hep vjesnik 225.indd

HEP VJESNIK 185 (225), svibanj 2006.2

Puštena u rad TS 110/20 kV Dunat na otoku Krku

Svaki elektri~ni stup Teslin je spomenik

Direktori potpisali nove ugovore

HEP-ELES: Sporazum za nove odnose

Nadzorni odbori i skupštine trgova~kih društava HEP grupe

Zapo~elo (virtualno) tržište elektri~ne energije

Tihomir Lasi : Sloga nam daje snagu i djelotvornost

Izgradnja Bloka L u TE-TO Zagreb

Remont HE Vinodol

Nagrada HEP-a nadarenim u~enicima 2006. u Gospi u

^udo energije vjetra

Reklame: Kako nas oblikuju?

Dolina kraljeva (ili ono što je od nje ostalo)

Sun~anje uz oprez!

Karlova~ki štajgeri - kraljevi Elektrijade

Drugo Prvenstvo svita u piciginu

Teslina današnja superiornost

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

UNESCO je 2006. godinu proglasio Svjetskom, a Hrvatski Sabor Godinom Nikole Tesle u Hrvatskoj. To je prigoda za znanstvenike i stru~njake da, temeljem analize originalnih dokumenata, na sustavan na~in prikažu njegovu osobu, život, rad, izume i patente, u ~emu se naj~eš e pretjerivalo.

Jer, ljudska je osobina da se oko svakog velikog ~ovjeka isprepletu neprovjerene legende, a osobito oko Tesle, koji je bio samotnjak, ekscentri~an, kompulzivan, pomalo fobi~an, ali briljantan izumitelj.

Tesla je imao mali broj bliskih prijatelja, a me|u njima bili su pisci R. U. Johnson, M. Twain i F. M. Crawford. Nije se nikada ženio (tvrdio je da se oženio znanoš u), snagom volje suzbio je sve svoje strasti (prema kocki, alkoholu, duhanu, kavi, ~aju, a vjerojatno i prema ženama), bio je stasit (visine 185 cm i 65 kilograma), nao~it, visoka ~ela i plavih o~iju, uvijek besprijekorno odjeven, precizan i uredan. Govorio je šest jezika, imao je izvanredno pam enje i izniman radni elan. Bio je opsjednut s brojkom tri i op enito brojkama - brojio je korake u hodu, izra~unavao volumen posu|a i komada hrane, opsesivno je izbjegavao prljavštinu, a sve što je zapo~eo morao je završiti, bez obzira na to kakav je napor za to bio potreban.

S novcem je bio nespretan, a njegove zamisli nisu bile prihva ane na pravi na~in zbog njegove udljive i silovite naravi.

Tesla nikada nije završio formalni studij, a službeno postoji 112 ameri~kih patenata te brojni neprijavljeni u razli~itim zemljama, primjerice, u Velikoj Britaniji i Kanadi.

Zbog patrijarhalnog odgoja, Tesla se nije mogao uklopiti u licemjerno ameri~ko društvo, gdje sredstva za postizanje cilja (profita) nisu uvijek bila pravi~na i poštena. U vrijeme kada su mnogi industrijalci (i financijeri) tragali za novim izumima, osobito je bila gr~evita borba za ugledom i priznanjem me|u izumiteljima, a što se ti~e prijavljivanja patenata – vodila se utrka s vremenom.

Osobito veliko suparništvo bilo je izme|u Tesle i Edisona, koje je dosegnulo vrhunac kada je Tesla dokazao superiornost svog sustava izmjeni~ne struje u odnosu na Edisonovu istosmjernu. Edison je podvalama i spletkama vodio snažnu kampanju protiv Tesle, jer je uložio zna~ajna sredstva u izgradnju elektrana na istosmjernu struju. Putovao je po Americi i spletkario protiv Tesle, javno

225185

26

3

5-7

11,12

13

14,15

16

18,19

22,23

24,25

29-36

40,41

47

52

53

61

63

spaljivao pse i ma~ke, pokazuju i kako ubija 1000 volti izmjeni~ne struje.

Najpoznatiji je bio prijepor Tesle s Marconijem u svezi s radio-tehnikom, ~ija je temeljna na~ela Tesla prikazao na jednom predavanju još 1893., a Marconi je tri godine nakon toga prijavio o tomu svoj patent, uspješno poslavši radio signale preko Atlantika 1901. godine. Zapravo, manjkavost tadašnjeg sustava patentne zaštite omogu ila je povredu tog Teslinog patentnog prava, a samo nekoliko mjeseci nakon Tesline smrti 1943. godine, Vrhovni sud SAD-a je Tesli priznao prvenstvo. Ne samo Marconi, koji je zbog „svog“ izuma 1909. godine dobio Nobelovu nagradu, nego i mnogi drugi iskoristili su Tesline zamisli, a neki od njegovih patenata su „ponovno izumljeni“.

Tesla je bio neovisni izumitelj i nije pripadao niti jednom institutu. Njegov je rad ovisio o sredstvima koje je dobivao od prijavljenih patenata ili o sponzorskim prilozima. Me|utim, osim na predavanjima za akademske znanstvenike, gdje je Tesla o svojim izumima govorio previše i velikodušno, osobito korisne prigode za susret s mogu im sponzorima bile su i ve~ere s elitnim društvom. Kao što je poznato, Tesla nije želio gubiti vrijeme na takvim ve~erama, jer je no bila njegov radni dan.

Na žalost, savez Edisona, Marconija, Steinmetza i drugih trajao je sve do njegove smrti. Tesla je bio svjestan njihove tadašnje superiornosti, ali jednako je tako znao da njemu i njegovim izumima pripada budu nost.

Nedvojbeno, Tesla je zbog svojih izuma trebao dobiti najve e svjetsko znanstveno priznanje - Nobelovu nagradu. Možda bi je i dobio da nije bio nominiran zajedno s Edisonom, bivšim prijateljem koji je nekoliko puta pokrao njegove zamisli, odnosno kojeg je Tesla smatrao šarlatanom i plagijatorom i stoga je i prije nominacije odbio bilo kakav susret s Edisonom.

Posljednju po~ast Nikoli Tesli odale su tisu eljudi u katedrali St. John the Divine u New Yorku, me|u njima i nekoliko nobelovaca. Svi su se oni došli oprostiti od “~ovjeka koji je poplo~ao put ~itavom tehnološkom razvoju modernog doba”. Teslina postignu a zapo~ela su Drugu industrijsku revoluciju, a otkri e okretnog magnetskog polja i izrada generatora izmjeni~ne struje smatra se najve im otkri em u posljednjih 500 godina i zajedno s Gutenbergovim tiskarskim strojem obilježava svijet kakav danas poznajemo.

61

HEP VJESNIK 185 (225), svibanj 2006. 3

DOGA\AJ

Pu{tena u rad TS 110/20 kV Dunat na otoku Krku

- înjenica da Krk biljeì najve}i rast potro{nje elektri~ne energije u na{oj zemlji govori sama za sebe. Taj je rast brì i od europskoga prosjeka pa je ovdje rije~ o pravom razvojnom zama{njaku, kako turisti~kom, tako i gospodarskom koji }e, vjerujem, pokrenuti {ire ùpanijsko, a potom i podru~je cijele zemlje. Pouzdana opskrba postoje}ih potro{a~a, omogu}avanje priklju~enja novih, ali i nesmetanog razvoja turisti~ke i ukupne privrede otoka Krka, veliki je korak u ubrzavanju op}eg gospodarskoga rasta, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader prigodom sve~anosti pu{tanja u rad novoizgra|ene TS 110/20 kV Dunat. Potom je radio vezom dao nalog dispe~erima u Pehlinu da uklju~e transformator jedan u TS 110/20 kV Dunat, a karakteristi~ni zvu~ni efekt ozna~io je da je postrojenje oìvjelo.

Premijer I. Sanader izrazio je zadovoljstvo ~injenicom da posljednjih godina HEP ostvaruje pozitivne poslovne rezultate te kazao kako u ovoj godini nema razloga za pove}anje cijena elektri~ne energije, ni ku}anstvima, ni gospodarskim subjektima.

Uz premijera I. Sanadera bili su dopredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi}, ministri Boò Vukeli} i Marina Matulovi}-Dropuli}, a sve~anosti su nazo~ili i ùpan Primorsko-goranske ùpanije Zlatko Komadina, gradona~elnik Grada Krka i saborski zastupnik Dario Vasili}, nekoliko dràvnih tajnika, saborskih zastupnika te svi gradona~elnici i na~elnici gradova i op}ina otoka Krk, dakako, uz brojne uglednike HEP-a na ~elu s predsjednikom Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom.

Tom je prigodom predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak, izme|u ostalog, rekao:

- Temeljne pote{ko}e u opskrbi elektri~nom energijom otoka Krka vrlo su sli~ne pote{ko}ama koje posljednjih godina poga|aju skoro sva obalna hrvatska podru~ja zbog iznadprosje~nog pove}anja potro{nje elektri~ne energije, koje na Krku iznosi vi{e od pet posto godi{nje. Osim toga, otok Krk ima iznadprosje~an porast broja novih priklju~aka na mreù, {to izravno utje~e na pove}anje vr{nog optere}enja. U 2005. godini na Krku je izvedeno 500 novih elektroenergetskih priklju~aka, {to je jednako ~etvrtini svih priklju~aka u @upaniji.

Na Otoku je prije izgradnje elektroenergetskih objekata iz Programa Krk maksimalna potro{nja elektri~ne energije ostvarena sa 36 MW angaìrane snage te skoro dosegla ukupnu instaliranu snagu od 44 MW. Zbog toga su bile upitne i mogu}nosti udovoljavanju svim zahtjevima za izdavanje suglasnosti za nove elektroenergetske priklju~ke, kao i mogu}nost rezervnog napajanja u slu~aju ve}eg kvara na Trafostanici Krk. Pove}anje potro{nje elektri~ne energije najsigurniji je pokazatelj gospodarskog rasta i ukupnih gospodarskih aktivnosti, a pote{ko}e u opskrbi elektri~nom energijom prijetile su da postanu ko~nica daljnjeg gospodarskog razvoja Krka.

Posebno je bila ugroèna mreà na ju`nom dijelu otoka Krka zbog ~ega su, da bi izbjegli ozbiljnije ispade sustava opskrbe elektri~nom energijom kupaca za vrijeme turisti~ke sezone, u DP Elektroprimorju Rijeka morali organizirati posebne deùrne ekipe, samo za otok Krk.

Cijeli Krk na 20 kV naponu! Ivica Tomi}

TS 110/20 kV Dunat na otoku Krku imala je ~ast da ju je u rad pustio hrvatski premijer dr. sc. Ivo Sanader

Visoku Vladinu delegaciju predvo|enu I. Sanaderom do~ekao je predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak

Kr~ka djeca izvela su simpati~ni kulturno-umjetni~ki program


I. Mravak je naglasio da je Program Krk dio dugoro~nog programa HEP-a za sigurniju opskrbu elektri~nom energijom podru~ja s najve}im rastom potro{nje u Hrvatskoj, kao {to su podru~ja Primorsko-goranske ùpanije i otoka Krka s dvostruko brìm rastom potro{nje elektri~ne energije od hrvatskog prosjeka. Uz ~etiri nove elektrane, programi Split, Dubrovnik, Zagreb, Rijeka i Osijek ~ine okosnicu razvoja sustava HEP-a, od kojih je samo rije~ki teàk 415 milijuna kuna, a samo Program Krk 84 milijuna kuna.

Nazo~nima na ovoj sve~anosti obratio se i ùpan Primorsko-goranske ùpanije Zlatko Komadina, koji je izrazio nadu da }e Vlada pomo}i rekonstrukciju ceste preko otoka Krka koja je, kako je upozorio, najprometnija dràvna cesta na otocima.

Gradona~elnik Grada Krka Dario Vasili}, izme|u ostalog, rekao je da je I. Sanader prvi hrvatski premijer koji je slu`beno posjetio otok Krk.

ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI PROGRAMA KRK

• trafostanica 110/20 kV Dunat,

• priklju~ni dalekovod trafostanice 110/20 kV DUNAT i pripadni rasplet vodova 20 kV,

• rekonstrukcija – zamjena opreme u trafostanici 110/20 kV Krk i pripadni rasplet vodova 20 kV,

• prelazak mreè cijelog otoka sa 10 kV na 20 kV napon,

• Centar daljinskog upravljanja Pogona Krk s upravljanjem po dubini mreè.

Ukupna instalirana snaga nakon ostvarenja projekata Programa Krk na otoku iznosi 80 MVA.Vrijednost investicije iznosi 84 milijuna kuna.Izgradnja je trajala pribli`no tri godine. Sve radove izvele su doma}e tvrtke dok je 3/4 opreme doma}e proizvodnje. Program Krk dio je ve}eg programa izgradnje i obnove elektroenergetske mreè na ~itavom podru~ju Primorsko-goranske ùpanije, a prema kojem se uz nedavno izgra|enu TS 110/10(20) kV Su{ak s pripadaju}im 110 kV priklju~kom i 10(20) kV raspletom u idu}ih nekoliko godina planira izgradnja sljede}ih objekata.

PROGRAM RIJEKA

- izgradnja TS 110/10(20) kV Turni} i TS 110/10(20) kV Zamet s pripadaju}im 110 kV priklju~kom i 10(20) kV raspletom- rekonstrukcija TS Rijeka i TS Pehlin za transformaciju 110/10(20) kV sa pripadaju}im 10(20) kV raspletom- prelazak mreè Grada Rijeke i okolice na 20 kV.Prema procjeni, ukupna vrijednost radova za Program Rijeka iznosi 415 milijuna kuna.U tijeku je izgradnja novog regionalnog dispe~erskog centra (18 milijuna kuna) i novog MTU sustava na 110 kV razini (15 milijuna kuna). Predvi|ena je izgradnja nove TS 110/20 kV Mavrinci u Industrijskoj zoni Kukuljanovo te izgradnja elektroenergetskih objekata za potrebe autoceste Rijeka – Zagreb (puni profil autoceste) i autoceste Rijeka (~vor Sveti Kuzam) - @uta Lokva.

DOGA\AJ

Pu{tena u rad TS 110/20 kV Dunat na otoku Krku

Razvojni zama{njak otoka Krka, kako turisti~ki, tako i gospodarski }e, vjerujem, pokrenuti {ire ùpanijsko, a potom i podru~je cijele zemlje, poru~io je dr. sc. I. Sanader

Mr. sc. I. Mravak je u svom pozdravnom obra}anju razvojni rast potkrijepio podatkom da je u 2005. godini na Krku bilo izvedeno 500 novih elektroenergetskih priklju~aka, {to je jednako ~etvrtini svih priklju~aka u @upaniji

@upan Primorsko-goranske ùpanije Zlatko Komadina izrazio je nadu da }e Vlada pomo}i rekonstrukciju ceste preko otoka Krka - najprometniju dràvnu cestu na otocima

I. Sanader prvi je hrvatski premijer koji je slu`beno posjetio otok Krk, rekao je gradona~elnik Grada Krka Dario Vasili}

Nakon {to je I. Sanader radio vezom dao nalog dispe~erima u Pehlinu da uklju~e transformator jedan u TS 110/20 kV Dunat, karakteristi~ni zvu~ni efekt ozna~io je da je postrojenje oìvjelo

I. Mravak je premijera I. Sanadera i potpredsjednika Hrvatskog Sabora Luku Bebi}a i ostale uzvanike proveo kroz unutra{nje postrojenje TS Dunat


GODINA NIKOLE TESLE

Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup “@ivot i djelo Nikole Tesle“

Da Tesla nije postigao ni{ta drugo osim uvo|enja u uporabu izmjeni~ne struje, i tada bi njegovo ime ostalo trajno zapisano u knjigu najzaslu`nijih za razvoj ljudske civilizacije

U Godini Nikole Tesle u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u organizaciji Akademije tehni~kih znanosti Hrvatske, u Zagrebu je 28. i 29. lipnja odràn Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup „@ivot i djelo Nikole Tesle“. Suorganizatori Skupa bili su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske, Hrvatska elektroprivreda, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnja, Sveu~ili{ta u Splitu, Ericsson Nikola Tesla, Energetski institut „Hrvoje Poàr“, Kon~ar grupa, Tehni~ki muzej i Hrvatski inènjerski savez.

Hrvatska elektroprivreda najizravnije je bila uklju~ena u pripremu Skupa: mr. sc. Ivan Mravak je ~lan Po~asnog odbora, mr. sc. Ivica Toljan ~lan Organizacijskog odbora, dr. sc. Alfredo Vi{kovi} ~lan Znanstvenog odbora, a prof. Mihovil Bogoslav Matkovi} ~lan je Operativnog odbora Programa obiljeàvanja Obljetnice.

Skup je organiziran u suradnji sa CEATS (International Council of Academies of Engineering and Technological Sciences), Euro-CASE (European Council od Applied Sciences and Engineering), IEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers ) - History Center, Hrvatskom sekcijom IEEE te IEEE Region 8.

TESLI POSVE]ENA CIJELA GODINA

U uvodnom obra}anju, prof. Zlatko Kniewald, predsjednik Akademije tehni~kih znanosti Hrvatske, pozdravio je uvaène sudionike Skupa, a osobito predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a, predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira [eksa, predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivu Sanadera, ministra znanosti, obrazovanja i {porta dr. sc. Dragutina Primorca, veleposlanike u Republici

Hrvatskoj, zastupnike Hrvatskog sabora i ~lanove Vlade, predsjednicu Skup{tine grada Zagreba i zagreba~kog gradona~elnika, predsjednike HAZU-a, predstavnike stru~nih i znanstvenih institucija Europe i Svijeta te ostale sudionike. Najavio je da }e, osim znanstvenika iz Hrvatske, na ovom Skupu govoriti i znanstvenici iz SAD-a, Austrije, [vedske, Srbije, Ma|arske, Slova~ke i Njema~ke.

- Malo je znanstvenika u svijetu kojemu je posve}ena cijela godina, a Nikola Tesla je prvi u Republici Hrvatskoj kojem je Hrvatski sabor dodijelio ovakvu po~ast,naglasio je Z. Kniewald.

Ovom prigodom, posebno je pozdravio i zahvalio na odzivu prof. emeritusu Vladimiru Muljevi}u, koji je prije pola stolje}a, na Sveu~ili{tu u Be~u, branio tezu o radovima Nikole Tesle.

UZOR ZNANSTVENICIMA

Zahvaljuju}i Akademiji tehni~kih znanosti Hrvatske i osobno prof. Z. Kniewaldu za organiziranje skupa i okupljanje skoro 1.200 znanstvenika, ministar D. Primorac je naglasio poseban zna~aj obiljeàvanja 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle, jer se prvi put na sustavan na~in objedinjuje i analizira djelo Nikole Tesle. Govore}i kao znanstvenik, D. Primorac je izdvojio Teslina otkri}a poput ideje prijenosa slike pomo}u elektromagnetskih valova, kao i cjelovite strukture globalnog telekomunikacijskog sustava prijenosa informacija te njegova plana i konstrukcije za izgradnju elektri~nih centrala i prijenosa elektri~ne energije.

- Najmanje su tri Teslina otkri}a do{la prije vremena – otkri}e rendgenskih zraka, godinu dana prije Röntgena, lasera – prvi laserski snop prema nekim svjedocima smatra se Teslinim otkri}em - te nuklearnog akceleratora i ciklotrona. Bez tih nekoliko Teslinih otkri}a ne bi postojalo zdravstveno i uop}e gospodarstveno utemeljenje za pokretanje razvoja svijeta, rekao je D. Primorac.

Govore}i kao ministar znanosti i obrazovanja, D. Primorac je naglasio da je Tesla, premda nije bio priznat tijekom svog vremena, pokazao da se ulaganje u znanost i pamet uvijek isplati. Tesla je bio ~ovjek sluha, ~ovjek koji je danas uzor mnogima koji èle biti u znanosti.

Potom je sudionike ovog Skupa upoznao s velikim naporima koje ulaè Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta za uklju~ivanje u aktivnosti najvrsnijih

znanstvenika hrvatskog podrijetla. Njih dvadesetak vratilo se u Domovinu, a otprilike toliko }e se vratiti u tijeku idu}e godine dana. Oni }e zajedno s doma}im znanstvenicima biti pokreta~i razvojnih procesa. D. Primorac je skrenuo pozornost da je hrvatska znanost prvo podru~je u pregovorima s Europskom unijom te da su sve smjernice razvoja ocijenjene komplementarnim smjernicama EU.

- Obilno koriste}i sredstva fondova [estog okvirnog programa, najve}eg programa EU, hrvatski znanstvenici vrlo brzo napreduju. Vjerujem u znanstvenike, vjerujem da }e Hrvatska u vremenu koje je pred nama, uz ovakve na{e napore, imati nekoliko ljudi koji }e krenuti stopama Nikole Tesle, zaklju~io je D. Primorac.

KAKAV BI DANAS SVIJET BIO DA NIJE BILO NIKOLE TESLE?

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske I. Sanader izrazio je ponos svih u Hrvatskoj na ono {to Nikola Tesla danas zna~i u svijetu te rekao:

- Ponosni smo {to je Tesla postao pojam, simbol za sve ono {to zna~i napredak, informaciju, otvaranje prostora za svijet, za ~ovjeka. Nikola Tesla nije bio dovoljno priznat za ìvota od zajednica u kojima je ìvio, nije doìvio priznanje za svoj znanstveni rad. Ali, to ga nije omelo da nastavi svoja istraìvanja i da do kraja sagori u ispunjavanju ìvotnog poziva i ljubavi koju je osje}ao prema znanosti. Odgovor na pitanje kakav bi danas svijet bio da nije bilo Nikole Tesle i bez ~ega bismo sve ìvjeli, znaju ~ak i osmo{kolci pa prema tomu – rije~ je doista o velikanu, rekao je I. Sanader.

Stoga je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, cijelu 2006. godinu proglasio Godinom Nikole Tesle u Hrvatskoj. U okviru Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta u cijeloj Hrvatskoj odràvaju se razli~iti prigodni skupovi posve}eni Nikoli Tesli. I kona~no, naglasio je I. Sanader, u Zagrebu su se okupili znanstvenici iz brojnih zemalja na Znanstveno-stru~nom skupu o Nikoli Tesli, kako bi zajedno obiljeìli velikana, bez kojega bi na{a epoha bila siroma{nija.

- Ponosni smo i stoga {to je Nikola Tesla na na~in koji je mo`da bio genijalan, kao {to su bili i njegovi izumi, povezao svoj srpski rod i hrvatsku domovinu, ocijenio je I. Sanader.

Svaki elektri~ni stup Teslin je spomenik

Me|unarodni skup o Tesli okupio je 1.200 znanstvenika i stru~njaka, kao prigodu da se prvi put na sustavan na~in objedini i analizira djelo Nikole Tesle

\ur|a Su{ec, Dragica Jurajev~i}, Tanja Jalu{i}Snimio: Ivan Su{ec


HRVATSKA KONKURENTNA KAO DRU[TVO ZNANJA

Premijer je najavio otvorenje Memorijalnog centra Nikole Tesle u njegovom rodnom Smiljanu pokraj Gospi}a na dan njegova ro|enja, 10. srpnja. Tu }e biti postavljen spomenik Nikoli Tesli, a obnovljena rodna ku}a i cjelovito ure|eni Centar bit }e otvoren za posjetitelje, prije svega u~enike i studente i sve one koji na tom mjestu èle Tesli odati priznanje i po{tovanje.

- Primjer Nikole Tesle treba nam biti ideja vodilja, jer Hrvatska nakon rata ubrzano hvata korak s onim zemljama koje, na sre}u, nisu imale rat i koje su se mogle razvijati i tranzicijsko razdoblje pro}i u miru. Kao zemlja srednje veli~ine, ne moèmo se natjecati s velikim europskim i svjetskim gospodarstvima, ali na{a „diferentia specifica“ moè biti znanje. Sve ovo {to radimo – od hrvatskog obrazovnog standarda, primjene Bolonjskog procesa do produljenja obveznog {kolovanja s osam na 11 ili 12 godina – treba sluìti samo jednom cilju: da hrvatsko dru{tvo postane dru{tvo znanja, a da Hrvatska postane konkurentna na europskom i svjetskom trì{tu, jer proces globalizacije nikoga ne ~eka. Zato mi je drago da se ovdje okupio veliki broj inozemnih znanstvenika i stru~njaka da zajedno s nama istraè nove spoznaje kao temelje dru{tvu znanja, poru~io je I. Sanader.

Pritom je ukazao na ohrabruju}u ~injenicu za poli-tiku ostvarenja hrvatskog dru{tva i gospodarstva znanja - brojne nagrade koje na svjetskoj razini dobivaju hrvatski u~enici. Svoje je obra}anje I. Sanader zaklju~io rije~ima: Nikola Tesla je bio i neka ubudu}e ostane uzor u takvim nastojanjima u Hrvatskoj.

SVJETLOST I ENERGIJA PROMIJENILE @IVOT

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks, svoje je obra}anje zapo~eo Teslinom mi{lju:

- Najuspje{niji ~ovjek u ìvotu je onaj koji ostvaruje najve}u sre}u kada moè re}i, zavr{avaju}i svoj dnevni po-sao, da je u~inio najbolje {to je mogao za svoga bli`njega. Ta Teslina genijalna misao mo`da ponajbolje podcrtava ìvot i djelo znanstvenika, izumitelja, humanista, borca za mir i napredak ~ovje~anstva, ~ija su otkri}a promijenila ìvot ~ovjeka, daju}i mu svjetlost i energiju. Govore}i o njegovoj bogatoj ostav{tini ~ovje~anstvu, V. [eks je na-glasio da postoje jo{ neistraèni zapisi i nacrti, blagodati u kojima }e – poznavaju}i Teslin moto o iskori{tenju pri-rodne energije da bi sluìla ~ovjeku, sigurno uìvati budu}i nara{taji. Osvr}u}i se na dan prije 150 godina, kada je u li~kom selu Smiljanu, dopra}en munjama i gromovima,svijet ugledao veliki ~ovjek – Nikola Tesla, genij i vizionar, opisao ga je rije~ima:.

- Bio je ~ovjek legendarnog pam}enja, koji je svoje izume konstruirao u glavi, koji je znao zadiviti sugovornike recitiraju}i napamet cijela knjièvna djela, primjerice, Goetheovog Fausta. Zvali su ga „gospodar munja“, jer je zanesen i uvijek iznova zadivljen promatrao i oslu{kivao munje i gromove, kao inspiraciju za nove izume.

GODI[NJICU TESLINA RO\ENJA OBILJE@AVA CIJELI SVIJET

Napomenuo je da je Tesla bio ~ovjek izvan svog vremena, ~ije su ideje ~esto osporavali i prisvajali njegovi suvremenici. Ali, on je znao da njegovim djelima pripada budu}nost, {to je izrekao rije~ima: „Sada{njost je va{a, ja radim za budu}nost i ona pripada meni“.

Ove godine cijeli svijet obiljeàva jubilarnu godi{njicu ro|enja jednog od nedvojbeno najve}ih istraìva~a i izumitelja u svijetu, rekao je V. [eks, jer je 2006. godinu UNESCO proglasio godinom Nikole Tesle. U nekim ameri~kim dràvama 10. srpnja o.g. progla{en je Danom Nikole Tesle.

- I Republika Hrvatska, njegova domovina s kojom se ponosio, progla{enjem Godine Nikole Tesle odaje po~ast Teslinom trajnom simbolu svjetla, njegovom predanom i nesebi~nom radu za dobrobit ~ovjeka. Obljetnica je prigoda da Memorijalni centar u Smiljanu trajno podsje}a na ~ovjeka, koji je zna~ajno obiljeìo 20. stolje}e i da bude inspiracija i izazov mladim nara{tajima za u~enje, poru~io je I. [eks.

Na kraju, I. [eks je uputio poruku svima u potro{a~kom dru{tvu, koje preferira materijalna dobra, a osobito mladima, podsje}aju}i na Teslinu misao:

suvremeni mladi ~ovjek koji èli svijetlu budu}nost treba naporno raditi na ostvarenju svojih ideala, bez obzira na materijalni cilj.

JEDAN OD NAJVE]IH U SVIJETU FIZIKE, ELEKTRONIKE, ENERGETIKE, AUTOMATIKE…

Pozdravljaju}i sve sudionike Skupa, predsjednik Republike Hrvatske S. Mesi} ~estitao je organizatoru, Akademiji tehni~kih znanosti Hrvatske, jer }e se – kako je naglasio – uz ostale manifestacije koje se odràvaju u Godini Nikole Tesle u Hrvatskoj, na znanstveno-stru~ni na~in obnoviti poznate, ali i istraìti nove ~injenice o ìvotu i djelu Nikole Tesle. Poku{avaju}i oslikati genija u ljudskoj povijesti, S. Mesi} je podsjetio na poznatu pjesmu „Oblak“ Dobri{e Cesari}a: oblak se, naime, pojavljuje izne-nada, niotkuda, a gledan iz dubine ostaje neprepoznat, jer se ljudi bave potpuno prizemnim stvarima. I Nikola Tesla djelomice je doìvio sudbinu neprepoznavanja, najvi{e u svojoj domovini, ocijenio je S. Mesi}.

- Hrvatska i Europa, kada je Tesla o~itovao prve znakove svoje genijalnosti, nisu ga uo~ile i prihvatile. Za to postoje brojni razlozi – od te{kih ìvotnih okolnosti potkraj 19. stolje}a, nedostatka odgovaraju}eg studija do siroma{tva, ali i birokratske kratkovidnosti. Na sre}u, Tesla nije doìvio sudbinu Cesari}eva oblaka, kojega je vjetar u visini njihao i rastjerao, rekao je S. Mesi}.

Govore}i o daljnjem ìvotnom putu, S. Mesi} je spomenuo da je Tesla u Novom svijetu, koji se u to vrijeme dinami~no razvijao, na{ao svoje mjesto i postao jednim od najve}ih imena u podru~ju fizike, elektronike, energetike, automatike, komunikacija i drugih podru~ja.

- Osoba Nikole Tesle u àri{tu je zanimanja zbog njegove genijalnosti i doprinosa svjetskoj znanosti i tehnici. Da nije postigao ni{ta drugo osim uvo|enja u uporabu izmjeni~ne struje, i tada bi njegovo ime ostalo trajno zapisano u knjigu najzaslu`nijih za razvoj ljudske civilizacije. Znamo da je Tesla izmislio ili teorijski zamislio skoro sve tehni~ke naprave koje danas koristimo i da je zapravo pokrenuo Drugu industrijsku revoluciju. Stoga je njegova uloga nemjerljiva, ocijenio je S. Mesi}.

LJUDSKE VRLINE GENIJA

Nikola Tesla bio je marljiv, po`rtvovan, temeljit, strpljiv i uporan. Premda je ìvio sama~kim ìvotom, o~itovao je jaku svijest o tomu da sve {to radi – ~ini za dobrobit ~ovjeka i ~ovje~anstva. S. Mesi} je nadalje rekao da je Tesla bio i moralan ~ovjek, pomagao je mnogima i nije se okoristio svojom genijalno{}u. Premda je za ìvota stekao ugled i slavu, nije se uzvisio iznad drugih. O~uvao je svoj ponos, ne dopu{taju}i da se drugi izruguju iz njegovih zamisli. Svoje je izume gledao kao sredstvo na-pretka mira i napretka me|u narodima. Bio je kozmopolit, ali nije zaboravljao svoj Zagreb i rodnu Liku. Hrvatska je s vremenom ipak shvatila – naglasio je S. Mesi} - kakvog sina ima u dalekoj Americi.

- Tesla se nije bavio politikom, ali je njegova humanost, zdravo domoljublje i rodoljublje i danas aktualna inspiracija svima, koji u Hrvatskoj i izvan nje traè po{tivanje suìvota, ~ovje~nosti i po{tenja. Tesla je primjer kako se sluì domovini i onda kada se ìvi daleko, poruka je S. Mesi}a.

U osvrtu na obiljeàvanje ovogodi{nje Tesline godi{njice ro|enja, S. Mesi} je naglasio da je to prigoda izraziti zahvalnost velikoj osobi Nikole Tesle i izdvojiti njegove zasluge. Tesline rije~i koje je jednom napisao: neka budu}nost sudi i pokaè istinu o mom radu i mojim dostignu}ima, S Mesi} je prokomentirao: budu}nost je ve} presudila. Premda nije dobio presti`nu Nobelovu nagradu, moè se re}i - svaki elektri~ni stup njegov je spomenik.

- Teslu danas nema potrebe prisvajati, niti dijeliti. Njegovo je ime svjetska ba{tina. Ba{tina bez koje bi svijet bio razdijeljen i sigurno puno siroma{niji. Hrvatska je sretna da se u njezinoj Lici, u Smiljanu, rodio ~ovjek, koji je toliko zaduìo svijet, zaduìo ~ovje~anstvo – zaklju~io je S. Mesi}.

Izraàvaju}i uvjerenje da }e i ovaj Znanstveno-stru~ni skup doprinijeti obnovi Tesline svijetle osobe, Predsjednik Republike Hrvatske proglasio je Skup otvorenim.

GODINA NIKOLE TESLE

Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup “@ivot i djelo Nikole Tesle“

Hrvatska elektroprivreda najizravnije je bila uklju~ena u pripremu Skupa: ~lanovi Po~asnog odbora, predsjednici uprava HEP-a i Kon~ara mr. sc. Ivan Mravak i Darinko Bago

Malo je znanstvenika u svijetu kojemu je posve}ena cijela godina, a Nikola Tesla je prvi u Republici Hrvatskoj kojem je Hrvatski sabor dodijelio ovakvu po~ast,naglasio je Z. Kniewald, predasjednik Akademije tehni~kih znanosti Hrvatske

Ministar znanosti, obrazovanja i {porta D. Primorac: Vjerujem u znanstvenike, vjerujem da }e Hrvatska u vremenu koje je pred nama imati nekoliko ljudi koji }e krenuti stopama Nikole Tesle

Ponosni smo {to je Tesla postao pojam, simbol za sve ono {to zna~i napredak, informaciju, otvaranje prostora za svijet, za ~ovjeka, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader

Predsjednik Hrvatskog sabora V. [eks rekao je da Republika Hrvatska, Teslina domovina s kojom se ponosio, progla{enjem Godine Nikole Tesle odaje po~ast njegovu trajnom simbolu svjetla, predanom i nesebi~nom radu za dobrobit ~ovjeka


PRELIMINARNA PREDAVANJA

Sukladno programu prvoga dana Skupa, u dopodnevnim satima autori su izloìli svoja predavanja i to: dr. sc. H.K. Forsen iz National Academy of Engineering, USA: NIKOLA TESLA: SCIENTIST, ENGINEER, INVENTOR; Carl-Henric Svanberg, predsjednik i generalni direktor korporacije Ericsson, [vedska: ERICSSON NIKOLA TESLA: FOLLOWING TESLA'S VISION; dr. sc. Kurt. R. Richter, prof emeritus s Tehni~kog sveu~ili{ta u Grazu, po~asni ~lan HATZ-a: TESLA'S TIME AND APPLICATION OF HIS ACHIEVEMENTS IN THE FUTURE; dr. sc. A. Marin~i} iz Srpske akademije nauka i umjetnosti: NEKA NOVIJA SVJETSKA PRIZNANJA PIONIRSKOM RADU NIKOLE TESLE U RAZVOJU RADIJA; dr. sc. S. Car iz Kon~ar-Instituta za elektrotehniku d.d.: NIKOLA TESLA U GRUPI KONÂR; mr. sc. Ivica Toljan iz HEP-a d.d. i CIGRE: EUROPSKO ELEKTROENERGETSKO POVEZIVANJE.

Prije zavr{etka prijepodnevnog dijela Skupa, prikazan je film u produkciji HEP-a d.d.RAZVOJ ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ.

OD TESLINE ZAMISLI DO SUSTAVA SVJETSKIH RAZMJERA

Mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a i predsjednik HO CIGRE, u svom se izlaganju o europskom elektroenergetskom povezivanju osvrnuo na povijest stvaranja sustava. Podsjetio je da se razvoj prijenosa elektri~ne energije temelji na iznimno zna~ajnoj ideji Nikole Tesle, koju je patentirao davne 1888. godine. Zahvaljuju i tomu, povezuju se elektroenergetski sustavi država i stvara se povezani golemi sustav svjetskih razmjera. Danas se u svijetu godišnje troši 14.279 TWh elektri~ne energije, a na Republiku Hrvatsku otpada 16,5 TWh.

Osvr u i se na velike elektroenergetske sustave, I. Toljan je izložio argumente njihovih dobrih i loših strana. Veliki sustav jam~i ve usigurnost opskrbe, stabilnost frekvencije, pove anje u~inkovitosti i mogu nosti otvaranja tržišta elektri~ne energije. S druge, pak, strane takav sustav name e zahtjevne pripreme te, u slu~aju njegova raspada, postoje veliki rizici katastrofalnih razmjera. Ako se izuzmu tehni~ka ograni~enja, treba imati u vidu razli~ite pristupe kvaliteti, sigurnosti i u~inkovitosti, ali i razli~itu tradiciju, kulturu, jezike, odgovornost i druge razlike na tako velikom podru~ju, što name enužan oprez u daljnjem proširivanju UCTE-a.

Naime, kako je naglasio I. Toljan, danas UCTE interkonekcija obuhva a prijenosne sustave 23 zemlje i to je jedan od najve ihsinkroniziranih sustava u svijetu. Prema podacima iz 2004. godine, taj sustav ~ini instalirani kapacitet elektrana od 600 GWh, s ukupnom proizvodnjom elektri~ne energije od 2.500 TWh i s ukupno 450 milijuna kupaca.

