hrvatske UHB HEP-a po deveti put u posljednjih pet godina, posjetili su Sveti{te Majke Bo`je u Me|ugorju.

Ove godine je u no}i 16. svibnja na hodo~a{}e krenulo 80 hodo~asnika - ~lanova ROSH-a iz ogranaka : Elektra Zagreb, PrP Zagreb, TE-TO Zagreb, Elektra Sisak, Pogon Glina, Pogon Dvor, Elektra Vara`din, Elektra Kri`, Pogon Kutina, Elektra Karlovac, Pogon Ozalj, Pogon Ogulin i Elektra Bjelovar. U Me|ugorju smo boravili 17. i 18. svibnja.

Okupljeni poput HEP-a u malom, prvo odredi{te bilo nam je brdo Krièvac. Prolaze}i Kri`ni put, svugdje oko nas osje}alo se prolje}e i bjelina svibnja, i nehotice smo se sjetili triju bjelina koje su odlu~ne za o~uvanje i spas vjere: bjeline euharistijske hostije, bjeline neokaljana Marijina lika te bjeline Svetoga Oca - ôvjeka u bijelom.To su tri sigurnosti u na{em ìvotnom hodu, kojih se trebamo pridràvati.

Spustiv{i se s Krièvca, ove godine smo prvi put posjetili Oazu mira, {to je za sve bilo posebno ugodno iskustvo.U tom prostoru potpune ti{ine i mira, svaki se vjernik moè sabrati i razmi{ljati o smislu svog ìvota, o svojim ìvotnim propustima i moliti s posebnim duhovnim àrom. Poslije objeda i kratkog odmora, po{li smo na ispovijed i svetu misu.

Subotnje euharistijsko slavlje na otvorenom i nedjeljna jutarnja misa, bili su posve}eni blagdanu svetog Trojstva, a njihovu poruku ponijeli smo u srcima:

„Molite, ~inite pokoru i djela ljubavi. Uspostavite mir, me|usobnu suradnju, suìvot me|u ljudima i dobre i prijateljske uzajamne odnose. Ako je mogu}e, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima“.

Poslije nedjeljne mise krenuli smo prema Brdu Ukazanja. Dok smo se penjali, ponovno smo u dubini du{e osjetili da nam je ovdje Gospa najblià, da je opet ispunila na{a srca.

U popodnevnim satima krenuli smo put na{ih domova, nose}i u sebi mir, zadovoljstvo i utjehu Gospine posljednje poruke od 25. travnja 2008.godine:

„Draga djeco!I danas vas sve pozivam da rastete u Bo`joj ljubavi kao

cvijet koji osjeti tople zrake prolje}a.Hvala Vam {to ste se odazvali mom pozivu“.

Zvonimir Vavro

Branitelji

^lanovi rOSH-a na 9. hodo~a{}u u Me|ugorju

U miru sa svim ljudima

Jabuka akademskog kipara Kaìmira Hrastea na rivi, gdje }e i ostati

Nakon spomenika, u Splitu je Orson Welles dobio i jedinstvenu izlo`bu Kod križa na brdu Križevac, svatko sa svojim mislima, molitvom, zahvalom

U regati osmeraca veslale su legende Oxforda, Cambridgea i na{e doma}e


Podsjetili se veli~ine Velikog Tabora

Na{ pro{logodi{nji izlet do Trako{}ana i Tuheljskih Toplica dobio je ovogodi{nji nastavak – posjet jo{ jednom bru{enom dijamantu na kruni dvoraca Hrvatskog Zagorja – Velikom Taboru.

Izlet je ponovno dobro organizirao A. Star~evi}, a i na{ voza~ Miljenko svojim humorom i pu{tanjem primjerene glazbe tijekom puta zasluìo je sve pohvale. Subota je, peti dan mjeseca travnja, vrijeme ugodno, sun~ano. U Zagrebu smo ostavili, neka bude usput zabiljeèno, predsjednika SAD-a Georga W.Busha, koji boravi u slu`benom posjetu Republici Hrvatskoj. Nakon prolaska kroz Desini}, stièmo podno Gre{ne gorice i penjemo se na brdo, gdje nas do~ekuje istoimena taborgradska klet – objekt selja~kog turizma i mjesto promocije sponzorovog programa.

Potom smo se pro{etali posjedom i razgledali razli~ite sadràje u pravom zagorskom ambijentu. Kona~no je obavljena i uobi~ajena promocija u izvanredno vedrom stilu, a obilati objed podsjetio nas je (uzalud) da smo na Gre{noj gorici i da smo, s obzirom na godine zgrije{ili... A tko bi odolio? Osvojiv{i Gre{nu goricu, znatièljno smo pogledavali na suprotno brdo Desini~ke gore, gdje dominira izvrsno o~uvano starinsko vite{ko gnijezdo – Veliki Tabor, jedno od ~eda UNESCO-a. Dakako da smo ve} odavna ~uli za tu`nu i tragi~nu ljubavnu legendu o Veroniki Desini~koj i sada je bila prigoda da je upoznamo na licu mjesta te protagoniste legende – na poveznici lokaliteta i popri{tu negda{njih vlasnika – moćnih grofova Celjskih i kasnijih grofova Rattkaya.

Umirovljenici

izlet umirovljenika Podru`nice elektra Zagreb

Pogled na Veliki Tabor, jedan od bru{enih dijamanata na kruni dvoraca Hrvatskog Zagorja

Napustili su nas…

TomiSlAv SAlAmon ( 1955. – 2008. )Nakon kratke i te{ke bolesti, 29. travnja o.g.,

iznenada nas je u 53. godini ìvota napustio Tomislav

Salamon. U Elektru Vinkovci, Pogon Vukovar do{ao je iz

TE-TO Osijek 1. kolovoza 1998. godine, na radno mjesto

rukovoditelja Pogona, gdje je i ostao do prerane smrti.

Svoj radni vijek zapo~eo je u Kombinatu „Borovo“

9. srpnja 1983.godine, gdje je radio do prelaska u

TE-TO Osijek. Kao hrvatski branitelj sudjelovao je u

Domovinskom ratu u obrani suvereniteta Republike

Hrvatske. Radni kolege i prijatelji zadràt }e ga u

trajnom sje}anju.

STJEPAN TOMORAD (1939.-2008.)

Nakon duge i te{ke bolesti u 69. godini ìvota, 9. svibnja o.g. preminuo je Stjepan Tomorad, umirovljenik Elektre Zabok, istoga dana kada su njegovi {kolski kolege iz Srednje tehni~ke {kole Klai}eva obiljeàvali 50. godi{njicu mature. Nakon zavr{etka srednje {kole, 1958. godine zaposlio se u zabo~koj Elektri, gdje je odradio skoro punih 40 godina. Zahvaljuju}i svojoj inteligenciji, marljivosti i ljubavi prema odabranom zvanju, ubrzo je postao cijenjen i priznati stru~njak. Radio je na poslovima pripreme, projektiranja, energetike te na poslovima voditelja izgradnje i odràvanja elektroenergetskih postrojenja. Pripadao je nara{taju elektra{a, koji su kasnih pedesetih i ranih {ezdesetih godina proveli elektrifikaciju Hrvatskog Zagorja. S. Tomorad je tijekom svog radnog vijeka stekao status

autoriteta i bio je svojevrsni za{titni znak Elektre Zabok. Svojim je odnosom prema radu i suradnicima, svojim po{tenjem i principijelno{}u, postavio visoke standarde profesionalnosti, me|uljudskih odnosa i pona{anja u tvrtki.