Nadalje se I. Toljan osvrnuo na povijesni razvoj UCTE-a, od po~etaka povezivanja 1951. godine, kada su povezani sustavi osam zemalja: Austrije, Belgije, Francuske, Italije, Luxemburga, Nizozemske, Njema~ke i Švicarske - sve do povezivanja Europe s tri zemlje Sjeverne Afrike (Magreb) 1997. godine, podsje aju i:

- Danas se s radom UCTE-a koordinira iz dva centra, u Švicarskoj i u Njema~koj. Valja se prisjetiti raspada UCTE-a na dvije sinkrone zone, nakon uništenja TS 400/110 kV Ernestinovo 1991. godine tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Me|utim nakon trogodišnjih priprema, UCTE sustav ponovno je uspješno povezan 2004. godine.

Svoje je izlaganje I. Toljan završio osvrtom na Tesline izume, rekavši da treba zahvaliti upravo njegovoj genijalnosti što danas postoje povezani sustavi u golemi jedinstveni elektroenergetski sustav.

TESLINI PATENTIU poslijepodnevnom dijelu programa prvoga

dana izlagali su autori radova o Teslinim patentima i to: T. Milovi , T. Su~i , Ž. Topi , Lj. Kuterovac: PATENTI NIKOLE TESLE / BIT PATENTNE ZAŠTITE NA PRIMJERU PATENATA NIKOLE TESLE; J. Moser: TESLINI PATENTI IZ PODRU^JA ELEKTROENERGETIKE; A. Sekso Telento: HRVATSKA PERSPEKTIVA SUKOBA TESLA – FERRARIS – ZNAÂJ PATENTIRANJA; T. Petkovi : TESLINI IZUMI U FIZICI I NJEGOV INŽENJERSKI DUH; A. Valenta: TESLINA DJELA I DJELA O NJEMU U HRVATSKIM KNJIŽNICAMA - PRETRAŽIVA PUTEM ONLINE KATALOGA.

TESLA U ELEKTROSTROJARSTVU I ELEKTROENERGETICI I U PODRU^JU KOMUNIKACIJA

Izloèno je i {est radova iz podru~ja Elektrostrojarstvo i energetika. Radove su izloìli autori i to: S. Jeszenszky: FIRST STEPS OF A GKLORIOUS SCIENTIFIC CAREER – TESLA IN BUDAPEST; D. Mrvo{, D. Mucko, I. Aviani: TERMOENERGETSKI MOTOR; A. Sekso Telento: BORBA STRUJA OD EDISONA I TESLE DO DANAS; M. Majstrovi}, G. Majstrovi}, D. Bajs, P. Saraj~ev: NAPONSKE I STRUJNE OKOLNOSTI NA ISKLJUÊNOJ TROJKI DVOSISTEMSKOG DALEKOVODA; B. Kuzmanovi}, L. Ferkovi}: TOPLJENJE I ZAGRIJAVANJE METALA U ELEKTROMAGNETSKOM POLJU; K. Meyl: REPRODUCTION OF THE SCALAR WAVE EFFECTS OD TESLA'S WARDENCLYFFE TOWER.

Drugog dana Me|unarodnog skupa „@ivot i djelo Nikole Tesle“, izlaganje znanstvenika i stru~njaka bilo je podijeljeno u dvije tematske cjeline: Komunikacije i Slobodne teme.

U okviru Komunikacija predstavljeni su sljede}i radovi D. Huljeni}, S. De{i}.: TESLA KROZ VIZIJU KOMUNIKACIJA; S. De{i}, D. Huljeni}, V. Vrlika.: UPRAVLJANJE INOVACIJAMA – OSNOVA USPJE[NOG RAZVOJA; P. Podhradsky: EVOLUTION TRENDS OF THE CONVERGED NETWORK AND NGN; D. Poljak, V. Dori}, Z. Blaèvi}: MODELIRANJE TESLINOG ODA[ILJAÂ PRISTUPOM PREKO TEORIJE ANTENA; P. Mili~i}: THE FUNDAMENTAL SYSTEM OF RADIO COMMUNICATION – INVENTION OF RADIO; B. Zovko Cihlar: OD TESLINIH OTKRI]A IZ PODRU^JA RADIOKOMUNIKACIJA DO DIGITALNE RADIODIFUZIJE ZA MULTIMEDIJSKU PRIMJENU; Z. Blaèvi}, D. Poljak, M. Cvetkovi}:OMODELIRANJU TESLINIH ODA[ILJAÂ PRIJENOSNOM LINIJOM; M. Hadìali}, N. Hadìahmetovi}, M. Ahi}-\oki}: JEDAN ASPEKT MODELIRANJA RADIO KANALA POGODAN ZA ESTIMACIJU PARAMETARA FADINGA; A. Mustafi}, N. Behlilovi}, M. Hadìali}, A. Vu~ini}: PRIMJENA NAPREDNOG ENKRIPCIJSKOG STANDARDA U IMPLEMENTACIJI VIRTUELNIH PRIVATNIH MRE@A; M. Hadìali}, A. Behlilovi}, A. Sarajli}, P. Begovi}: UTJECAJ RAZLIÎTIH MODELA SLABLJENJA NA VJEROVATNO]U GRE[KE U KANALU POD UTJECAJEM SPOROG FADINGA I PROMJENJIVOG NAKAGAMI-M FADINGA.

U okviru cjeline Slobodne teme, predstav-ljeni su radovi: Z. Jakobovi}: TESLINE VF STRUJE U ELEKTROTERAPIJI; M. Martinis: TESLA I MEDICINA, M. Musi}, M. Ahi}-Dòki}, O. Mu{i}: MODULACIJA ULTRAZVU^NOG SIGNALA U VRTLO@NOM TOKU FLUIDA; J. Moser: TESLINI ZAPISI IZ COLORADO SPRINGSA; M. Filipi: NIKOLA TESLA I DRU[TVENO OKRU@JE U KOJEM JE @IVIO.

PRVE UMJETNE MUNJE

U svom izlaganju o Teslinim zapisima iz Colorado Springsa, autor Josip Moser, savjetnik pred-sjednika Uprave HEP-a, se osvrnuo na boravak Nikole Tesle u Colorado Springsu, u koji se preselio nakon {to su njegovi pokusi u New Yorku postali neprihvatljivi za bliù okolinu (izazivao je potrese koji su {tetili stanarima). Za svoju zavojnicu, koja je proizvodila ~etiri milijuna Volti, trebao je vlastiti laboratorij na osamljenom mjestu. Od sponzora je prikupio velika financijska sredstva te odlazi u provinciju, u polu-pustinjski kraj Colorada. Namjerava ostvariti beì~ni sustav prijenosa podataka te prou~iti beì~ni na~in distribucije elektri~ne energije.

U Colorado stiè 1899. godine i tu zapo~inje s

Teslu danas nema potrebe prisvajati, niti dijeliti - njegovo je ime svjetska ba{tina, poru~io je predsjednik Republike Hrvatske S. Mesi}

O Tesli kao znanstveniku, inènjeru i izumitelju govorio je dr. sc. H.K. Forsen iz Ameri~ke akademije inènjera

Dr. sc. A. Marin~i iz Srpske akademije nauka i umjetnosti izložio je neka novija svjetska priznanja pionirskom radu Nikole Tesle u razvoju radija

O Nikoli Tesli u Grupi Kon~ar izlagao je dr. sc. S. Car

Upravo genijalnosti Nikole Tesle treba zahvaliti {to danas postoje povezani sustavi u golemi jedinstveni elektroenergetski sustav, rekao je mr.sc. I. Toljan

J. Moser izlagao je o Teslinu radu nakon {to se, zbog pokusa koji su postali neprihvatljivi za bliù okolinu, preselio iz New Yorka u laboratorij na osamljenom mjestu u Colorado Springsu

izgradnjom laboratorija, razmjerno velikog objekta, na ~ijem se vrhu nalazio 25 metara visoki toranj, velika bakrena kugla koja je sluìla kao antena. Jo{ prije kraja izgradnje, zapo~inje s pokusima, nakon kojih je nasta-lo ukupno {est patenata. Svojim oscilatorom postigao je 12 milijuna Volti, postigao je i prve umjetne munje, a rade}i s njima otkrio je kuglastu munju. Tako|er, nastojao je odrediti rezonanciju Zemlje da vidi postoji li mogu}nost povratnog vala kroz Zemlju.

U Colorado Springsu je Tesla je ~uo nepoznate i neobja{njive zvukove, za koje je smatrao da su poruke ìvih bi}a s drugih planeta. Time je postao izvor poruge u ameri~kim medijima («Tesla pao s Marsa») pa su zbog toga zanemareni i mnogi pozitivni u~inci njegovog istraìvanja.


Slobodan Prosperov Novak je u «Povijesti hrvatske knjièvnosti» (Zagreb, 2005.) me|u hrvatske knjièvnike uvrstio i Ivana Me{trovi}a i Nikolu Teslu. Za neke iznena|uju}e, za neke opravdano. Dok se za kipara Ivana Me{trovi}a to moè smatrati opravdanim, jer je tijekom ìvota napisao roman «Ludi Mane» i memoarsku knjigu «Pogledi na ljude i doga|aje» te neke pripovijetke, za Teslu poneki, opravdano ili ne, dvoje o tomu treba li ga smatrati knjièvnikom. S druge strane, poznata je izjava glasovitog ameri~kog knjièvnika Marka Twaina, koji je u jednom intervjuu izjavio: „da se Tesla nije posvetio pronalascima, bio bi izvanredni knjièvnik“. Twain je bio dobar prijatelj s Teslom, ~esto se susretao s njim i dopisivao dobro znao {to i kako Tesla pi{e. Ta pisma Tesle Twainu i Markova Tesli ~uvaju se danas u Kongresnoj knji`nici u Washingtonu.

Poku{ajmo, prije svega, ustanoviti {to je sve Nikola Tesla zapisao, pribiljeìo i nacrtao te }emo tako dobiti uvid u njegov rad, pronalaza~ki i stru~ni. Mnogi }e se za~uditi zbog ~injenice da tijekom karijere duge vi{e od 50 godina, sam Tesla nije mnogo toga objavio. U ~asopisima je samo 17 stru~nih (neki bi se mogli ubrojiti i kao znanstveni) radova i to u ~asopisima: «The Electrical World» - jedan ~lanak, «The Electrical Engineer» - ~etri ~lanka, «The Electrical Review» - 11 ~lanaka i u «Electrical Experimenter» - jedan ~lanak. Osim toga, u razdoblju od 1897. do 1917. objavio je sedam ~lanaka o nekim op}im problemima u razli~itim ~asopisima i tjednicima. êsto je to bilo u obliku razgovora s glavnim urednikom. Teme su bile razne: od primjene njegovih pronalazaka za za{titu zemlje od rata do prijedloga gradnje aviona s vertikalnim polijetanjem ili primjene njegovih visokofrekventnih struja u lije~enju su{ice (tuberkuloze). Povodom bliskog {ezdesetog ro|endana, u ~asopisu «Scientific American» objavio je 6. lipnja 1915. autobiografski ~lanak «Some Personal Recollections» (Neka osobna sje}anja). U jednaku skupinu ~lanaka spada i niz tekstova, u pet nastavaka, pod naslovom «My Inventions» (Moji pronalasci), koji su objavljeni u ~asopisu «Electrical Experimenter» 1919. godine. Hrvatski prijevod ovog niza ~lanaka objavljen je u Zagrebu 1977. godine u knjizi u izdanju «[kolske knjige» pod naslovom «Moji pronalasci».

Najve}i izdava~ Teslinih radova - Patentni ured SAD-a

Najve}i broj Teslinih objavljenih radova ~ine njegovi patenti, tako da je Patentni ured SAD-a zapravo najve}i izdava~ Teslinih radova. On je u SAD-u patentirao 99 svojih izuma, a prijavio je jo{ 14 koji nisu bili prihva}eni. Svi ti patenti tiskani su prema originalnom rukopisu Nikole Tesle i od njega vlastoru~no potpisani. Oni su i danas javno dostupni, zahvaljuju}i Internetu. Mogu se podijeliti na slijede}e skupine:

1. Motori i generatori – 36 patenata2. Transformacija elektri~ne energije – devet patenata3. Rasvjeta – {est patenata

GODINA NIKOLE TESLE

Da se Tesla nije posvetio pronalascima, 4. Visokofrekventni ure|aji i regulatori – 17 patenata5. Radio – 12 patenata6. Telemehanika – jedan patent7. Turbine i sli~ne naprave – sedam patenata8. Razli~iti drugi izumi – 11 patenata.

I to bi od Tesle bilo sve. Ali, u mnogobrojnim kutijama, koje je Tesla pod stare dane vrlo pedantno i sustavno sloìo, nalaze se njegovi brojni zapisi i neobjavljeni tekstovi. Kako su oni svi preneseni u muzej Nikole Tesle u Beogradu, kada je Teslin ne}ak Sava Kosanovi} 1953. godine od ameri~ke administracije dobio Teslinu ostav{tinu, spomenuti Muzej je preuzeo obvezu za objavljivanje njegovih tekstova. U prvom redu objavljen je Dnevnik istraìvanja iz Colorado Springsa 1899. – 1900., kasnije i Bilje{ke iz Edison Machine Works u New Yorku 1884. te Teslina predavanja (Lectures) pred uglednim elektrotehni~kim dru{tvima u New Yorku, Chicagu, Londonu i Parizu, kao i svi njegovi navedeni ~lanci. Ti tekstovi objavljeni su na engleskom jeziku i u srpskom prijevodu. Kada se sve to zbroji, postoji vi{e od 4000 stranica teksta. Dakako, najve}i i skoro cjelokupni taj opus vezan je za struku i istraìvanja, koja je ovaj vrsni eksperimentator provodio. I gdje je tu literatura?

Strastveni knjigoljubacNikola Tesla je imao izvanrednu memoriju, sve

do duboke starosti. Kao {kolarac, prema njegovim rije~ima, on napamet je znao Njego{ev «Gorski vijenac», Maùrani}ev «Smrt Smailage êngi}a», Goetheov «Faust». I rado ih je recitirao, posebno majci \uki i drugim nepismenim sumje{tanima. Bio je vrlo na~itan. Od malih nogu, kada je pro~itao sve u o~evoj biblioteci, pro~itao je sve iz knji`nice u Gospi}u, gdje je ~ak jedno vrijeme u pauzi studija sre|ivao knjige, pa i iz knji`nica u Grazu, Pragu, Budimpe{ti, Parizu i New Yorku. Posebno je dobro poznavao i volio poeziju, a u zrelim godinama volio je impresionirati ugledno njujor{ko dru{tvo recitiraju}i poeziju u originalu. Bio je prijatelj brojnim ameri~kim knjièvnicima, posebno pjesnicima. Tako|er, prijateljevao je i dopisivao se sa srpskim knjièvnikom Zmaj Jovanom Jovanovi}em, kojeg je posebno volio.

O njegovom ~itanju on je, u autobiografskim zapisima, ostavio nekoliko podataka. Opisao je kako je kao mali dje~ak pravio svije}e od voska da bi mogao ~itati no}u. Kada je to otkrio njegov otac, bio je ka`njen. Volio je pro~itati sve knjige u knji`nici od jednog autora i do tada nije zapo~injao s novim autorom. Tesla opisuje kako ga je nagon da dovr{i sve ono ~ega se prihvati skoro ubio. Kada je kao student u Grazu po~eo ~itati Voltairova djela, vjerojatno na njema~kom, otkrio je da je rije~ o skoro stotinjak svezaka tiskanih sitnim slovima. Kako je zapisao, dobio je slom ìvaca, jer je pro~itao sve to «{to je taj monstrum napisao ispijaju}i sedamdeset dvije {alice crne kave na dan». No, Tesla se nije mogao smiriti dok ih nije pro~itao sve redom.

Pisao pjesme sve do smrti, o~uvana samo jedna

Jo{ kao gimnazijalac u Karlovcu, Tesla je pisao pjesme. U tim godinama to ~ine mnogi i kasnije prestanu. Ali, Nikola nije i pisao ih je sve do kraja ìvota. Mnoge je sam uni{tio, a objavio nije niti jednu, jer ih je smatrao previ{e intimnim i osobnim. Taj dar za pisanjem naslijedio je od svoga oca, pravoslavnog sve}enika, paroha u Smiljanu i Gospi}u. Njegov otac, Milutin Tesla, svoje tekstove povremeno je i objavljivao pod pseudonimom «Rodoljub Pravi~i}».

Posredstvom Georgea Sylvestera Vierecka, ameri~kog pjesnika moderniste, danas skoro nepoznatog, koji je bio Teslin intimni prijatelj, ostala je jedna Teslina pjesma. Taj jedini o~uvani primjerak izumiteljeve poezije napisan je 31. prosinca 1934. Teslinim rukopisom. Pod nazivom Govorkanja s Olimpa, pjesma je posve}ena Vierecku «mom prijatelju i nenadma{nom pjesniku». Treba znati da je Tesla tada imao 78 godina. Pjesma zapo~inje ovim stihovima:

«ûh na telefonu svom svemirskomi s Olimpa uhvatih rije~i no{ene vjetrom …»Ovi stihovi mogu jasno pokazati kolika je

knjièvna vrijednost Teslinih pjesama. Sama pjesma ima povremenih zgodnih izraàjnih figura, u skladu sa modom kraja 19. stolje}a, a mnogi drè da nije i bez smisla za humor.

Povremeno je Tesla znao napisati i koju pri~u. To znamo iz pisma kojeg je 1935. godine napisao djevoj~ici Pauli Foti}, k}erki jugoslavenskog ambasadora u SAD-u, Konstantina Foti}a. U pismu jednostavnim rije~ima opisuje svoju ljubav prema svim stvorenjima koja su ga podsje}ala na djetinjstvo. Pod naslovom «Pri~a o mladosti koju pripovijeda starost», koju joj je poslao kao ro|endanski poklon, Tesla opisuje zimsku osamu ku}e u kojoj se rodio i svog tada{njeg posebnog prijatelja «veli~anstvenog Ma~ka, najboljeg od svih ma~aka na svijetu.» Ta pri~a ~uva se danas u Smithsonian Institution u SAD-u.

Ideja sinulatijekom {etnje

Uz literaturu je vezan i Teslin opis njegova zna~ajnog otkri}a - obrtnog magnetnog polja. Takvo va`no otkri}e ostvario je za boravka i rada u Budimpe{ti 1882. godine. Tesla se godinama borio kako da otkrije mogu}nost pobolj{anja elektri~nih strojeva izbjegavaju}i onaj mehani~ki dio koji je izazivao najve}i broj kvarova, komutator istosmjernog stroja. Ideja mu je sinula tijekom {etnje. Naime, zbog prekomjernog naprezanja, doìvio je jednu vrstu sloma ìvaca i oporavak je pronalazio u dugoj {etnji i boravku u prirodi. U tomu mu je veliku pomo} pruìo prijatelj Antal Szigety, tehni~ar Telefonske centrale, gdje su obojica radili. S njim se Tesla druìo, tijekom duga~kih {etnji gradom, posebno po Gradskom parku,

Nepoznato o pozna


bio bi izvanredni knjièvnikNep Ligethu. Tesla je takve trenutke opisao sljede}im rije~ima:

«Jo{ od napu{tanja Visoke Tehni~ke {kole u Grazu nisam se prestao baviti problemom nezadovoljavaju}eg rje{enja ure|aja pokretanih istosmjernom strujom. Ne zato da nekim jednostavnim rje{enjem postignem uspjeh. Ne! Kad sam ne{to zapo~injao, nisam to ~inio s onakvim nakanama kao {to to ljudi obi~no ~ine. Za mene je to bio sveti zavjet, pitanje ìvota i smrti. Znao sam da bih propao da sam pogrije{io. Ali, osje}ao sam da je bitka dobivena. Negdje u dubini moje svijesti nalazilo se rje{enje, samo {to jo{ nisam uspijevao dati mu njegov vanjski izraz.

Jedno poslijepodne u velja~i 1882. {etao sam se s prijateljem mehani~arom Antalom Szigetyjem u Gradskom parku u Budimpe{ti i recitirao sam stihove. U tim godinama znao sam ~itave knjige napamet od rije~i do rije~i. Jedna od njih bio je i Goetheov «Faust». Sunce je upravo zapadalo i podsjetilo me na jedan poznati odlomak:

«Ve} tone sunce, zamire ve} dan, Al’ ono drugdje novi ìvot stvara. O, imat krila – moj je davni san, O, letjet za ljepotom toga àra! Da, divna sna! Al’ sunce zapada. No ~ovjek ima krila duhovna

Al' tjelesna ne. Bozi nisu dali!»(Napomena autora J. Mosera: Tesla je recitirao na

njema~kom jeziku. Ovdje je prijevod Tita Strozija, Zagreb na hrvatskom jeziku.) I odjednom, kad sam izrekao ove inspirativne rije~i, ideja me oàrila kao bljesak munje i u trenutku sam otkrio istinu.»

Dijagrami crtani u pra{ini promijenili svijet

U daljnjem opisu u ~lancima pod naslovom «Moji pronalasci», Tesla opisuje svoje odu{evljenje, kako je u pra{ini crtao dijagrame, tuma~io Szigetyju i ovaj ga potpuno razumio. Te dijagrame, ali i pokus, pokazat }e Tesla {est godina kasnije na predavanju u «American Institut of Electrical Engineers» (AIEE, Ameri~ki institut elektroinènjera, danas I.E.E.E.), poslije kojeg }e u Americi biti tretiran kao elektroinènjer i primljen za ~lana tog uglednog dru{tva, bez obzira {to nikada nije diplomirao. Tim predavanjem upoznao je svijet s novim znanstvenim na~elom zapanjuju}e jednostavnosti i iskoristivosti. Prakti~na primjena dovela je do novih konstrukcija elektromotora i generatora te izazvala revoluciju u svijetu tehnike. «Moji pronalasci», «Neka osobna sje}anja» i «Dnevnik istraìvanja iz Colorado Springsa 1899. – 1900.» pisana su engleskim jezikom. Tesla je bio veliki poliglot - odli~no je govorio i poznavao njema~ki, ma|arski, francuski, talijanski i, dakako, hrvatski jezik (govorio je i pisao {tokavskom ijekavicom). Najbolje je poznavao engleski jezik. Prema njegovom iskazu, na engleskom jeziku je i razmi{ljao, posebno nakon 1891. godine kada je dobio ameri~ko dràvljanstvo. O~ito da je svoju zamisao najbolje mogao izraziti na engleskom jeziku. To se moè najbolje vidjeti iz dijela teksta, istina u prijevodu, iz kojega

(M. Twain)

se zapravo otkriva Teslin literarni talent. Tekst je vezan uz bilje{ku iz «Dnevnika …» u kojem Tesla opisuje svoja opaànja tijekom pokusa pra}enog olujom.

(Iz engleskog originala na hrvatski jezik preveo J. Moser.)

Teslin zapis "Colorado" Springs 4. srpnja 1899.

No}a{nja opaànja su bila takva da ih ne mogu tako lako zaboraviti iz vi{e razloga. Neobi~na parada munja pruàla je veli~anstvenu sliku, a mi smo bili o~evici, ni manje ni vi{e, do 10 ili 12 tisu}a pra`njenja kroz dvije ure. Skoro neprekidno je sijevalo pa ~ak i kasnije tijekom no}i, kada je oluja jenjavala. Tada se moglo izbrojiti 15 – 20 munja u minuti. Neka pra`njenja bila su ~udesno sjajna i ~esto se munja granala u deset i dvostruko toliko munja. êsto su neke munje bile deblje pri dnu nego pri vrhu. Je li to mogu}e? Ovo treba vjerojatno pripisati ~injenici da je prizemni dio bio bliì promatra~evu oku. Oluja je dolazila iz daljine i kako se spu{tao mrak bivala je sve ja~a. Jedan moj instrument (okretni «koherer») bio je uzemljen i spojen na plo~u izvan zemlje, kao u mome planu za telegrafiju, a kori{ten je i jedan kondenzator radi poja~anja efekata koji se prenose kroz tlo. Ovaj postupak poja~anja osigurava mnogo bolje rezultate i bit }e kasnije opisan u vi{e modifikacija. Ja sam ga koristio kod prou~avanja svojstava Leonhardijevih i Roentgenovih zraka i to s odli~nim rezultatima.

Relej nije bio pode{en do velike osjetljivosti, ali je ipak proradio ~ak i onda kada je oluja bila jo{ uvijek udaljena pribli`no 80 – 100 milja, odre|uju}i udaljenost na temelju brzine prostiranja zvuka. Kako se oluja primicala, bilo je potrebno pode{avati relej na sve manju osjetljivost, sve dok nije dostignuta granica nategnutosti opruge, ali ~ak i tada relej je radio prigodom svakog pra`njenja. Obi~no zvonce bilo je vezano za zemlju i uzdignuti kraj te je i ono ~esto reagiralo. Malo iskri{te bilo je premo{teno svijetlom iskrom kada je po~elo sijevati u blizini. Drànjem ruke na iskri{tu mogao se osjetiti udar koji je pokazivao jakost struje koja je tekla izme|u tla i izolirane plo~e. Kada je popustila oluja, primije}ena je najzanimljivija i najvrijednija pojava. Dogodilo se to ovako: instrument je ponovno pode{en na osjetljivo reagiranje na svako vidljivo ili ~ujno pra`njenje. Instrument je prvo reagirao, a potom prestao. To se moglo pripisati udaljenosti pra`njenja koje je tada bilo mo`da i nekih 50 milja daleko. Ali instrument je odjedanput ponovno po~eo reagirati i to sve ja~e, premda se oluja brzo udaljavala. Poslije nekog vremena opet je prestao, a poslije pola sata instrument je ponovno po~eo reagirati. Kad je opet stao, pode{en je na jo{ osjetljivije reagiranje, zapravo na vrlo osjetljivo. Ipak, instrument nije reagirao, ali poslije pola sata ili pribli`no toliko, opet je po~eo raditi i tada je opruga bila jako zategnuta. Instrument je jo{ uvijek pokazivao da se doga|a pra`njenje. A tada je oluja ve} bila daleko. Ponovnim pode{avanjem, postavljaju}i ga da bude vrlo osjetljiv, nakon odre|enog vremena, instrument je po~eo

tom Tesli

raditi periodi~no. Oluja je bila tada daleko - vi{e od 200 milja. Kasnije te no}i instrument je ponovno radio i prestajao naizmjeni~no u intervalima od blizu pola sata, premda se nebo ve} bilo potpuno razvedrilo.

To je bilo divno i vrlo zanimljivo iskustvo sa znanstvene to~ke gledi{ta. Jasno se pokazalo postojanje stacionarnih valova, jer kako je druk~ije mogu}e objasniti to opaànje? Pa onda, kako bi ovi valovi mogli biti stacionarni ako nisu reflektirani i odakle su reflektirani, ako ne od mjesta odakle su i po{li? Bilo bi te{ko vjerovati da su se oni odbili od suprotne to~ke na Zemljinoj povr{ini, premda i to nije isklju~eno. Ali kako ja mislim, prije }e biti da su se oni odbili od mjesta na oblaku, tamo gdje je i po~eo provodni put. U tom slu~aju, to~ka gdje je grom udario u zemlju moè se smatrati ~vornom to~kom. Sigurno je da se ti valovi mogu proizvesti oscilatorom. Ovo je od goleme va`nosti (ovo je Tesla u Dnevniku naglasio, zapisav{i drugom bojom tinte).

(Colorado Springs Notes, 1899. page 71-72)

Literarni stil istraìva~a, ulaznica me|u hrvatske knjièvnike?

Vjerujem da se iz ovog teksta moè prepoznati literarni stil pisanja Nikole Tesle. On je «punokrvni» istraìva~, koji se ba{ za svaku stvar mora zapitati za{to je ne{to tako, kako {to nastaje pa ~ak i kada je rije~ o krajobrazu ili oblacima. Druga va`na konstatacija je da je te tekstove Tesla pisao «iz jednog daha». U rukopisu se vidi da ih nije naknadno ispravljao, ne{to kriào ili dodavao. U vrijeme pisanja dnevnika u Colorado Springsu, kada je imao 43 godine, njegov rukopis je bio vrlo raspisan i fluidan, posebno ako se usporedi sa rukopisom iz Elektrotehni~kog muzeja u Budimpe{ti kada je bio star 26 godina. Budu}i da su njegovi tekstovi ~isti, bez ispravaka i dodavanja, stje~e se dojam da je, zapravo, gotov tekst imao u glavi i samo ga je trebao prenijeti na papir.

Je li Mark Twain bio u pravu kada je izjavio da bi Tesla bio odli~an knjièvnik? Moèmo li zanemariti njihovo veliko prijateljstvo i mo`da kurtoaznu tvrdnju i sami donijeti svoj zaklju~ak? Moèmo li prosuditi je li Slobodan Prosperov Novak s pravom Teslu uvrstio me|u hrvatske knjièvnike?

Ono {to s utemeljenjem moèmo tvrditi o Tesli jest neporeciva ~injenica da je bio veliki ameri~ki izumitelj, podrijetlom Srbin, ro|en u Hrvatskoj, veliki dobrotvor ~itavog ~ovje~anstva te se s pravom s njime i njegovim izumima mogu podjednako ponositi i Sjedinjene Ameri~ke Dràve i Hrvatska i njegova rodna Lika i Srbija i ~itavo ~ovje~anstvo. Jednako tako moèmo utvrditi da je pisao na engleskom jeziku i, sukladno tomu zapitati je li bio ili mogao biti uvr{ten me|u ameri~ke knjièvnike?

Me|utim, sve to nije va`no. Va`ni su njegovi izumi i njegov divovski poticaj razvoju elektrotehnike i civilizacije.

Josip Moser


GODINA NIKOLE TESLE

Predstavljena disertacija prof. dr .sc. Vladimira Muljevi}a

U Tehni~kom muzeju u Zagrebu, 19. lipnja o.g. predstavljen je pretisak doktorske disertacija dr. sc. Vladimira Muljevi}a, prvog doktora tehni~kih znanosti u Hrvata. Naziv disertacije je Pojava nadvalova u krletkastim rotorima s velikim brojem utora u Teslinu motoru. Ovom su doga|aju bili nazo~ni predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, Matice Hrvatske, FER-a, Gradskog ureda za kulturu, Hrvatske elektroprivrede, HAZU-a i Hrvatske zajednice tehni~ke kulture.

Naime, prof. emeritus Vladimir Muljevi} u svojoj disertaciju izra|enoj davne 1942. godine, me|u prvima u svijetu je znanstveno prou~avao primjenu Teslinih izuma i uo~io njegovu genijalnost. Obiljeàvanje 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle

iznimna je prigoda za podsje}anje hrvatske i svjetske stru~ne javnosti na tu zna~ajnu ~injenicu.

Prof dr.sc. Vladimir Muljevi} je, obja{njavaju}i zbog ~ega je za temu izabrao Teslina postignu}a, naglasio kako je u cijelom svijetu upravo tada zapo~ela masovna primjena asinkronih motora, koje je izumio N. Tesla, kao najpogodnijeg na~in uporabe sve prisutnije elektri~ne energije. Stoga je njegovo istraìvanje bio poku{aj pove}anja njihove u~inkovitosti.

Podsjetimo da je Tehni~ki muzej povodom 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle uredio i demonstacijski kabinet u kojem su izloène vjerne kopije Teslinih strojeva i naprava i tu se na najbolji na~in mogu demonstrirati Teslini pokusi.

D. Jurajev~i}

O primjeni Teslinih izuma

Prof. emeritus Vladimir Muljevi}, direktorica Tehni~kog muzeja Boìca [kulj i Dubravko Malvi}, ravnatelj Hrvatske zajednice tehni~ke kulture prigodom predstavljanja pretiska ove povijesne disertacije

Izlo`ba o diplomama Nikole Tesle

Po~asni doktor znanosti - 13 putaTesla je tijekom ìvota odlikovan {est puta, a primio je tri presti`ne medalje iz podru~ja elektrotehnike, a trinaest puta mu je uru~ena povelja po~asnog doktora znanosti

U dvorani Prosvjete, u Zagrebu je od 10. do 21. lipnja trajala izlo`ba Diplome Nikole Tesle. Povodom 150. godi{njice njegovog ro|enja, organizirali su je Srpsko kulturno dru{tvo Prosvjeta – Sredi{nja biblioteka i pododbor Zagreb te Muzej Nikole Tesle iz Beograda, u kojemu se ina~e ~uvaju spomenute diplome.

Tesla je tijekom ìvota odlikovan {est puta, a primio je tri presti`ne medalje iz podru~ja elektrotehnike. Trinaest puta mu je uru~ena povelja po~asnog doktora znanosti.

Na izlo`bi je predstavljena zbirka od 56 diploma iz razdoblja od 1873. do 1939. godine. Tematski, podijeljene su u sedam grupa: diplome koje su pratile odlikovanja, diplome koje su pratile medalje, povelje po~asnih doktorata, diplome akademija znanosti, diplome stru~nih udruènja, diplome razli~itih udruènja te sve~ane ~estitke za 80. ro|endan. Ispisane su na razli~itim jezicima: srpskom, engleskom, francuskom, njema~kom, ~e{kom, bugarskom, rumunjskom i latinskom. Uz diplome su izloèna i pisma, koja podrobnije tuma~e razloge za ukazivanje po~asti Nikoli Tesli te pokazuju {to su zna~ile njemu osobno.

Jedina diploma koja nije dodijeljena osobno Nikoli Tesli, a nalazi se u zbirci, povelja je koja je pratila Orden krià za zasluge prvog stupnja Franje Josipa I. Nju je 1873. godine dobio njegov otac, Milutin Tesla, paroh iz Gospi}a, za odano slu`bovanje u dràvnoj slu`bi Austrougarske monarhije.

Otvaraju}i izlo`bu, predsjednik SKD Prosvjeta – pododbora Zagreb Velimir Sekuli} je rekao:

- Tesla je najve}i ~ovjek kojeg su dali Srbi u Hrvatskoj i predmet je na{e strasne identifikacije i ponosa. Ohrabruje ~injenica da raste svijest o Teslinoj vrijednosti. Moè se re}i da je Tesla postao «brand», no nadajmo se da to nije samo pomodna pojava.

T.J.

V. Sekuli}: Tesla je postao brand

Ovaj je doga|aj izazvao veliko zanimanje stru~ne javnosti


NOVI UGOVORI


S posljednjim danom lipnja o.g. godine, istekli su ugovori o pravima i obvezama direktora ovisnih dru{tava HEP grupe (osim HEP Operatora prijenosnog sustava) i organizacijskih jedinica ovisnih dru{tava te direktora organizacijskih jedinica HEP-a d.d.

Imenovana su tri nova direktora ovisnih dru{tava i to: Ivan Mrljak u HEP Opskrbi d.o.o. (dosada{nji direktor Mladen @unec), Robert Krklec u HEP Toplinarstvu d.o.o. (dosada{nji direktor Branimir Poljak) te Darko Bajto u HEP Plinu d.o.o. (dosada{nji direktor Zdravko Fadljevi}).

U HEP Operatoru distribucijskog sustava imenovani su novi direktori u dva distribucijska podru~ja i to: Miro Totgergelj u DP Elektra Bjelovar (dosada{nji direktor Josip Trbus) i Darko Horvat u DP Elektra âkovec (dosada{nji direktor Ratimir Orlovac).

Jednako tako, provedene su promjene u HEP Proizvodnji: novi direktor PP HE Zapad je Radivoj Belobraji} (dosada{nji direktor Milutin Buri}); Pogona HE âkovec Tomislav Pintari} (dosada{nji direktor Ivan Varga); HE Ozalj Vladimir Rede (Pogon dosad nije imao direktora), HE Rijeka Anton Mataija (dosada{nji direktor Boris Glavan), HE Vinodol Boris Glavan (dosada{nji direktor Radivoj Belobraji}) te HE Kraljevac Ivan Krni} (dosada{nji direktor Kajo Krstulovi}).

U drugim organizacijskim dijelovima HEP-a nije bilo promjena i ugovore su potpisali dosada{nji direktori.

Ugovorima su direktorima definirana prava i obveze za sljede}e dvogodi{nje razdoblje.

(Ur)

Ugovorena prava i obveze za idu}e dvije godine

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak i: Mi{o Jurkovi}, koji }e i dalje biti na ~elu HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o…

… @eljko Dori}, na ~elu HEP Proizvodnje d.o.o…

…Robert Krklec, koji preuzima du`nost direktora HEP Toplinarstva d.o.o. od Branimira Poljaka…

… i Ivan Bajto, novi direktor HEP Plina d.o.o. Direktor TE Sisak ostaje Milan Rajkovi}…

… a TE Plomin, Ser|o Klap~i}…Direktor Sektora za hidroelektrane Josip Gabela potpisuje dvogodi{nji ugovor s Ivanom Bacingerom – direktorom PP HE Sjever…

…a Ivan Bacinger s Tomislavom Pintari}em, novim direktorom Pogona HE âkovec

Damir Kopjar }e i dalje voditi Sektor za termoelektrane HEP Proizvodnje d.o.o.


Kolegij direktora HEP Operatora distribucijskog sustava u svom sastavu ima dva nova direktora: Darka Horvata iz DP Elektra âkovec i Miru Totgergelija iz DP Elektra Bjelovar

Uprava HEP-a d.d. u lipnju je odràla tri sjednice. Na 16. sjednici, odrànoj 1. lipnja o.g., Uprava je Odlukom izrazila suglasnost o pokretanju postupka za osnivanje novog dru{tva HEP grupe, HEP - Obnovljivi izvori energije d.o.o. te zaduìla Direkciju za pravne, kadrovske i op}e poslove da pripremi potrebne akte i odluke za Upravu Dru{tva.

Na toj je sjednici Uprava imenovala ~lanove Povjerenstva za rje{avanje uloènih zahtjeva za za{titu prava na prvostupanjsku odluku o dodjeli stambenih kredita u sastavu: Boro Kalu|er, predsjednik (DP Elektroslavonija Osijek) i ~lanovi Odeta Popovi} (HE Gojak), Jelka Kuzmani} (PrP Split), Branka @igrovi} (DP Elektra Zabok) i Marina ôp (Direkcija za pravne, kadrovske i op}e poslove HEP-a d.d.).

Zada}a Povjerenstva je obrada podnesenih zahtjeva za za{titu prava i dono{enje kona~ne odluke i to u roku od 15 dana od zaprimljenog zahtjeva za za{titu prava. Kona~nu odluku }e potom spomenuto Povjerenstvo dostaviti povjerenstvu koje je donijelo prvostupanjsku odluku o dodjeli kredita u pojedinoj

organizacijskoj jedinici. Uprava je prihvatila i Informaciju o statusu na projektima dobave plina.

Na svojoj 17. sjednici, odrànoj 16. lipnja o.g., Uprava HEP-a d.d. nije prihvatila ponude za kupnju elektri~ne energije za potrebe HEP-a u 2007. godini, temeljem rezultata provedenog natje~aja i prema prijedlogu Sektora HEP Trade.

Uprava je na 18. ovogodi{njoj sjednici, odrànoj 29. lipnja o.g. donijela Odluku o prera~unu dnevnica za slu`bena putovanja zaposlenika HEP grupe u inozemstvo i to za Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, [vicarsku konfederaciju, Kraljevinu Norve{ku, Kraljevinu [vedsku i Kraljevinu Dansku. Prera~un }e se obavljati na dan obra~una putnog naloga, odnosno na dan povratka sa slu`benog putovanja u Republiku Hrvatsku i to temeljem srednjeg te~aja Narodne banke Republike Hrvatske za eure, engleske funte, {vicarske franke, norve{ke krune, {vedske krune i danske krune. Potom je svojom Odlukom Uprava prihvatila Naputak o planiranju u HEP grupi za 2007. godinu (Gospodarski plan i Plan investicija) i obvezala sva dru{tva HEP

Prijedlozi pravilnika o organizaciji i sistematizaciji - do 30. rujna

Ugovore su potpisali i direktori direkcija i sektora HEP-a d.d - I. Mravak prigodom potpisivanja Ugovora s: direktorom Direkcije za ekonomske poslove Antom Matijevi}em...

… direktorom Sektora za poslovnu informatiku mr. sc. Branimirom Deli}em…

Nadzorni odborObveznice HEP-a za realizaciju Plana investicija za 2006. godinu

Nadzorni odbor je u lipnju imao dvije svoje sjednice. Na prvoj, odrànoj 5. lipnja, Nadzorni odbor je prihvatio Izvje{}e o stanju potraìvanja za elektri~nu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. oùjka 2006. godine te tri izvje{}a o poslovanju HEP grupe i to: za razdoblje od 1. sije~nja do 28. velja~e, od 1. sije~nja do 31. oùjka i od 1. sije~nja do 30. travnja 2006. godine. Uz Izvje{}e o poslovanju za razdoblje od 1. sije~nja do 30. travnja 2006. godine, Nadzorni odbor je svojim Zaklju~kom zaduìo Upravu HEP-a d.d. da za idu}u sjednicu uz Plan investicija za 2006. godinu dostavi iskazani prijenos neutro{enih sredstava iz Plana investicija za 2005. godinu te informaciju o kori{tenju sredstava iz Plana investicija za 2005. godinu – stavka „rezervirana sredstva“. Na toj je sjednici donio Odluku kojom je dao suglasnost Upravi HEP-a d.d. za zaduènje kod Me|unarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za realizaciju projekta HEP Toplinarstva d.o.o. za zamjenu magistralnih cjevovoda distribucije vrele vode u Zagrebu i Osijeku. Ovlastio je predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivana Mravka da potpi{e Ugovor o kreditu i svu popratnu dokumentaciju s IBRD-om.

Na drugoj lipanjskoj sjednici, odrànoj 12. lipnja o.g., Nadzorni odbor je svojom Odlukom dao suglasnost Upravi HEP-a d.d. za izdavanje kunskih obveznica u iznosu od 500.000.000 kuna kod grupe banaka: Privredne banke Zagreb d.d., Reiffeisenbank Austria d.d. i Zagreba~ke banke d.d. Zagreb. Jednako tako, ovlastio je ~lanove Uprave HEP-a d.d. da potpi{u Prospekt izdanja kunskih sedamgodi{njih obveznica te ovlastio predsjednika Uprave I. Mravka da potpi{e Mandatno pismo i svu pripadaju}u dokumentaciju sa spomenutom grupom banaka. Obveznice se izdaju za realizaciju Plana investicija za 2006. godinu. Nadzorni odbor je svojim Zaklju~kom zaduìo Upravu HEP-a d.d. da za idu}u sjednicu pripremi projekciju provo|enja Plana investicija za 2006. godinu - do kraja te godine.

(Ur.)

UPRAVA NAJZNAÂJNIJE ODLUKE U LIPNJU

NOVI UGOVORI



Izme|u 21 distribucijskog podru~ja, izabrali smo potpisivanje Ugovora M. Jurkovi}a s direktorom najve}eg DP-a – Elektre Zagreb, Markom [krobom

…i predstojnicom Ureda Uprave HEP-a Marijom Modri}

Sporazum za nove odnose

U sjedi{tu ELES-a u Ljubljani, 6. lipnja o.g. su mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za vo|enje i prijenos i mr.sc. Vitomir Türk, direktor ELES-a potpisali Krovni sporazum o me|usobnoj suradnji HEP Operatora prijenosnog sustava i ELES-a.

Ovom su doga|aju nazo~ili i Miroslav Mesi}, direktor HEP OPS-a, Davorin Ku~i}, direktor Sektora za vo|enje sustava i Damjan Me|imorec, direktor Sektora za razvoj i institucijsku suradnju te iz ELES-a Ljiljana Per~i-[tefan~i~, pomo}nica direktora, dr.sc. Pavel Omahen, pomo}nik direktora i mr.sc. Zoran Mar~enko iz Upravljanja prijenosnog omre`ja.

Ovim Sporazumom HEP Operator prijenosnog sustava i ELES utvr|uju temeljna na~ela o me|usobnoj suradnji na podru~jima rada i razvoja prijenosnih elektroenergetskih mreà, odre|ivanja i dodjele prekograni~nih prijenosnih kapaciteta te sudjelovanja u projektima, koji se nalaze izvan dràva Slovenije i Hrvatske i na podru~ju poravnanja tro{kova prekograni~nog trgovanja (ITC) u okviru ETSO-a. Nadalje, Sporazum predvi|a suradnju unutar radnih grupa za pojedina podru~ja, ~iji }e rad nadzirati i koordinirati stalni zajedni~ki ~etvoro~lani Upravni odbor

Sporazum, kojim se utvr|uju osnovna na~ela me|usobne suradnje }e, prema rije~ima potpisnika, pobolj{ati i ubrzati poslovnu suradnju na tehni~kom i ekonomskom podru~ju.

Ovom je prigodom direktor ELES-a mr.sc. Vitomir Türk izrazio nagla{eno zadovoljstvo {to je u~injen ovaj prvi i veliki korak prema budu}oj suradnji, jer }e potpisani Sporazum HEP Operatoru prijenosnog sustava i ELES-u omogu}iti rad prema pravilima Europske unije.

- Moèmo biti optimisti glede na{e suradnje i zajedni~ke budu}nosti, uz obostrani profit, zaklju~io je na kraju.

- Ljubljana i Zagreb su sve bliè, ponajprije u energetici, a ovim ~inom otvaramo prostor za rje{enje na{ih specifi~nih odnosa kako bi zajedno dobro funkcionirali u Europi. Stoga }e ovaj, po svemu obe}avaju}i, Sporazum svakako izazvati pozitivne reakcije u hrvatskoj stru~noj javnosti, izjavio je u ovoj prigodi mr. sc. Ivica Toljan.

Na kraju su doma}ini gostima iz Hrvatske pokazali ELES-ov Dispe~erski centar te ih upoznali s glavnim zna~ajkama njegova rada.

D.J.

SURADNJA

HEP Operator prijenosnog sustava - ELES

Krovni sporazum o me|usobnoj suradnji potpisali su mr. sc. Ivica Toljan i mr.sc. Vitomir Türk

grupe da ga primjenjuju pri planiraju. Pod to~kom „Projekcija konsolidiranog gospodarskog plana HEP grupe za 2007. godinu“, Uprava je prihvatila informaciju o tijeku aktivnosti te zaduìla Direkciju za ekonomske poslove da s ostalim nositeljima planiranja u HEP grupi, odnosno direkcijama i sektorima HEP-a d.d. te ostalim dru{tvima HEP grupe, provede vrijednosnu analizu predloènih mjera za osiguranje pozitivnog poslovnog rezultata po dru{tvima HEP grupe i konsolidirano za HEP grupu. Analizom za pojedina dru{tva treba obuhvatiti o~ekivane promjene koje su mogu}e kao posljedica otvaranja trì{ta (svi kupci osim kategorije ku}anstvo do 1. srpnja 2007. godine), kao i primjene donesenih propisa te propisa ~ije je dono{enje planirano tijekom 2006. godine (tarifni stavovi za pojedine energetske djelatnosti, naknade za obnovljive izvore energije i drugo).

Uprava je svojom Odlukom utvrdila klju~ne elemente organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe, temeljem dokumenta Tima za izradu na~ela i razradu klju~nih elemenata organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe, izra|enog 8. svibnja o.g.

Uprava je direktorima dru{tava HEP grupe (osim HEP Operatora prijenosnog sustava i HEP Operatora distribucijskog sustava) predloìla da uz uvaàvanje klju~nih elemenata i te Odluke Uprave izrade prijedloge pravilnika o organizaciji i

sistematizaciji dru{tava – do 30. rujna 2006. godine.

Na toj je sjednici Uprava prihvatila Ugovor o me|usobnim odnosima izme|u HEP-a d.d. i HEP Nastavno obrazovnog centra Velika. S danom 31. svibnja o.g. Uprava je razrije{ila Darka Beli}a du`nosti u Upravnom vije}u ustanove HEP NOC Velika i na njegovo mjesto imenovala Velimira Lovri}a na vrijeme od 1. lipnja 2006. do isteka mandata na koji je bio imenovan razrije{eni ~lan, odnosno 13. sije~nja 2009. godine.

Na ovoj je sjednici Uprava prihvatila Izvje{}e o javnom nadmetanju za izbor izvo|a~a glavnih radova na HE Le{}e od 31. svibnja o.g. te Informaciju o aktualnim elektroenergetskim okolnostima za razdoblje sije~anj-svibanj 2006. godine.

Posljednjom to~kom dnevnog reda, Uprava je donijela Odluku o prihva}anju prijedloga da HEP d.d. i HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o., u suradnji s USAID-om, organiziraju me|unarodni skup – radionicu pod nazivom „Nacionalna trì{ta elektri~ne energije dvije godine nakon UCTE rekonekcije – primjer Hrvatske“, koji }e se odràti 17. listopada 2006. godine u Zagrebu. Uprava je za pripremu i realizaciju programa radionice zaduìla Organizacijski odbor u sastavu: mr. sc. Ivan Mravak, mr. sc. Ivica Toljan, Miroslav Mesi}, Damjan Me|imorec i Silvio Brki}.

(Ur)

Ivan Mrljak, novi je direktor HEP Opskrbe d.o.o.

êlnici HEP Operatora prijenosnog sustava i ELES-a


ODLUKE

Sjednice nadzornih odbora i skup{tina trgova~kih dru{tava HEP grupe

Odlukama zaklju~eno proteklo poslovno razdoblje

HEP Proizvodnja d.o.o.Nadzorni odbor je donio: Odluka o prihva}anju Izvje{}a o radu HEP-

Proizvodnje d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih konsolidiranih financijskih izvje{}a HEP-Proizvodnje d.o.o

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o radu, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb te donijela: Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu i Odluku o prihva}anju Temeljnih konsolidiranih financijskih izvje{}a HEP-Proizvodnje d.o.o.

HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. za 2005. godinu; Odluku o

prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005.

godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a neovisnog revizora Deloitte d.o.o.

Zagreb za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih

izvje{}a i upotrebi dobiti za razdoblje od 1. sije~nja do 3. travnja 2005. za

HEP Prijenos d.o.o.; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a

i upotrebi dobiti za razdoblje od 1. sije~nja do 3. travnja 2005. za Hrvatski

nezavisni operator sustava i trì{ta d.o.o.; Odluku o prihva}anju Temeljnih

financijskih izvje{}a za razdoblje od 4. travnja do 31. prosinca 2005. godine;

Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za

2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e

Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e neovisnog revizora

Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela: Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih

izvje{}a i upotrebi dobiti za razdoblje od 1. sije~nja do 3. travnja 2005. za

HEP Prijenos d.o.o.; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a

i upotrebi dobiti za razdoblje od 1. sije~nja do 3. travnja 2005. za Hrvatski

nezavisni operator sustava i trì{ta d.o.o.; Odluku o prihva}anju Temeljnih

financijskih izvje{}a za razdoblje od 4. travnja do 31. prosinca 2005. godine;

Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za

2005. godinu.

Sukladno odredbama Zakona o trgova~kim dru{tvima, 7. lipnja o.g. odràne su sjednice nadzornih odbora i glavnih skup{tina trgova~kih dru{tava HEP grupe, na kojima su donesene poslovne odluke o prihva}anju najzna~ajnijih poslovnih dokumenata poslovanja u proteklom jednogodi{njem razdoblju.

HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a revizorskog dru{tva Deloitte d.o.o. Zagreb za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e revizorskog dru{tva Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Hrvatski operator trì{ta energije d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

Hrvatskog operatora trì{ta energije d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.


HEP Opskrba d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Opskrbe d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

HEP Toplinarstvo d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Toplinarstva d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela: Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Toplinarstvo Sisak d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

Toplinarstva Sisak d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

HEP Plin d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Plina d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a neovisnog revizora Deloitte d.o.o. Zagreb za 2005. godinu; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e revizorskog dru{tva Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu

HEP ESCO d.o.o.Nadzorni odbor donio je Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP ESCO-a d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a revizorskog dru{tva Deloitte d.o.o. Zagreb za 2005. godinu; Odluka o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i Izvje{}e revizorskog dru{tva Deloitte d.o.o. Zagreb, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Plomin Holding d.o.o.Nadzorni odbor donio je: Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog

odbora o obavljenom nadzoru vo|enja poslova Plomin-Holding-a d.o.o. u 2005. godini i Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini i donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

NOC VelikaUpravno vije}e donijelo je Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih

izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

APO d.o.o. usluge za{tite okoli{aNadzorni odbor donio je tri odluke i to: Odluku o prihva}anju Izvje{}a o

poslovanju u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini i Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o radu, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru i donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i upotrebi dobiti za 2005. godinu.

HEP Telekom d.o.o.Nadzorni odbor donio je Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Telekoma d.o.o. u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2005. godini; Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

HEP Odmor i rekreacija d.o.o.Nadzorni odbor donio je Odluku o prihva}anju Izvje{}a o poslovanju

HEP Odmor i rekreacija d.o.o. u 2005. godini i Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.

Glavna skup{tina razmotrila je Izvje{}e o poslovanju, a donijela Odluku o prihva}anju Temeljnih financijskih izvje{}a i rasporedu gubitka za 2005. godinu.


SURADNJA

Otvoren Trening centar za trgovanje energijom na FER-u

Zapo~elo (virtualno) trì{te elektri~ne energije

Voditelj projekta prof. dr. sc. Slavko Krajcar najavio je po~etak nove hrvatske elektroenergetske stvarnosti, odnosno po~etak tržišta, za sada samo na simulatoru

Na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu, 30. lipnja o.g. otvoren je Trening centar za trgovanje energijom.

- Ovo je po~etak nove hrvatske elektroenergetske stvarnosti i time u Hrvatskoj zapo~inje trì{te – istina, sada samo na simulatoru, naglasio je voditelj Projekta prof.dr.sc. Slavko Krajcar s FER-a, ocijeniv{i da }e rad u virtualnoj stvarnosti pomo}i da se izbjegnu pogre{ke u stvarnom radu.

Projekt namijenjen osposobljavanju sudionika (povla{tenih kupaca, opskrbljiva~a, trgovaca, proizvo|a~a, operatora sustava...) na hrvatskom i regionalnom - europskom energetskom trì{tu, ostvaren je u suradnji HEP-a, zagreba~kog FER-a i norve{ke tvrtke

Technor Energy AS. Pokrenut je 1. studenog 2004. godine, uz financiranje Vlade Kraljevine Norve{ke i HEP-a.

USPJE[NA SURADNJA S NORVE[KOM

Dekan FER-a prof.dr. sc. Mladen Kos izrazio je nadu da }e dugogodi{nja suradnja s norve{kim institucijama i dalje biti uspje{na, {to otvara dobre perspektive za mlade inènjere koji zavr{avaju ovaj Fakultet.

Branko Vukeli}, ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske naglasio je da o~ekuje da }e hrvatske energetske tvrtke postati predvodnici u jugoisto~noj Europi. HEP, koji zapo~inje djelovati u trì{nim uvjetima, ocijenio je jednom od najve}ih i najboljih hrvatskih tvrtki. Pritom je naglasio da od HEP grupe, koja i sada dobro posluje, o~ekuje profitabilnost, ali ne kroz pove}anje cijena, nego kroz smanjenje tro{kova.

Izdvajaju}i zna~aj sigurnosti opskrbe energijom, rekao je da Hrvatska èli sudjelovati u stvaranju internog trì{ta u Europi. Ugovor o energetskoj zajednici, koji }e stupiti na snagu 1. kolovoza ove godine, ocijenio je prigodom za hrvatske tvrtke, a ovaj Centar }e, smatra, omogu}iti konkurentnost hrvatskom gospodarstvu.

Elisabeth Walaas, veleposlanica Kraljevine Norve{ke u Hrvatskoj, navela je da Norve{ka ima ve} desetogodi{nje iskustvo u deregulaciji te da moè doprinijeti transformaciji energetskog sektora u na{oj zemlji. Kako je rekla, o~ekuje se da se trgovanje stvarno razvije te da Hrvatska stekne igra~e sposobne konkurirati na europskom trì{tu.

SKANDINAVSKI MODEL TR@I[TA KAO UZOR

U ime predsjednika Uprave HEP-a mr.sc. Ivana Mravka, nazo~nima se obratio mr.sc. Kaìmir Vranki}, ~lan

Uprave, naglasiv{i da HEP-a èli postati regionalni lider. Zahvalio je Norve{koj na dosada{njoj pomo}i u obnovi hrvatskog elektroenergetskog sustava te rekao da je HEP dao sna`nu potporu ovom Projektu, od kojega }e koristi imati hrvatsko energetsko trì{te i svi njegovi sudionici.

Voditelj projekta Kjell B. Mortensen (Technor) je izrazio nadu da }e Centar doprinijeti budu}em razvoju energetskog sektora u Hrvatskoj. Prema njegovim rije~ima, naziru se i neki novi zajedni~ki hrvatsko-norve{ki projekti. Dr.sc. Ante ]urkovi} iz HEP-a, jedan od inicijatora ovog Projekta, osvrnuo se na njegov sadràj. Naglasio je da je Norve{ka ogledni primjer, budu}i da je trì{te u toj zemlji, odnosno u Skandinaviji, razvijeno u pravom smislu te rije~i.

Tijekom godine u Trening centru }e se za sve sudionike na trì{tu provoditi dva do ~etiri obrazovna ciklusa i to za: HEP, povla{tene potro{a~e, opskrbljiva~e, trgovce... Uz razvijanje suradnje u cijeloj jugoisto~noj Europi, planira se vode}a uloga ovoga Centra u regiji.

PROJEKT «TRENING CENTAR ZA TRGOVANJE ENERGIJOM»

Sredi{nje teme Projekta su: analiza stanja u Hrvatskoj i jugoisto~noj Europi glede implementacije trì{ta energijom, utemeljenja trgovanja elektri~nom energijom, rad i strategija razli~itih trì{nih sudionika, upravljanje rizicima i osiguranje te modeli planiranja elektroenergetskog sustava. Rezultat Projekta je pet tematskih knjiga za u~enje s teorijom i primjerima za energetsko trì{te te laboratorij s tr`nim simulatorom koji sluì za uvo|enje u proces trgovanja (ponuda i nastup na trì{tu).

Tatjana Jalu{i}

U Podravki, u Koprivnici, 6. lipnja o.g. odràn je Peti skup poslovnog vodstva Hrvatske pod naslovom „Gospodarstvo i odrìvi razvoj – europske perspektive“.

Predstavnici dvadesetak vode}ih hrvatskih tvrtki, znanstvenih i strukovnih ustanova, Hrvatske gospodarske komore, zagreba~kih fakulteta te izaslanici predsjedni-ka dràve i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija upozorili su da je potrebna ja~a suradnja gospodarstva, znanstvenih i visoko{kolskih ustanova u promicanju nacionalnih projekata i osposobljava-nju stru~njaka te brèm prijenosu i primjeni znanja u proizvodnji. Me|u sudionicima Skupa bio je i predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, koji je predstavio restrukturiranje, rad i razvoj HEP-a. Kako je naglasio, reforma energetskog sektora u Hrvatskoj provodi se sukladno regulativi EU, a uz restrukturiranje HEP-a, ona uklju~uje uspostavu hrvatskog trì{ta elektri~ne energije, za {to su stvoreni preduvjeti Jednako tako, naglasio je da se osnivanjem Energetske zajednice Jugoisto~ne Europe, stvaraju uvjeti za regionalno energetsko trì{te.

- Sukladno viziji i misiji tvrtke, HEP grupa kao cjelo-vita korporacija postaje regionalni trì{ni igra~, hrvatski energetski klaster i jedan od glavnih pokreta~a boljitka hrvatskog gospodarstva, naglasio je I. Mravak.

Sudionici Skupa tim su povodom objavili zajedni~ko priop}enje, koje prenosimo u cijelosti.

„Gospodarstvenici, sudionici 5. skupa poslovnog vodstva Hrvatske daju potpunu potporu i sna`no se zalaù za jo{ aktivnije sudjelovanje hrvatskog gospodar-stva u procesima razvoja i napretka Republike Hrvatske na temelju ekonomski zdrave, socijalno uravnoteène i ekolo{ki odrìve nacionalne gospodarske strategije. Dokument Vlade Republike Hrvatske „Strate{ki okvir za razvoj 2006-2013.“ pozdravljaju kao krovnu strategiju, koju treba sustavno ugraditi u svakodnevni ìvot, s ciljem pove}anja cjelokupne poslovne izvrsnosti hrvatskog gospodarstva. U godini vrlo dinami~nih i odgovornih procesa pridruìvanja Hrvatske Europskoj uniji, vode}i gospodarstvenici su ve} danas svjesni budu}ih zada}a i odgovornosti koje zahtijeva zakono-davstvo EU. Stoga èle stru~nim i prakti~nim znanjima dati {to ve}i doprinos u pregovara~kim procesima, kako bi stvorili povoljne uvjete za razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kako u doma}em, tako i u me|unarodnom okruènju. Svima zajedni~ki cilj - pristu-panje Hrvatske europskoj zajednici dràva, izme|u ostalog zna~i i uskla|ivanje hrvatskog gospodarstva s pravnom ste~evinom EU. Predstavnici gospodarstva, sudionici 5. skupa poslovnog vodstva Hrvatske, svoj doprinos osobito smatraju korisnim na poslovima: izrade propisa, kao i ocjene u~inaka pojedinih propisa; procjene i primjene direktiva i normi EU u na{im gospo-darskim okolnostima; stvaranje i prihva}anje planova i

programa propisa s vremenskim rokovima prilagodbe i primjene; dono{enja propisa i podzakonskih akata koji bi maksimalno uvaàvali postoje}e socijalne i gospodarske okolnosti u zemlji.

Istodobno, vode}i gospodarstvenici se obvezuju trajno razvijati dijalog i partnerstvo s institucijama dràve i dru{tva, kako bi {to uspje{nije promicali vrijed-nosti suvremenog demokratskog i socijalnog dru{tva te vladavine prava. Poslovni svijet u razvoju gospodarstva i znanja prepoznaje snagu, koja moè mobilizirati dru{tvo, ohrabriti inicijative, potaknuti kreativnost, pokrenuti suradnju, kao i preduvjete svakoj stvarnoj promjeni.

Stoga, sudionici 5. skupa poslovnog vodstva Hrvatske, svojim primjerom èle potaknuti odgovor-ne i iz drugih podru~ja ìvota na{e zemlje, kako bi u {to kra}em vremenu ostvarili èljenu viziju hrvatske budu}nosti.“

(Ur)

Zajedni~ki cilj – EU

Peti skup poslovnog vodstva Hrvatske «Gospodarstvo i odrìvi razvoj – europske perspektive»

Sukladno viziji i misiji, HEP grupa postaje jedan od glavnih pokreta~a boljitka hrvatskog gospodarstva,poru~io je predsjednik Uprave HEP-a, mr.sc. I. Mravak


OBNOVLJIVI IZVORI

Hrvatska u ~lanstvu EWEA

Od 1999. godine izgradnja novih pogona za proizvodnju energije iz vjetra prema{uje vrijednost izgradnje novih nuklearnih pogona, a danas je instalirano vi{e od 85.000 vjetroturbina: na godi{njoj razini ova industrija vrijedi 12 milijarda eura, raste po stopi ve}oj od 25 posto i zapo{ljava vi{e od 150.000 ljudi

Zajednica obnovljivih izvora energije (ZOIE) osnovana je u prosincu 2005. godine pri HGK unutar Sektora za industriju, u okviru Odjela za energetiku i elektroindustriju, s ciljem promicanja kori{tenja OIE u Hrvatskoj. Prema rije~ima poslovne tajnice ZOIE mr. sc. Marije [}ulac Domac Zajednica {titi i zastupa zajedni~ke interese svojih ~lanova pred dràvnim tijelima i drugim institucijama i udruènjima te sura|uje s tijelima dràvne uprave, nevladinim organizacijama, znanstvenim, stru~nim, gospodarskim i financijskim institucijama i organizacijama u zemlji i inozemstvu, kao i svim drugim zainteresiranim stranama.

^lanovima mogu postati sva trgova~ka dru{tva koja obavljaju djelatnosti u podru~ju OIE te svi drugi subjekti koji sudjeluju u razvoju kori{tenja OIE u Hrvatskoj (znanstveno-istraìva~ke institucije, strukovne i nevladine udruge). Zajednica ima vi{e od 140 ~lanova koji su raspore|eni u sedam strukovnih grupacija. To su: Grupacija za energiju vjetra, Grupacija za energiju Sunca, Grupacija za geotermalnu energiju, Grupacija za biomasu i bioplin, Grupacija za teku}a biogoriva, Grupacija za male hidroelektrane i Grupacija proizvo|a~a i isporu~itelja opreme za kori{tenje OIE.

[TO JE ZADA]A EWEA?

Po~etkom 2006. godine Grupacija za energiju vjetra postala je ~lanica Europske udruge za vjetroenergiju (European Wind Energy Association - EWEA).

EWEA je vode}a interesna grupacija za aktivno promicanje kori{tenja energije vjetra u Europi i diljem svijeta u ime organizacija ~lanica. Svoje aktivnosti usmjerava na lobiranje, komunikaciju i promicanje poslovne politike za koju se zalaù njene ~lanice te odgovara na njihove zahtjeve. EWEA broji 266 ~lanova iz vi{e od 40 zemalja, me|u kojima su: proizvo|a~i (koji pokrivaju 98 posto svjetskog trì{ta vjetroenergije), dobavlja~i sirovina, istraìva~ki instituti, nacionalne udruge za vjetroenergiju i druge obnovljive izvore, investitori, opskrbljiva~i elektri~nom energijom, financijske i osiguravaju}e tvrtke te konzultanti. Od istaknutih ~lanova spomenimo tek: Siemens, GE Energy, RES – Renewable Energy Systems, Airtricity – The Natural Progression, Iberdrola, Acciona Energia, Shell Wind Energy, Vestas, LM Glastiber. Postoje}a kombinacija udruènih

~lanica ~ini EWEA najve}om i najmo}nijom mreòm vjetroenergije.

EU - NAJJAÊ TR@I[TE VJETRA

Vjetroenergija predstavlja najbrì rastu}i energetski izvor u svijetu koji danas zadovoljava elektroenergetske potrebe vi{e od 100 milijuna ljudi. Od 1999. godine izgradnja novih pogona za proizvodnju energije iz vjetra prema{uje vrijednost izgradnje novih nuklearnih pogona. Danas je instalirano vi{e od 85.000 vjetroturbina. Na godi{njoj razini ova industrija vrijedi 12 milijarda eura, raste po stopi ve}oj od 25 posto i zapo{ljava vi{e od 150.000 ljudi. Povijesno gledano, prostor Europske unije je najja~e trì{te i na njemu je instalirano 40.500 MW od ukupno 40.900 MW u cijelome svijetu. Na godi{njoj razini rekord je ostvaren u 2005., kada je instalirano vi{e od 6.000 MW. Ukupni kapaciteti biljeè rast od 18 posto s prosje~nim rastom od 32 posto u proteklih deset godina. Tradicionalne zemlje predvodnice su Njema~ka, Danska i [panjolska, s tim da se razvijaju i nova trì{ta, i to u: Francuskoj, Portugalu, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, predvo|ena EU i nacionalnim politikama o obnovljivim izvorima. S udjelom od 80 posto ukupne proizvodnje vjetroenergije, Europa je prva u svijetu. Od toga 72 posto otpada na kapacitete dviju zemalja (Njema~ke i [panjolske). U EU je instalirano 40.504 MW, u zemljama pristupnicama 28 MW, a u zemljama EFTA-e 279 MW. Ovi pogoni proizvode 2,8 posto elektri~ne energije u EU i zapo{ljavaju 75.000 radnika.

DESET ZAHTJEVA ZA FORMIRANJE TR@I[TA

Energetska politika EU bi trebala obuhvatiti samo ona pitanja u kojima je postignuto suglasje svih zemalja ~lanica i visok stupanj prihva}anja {ire javnosti. Pitanja se odnose na: obnovljive izvore energije, energetsku u~inkovitost, ra{irenu proizvodnju, energetsku infrastrukturu, stvarno otvaranje trì{ta energije i rje{avanje nadolaze}ih energetskih pitanja. Bez obzira na trenuta~nu uspje{nost rje{avanja aktualnih energetskih pitanja, te{ko je predvidjeti budu}e tro{kove proizvodnje elektri~ne energije koja }e biti dostatna za zadovoljavanje potreba. EWEA planira uklju~ivanje vjetroenergije, ~iji je trì{ni udjel u stalnom porastu, na otvoreno svjetsko trì{te energije.

EWEA preporu~uje da nacionalni ciljevi vezani uz obnovljive izvore energije budu ambiciozni i proizvoljni te prihva}eni za razdoblje do 2020. godine, u skladu s preporukama Europskog parlamenta. Premda postavljeni ciljevi sami po sebi ne jam~e razvoj vjetroindustrije, oni pogoduju razvoju nu`nog okvira za investicije u obnovljive izvore energije. Postavljanje ciljeva poti~e ulaga~e da se obveù na ve}a ulaganja u istraìvanja te omogu}ava stabilan tehnolo{ki razvoj i smanjenje tro{kova. Temeljne pretpostavke za formiranje trì{ta za ovu vrstu energije su: dobro osmi{ljen mehanizam pla}anja, grani~ni pristup i strate{ki razvoj, prihva}enost od strane javnosti, primjereni administracijski postupci, a deset je klju~nih zahtjeva:

1 uskla|enost s na~elom da zaga|iva~ pla}a,

2 visoka razinapovjerenja ulaga~a,

Najve}a i najmo}nija vjetroenergetska mreà

3 jednostavnost i transparentnost u formiranju i implementaciji,

4 visoka u~inkovitost u razvoju obnovljivih izvora energije,

5 poticanje raznovrsnosti tehnologije,

6 poticanje inovacija, razvoja tehnologije i niìh tro{kova,

7 uskla|enost s trì{tem mo}i i drugim instrumentima politike,

8 olak{avanje prijenosa,

9 ohrabrivanje lokalnih i regionalnih dobrobiti, prihva}anja javnosti i prostorne raspr{enosti,

10 transparentnost i integritet: za{tita potro{a~a, izbjegavanje prijevara i samovolje..

Do 2010. godine predvi|a se godi{nja proizvodnja od 167 TWh elektri~ne energije iz vjetra s 28 posto novih instaliranih proizvodnih kapaciteta. Time }e se podmirivati 5,5 posto europske potra`nje, odnosno zadovoljiti potrebe 34 milijuna potro{a~a.

OD IGNORIRANJA DO PROCVATA

Jo{ prije deset godina vjetroenergija je bila skoro potpuno ignorirana unutar energetskog sektora i od strane velikih ulaga~a. Unatrag pet godina javlja se interes za ovaj izvor energije, ali uz stav da je njegova uloga samo marginalna. Danas su veliki ulaga~i i proizvo|a~i vaàn dio vjetroindustrije u podru~ju: proizvodnje (GE, Siemens, Areva), razvoja (Shell, BP, Iberdrola, Scottish Power, EDF, EON) i financija (Allianz, Englefield Capital, Babcock and Brown). Stoga, EWEA ve} danas postavlja dugoro~ne ciljeve vezano uz proizvodnju elektri~ne energije iz vjetra na prostoru EU, i to za: 2010. - 75.000 MW, 2020. - 180.000 MW i 2030. - 300.000 MW.

Marica @aneti} Malenica

I Hrvatska polako ulazi u dru{tvo zemalja koje koriste energiju vjetra


Krajem ove godine navr{it }e se desetlje}e postojanja i rada Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990. – 1995. Ovaj vrijedni jubilej ponukao nas je osvrnuti se na proteklo razdoblje, na aktivnosti koje su poduzimali i na u~inke koje su postigli, na akcije koje su uspje{no privedene kraju, ali i na one koje jo{ nisu urodile potpuno èljenim plodom i za ~ije ostvarenje treba malo vi{e vremena. Za ovakvo prisje}anje potraìli smo pomo} i odgovore od za to najpogodnije osobe, predsjednika Udruge Tihomira Lasi}a, ~ovjeka koji je na izbornoj Skup{tini 31.oùjka o.g. ponovno izabran da u jo{ jednom dvogodi{njem mandatu vodi njihovo ~lanstvo. Vrijedi se podsjetiti da je ova Udruga jedna od najbrojnijih takve vrste te da su 3.200 na{ih ljudi njeni ~lanovi, zna~i, blizu ~etvrtine od ukupno zaposlenih u HEP-u. Svoj rad organiziraju kroz brojne podru`nice udruène u ~etiri regionalna odbora, koji imaju svoje skup{tine i predlaù ~lanove u Izvr{ni i Sredi{nji odbor. Njihovi prijedlozi razmatraju se na najvi{oj razini – Skup{tini Udruge, koja donosi najzna~ajnije odluke. Sukladno Statutu Udruge, za predsjednika se jedna osoba moè izabrati najvi{e dva puta uzastopce s dvogodi{njim mandatom.

Za razgovor s na{im splitskim kolegom T. Lasi}em povoda ima puno pa krenimo redom.

HEP Vjesnik: [to mislite, {to je bilo odlu~uju}e za ponovni izbor Vas kao predsjednika Udruge?

Tihomir Lasi}: Mogu samo naga|ati {to je presudilo pri opredjeljenju ~lanova. Bilo je puno akcija, ali sve su one, prije svega, plod zajedni~kog truda vodstva svih regionalnih odbora. Na prvo mjesto stavio bih, kao i u prethodnim godinama, niz akcija za pobolj{anje uvjeta ìvota i rada na{ih ~lanova i njihovih obitelji. Uz redovite pomo}i kod te{kih materijalnih stanja, prouzro~enih bolestima ili nesre}ama na radu, na {to otpada 70 posto svih na{ih raspoloìvih sredstava, uspjeli smo u suradnji s ~elni{tvom na{e tvrtke, tijekom pro{le godine uputiti na daljnje {kolovanje 150 na{ih ~lanova iz svih sredina koji su izrazili èlju i spremnost da se usavr{e u onim zanimanjima koja su potrebna HEP-u.

Mi taj proces pratimo i provodit }emo ga kontinuirano i dalje. Naime, u nekim podru~jima nije bilo dovoljno novca za do{kolovanje svih zainteresiranih, ali se nadamo da }emo to ispraviti i u idu}em razdoblju omogu}iti do{kolovanje svima onima koji to èle.

Tako|er, dio na{ih neprekidnih napora i dalje }e biti usmjeren ka za{titi interesa branitelja, u suradnji s HEP-om i Ministarstvom branitelja i drugih udruga. Tu poglavito mislim na rje{avanje stambenih pitanja, pitanja zapo{ljavanja branitelja

i njihove djece, sudjelovanje u fondovima, pra}enje privatizacije javnih poduze}a i drugo.