Od [tefa smo se oprostili 10. svibnja u njegovoj rodnoj Mariji Bistrici. Ponosni smo {to smo ga imali i ~ast nam je {to smo bili njegovi suradnici i prijatelji.

[tef je oti{ao, ali zauvijek }e ìvjeti u na{im mislima i uspomenama.

ANTUN FELINGER ( 1916. – 2008. )

Napustio nas je Antun Felinger, umirovljenik iz Na{ica, koji je do odlaska u mirovinu 1981. godine radio u Elektroslavonijii Osijek, Pogonu Na{ice, na poslovima blagajnika za uplate plina i elektri~ne energije.

FANTASTI^NO UTVR\ENO I ObLIkOVANO plemiĆko obitavaliŠte

Poslije objeda smo posjetili drugi i najva`niji cilj izleta – Veliki Tabor i to do podno`ja brda autobusom, a potom kao dio spomenute pokore - pje{ice strminom do samoga grada. A on predstavlja fantasti~no utvr|eno i oblikovano plemi}ko obitavali{te, kao iz bajke, gra|eno i dogra|ivano kroz 16., 17. i 18. stolje}e na strate{ki izvrsno odabranom visu. Veliki Tabor se (danas) sastoji od sredi{nje peterokutne brani~ kule, tzv. "Palasa", okruène unutra{njim obrambenim zidom, poja~anim s ~etiri polukru`ne kule, dok je vanjski obrambeni zid vremenom nestao. Zato je ostao izbo~eni Bastion, koji je branio pristup platou, ali je u lo{em stanju.

Veliki Tabor se zapravo, kao vite{ki burg, niti ne spominje u svezi s Celjskima, jer su oni kao vlasnici (brojnih) posjeda izumrli jo{ 1456. godine, a Rattkayi se kao vlasnici posjeda pojavljuju tek 1502. godine i to opet do smrti posljednjega - Josipa Ivana Krstitelja 1793. godine Ne zna se je li postojao kakav zametak grada do Rattkayevih.

Usput, kaìmo da je obitelj Rattkay hrvatskoj povijesti dala baruna, filozofa, pravnika, profesora, misionara i putopisca Ivana, koji je djelovao i me|u Indijancima u Meksiku (gdje je otrovan umro), kao i baruna Jurja, histori~ara i zagreba~koga kanonika, oba u 17. stolje}u.

Aktualna sapunica "Ponos Ratkajevih", moramo spomenuti, nema nikakve veze s pravim Rattkayevima, ve} je zapravo po sadràju glupava pseudo-povijesno-literarna i naru~ena politi~ka licentia poetica, bez neke vrijednosti.

Sam grad stilski ima kasnogoti~ka i renesansna obilje`ja. Zanimljiva su pro{irenja gornjih katova izvana pomo}u konzola, unutra{nja povezanost prostora, dvokatni dvori{ni arkadni trijemovi, kapelica, podrum i fortifikacijski detalji poput izljeva za vru}u smolu i vodu izme|u konzola te sam pristupni ulaz u grad. Tako|er je kuriozitet da je ìtnica bila na tre}em katu glavne kule – vjerojatno radi boljeg ~uvanja i kontrole nego u prizemlju ili podrumu te manje opasnosti od {teto~ina.

LEGENDA POSTIGLA VJE^NOST

Grad je nakon 1793. bio u vlasni{tvu dràvnih ustanova i privatnih osoba, a u vrijeme stare Jugoslavije kupio ga je na{ poznati i svojedobno vrlo popularni slikar

Oton Ivekovi}, komu je na kraju bilo preskupo odràvati taj golemi objekt. Stoga ga je potom otkupila Banovina Hrvatska. Kao slikar se specijalizirao za povijesno slikarstvo, a nije zaobi{ao ni motive s Velikim Taborom, njegovim okoli{em i Veronikom. Poslije Drugog svjetskog rata, Dvorac je preìvio svakakve pa i dane nedostojne njegove vrijednosti, nakon {to su ga morale napustiti korisnice – ~asne sestre. Sre}om, u novije vrijeme namijenjena mu je uloga muzeja i temeljito se restaurira. Zato, na àlost, nismo mogli obi}i sve kutke i zbirke predmeta prikupljene do otvorenja muzeja. Grad nije imao sre}e kao Trako{}an, ali o~uvan je barem dio originalnog inventara. Voditeljica nam je pokazala i opisala dovoljno detalja i ~injenica koje su nam pro{irile spoznaje o tom dijelu na{e povijesti. A {to se ti~e legende o Veroniki Desinićkoj – u kapelici je izloèna u jednom otvoru lubanja, prona|ena prigodom restauracije Dvora. Je li njena? A legenda iz tame 15. stolje}a ima stvarne korijene. Vrlo mo}an i bogat velika{ Herman II. Celjski imao je sina Fridrika II., oènjena frankopankom Elizabetom, koji se zaljubio u Veroniku, za koju u povijesnim izvorima nije bilo to~no utvr|eno da je bila ba{ iz Desini}a, da je bila pu~anka, da su se ljubavnici na{li i sastajali na Gre{noj gorici – posjedu Celjskih, dok dvorac mo`da nije jo{ bio ni sagra|en. Otac tu ljubav nije odobrio pa je sin pobjegao s ljubavnicom i njom se potajno vjen~ao. îni se da je Fridrik ubio svoju prvu ènu, a otac ga je na kraju zarobio i zato~io u kuli u svom celjskom sjedi{tu niz godina, uhvatio je Veroniku te je dao pogubiti. Legenda dalje kaè - i zazidati negdje u Velikom Taboru. Bilo kako bilo, legenda je postigla vje~nost i trajan spomen sa znatnim tragovima u brojnim zapisima i literaturi na {irem podru~ju.