HEP Vjesnik: U proteklom razdoblju ostvarili ste veliku èlju i svojevrsnu obvezu Udruge – postavljanje spomen obilje`ja za poginule kolege u Domovinskom radu. Je li ta akcija u potpunosti zavr{ena?

Tihomir Lasi}: Jesmo, akcija je u cijelosti zavr{ena i na{ je san ostvaren. Uspjeli smo postaviti spomen obilje`ja u sva podru~ja odakle su na{i poginuli zaposlenici. Tako|er smo postavili spomenik ispred poslovne zgrade sredi{njice HEP-a u Ulici grada Vukovara u Zagrebu. Rad akademskog kipara Ante Guberine postavljen je na dan odràvanja ovogodi{nje Izborne skup{tine, a jednako takvo spomen obilje`je postavljeno je prigodom Dana HEP-a 2005. godine u Vukovaru.

To je ono {to smo mi mogli u~initi kako bi odali po~ast i iskazali zahvalnost svim na{im kolegama koji su poloìli svoje ìvote za na{u slobodu. Njih nije malo, 43 na{a zaposlenika poginulo je tijekom rata, {to potvr|uje da su na{i hepovci uvijek bili na prvim crtama boji{nice.

HEP Vjesnik: [portski susreti regionalnih odbora ve} su postali tradicionalni, a organizirate i druga okupljanja ~lanova Udruge. Jeste li zadovoljni odzivom i uklju~enjem ~lanova u pokrenute akcije?

Tihomir Lasi}: Da, {portski susreti redoviti su dio na{ih aktivnosti, organizirani na razini regionalnih odbora ili Udruge poput «Memeorijala Branka Andro{a». Me|utim, Udruga neizostavno obiljeàva na{e dràvne blagdane, dane sje}anja na `rtve poput onih u Vukovaru i Udbini, odràvamo susrete s drugim braniteljskim udrugama, organiziramo putovanja na mjesta pogibije na{ih kolega, izlete u Me|ugorje... U svemu tomu vjerujem da nije bilo ~lana koji barem jedanput nije sudjelovao u nekoj od ovih na{ih akcija. Ali, unato~ brojnosti i dobrom odzivu, moram re}i da u pojedinim na{im ograncima imamo jo{ uvijek pasivnih i nezainteresiranih ~lanova. Tu se rad ogranka svodi samo na rad njihova predsjednika, a to nikako nije dobro za budu}nost Udruge. Na{a je osnovna èlja da u rad uklju~imo sve na{e ~lanova i da svaki pojedinac bude informiran o zajedni~kom radu i namjerama. Zato smo u protekle dvije godine osnovali Povjerenstvo za informiranje, s ciljem pobolj{anja protoka informacija prema na{im ~lanovima, ali i ~vr{}e suradnje s HEP Vjesnikom. Moram priznati da smo u toj suradnji postigli zadovoljavaju}u kvalitetu, na obostrano zadovoljstvo. Povjerenstvo je tako|er zaduèno za izradu web stranice Udruge, na kojoj }e se nalaziti najnovije informacije o radu na{ih odbora i tijela.

RAZGOVOR S POVODOM

Tihomir Lasi}, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990. - 1995.

Sloga nam daje snagu i djelotvornost

Na{ je stav da HEP treba ostati jedinstvena tvrtka u preteìtom dràvnom vlasni{tvu, a u tomu su nam na rukovode}im mjestima potrebni pravi ljudi, oni koji }e znati na po{ten i odgovoran na~in zastupati interese svih zaposlenih, tvrtke i hrvatske dràve

>


HEP Vjesnik: Osim akcija koje Udruga kontinuirano provodi, {to planirate zacrtati u budu}em programu rada, ho}ete li ga obogatiti i aktualizirati sukladno vremenu u kojemu svi zajedno ìvimo unutar zajedni~ke tvrtke? Na {to }e Udruga hrvatskih branitelja HEP-a posebno usmjeriti svoje napore?

Tihomir Lasi}: Zna~i, uz ve} spomenute stalne aktivnosti, ne smijemo zaboraviti na{u suradnju i odziv na brojne humanitarne i ekolo{ke akcije pokrenute u Hrvatskoj, primjerice, pomo} vukovarskom Caritasu, sudjelovanje u akciji «Dajmo da ~uju», sudjelovanje na{ih ~lanova u ~i{}enju podmorja i mnoge druge. U jesen namjeravamo zapo~eti ozbiljne pripreme za objavljivanje monografije na{e Udruge te tako i time obiljeìti deset godina rada i postojanja. Uz na{e ~lanove, dobrodo{la je svaka pomo} onih koji imaju mogu}nosti, volje i èlje pomo}i nam u tom zahtjevnom poslu.

Ono na {to je Udruga nagla{eno usmjerena, ve} se doga|a dulje vrijeme. I ne samo da se doga|a, nego se uveliko razmahalo. Svi smo svjedoci kako se u posljednje vrijeme, unato~ odluci Uprave HEP-a o ograni~enom zapo{ljavanju i otvaranju novih radnih mjesta s ciljem smanjenja tro{kova i broja zaposlenih, iz mjeseca u mjesec zapo{ljavaju novi ljudi po kojekakvim vezama, a Udruga nije u mogu}nosti imati nikakva uvida koliko je zaposleno razvoja~enih branitelja i njihove djece. To se ne bi smjelo provoditi na takav na~in i {to je jedna od najva`nijih stavki na{eg programa rada. Mislimo da HEP-u trebaju mladi i {kolovani kadrovi, ali da se njihovo zapo{ljavanja treba provoditi javno i transparentno.

HEP Vjesnik: Na koji na~in Udruga hrvatskih branitelja HEP-a oslu{kuje otkucaje bîla na{e tvrtke, kakvim stavovima prati aktualne organizacijske promjene i pripreme tvrtke za trì{ni iskorak? Imate li kakvu poruku svim zaposlenicima Hrvatske elektroprivrede?

Tihomir Lasi}: Kao {to smatramo da nisu branitelji jedini zaslu`ni za stvaranje hrvatske samostalnosti pa puno priznanje upu}ujemo svim zaposlenicima, koji su u ratnim uvjetima i s ciljem da opstane elektroenergetski sustav i na{a tvrtka, svojim radom stvarali nove vrijednosti - tako i o budu}nosti na{e tvrtke razmi{ljamo sa zajedni~kih i jedinstvenih pozicija. Na{a je èlja da se HEP poku{a oduprijeti mogu}oj {tetnoj privatizaciji, u smislu da izlaskom na trì{te i sitnog privatnog interesa veliki broj ljudi ostane bez posla. Na{ je stav da HEP treba ostati jedinstvena tvrtka u preteìtom dràvnom vlasni{tvu. U tomu su nam na rukovode}im mjestima potrebni pravi ljudi, oni koji }e znati na

po{ten i odgovoran na~in zastupati interese svih zaposlenih, tvrtke i hrvatske dràve.

Izraàvam zahvalnost ~lanovima Uprave i njenom predsjedniku mr.sc. Ivanu Mravku, koji je na{ punopravni ~lan od samih po~etaka, na razumijevanju problema i iznalaènju rje{enja za na{a brojna pitanja. Svim zaposlenicima na{eg HEP-a poru~io bih bi da slijede primjer Udruge branitelja, koja je postala prepoznatljiva upravo slogom i zajedni~kim djelovanjem. @elim re}i da u novim, nazovimo ih te{kim, vremenima koja su pred nama, moramo o~uvati zajedni{tvo i kompaktnost, jer se jedino tako moèmo oduprijeti mogu}im pritiscima i te{ko}ama. To je poruka i na{im sindikatima, da napokon na|u zajedni~ki jezik, stvore jedinstveni sindikat i da s jedinstvenim stavovima brane i obrane prava zaposlenika. Sloga njima, a i svima nama, daje snagu i djelotvornost, a ova }e Udruga dati potporu svim akcijama koje }e biti pokrenute za pobolj{anje uvjeta zajedni~kog ìvota i rada.

Pripremila: Vero~ka Garber

Kao {to smatramo da nisu branitelji jedini zaslu`ni za stvaranje hrvatske samostalnosti i puno priznanje upu}ujemo svim zaposlenicima, koji su u ratnim uvjetima i s ciljem da opstane elektroenergetski sustav i na{a tvrtka, svojim radom stvarali nove vrijednosti - tako i o budu}nosti na{e tvrtke razmi{ljamo sa zajedni~kih i jedinstvenih pozicija

Predstavnici Udruge hrvatskih branitelja HEP-a – Regionalnog odbora za ju`nu Hrvatsku okupili su se 21. lipnja 2006. u [ibeniku na komemoraciji za poginulog branitelja i kolegu Ivicu Goretu, koji je toga dana prije 14 godina dao ìvot za oslobo|enje svog zavi~aja. Mladi se elektromonter, tada zaposlenik Odjela gra|enja, pridruìo iznimno va`noj koordiniranoj vojno-redarstvenoj akciji osloba|anja miljeva~kog platoa. Ovaj se doga|aj pamti kao prva akcija Domovinskog rata, u kojoj se velikom pobjedom o~itovala spremnost i odlu~nost hrvatskih branitelja. U vrlo kratkom vremenu oslobo|eno je podru~je sedam miljeva~kih sela, odnosno podru~je od 90 ~etvornih kilometara. Ivica Goreta, za slobodu rodnog mu drni{kog kraja, dao je najvi{e {to se dati moglo. U znak sje}anja, na spomen plo~u postavljenu pred ulazom u upravnu zgradu DP Elektra [ibenik, cvije}e je poloìo predsjednik Regionalnog odbora Mi{o Veraja. Komemoracija je, uz nazo~nost ~lanova obitelji poginulog kolege, nastavljena obilaskom mjesta pogibije, Miljevci – [iretovci, a nakon odràne svete mise zadu{nice u ùpnoj crkvi na Kadinoj Glavici, na mjesnom groblju zapaljene su svije}e i poloèn vijenac. Za neugaslo sje}anje i vje~nu hvalu.

Vero~ka Garber

ZAHVALNOST

Komemoracija poginulom branitelju Ivici Goreti

Za neugaslo sje}anje i vje~nu hvalu

>

Predstavnici Udruge hrvatskih branitelja HEP-a, predvo|eni predsjednikom ROIH-a Mi{om Verajom poloìli su vijenac na spomen-plo~u poginulog branitelja Ivice Gorete i odali po~ast minutom {utnje


PREDSTAVLJAMO

Ante Guberina, autor skulptura poginulim braniteljima HEP-a

Poku{ao sam u svoje dizajnersko rje{enje ukomponirati simboliku (kri`), logo HEP-a i prigodni tekst i to tako da se uklopi u unutra{nji i vanjski prostor, a kruè}i oko spomenika postupno se otkriva zami{ljena pri~a

Natje~aji su za mene izazov. Javljam se, pobje|ujem, ìvim od njih, rekao mi je sa smije{kom moj sugovornik, akademski kipar Ante Guberina, autor skulptura poginulim braniteljima HEP-a postavljenim u predvorju nove poslovne zgrade pogona u Vukovaru i ispred upravne zgrade sjedi{ta HEP-a u Zagrebu.

Koliko su istinite njegove rije~i uvjerila sam se tijekom ugodnog razgovora s ovim samozatajnim mladim umjetnikom, koji je jo{ u osnovnoj {koli pokazivao smisao za crtanje i vizualni izri~aj. U}i u trag genima koji su rukama dali nemir, vje{tinu i kreativnost, a oku mo} da njihovu razigranost drì pod kontrolom i svede na èljenu mjeru, nije bilo te{ko. Samo je trebalo de{ifrirati prezime. Otac, poznati {ibenski akademski kipar Aleksandar Guberina, nije mu podario samo ìvot, ve} i talent i nadahnu}e da taj ìvot osmisli, rade}i ono {to voli i {to ga usre}uje.

Premda je u Zagrebu ro|en i tu zavr{io osnovnu {kolu, po~etkom rata Ante privremeno, iz

obiteljskih razloga, seli u Split, gdje zavr{ava [kolu likovnih umjetnosti, smjer kiparstvo. U gradu, koji ga je privla~io nekim drugim, ali njemu bliskim, dalmatinskim silnicama, svladao je tajne kiparskog zanata, ponajprije figuraciju i apstrakciju. Me|utim, ve}i grad pruà ve}e mogu}nosti i Ante se vra}a u bijeli Zagreb grad, gdje upisuje Akademiju.

PRVO MJESTO U O[TROJ ME\UNARODNOJ KONKURENCIJI

Ve} tijekom studija zapo~inje osje}ati sklonost ili slabost prema natje~ajima. Jedan od prvih, na koji se javio ne s prevelikim ufanjem, bio je onaj koji je 1999. godine raspisao Me|unarodni olimpijski odbor (MOO) i proslijedio nacionalnim odborima. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) je na temelju me|unarodnoga raspisao hrvatski natje~aj za tri skulpture i tri slike koje bi tematski bile vezane uz olimpijske igre ili, pak, jedan od brojnih olimpijskih {portova. Me|u tri prvoplasirane skulpture bila je i Antina. Predstavljala je stilizirani olimpijski lanac izra|en susretljivo{}u Uprave Dalekovoda,u aluminiju i dimenzija 1 x 1,5 x 0,60 m. Po onoj narodnoj prvo pa mu{ko, Ante je u o{troj me|unarodnoj konkurenciji osvojio prvo mjesto. Uz utjecaj na njegovo samopouzdanje i uz pobjedni~ki osje}aj zadovoljstva, ta odluka ìrija priskrbila mu je i simpati~nu nov~anu nagradu od 30.000 USD te boravak u Sydney tijekom odràvanja Olimpijade 2000. godine, gdje je skulptura bila izloèna. Nakon zavr{etka Igara, rad je vra}en u Lozanu i tu nalazi svoje trajno mjesto u parku ispred sjedi{ta MOO-a. Ovaj njegov zapaèni uspjeh nije ostao nezamije}en ni u na{im sveu~ili{nim krugovima, {to je potvrdila i presti`na Rektorova nagrada koju je dobio kao jedan od najboljih studenata 2001. godine.

NATJECANJE KAO IZAZOV

I tako je natjecanje postalo izazov kojem je bilo sve teè odoljeti, a natje~aji mogu}nost da se, kako to kaè A. Guberina, ìvi od onoga {to se voli, bez vezivanja uz stalne i rutinske poslove koji, istina, donose neku sigurnost, ali sputavaju stvarala~ku slobodu bez koje umjetnik ne moè. Sljede}i natje~aj na kojem se okitio lovorovim vijencem bio je onaj iz 2004. godine, kada je napravio spomenik Fausta Vran~i}a, smje{ten na otoku Prvi}u u Parku izuma F. Vran~i}a.

Tre}i po redu natje~aj, na kojem je njegova ideja odmah bila prepoznata kao najbolja, raspisala je Udruga branitelja HEP-a te 2004. godine:

- Traìla se skulptura koja bi bila spomenik braniteljima - zaposlenicima HEP-a, poginulim tijekom Domovinskog rata. Poku{ao sam u svoje dizajnersko rje{enje ukomponirati simboliku (kri`), logo HEP-a i prigodni tekst na na~in da se uklopi u svaki prostor. Tako je skulptura u Vukovaru postavljena unutar, a u Zagrebu izvan zgrade. Kruè}i oko spomenika postupno se otkriva zami{ljena pri~a. Rje{enje je, zapravo, vrlo

Jednostavno i vrlo rje~ito rje{enje

jednostavno, a istodobno i vrlo rje~ito, komentira svoju zamisao autor skulptura.

Te godine opet su se odràvale olimpijske igre, ovoga puta u Gr~koj. Po drugi put je MOO raspisao natje~aj o temi {porta i kulture.

- Ponovo sam se javio uvjeren da i ovoga puta imam {to za re}i. Moj rad pod nazivom „Umjetnost i sport“ dobio je priznanje HOO i jedini je proslije|en na me|unarodno natjecanje. U jakoj svjetskoj konkurenciji u{ao sam me|u prvih osam.

NAJVE]A UMJETNIKOVA SRE]A JE KAD NETKO PO@ELI IMATI NJEGOV RAD

U kratkom razdoblju, koliko se bavi kiparstvom, Ante se moè podi~iti referencama kao rijetko koji njegov vr{njak. Pa, ipak, moè li se ìvjeti tako, od natje~aja do natje~aja?

- Kako se baviti ovim zanimanjem danas, pitanje je koje mi nije strano i koje }u, vjerojatno, kada budem imao svoju obitelj, ~e{}e sebi postavljati. îni mi se da je prije bilo druk~ije i lak{e. Kada bi neki umjetnik, kako mi to kaèmo, „zagrizao“ i napravio dvije do tri izlo`be – onda bi od dru{tva dobivao odgovaraju}i prostor za svoj rad. Ova grana umjetnosti je vrlo zahtjevna i znatno skuplja od, primjerice, slikarstva: potreban nam je ve}i prostor i to prizeman, materijal je skup, a i kada se skulptura izradi te{ko ju je unov~iti. Skulptura traì prostor za smje{taj, a na{i stanovi u pravilu ne mogu udovoljiti tom zahtjevu. Slike su tu puno prakti~nije i ekonomi~nije za ure|enje interijera. Unato~ svemu, priznajem da nema ljep{eg osje}aja nego kad netko poèli imati tvoj rad u svom ku}nom okruènju.

Za sada se dobro osje}am kao slobodnjak i drìm se one „bolje manje, a sla|e“. Ako vremenom procijenim da ovako dalje ne ide, uvijek imam spreman i pri~uvni plan. Naime, slijede}i primjer mog poduzetnog oca, koji u [ibeniku ima svoj obrt za izradu suvenira, i ja sam kreirao seriju suvenira koje, u svako doba, mogu plasirati na trì{te i od toga se prehranjivati.

A kad smo ve} kod oca, zanimalo me jesu li ikada konkurirali jedan drugome na nekom natje~aju:

- Nikada, do sada nismo iza{li zajedno na natje~aj, ali ne bjeìmo od toga da odmjerimo snage. êkamo prigodu koja }e nam obojici odgovarati i biti motiviraju}a.

Prvi put se ove godine Ante odlu~io nastupiti i na strukovnoj izlo`bi Trijenale kiparstva. Njegov rad o temi „pti~ja gripa“ pro{ao je selekciju i bit }e postavljen na izlo`bi u srpnju.

Kada se umori od kiparenja, u ruke uzima reket za stolni tenis ili strelicu za pikado ili ih, pak, odmara voze}i bicikl po Jarunu. Sve mu to pomaè da se fizi~ki opusti, dok mu misli nesputano {vrljajuuokolo. A kada se uobli~e u konkretnu ideju, onda i dlanovi zasvrbe. I novi projekt, novi umjetnikov san, zapo~inje se konkretizirati.

- Ovoga puta bit }e to ne{to za moju du{u,poru~io je Ante.

U kratkom razdoblju u kojem se bavi kiparstvom, A. Guberina moè se podi}iti referencama kao rijetko koji njegov vr{njak



NA[I IZVAN HEP-a

Dr.sc. Ivan [imatovi}, istraìva~ grani~nih podru~ja znanosti i publicist

Znanstvenik na rubu znanosti Tatjana Jalu{i} I. [imatovi} - istraìva~

paleokontakata i NLO-fenomena

Iz slu`bene, radne biografije dr.sc. Ivana [imatovi}a, rukovoditelja Odjela razvoja i investicija u DP Elektra Zabok, mogli bismo saznati: ro|en je u Zagrebu, djetinjstvo i mladost proveo je u Krapini, a nakon zavr{ene realne gimnazije studirao je na Elektrotehni~kom fakultetu u Zagrebu, gdje je po~etkom 1967. godine diplomirao na Odjelu jake struje. Od 1968. do 1977. godine radio je u Elektrotehni~kom institutu poduze}a Rade Kon~ar, na poslovima razvoja i ispitivanja u~inskih transformatora. Uz rad je magistrirao 1975. te doktorirao 1977. godine, iz podru~ja elektrostrojarstva, na Sveu~ili{tu u Zagrebu. Od ljeta 1977. do danas zaposlen je u DP Elektra Zabok. Od 1975. do 1981. godine bio je aktivan u JUKO CIGRE STK-12 Transformatori, a od 1979. godine do danas u HO CIGRÉ – Studijski odbor C6 – Distribucijske mreè i distribuirana proizvodnja. Godine 1986. progla{en je zaslu`nim ~lanom Elektrotehni~kog dru{tva Zagreb. Po~etkom 2005. godine objavio je stru~nu knjigu iz geomehanike, pod naslovom Prora~un kompaktnih temelja stupova po unaprije|enoj Sulzbergerovoj metodi, o kojoj smo pisali u pro{lom broju HEP Vjesnika.

FASCINIRAN SF TEMAMA

Bili bi to tako|er pozornosti vrijedni podaci i dobra podloga za jedan novinarski uradak. Me|utim, ovoga nas puta na{ kolega zanima u drugom svjetlu – kao neovisni istraìva~, koji se ve} dvadesetak godina u slobodno vrijeme bavi grani~nim podru~jima znanosti i popularno-znanstvenim publicisti~kim radom. S dr.sc. Stjepanom Gjurinekom, istomi{ljenikom i suautorom, objavio je dvije knjige: …Homo X – Tragom ~ovjeka i pradrevnih kultura (IZVORI – Zagreb, 2001.) te ôvjek i NLO – "Dolazimo u miru!" (TELEdisk – Zagreb, 2005.), koje nam otkrivaju njegovo drugo lice, razlog za bliski susret s njim na stranicama HEP Vjesnika.

O tomu otkad datira i odakle izvire njegov interes za grani~nim podru~jima znanosti, I. [imatovi} kaè:

- Moj interes za te teme zapo~eo je jo{ u srednjoj {koli i nastavio se tijekom studija. Bilo je to poletno vrijeme, kada sam doslovce "gutao" SF-pripovijetke i romane te obi~avao po dva puta gledati svaki SF-film. U tada jo{, po broju naslova, oskudnom doma}em tisku, s velikim sam interesom ~itao napise iz svijeta znanosti i tehnike, a posebice one o otkri}ima u fizici i astronomiji te izvje{}a o istraìvanju svemira prvim umjetnim satelitima i automatskim sondama. Tada sam se prvi puta susreo i s brojnim napisima o vi|enju NLO-a diljem svijeta, {to me odmah jako zainteresiralo.

Po~etkom sedamdesetih godina fascinirale su ga Dänikenove hipoteze o bogovima-astronautima i paleokontaktima, koje su mu djelovale «vrlo privla~no, logi~no i uvjerljivo», unato~ - kako ocjenjuje - njegovom «senzacionalisti~kom te nerijetko nedovoljno argumentiranom ili ponekad ~ak potpuno proizvoljnom pisanju». S vremenom je shvatio da Däniken, «~ije je pisanje bilo motivirano naj~e{}e brzom zaradom, u svojim visokotira`nim knjigama slijedi pravi trag na krivi na~in».

DO[LJACI IZ SVEMIRA – UÎTELJI LJUDSKOG RODA

Pravi trag na pravi na~in ne moè se prona}i preko no}i, niti povr{nim radom, bio je svjestan I. [imatovi}.

Sustavnost i znanstveni pristup, ucijepljeni mu tijekom dugotrajnog {kolovanja i stru~nog rada, njemu su ipak bili primarni. Vo|en time, upustio se u dugogodi{nje, strpljivo prou~avanje bogate mitolo{ke ba{tine, izu~avanje religija te «zadivljuju}ih» tehni~kih i tehnolo{kih dostignu}a visokih starovjekih kultura. Na temelju toga, do{ao je do uvjerenja, potkrijepljenog ~injenicama, da su na{ Planet sigurno jo{ vrlo davno uo~ili i istraìvali pripadnici visokorazvijenih civilizacija iz drugih, jako udaljenih svjetova, posijanih diljem svemira:

- Oni su u pro{losti ljudskog roda povremeno, a mo`da i stalno, bili prisutni na Zemlji, ne samo kao slu~ajni istraìva~i-namjernici, ve} kao (su)kreatori modernog ~ovjeka – homo sapiensa. Ti dobronamjerni, inteligentni do{ljaci iz drugih zvjezdanih svjetova, koji su svojim letjelicama, NLO-ima, dolazili na na{ duboko usnuli Planet jo{ tijekom dugotrajne tmice kamenog doba, bili su - prema svemu sude}i - predani u~itelji i strpljivi mentori (pra)ljudskog roda. Oni su mu tijekom davno prohujalih milenija nesebi~no podarili prva znanja, religiju i zakone te ga pou~ili poljodjelstvu. Na taj na~in su udarili ~vrste temelje civiliziranom, sjedila~kom na~inu ìvljenja, na kojima su zapanjuju}om brzinom stasale prve visoke pretpovijesne i ranopovijesne kulture.

U knjizi ôvjek i NLO – "Dolazimo u miru!», u njezinom prvom dijelu, I. [imatovi} je iznio niz karakteristi~nih primjera (pe}insko slikarstvo, diskovi s Bayan Kara-Ula, sveti spisi) pradrevnih vi|enja NLO-a i/ili plodonosnih bliskih susreta na{ih neukih, drevnih predaka s do{ljacima iz svemirskih daljina. Time je èlio dokumentirano uobli~iti golemu {aroliku lepezudugotrajnog pretpovijesnog i povijesnog kontinuiteta NLO-fenomena na prostorno i vremenski me|usobno vrlo udaljenim zemaljskim adresama i epohama.

- Upravo je isticanje tog dugog povijesnog kontinuiteta vi|enja NLO-fenomena, ~ije se trajanje mjeri tisu}ama, desecima tisu}a ili ~ak stotinama tisu}a godina te niza plodonosnih "bliskih susreta" (pra)~ovjeka s do{ljacima iz svemira, presudno za razumijevanje, ispravno vrednovanje i dokazivanje tog fenomena, smatra na{ stru~njak za paleokontakte.

I. [imatovi} nagla{ava da sredi{nje pitanje koje se, poput crvene niti, provla~i kroz knjigu ôvjek i NLO nije: "Jesmo li jedini inteligentni entitet u svemiru?" nego: "Za{to nam se i zbog ~ijih interesa ve} skoro {ezdesetak godina drsko i uporno skriva neprijeporna ~injenica da inteligentni, miroljubivi do{ljaci iz drugih zvjezdanih svjetova svojim letjelicama diskretno posje}uju na{ Planet jo{ od davnog kamenog doba sve do danas?". Tko sve i za{to falsificira stvarnost te kako to ~ini, ne biraju}i pritom sredstva i metode, sredi{nja je tema drugog dijela spomenute knjige, kojemu je autor S. Gjurinek.

OD PODSMIJEHA DO AFIRMACIJE

Osim internetom te pra}enjem nekoliko ~asopisa, podosta zanimljivih, izvornih podataka o temi NLO-a i paleokontakata I. [imatovi} crpi kriti~kim ~itanjem svetih spisa i mitova drevnih kultura. U tom pogledu, posebno su mu interesantne starozavjetne knjige i apokrifna Knjiga Henokova, koje kroz doga|aje ispri~ane arhai~nim jezikom donose obilje prvorazredne gra|e za istraìva~e na tom podru~ju.

O tomu na kakav odjek nailazi njegov hod «na rubu znanosti», u na{em ~ovjekocentri~nom svijetu, zapljusnutom mno{tvom proturje~nih informacija i dezinformacija, I. [imatovi} kaè:

- Kao {to to redovno biva, isprva je bilo podosta ~u|enja, nedoumica, pa i podsmijeha da se ja, kao visokoobrazovana osoba, bavim "neozbiljnim" temama iz grani~nih podru~ja znanosti. No, kada sam prije desetak godina, kao suradnik revije Zdravi ìvot, objavio veliki serijal o geopatogenim zra~enjima i njihovom utjecaju na zdravlje, koji je nai{ao na iznimno dobar prijem u javnosti, sve je u tom pogledu ubrzo krenulo na bolje.

Odlu~uju}u ulogu u mojoj afirmaciji na tom podru~ju imalo je objavljivanje spomenutih dviju knjiga. U njima smo, za razliku od mnogih drugih istraìva~a, moj kolega Gjurinek i ja {iroj javnosti otvoreno iznijeli na{e, za znanstvene krugove "nepravovjerne" hipoteze, poglede i mi{ljenja o temama koje smo 15 godina zajedni~kog rada istraìvali ili, to~nije re~eno - "glodali", da bi se s njima svi zainteresirani mogli pobliè upoznati i kriti~ki ih prosuditi.

Unato~ bojazni kako }e svojim prvijencem …Homo X - Tragom ~ovjeka i pradrevnih kultura biti shva}eni u na{oj pragmati~noj sredini te ho}e li njihove ideje, hipoteze i pogledi biti prihva}eni, odziv i potpora ~itatelja prema{ili su sva njihova o~ekivanja. To im je dalo snaàn poticaj i ohrabrenje za daljnji istraìva~ki rad u tom smjeru pa je ~etiri godine kasnije uslijedila i njihova druga knjiga.

Od 2003. godine su I. [imatovi} i S. Gjurinek, kao publicisti i ve} afirmirani neovisni istraìva~i, ~esti gosti u vrlo gledanoj, kasnono}noj emisiji HTV-a "Na rubu znanosti". Upravo su po~eli pripremati materijale za jednu od idu}ih emisija o futuristi~kom oru`ju i nuklearnim ratovima pretpovijesnog doba, ~ija se realizacija o~ekuje tijekom jeseni.

NIKOLA TESLA O MARSIJANCIMA: ONI SU STATISTI^KA IZVJESNOST

Spomenimo da je Nikola Tesla bio uvjeren u postojanje ìvota na drugim planetima. S obzirom na to da je to manje poznata pojedinost iz njegove biografije, zanimalo nas je {to o tomu zna I. [imatovi}:

- Koliko mi je poznato, ameri~ki ~asopis Electrical Review, od 11. kolovoza 1897. godine, objavio je ~lanak u kojem se opisuje Teslin ure|aj za proizvodnju golemih elektri~nih napona, koji znatno prema{uje sve {to se do tada koristilo. U njemu je navedena i Teslina entuzijasti~ka izjava “da }e njime za kratko vrijeme biti mogu}e komunicirati i s Marsom!”

Rade}i u to vrijeme na svom omiljenom projektu svjetskog beì~nog sustava za prijenos elektri~ne energije i signala na velike udaljenosti, Tesla je smatrao da }e nam on omogu}iti uspostavljanje veze s raznim oblicima inteligentnog ìvota na drugim planetima, u ~ije je postojanje bio nepokolebljivo uvjeren. Za Marsijance je, primjerice, drào da su “statisti~ka izvjesnost”.


IZGRADNJA

Blok L Termoelektrane - toplane Zagreb

Uklanja se staro i priprema prostor za novo postrojenje Tatjana Jalu{i}

Snimili: Tatjana Jalu{i} i Mario Vincek

Uz Hidroelektranu Le{}e, druga strate{ka investicija Hrvatske elektroprivrede, ~ija je izgradnja u tijeku, je Blok L u Termoelektrani-toplani Zagreb. Snage 100 MWe i 80 MWt, planirane godi{nje proizvodnje 750 GWh elektri~ne i 250 GWh toplinske energije, kada u|e u pogon zna~ajno }e pobolj{ati hrvatsku elektroenergetsku sliku.

O tomu {to se doga|a na gradili{tu Bloka L na zagreba~kom @itnjaku, saznajemo od Sre}ka Rundeka, direktora TE-TO Zagreb i voditelja Tima za izgradnju:

- Ova godina bit }e «potro{ena» na izradu izvedbenih projekata, na radioni~ku izradu glavne opreme kod proizvo|a~a te na ure|enje zone gra|enja, kako bi postoje}a infrastruktura mogla prihvatiti novu opremu.

Idu}u, 2007. godinu, obiljeìt }e gra|enje i monta`ni radovi, odnosno ugradnja glavne opreme. Potom, u 2008. godini slijedi predprobni pogon (ispitivanje), optimiranje postrojenja, probni pogon, garantna ispitivanja i primopredaja objekta.

- Najva`niji cilj nam je da prije po~etka ogrjevne sezone, odnosno u jesen 2008., objekt bude potpuno zavr{en te spreman za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije, nagla{ava S. Rundek.

DISLOCIRANJE POSTOJE]E INFRASTRUKTURE

Radovi u krugu TE-TO-a zapo~eli su 15. oùjka ove godine. Najprije je zapo~elo izmije{tanje infrastrukture, koja za pogon sluì ostalom dijelu postrojenja TE–TO: dogrija~ke stanice za mazut, postrojenja za preradu otpadnih voda te kabela koji

su bili u zoni gra|enja i svih instalacija pomo}ne parne kotlovnice, koje su prolazile kroz tu zonu (dimovodni kanali, dovod zemnog plina, instalacija komprimiranog zraka, teku}eg goriva i demi vode).

Vaàn posao bila je i demontaà starog kotla Bloka A (proizvo|a~a Wagner Büroa, kapaciteta pare 200 t/h), pu{tenog u rad davne 1962. godine.

U tijeku je dorada i prilagodba postoje}e zgrade kotlovnice za prihvat novog kotla te demontaà parno-turbinskog agregata Bloka A. Nakon toga, uslijedit }e rekonstrukcija i modifikacija «turbostola» - betonske armirane konstrukcije, za prihvat i ugradnju novog parno-turbinskog agregata Bloka L, koji }e biti montiran na mjesto starog, demontiranog agregata.

BLOK L – KONA^NA ZAMJENA BLOKOVA IZ 1962. GODINE

Izgradnja Bloka L je, zapravo, druga i kona~na faza supstitucije blokova A i B iz 1962. godine. Na mjestu Bloka B izgra|en je Blok K (2003. godine), a na mjestu Bloka A bit }e Blok L, ~ime }e zavr{iti cjelokupna zamjena starih blokova, snage 2x32 MW. Pu{tanjem u rad Bloka L, TE -TO Zagreb imat }e snagu 300 MW elektri~ne energije.

- Velika razlika u instaliranim kapacitetima za proizvodnju elektri~ne energije ostvarena je zahvaljuju}i odabiru moderne tehnologije s visokim stupnjem djelovanja, odnosno plinsko-turbinsko kogeneracijskog postrojenja, nagla{ava S. Rundek.

Osnovni energent novog objekta je, umjesto te{kog loìvog ulja, prirodni plin, ~ime je smanjeno

one~i{}enje zraka. Uz tu ekolo{ku prednost, s pogonskog stanovi{ta zna~ajan je napredak prilago|enost novog postrojenja brzim promjenama u zahtjevima za proizvodnju elekti~ne i toplinske energije. Osim toga, izdvaja S. Rundek op}u korist,izgradnjom Bloka L osigurat }e se pouzdan izvor postoje}im sustavima za proizvodnju toplinske energije za grijanje grada Zagreba.

Stare parne turbine koje su sustavu dale i vi{e nego se to od njih moglo o~ekivati, odlaze u – povijest

S. Rundek, direktor TE-TO Zagreb i voditelj Tima za izgradnju Bloka L: velika razlika u instaliranim kapacitetima za proizvodnju elektri~ne energije ostvarena je zahvaljuju}i odabiru moderne tehnologije s visokim stupnjem djelovanja

Gradi se bazen za prihvat otpadnih voda


Ru{e se i uklanjaju dimovodni kanali…

Vlastiti inènjering HEP-aCijeli projekt Bloka L radi se u vlastitom

inènjeringu HEP-a i HEP Proizvodnje d.o.o. Projekt je podijeljen u osam tehnolo{kih cjelina. Svaka od njih je ugovorena s jednim isporu~iteljem, prema na~elu klju~ u ruke:

1. plinsko turbinski agregat – General Electric

2. parno turbinski agregat – [koda3. kotao na otpadnu toplinu – \. \akovi}

– TEP

4. rasklopi{te 110 kV – Siemens5. energetski i blok transformatori – Kon~ar6. elektromotorni razvod 7. sustav za vo|enje i upravljanje8. pomo}na postrojenjaZa posljednje tri navedene cjeline, postupak

javnog nadmetanja i prikaz ponuda je u tijeku te se sklapanje ugovora o~ekuje u idu}a tri mjeseca.

Glavni projektant za izradu projektne dokumentacije je Elektroprojekt Zagreb. Tim za izgradnju Bloka L ~ine ljudi iz Pogona TE-TO Zagreb i Sektora za Termoelektrane, njih ukupno 18.

Ovisno o zahtjevima tijekom realizacije Projekta, za pojedine specifi~ne usluge dododatno }e se angaìrati Ekonerg Zagreb. Uz njega, tu su Institut za gra|evinarstvo, Institut za elektroprivredu, TPK Zavod i ostale specijalizirane institucije, koje }e pomo}i pri provo|enju QA i QC procedura. Oni }e sa svojim specifi~nim znanjima dati doprinos djelomice i u fazi projektiranja, u preuzimanju opreme, monta`nim radovima i pu{tanju objekta u rad.

…loì{te… …ispu{na jama i… …spremnik napojne vode kotla

U tijeku je prespajanje mazutnog cjevovoda za kotao Bloka L

Najprije je trebalo izmjestiti infrastrukturu, koja sluì za pogon ostalom dijelu postrojenja TE–TO

Na{ vodi~ na gradili{tu bio je Mario Vincek, pomo}nik rukovoditelja Proizvodnje TE-TO Zagreb


S LICA MJESTA

Remont HE Vinodol

Nepredvi|ene okolnosti usporile radove Ivica Tomi}

U ovogodi{njem remontu HE Vinodol, zapo~etom 29. svibnja o.g. pa privremeno zaustavljenom zbog radova Hrvatskih cesta na jezeru Bajer, prema va`nosti i sloènosti izdvajaju se dva velika posla: revizija predturbinskih zatvara~a i rekonstrukcija magnetskog kruga generatora

Remont u HE Vinodol zapo~eo je prema planu 29. svibnja o.g. rastavljanjem generatora broj 3. Do 6. lipnja ve} je bila obustavljena proizvodnja i zapo~eo je remont sva tri generatora. Potpuna obustava planirana je do 30. lipnja. No, tada su iskrsnule nepredvi|ene okolnosti. Naime, Hrvatske ceste, koje grade most, odnosno ugra|uju temelje stupova za most i s kojima je unaprijed bio dogovoren vodni reìm u jezeru Bajer, u me|uvremenu su zbog nenadanih pote{ko}a traìle promjenu vodnog reìma, {to je djelomi~no zaustavilo i usporilo remontne radove u HE Vinodol. Ve} rastavljeni generator 1 valjalo je ponovno sastaviti i pustiti u rad kako bi odràvao novodogovoreni vodni reìm do 29. lipnja. Zbog takvog dodatnog zahtjeva da se s jednim generatorom odràva zahtijevana niska razina vode u jezeru Bajer i sekundarna regulacija, nije samo izgubljeno vrijeme, ve} je do{lo i do dodatnih optere}enja, jer je valjalo ponovno organizirati smjenski rad, a zaposlenici su ve} bili angaìrani na poslovima remonta. Jer, osim dva najsloènija zahvata, sve ostale remontne aktivnosti zaposlenici HE Vinodol obavljaju sami, smjensko osoblje

Iznimno je sloèno upravljati elektranom i istodobno odràvati reìm voda u Bajeru, koji odgovara Hrvatskim cestama, upozorava direktor R. Belobraji}

Ulaz u tunel koji vodi do strojarnice HE Vinodol

se uklju~uje u te radove, a s rasklopi{tima elektrane se tijekom remonta upravlja daljinski iz dispe~erskih centara u Rijeci, odnosno elektrana radi bez posade. Ina~e, radovi koje na jezeru Bajer obavljaju Hrvatske ceste, stvaraju stalne pote{ko}e HE Vinodol, jer - u slu~aju kada se vodni reìm ne moè prilago|avati isklju~ivo radu hidroelektrane i potrebama elektroenergetskog sustava - sve je iznimno sloèno.

Unato~ po~etnim pote{ko}ama, remont nije zaustavljen. Dok jedan generator radi, ostala dva su rastavljena. Zaposlenici i stru~njaci Energoremonta Karlovac obavljaju reviziju predturbinskih zatvara~a, uklanjaju}i sva mjesta podmazivanja na leàjevima i zamjenjuju}i ih ekolo{ki povoljnijom konstrukcijom koja ne zahtijeva podmazivanje, ~ime se smanjuju i potrebe za odràvanjem. Posao napreduje, istina, s malim zaka{njenjem zbog nepredvi|enih sanacija. Istodobno, MG Servis je angaìran na rekonstrukciji magnetnog kruga generatora. Od ovoga posla, za koji su pro{le godine provedene probe u HE Vinodol, o~ekuju smanjenje gubitaka elektrane za 40 kW, {to za sustav zna~i novu mini regulacijsku elektranu te snage.

Potrebno je obaviti i neke gra|evinske poslove. Rije~ je o sanaciji tunela Bajer-Razromir, odnosno sanaciji glavnog dovoda elektrane. Taj posao je nuàn zbog smanjenja gubitaka vode.

Sve ostale redovite godi{nje remontne poslove obavljaju zaposlenici HE Vinodol. U najkra}em, valja sve ure|aje i strojeve otvoriti, pregledati, utvrditi mogu}a o{te}enja koja treba sanirati. Prvi pregled je pokazao da su strojevi u dobrom stanju.

Nakon zavr{etka remonta u HE Vinodol, uslijedit }e remont CHE Fuìne i RHE Lepenica, a kasnije i HE Zeleni vir. Sve ove elektrane u sastavu su Pogona HE Vinodol.

Treba dodati jo{ i da je naru~en regulacijski transformator 20 MW, 110/35 kV za potrebe distribucije elektri~ne energije, koji }e biti isporu~en i ugra|en krajem ljeta.

BESKONTAKTNI PRIJENOS MJERENJA ME\U PRVIMA U SVIJETU!

Jedan od poslova koji se obavlja u okviru ovogodi{njeg remonta u HE Vinodol predstavlja novinu ~ak i u svjetskim mjerilima. Naime, tvrtka VESKI iz Zagreba u HE Vinodol ugra|uje beskontaktni prijenos mjerenja i signala s rotora na stator. Rije~ je o inovaciji kakvu jo{ nitko nije ugradio u takvom obliku. Ubudu}e }e se sva mjerenja s rotora provoditi bez kontakta i prenositi s rotora na stator te sa statora na ra~unalo. Novi beskontaktni prijenos omogu}ava puno vi{e mjerenja i signala nego dosada{nji na~in mjerenja uz pomo} grafitnih ~etkica. Osim ~injenice da omogu}uje prijenos ve}eg broja podataka, novi na~in mjerenja {titi rotor od one~i{}enja grafitnim ~esticama koje ina~e smanjuju izolaciju rotora.

Direktor HE Vinodol Radivoj Belobraji} sa suradnicima: tehni~kim direktorom Mladenom [verkom, voditeljem remonta Nenadom Marijanom, Antonom Mataijom, zaduènim za poslove u Gorskom kotaru te @arkom Sokoli}em, poslovo|om elektroodràvanja i Danom Ostovi}em, poslovo|om strojarskog odràvanja (razgovor o ovogodi{njem remontu R. Belobraji}a za HEP Vjesnik bio je posljednji na mjestu direktora HE Vinodol, jer je u me|uvremenu imenovan direktorom PP HE Zapad)


Sigurnija opskrba kupaca u Poè{tiniOBNOVLJENA TS 110/30/10 KV PO@EGA 2

…uvodi se novi beskontaktni na~in mjerenja i prijenosa podataka, kompleksniji i bolji, koji ne one~i{}uje rotor grafitnim ~esticama, odnosno ne smanjuje njegovu izolaciju

Jedan od ve}ih poslova tijekom remonta jest i revizija predturbinskih zatvara~a

Jedan od otvorenih generatora na kojima se izvodi rekonstrukcija magnetnog kruga

Jedinstveno inovacijsko rje{enje, umjesto starog na~ina mjerenja i signala s rotora na stator grafitinim ~esticama…

Potkraj svibnja o.g. obavljena je tehni~ka primopredaja rekonstruiranih postrojenja 35 i 20(10) kV u TS 110/35/210 kV Poèga 2, jedine pojne to~ke na razini 110 kV za cijeli DP Elektra Poèga. Uz ~elnike ovog DP-a, ovom su doga|aju nazo~ili i Zdenko Druìjani}, glavni projektant i inènjer gradili{ta te vo|a ekipeglavnog izvoditelja radova Kon~ar – Inènjering za energetiku i transport Zagreb sa brojnim podizvoditeljima iz Kon~ara d.d. Sve je u~injeno, kako je ovom prigodom naglasio rukovoditelj razvoja u DP Elektra Poèga Ivan Petri{ka, s vlastitom hrvatskom pame}u i sa 90 posto doma}e, Kon~areve, opreme.

Rekonstrukcija 35 kV i 10 kV postrojenja izvedena je jednim dijelom u okviru postoje}eg objekta za 35 kV postrojenje, a drugim dijelom - za 20(10) kV postrojenje - dogradnjom novog prizemnog objekta.

TS Poèga 2 }e u kona~nici biti dvonaponsko postrojenje s nazivnim naponskim razinama 110 i 20 kV, a u prvom razdoblju eksploatacije

postrojenje 35 kV radit }e nazivnom snagom transformacije 2x40 MVA. Postrojenje 20/10 kV projektirano je za nazivnu snagu transformacije 2x16 MVA ili 2x20 MVA, x/20(10) kV.

Na kraju kaìmo da su svi radovi, uklju~uju}i i ugradnju daljinskog upravljanja, stajali 18 milijuna kuna, a njima je postignut

temeljni cilj ove rekonstrukcije – pove}anje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe elektri~nom energijom kupaca o kojima skrbi DP Elektra Poèga za, kako se predvi|a, razdoblje od idu}ih 30 godina. I {to na kraju re}i? Plodna poslovna suradnja Kon~ara i HEP-a se nastavlja.

Ivan Maruszki

TS Poèga 2 rekonstruirana je uz vlastitu pamet i 90 posto doma}e, Kon~areve, opreme


Toliko je puno zahtjeva potro{a~a tijekom svibnja, lipnja i pred Boì}, jer u to vrijeme ljudi ciljano stiù ba{ zbog dovr{enja radova na svojim objektima, da se u tom razdoblju ne stignu obaviti poslovi na investicijama

Raspore|en u nekoliko radnih skupina, Odjel gra|enja Slu`be za izgradnju i usluge {ibenske Elektre, zapo~eo je ovo vru}e lipanjsko jutro vrlo radno. Ve} zarana, dok se Sunce ipak jo{ moglo otrpjeti, poloìli su nekoliko niskonaponskih kabela u Tisnom i na Murteru. Potom su se prebacili u obli`nje Vodice i susjednu Srimu da tamo nastave tragom sve brojnijih zahtjeva za priklju~cima i pro{irenjima mreà. Jer, ono {to smo zatekli obilaze}i njihova radili{ta je neprekinuti niz novoniklih gra|evinskih objekata, prvenstveno za turisti~ku namjenu, na kojima i oko kojih se radovi nesmetano obavljaju kao da nije +35 0Cu hladu. Na{i vrijedni, malobrojni, Odjel sa samo 15 zaposlenih operativaca, bez oklijevanja se premje{ta po razli~itim stranama svog ùpanijskog prostora, poku{avaju}i dovr{iti {to vi{e poslova prije nego {to ih turisti~ka sezona na mjesec-dva prekine u poslu.

Zato su ju~era{nji radni dan, poja~ani s jo{

nekolicinom zaposlenika svoje SIU, proveli uz dràvnu cestu Donje Polje – Vrpolje, gdje su poloìli 10(20) kV kabel i pet niskonaponskih izlaza za novoizgra|enu trafostanicu.

SKS UMJESTO GOLIH VODIÂ

Jutros im se na poslovima rekonstrukcije mreè u Vodicama, to~nije skidanja golih vodi~a i ugra|ivanja SKS-a, pridruìla i ekipa Pogonskog ureda Vodice: Ivica Franin, Nenad Tomi}, Ivica Srdarev i Pavle Vu~i}. Sve je ovo, kaù oni, za kvalitetniji napon i ljep{i izgled njihova grada. Nekoliko ulica dalje zatekli smo dvojicu zaposlenika Odjela gra|enja, Matu Labora i Vladu Grgurinu. Ovaj potonji vi{e se boji fotoaparata nego posla pa se pred nama skrio u sigurnost svog terenskog vozila. Upravo su dovr{avali montaù ormari}a nakon prethodno obavljene rekonstrukcije dijela mreè {to izlazi iz obli`nje TS. Naime, zra~ni dio mreè je skinut i ovaj se dio trase ve} nalazi u zemlji – kabliran. Kako su nas izvijestili na{i doma}ini i voditelji po radili{tima, Ivo Ba{i}, rukovoditelj Odjela gra|enja i mladi diplomirani inènjer Stipe Klari}, koordinator u Odjelu, poslovi na spomenutoj obnovi mreè bit }e zavr{eni u cijelosti do 1. srpnja, tako da im predstoji deset dana intenzivnog otklanjanja tragova svog rada. Uvjereni su da }e sve zavr{iti na vrijeme.

STOJE RADOVI NA INVESTICIJAMA

Tre}u smo skupinu zatekli na polaganju niskonaponskog kabela, kao dijelu poslova oko

pro{irenja niskonaponske mreè trafostanice Srima 1. Vinko Bulat, Drago [ari}, Dominik Uni} i Boro Jeli} upravo su povla~ili kabel ranije iskopanim kanalom, a sli~ni ih poslovi ve} sutra ~ekaju na nekom novom radili{tu.

- Najvi{e te{ko}a pri radu stvara nam upravo mali broj zaposlenih u Odjelu pa se, stoga, najvi{e i radi na priklju~cima i pro{irenju mreè. Toliko je puno zahtjeva na{ih potro{a~a tijekom svibnja, lipnja i pred Boì}, jer u to vrijeme ljudi ciljano stiù ba{ zbog dovr{enja ovakvih radova na svojim objektima, da mi u tom razdoblju ne stignemo obaviti poslove na investicijama. Parimjerice, u ovom trenutku imamo sedam- osam trafostanica 10(20)/0,4 kV i pripadaju}ih mreà na {irem podru~ju na{eg DP-a koje doslovce stoje. Dijelom je rije~ o rekonstrukcijama, a dijelom su novi objekti. Gdje bude mogu}e, nastavit }emo raditi i nakon 1. srpnja, a na onima iz priobalja radit }emo u jesen i zimi, kaè I.Ba{i}.

Mi }emo ovo kratko jednojutarnje druènje zavr{iti komentarom da nam je u njihovu dru{tvu bilo vrlo ugodno i da su ljudi, unato~ strahovitoj vru}ini, bez ijednog prigovora ({to je jako neobi~no kad su Dalmatinci u pitanju) podnosili usijale kacige i za ovo podneblje potpuno neprikladna zra~no-nepropusna radna odijela. Tako su i meni (bez svega toga na sebi) uskratili mogu}nost za àlbu pa sam strpljivo podnijela nesnosno sparni terenski obilazak i obe}ala se odazvati svakom njihovom pozivu.

Vero~ka Garber

S LICA MJESTA

Jedno jutro sa {ibenskim Odjelom gra|enja

Nove mreè pred turisti~ku sezonu

Ekipa Pogonskog ureda Vodice obnavlja mreù: u zraku su I. Srdarev i P. Vu~i}, a na zemlji I. Franin i N. Tomi}

Mate Labor pri montaì ormari}a

U Srimi je zapo~elo polaganje kabela, svi su tu: V. Bulat, D. [ari}, D. Uni}, B. Jeli}, a radove prate i inènjeri S. Klari} i rukovoditelj Odjela I. Ba{i}


S LICA MJESTA

Ba`darnica DP Elektra [ibenik

Mjese~ni kapacitet Ba`darnice je 1.000 obra|enih brojila s tim da je posljednjih godina, zbog pove}anog anga`mana na zamjeni brojila, taj prosjek podignut na 1.500 brojila mjese~no i tako su uvelike prema{eni zacrtani planovi

Nakon provedenih nekoliko vru}ih sati (nije ni{ta opasno – odnosi se na klimatske okolnosti) u dru{tvu s Odjelom gra|enja Slu`be za izgradnju i usluge DP Elektre [ibenik, odlu~ili smo u ostatku jutra pohoditi jo{ jedan odjel ove Slu`be. Rije~ je o {ibenskoj Ba`darnici koju smo, stjecajem okolnosti, prije svega zbog dislociranosti od upravne zgrade koju neizostavno svaki put obi|emo i koja je izvori{te svih na{ih informacija s ovog podru~ja, potpuno izostavili s popisa na{ih odredi{ta. Kao opravdanje moèmo navesti i podatak da je ova Ba`darnica, osnovana davne 1974. godine, prestala s radom tijekom 1991. u po~ecima Domovinskog rata te je zbog preraspodjele ljudstva nekoliko godina, sve do zavr{etka rata 1995., bila potpuno zamrla. Dolaskom ljudi iz ugaslog TEF-a i nekolicine novih zaposlenika te njihove uspje{no obavljene obuke na umjeravanju elektrodinami~kih brojila klase 2 i brojila jalove energije klase 3, Ba`darnica je zapo~ela je svoj drugi ìvot.

RADE I ZA ZADARSKI I GOSPI]KI DP

Devetorica zaposlenih, predvo|eni poslovo|om i provoditeljicom obuke Gordanom Kaleb te rukovoditeljem Slu`be Antom Prge{om, neumorno su nastavili ispunjavati sve brojnije zahtjeve. Tako se radilo sve do 2003. godine, a potom je trebalo krenuti ukorak s vremenom.

- Dolaskom elektronskih brojila na trì{te morali smo Ba`darnicu opremiti CATS sustavom, koji nam je omogu}io umjeravanje brojila klasom 0,5 pa ~ak i klasom 0,2. Na{ je mjese~ni kapacitet od 1.000 obra|enih brojila, s tim da smo zadnjih godina, zbog pove}anog anga`mana na zamjeni brojila, podigli i na{ prosjek na 1.500 brojila mjese~no i tako uvelike prema{ili zacrtane planove. Treba znati da mi u cijelosti udovoljavamo potrebama {ibenskog i gospi}kog DP-a, a da i potrebe zadarske Elektre obavljamo skoro u cijelosti, to~nije obradimo 90 posto njihovih brojila, saznajemo od A. Prge{e.

U dru{tvu s rukovoditeljem Slu`be obi{li smo prostranu Ba`darnicu. U prvoj njenoj prostoriji zatekli smo servisere Jadranku Samohod i @eljka Livaji}a. Odmah se vidjelo da o budu}nosti

razmi{ljaju ozbiljno, jer su na obuci imali ~ak dvojicu srednjo{kolaca. U susjednoj sobi radio je graver Zvonimr Mari}, a u najve}oj su posao umjeravanja obavljali umjeriva~i (ba`dari) Jadranko Mujan i Goran Roca. Dakako, sve ovo i svi su oni pod budnim okom svoga poslovo|e, vrijedne Gordane Kaleb.

@ENA MORA IMATI MU[KI MOZAK

G. Kaleb je s puno hvale izrekla svoj sud o prvim danima obu~avanja ba`darskih novaka, bez ~ije upornosti, volje i zajedni~ki uloènog truda ove Ba`darnice danas ne bi bilo.

- Po~eli smo sve u~iti ispo~etka pa mo`da ba{ zato i nije bilo te{ko. I{li smo korak po korak i prilago|avali se nau~enome bez problema. Posao su odmah i zavoljeli i mislim da smo upravo zbog toga danas jako zadovoljni. Premda je ovo dru{tvo patrijahalno i predrasuda prema èni na ovakvim poslovima jo{ uvijek ima i sigurno }e ih jo{ biti, ipak moram re}i da smo se me|usobno vrlo dobro usuglasili i prihvatili. Mo`da i stoga {to se ja osobno nikada nisam sluìla nekakvim „ènskim sredstvima“ za postizanje svojih poslovnih ciljeva, uvijek sam razgovarala „~isto“, bez „finti“, otvoreno i argumentirano branila svoje zahtjeve i stavove. Ali vrijedi naglasiti, èna kao radnik jo{ uvijek mora biti dvaput marljivija, dvaput pametnija, inovativnija... @ena u mu{koj tvrtki, kakva je HEP, mora imati mu{ki mozak, zaklju~ila je na{a draga, ugodna i nasmijana kolegica svoje zanimljivo razmi{ljanje. S takvim razmi{ljanjem, nedvojbeno, suglasili smo se , kao pravom zavr{nom za~inu ovom na{em vi{estruko iskori{tenom {ibenskom jutru.

Vero~ka Garber

Uspje{no zapo~ela svoj drugi ìvot

Serviseri Jadranka Samohod i @eljko Livaji} i mladi nau~nik

Graver Zvonimir Mari} i jedna mlade znatièljne o~i

Umjeriva~i Jadranko Mujan i Goran Roca sjede uz svoja brojila, a njihov rad pozorno prate poslovo|a Gordana Kaleb i rukovoditelj Slu`be izgradnje i usluga Ante Prge{a


ZAHVATI

26. svjetsko prvenstvo u ribolovu

U baranjskom mjestu Bilje, nedaleko Osijeka i Kopa~kog Rita, od 4. do 12. lipnja ove godine odràno je 26. svjetsko klupsko prvenstvo u ribolovu. Za jedno od najbolje organiziranih prvenstava, trebalo je razminirati dio oko Stare Drave, a veliki doprinos dale su Hrvatske vode, Hrvatske {ume i, dakako, Hrvatska elektroprivreda.

O izvrsno ure|enom prostoru, uo~i po~etka Prvenstva, rije~i pohvale uputio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}.

Pogonski ured Beli Manastir DP Elektroslavonija

postavio je 27 stupova sa samonosivim kabelskim snopom. Teren je pripremilo poduze}e „Vuka“, rasvjetna tijela postavila je tvrtka „Parangal“, a sinkroniziranim radom sve je bilo u funkciji za samo ~etiri dana. Time su i organizatori bili ugodno iznena|eni. U povodu ovog doga|aja, izdana je energetska suglasnost za privremeni priklju~ak, budu}i da je dogovoreno da }e se stupovi nakon zavr{etka Svjetskog prvenstva skinuti i vratiti u skladi{te HEP-a.

D. Karna{

HEP-ovo svjetlo ribi~ima

Postavljanje stupova u Bilju

Dobitnici ovogodi{nje Nagrade

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Poàr" objavio je Odluku o dobitnicima nagrade "Hrvoje Poàr" za 2006. godinu, kojima je nagrada uru~ena 5. srpnja o.g. Objavljujemo dobitnike nagrada.

Temeljem objavljenog natje~aja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godi{nje nagrade "Hrvoje Poàr" te Poslovnika o stipendiranju mladih energeti~ara, Glavni odbor je odlu~io da su dobitnici:

A) za stru~ni i znanstveni doprinos razvoju energetike:

Prof. dr.sc. Matislav Majstrovi}, Energetski institut „Hrvoje Poàr“, Zagreb

B) za inovacije na podru~ju energetike:

KONÂR – Institut za elektrotehniku d.d. Zagreb:Mladen Banovi}, dipl.ing. Kon~ar-Institut za elektrotehniku Vilko Cindri},dipl.ing., Kon~ar-Institut za elektroteniku d.d.Rajko Gardijan, dipl.ing., Kon~ar-Institut za elektrotehniku Dr.sc. Zdenko Godec, dipl.ing., Elektrotehni~ki fakultet OsijekSamir Keitoue, dipl.ing., Kon~ar-Institut za elektrotehniku Mr.sc. Antun Mikulecky,dipl.ing., Kon~ar-Institut za elektrotehnikuMr.sc. Miroslav Poljak, dipl.ing., Kon~ar-Institut za elektrotehnikuIvan Tomi}, dipl.ing., Kon~ar Energetski transformatori

C) za popularizaciju energetike:

Nakladni~ka ku}a KIGEN d.o.o. Zagreb

D) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja:

1. Boris Gligori}, Elekttotehni~ki fakultet, Osijek2. Almir Sedi}, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb3. Ana Tomasovi}, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva,

Zagreb

E) za izvrstan uspjeh u studiju i posebno zapaèn diplomski rad iz podru~ja energetike:

1. Diana Ognjan, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb

2. Ivana [olji}. dipl. ing., Fakultet kemijskog inènjerstva i tehnologije, Zagreb

F) stipendije za stru~ni dio studija:

1. Mario Dàmarija, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb

2. Marija Glavini}, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb

3. Damir Jakus, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

4. Dragomir Pavkovi}, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb

5. Matija Vavrou{, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb

ZAKLADA "HRVOJE PO@AR"

FOTOZAPA@AJ

Krenite za bojom dobre volje

Kada sam rano ujutro iza{la iz automobila i krenula dobro znanim ulicama prema jednako tako dobro znanoj upravnoj zgradi DP Elektra [ibenik, naglo sam zastala i zbunjeno se osvrnula oko sebe. Dvojba je trajala tek djeli} sekunde, a ja sam promislila: „Jesam li na pravom mjestu?“ Ali, nisam se dala prevariti. Prepoznala sam ja tu staru – novu zgradu. Premda mi se sada prvi put otvorila pogledu i sada sam prvi put primijetila da ima balkone. Naime, ovoga su joj prolje}a napravili face lifting, izgladili bore, uredili stare balkone na koje se nitko nije usu|ivao stati, premazali novim slojem boje, dodali malo rumenila na obraze... Ispri~ao mi je kolega Draèn Nini} da su ~ak i anketirali svoje zaposlenike o boji koju }e uporabiti. Napravili su i ra~unalnu simulaciju. I odabrali ovu koju vidite,

nekakvu pink nijansu. Svi su ba{ htjeli ne{to toplo i pastelno. Stara je dama uz novu {minku zasjala punim sjajem. Do ju~er je imala samo nali~je - onih stotinu i vi{e zaposlenih iza njenih prozora. A danas je dobila i lice, kao odraz njihova duha. Zato ne lutajte kad stignete u Kre{imirov grad – krenite za bojom dobre volje.

V. Garber


HEP I MLADI

Nagrada HEP-a nadarenim u~enicima 2006. u Gospi}u

Dan kada smo uìvali u punini

Ovogodišnji dobitnici Nagrade HEP-a i njihovi mentori te uzvanici na sve~anosti dodjele u Gospi u

M.@. Malenica i \. Su{ecSnimili: Ivan Su{ec i Ivica Tomi}

Neki od ovih laureata bit }e predvodnici znanja, nagovje{taj budu}nosti Republike Hrvatske

Da Hrvatska elektroprivreda cijeni znanje i trud, da podupire one na kojima Hrvatska ostaje i opstaje te da je u takvom svom opredjeljenju ustrajna, posvjedo~ila je i ove godine, nagradiv{i 30 u~enika osnovnih i srednjih {kola, koji su svoju izvrsnost ve} potvrdili na dràvnim natjecanjima. Sve~anost dodjele ovogodi{nje, dvanaeste po redu, Nagrade u~enicima pod vrlo domi{ljatim i asocijativnim nazivom Imam ìcu (utemeljene 1995. godine u, kako je to rekao Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a i moderator ovog Doga|anja, znakovitoj godini obiljeàvanja stolje}a Hrvatske elektroprivrede i godini ratne operacije Oluja) odràna je 20. lipnja u Pu~kom otvorenom u~ili{tu dr. Ante Star~evi} u Gospi}u. Nimalo slu~ajno! Kao {to je ve} poznato, Odlukom Hrvatskog sabora ova, 2006. godina, u povodu 150. godi{njice ro|enja velikana elektrotehni~ke znanosti Nikole Tesle, progla{ena je Godinom Nikole Tesle u Hrvatskoj.

- Hrvatska elektroprivreda reagirala je na tu Odluku vi{estruko pa i organiziranjem ovog doga|anja u Gospi}u, u Teslinu zavi~aju, u Lici koja je zna~ajno participirala, kako u hrvatskoj, tako i u svjetskoj znanosti, koja je energetsko izvori{te na{e zemlje, ali i izvori{te svjeìne i snage za na{u Domovinu u svakom smislu, naglasio je M. B. Matkovi} u uvodnom pozdravnom obra}anju cijenjenim gostima, u~enicima, mentorima, roditeljima i doma}inima.

Dobrodo{licu brojnim gostima prvi je, od doma}ina, poèlio gradona~elnik Grada Gospi}a

Milan Koli}. Tim povodom je naglasio da ozra~je ovog doga|aja, a to je godi{njica ro|enja N. Tesle, uvelike moè nagra|enim u~enicima biti poticaj za njihov daljnji rad. Zadovoljstvo da na{e budu}e znanstvenike i stru~njake pozdravi u kraju gdje su ro|eni N. Tesla i A. Star~evi}, izrazio je i ùpan Li~ko-senjske ùpanije Milan Jurkovi}, koji je iznio i podatke o broju stipendija kojima ova @upanija pomaè svojim studentima te o konkretnim akcijama poduzetim s ciljem poticanja natjecanja u znanju za u~enike srednjih {kola. Nije izostala ni zahvala na{oj tvrtki za sve {to radi za dobrobit ovoga kraja.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Ivan [utalo ovom prigodom je najavio i odre|ene pomake u organiziranju natjecanja i pra}enju talentiranih u~enika:

- Poku{at }emo sva natjecanja, koja promoviraju znanja i vje{tine u~enika, odràvati na jednom mjestu i tako svima zorno predstaviti {to oni mogu pokazati i ponuditi na{em dru{tvu. I ovogodi{nji rezultati potvr|uju da Hrvatska s ovakvom mlado{}u ima {ansu. Preko HEP-a im je i gospodarstvo zapo~elo ~estitati i otvarati im prostor za njihova daljnja nastojanja. Nadamo se da }e HEP ustrajati u promoviranju znanja u ovim podru~jima, a na{a je zada}a da animiramo i druge gospodarske tvrtke da slijede primjer HEP-a.

Vinko Filipovi}, ravnatelj Zavoda za {kolstvo, tako|er je u svom obra}anju izrazio nadu da }e HEP i ubudu}e biti partner u novim projektima koji se osmi{ljavaju kako bi gospodarstvo moglo poticati


obrazovanje. êstitaju}i u~enicima i mentorima, naglasio je kako se uspjeh u~enika prvenstveno temelji na entuzijazmu mentora.

I ZNANJEM SE MO@E VOLJETI DOMOVINA

Pozdravljaju}i u ime Uprave HEP-a i svoje osobno sve nazo~ne na ovoj sve~anosti znanja i mladosti u Gospi}u, vi{e nego primjerenom mjestu, mr.sc. Ivan Mravak je rekao:

- Bit }u slobodan izre}i asocijaciju da ovaj doga|aj moè mnogima od vas, dragi mladi prijatelji, ozna~iti put prema velikanima svoje sredine, domovine, pa i svijeta. Mi volimo re}i za ovaj na{ doga|aj da on promovira u~enike, mentore, ali prije svega da on predstavlja promociju znanja. Onoga znanja koje predstavlja neotu|ivi autenti~ni kapital s kojim se Hrvatska moè i èli uklju~iti u europske i svjetske trì{ne kriterije. I stoga, kad razmi{ljam o va{em uspjehu, u kojeg je nepobitno utkano puno odricanja, nesebi~nog htijenja, truda va{ih mentora, va{ih {kola, odgoja, brige i ljubavi va{ih roditelja, jednostavno moram ovako javno izre}i najvrjednije pohvale za sve koji su uklju~eni u ovaj uspjeh. Jer uvijek se netko mora truditi, mora `rtvovati, jer bez takvih, bez ovakvih kakvi ste vi, sve bi stajalo na mjestu, ne bismo se kretali naprijed. Va{ uspjeh obvezuje sve nas, i ovaj doga|aj, ova na{a Nagrada potvr|uje ozbiljnost projekta stvaranja znanja i mladih stru~njaka u na{oj Domovini. Svi zajedno }emo potvrditi da predstavljamo zrelo i odgovorno dru{tvo koje razumije vrijeme i koje u njemu èli stvarala~ki sudjelovati. Jer, i „znanjem se moè voljeti Domovina!“

Ovom prigodom s posebnim naglaskom isti~em ~injenicu 150. obljetnice ro|enja Nikole Tesle i Godinu Nikole Tesle u Hrvatskoj. I stoga je razumljivo da smo ovogodi{nju Nagradu organizirali u njegovu kraju. Razumljivo je da je Hrvatska elektroprivreda tamo gdje su tragovi velikog izumitelja na podru~ju elektriciteta. Primjereno je, tako|er, da smo mi iz Hrvatske elektroprivrede danas s vama mladima, jer Teslini izumiteljski izazovi i nemiri zapo~eli su u najranijoj mladosti. Mi, koji smo ba{tinici njegovih izuma, moramo pokazati svijetu da je upravo Hrvatska dala tog ~ovjeka.

Naravno da je suvi{no govoriti koliko je HEP po svojoj ulozi, po svojoj misiji, ba{tinik Teslina djela. Tesla je, {tovi{e, u temeljima suvremene civilizacije koju „pokre}u“ brojne tehnologijske poluge zadnjeg stolje}a s primjenom upravo Teslinih izuma. To {to je ~itav svijet i ~itava dana{nja civilizacija ba{tinik Teslina djela, nas u Hrvatskoj jo{ vi{e obvezuje da Teslu integriramo u identitet Hrvatske. înimo to, i ~init }emo to sa svim va`nim institucijama Republike Hrvatske: od Hrvatskog sabora, Vlade, njezinih ministarstava, Teslinog zavi~aja, do, moè se re}i, svih

Nagrada HEP-a promovira znanje - hrvatski neotu|ivi autenti~ni kapital

HEP I MLADI


Milan Koli , gradona~elnik Gospi a, izrazio je zadovoljstvo pozdraviti budu e znanstvenike i stru~njake u kraju gdje su ro|eni Tesla i Star~evi

Župan Li~ko-senjske županije Milan Jurkovi pohvalio se sa stipendiranjem studenata i poticanjem izobrazbe u~enika, a nije izostala ni zahvala HEP-u na ulaganjima za dobrobit li~koga kraja

Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje, ovom je prigodom najavio odre|ene pomake na bolje u organiziranju natjecanja i pra enju talentiranih u~enika

Ravnatelj Zavoda za školstvo Vinko Filipovi naglasio je da se uspjeh u~enika prvenstveno temelji na entuzijazmu mentora

Mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a: ovaj doga|aj i naša nagrada potvr|uju ozbiljnost projekta stvaranja znanja i mladih stru~njaka u našoj Domovini

U ime ministra Dragana Primorca, njegova pomo nica za srednje obrazovanje, mr. sc. Vera Šutalo poru~ila je: neka ova manifestacija ostane tradicija koja e se povezivati s izazovima novog vremena

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, dr. sc. Darko Milinovi~estitao je u~enicima, mentorima i roditeljima te HEP-u koji nastoji potaknuti nove Tesle

Gospi i Lika nisu slu~ajni izbor za ovaj Doga|aj, naglasio je moderator programa sve~anosti dodjele Nagrade HEP-a, prof. Mihovil Bogoslav Matkovi ,rukovoditelj Odjela za odnose s javnoš u HEP-a


Najsve~aniji trenutak – uru~enje nagrada najboljim matemati~arima, {to su sa zadovoljstvom u~inili V. [utalo i I. Mravak, a dobitnici su: Tomislav Buki i nje-gov mentor Ante Škali iz OŠ J. Dalmatinca iz Šibenika

Grgur Valenti iz zagreba~ke OŠ Malešnica - s brojkama od malih nogu

Luka Manola iz OŠ Dugave iz Zagreba

Ana Kontrec iz V. zagreba~ke gimnazije

Rekli su...Dr.sc. DARKO MILINOVI], potpredsjednik Hrvatskog sabora:

- Ovo je hvale vrijedna dugogodi{nja akcija HEP-a, koju on provodi ve} 12 godina. Nije neva`no spomenuti i financijsku stranu Nagrade HEP-a kao pomo} nadarenima, mladim u~enicima koji }e, nadam se, biti predvodnici bolje i sretnije hrvatske budu}nosti. Kroz obrazovni sustav i reformu {kolstva u Hrvatskoj, moramo afirmirati nove vrijednosti, prije svega vrijednosti znanja koje zna~e i ve}u sigurnost. Njeguju}i takav vrijednosni sustav, kao jedan od najva`nijih i mo`da odlu~uju}i ~imbenik za Hrvatsku koja je pred vratima Europske unije, uistinu }e nam svima biti bolje. Treba doista ~estitati svima onima koji su danas primili priznanja HEP-a, a ona pripadaju u~enicima, njihovim mentorima i roditeljima, jer samo oni znaju koliko je potrebno odricanja i posve}enja znanju. Treba ~estitati i HEP-u u njegovu nastojanju poticanja mladih ljudi, koji }e predvoditi tehnolo{ki napredak u Hrvatskoj.

Mr.sc. VERA [UTALO, pomo}nica Ministra za srednje obrazovanje:

- Ove godine su najuspje{nijim u~enicima na dràvnim natjecanjima premijer Sanader i ministar Primorac, po prvi put, osobno ~estitali i dodijelili priznanja, {to puno govori o na{oj posebnoj brizi za nadarene u~enike. Jedan od na{ih sljede}ih projekata, kojem ministar Primorac daje prioritet, je osnivanje baze podataka s imenima natjecatelja na ùpanijskoj, dràvnoj i me|unarodnoj razini, jer me|u njima }emo vjerojatno otkriti i nekog novog izumitelja, novog Teslu. Ministar znanosti, obrazovanja i {porta se ovom prigodom posebno zahvalio HEP-u {to je jo{ prije 12 godina inicirao ovakvu Nagradu, koja zavrje|uje svaku pohvalu. Nagra|ivanjem znanja poti~u se mladi i njihova budu}nost. Taj postulat je u suglasju s temeljnim odrednicama Ministarstva i koncepcijom razvoja hrvatskog obrazovanja, koja se temelji na dru{tvu znanja.

GORAN DRA@I], u~enik IV. razreda V. gimnazije, Zagreb (matematika):

- To~no, ovo mi je {esti i zadnji put da dobivam nagradu HEP-a u~enicima. Ali, vidjet }emo se opet kad do|em kao mentor. Kako me privla~i znanost, upisat }u ~istu matematiku na PMF-u, ali i dalje }u se baviti {portom - igrati stolni tenis i odbojku.

SANJA @IVI], u~enica III. razreda S[ Mate Balote, Pore~ (matematika):

- Moja mentorica i ja smo, najblaè re~eno, ugodno iznena|ene. Lijepo je i zanimljivo od HEP-a {to je pokrenuo ovu akciju. Matematika mi je prva, ali volim i izlaske s prijateljima. Gdje }u poslije srednje {kole jo{ uvijek ne znam, samo znam da me jezici ne zanimaju.

\UR\ICA BONACA, mentorica u~enice Sanje @ivi}:

- O Nagradi HEP-a ~ula sam prije sedam godina, kada je dobitnik nagrade bio na{ u~enik. Ovdje sam prvi put i doista ne znam kako bih izrazila na{e iznena|enje s ukupnom zami{lju, dobrom organizacijom, srda~no{}u i susretljivo{}u va{ih ljudi koji su bili nositelji i koordinatori cjelokupnog doga|aja. Dolazimo iz male sredine, gdje ima dobre, vrijedne i pametne djece, ali pravi talenti poput Sanje rijetko se susre}u. Sanja je odli~na i kao u~enica i kao osoba. Mi smo danas (pre)pune dobrih dojmova i na{u sre}u èlimo podijeliti s drugima. Vjerujte, o HEP-u }e svi ~uti.