Izletni~ki skup se nakon posjeta Dvoru i susreta s Veronikom Desini~kom kroz legendu, vratio u na{ simpati~ni tabor na Gre{noj gorici, gdje smo se uz pjesme dueta Papeì - Mirko i Branko - izvrsno zabavljali sve do ve~eri i, na àlost, prebrzog povratka u Zagreb. [to zbog Velikog Tabora, {to zbog Gre{ne gorice i njezine legende, {to zbog prolje}a, druènja i dobre gozbe – atmosfera u kleti je bila sjajna. Raspoloènje je spontano raslo do vrhunca i pridonijelo pravom plesu sa zvijezdama, a prenijeli smo ga i u, nakon povratka ku}i, svoje domove. U me|uvremenu je ameri~ki predsjednik ve} napustio Hrvatsku…

Stanko Stanojevi}


Mali kulinarski atlas svijeta (51)

albanija

Republika Albanija (Republika e Shqipërisë, pribli`no ~etiri milijuna stanovnika), zbog planina i vrleti odavna je poznata i kao Zemlja orlova, ali i zbog spomenutih prirodnih, ali i povijesnih okolnosti - danas je jedna od najnerazvijenijih zemalja Europe. Smje{tena na jugu isto~ne obale Jadrana, u davna vremena bila je naseljena Ilirima (Albani su bili jedno od ilirskih plemena po kojima je dràva dobila ime), koje su 167. p.n.e. pokorili Rimljani. Idu}ih stolje}a to podru~je pripada Rimskom, kasnije Isto~norimskom carstvu, od 9. do 14. stolje}a je pod bugarskom, bizantskom i srpskom vla{}u, a od kraja 15. stolje}a u sastavu Otomanskog carstva.

Sredinom 19. stolje}a ja~a pokret za nezavisnost. Nakon ustanka za vrijeme 1. balkanskog rata 1912. godine, progla{ena je neovisna albanska kneèvina, ali pod me|unarodnim protektoratom da bi potom, u oba svjetska rata, doìvjela okupaciju.

Poslije Drugog svjetskog rata progla{ena je Narodna republika (1946.), kada je zapo~ela i vladavina rigidnog reìma Envera Hoxhe, koji je Albaniju odveo u potpunu izolaciju i drasti~no zaustavio njen razvoj .

Po~etkom devedesetih godina pro{log stolje}a uslijedile su demokratske promjene, ali je grubo provedeni proces tranzicije pogodio {iroke ionako siroma{ne slojeve, zbog ~ega su izbijale ~ak i oruàne pobune. To je dodatno usporilo modernizaciju zemlje. Posljednjih godina Albanija se razvijenom svijetu nastoji priklju~iti ubrzanim reformama i uklju~ivanjem u euroatlantske integracije.

Albanska kuhinja u velikoj mjeri se razvijala pod gr~kim i turskim utjecajima, a u njoj prevladavaju jela od raznih vrsta mesa (posebno janjetina) i ribe, uz

koje se ~esto priprema razno povr}e, jogurt, sir i ju`no vo}e (naran~e, limun, smokve).

ELBASAN TAVA (KëShTjELLA E ELBASANiT)

Sastojci za 4 - 5 osoba: 1 kg janjetine, 3 jaja, ½ - ¾ l ov~jeg (ili kravljeg) kiselog mlijeka, ~a{ica kiselog vrhnja, 4 `lice bra{na, sol i papar po okusu, prstohvat mljevene paprike, 2 – 3 `lice masti (maslaca), per{in, 1-2 re`nja ~e{njaka,

Priprema:Meso operemo, posolimo, namaèmo ma{}u i pe~emo u pe}nici uz povremeno zalijevanje vlastitim sokom. Pe~eno meso izvadimo, nareèmo na manje komade/porcije i vratimo u posudu /tepsiju u kojoj smo ga pekli.

U me|uvremenu u posebnoj posudi izmije{amo kiselo mlijeko, vrhnje, 3 umu}ena jaja, naribani (zgnje~eni) ~e{njak, mljevenu papriku i nasjeckani per{in i smjesu prelijemo preko mesa, vratimo u pe}nicu na jo{ pribli`no 15 minuta da se meso malo zape~e. Meso izvadimo i poloìmo na pladanj za serviranje, a umak od kiselog mlijeka serviramo odvojeno. Kao prilog moèmo servirati prèni krumpir, riù ili razno povr}e.

jANjETiNA S BAMijOM

Sastojci: pribli`no ½ g pe~ene janjetine narezane na kocke, 350 g bamija, 2 zelene paprike narezane na kockice, 2 {alice nasjeckanog celera, pribli`no 120 g nasjeckanog luka, 4 usitnjena (zgnje~ena) re`nja ~e{njaka, ¼ `li~ice timijana, sol i papar po okusu, ½ {alice vode, mljevena paprika i naribana korica limuna.

Priprema: Skuhamo bamiju, dodamo zelenu

papriku, celer, luk, ~e{njak, sol i papar te zajedno kuhamo jo{ 10 minuta uz povremeno mije{anje.

Dodamo vodu, janjetinu i timijan, zakuhamo te pokriveno kuhamo na blagoj vatri pribli`no 20 minuta. Gotovo jelo posipamo mljevenom paprikom i naribanom koricom limuna.

PiLETiNA S ORASiMA (PuLE ME ARRA)

Sastojci: 1 pile ili pribli`no ½ kg pile}eg mesa bez kosti, 4 `lice maslaca, 300 – 500 g o~i{}enih i mljevenih (ili zgnje~enih) oraha, 5-6 re`nja usitnjenog (zgnje~enog) ~e{njaka, papar i sol po okusu, 2 `lice bra{na, 2 `lice octa, 5-6 {alica vode.

Priprema: Pile kuhamo u slanoj (po okusu) vodi da omek{a blizu jedan sat, potom ga izvadimo i nareèmo na komade/porcije, a dio vode ({alicu-dvije) od kuhanja sa~uvamo.

U ve}oj posudi otopimo 2 `lice maslaca, dodamo meso i uz mije{anje malo poprìmo toliko da dobije boju. Meso izvadimo i ostavimo na toplom mjestu. U istoj posudi rastopimo preostali maslac, dodamo bra{no i poprìmo uz mije{anje da blago potamni, dodamo sa~uvanu vodu i zakuhamo uz mije{anje. Dodamo ocat, ~e{njak, orahe, sol i papar te zagrijemo uz mije{anje.

Dobiveni umak prelijemo preko mesa i serviramo uz prilog po èlji.

Napomena: umjesto da pile skuhamo, moèmo ga ispe}i, narezati na komade, a na kraju ga zakuhati zajedno s umakom pripremljenom na gore opisani na~in.

Putuje i kuha: Darjan Zadravec

U sljede}em nastavku: âd

Zemlja orlova

NK "STRujA" iZ 1959. GODiNE

Prije pedesetak godina, me|u radnicima Elektri~nog poduze}a [ibenik, djelovao je Nogometni klub koji se zvao, a kako druk~ije nego NK STRUJA. Ne znam jesu li protivnike pobje|ivali niskim ili visokim naponom, ali da su puno tr~ali i sr~ano igrali, svjedo~i umirovljeni elektra{ Zvonko Anti}, koji mi je posudio fotografiju da je skeniranjem otrgnem od zaborava.

Fotografija je snimljena 21. lipnja 1959. godine na igrali{tu NK "[ibenik". U gornjem redu (s lijeva na desno) stoje: Mladen Ercegovi}, Nazario Kalauz, Pero Blaèvi}, Stanko Bogdanovi}, Stjepan Ba{i}, Ante Ton}i Ercegovi} i Ivica Baranovi}. U doljnjem redu ~i~e (s lijeva na desno) ~u~e: XY, Boris Kapeli, Zvonko Anti} i Ante Rubini}.