KRUNOSLAV PETRINI], u~enik II. razreda Tehni~ke {kole Karlovac (elektrotehnika):

- Vrijedi se potruditi, ulaganje u znanje uvijek se vra}a. Ove godine je to bila elektrotehnika, druge }u mo`da poku{ati s fizikom. U {koli me prihva}aju takvim kakav jesam pa i kada prou~avam Platona. Ne misle da sam {treber, navikli su na mene. Nagrada HEP-a je u redu.


ovdje danas prisutnih.Mi HEP- ovci ovdje u Lici nismo gosti. Mi smo

ovdje stalno, dio smo krajobraza. U ovom lijepom li~kom prostranstvu, i mi smo ispunili svoj dio impresivne li~ke razglednice, i ovdje èlimo na pravi na~in ostati u budu}nosti. Ovu prigodu - veliku obljetnicu velikana Tesle – koristimo za obnovu mreè u njegovu zavi~aju...

...I Lika i ~itava Hrvatska za nas elektroprivrednike su izazov. Na{a stotinuidesetgodi{nja tradicija, ~injenica da je u Hrvatskoj ro|en najve}i izumitelj elektriciteta Nikola Tesla, i ~injenica da imamo ovakvu mladost, obvezuje nas da u Hrvatskoj i nadalje ostvarujemo svoju davno zapo~etu misiju: osiguranje dovoljnih koli~ina kvalitetne elektri~ne energije uz najmanje tro{kove. Jer elektri~na energija, ili kako to jednostavno kaèmo – struja – uvijek zna~i i toplinu i sigurnost. Ona nije tek tehnika, ona zna~i i zajedni{tvo ljudi, i komunikaciju, i ono ne{to vi{e! Evo, na kraju èlim da ova sve~anost uspjeha na{ih mladih matemati~ara, fizi~ara, montera... da bude i ostane za sve nas to ne{to vi{e, da bude uspomena i vrijednost koja }e nas poticati na nove vrijednosti.

Pozdrave i ~estitke u~enicima i mentorima koje im je uputio ministar znanosti, obrazovanja i {porta doc.dr.sc. Dragan Primorac, kao i àljenje {to to ne moè osobno u~initi, prenijela je njegova pomo}nica za srednje obrazovanje, mr.sc. Vera [utalo. Ministrovi pozdravi upu}eni su i HEP-u koji je osmislio takav doga|aj. V. [utalo je izvijestila o naporima Ministarstva u reformi {kolstva i stvaranju uvjeta za poticanje izvrsnih u~enika te poru~ila:

- Neka ova manifestacija ostane tradicija koja }e se povezivati s izazovima novog vremena.

Zadnji u nizu govornika bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora dr.sc. Darko Milinovi}, koji je prisutne upoznao s izgradnjom Memorijalnog centra Nikola Tesla, najavio njegovo otvaranje 10. srpnja o.g. uz nazo~nost najvi{ih hrvatskih du`nosnika te apelirao na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta da Teslin Centar od idu}e godine bude obvezna destinacija u {kolskim programima:

- Vlada Republike Hrvatske i svi njeni gra|ani vra}aju Tesli, u 150. godi{njici njegova ro|enja, sve ono {to je dao za Hrvatsku i Svijet. Ovakav Memorijalni centar trebao je davno prije sjati ovdje u rodnom kraju Nikole Tesle, u Smiljanu. Ali, za to nikada nije kasno. Na{aliv{i se s nazivom na{e Nagrade, D. Milinovi} je dodao:

- I ja imam ìcu da }e neki od ovih laureata biti predvodnici znanja, nagovje{taj bolje i ja~e budu}nosti

Ovaj doga|aj moè mnogima od vas, dragi mladi prijatelji, ozna~iti put prema velikanima svoje sredine, domovine pa i svijeta

HEP I MLADI


Rije~anka Barbara Plav~i iz Gimnazije A. Mohorovi~i a

Marta Topi iz varaždinske Gimnazije

Najboljim fizi~arima nagrade su uru~ili D. Milinovi} i I. Mravak, a dobitnici su: Marija Kranj~evi iz OŠ Antuna Gustava Matoša

Ivan Domladovec iz Gimnazije Lucijana Vranjanina iz Zagreba i njegova mentorica Ljerka Gvozdi

Melkior Ornik iz XV. gimnazije iz Zagreba

Goran Draži , rekorder s ~ak šest HEP-ovih nagrada, maturant iz V. gimnazije iz Zagreba

U ime dvostrukog prvaka Ante Malenice iz Oš Malešnica nagradu za fiziku primio je njegov mentor Zlatko Varošanec


Nije zabranjeno propitkivanje Alana i Ivana koji su pobijedili u kategoriji fizika – eksperimentalni radovi

Borna Miloš iz OŠ Jurja Strossmayera iz Zagreba i njegova mentorica Josipa Luki

Elvedin Top~agi iz Tehni~ke Škole Sisak najbolji me|u elektrotehni~arima i njegov mentor Fuad Top~agi u kratkom razgovoru s I. Marvkom, vjerojatno o tehnici

Prigodni plakat – podsjetnik na Nikolu Teslu i njegovo djelo otišao je i u podru~nu školu Vrbovskog, Moravice, za koju je njen ravnatelj rekao da je jedinstvena u Hrvatskoj

Rekli su...DRAGAN GRGI], mentor u~enika Krunoslava Petruni}a:

- Prva mjesta na dràvnim natjecanjima osvajali smo tri puta. U svakom nara{taju ima po jedan nadareni u~enik. Zavr{nica, odnosno Nagrada HEP-a, uvijek je lijepi doga|aj, kojeg ja posebno doìvljavam, jer sam ranije radio u elektroprivrednoj tvrtki.

ZDENKO ANTOKOVI], mentor u~enice Marte Topi}:

- Prvi put smo ovdje i ukratko mogu re}i ovo: Marta je odli~na, i HEP-ova akcija je odli~na!

MARKO BAR@I], u~enik IV. razreda Op}e gimnazije Vrbovec (matematika):

- Ovo mi je prvi i zadnji put da sam dobio ovu nagradu. Upisat }u matematiku na PMF-u, ali zaigrat }u, kada mi to vrijeme dopusti, i rukomet kojeg tako|er volim. To {to mi je majka ujedno i mentorica ima svoje dobre i lo{e strane. Dobro je {to mi je u nasljedstvo dala svoje gene i {to mi uvijek moè pomo}i, ali uz to ide i stalni nadzor, a to je ve} manje dobro.

JADRANKA BAR@I], majka i mentorica u~enika Marka Barì}a:

- U po~etku je i nama bilo malo ~udno na}i se u ulogama u~enika i profesora, ali s vremenom smo to prihvatili. U na{oj ku}i to je ve} uobi~ajeno. Imamo ~etvoro djece i prije dvije godine suprug je bio mentor na{em starijem sinu.

MARKA TODOROVI], u~enica III. razreda Srednje {kole Bra~, Supetar (matematika):

- Navikla sam ve} na ~injenicu da mi mama predaje, jer u vi{im razredima ima nas nekoliko takvih. U po~etku mi nije bilo ugodno jer sam jedina imala peticu iz matematike. Vjerojatno }u dogodine upisati financijsku matematiku na PMF-u. Dosta izlazim s prijateljima i igram odbojku. Hvala HEP-u , nastojat }u opet do}i!

VINKA CVITANI] TODOROVI], majka i mentorica u~enice Marke Todorovi}:

- U razredu se prema Marki pona{am kao i prema ostalim u~enicima, a doma sam joj, dakako, samo mama. Priznajem da je u razredu poslu{nija, ali prosjek 5, 0 govori da s njom nema nikakvih problema.

IGOR TELALOVI], u~enik III. razreda gimnazije „Lucijan Vranjanin“, Zagreb (fizika):

- Za fiziku sam se zainteresirao jo{ u VII. razredu. Pobje|ivao sam na dràvnim natjecanjima u VIII. razredu osnovne {kole te u I. srednje i evo sada u III. srednje. Imao sam odli~nog mentora Nikolu Perkovi}a. Do sada sam na sve~anom uru~enju nagrada bio u Zadru, ali ovdje u Gospi}u mi je ljep{e, jer hrana je odli~na. Planiram na PMF-u studirati matematiku i fiziku. „Klikeri“ su tu, treba i rada, ali talent je najva`niji. Sve razrede prolazio sam s 5.0, a roditelji mi govore da previ{e ljen~arim i da se „skinem“ s kompjutora te da previ{e vremena provodim s prijateljima ?! Od predmeta, latinski mi je bio „koma“. Potrudit }u se kako bih i idu}e godine dobio nagradu HEP-a. Ovu sam unaprijed potro{io kupiv{i gitaru, a prethodne jo{ ~uvam jer {tedim za auto.


Republike Hrvatske. êstitav{i u~enicima, mentorima i roditeljima u svoje i u ime Hrvatskog sabora, ~estitao je i HEP-u koji ovom potporom nastoji potaknuti nove Tesle, predvodnike znanja i tehnolo{kog napretka.

Nakon puno lijepih i poticajnih rije~i, kojima su u~enike obasuli uvaèni gosti i doma}ini Nagrade u~enicima, u kra}em kulturno-umjetni~kom programu predstavile su se mlade pijanistice Sanja [kulj i Jelena Ore{kovi}, u~enice gospi}ke Gimnazije, koje je za nastup pripremio njihov prof. glazbenog odgoja Danko Iv{inovi}.

TRIDESET NAJBOLJIH

Potom je uslijedio najsve~aniji trenutak, onaj kada nagrade do|u u ruke onih koji su ih zasluìli svojim vi{egodi{njim u~enjem, marom i èljom da se, u onome {to rade, potvrde kao najbolji, kao oni kojima je STALO. I za razliku od mnogih na{ih, primjerice nogometnih reprezentativaca, oni s punim pravom i pokri}em mogu klicati: MI SMO PRVACI!!!

Kao {to to biva svake godine, tako je i ove 2006. Nagrada dodijeljena najboljim u~enicima osnovnih i srednjih {kola koji su postigli najbolje rezultate na dràvnim natjecanjima iz matematike, fizike (s radovima iz eksperimentalne fizike) i na natjecanjima elektrotehni~ara i elektroinstalatera/elektromontera u organizaciji Zavoda za {kolstvo Republike Hrvatske i Agencije za strukovno obrazovanje.

Najboljim matemati~arima, a bilo ih je 15 iz razli~itih sredina (Zagreb, Rijeka, [ibenik, Ivanec, Vara`din, Supetar, Pore~, Vrbovec), nagrade su uru~ili i njihovim mentorima zahvalili i ~estitali mr.sc. V. [utalo i mr.sc. I. Mravak. Osam fizi~ara, i to svih iz Zagreba te ~etvero fizi~ara iz podru~ja eksperimentalnih radova, kao i tri u~enika iz srednjih strukovnih {kola nagrade su primili iz ruku dr.sc. D. Milinovi}a, a ~estitkama se pridruìo i predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak. Jedini dvostruki laureat ove godine bio je Ante Malenica iz zagreba~ke O[ Male{nica, koji je nagra|en i za matematiku i za fiziku.

S obzirom na mjesto odràvanja sve~anosti i na Godinu Nikole Tesle u Hrvatskoj, ovom prigodom Hrvatska elektroprivreda bila je i dodatno dare`ljiva. Svim osnovnim, odnosno srednjim {kolama, koje nose ime po

HEP I MLADI


Povjesni~ar Josip Šimuni održao je sat povijesti u dvorištu Spomen doma dr. Ante Star~evi a

Ku u u kojoj je živio i radio Otac Domovine izazvala je zanimanje i mladih i starijih

U~enici...…To~no, ovo mi je {esti i zadnji put da dobivam nagradu HEP-a u~enicima. Ali, vidjet }emo se opet kad do|em kao mentor…

…Ovdje nam je jako lijepo i zahvaljuju}i HEP-u svi na{i rezultati ne}e ostati „zatvoreni“ samo u podru~ju prosvjete. Na{ daljnji izbor je FER, a poslije mo`da i HEP, tko zna?

…Sve razrede prolazio sam s 5.0, tri puta sam pobje|ivao na dràvnim

natjecanjima iz fizike, a roditelji mi govore da previ{e ljen~arim i da se „skinem“ s kompjutora te da previ{e vremena provodim s prijateljima?!

…Vrijedi se potruditi, ulaganje u znanje uvijek se vra}a. Ove godine je to bila elektrotehnika, druge }u mo`da poku{ati s fizikom…

…-Dobitnik sam Nagrade HEP-a za matematiku pro{le godine, a ove godine za fiziku. HEP-u zahvaljujem za nagradu, stvarno – puno vam hvala.

Djeca su nam svima najve}a dragocjenost, a sprega roditelj – mentor – u~enik je najbolja i najsretnija


Prekrasan prirodni ambijent Žitni a i jednostavnost tadašnjeg li~kog interijera doma Ante Star~evi apotaknula je i nadahnula I. Mravka da u Spomen knjigu zapiše nekoliko re~enica

Mentori...…Ne znam kako bih izrazila na{e iznena|enje s ukupnom zami{lju, dobrom organizacijom, srda~no{}u i susretljivo{}u va{ih ljudi koji su bili nositelji i koordinatori cjelokupnog doga|aja. Na{e prekrasne dojmove i sre}u èlimo podijeliti s drugima, a vjerujte - o HEP-u }e svi ~uti…

… Iznena|ena sam s cjelokupnim doga|ajem, a osobito ~a{}u koju nam je ukazao HEP…

…Pohvaljujem akciju HEP-a, jer ova pametna i vrijedna djeca doista zasluùju i malo konkretniji poticaj...

Rekli su...

MARGARET RU@MAN (VIII. razred) i MARTINA DERE@I], (VII. razred) O[ Klo{tar Podravski (fizika – eksperimentalni radovi):

- Napravile smo rad „Kemijska i fizikalna promjena“ temeljen na pokusu kojim smo dokazale da je tu bila rije~ i o fizi~koj i o kemijskoj promjeni. To nam je uspjelo i pobijedile smo na dràvnom natjecanju, a sada evo dobile i ovu nagradu {to nas je ugodno iznenadilo.

ALAN VOVK i IVAN HABRKA, u~enici IV. razreda I. gimnazije Zagreb (fizika – eksperimentalni radovi):

- Zanimao nas je tzv. levitron – levitacija magnetskog zvrka u magnetskom polju. Na{ mentor prof. Berti Erjavec izi{ao nam je u susret i radili smo {est mjeseci, dakako izvan {kolske satnice. Znali smo na{eg mentora zvati i u nezgodno vrijeme, ali uvijek nam je bio „pri ruci“. Rad smo zavr{ili no} prije dràvnog natjecanja. I na{i roditelji su „usko~ili“ kada nam je trebala financijska potpora. Ovdje nam je jako lijepo i HEP je dobar primjer, jer je omogu}io da svi na{i rezultati ne ostanu „zatvoreni“ samo u podru~ju prosvjete. Na{ daljnji izbor je FER, a poslije mo`da i HEP, tko zna?

BERTI ERJAVEC, mentor u~enika Alana Vovka i Ivana Habrke:

- Sve je zapo~elo od na{e interne „zafrkancije“ o levitaciji, {to su svojim radom zapravo Alan i Ivan dokazali. Utro{io sam puno vremena i nije mi ào zbog djece, ali jest zbog obitelji. @ao mi je {to takav rad s djecom nije rije{en na razini obrazovnog sustava, jer potporu u {koli nemamo, takav trud se ne vrednuje. Primjerice, na{ ravnatelj nije nam niti ~estitao {to smo dràvni prvaci. Budu}i da je stanje takvo kakvo jest, a da o financijskoj potpori {kole ni ne govorim, imam prijedlog za ovakve eksperimentalne radove. Naime, roditelji Alana i Ivana nabavili su levitron, plativ{i ga 200 eura. Ve} pri zavr{etku svoga rada, dogodila se nezgoda i djeca su magnet demagnetizirali, tako da sam morao hitno kupiti takav ure|aj u Njema~koj i, dakako, platiti iz svog dèpa. HEP je pokrenuo i odràva „lijepu stvar“ i vjerujem da bi udovoljio i na{em apelu za pomo} pri nabavi posebnih ure|aja koji nam trebaju za eksperimentalni rad. Nama bi to za na{e, u~eni~ke, projekte bila velika pomo}. Evo, ve} mogu najaviti na{ rad - u povodu Godine Nikole Tesle planirali smo napraviti eksperimentalni rad iz podru~ja beì~nog prijenosa energije, za {to }e nam trebati visokonaponski ure|aji. Vjerujem da }e se HEP odazvati na{oj molbi za pomo}.

PETAR MLINARI], u~enik I. razreda, 15. gimnazije, Zagreb (fizika):

- Dobitnik sam Nagrade HEP-a za matematiku pro{le godine, a ove godine sam je dobio za fiziku. Ne znam {to vi{e volim, jer i matematika i fizika imaju svoje posebne dijelove. Mislim da sam od oca, inènjera elektrotehnike, naslijedio te gene. Va`no je imati talent i razumjeti. Moj mentor Josip Iveta mi objasni i pomogne, a sve ostalo je na meni. HEP-u zahvaljujem za nagradu, stvarno – puno vam hvala. Nadam se da }emo se vidjeti i idu}e godine.

SONJA @UNAR, u~enica I. razreda Op}e gimnazije, Ivanec (matematika):

- Premda sam bila prva na dràvnim natjecanjima iz matematike i iz hrvatskog, ipak vi{e volim matematiku. Jo{ uvijek nisam odlu~ila {to }u studirati. U slobodno vrijeme sviram glasovir, jer sam zavr{ila osnovnu glazbenu {kolu. Ovo je dobra akcija, samo mislim da bi trebalo uklju~iti vi{e poduze}a kako bi se nagrade dobivale za vi{e predmeta.


na{em genijalnom znanstveniku i izumitelju, Predsjednik Uprave je uru~io prigodni plakat sa sloganom Hrvatska-Tesla-Svijet – podsjetnik na Nikolu Teslu i njegovo djelo. Tako su uspje{no dizajniran plakat u svoje {kole odnijeli ravnatelji osnovnih {kola iz Zagreba, Vrbovskog (Podru~na {kola Moravice), Gra~aca, Smiljana te Prve tehni~ke {kole iz Zagreba. U Gospi}u, plakate }e udomitiGimnazija i Strukovna {kola te uredi Gradona~elnika i @upana.

OD SPOMEN-DOMA DO VISOKONAPONSKE TS

Druènje doma}ina iz HEP-a, a to su uz predsjednika Uprave I. Mravka jo{ bili i Josip Lemi} - direktor DP Elektrolika Gospi}, dr.sc. Juraj [imuni} - direktor PrP Rijeka, Radomir Mili{i}, glasnogovornik HEP-a i drugi, nastavljeno je odlaskom do Velikog @itnika. Uz sat povijesti, sudionici Nagrade obi{li su Spomen dom dr. Ante Star~evi}a. O Ocu Domovine u~enicima je govorio povjesni~ar Josip [imuni}, rekav{i izme|u ostaloga:

- Ovaj originalni mislioc, s nagla{enim osje}ajem za pravdu, sna`no je djelovao na o~uvanje hrvatskog povijesnog i nacionalnog identiteta te bio „alfa i omega“ novije hrvatske dràvotvorne povijesti, kako u teoriji, tako i u praksi.

Pra}eni Star~evi}evom poznatom izrjekom da ioni najzaslu`niji vi{e duguju Domovini nego ona njima,u~enici i njihovi mentori i ovoga puta su obi{li jedan na{ objekt. Izbor je pao na TS 220/35 kV Brinje. Od Tedija Babi}a, rukovoditelja Odjela za vo|enje PrP-a Rijeka, u~enici su upoznati s osnovnim podacima o ovom visokonaponskom objektu koji je tu ve} 40 godina. Izgra|en kao rasklopi{te davne 1966. godine za potrebe HE Senj, tek je od pro{le godine prerastao u transformatorsku stanicu. Naime, izgradnja autoputa i tunela Kapela zahtijevala je jedan ~vrsti izvor napajanja. Instaliranjem transformatora 220/35 kV i snage 20 MWA, dobiven je na ovoj lokaciji upravo takav izvor: ~vrst, pouzdan i daljinski upravljan.

Vidjev{i na{e u~enike onako zadovoljne ovim jednodnevnim druènjem s Hrvatskom elektroprivredom, moramo se sloìti s izjavom M. B. Matkovi}a: Djeca su nam svima najve}a dragocjenost, a sprega roditelj – mentor – u~enik je najbolja, najuspje{nija i najsretnija. Jer i mi smo se u tim trenucima osje}ali upravo takvi: dobri, uspje{ni, sretni.

DUBRAVKA DR@AI] TAOURIRT, mentorica u~enice Sonje @unar:

- Sonja je odli~na, a uz to i vrlo skromna. Mamini geni joj pomaù u hrvatskom, tatini u matematici, tako da je u svemu uspje{na. Pohvaljujem akciju HEP-a, jer ova pametna i vrijedna djeca doista zasluùju i malo konkretniji poticaj.

BO@IDAR MAJPRUZ, IV. razred Industrijsko-obrtni~ke {kole S.S. Kranj~evi}, Vinkovci:

- Upisao sam se u ovu {kolu jer sam kod ro|aka imao osiguran posao za ovu struku. Me|utim, kako sam svoje naukovanje uspje{no zavr{io, profesori me nagovaraju da idem dalje i nastavim {kolovanje na Elektrotehni~kom fakultetu u Osijeku. Mislim da su u tomu i uspjeli. Ovdje sam zahvaljuju}i velikoj pomo}i moga mentora. Nagrada me je razveselila, super je, a priznajem da bi se jednoga dana rado vidio kao zaposlenik HEP-a.

ANDRIJANA BRKI], u~enica VII. razreda O[ Ante Kova~i}a, Zagreb (matematika):

- Prvi put sam na ovakvoj sve~anosti dodjele nagrada i nije mi ba{ potpuno normalno, mislim, nije nenormalno ali je ne{to izvan moga svijeta: {kola, glazbena {kola, prijatelji, obitelj. Uìvam u matematici i volim sve predmete prirodnih znanosti. Profesori su mi ~estitali, ali zbog mog uspjeha nemam protekciju. Mami i tati je drago, a stariji brat je ponosan. U~im puno i redovito, a puno toga nau~im na nastavi. Najvi{e u~im povijest. Idu}e godine mo`da }u na natjecanje s fizikom. Nov~anu nagradu HEP-a ~uvam i ve} }u vidjeti na {to }u ju potro{iti.

NADA BOKULI], mentorica u~enice Andrijane Brki}:

- Pohvaljujem ovu HEP-ovu akciju kojom se pokazuje briga i pridaje va`nost onome {to djeca rade i postiù, uz napomenu da su se i ostali privrednici trebali ugledati na vas. Vi ste prvi koji su na ovaj na~in zapo~eli popularizirati i nagra|ivati njihov trud. Istina, u posljednje vrijeme osje}a se mali pomak. Ovo je jedina „opipljiva“ nagrada koju dobivaju ova pametna djeca. Ja sam tu ve} drugi put, a do sada su tri na{a matemati~ara i jedan fizi~ar dobili va{u nagradu.

LJUBICA HUSTI], mentorica Grgura Valenti}a:

- Na{a je uloga prepoznati i poticati talentirane u~enike. Budu}i da su Grgura odmalena zanimali brojevi, bio je predodre|en za matematiku. Me|utim, on se bavi i {portom i glumom. Takva djeca s kojom radimo poticaj su i priznanje i nama, jer djeca nas „nose“. Budu}i da sve radimo izvan redovne nastave, osobito kada se pripremamo za natjecanja, to mogu raditi samo entuzijasti, kakvi mi prosvjetari i jesmo, s tim da veliku pomo} imamo i od roditelja. Talenata ima, ali matematika zahtijeva puno rada, a djeca naj~e{}e izbjegavaju malo ve}e obveze. O Nagradi HEP-a saznala sam od kolega iz [kole, ali sam ove godine s vama prvi put. Iznena|ena sam s cjelokupnim doga|ajem, a osobito ~a{}u koju nam je ukazao HEP. Nakon na{ih redovnih natjecanja i i{~ekivanja rezultata, ovo je dan kada smo opu{teni i moèmo uìvati u punini. Druk~iji je osje}aj kada na{ rad priznaje netko izvan na{e bran{e. Djetetu sedmoga razreda puno zna~i da je zapaèn njegov uspjeh, da su prepoznati i nagra|eni svi oni sati rada i truda.

HEP I MLADI


Rekli su...

Nagra|eni u~enici su, kao i uvijek prigodom sve~anosti dodjele Nagrade HEP-a, posjetili i jedan elektroenergetski objekt - ovoga puta TS 220/35 kV Brinje, gdje ih je Tedi Babi}, rukovoditelj Odjela za vo|enje PrP-a Rijeka upoznao s osnovnim zna~ajkama ove transformatorske stanice


ISKUSTVA DRUGIH

Komunikacija i uvaàvanje zaposlenika

Suradnici kao poslanici

Mnoge tvrtke privla~e nove mlade stru~njake i pritom zaboravljaju na komunikaciju s vlastitim ljudima

Izgleda da je u gospodarstvu kona~no prepoznat demografski problem - rastu}e starenje dru{tva u cjelini.

- Ako ho}emo do}i do dobro {kolovanog podmlatka – glasi novo geslo na mnogim rukovode}im razinama – moramo se predstaviti kao privla~an poslodavac. Zato poduze}a marljivo rade na tomu da obnove sjaj svoje "kvalitete poslodavca" (Employer Branding). Ali, nova marketin{ka ofenziva mogla bi se pokazati neuspjelim ~inom.

- Tko na vanjskom trì{tu radne snage nastupa inovativno, a unutar ku}e njeguje prastari oblik izno{enja podataka i izvje{}ivanja – potkrepljuje savjetnik za komunikacije Bernhard Schelenz – ne moè razviti ni vjerodostojnost, niti snagu povezivanja.

Kako bi se sprije~ila velika ulaganja u ogla{avanje i izostane li o~ekivano djelovanje sjajnim projektima, za poduze}a je bolje, prema mi{ljenju Lothara Rolkea, postupiti primjereno vojnoj strategiji.

- Prije nego se svojim porukama okrenu mogu}im natjecateljima – preporu~uje taj profesor za pogonsko gospodarstvo na Visokoj stru~noj {koli Mainz – poduze}a moraju najprije popraviti izgubljeni kontakt sa svojim zaposlenicima.

- Suradnici – kaè Lars-Peter Linke, docent za medijsku komunikaciju na hambur{koj Akademiji Medien & Design (AMD) – najbolji su zagovornici svog poduze}a. Zato oni zahtijevaju da su najprije dobro informirani. Strategija: tko pridobije vlastite suradnike kao va`ne umnoìtelje, olak{ano mu je sudjelovanje na trì{tu rada i prodaje.

BASF I SAP SU IZNIMKE

Kakvim se tro{kovima pritom poduze}a izlaù, pokazuje primjer BASF AG. Jo{ od 1913., taj kemijski div izdaje ~asopis za zaposlenike, u me|uvremenu dopunjen intranet portalom "HR Web", "Online Reporter" kao i "BASF Inside", tematskim prozoromna mjesnoj televiziji. Komunikacija sa zaposlenicima kod BASF-a, prema izjavi glasnogovornika Hartmuta Ungera, osigurava doprinos djelotvornijem socijalnom partnerskom odnosu, a i tvrtka SAP AG je tako|er postavila informiranje zaposlenika na vrh svojih obveza.

- Teme bitne za zaposlenike – kaè Patrizia Crazzolara, izvjestiteljica u njema~koj tvrtki za programsku potporu SAP – ~esto su povezane s organizacijskim promjenama ili strategijom pove}anja proizvodnosti i kvalitete. Zna~i, rije~ je o preglednosti i vjerodostojnosti. Op{irni razgovori djeluju zapravo negativno, tako P. Crazzolara upozorava na nepotrebno uljep{avanje i hvaljenje.

Ali , BASF i SAP su iznimke.

KOMUNIKACIJA SA ZAPOSLENICIMA –SPOREDNA STVAR ZA MNOGE TVRTKE

Drugi uobi~ajeno svrstavaju komunikaciju sa svojim zaposlenicima me|u sporedne stvari. Tijekom posljednjeg desetlje}a, pokazao je to u jednoj studiji profesor Rolke, uvaàvanje interesa vlastitih suradnika je znatno popustilo. U dva od pet poduze}a, upravlja~ka razina povezana je sa zaposlenicima znatno lo{ije nego s kupcima.

- Tko {tedi na komunikacijama sa suradnicima– upozorava Rolke – prijeti mu da vi{e ne}e biti shva}en od svojih zaposlenika, a onda i od kupaca. A dospije li jedna tvrtka jo{ i zbog otpu{tanja ljudi na naslovnice u medijima, mogu}i natjecatelji dugoro~no }e obilaziti tvrtku u velikom luku.

Budu}i da je sve vi{e informacija o smanjenju broja zaposlenika, o premje{tanju pogona i kriminalnim postupcima u upravama i savjetima poduze}a, zanimanje javnosti o temama va`nim za zaposlenike znatno dobivaju na va`nosti.

TEME VA@NE ZA OSOBLJE SU JEDNOZNA^NO STRATEGIJSKE NARAVI

To potvr|uje i glasnogovornica za osoblje u BMW-u, Martine Hatzel. Ako su 2004. u toj tvrtki u prvom planu bili izdaci za izobrazbu, ove se godine upiti usredoto~uju na zamisli o ciljanom zapo{ljavanju starijih zaposlenika u novom pogonu Leipzig.

To da su lagane teme trenuta~no u usponu, poduze}a trebaju ciljano iskoristiti za neprekidno pove}anje va`nosti njihovih zaposlenika. Za Stephanie Schütte, izvjestiteljicu za komunikaciju s osobljem kod E.ON Energie AG u Münchenu, teme va`ne za osoblje su jednozna~no strategijske naravi. Priznaje da se domo}i pravog novog suradnika, moè zna~iti i dugoro~ni uspjeh poduze}a.

Ali onomu tko se busa u prsa kao "poslodavac najboljeg izbora" (Employer of Choice) i svoje suradnike pred cijelim svijetom jasno omalovaàva kao "dvono`ne ~imbenike tro{kova", to se vrlo brzo vra}a kao medvje|a usluga.

Pripremio: @eljko Medve{ekIzvornik: Die Welt, 22. listopada 2005.


S LICA MJESTA

Pogon Jastrebarsko

Brojne prednosti 20 kV napona Dragica Jurajev~i}

DO KRAJA GODINE POLOVICA POGONA NA 20 KV NAPONU

U Pogonu Jastrebarsko s prelaskom na 20 kV napon zapo~elo se jo{ 2003. godine, a neposredan povod bile su tehni~ke nemogu}nosti priklju~enja na 10 kV nove Punionice pitke vode u Sv. Jani. Te su prve godine rije{ili dva SN voda – 50 kilometara i 25 trafostanica, a pro{le godine su nastavili ovaj golem i iznimno zna~ajan posao te su jo{ 20 kilometara i 19 TS prebacili na 20 kV napon. Zna~i, sada je ve} tre}ina Pogona na 20 kV naponu. Kada ove godine dovr{e prelazak jo{ 90 kilomemata i 94 trafostanice. polovica }e potro{nje njihovog Pogona biti na 20 kV naponu. Ako im se osigura jo{ 10 milijuna kuna do 2008. godine, cijeli Pogon }e biti na 20 kV naponu. Unato~ tomu {to im ta kapitalna investicija oduzima puno vremena i maksimalno angaìra i ovako nedovoljan broj njihovih zaposlenika, ovdje su zadovoljni {to su upravo oni prvi u DP-u koji }e u potpunosti prije}i na 20 kV naponu. Nagla{avaju brojne prednosti i koristi za Pogon od ovog prelaska, kao {to su pove}anje kvalitete postrojenja i opskrbe, pobolj{anje naponskih okolnosti te smanjenje kvarova i gubitaka.

Da bi {to bolje iskoristili ograni~ena sredstva za ovu namjenu, nagla{ava M. Kosanovi}, radove na prelasku djelomice izvode vlastitim snagama, a djelomice uz pomo} vanjskog izvo|a~a. Saznajem da su u tijeku pripreme za zamjenu svih izolatora na èljezno-re{etkastom DV 20 kV, duljine 22 kilometra, izme|u Zden~ine i Pisarovine, {to }e obaviti zajedno s vanjskim izvo|a~em. Nadalje, predstoji im i pu{tanje pod 20 kV i DV Plje{ivica i DV Pisarovina 2 s odsjecima, ~ime }e dobiti dvostrano napajanje i ve}u pouzdanost. Zbog {to manje zastoja u isporuci, upravo tamo sada ugra|uju rastavlja~e. Posebno te{ko podru~je im je 17 trafopodru~ja na Plje{ivici, gdje zbog nemogu}nosti pristupa mehanizaciji moraju vi{e od 50 posto radova odraditi na ruke. Poseban problem su imovinsko-pravni odnosi, unato~ tomu {to rade na postoje}oj trasi. Prema Zakonu o energiji obvezni su odràvati elektroenergetska

postrojenja, a vlasnici zemlje obvezni su im to dopustiti uz naknadu za eventualno u~injene {tete. Ovi }e radovi, saznajem, izazvati svakodnevna iskap~anja i elektra{io~ekuju razumijevanje svojih kupaca, koji }e nakon zavr{etka radova dobiti kvalitetan i kontinuirani napon. Za sada tomu nije tako jer, primjerice, zadnji kupac na DV Pisarovina 2 udaljen je ~ak 38 kilometara od TS Zden~ina.

Vezano za prelazak na 20 kV napon predvidjeli su na {est kilometara dugom DV prema prirodnom rezervatu ptica-ribnjaku Crna Mlaka ugradnju podzemnog univerzalnog kabela na potezu kroz {umu, kako bi sprije~ili ~este kvarove, osobito zimi. Kabel je ve} nabavljen i namjeravaju to u~initi ove godine, a na dijelu toga DV }e zbog dotrajalosti i velike vlage morati zamijeniti postoje}e vodi~e.

POSTROJENJA TRA@E SVE VE]U NJEGU

[to se ti~e stanja postrojenja i kvarova, potrebna je sve ve}a njega i ulaganja zbog neodràvanja tijekom vi{egodi{njeg rata i pora}a. Kako bi zimu do~ekali {to spremniji i s kvalitetnijim 10(20) kV DV, na kojima vremenske okolnosti ne}e izazvati kvarove, ove }e godine ugraditi betonske rasteretne stupove i zamijeniti dotrajale drvene. Za ve}e zahvate, napominju moji sugovornici, nedostaje im novaca. Primjerice, za ovogodi{nje odràvanje imaju na raspolaganju samo jedan milijun kuna, a jednako toliko jo{ za investicije (bez prelaska na 20 kV napon, {to je posebna stavka).

Na podru~ju prema Gvozdu i podru~ju Lasinja, ovaj Pogon jo{ uvijek ima potroša~a bez napona, poglavito vikenda{a, ali i nekoliko stalno nastanjenih potro{a~a. Veliki je njihov pritisak na elektra{e da dobiju napon, ali sve ovisi o - novcima.

Od 16.300 kupaca Pogona Jastrebarsko, njih je 1.150 u kategoriji poduzetni{tvo, 12 na srednjem naponu, 183 javne rasvjete i 14.000 ku}anstava. S naplatom su me|u najslabijima u DP-u, ali se stanje ipak popravlja. O~itanja, obra~un i naplatu obavljaju sami u Pogonu, a u njihovoj blagajni~koj dvorani rade dvije referntice za ku}anstvo, jedna za poduzetni{tvo i blagajnica. Otkad

Rukovoditelj Pogona Jastrebarsko Branko Radi} i rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove Milan Kosanovi}: poseban su nam problem imovinsko-pravni odnosi, koji nerijetko ko~e izvo|enje radova

Pogon Jastrebarsko je u DP Elektra Karlovac probio led i prvi }e, planira se do 2008., potpuno prije}i na 20 kV napon, a zahvaljuju}i tomu o~ekuje se ve}a kvaliteta postrojenja i opskrbe, bolje naponske okolnosti te manji kvarovi i gubici

Pogon Jastrebarsko, s povr{inom od 650 ~etvornih kilometara, drugi je prema veli~ini u mati~nom DP Elektra Karlovac. U sredi{tu je moje novinarske znatièlje ponajvi{e je zbog toga {to je prvi u DP-u probio led s postupnim prelaskom na 20 kV napon. Dodatni motiv za posjet ovom kutku HEP-a jest ~injenica da dugo nije bio na stranicama HEP Vjesnika.

Na licu mjesta saznajem sve {to me zanima od rukovoditelja Branka Radi}a i odnedavno rukovoditelja Sluè za tehni~ke poslove Milana Kosanovi}a, a uz njih je i Josip Keki}, rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove u DP Elektra Karlovac. No, krenimo s najva`nijim pokazateljima, koji ~ine osobnu iskaznicu Pogona Jastrebarsko.