Draèn Nini}

iZ FOTO-ALBuMA


Dru{tvo za {port i rekreaciju splitske Elektrodalmacije, u èlji (i nadi) da }e na jednom mjestu ponovno okupiti ve}i broj svojih ~lanova i rekreativaca (a ne samo i jedino u trci za balunom), odlu~ilo je organizirati prvi Kugla~ki turnir. Na takvom turniru bi bile zastupljene i ène, ravnopravno ako ne i broj~ano nadmo}nije. Turnir se odràvao u dane od Sudamje, kao jo{ jedna fe{ta za slavu i diku najlip{eg nam i najvoljenijeg grada.

Potaknuo ga je predsjednik Dru{tva Mijo Baki}, i uz njegove dobre odnose s najboljom gradskom kuglanom u hotelu „Duilovo“, pokazao nam je da se i s malim ulaganjima ljudi mogu dobro rekreirati, zabaviti i relaksirati. Imao je èlju da se Turniru pridruè i zaposlenici ostalih splitskih djelatnosti HEP-a, ali i oni i izvan Splita. Premda su djevojke iz dubrova~kog Elektrojuga ve} bile potvrdile svoj dolazak, odustale su, kako smo ~uli, zbog tehni~kih problema.

Najbolja – biv[a kugla^ka zvijezda

Turnir se nije odlikovao masovno{}u. Ne znam za{to neki ljudi prve ma~i}e (ili bilo koje po redu) bacaju u vodu pa se ne}emo ni posluìti tom izrekom, zbog vi{e razloga. Natjecanje je proteklo u korektnoj borbi, s puno àra i poleta, natjecatelji su dali sve od sebe za {to bolji rezultat, dobro su se zabavili, lijepo se druìli tijekom jednog poslijepodneva, a trojica prvoplasiranih su se okitili i odli~jima. Dodijelio im ih je Duje Ivani{evi}, na{ umirovljenik i zaljubljenik u kuglanje.

A, evo i najboljih (i najljep{ih) me|u svim natjecateljima:

1. Danica Runac 206 ~unjeva

2. Senka Maras 196

3. Draènka Barbari} 185

Malo manje sre}e ovog puta imala je ~etvrtoplasirana Ana Perasovi} sa 166 ~unjeva. Istina, pobjedni~ko mjesto nije bilo upitno – Danica Runac zasjala je na kugla~kom nebu jo{ prije 20 i vi{e godina, kao omladinska prvakinja Hrvatske.

oêkuju]i ve]i odziv dogodiNe

Pobjedu me|u pripadnicima ja~eg (fizi~ki, dakako) spola je izborio kolega iz PrP Split, a za njim su slijedili doma}i de~ki:

1. Ante Kusa~i} 234 ~unja

2. Mate Serdarevi} 227

3. Mario Kontak 188

Malo lo{ije rezultate postigli su Nardi Nardelli, Eduard [kec, Ivica Mikeli} i Ivo Borozan, ali nadaju se da }e drugi put biti uspje{niji.

Najbolji kolega Ante Kusa~i} nam je rekao da se rado odazvao, da je o~ekivao puno vi{e svojih prijenosa{a, ali je poru~io da je najva`nije da je Turnir pokrenut i izrazio uvjerenje da }e sljede}i biti puno brojniji.

Tomu se nadamo svi mi, uz poruku: kada bi znali kako je marenda bila zdrava...?

Zaklju~imo da je dobro {to je napravljen odmak i {to nogometni turnir vi{e nije usamljen.

[PORT

Prvi splitski Kugla~ki turnir

Nogomet vi{e nije usamljen

Trenutak ènske koncentracije

Vero~ka Garber

Kugla je izba~ena, koliko }e ~unjeva sru{iti?

Najboljem na Turniru Anti Kusa~i}u nagradu je uru~io Duje Ivani{evi}, na{ umirovljenik i zaljubljenik u kuglanje

Ponovno je zasjala Danica Runac Na{i hrabri kugla~i probili su led


[PORT

Prvi {portski susreti Elektre Zagreb

Pogon Samobor je 29. svibnja o.g. bio izvrstan doma}in za deset ekipa Elektre Zagreb (ekipe pogona Zelina, Dugo Selo, Velika Gorica, Zapre{i}, Samobor i Klara te Elektra I. i Elektra II., Izgradnja i ekipa gostiju iz Kon~ar-Keta), koje su se nadmetale u pet disciplina – malom nogometu, {ahu, belotu, kuglanju (vise}a kuglana) i pikadu.

Prvi {portski susreti }e - kako je prigodom njihova otvaranja naglasio direktor Elektre Zagreb Marko [krobo - postati tradicionalni.

De~ki iz Pogona Samobor svoj su posao, zajedno s Organizacijskim odborom, odradili odli~no i u~inili sve kako bi se natjecatelji i njihovi gosti, a me|u njima i Mi{o Jurkovi} - direktor HEP Operator distribucijskog sustava, Zvonko Ro`mari} - direktor Elektre Vara`din, Boris Mlikan - direktor Elektre Karlovac i drugi - ugodno osje}ali.

U predivnom samoborskom ozra~ju, na terenu pokraj samoborske TS 110/20 kV, odigrane su malonogometne utakmice, odràno je natjecanje u pikadu, kuglanju (vise}a kuglana) i beli, dok su se {ahovske ekipe nadmudrivale u sjedi{tu Pogona Samobor.

Sva su {portska nadmetanja pobudila veliko zanimanje navija~a, ali ponajvi{e malonogometni dvoboji, u kojima je ostvarenim rezultatima zasluèno prvo mjesto osvojila ekipa Elektre Zagreb II. U {ahu su prvo mjesto osvojili {ahisti Elektre Zagreb I., dok su se kao najbolji belota{i dokazali de~ki iz Pogona Klara. Kolegice su se natjecale u kuglanju (vise}a kuglana), a najbolje su bile pripadnice ekipe Elektre Zagreb I., a u pikadu su najsigurniju ruku imale djevojke iz Izgradnje. Potom je u ve~ernjim satima uslijedilo progla{enje pobjednika i podjela pokala i medalja te veselje zbog rezultata.

Ukupni pobjednik Susreta i dobitnik prijelaznog pokala je ekipa Elektre Zagreb I., druga je ekipa Elektre Zagreb II., a tre}a ekipa Pogona Klara.

Pobjeda jest svima va`na i burno je proslavljena, ali je puno va`nije i vrijednije ugodno i veselo kolegijalno {portsko druènje u poslijepodnevnim i ve~ernjim satima. Jer, kako je rekao M. [krobo, za tvrtku je iznimno va`no da zaposlenici imaju zdrav duh u zdravom tijelu.

êstitamo pobjednicima, ali i doma}inima na ~elu s rukovoditeljem Zdravkom Iv~i}em, koji zasluùju sve pohvale za organizaciju Susreta, nastavljaju}i plodnu elektra{ku pro{lost negda{njih {portskih susreta.

Ponovno tradicionalni susreti Dragica Jurajev~i}

Deset ekipa okupljenih u Samoboru prigodom otvorenja Susreta

Najbolji malonogometa{i su de~ki iz Elektre Zagreb II. Vedran âhani} (kapetan ekipe), Renato Fi{tri}, Neven Kafka, Kristijan Vig, Mladen Kosinec, Hrvoje Biukli}, Gordan Petković i Bruno Kumis, golman s voditeljima ekipe Nenadom [imuni}em i Antom ôvi}em

Najsigurniju ruku imale su djevojke iz Izgradnje -Slavica Drndelić, Sonja Jež i Ines Presedan, a s njima je i voditelj ekipe @eljko Kuhta

Pobjednice u visećem kuglanju su djevojke iz ekipe Elektra I. - Vlatka Štengl Jagar~ec, Sanja Novosel i Kristina Barišić

Susrete je otvorio direktor Marko [krobo, nagla{avaju}i zna~aj zdravog duha u zdravom tijelu


[port

osmi {portski susreti branitelja regionalnog odbora isto~ne Hrvatske

Ispit snage i spretnosti, ali i {portske sre}e Ivica Tomi}

Na Osmim {portskim susretima branitelja Regionalnog odbora isto~ne Hrvatske, odrànima u Umagu od 9. do 11. svibnja o.g., sudjelovalo je malo manje od 200 branitelja, koji su se natjecali u osam disciplina.

Na sve~anosti otvorenja Igara branitelje iz isto~ne Hrvatske pozdravili su predsjednik ROIH-a Darko Mikuli} i predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf, kojem je pripala ~ast da simboli~no otvori (i zatvori) Susrete

Snagu, spretnost i {portsku sre}u u nogometu, stolnom tenisu, ko{arci, tenisu, bo}anju, {ahu, kuglanju i strelja{tvu isprobali su branitelji iz Osijeka, Nove Gradi{ke, @upanje, \akova, Na{ica, Slavonskoga Broda, Vukovara, Poège, Valpova i Belog Manastira.

Najbolje mom~adi sudjelovat }e u listopadu na zavr{nim [portskim susretima Memorijalu Branka Andro{a, ~iji je doma}in ove godine ROIH. Osim onih koji su osvojili zlatne, srebrne i bron~ane medalje, priznanja su zasluìli i svi ostali zbog {portske i korektne borbe te srda~nog i prijateljskog druènja.

Kako su tog vikenda i zaposlenici Elektroistre u Umagu odràvali svoju tradicionalnu Elektroistrijadu, hepovci iz Istre i Slavonije vrlo brzo su se upoznali i jo{ bolje zabavili.

Na 8. {portskim susretima ROIH-a okupilo se blizu 200 branitelja

Predsjednik ROIH-a Darko Mikuli} pozdravio je branitelje na sve~anosti otvorenja Susreta

Stolni tenis:1. Prijenos Osijek 2. Slav. Brod 3. Na{ice

Ko{arka:1. TE-TO Osijek 2. Poèga 3. Slav. Brod Tenis:1. \akovo-Izgradnja Osijek 2. Na{ice

[ah:1. Izgradnja Osijek 2. Na{ice3. Slav. Brod

Kuglanje:1. Prijenos Osijek 2. Plin Osijek-Izgradnja Osijek 3. Poèga

Strelja{tvo:1. TE-TO Osijek-Pogon Osijek-Izgradnja Osijek 2. Slav. Brod 3. \akovo

Bo}anje: 1. Na{ice 2. TE-TO Osijek 3. Izgradnja Osijek-Vukovar

Nogomet: 1. Slav.Brod2. Osijek 3. @upanja

Susrete je proglasio otvorenima predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf

I. Kopf sa svojim Vukovarcima ispred posebnog plakata pripremljenog za 8. susrete

Predsjednik ROIH-a Darko Mikuli}, po~asni ~lan Udruge Franjo Luli}, predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf te tajnik ROIH-a Darko Larva


[port

osmi {portski susreti branitelja regionalnog odbora isto~ne Hrvatske

Na nogometnim terenima bilo je vatreno, a najbolji su bili de~ki iz Slavonskog Broda Na ko{arka{kim terenima najvi{e su iskazali momci iz TE-TO Osijek

Najvi{e ~unjeva oborili su branitelji iz PrP Osijek U bo}anju su prvaci Na{i~ani

Fotozapa@aj

Ovo {to vidite jest dimnjak Elektrane - toplane u Zagrebu. Iz njega izlazi lijepi bijeli dim, {to zna~i da postrojenje izvrsno radi. Nebo je plavo. Vas sigurno zanima otkud na bistrom nebu tamna vertikalna pruga? Ne, to nije dim. [to mislite? Imate li kakvu ideju?

Vjerujte, nije rije~ o fotomontaì. Fatamorgana? Sigurno nije, jer digitalci jo{ uvijek ne uspijevaju lagati.

Prema mom uvjerenju, to {to vidite je sjena dimnjaka na nebu jednog prekrasnog dana. Kako? Ne znam. Za objasniti takav fenomen potrebno je bolje znanje iz fizike, nego {to sam ga ja imao u {koli.

Maksim Mileti}

Fatamorgana, fotomontaà ili...

Fotozapa@aj

Poloàj: rudnik Zrinski na Medvednici, kod planinarskog doma Grafi~ar.

Svrha: obavljanje male i velike nu`de (premda je Dom puno bolja opcija).

Prednost: lokacija u prirodi.

Nedostatak: lokot na drvenim vratima, a klju~ je u ku}ici gdje se prodaju karte za rudnik pa je problem ako je velika stiska.

Prijedlog: ako su EKO WC smjestili u drvenu ku}icu, valja i vrata napraviti u punom profilu te na njih staviti diskretnu drvenu plo~icu WC, zelene umjesto plave boje.

Maksim Mileti}

Eko WC


[port

Tradicionalna 13. HEPIJADA

Odmjerilo snagu 16 ekipa u kuglanju i 24 u pikadu Ivica Tomi}

U Malom Lo{inju, od 29. svibnja do 1. lipnja

o.g. odràna je tradicionalna, 13. po redu HEPIJADA u

kuglanju i pikadu. Sudjelovalo je 16 ekipa u kuglanju

i 24 u pikadu, s tim da je u kuglanju nastupilo 11

mu{kih i pet ènskih, a u pikadu 10 ènskih i 14

mu{kih ekipa.

U kuglanju za ène, u ekipnoj konkurenciji, zlato

je pripalo kugla~icama HEP Plina iz Osijeka, srebro kugla~icama Elektre Poèga, a bronca kugla~icama

Elektre Zabok. U mu{koj konkurenciji, najbolji su bili

kugla~i HEP-a iz Osijeka, drugo mjesto osvojila je

mom~ad Elektre Zabok, a tre}e Elektre Sisak.

U pojedina~noj mu{koj konkurenciji pobijedio

je Darko Hudina iz Elektre Sisak, drugi je bio Stjepan

Bedekovi} iz Elektre Zagreb, a tre}i @eljko Knez iz

mom~adi HEP –a iz Osijeka. Kod kolegica je trijumfirala

Zorica Sanduk~i} iz HEP Plina Osijek, druga je bila

\ur|a Hatala iz Elektre Poèga, a tre}a Silva Kralj iz

HEP Plina Osijek.