êtrdesetosam zaposlenika ovog Pogona skrbi o 16.300 kupaca rasprostranjenih na podru~ju grada Jastrebarsko, pet op}ina i dijelovima gradova Samobor i Zagreb. Osnovno napajanje imaju iz dvije pojne to~ke – TS 110/20(10) kV Zden~ina i TS 35/10 kV Cvetkovi}, a od postrojenja imaju 40 TS 20/04 kV, 195 TS 10/04 kV (skrbe i o 38 TS 10/04 kV (koje su u tu|em vlasni{tvu), 12,5 kilometara DV 35 kV, 88 kilometara DV 20 kV (pod naponom), 294 kilometra DV 10 kV te 537 kilometara niskonaponske mreè (pribli`no 20 posto je na SKS, a svega tri posto je kablirano). Osim toga Jaskanci imaju i ~ak 422 kilometra ku}nih priklju~aka ( i 450 stupova na njima) i ukupno 20.500 stupova (od toga 15.800 na niskonaponskoj mreì).

Mladen Lon~ari}, tehni~ar za izdavanje elektroenergetskih suglasnosti pretrpan je i poslom i papirima


U Gornjem Purgarju u ko{ari su VKV monteri @eljko Domjan~i} i Ivica Horvat

imaju za{titara, puno im je lak{e, jer svi jo{ dobro pamte dolazak kupca s pi{toljem...Ina~e, mjese~na faktura za Pogon iznosi izme|u tri i ~etiri milijuna kuna, {to ~ini pribli`no jednu desetinu mjese~ne fakture DP-a.

NEDOSTAJU MLADI MONTERI I IN@ENJERI

I ovaj Pogon najvi{e ti{ti nedostatak ljudi, ponajvi{e mladih montera i inènjera. Naime, prosje~na dob njihovih (samo) 48 zaposlenika je 49 godina, a neki od malobrojnih montera imaju i ograni~enja zbog bolesti. Osim {to ih je premalo, prestari su. Sedam montera je u Deùrnoj uklopni~arskoj slu`bi, a od preostalih 13 montera ~etiri su na mjernim ure|ajima, a ~etiri u njihovoj Ispostavi Pisarovina (gdje je ukupno osam zaposlenika). Iz ove ra~unice proizlazi da ~esto na raspolaganju imaju samo jednu operativnu ekipu sa tri-~etiri montera. Zbog manjka montera prisiljeni su investicije prepustiti vanjskom izvi|a~u, o ~emu su jo{ proljetos sklopili godi{nji ugovor s jednim od njih. Stoga ovdje, kako nagla{ava rukovoditelj B. Radi}, o~ekuju s primjenom nove sistematizacije (1. srpnja ove godine) pomla|ivanjemonterskog i inènjrskog kadra. Montere bi, kaè, jo{ na{li na trì{tu, ali diplomirane inènjere nikako. Ina~e, za sada u Pogonu imaju samo jednog diplomiranog inènjera i jednog inènjera, a taj se deficit sve vi{e osje}a. Izvje{}uju me da je ovdje nagla{eno do{kolovanje montera za VKV montere, {to je svakako za pohvalu.

Od rukovoditelja Pogona B. Radi}a saznajem i za dobru me|upogonsku suradnju i za razumijevanje mati~nog DP-a za njihove potrebe - sukladno mogu}nostima.

U ovoj prigodi B. Radi} je izrazio zadovoljstvo zbog tre}ih {portskih susreta karlova~kih elektra{a- Elektrijade, ~iji su ove godine u lipnju doma}ini upravo elektra{i iz Jastrebarskog. Jer, to je prigoda za druènja i upoznavanja vi{estruke koristi.

Na upit o njihovom poslovnom prostoru saznajem

da je poslovna zgrada Pogona stara 23 godine i vi{e ne zadovoljava u potpunosti potrebe svojih stanara.Primjerice, nedostaje im prostor za ~etiri montera na mjernim ure|ajima. Kaìmo i to da se poslovna zgrada nalazi na kraju Jastrebarskog (iz smjera Zagreba) i preko puta njihove stare TS 35/10 kV Cvetkovi}. Ova trafostanica, unato~ starosti od 43 godine i zadnjoj rekonstrukciji prije 30 godina, jo{ dobro radi, ali sa zastarjelom opremom. Zahvaljuju}i prelasku na 20 kV i ona }e u ponovnu rekonstrukciju. Portal ispred nje jo{ je iz tridesetih godina pro{og stolje}a, a jedan od stupova DV starog 70 godina, koji je povezivao Ozalj sa Zagrebom, izniman je svjedok pro{losti.

Prije odlaska na teren razgovaram i s elektra{kim veteranom Mladenom Lon~ari}em, koji je ovdje od 1975. godine. Radi na mjestu tehni~ara za izdavanje elektroenergetskih suglasnosti do 30 kW. Ali, radi i na poslovima vezanima za priklju~enje novih kupaca te ukap~anjima i iskap~anjima. Kaè da je doslovno prekrcanposlom, ali i papirima. Svaki je priklju~ak, napominje, mala investicija i on vodi brigu o njemu od po~etka do kraja. Sve je vi{e zahtjeva za elektroenergetsku suglasno{}u od kupaca kategorije ku}anstavo, ali raste i broj zahtjeva od poduzetni{tva (tijekom 2005. godine ukupno ih je izdano 340). Ostaje na poslu skoro redovito svakoga dana do 17 sati, a vezano za nove Op}e uvjete o opskrbi elektri~nom energijom kaè da }e posla biti jo{ puno vi{e.

PUNO POSLOVA RU^NO

Posjet Pogonu zaokruùjemo odlaskom na obli`nju prekrasnu Plje{ivicu, gdje u Gornjem Purgarju nalazimo vrijednu ekipu poslovo|e Darka Domladovca, negda{njeg najboljeg {tajgera u natjecanjima monterske {tafete.Osim njega ovdje su vode}i monter @eljko Mauzer, njegov nasljednik u monterskoj {tafeti, VKV monteri Ladislav Ha~ko, Vlado [inkovi}, @eljko Domjan~i} i Ivica Horvat te pomo}ni radnik Marijan Jur~i} i voza~-dizali~ar

An|elko Domjan~i}. Upravo su dovr{ili ugradnju jo{ jednog betonskog stupa na DV Plje{ivica i zamijenili odcijepni rastavlja~ za TS 10/04 kV Gornje Purgarje. Do sada su zamijenili ve} 30 drvenih stupova s betonskima na dalekovodima na ovom podru~ju. Sve je to vezano za prelazak njihovog Pogona na 20 kV napon. Kada je lijepo vrijeme, kao {to je bilo toga dana, posao im – kaù - odmi~e ne{to lak{e i brè. No, u svako godi{nje doba i u svim vremenskim okolnostima oteàn je pristup mehanizaciji na ovim terenima pa su prisiljeni improvizirati i puno poslova odraditi ru~no. Taj je poroblem izraèniji, jer ih je premalo i jer za ovakve poslove imaju previ{e godina. Zbog toga i prièljkuju mla|u radnu snagu, ali i da su im pla}e ve}e. Od mehanizacije imaju ko{aru i kamione s dizalicom i svrdlom, koji su ve} dotrajali i iziskuju puno novaca za popravke. Najpotrebnija su im, poru~uju, terenska vozila, ne{to poput negda{njih tami}a.

I to je, za sada, kraj jo{ jedne Jaskanske pri~e.

I na kraju grupni snimak poslovo|e Darka Domladovca s njegovom ekipom: vode}i monter @eljko Mauzer, VKV monteri Ladislav Ha~ko, Vlado [inkovi}, pomo}ni radnik Marijan Jur~i} i voza~-dizali~ar An|elko Domjan~i}

Poslovo|a Darko Domladovac uz stara postrojenja u TS Cvetkovi}


U blagostanju uìvaju svi - i stari i mladi: selo ima moderne dje~je vrti}e, {kole, dom za starije i nemo}ne; {kolske su knjige besplatne, knji`nice i internet svima su dostupni bez naknade, kao i ra~unalni te~ajevi i glazbena {kola; svi oni koji imaju stalno boravi{te u La Mueli i èle studirati bilo gdje u svijetu imaju pravo na potporu od 1.200 eura godi{nje; ~ak i preventivni onkolo{ki pregledi u najboljim {panjolskim klinikama pla}aju se iz zajedni~kog prora~una

Uporni sjeveroisto~njak pretvorio je neplodnu visoravan u pravi raj, a siroma{na La Muela postala je jedna od najbogatijih zajednica u [panjolskoj.

Mjesto je bilo poznato pod imenom la muela (mlin ili `rvanj), a zapravo je bila pusta visoravan tercijarnih stijena na 600 metara nadmorske visine, okruèna strmim padinama. Naizgled beskoristan komad zemlje, bez prirodnih bogatstava, izgledao je poput geolo{ke granice izme|u prija{njih gle~era, golo i Suncem spaljeno tlo na udaru vjetra, pra{njava pustinja u kojoj samo rijetki provode o{tre zime.

Op}ina La Muela nalazi se 12 kilometara sjeverozapadno od Zaragoze, sredi{ta regije Aragón. Zemljopisno je smje{tena na visoravni promjera nekih 11 kilometara, a u sredi{njem se dijelu nalazi selo s 3.500 stanovnika. Premda je La Muela, selo na `rvnju,slu`beno priznata poveljom iz 1259. godine ìvjela je, vi{e od sedam stotina godina, u potpunom zaboravu. A onda se `rvanj sudbine okrenuo. Jedna je mlada èna ovu zajednicu sto~ara i poljoprivrednika izvela iz pro{losti i u samo nekoliko godina pretvorila selo u jednu od najimu}nijih zajednica u Europi. Na~elnica María Victoria Pinilla gradona~elnica je ve} 18 godina i ovo joj je peti mandat. Ona je prepoznala vrijednost energije vjetra, jedine stvari koje, osim o{trog {ljunka, ovdje ima na pretek.

S VJETROM NA SVOJOJ STRANI

Nakon po~etnih mjerenja i pilot postrojenja, postavljenih jo{ osamdesetih godina pro{log stolje}a, u op}ini La Muela danas je u pogonu 12 farmi (parkova)

OBNOVLJIVI IZVORI

Vjetroenergija u [panjolskoj: pri~a o vjetru u aragonskom selu

ûdo energije vjetra Pripremila: Marica @aneti} Malenica

vjetroelektrana s pribli`no 450 turbina. Proizvo|a~i vjetroelektrana, tvrtke Gamesa, Made, Vestas i druge instalirali su ovdje ukupni kapacitet od 235 MW, {to ~ini vi{e od petine svih kapaciteta energije vjetra u {panjolskoj regiji Aragón. Pribli`no 150 turbina smje{teno je na privatnim zemlji{tima, a ostatak na op}inskoj zemlji. Prva vjetroelektrana tvrtke Made postavljena je 1987. godine i tada je La Muela, uz bok Tarifi i Tenerifima, postala jedna od prvih takvih lokacija u [panjolskoj. Najmanje elektrane, koje su jo{ u pogonu, imaju snagu od 200 kW. Najsna`nija elektrana vlasni{tvo je najve}eg {panjolskog operatora vjetroelektrana, tvrtke Iberdrola,a rije~ je o modelu Gamesa (2-MW G80) i trenuta~no je u probnom radu. Izgradnja prve vjetroelektrane u vlasni{tvu op}ine planira se uskoro.

Vjetroelektrane proizvode elektri~nu energiju u prosjeku 3.400 sati godi{nje. Prema rije~ima Na~elnice, ima dovoljno zemlji{ta za izgradnju jo{ ~etiri puta vi{e turbina. Kako je vi{e od dvije tre}ine turbina na op}inskoj zemlji, to zna~i stalni priljev novca u op}insku blagajnu. Tijekom svojih pet mandata ona je uspjela pove}ati op}inski prora~un skoro 80 puta. No, daljnji razvoj i ponovno pokretanje starih postrojenja ograni~eni su kapacitetima {panjolske elektroenergetske mreè.

U blagostanju uìvaju svi - i stari i mladi. Selo ima moderne dje~je vrti}e, {kole, dom za starije i nemo}ne... [kolske su knjige besplatne, knji`nice i internet svima su dostupni bez naknade, kao i ra~unalni te~ajevi i glazbena {kola. Svi oni koji imaju stalno boravi{te u La Mueli i èle studirati bilo gdje u svijetu imaju pravo na potporu od 1.200 eura godi{nje. âk i preventivni onkolo{ki pregledi u najboljim {panjolskim klinikama pla}aju se iz zajedni~kog prora~una.

Posebno su popularna zajedni~ka turisti~ka putovanja ~iju polovicu tro{kova pokriva op}ina. No, to nije sve. Posljednjih je godina izgra|ena i impresivna

infrastruktura. Nova vi{enamjenska dvorana moè se mjeriti s kongresnom salom svakog ve}eg grada, a u areni izgra|enoj 2002. godine, nastupaju neki od najpoznatijih {panjolskih toreadora. âk ni Julia Iglesiasa nisu trebali previ{e nagovarati da pristane nastupiti na otvaranju. Muzej vjetra i muzej maslinova ulja nadopunili su nedavno postav prirodoslovnog muzeja. Sada slijedi prvo golf igrali{te pa fontana na sredi{njem trgu s razlogom nosi natpis La Muela s vjetrom na svojoj strani.

MODERNE VJETRENJAÊ PRIVLAÊ NOVE STANOVNIKE

Nakon svega ovoga, realno je o~ekivati siguran uspjeh svakog sljede}eg projekta koji Na~elnica pokrene. U razdoblju od pet godina planira se izgradnja 4.000 stanova za 12.000 novih stanovnika. Kad je M. V. Pinilla preuzela vlast 1987. godine, selo je brojilo 740 ìtelja – uzgajiva~a stoke, poljoprivrednika i njihovih obitelji, koji su ìvjeli ~ak i bez teku}e vode.

- Iznenadio me je izbor za na~elnicu. Ali uskoro sam imala viziju – prisje}a se M. V. Pinilla. âk i u vrijeme mega-trgovina {portskom opremom i procvata wellness centara bilo je potrebno malo vi{e od vizije da se izgradi {portski centar kao onaj u La Mueli. Tek kad napravite krug oko njihovog olimpijskog bazena, postane vam jasno da ovdje pu{u neki drugi vjetrovi. [portski kapaciteti projektirani su za grad srednje veli~ine, a gradili{ta stambenih blokova daju nadu da }e se na novoizgra|enom nogometnom igrali{tu s umjetnom travom uskoro na}i igra~i. Nogometni klub, naime, jo{ nije osnovan.

Kad se pogleda razvojna infrastruktura ovog malog aragonskog sela, prvo pada na pamet da svi stanovnici pate od svojevrsne megalomanije. No, Na~elnica se ne brine previ{e. Budu}i da op}ina nema dugova i nezaposlenih, vi{ak novca u prora~unu otvara

Prihod od vjetroturbina daje poticaj za ekonomski razvoj i privla~i u selo brojne nove stanovnike, a vjetroturbine na svakom koraku – stalni su podsjetnik na izvor blagostanja


put novim projektima i ulaganjima. Financijska snaga energije vjetra je, osim golemih prihoda, privukla i zna~ajna proizvodna ulaganja. U posljednjih pet godina, 170 tvrtki je osnovalo pogone u poslovno-industrijskoj zoni Centrovia veli~ine 4 milijuna prostornih metara. Ferrari ovdje proizvodi ko~nice, a Renault u susjedstvu prodaje gospodarska vozila.

La Muela, selo okruèno vjetroturbinama, postala je iznimno privla~na destinacija za doseljenike pa se sada prihodi od gra|evnih dozvola, poreza na tvrtke i nekretnine mogu mjeriti s prihodima od energije vjetra.

Miguel Angel Pérez, ra~unalni stru~njak sa Sveu~ili{ta u Zaragozi i vlasnik nove ku}e u La Mueli ovako opisuje svoj prvi dojam:

- U po~etku je pogled na more turbina ruàn prizor. Ali, {portski i kulturolo{ki sadràji su toliko privla~ni, osobito za djecu, da sam odlu~io s obitelji preseliti se ovamo. Pérez zna da ne}e jo{ dugo ìvjeti na rubu sela i da }e se parcele oko njegove ku}e brzo popuniti: Gra|evni planovi dostupni su svim stanovnicima, tako da znam {to me ~eka, priznaje bez iluzija i dodaje: Sljede}e godine planiramo putovanje u Latinsku Ameriku, a na vjetroturbine }emo se ve} naviknuti.

Nijedan stanovnik sela ne ujedinjuje pro{lost i sada{njost kao Valentín Valiente Lopez – po~asni gra|anin i inènjer èljezni~kog prometa u mirovini, koji je godinama restaurirao stare uljare arapskog, rimskog i {panjolskog podrijetla. Zahvaljuju}i njemu, Muzej maslinova ulja u selu jedini je takav muzej koji svaki dan proizvodi vlastito ulje: Iako su vjetroelektrane donijele velike promjene u krajobrazu, vjetar nam je donio industrijski razvoj i neprocjenjivo bogatstvo.

PRENOSIMO IZ ÂSOPISA NEW ENERGY

María Victoria Pinilla Bielsa - na~elnica La Muela-e

SVOJIM ]U LJUDIMA DATI SVE [TO IM JE POTREBNO

Iz novoizgra|enog doma za starije i nemo}ne u La Mueli pruà se prekrasan pogled na vrt – i sveprisutne vjetroturbine

M. V. Pinilla potje~e iz seoske obitelji nastanjene u La Mueli. S 29 godina kandidirala se na lokalnim izborima kao nezavisni kandidat i tada je bila izabrana za na~elnicu. Ovo joj je peti mandat osvojen s apsolutnom ve}inom. ^lanica je regionalnog vije}a pokrajine Zaragoza. Za doprinos iskori{tavanju energije vjetra 2005. godine dobila je nagradu European Solar Prize.

New Energy: Moète li izdvojiti trenutak kad ste shvatili da }e energija vjetra donijeti zna~ajne promjene u ovo selo?

M.V. Pinilla: Nakon otprilike godinu dana mog prvog mandata obratile su nam se neke tvrtke sa zahtjevom da provedu mjerenja na na{em podru~ju. Dok su trajala istraìvanja, razmi{ljala sam o posljedicama eksploatacije tog oblika energije. Godinu dana kasnije, 1989., imala sam jasnu sliku o projektima energije vjetra na ovom podru~ju, prepoznala mogu}nosti razvoja i {ansu za mlade ljude, zrelo stanovni{tvo i gra|ane starije ìvotne dobi.

New Energy: Kako je tada izgledao ìvot u selu?M.V. Pinilla: U selu je ìvjelo oko 740 stanovnika,

tre}ina od sto~arstva i tre}ina od zemlje. Ostali su radili u Zaragozi. La Muela je bila malo selo s malom zajednicom, sa starom crkvom, zapu{tenom {kolom i pustim ulicama.

New Energy: Kako ste uspjeli nagovoriti suseljane da pristanu na va{u viziju? Kako su ratari i sto~ari postali proizvo|a~i elektri~ne energije?

M.V. Pinilla: U maloj i zaba~enoj zajednici, kao {to je bila na{a, odmah su se ~uli prigovori, poput: „Od toga se dobiva rak, {to }e se dogoditi s lovi{tima, nestat }e svi ze~evi.“ Svatko je u tom trenutku bio pametan. Uputila sam se u Tarifu i obi{la njihove vjetroelektrane te zapo~ela prikupljati dokumentaciju iz SAD-a. Pokazalo se da su svi ti argumenti neutemeljeni. Proslijedila sam informacije stanovnicima, objasnila kakve {anse tu postoje i jednostavno zapitala: „Tko èli vjetroelektranu?“ i 90 posto ih je odgovorilo da se slaù, jer ionako ne mogu ni{ta napraviti s tom zemljom. Nije ih zanimalo jesu li lijepe ili ru`ne, glavno je da im donesu par tisu}a godi{nje. Slijedila je odluka o smje{taju polovice turbina na op}insko zemlji{te i polovice na privatne posjede. Ubrzana izgradnja zapo~ela je 1990. godine.

New Energy: [to vjetroelektrane zna~e za op}inski prora~un?

M.V. Pinilla: Postoje}i projekti dosegnuli su brojku od skoro 500 vjetroturbina postavljenih u La Mueli. Izravan prihod op}ine iznosi 750.000 eura godi{nje. Ve}ina je ugovora potpisana devedesetih godina pro{log stolje}a i traju 30 do 40 godina. Nadalje, prikupili smo i skoro 2,4 milijuna eura od izdavanja gra|evinskih dozvola. U me|uvremenu je poslovno-industrijska zona postala zna~ajniji izvor prihoda od same energije vjetra. U svakom slu~aju, godi{nji op}inski prora~un je iznosio pribli`no 200.000 eura kad sam preuzela vlast, a sada - zahvaljuju}i energiji vjeta - doseè vi{e od 15 milijuna eura.

New Energy: La Muela je sada u potpunosti okruèna vjetroturbinama. Kad pogledate s prozora doma za starije i nemo}ne pruà se pogled na stotine turbina u pokretu. Jesu li socijalna sigurnost i brojne mogu}nosti za rekreaciju dovoljna kompenzacija za ìvot me|u strojevima?

M.V. Pinilla: Nedvojbeno jest. Dakako, ima ljudi koji ne misle da su vjetroturbine stra{no privla~ne, ali ljudi prepoznaju njihovu vrijednost kroz bogatstvo i napredak koje su nam donijele. Kad bi mi netko do{ao s prijedlogom da se zaustavi proizvodnja, pitala bih ga: „@elite li vi platiti ud`benike, glazbenu {kolu i ra~unalne te~ajeve? Jeste li se spremni odre}i svih subvencija, putovanja i stipendija?“ Ljudi }e se, zacijelo, odlu~iti za nastavak rada i proizvodnje.

New Energy: [portski i obrazovni kapaciteti koji stoje na raspolaganju stanovni{tvu su stvarno impresivni. Brine li vas brzina kojom se sve to doga|a? U posljednjih deset godina stanovni{tvo La Muele se u~etverostru~ilo!

M.V. Pinilla: Porast broja stanovnika najve}i je tijekom posljednje ~etiri godine. Ali ne brine me brzina – Gradsko vije}e je sve potrebno za takav razvoj isplaniralo puno prije - unaprijed. Primjerice, na nekim mjestima javljaju se problemi sa {kolskim kapacitetima, ali u La Mueli smo se unaprijed pobrinuli za to. Ove godine radimo nadogradnju zgrade gimnazije, jer }e nam trebati vi{e mjesta. [portski centar i bazenski kompleks projektirani su za populaciju od 100.000 ljudi.

New Energy: Sto tisu}a?! Ali sada La Muela broji tek 3,500 stanovnika…

M.V. Pinilla: Da, istina. Ali sve je ve} izgra|eno i u funkciji. Sve je spremno za ljude koji se odlu~e doseliti – obrazovne, {portske i kulturne ustanove. Nedavno smo otvorili stalnu autobusnu liniju prema Zaragozi. Istina, autobusi su slabo popunjeni, ali za tri godine }e ve} biti puni. Mislim da i nakon porasta broja stanovnika ljudima ni{ta ne}e nedostajati, vjetroturbine i prihodi od poreza osigurat }e odràvanje kapaciteta.

New Energy: âk i izvan granica [panjolske La Muela je poznata kao ~udo energije vjetra. [to ljudi u Njema~koj, gdje postoji otvoreni politi~ki i birokratski otpor prema energiji vjetra, mogu nau~iti iz va{eg primjera?

M.V. Pinialla: Jo{ uvijek imamo na raspolaganju zemlju za postavljanje tri do ~etiri puta vi{e kapaciteta, ali daljnji razvoj ne ovisi samo o nama ve} i o razvoju energetskog sektora i aragonske regije. Ako sljede}i investitor èli postaviti 100 turbina i ima sve potrebne dozvole od Ministarstva, ja }u napraviti prora~un, sazvati Op}insko vije}e i zajedno }emo donijeti odluku.

New Energy: Stanovnici govore o mogu}nosti da i La Muela postane proizvo|a~ elektri~ne energije…

M.V. Pinilla: … i to je dobro. Mislim da je sljede}i korak otvaranje novih mogu}nosti. Umjesto da s nekom tvrtkom potpisujemo ugovor za novu vjetroelektranu, sama Op}ina }e postati operator. Za kupnju vjetroturbina }emo upotrijebiti vlastiti kapital i uspostaviti vlastitu tvrtku za proizvodnju elektri~ne energije. Na{ je prvi korak ulaganje u iznosu od 3,5 milijuna eura – ali time ne}emo o{tetiti op}inski prora~un. Moj je cilj da op}ina tro{i dio proizvedene elektri~ne energije i da se na taj na~in smanje ra~uni gra|ana. Premda u pravnom okviru sve i nije tako jednostavno, nau~ila sam da se za neke stvari morate boriti. Devet sam godina traìla gra|evnu dozvolu za poslovno-industrijsku zonu i bilo je trenutaka kad sam skoro bila na koljenima. Ali nisam odustala…

Peter Korneffel


UMIROVLJENICI

Sporazum o me|usobnoj suradnji i zajedni~kom djelovanju izme|u umirovljeni~kih udruga i Hrvatske stranke umirovljenika

Nakon skoro dvije godine dogovaranja, kona~no je 7. lipnja o.g. usugla{en i potpisan Sporazum o me|usobnoj suradnji i zajedni~kom djelovanju izme|u umirovljeni~kih udruga i Hrvatske stranke umirovljenika.

Da bi svi umirovljenici HEP-a bili upoznati sa sadràjem "Sporazuma" i mogli u skladu s njim djelovati, zamolili smo uredni{tvo na{eg HEP Vjesnika da ga u cijelosti objavi.

Polaze}i od jedinstvenih interesa i ciljeva utvr|enih u svojim programskim aktivnostima i statutima: Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Dru{tvo „Hrvatski umirovljenik", Zajednice umirovljenika javnih poduze}a Hrvatske: H@, HEP, HPT, INA d.d. te Zajednica umirovljenika unutarnjih poslova Hrvatske, koje ~ine Koordinaciju umirovljeni~kih udruga zastupanu po Predsjedavaju}em s jedne strane i Hrvatske stranke umirovljenika zastupana po Predsjedniku Stranke s druge strane, zaklju~uju slijede}i:

S P O R A Z U M

O ME\USOBNOJ SURADNJI I ZAJEDNI^KOM DJELOVANJU

1. Temeljne odredbe^lanak 1.

1. Koordinacija umirovljeni~kih udruga i Hrvatska stranka umirovljenika ovim Sporazumom utvr|uju uzajamne odnose radi postizanja jedinstva akcije umirovljeni~kih organizacija na ostvarivanju zajedni~kih ciljeva u obrani prava i interesa umirovljenika osobito na o~uvanju prava ste~enih radom i pobolj{anju poloàja umirovljenika u Republici Hrvatskoj.

^lanak 2.2. Potpisnici }e promicati zna~aj i ulogu HSU kao

parlamentarne stranke koja se zajedno s umirovljeni~kim udrugama bori prioritetno politi~kim sredstvima

vi{estrana~kog sustava za ostvarivanje prava i interesa umirovljenika, te ulogu i zna~aj umirovljeni~kih udruga u definiranju interesa umirovljenika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj za{titi i socijalnoj skrbi, a koje prioritetno metodama i sredstrvima humanitarnih i nestrana~ih organizacija civilnog dru{tva djeluju u rje{avanju i drugih egzistencijalnih problema i pitanja dru{tvenog ìvota umirovljenika, u skladu sa svojim statutima.

3. Sudionici Sporazuma na razinama op}ine, grada i ùpanije mogu zaklju~iti sporazume sukladno ovom Sporazumu i preciznije utvrditi oblike i na~ine dogovaranja (koordinacije i sli~no) dogovoriti podjelu zadataka i aktivnosti koje }e provoditi zajedni~ki, a koje posebno, s tim {to }e teì{te rada udruga biti na dru{tvenom i humanitarnom planu, a strane na politi~kom planu ostvarivanja utjecaja u tijelima vlasti.

2. Sadràj zajedni~kog djelovanja^lanak 3.

1. Sadràj zajedni~kog djelovanja Stranke i umirovljeni~kih udruga bit }e:

1. funkcija politi~kog sustava za ostvarivanje zajedni~kih programskih ciljeva

2. ure|ivanje sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite prema osnovnim potrebama umirovljenika i sukladno ustavnom ure|enju socijalne dràve,

3. socijalna skrb i humanitarna djelatnost u korist svih potrebitih, a osobito umirovljenika i drugih starijih osoba,

4. druga pitanja.2. Pojmovi i aktivnosti iz stavka 1. ovog ~lanka

podrazumijevaju:- Funkciju politi~kog sustava ~ine sve radnje

pomo}u kojih se dolazi u poziciju da se snagom vlasti uspostave rje{enja klju~nih pitanja utvr|enih ovim Sporazumom. Zajedni~ko djelovanje s tom svrhom obuhva}a sve radnje za uspostavu politi~kog utjecaja od oblikovanja programa i stvaranja stranke, odràvanja uspostavljene organizacije, kreiranja posebnih projekata i programa te njihove promid`be do osiguranja bira~ke potpore, organizacije i provo|enja izbora i post izbornih aktivnosti.

- U mirovinskom sustavu zajedni~ko djelovanje usmjeriti na stalno pra}enje i sveobuhvatnu analizu postoje}g i reformiranog mirovinskog sustava, utvr|ivanje argumenata i iznalaènje rje{enja za sustav u kojem su rad i doprinosi temeljno mjerilo za sve vrste mirovina i za pobolj{anja materijalnog poloàja umirovljenika

- U zdravstvenom sustavu u predstoje}im i aktualnim reformama osigurati odgovaraju}u razinu zdravstvenih usluga na na~in socijalne pravde i me|ugeneracijske solidarnosti tj. javno zdravstvo prvenstveno u primarnoj zdravstvenoj za{titi umjesto uvo|enja modela samofinanciranja i privatizacije.

- Socijalna skrb i humanitarno djelovanje podrazumijevaju brigu za gra|ane koji iz svojih prihoda ne mogu podmiriti temeljne ìvotne potrebe, sustav zbrinjavanja u umirovljeni~ke domove, dràvne i komercijalne, {irenje i razvoj sustava dnevnih boravaka i

zadovoljavanje kulturnih potreba.- Pod drugim pitanjima podrazumijeva se osobito

kori{tenje postoje}ih kadrovskih potencijala u podru~ju gospodarstva, znanosti, umjetnosti, obrazovanja i drugim specifi~nim djelatnostima.

3. Suradnja za izbore^lanak 4.

Temeljno na~elo suradnje s obzirom na razli~itost organizacijske strukture jest po{tovanje opredjeljenja pojedine udruge (potpisnika) u pogledu ~vrsto}e i forme zajedni~kog djelovanja – neposredno zajedni~ko djelovanje unutar strana~ke strukture, potpuna potpora, animiranje bira~kog tijela i provo|enje izbornih postupaka u skladu s ovim Sporazumom.

^lanak 5.Radi osiguranja ravnopravnog utjecaja sudionika

ovog Sporazuma o provo|enju izbornog postupka za parlamentarne izbore Koordinacije umirovljeni~kih udruga i Sredi{nji odbor HSU-a zajedni~ki }e dogovoriti mogu}e kandidate koje }e predloìti potpisnici po izbornim jedinicama, imaju}i kod toga u vidu da to budu najstru~niji i najsposobniji ~lanovi, visokih moralnih kvaliteta, spremnosti i odlu~nosti da zastupaju izborni program, interese i ciljeve ovog Sporazuma i njihovu spremnost i poznavanje problema radi ostvarenja ukupnih interesa gra|ana na podru~ju izborne jedinice.

Na zajedni~koj sjednici s Koordinacijom U.U., Sredi{nji odbor HSU donijet }e odluku o kandidatskim listima.

4. Rje{avanje me|usobnih sporova^lanak 6.

Sudionici zaklju~uju ovaj Sporazum u dobroj vjeri, a sve moèbitne sporne situacije koje }e se javiti u provo|enju istog, rje{avat }e nadle`na tijela potpisnica tj. Koordinacija umirovljeni~kih udruga i Povjereni{tvo Sredi{njeg odbora HSU-a na razini Republike, a na niìm ustrojstvenim razinama nadle`na tijela udruga i Stranke, dogovorno.

5. Sredstva za provo|enje sporazuma

^lanak 7.Financijska sredstva za provo|enje aktivnosti iz

~lanka 5. ovog Sporazuma utvr|uju se i osiguravaju u prora~unu HSU.

Potpisnice ovog Sporazuma u op}inama, gradovima i ùpanijama uzajamno }e stavljati na raspolaganje svoje materijalne i kadrovske resurse (napr. prostor, sredstva komunikacije, aktiviste i sl.)

6. Zaklju~ne odredbe^lanak 8.

Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan potpisa. Inicijativu za izmjenu i dopunu sporazuma moè pokrenuti Stranka i svaka udruga iz Koordinacije umirovljeni~kih udruga.

U Zagrebu, 7. lipnja 2006. godine

Za o~uvanje prava i pobolj{anje poloàja


PRIGODE

Dan Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju FSB-a

Studenti, apsolventi i diplomirani inènjeri te asistenti i profesori usmjerenja Energetska postrojenja pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveu~ili{ta u Zagrebu, obiljeìli su 11. lipnja o.g. Dan Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju i to stru~nom ekskurzijom. Tim su povodom posjetili HE Ozalj, Pogon za proizvodnju biodizela u Ozlju te mHE Matakovi}.

U HE Ozalj stigli smo u prijepodnevnim satima gdje nas je do~ekao doma}in, rukovoditelj Pogona Mirko Kranj~ec. Nakon {to nas je ukratko upoznao s osnovnim obilje`jima elektrane, proveo nas je kroz strojarnicu elektrane i spremno odgovarao na postavljena pitanja. Obi{li smo i kontrolnu sobu te pro{etali do brane. Saznali smo da je HE Ozalj u 2005. godini proizvela 24,2 GWh, a ove su godine u prva ~etiri mjeseca dosegnuli prosje~nu proizvodnju predvi|enu za {est mjeseci. Zanimljivo je da se zgrada HE Ozalj izgra|ena davne 1908. godine, savr{eno uklapa u urbani izgled grada te predstavlja pravu spomeni~ku vrijednost.

SIROVINU UVOZE, BIODIZEL IZVOZE

Na{e sljede}e odredi{te bila je nedavno otvorena Tvornica za proizvodnju biodizela u Ozlju . ^lan Uprave i voditelj Pogona Denis Ivanov upoznao nas je s na~inom rada prve takve tvornice u Hrvatskoj. Objasnio je da metil-ester (dizel) dobivaju od bilo koje vrste ulja ili metanola. Sirovine su tako otpadno, palmino, sojino, repi~ino i suncokretovo ulje. Nusproizvod je glicerin kojeg koriste u kotlovnici za pokretanje i odràvanje vlastitog proizvodnog procesa. Prema standardima EU, Hrvatska }e biti obvezna proizvoditi pribli`no 180 tisu}a tona biogoriva, a trenuta~na godi{nja proizvodnja ozaljske tvornice iznosi 20 tisu}a tona biodizela, {to govori o industriji koja ima perspektivu. Sva sirovina za proizvodnju se uvozi, kao {to se i sav proizvedeni biodizel izvozi jer, prema rije~ima D. Ivanova, hrvatsko trì{te jo{ nije spremno za takav proizvod.

Na idili~nom mjestu na obali Mre`nice, u negda{njem vodenom mlinu, bra}a Matakovi} pokrenuli su proizvodnju elektri~ne energije u mHE ukupne snage 14 kW. Rije~ je o dvije Francis turbine, koje je projektirao docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Kre{imir Franji}. Dio je izra|en od kupljenih dijelova, a dio u ku}noj radinosti. Za generatore su upotrijebljeni stari industrijski elektromotori.

Premda je mHE u pogonu malo vi{e od godinu dana, bra}a Matakovi} spomenuli su da imaju problema s naplatom, jer s HEP-om koji preuzima njihovu elektri~nu energiju nemaju postignut dogovor.

Time je bio zavr{en stru~ni dio izleta. Ostatak dana bio je rezerviran za slobodne aktivnosti.. Zahvaljuju}i gostoljubivosti docenta Kre{imira Franji}a, skupina od pedesetak ljudi u njegovoj se vikendici osvjeìla i utaìla glad te provela lijepo poslijepodne. Igrao se nogomet, obilazila su se obli`nja izleti{ta-kupali{ta na Mre`nici, a oni najhrabriji oku{ali su se i u raftingu. U dobrom raspoloènju vratili smo se u Zagreb.

Spomenimo da je ovogodi{nje obiljeàvanje Dana Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju FSB-a odràno i uz potporu HEP-a, koji je pokrio tro{kove prijevoza.

Ozaljske znamenitosti Tomislav [nidari}

Rukovoditelj Pogona HE Ozalj, Mirko Kranj~ec ukratko je skupinu FSB-ovaca upoznao s osnovnim zna~ajkama elektrane

Osim strojarnice, skupina je obi{la i branu

Ormar s regulacijskom opremom u mHE Matakovi} studentu je bio zanimljiv

Docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Kre{imir Franji} bio je dobar vodi~ u mHE Matakovi}, za koju je projektirao dvije Francis turbine


Uz 36 delegata iz 17 dràva - ~lanica Europske unije, prisutnost hrvatske delegacije, u statusu promatra~a, izazvalo je posebno odobravanje svih prisutnih ~lanova

U Ateni su 23. i 24. svibnja o.g. na 44. sastanku CENELEC, Tehni~kog odbora CLC/TC 20: Elektri~ni kabeli prisustvovali i Zdravko Pami} iz DP Elektra Zagreb, HEP Operatora distribucijskog sustava i Slavko ûnko iz HZN-a, u statusu promatra~a. Uz 36 delegata iz 17 dràva - ~lanica Europske unije, prisutnost hrvatske delegacije izazvalo je posebno odobravanje svih prisutnih ~lanova. Tajnik Odbora JMR Hagger iz Engleske u uvodnom je obra}anju posebno pozdravio na{u delegaciju i zahvalio nam {to smo na{li na~ina i interesa za prisustvo i na ovom sastanku. Istodobno je izrazio àljenje {to u Ateni nisu prisutne delegacije ostalih isto~noeuropskih zemalja - ~lanica CENELEC-a. Zapravo, hrvatska delegacija bila je jedina od isto~noeuropskih zemalja koje su punopravne ~lanice ili promatra~i u CENELEC-u, a koje su ili ~lanice Europske unije ili se pripremaju za ~lanstvo.