U pikadu, ekipno su najbolje bile natjecateljice

iz TE Rijeka, drugo mjesto pripalo je djevojkama iz

Elektre Poèga, a tre}e onima iz Elektre Krièvci. Kod

mu{karaca prvaci su SD Elektra Bjelovar, druga je

mom~ad Elektre Kri`, a tre}a [D Elektra Krièvci.

Pojedina~no u pikadu je pobijedio Hrvoje

Marke{i} iz Elektre Bjelovar, drugi je Tomica Vratari} iz

Elektre Krièvci, a tre}i Omer Su{i} iz Elektre Kri`.

Kod dama, prvakinja je Ivka Orak iz [D Elektra

Krièvci, druga Milena O`bolt iz TE Rijeka, a tre}a

Vesna Heski iz Elektre Sisak. Osim pokala i medalja

najuspje{nijima na {portskim borili{tima, dodijeljene

su i plakete Zvonimiru Mulkovi}u i Stjepanu \eriju za

izniman doprinos u organizaciji dosada{njih HEPIJADA.

Ove godine na HEPIJADI je nastupilo ukupno 125

natjecateljica i natjecatelja iz Rijeke, Osijeka, Krièvaca,

Poège, Siska, Krià, [ibenika, Zaboka, Bjelovara i

Velike.

Utemeljena Zajednica za {portsku rekreaciju udruga i dru{tava HEP-a

Tijekom odràvanja HEPIJADE, utemeljena je Zajednica za {portsku rekreaciju udruga i dru{tava HEP-a koju, za sada, ~ini 11 {portsko-rekreativnih dru{tava iz razli~itih dijelova HEP-a. No, organizatori se nadaju da }e im se pridruìti i drugi. Cilj Zajednice jest organizacija i provo|enje {portsko-rekreativnih aktivnosti te osiguravanje uvjeta da se {portskom rekreacijom moè baviti {to vi{e zaposlenika HEP-a. Utemeljitelji se nadaju da }e preko Zajednice objediniti aktivnosti pojedinih udruga i dru{tava te osigurati da se namijenjena sredstva primjereno koriste za {portsku rekreaciju u HEP-u.

Za predsjednika Zajednice izabran je Dejan Priji} iz Bjelovara, a za dopredsjednika Mijo Bari} iz Splita. Ostali ~lanovi Izvr{noga odbora su @eljko Jeli~i} iz Siska, Tomislav Vratari} iz Krièvaca, \ani Delavia iz Zadra, Zvonko ]evapovi} iz Poège, te @elimir Rodek iz Vara`dina.

Prvakinje - kugla~ice HEP Plina Osijek

Kugla~ke mom~adi su spremne i tekma moè zapo~eti

Zlato je pripalo osje~kim kugla~ima

U pikadu su se zlatom okitile kolegice iz TE Rijeka


[port

Deveti športski susreti branitelja regionalnog odbora ju`ne Hrvatske

Pokali i medalje – zajedni~ko postignu}e Vero~ka Garber

Blizu 150 branitelja ROJH-a pristiglih iz svih dijelova i iz svih djelatnosti na{e tvrtke - od Zadra do Dubrovnika, u Ba{kom Polju pokraj Makarske su od 9. do 11. svibnja o.g. odmjeravali svoje snage u devet {portskih disciplina

Kada su hrvatski branitelji na okupu, uvijek je tu puno dobre volje, vedrog raspoloènja, prijateljskog druènja i nadasve natjecateljskog

i vatrenog, borila~kog duha. Ovog potonjeg ponajvi{e, na svu sre}u, ovoga puta samo na mirnodopskom, {portskom polju. Ni{ta od ovoga nije uzmanjkalo u Ba{kom Polju pokraj Makarske, od 9. do 11. svibnja, gdje se na 9. {portskim susretima ROJH-a UHB HEP-a okupilo blizu 150 branitelja. Kao i uvijek, ~lanovi ROJH-a pristigli su iz svih dijelova i iz svih djelatnosti na{e tvrtke - od Zadra do Dubrovnika.

ToPla dobrodo[lica

Trenuci sve~anog otvaranja Igara protekli su uz intoniranje dràvne himne, minutu {utnje u spomen na sve poginule suborce te pozdravne rije~i ~elni{tva ROJH-a i uzvanika, koji ve} dugo godina ne propu{taju pozdraviti ovaj skup, u svoje, ali i u ime direktora svojih podru~ja. Tako su iz Elektrodalmacije pristigli: Miro Radi}, rukovoditelj Pogona Makarska (izaslanik direktora R. Prki}a),

Branitelji prigodom sve~anosti otvaranja Susreta pozdravljaju govornike

RezultatiMali nogomet: Ko{arka:1. ROJH 1. [ibenik2. Omi{ 2. Split3. Zadar/[ibenik 3. Dubrovnik

Tenis: Stolni tenis:1. Josip ûbeli} 1. Josip ûbeli} (Split)2. Toma Toma{ 2. Mijo îzmi} (HE Zaku~ac)3. Vlado Pa{kvalin 3. Renato Bebi} (Metkovi})

[ah: Plivanje:1. Anto [erka 1. @eljko [eparovi} (Dubrovnik) (Dubrovnik) 2. Sini{a Vidi} (Split) 2. Zvonimir Miji} (Split3. Tihmir Lasi} (Split) 3. Ivica Dragun (Split)

Kuglanje: Strelja{tvo:1. HE Miljacka 1. Milan Pavi} (HE \ale)2. [ibenik 2. Dario Ga{par (Vrgorac)3. Trogir 3. Senio [abi} (HE \ale)

Bo}anje (balote):1.Drni{2.Imotski3.[ibenik

êlnici ROJH-a i uzvanici nakon intoniranja dràvne himne, pozvali su branitelje na minutu {utnje u spomen na sve poginule suborce

Susrete je otvorenima proglasio I.Krni}


[port

Deveti športski susreti branitelja regionalnog odbora ju`ne Hrvatske

Frano Zdilar, rukovoditelj Pogona Imotski i Zvonimir Gali}, rukovoditelj Pogona Vrgorac, a iz PP Jug Ivan Krni}, rukovoditelj HE Kraljevac i izaslanik direktora H. Oluji}a.

Toplu dobrodo{licu, uz dobre èlje za uspje{no i korektno natjecanje, dalmatinskim braniteljima zaèljeli su predsjednik ROJH-a Mi{o Veraja i Tihomir Lasi}, glasnogovornik Udruge. Susrete je otvorenima proglasio I.Krni}, upu}uju}i pozdrave svog direktora i ispriku zbog njegova

izostanka. Pritom je naglasio kako su takva okupljanja doista nu`na, jer su mnogima od njih jedina prigoda za susret i druènje „onih sa sjevera s onima s juga“.

Pobjednici sa svih strana

Kada su voditelji {portskih disciplina preuzeli palicu i dogovorili satnice natjecanja svojih mom~adi, grupe su krenule na okolna borili{ta. Dva dana su se ogledali u devet {portskih disciplina.

Najboljega nismo proglasili, jer su pobjednici, kako je i pravedno, pristigli sa svih strana. Primjerice, malonogometna mom~ad je, {tovi{e, i bila sastavljena od pripadnika razli~itih podru`nica pa su se i nazvali „ROJH“. Kao takvi, izborili su prvo mjesto na ovim Igrama.

Nakon {portskih borbi i izleta, de~ki su proslavili sve medalje i pokale. Jer, oni ih jo{ uvijek doìvljavaju kao zajedni~ko postignu}e.

na biokovu – na vrhu i u kamenitom srcu

Prije nego im uru~imo pokale i medalje, koje su hrabro{}u i voljom zavrijedili, spomenimo da su grupe branitelja, na àlost ne i u ve}em broju, posjetile vanjske i unutra{nje dijelove prelijepog Biokova. Neki su se popeli na najvi{i njegov vrh (Svetog Juru, 1762 metara), a drugi se spustili duboko u njegovo kamenito srce – u tunele {to ih je biv{a dràva izgradila za za{titu od mogu}eg atomsko-kemijsko-biolo{kog napada. âk je i (hrabra) reporterka prohodala koji kilometar tih neobi~nih prostora, vidjela spremi{ta goriva, dobro funkcioniranje elektri~ne rasvjete, opremljenost (na àlost devastiranu) svih boravi{nih prostorija... i jo{ puno toga {to je moglo danas biti dijelom dobre i pametne turisti~ke ponude. Kako smo informirani, dana{nji koncesionar (koji u dijelu tunelskog prostora uzgaja gljive) ima namjeru to i provesti u djelo. Jedan manji dio branitelja popeo se na najvi{i vrh Biokova - Svetog Juru, 1762 metara

Drugi su se spustili duboko u tunele, {to ih je biv{a dràva izgradila za za{titu od mogućeg atomsko-kemijsko-biolo{kog napada


Ko{arka, nogomet, bo}anje, strelja{tvo, stolni tenis… pobjednici i medalje…


križaljka

(Ur.)


[PORT

ELEKTROISTRIJADA 2008.

Tradicionalni susreti zaposlenika Elektroistre, popularna Elektroistrijada, koja u kontinuitetu ìvi od 1971. godine, ove je godine odràna 10. i 11. svibnja.

Na ovogodi{njoj Elektroistrijadi sudjelovalo je pribli`no 120 zaposlenika Elektroistre, koji su se druìli i zabavljali uz pje{a~enje u prirodi, odbojku na pijesku te bri{kulu i tre{etu, a posebna atrakcija bilo je pljo~kanje. Rije~ je o vrlo staroj istarskoj igri, prema pravilima sli~nim bo}anju, s tim {to se umjesto bo}a koriste kamene plo~e ili pljo~ke. U igri koju su tko zna koliko davno osmislili istarski pastiri uìvali su, ne samo brojni natjecatelji, ve} i mnogobrojni gledatelji, me|u kojima su bili i branitelji ROIH-a, koji su u to vrijeme u Umagu tako|er sudjelovali na svojim {portskim susretima.

Tom su prigodom, u okviru Elektroistrijade podijeljene i diplome najboljim proizvo|a~ima vina i maslinova ulja - zaposlenima u Elektroistri. Naime, veliki broj elektroistrijana u slobodno vrijeme bavi se proizvodnjom maslinova ulja i vina, a neki me|u njima svrstali su se u vrhunske proizvo|a~e i to ne samo me|u hrvatskom, nego i me|unarodnom konkurencijom.

@ivi od 1971. godine Ivica Tomi}

Dobro oko i sigurna ruka i pljo~ka }e pasti gdje treba

Ovako izgledaju pljo~ke ili {krilje za zanimljivu tradicionalnu igru pljo~kanje

Direktor Elektroistre Davor Mi{kovi} podijelio je pokale najboljim proizvo|a~ima vina i maslinova ulja

Davor BoŽac, ^lan UDrUge “[krilja”

Pljo~kanje je igra istrana, ali i Dalmatinaca i ZagoracaDavor Boàc, predsjednik je sindikata i Radni~kog vije}a Elektroistre te ~lan Radni~kog vije}a HEP

Operatora distribucijskog sustava. No, on je i ~lan udruge “[krilja”, koja okuplja ljubitelje tradicionalnog {porta pljo~kanja. O toj tradicionalnoj narodnoj {portskoj igri nam je rekao:

- Udruga “[krilja” uklju~ena je u Istarsku ligu u pljo~kanju u kojoj se natje~e ve} deset klubova. Zanimljivo je da nam na turnire dolaze ekipe iz Slovenije, Zagreba, Mokrica te oklice Metkovi}a, {to pokazuje da se ta igra nekad igrala na mnogo {irem prostoru od Istre. Igra je jednostavna, jer je potrebna samo livada veli~ine 16 puta 3 metra, bulin i kamene plo~e koje se mogu izvaditi iz svakog suhozida. Naravno, sada se te plo~e unaprijed pripremaju i oblikuju. Oìvjeli smo tu tradicionalnu {portsku disciplinu, kojoj je prijetio zaborav. Posebno mi je drago {to je pljo~kanje ve} petu godinu najatraktivniji dio i na{e tradicionalne Elektroistrijade. Nadam se da }e tako biti i dalje. Davor Boàc: pljo~kanje je zdrava i zanimljiva igra

koja se na ovim prostorima, ali i drugdje igra dugo, dugo…


Cipar je podijeljen na turski i gr~ki dio nakon sukoba 1974. godine - na sjevernom dijelu Turci su proglasili svoju dràvu, ali ih je priznala samo Turska, tako da je Cipar podijeljen takozvanom Zelenom linijom, a koliko je podjela jaka govori i podatak da na cijelom Otoku tek u jednom selu ìve pripadnici oba naroda

Cipar je tre}i najve}i otok u Mediteranskom moru i ~lan je Europske unije od 2004. godine, premda je zemljopisno puno bliì azijskom dijelu Turske i Siriji nego europskom tlu. Zanimljivo je kako se EU standardi prilago|avaju prema, o~ito, samo njima znanim kriterijima. Naime, na Cipru je politi~ko stanje ve} desetlje}ima takvo da te{ko da moè biti gorje, a ipak je u{ao u Uniju prije Hrvatske. Cipar je podijeljen na turski i gr~ki dio nakon sukoba jo{ 1974. godine. Na sjevernom dijelu Turci su proglasili svoju dràvu, ali ih je priznala samo Turska. Cipar je tako podijeljen takozvanom

Zelenom linijom, a koliko je podjela jaka govori i podatak da na cijelom Otoku tek u jednom selu ìve pripadnici oba naroda.

NICOSIA ILI LEFKOSIA - POSLJEDNJI PODIJELJENI GRAD U EUROPI

Na tom sam se sun~anom Otoku stanovnika vrele krvi zatekla skoro slu~ajno pa se, tako nespremna, nisam iznenadila iznena|enjima. Taj je Otok bio najve}a britanska kolonija u Europi, a utjecaj Britanaca je vi{e nego o~it. Automobile voze lijevom stranom, tablice su u dvije boje - ùtoj i bijeloj, a negda{nja valuta, prije uvo|enja eura, zvala se ciparska funta. Jo{ i danas Velika Britanija zadràva suverenitet nad dvije vojne baze na Otoku.

Ciparski glavni grad Nicosia ili Lefkosia je posljednji podijeljeni grad u Europi. Ono {to je stanovnicima stalni podsjetnik da ìve u podijeljenoj dràvi, jest u travnju ove godine otvoren grani~ni prijelaz u ulici Ledra, što se pretvorilo u turisti~ku atrakciju. Tom ulicom desetlje}ima nitko nije pro{ao od po~etka do kraja, jer je jedan dio ulice pripadao Grcima, a drugi Turcima. S gr~ke strane ulice, ta ulica je ispunjena dobro ure|enim zgradama u kojima su trgovine skupih modnih marki, dok s turske strane nalazim tako|er trgovine, ali ispunjene puno jeftinijim la`njacima. Na grani~nom prijelazu je gu`va. Turisti stoje u duga~kom redu da bi dobili pe~at na papiri}u koji predstavlja vizu za ulazak u turski dio. Izme|u izlazne gr~ke kontrolne to~ke i turske ulazne prolazim pokraj UN-ovih vojnika, koji vi~u da ih ne smijemo fotografirati.

Skupo}a i visoki ìvotni standard gr~kog dijela zamjenjuju mirisi ~evap~i}a i kebaba, kao i obrisi minareta dàmija. Najljep{a je velika dàmija

Selimiye, na kojoj jo{ uvijek stoji natpis i Katedrala Svete Sofije. Naime, to je do 1974. bila kr{ćanska crkva, ali je podjelom grada pripala turskom dijelu, a oni su joj dodali minaret i pretvorili ju u dàmiju. Osim dàmija, ovdje navodno postoji i ~ak 30 kockarnica. Kako u Turskoj uop}e nema kockarnica, brojni Turci iz Turske ovdje dolaze kockati.

Klju~na 1974. ostavila je glavni grad i bez aerodroma, koji je zapeo u UN-ovoj tampon zoni. Stoga danas Nicosia uop}e nema aerodroma te ve}ina turista slije}e u Larnacu ili Paphos. U Larnaci je ro|en Zeno od Kitiona, slavni gr~ki filozof,

utemeljitelj stoicizma, koji je kasnije

ìvio u Ateni. U blizini tog grada je i Hala Sultan Tekke, jedna od najsvetijih muslimanskih dàmija na obali Slanog jezera, koje kad presu{i ostavi pokrov od soli. Tu je u 7. stolje}u pokopana Umm Haram, Muhamedova teta po ocu.

OTOK RELIGIJE I FILOZOFIJE, ALI I ZABAVE

Osim za Muslimane, Larnaca je zna~ajna i za kr{}ane, jer se izbjegav{i od gnjevnih sve}enika u njoj naselio Lazar, nakon {to ga je Krist uskrsnuo. Na Otoku je susreo svetog Pavla, koji ga je proglasio biskupom. Lazar je nakon dugog biskupovanja u Larnaci drugi put pokopan, a na njegovu grobu je kasnije izgra|ena velebna bizantska crkva.

Ipak, nije ovo Otok samo religije i filozofije. Danas je mo`da jo{ vi{e Otok zabave. Petnaest posto ciparskih prihoda dolazi od turizma, a omiljeno mjesto za odmor je Agia Napa. To je gradi} okruèn kilometrima apartmanskih naselja i hotela, a sredi{te su okupirali ki~asto ure|eni barovi, koji su Agia Napi priskrbili naziv Isto~ne Ibize. Ure|eni u stilu Jurassic Parka ili obitelji Kremenko, zara|uju na mladim Britancima i Rusima koji pla}aju pivo pet eura, bez razmi{ljanja.

Obli`nji Protaras je popularniji za obiteljski odmor, ali osim malo manje klubova - ne razlikuje se mnogo od Agia Nape. Pravoslavna crkvica na brdu nedavno je izgra|ena, a od tamo pogled otkriva krovove na~i~kane spremnicima za prikupljanje ki{nice i solarnim plo~ama. Taj pogled otkriva najve}i problem i najve}e bogatstvo ovog Otoka - manjak vode i puno Sun~eve topline.

Zbog svoje burne pro{losti, u kojoj su Otok nastanjivali ili okupirali Arapi, otomanski Turci, Rimsko carstvo i Britanci, kriàri i Egip}ani, Aleksandar Veliki i Mikenjani, Perzijanci, Bizant i Mleta~ka republika, Cipar je mjesto legendi i arheolo{kih iskopina. Najpoznatiji su Curium i Paphos. Na breùljcima Curiuma s pogledom na Mediteran je impresivno arheolo{ko nalazi{te, gdje je mogu}e tumarati nekoliko sati obilazeći od gr~ko-rimskog teatra iz 2. stolje}a, koji je potpuno o~uvan, do ostataka foruma i bazilike te Gladijatorske ku}e s mozaicima i ostacima kupki. U Paphosu su u Arheolo{kom parku o~uvani ostaci ku}a s prekrasnim mozaicima, koji prikazuju bogove u ku}i Dioniza, Tezeja, Orfeja i Alona. Taj je Arheolo{ki park pod za{titom UNESCO-a, a u starom Paphosu nalazilo se jedno od najpoznatijih hodo~asni~kih centara u doba anti~ke Gr~ke. Ovdje se nalazi Afroditin hram, najstarije ru{evine potje~u ~ak iz 12. stolje}a prije Krista. Stari su Ciprani, naime, bili predani {tovanju kulta te boìce ljepote i ljubavi, a legenda kaè da se ona iz morske pjene i rodila na tom Otoku u osmom stolje}u prije Krista, na mjestu Petra Tou Romiou, gdje iz mora izranjaju stijene neobi~na oblika. Ipak, ni boìca ljubavi nije pomogla Cipranima da ìve u miru i skladu.


Turska. Cipar je tako podijeljen takozvanom stoji natpis i Katedrala Svete Sofije. Naime, to je do 1974. bila kr{ćanska crkva, ali je podjelom grada a oni su joj dodali minaret i pretvorili ju u dàmiju. Osim dàmija, ovdje navodno postoji i ~ak 30 kockarnica. Kako u Turskoj uop}e nema kockarnica, brojni Turci iz Turske ovdje dolaze kockati.

glavni grad i bez aerodroma, koji je tampon zoniNicosia uop}e nema aerodroma te ve}ina turista slije}e u Larnacu ili Paphos.

utemeljitelj stoicizma, koji je kasnije

PUTOPIS

Cipar, podijeljeni otok

Ni boìca ljubavi nije pomogla Cipranima da ìve u miru i skladu Marina Kelava

HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 63HEP VJESNIK broj 208 (248), svibanj 2008. 63

hep vjesnik broj 208 (248), svibanj 2008

Documents