NOVOSTI U POSTUPKU DONO[ENJA NORMA

Nakon uvodnih pozdravnih govora zamjenika predsjednika Odbora S.L. Masona iz Engleske i doma}ina E. Vardakasa iz ELOT-a (Gr~ki nacionalni odbor), zapo~elo je razmatranje predvi|enih tema, od kojih izdvajamo: Izvje{}e tajnika Odbora, Direktiva o gra|evnim proizvodima, Izvje{}e radnih skupina WG 9, WG 10, WG 11, WG 12 i Skupina po zadatku, Program pretvaranja HD u EN norme, Prihva}anje IEC normi, Revizije i dopune EN norma, Pitanja za{tite okoli{a, Novi prijedlozi te Suradnja s drugim odborima.

U svom izvje{}u, tajnik Odbora JMR Hagger

izvijestio je ~lanove o novostima u postupku dono{enja norma te o novim odnosima CENELEC-a s drugim organizacijama. Ovom prigodom spomenut }emo neke od va`nijih novosti.

- Izmjene ili dopune na norme, koje su donesene usporednim glasovanjem sa EN normama, automatski se stavljaju na usporedno glasovanje bez potrebne odluke Odbora.

- Odbor nema interes za sudjelovanjem u mandatu M/366 (razvoj metode procjene emisije opasnih tvari pod CPD smjernicom u zrak, tlo, povr{inske i podzemne vode), ve} }e sura|ivati s CEN-om. Umetanje razine dopu{tenog iznosa za opasne materijale prema smjernicama WEEE i RoHS nije predmet dragovoljnih norma, ve} predmet zakonodavstva pa Odbor ne}e poduzimati nikakve aktivnosti u tom smislu (osim za ograni~enje koli~ine olova).

- Od 1. sije~nja 2006. CENELEC je odustao od uporabe europskog dodatka ZA (Annex ZA), za pretvaranje IEC norme u CENELEC-ovu normu. Ako ve} postoji takva CENELEC-ova norma, tada }e se dodati unaprijed definirana re~enica iz dokumenta TC20/Sec1492/R. (moè se prona}i na CENELEC web site).

- Rumunjska je 1. velja~e 2006. godine postala punopravnim ~lanom CENELEC-a.

- Od 1. sije~nja 2006. CENELEC je smanjio vrijeme za formalno glasovanje od tri na dva mjeseca.

- Potpisom memoranduma o razumijevanju izme|u CENELEC-a i JISC-a (Japanski nacionalni odbor) uspostavljena je suradnja o zajedni~kom radu i razmjeni informacija. Na razini odbora, JISC }e mo}i nominirati promatra~e u odbore i u radne skupine.

- Od slu~aja do slu~aja Odbor dopu{ta kod prevo|enja dokumenata da se pojedine faze izradbe normi mogu obavljati samo u jednoj jezi~noj verziji (Enquiry, UAPi Formal vote), ali za zavr{no glasovanje moraju biti sve tri jezi~ne verzije (engleska, francuska i njema~ka).

Voditelj WG 9: Distribucijski kabeli Gerhard Novak iz Prysmian (Pirelli) iz Italije upoznao je nazo~ne

STRUKA

44. sastanak CENELEC-a, Tehni~kog odbora CLC/TC 20 - Elektri~ni kabeli

Dragocjeno iskustvo za ~ak 150 novih HRN normi u ovoj godini

s promjenama ~lanova skupine na sastanku odrànom 8. studenog 2005. godine u Bruxellesu te najavio novi sastanak WG 9 za 7. studeni 2006. u Kölnu. Ponovio je o~ekivanje da }e HZN u {to kra}em vremenu potvrditi Zdravka Pami}a za ~lana skupine iz Hrvatske.

NORME – OBJAVLJENE, U RAZMATRANJU, UPU]ENE U JAVNU RASPRAVU

Od norma koje su u razmatranju, spomenuo je HD603 A3 (Distribucijski kabeli nazivnog napona 0,6/1 kV), za koji je zavr{ena javna rasprava i glasovanje te se o~ekuje njegovo izdavanje u prosincu 2006. Za normu HD620 A3 (Distribucijski kabeli s brizganom izolacijom za nazivne napone od 3,6/6 (7,2) kV do 20,8/36 (42) kV), tako|er je zavr{ena javna rasprava i glasovanje te se o~ekuje njeno izdavanje u velja~i 2007. Norme HD604 (0,6/1 kV i 1,9/3,3 kV energetski kabeli s posebnom postojano{}u na vatru za uporabu u elektranama), HD622 (Energetski kabeli nazivnog napona 3,6/6 (7,2) kV do i uklju~ivo 20,8/36 (42) kV s posebnom postojano{}u na vatru za uporabu u elektranama) i HD627 (vi{eìlni i vi{epari~ni kabeli za nadzemne i podzemne instalacije), upravo su objavljene i ne o~ekuje se izradba novih dopuna. Za normu HD605 (Elektri~ni kabeli – Dodatne ispitne metode) izra|en je revidirani prijedlog verzije S2 te je sada potvr|en tekst svih 190 izmjena i upu}en je na javnu raspravu, glasovanje i prihva}anje. Za normu HD632 (Energetski kabeli s brizganom izolacijom i njihov pribor za nazivne napone iznad 36 kV (U

m=42

kV) do 150 kV (Um=170 kV)) priprema se izradba S2

verzije. Norme za papirom izolirane kabele HD633, HD634 i HD635 za sada ostaju u objavljenim verzijama toliko dugo dok se ne ukaè potreba za izradbom dopuna. Posebno je nagla{ena problematika oko dugotrajnog ispitivanja kabela (Long Duration Test),koje je obvezno kod tipskih i preuzimnih ispitivanja srednjenaponskih kabela. Jo{ uvijek se govori o nedostatnoj sigurnosti u rezultatima ispitivanja ako bi se smanjilo vrijeme ispitivanja na jednu godinu, koje je sada dvije godine. Potrebno je prikupiti vi{e podataka kojima bi se dobila sigurnost za ocjenu ispravnosti srednjonaponskih kabela kod takvog ispitivanja. Ako se ne postignu o~ekivani rezultati, to bi se stavilo u stanje mirovanja ili bi se tema smanjivanja vremena ispitivanja odbacila.

NOVOST - UVO\ENJE BEZHALOGENIH TIPOVA VODOVA

Da bi se olak{ao rad, u radnu skupinu WG 10: Ispitivanje gorenja (Fire Performance Tests) potrebno je angaìrati ve}i broj stru~njaka koji se bave takvim ispitivanjima ili za njih izra|uju opremu. Uskoro se o~ekuje objavljivanje prijedloga norme niza prEN 50399, dok je dio usporednih normi s IEC-om, niz EN 50268, EN 50266, EN 50267 ve} objavljen. Dobiveno je i pozitivno mi{ljenje za objavljivanje A1 norme EN 50200, koja je proiza{la iz IEC 60331.

Radna skupina WG 11: Kabelski pribor (Accessories) odràla je u me|uvremenu dva sastanka, na kojima je usugla{en tekst norme za niskonaponsku opremu EN 50393, koja je objavljena ove godine.

Tajnik Odbora JMR Hagger iz Engleske u uvodnom je obra}anju posebno pozdravio na{u delegaciju i zahvalio nam {to smo na{li na~ina i interesa za prisustvo i na ovom sastanku


Za ispitivanje pribora za srednjonaponske kabele objavljena je norma EN 61442 te se za daljnji rad predlaè povezivanje s WG16 u IEC-u. Predstavljene su i aktivnosti oko novih dopuna na norme HD 629 i HD 631 te prijedloga norme prEN 50483 za kabelski pribor za samonosive kabelske snopove.

Radna skupina WG 12: Kabeli za èljeznice (Railway Cables) obavila je cjelokupni dogovor elektroni~kim putem. Tako je usugla{en tekst norma prEN 50382 i prEN 50264 te su obje norme dane na glasovanje. Stekli su se i uvjeti za izmjene normi EN 50305 i EN 50306 te dopunu EN 50355, tako da WG 12 o~ekuje iznimno naporan rad u idu}em razdoblju.

Skupina po zadatku (Task Force) za izolirane nadzemne vodove (Covered Overhead Lines - COHL) pripremila je dvije norme: prEN 50397 za vodi~e i prEN 50397 za pribor koje su sada na odobravanju nacionalnih odbora te se o~ekuje njihovo objavljivanje sljede}e godine.

Pretvaranje norma HD 21 i HD 22 u jednu zajedni~ku EN 50ONE normu bliì se kraju. Novost je i uvo|enje bezhalogenih tipova vodova. Predstavljeni su prijedlozi za op}e zahtjeve i za kabele za zavarivanje te prijedlog za mogu}e tipove. Kako je rije~ o zahtjevnom poslu, objava te nove EN norme ne o~ekuje se prije 2010. godine.

Dogovoreno je preuzimanje IEC 62230 i IEC 61138 kao EN norme te je odobren postupak za prihva}anje A1 norme EN 50143. Moè se o~ekivati da }e se to odraditi tijekom sljede}e godine.

SLJEDE]I SASTANAK CLC/TC 20 - 5. I 6. LIPNJA 2007. GODINE U BELGIJI

Odbor je uputio svoje vi|enje za rje{avanja jednake ili sli~ne problematike Odboru TC46X. Tako se predlaè zajedni~ki razvoj ispitne metode za odre|ivanje UV otpornosti, zajedni~ka izradba prEN 50414 za bezolovne kabele (Lead-free), prijedloga za rje{avanje lu~enja omek{iva~a iz PVC-a te usporedno glasovanje za prihva}anje normi EN 61034, EN 50268 i EN 50290-2-2x.

U dogovoru sa delegacijom iz Belgije, sljede}i sastanak CLC/TC 20 odràt }e se 5. i 6. lipnja 2007. godine u Belgiji, najvjerojatnije u Bruggeu.

Prisustvovanje ovom sastanku omogu}ilo nam je vi{estruke razgovore s predstavnicima nacionalnih odbora, proizvo|a~a kabela i distribucijskih poduze}a iz 17 dràva - ~lanica Europske unije te smo s njima razmijenili iskustva o radu i rje{avanju problema s kojima se svi susre}emo. Sve ovo bit }e nam iznimno korisno u radu na{eg TO E20, gdje nas jo{ u ovoj godini o~ekuje prihva}anje ~ak 150 novih HRN normi. Posebno korisna iskustva o~ekuju se nakon u~lanjenja Zdravka Pami}a u rad WG 9, budu}i da se u idu}em razdoblju o~ekuje prihva}anje jo{ pribli`no 80 novih normi, kao i svih onih novih koje }e Odbor prihvatiti na prijedlog WG-a. Iznimna korist o~ekuje se i od uklju~ivanja u rad, kao promatra~a, stru~njaka iz Japana, koji sigurno imaju puno toga re}i o svojim iskustvima iz kabelskog podru~ja.

Zdravko Pami}

Budu}i da je energetika kapitalno intenzivna grana, koja ra~una s investicijskim ciklusima od 30 do 40 godina, za koje treba osigurati dugoro~na planska utemeljenja, Njema~ka elektroprivreda od politike o~ekuje utvr|ivanje pouzdanih dugoro~nih okvirnih uvjeta i ~vrstih temelja za sigurnost investicijskih ulaganja

Njema~ka elektroprivreda i industrija osuvremenjuju svoj proizvodni park, koji jepo~etkom 2005 godine iznosio 130.000 MW. Naime, po~etkom 2006. godine je u izgradnji ili fazi projektiranja bilo 24 nove elektrane ukupne snage 18.000 MW, a nova postrojenja trebaju zapo~eti komercijalnu proizvodnju 2011. godine. Takav

program izgradnje ~ini skoro polovicu planirane izgradnje novih elektrana od pribli`no 40.000 MW do 2020. godine, za koji treba osigurati 40 milijarda eura.

Budu}i da je energetika kapitalno intenzivna grana, koja ra~una s investicijskim ciklusima od 30 do 40 godina, za koje treba osigurati dugoro~na planska utemeljenja, Njema~ka elektroprivreda od politike o~ekuje utvr|ivanje pouzdanih dugoro~nih okvirnih uvjeta i ~vrstih temelja za sigurnost investicijskih ulaganja.

Jedini~na snaga i tehnologija proizvodnje elektri~ne energije novih elektrana je razli~ita. Tako je jedini~na snaga novih kombi elektrana na prirodni plin od 400 do 1.200 MW, koje se ve}inom grade za istodobnu proizvodnju topline i elektri~ne energije u spojnom procesu, s iskoristivo{}u goriva ve}om od 80 posto. Programom se predvi|a izgradnja deset elektrana na kameni ugljen jedini~nih snaga izme|u 600 i 1.500 MW, a elektrane na doma}i sme|i ugljen, jedini~nih snaga ve}ih od 1.000 MW, graditi }e se na nalazi{tima ugljena Neurath i Boxberg.

Prilaèmo cjelovit pregled objekata u izgradnji i projektiranju, jedini~nih snaga ve}ih od 45 MW :

ISKUSTVA DRUGIH

U Njema~koj se grade 24 nove elektrane ukupne snage 18.000 MW!

Polovica planirane nove snage do 2020.

Izvor podataka: Verband der Elektrizitätswirtschaft VDEW BerlinPripremio: Vladimir Dokmanovi}

ft VDr Dok

DokD

kD

kD

kmDE

kmEkmEkmEkmEkmEm

Em

EWm

EWmWmaWmaWmaWmaWmaWmaWmaW

anW

anW

anW

anW

anW

anW

annonoBnoBnoBnoBnovBnovBnovB

ovam

Tvrtka Lokacija Energent Snaga (MW)

Planirani ulazak u pogon

RWE Power Weisweiler(pro{irenje)

Prirodni plin 540 2006.

Concord Power Kombi - Lubmin I Prirodni plin 1 200 2007.Trianel Power Kombi - Hamm-

UentropPrirodni plin 800 2007.

Mark - E/Statkraft Kombi - Herdecke Prirodni plin 400 2007.Statkraft Kombi - Hürth Prirodni plin 800 2007.

E.ON Kraftwerke Kombi -Irsching Prirodni plin 800 2008.Norddeutsche Affinerie Hamburg Komunalni otpad 100 2008.

RWE Power BoA II Neurath Sme|i ugljen 2 100 2010.Vattenfall Europe Generation Boxberg Sme|i ugljen 670 2010.

STEAG /EVN Duisburg Walsum Kameni ugljen 750 2010.Stadwerke Ulm Blaubeuren Crpno

akumulacijska HE45 2010.

Vattenfall Europe Generation Hamburg - Moorburg Kameni ugljen 750 2010/2011Electrabel/NOrddeutsche Affinerie Hamburg / Stade/

WilhemshavenKameni ugljen 600 2010./2011.

E.ON Kraftwerke Datteln Kameni ugljen 1 000 2011.swb Erzeugung Bremen - Mittelbüren Kameni ugljen 800 2011.

EWMR Ruhrgebit Kameni ugljen 1 100 2011.STEAG Herne Kameni ugljen 750 2011.

RWE Power Hamm Kameni ugljen 1 500 2011.Natur Energie (EnBW) Reinfelden Proto~na

hidroelektrana74 2011.

Südweststrom Baden-Württenberg Kameni ugljen 750 otvorenKraftwerke Meinz-Wiesbaden Mannheim Kameni ugljen 750 otvoren

RWE Power Lingen Prirodni plin 850 otvorenN-Ergie Dattelbach Prirodni plin 800 otvoren

Electrabel Saarland Prirodni plin 400 otvoren


HEP-operator prijenosnog sustava

U okviru brzih promjena koje se Hrvatskoj i njenom gospodarstvu doga|aju svakodnevno, sloèna i odgovorna djelatnost vo|enja elektroenergetskog sustava i prijenosa elektri~ne energije dodijeljena je trgova~kom dru{tvu HEP grupe, HEP Operatoru prijenosnog sustava d.o.o. (HEP OPS).

Aktiviranjem internetske stranica HEP OPS-a, kao dru{tva koje obavlja javnu energetsku uslugu, svi su posjetitelji dobili na raspolaganje "iscrpne, to~ne i pravodobne informacije o ustroju, pravilima rada i funkcioniranju hrvatskog elektroenergetskog sustava”. Ovom internet prezentacijom stupio je na snagu "Program za osiguranje i primjenu na~ela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti rada HEP-OPS d.o.o.". Tim se programom "osigurava potpuni uvid u djelovanje HEP OPS-a i nadzor primjene na~ela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti u njegovu radu. Osiguranjem uvjeta ravnopravnog trì{nog natjecanja za usluge koje pruà te za nabavu proizvodnih kapaciteta i elektri~ne energije, potrebnih za pruànje tih usluga, HEP OPS svim trì{nim sudionicima osigurava jednaki tretman, uz pruànje usluge 24 sata dnevno."

Na po~etnoj stranici se nailazi na posljednje novosti vezane uz djelovanje HEP OPS-a te na informacijski meni koji posjetitelja vodi do sadràja podijeljenog u nekoliko logi~nih kategorija. Tako odjel "Hrvatski EES" nudi informacije o proizvodnim postrojenjima, prijenosnoj mreì, elektroenergetskim podacima, a na kraju i vrlo zanimljivu shemu elektroenergetskog sustava koja se prema potrebi moè pove}avati radi korisnijeg pretraìvanja. Rubrika "Usluge HEP OPS-a" nudi cjeline: usluge prijenosa, usluge sustava, pomo}ne usluge, vo|enje sustava te info o prijenosnim kapacitetima. "Trì{te elektri~ne energije" i "Odràvanje i razvoj" su sljede}e dvije rubrike glavnog menija, a svojom }e vas korisno{}u razveseliti rubrika "Propisi" s raznim legislativnim aktima i "Oglasi" s podacima o javnim nadmetanjima.

HEP OPS – nezaobilazan dio hrvatske energetske suvremenosti.

www.ops.hep.hr

ETSO-European transmission system operatorsEuropske elektroenergetske tvrtke su odavno bile okrenute suradnji, ponajvi{e radi postizanja najve}eg stupnja pouzdanosti

elektroenergetskog sustava te optimiranja kapaciteta. Tijekom vremena su iz te vrste suradnje izrasle ~etiri organizacije: TSOI ( udruga operatora prijenosnog sustava u Irskoj), UKTSOA (udruga operatora prijenosnog sustava Velike Britanije), NORDEL (udruga operatora prijenosnih sustava nordijskih zemalja) i UCTE (udruga operatora prijenosnih sustava zemalja zapadne i srednje Europe). Godine 1999. je udruìvanjem navedenih organizacija stvoren ETSO. Danas elektroenergetski sustavi koje predstavlja ova organizacija opskrbljuju elektri~nom energijom vi{e od 490 milijuna ljudi, a godi{nja potro{nja se kre}e oko cifre od 3200 TWh. Duljina dalekovoda 440 i 220 kV iznosi pribli`no 290.000 kilometara.

Internet stranice organizacije su izvedene u vrhunskom spoju vizualnosti i profesionalne prezentacije informacija. Uz podatke o samoj organizaciji, ~lanstvu, strukturi i na~inu djelovanja, moète se upoznati brojnim aktivnostima organizacije predstavljenima kroz prigodne pdf dokumente, najavama stru~nih skupova ili novostima. Posebnu preporuku zasluùje dio s podacima u realnom vremenu koji se mogu dobiti sa web stranica tvrtki ~lanica ETSO-a.

ETSO je dio europske elektroenergetike i svakako zasluùje va{ posjet.

www.etso-net.org

Global wind energy councilOvo je organizacija osnovana 2005. godine kako bi predstavljala reprezentativno mjesto okupljanja

za pojedince, tvrtke i organizacije iz djelatnosti iskori{tenja energije vjetra na me|unarodnoj razini. Kao skup mnogih nacionalnih i nadnacionalnih organizacija, GWEC obuhva}a vi{e od 1.500 pravnih subjekata uklju~enih u djelatnosti proizvodnje, razvoja projekata, proizvodnje energije, financiranja i savjetni~ke

aktivnosti. U vi{e od 50 zemalja {irom svijeta, ~lanstvo ove organizacije obuhva}a sve najve}e proizvo|a~e vjetroelektrana s vi{e od 60.000 MW instaliranih kapaciteta.

Sve ove brojke govore o ozbiljnosti organizacije koja }e vam na svojim internetskim stranicama ponuditi informacijski materijal u skladu s reputacijom. Premda grafi~ki izgled malo podsje}a na predlo{ke za danas tako popularne “blogove”, organizacija sadràja je klasi~na s podacima o organizaciji, regionalnom ustroju, publikacijama, stru~nim doga|ajima i ~lanstvu. U skladu sa svojom ulogom nad-organizacije, na ovim }ete stranicama nai}i na mnogo usmjeravanja prema lokalnim organizacijama, tvrtkama ili medijima.

Globalne informacije o industriji iskori{tenja energije vjetra – GWEC.

www.gwec.net

ENERGETIKA NA INTERNETU

Putokaz surferima

European portable battery assosiationZamislite dan bez baterija: ujutro vas ne}e probuditi niti sat niti mobitel, ne}ete mo}i zvati s daljinskim

telefonom niti uklju~iti televiziju daljinskim upravlja~em, automobil bez baterije ne otvara vrata i ne pali, a alarmni ure|aj automatski zaklju~ava vrata kada ostane bez baterijskog napajanja...popis neugodnosti bez tih malih energetskih izvora je doista podulji.

Stoga je zanimljivo, premda to mo`da nije va{ primarni interes, doznati brojne podatke koji se ti~u baterija i industrije vezane uz njihovu proizvodnju i kori{tenje. Na ovim stranicama moète na}i, uz uobi~ajene informacije

koje se ti~u same organizacije, njenog djelovanja i strukture, i mnoge svima korisne informacije - od na~ina ozna~avanja baterija u Europskoj uniji do vaè}ih zakonskih propisa i mnogih informacija o recikliranju.

Prijenosne baterije na europski na~in - European portable battery association.

www.epbaeurope.net

Priprema: Gordan Bakovi}


PONA[ANJE

Reklame

Razli~ite vrste medija, prvenstveno tiskani i elektronski, neizostavan su dio na{eg svakodnevnog ìvota. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije rezultirao je nastankom jo{ jednog, sve mo}nijeg medija - interneta. Oni nas informiraju, obrazuju, zabavljaju, ali i oblikuju na{e stavove i vrijednosti. Nerijetko utje~u na nas vi{e nego {to smo toga svjesni ili spremni priznati. Ipak, za funkcije i djelovanje medija na populaciju koja im je izloèna, od same njihove pojave, interes su pokazali istraìva~i iz razli~itih podru~ja (psiholozi, politolozi, sociolozi...) koji, prate}i njihov razvoj i {irenje, poku{avaju dati odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Va`nost navedenih oblika medija jest i u tomu {to se sve ~e{}e spominju u kontekstu ~imbenika socijalizacijskog procesa kojem smo svi izloèni od ranog djetinjstva, a ~ija je funkcija na{a uspje{na integracija u dru{tvenu zajednicu u kojoj ìvimo. On podrazumijeva prihva}anje odre|enih stavova, vrijednosti i poèljnih oblika pona{anja koji nam omogu}uju prilago|avanje zahtjevima i normama dru{tva. Kao glavni agensi socijalizacije navode se roditelji, odnosno obitelj u kojoj odrastamo, obrazovni proces, odnosno {kola i vr{njaci. Njima se u novije vrijeme pridruùju i mediji svih vrsta. Da bi se stekao bolji uvid u to utje~u li uop}e na djecu te ako utje~u u kojoj mjeri i na koji na~in, potrebno je istraìti kojim su medijima djeca izloèna, u kojim uvjetima, koliko ~esto… Osim te obrazovno–informativne funkcije medija, oni su sredstvo kojim brojni proizvo|a~i i pruàtelji usluga komuniciraju s potencijalnim i postoje}im potro{a~ima. Novine, ~asopisi, radio, televizija, internet i vanjsko ogla{avanje predstavljaju kanale kojima se provodi ogla{avanje najraznolikijih proizvoda i usluga. Zadnjih godina se posebno pro{irilo reklamiranje vanjskim ogla{avanjem, koje doseè potro{a~a izvan njegova doma. Ono obuhva}a oglasne panoe i plo~e razli~itih dimenzija, kao i sve oblike tzv. tranzitnog ogla{avanja u koje spadaju stacionarno ogla{avanje (oglasni panoi na autobusnim, tramvajskim i èljezni~kim postajama te u zra~nim lukama) i pokretno tranzitno ogla{avanje (oglasi na vanjskim povr{inama i u unutra{njosti autobusa, tramvaja, podzemne èljeznice). Ogla{avanje je do te mjere uzelo maha da je ~ak i samo ljudsko tijelo postalo reklamnim panoom na na~in da ~ovjek koji je za to pla}en na licu ili nekom drugom vidljivom mjestu na tijelu ima oslikanu ili istetoviranu reklamnu poruku. Stoga ne ~ude podaci prikupljeni istraìvanjima koji pokazuju da djeca prije navr{ene druge godine ìvota ve} nau~e prepoznavati robne marke kao dobre, lo{e ili bezvezne. Prosje~an u~enik prvog razreda raspoznaje njih stotinu, a djeca u {estom razredu razlikuju 300 do 400 marki od prehrambenih artikala koje jedu, preko odje}e do tehni~kih proizvoda. Odrasli poznaju i razlikuju pribli`no 1.500 marki ili brandova.

CILJ SVIH PORUKA - MOTIVIRATI POTRO[AÊ NA KUPNJU

Osim potrage za {to boljim i uo~ljivijim mjestom i medijem ogla{avanja, velika va`nost se pridaje i samoj vrsti poruke. Razvojem trì{ta i marketinga, sadràjne dimenzije poruke su se mijenjale, od onih koje su strogo nagla{avale funkcionalne karakteristike proizvoda, preko uno{enja i nekih simboli~kih elemenata u poruku

Kako nas oblikuju?

pa do kreiranja poruka koje isklju~ivo nagla{avaju psiholo{ke dimenzije upotrebe proizvoda (postizanje statusa, emocionalne satisfakcije, podupiranja èljenog ìvotnog stila). Ono {to je temeljni cilj svih apela i poruka sadrànih u oglasima jest motivirati potro{a~e na kupnju proizvoda ili kori{tenje usluge. Apel moè dodatno poja~ati motiv kojeg je potro{a~ i sam svjestan, ali i pobuditi neke koji su do tada bili u zoni nesvjesnog. Ovisno o procijenjenoj u~inkovitosti pojedinog apela u nekoj konkretnoj okolniosti, on moè biti usmjeren na proizvod ili na potro{a~a. Bez obzira za koju se taktiku ogla{iva~ odlu~uje, va`no je da ona kod potro{a~a stvori predod`bu da mu kupnja proizvoda donosi odre|enu korist – funkcionalnu, psiholo{ku ili obje. Racionalni apeli nagla{avaju funkcionalnost proizvoda dok emocionalni teè pobu|ivanju emocija kod potro{a~a pa tako pozitivni apeli govore o ugodi i radosti od kori{tenja proizvoda ili usluge, a negativni o izbjegavanju neugodnih iskustava ako se kupi proizvod. Naj~e{}e se poruke temelje samo na pozitivnim obilje`jima proizvoda (jednostrani apeli), a ponekad nagla{avaju njegove prednosti i nedostatke (dvostrani apeli). Ako proizvo|a~ ogla{ava svoj proizvod na na~in da ga uspore|uje s konkurentskim, rije~ je o tzv. komparativnom apelu. Tada se u pravilu nagla{avaju prednosti svog, a slabosti konkurentskog proizvoda. Ako je poruka usmjerena na potro{a~a, ona obi~no ima za cilj utjecati na njegove stavove o proizvodu ili usluzi, propagirati odre|eni ìvotni stil ili imid` te ukazivati potro{a~u da reklamirani proizvod koriste pripadnici grupa kojima pripada ili bi èlio pripadati. Zbog brojnosti, sloènosti i suptilnosti poruka koje nam oda{ilju razli~iti oglasi, treba imati na umu da mnoge od njih ~esto nesvjesno "upijamo". Stoga je va`no da njegujemo, a kod djece odmalena izgra|ujemo, selektivan stav s ciljem razlikovanja medijskih sadràja koje je vrijedno popratiti, a koje ne, kao i kako stvoriti kriti~ki odmak od onoga {to nam mediji nude i iz mno{tva sadràja izdvojiti one koji }e nas zabaviti, ali i koristiti na{em osobnom rastu i razvoju.

OGLA[AVANJE REGULIRANO ZAKONIMA

Velika konkurencija i raznolik izbor medija umnogome ~ine borbu za pozornost potro{a~a sve bespo{tednijom. S ciljem uvo|enja i odràvanja

reda u tom podru~ju ve}ina dràva, posebno one razvijenije, stvorile su zakonski okvir kojim se regulira ogla{avanje proizvoda i usluga. Tako je, primjerice, u [vedskoj potpuno zabranjeno ogla{avanje na televiziji, dok je u ve}ini drugih zemalja odre|ena dopu{tena minutaà za reklamiranje unutar emitiranog programa ili nekog utvr|enog vremenskog intervala. Osim kvantitativnog aspekta ogla{avanja, zakon regulira i sadràjna ograni~enja oglasa. [to se smije, a {to ne smije reklamirati te je li reklama primjerena za prikazivanje svim kategorijama op}e populacije. U ve}ini zemalja je zabranjeno reklamiranje duhana i duhanskih proizvoda, alkoholnih pi}a i lijekova. Na teme lju ~lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 29. svibnja 2003. godine donio odluku o progla{enju Zakona o za{titi potro{a~a, ~iji se tre}i dio odnosi na ogla{avanje proizvoda i usluga. Prema ~lanku 89. tog Zakona, ogla{avanje proizvoda i usluga jest svako o~itovanje u bilo kojem obliku koje netko daje u okviru svog zanimanja ili poslovne djelatnosti, a usmjereno je na promociju nekog proizvoda ili usluge. Posebnu stavku predstavljaju tzv. zavaravaju}e i komparativno ogla{avanje. Zavaravaju}eogla{avanje jest ono ogla{avanje koje dovodi u zabludu ili je vjerojatno da }e dovesti u zabludu osobe kojima je ogla{avanje upu}eno pa je vjerojatno da }e zbog toga to ogla{avanje utjecati na ekonomsko pona{anje osoba kojima je upu}eno, kao i ono ogla{avanje koje, zbog toga jer stvara zabunu kod osoba kojima je upu}eno, vrije|a ili je vjerojatno da }e povrijediti konkurente na trì{tu. Komparativno ogla{avanje jest svako ogla{avanje koje, u svrhu promocije nekog proizvoda ili usluge, izravno ili neizravno upu}uje na konkurenta na trì{tu, odnosno koje izravno ili neizrav no upu}uje na konkurentski proizvod ili uslugu. Zavaravaju}e ogla{avanje nije dopu{teno dok je komparativno dopu{teno samo uz ispu njenje odre|enih pretpostavki reguliranih ovim Zakonom. Postojanje zakonskih mjera koje reguliraju pona{anje ogla{iva~a djelomice {titi potro{a~e od pretjerane i neprimjerene izloènosti propagandnim porukama, no koliki i kakav }e biti njihov kona~ni utjecaj na njihove kupovne i ìvotne navike ipak ovisi o njima samima. I, kako je prije navedeno, stavu koji }e zauzeti prema onomu {to im mediji sugeriraju.

Tihana Malenica


Premda pojam slobode i demokracije u sebi sadrì i slobodu odijevanja, sve svjetske korporacije imaju propisane interne odredbe o izgledu i odijevanju svojih zaposlenika, koje strogo ili manje strogo ograni~avaju tu slobodu. Neke od njih iznimno su krute i obvezuju}e. [to se toga ti~e, IBM, primjerice, ne dopu{ta skoro nikakav prostor za izraàvanje individualnih preferencija; zaposlenicima za vrijeme dok su na poslu odredbe nalaù uniformiranost u odijevanju. Ipak, veliki dio odredbi nije toliko krut; premda IBM traì od zaposlenika profesionalni, poslovni imid`, ne zabranjuju im nekonvencionalnost, opu{tenost i osobni stil u odijevanju, priznaju}i im potrebu da se osje}aju opu{teno.

Budu}i da danas ~esto moèmo vidjeti ljude odjevene neprikladno za okolnosti i okruènje, manje strogi poslodavci u pravilu imaju pisane upute koje pomaù njihovim zaposlenicima da shvate {to oni smatraju prikladnim, odnosno neprikladnim izgledom na poslu. Takve upute obi~no navode da obu}a, prikladna za plaù, za rad u vrtu, plesni klub, {portsku rekreaciju ili natjecanje ba{ i nije prikladna za postizanje profesionalnog izgleda, onakvog kakav bi va{ poslodavac èlio da imate na svom radnom mjestu.

[TO DA, A [TO NE?

Op}enito se smatra da previ{e pripijena odje}a, ona koja previ{e otkriva le|a, grudi, noge, trbuh, ili donje rublje - nije prikladna za radno mjesto, ~ak ni u poslu koji dopu{ta leèrniji i opu{teniji imid`. Dakako da se i u takvom radnom okruènju podrazumijeva da odje}a treba biti ispeglana, a ne izgu`vana.

Poderana, prljava, otrcana odje}a je neprihvatljiva. [avovi moraju biti cijeli. Bilo koja odje}a koja na sebi ima rije~, tekst ili sliku, koja bi mogla biti ofenzivna prema drugim zaposlenicima, neprihvatljiva je. Poti~e se odje}a

s logom kompanije. Imena {portskih timova, fakulteta i modnih brendova na obu}i su op}enito prihvatljiva.

Pravilnikom mogu odre|eni dani biti progla{eni manje obvezuju}im za vanjski izgled zaposlenika. U te dane dopu{ta se no{enje jeans odje}e i opu{teniji pristup obla~enju, ali ne i takav koji bi bio potencijalno ofenzivan prema drugima.

PROPISANI STANDARDI

Kompanije obi~no u pisanom dokumentu daju i op}i pregled prihvatljivog na~ina odijevanja na poslu, a navodi se i pojedina vrsta odje}e, koja se ne smatra prikladnom. Niti jedan takav popis, dakako, nije i ne moè biti potpun i otvoren je za promjene. Popisi samo ukazuju na to {to se op}enito smatra prihvatljivom/neprihvatljivom odje}om za posao. Zbog toga zaposlenici moraju uloìti dodatni napor i sami procijeniti kako se odjenuti za posao. Ako niste sigurni kako bi trebali izgledati na svom radnom mjestu, savjetuje vam se da o tomu porazgovarate sa svojim rukovoditeljem ili odgovornom osobom za upravljanje ljudskim resursima u poduze}u.

Ako obla~enje pojedinog zaposlenika, prema ocjeni pretpostavljenog ili odgovorne osobe za podru~je upravljanja ljudskim resursima, ne udovoljava takvim pisanim standardima, zamolit }e se da na posao vi{e ne dolazi u takvoj odje}i. Ako se problem ne uspije rije{iti na taj na~in, zaposlenik se moè poslati ku}i da obu}e ne{to prikladnije ili mu se, ako je to prvi put, izrekne usmeno upozorenje. Navedeni pristup vrijedi i za sve druge povrede odredbi o pona{anju zaposlenika na poslu. Ako zaposlenik i dalje nastavi kr{iti propisane norme odijevanja, poduzimaju se stroè disciplinske mjere.

Branko Prpi}

PONA[ANJE

Poslovno okru`je zahtijeva prikladno odijevanje zaposlenika

Poslodavac traì za{titu profesionalnog poslovnog imidà

FOTOZAPA@AJ

Zmija u hladu ormari}a

Na{i elektra{i s daruvarskog podru~ja imali su nezgodan bliski susret s nenajavljenim podstanarom jednog samostoje}eg ormari}a s brojilom {to je snimio @eljko Luki}. Pitanje je tko se vi{e upla{io – zmija ili na{i ljudi? Pretpostavimo da je to bila zmija, jer na{i znaju da nije rije~ o otrovnici.

O~ito je u ovim ljetnim (pre)vru}im danima ormari} zmiji posluìo za predah od ège. Za uzvrat, zmija ~uva plombu i tako je ostvaren uspje{an suìvot.

(Ur)

Kompanije obi~no u pisanom dokumentu daju i op}i pregled prihvatljivog na~ina odijevanja na poslu, a navodi se i pojedina vrsta odje}e, koja se ne smatra prikladnom


@IVOT

Obitelj i tvrtka

Mnoga poduze}a otkrivaju prednost pred konkurencijom zahvaljuju}i obiteljskoj skrbi i zato iz temelja mijenjaju svoje gledi{te

Jutro je, 7:30. Zvoni telefon, djevojka koja ~uva dijete javlja da je bolesna. Otac djeteta ve} je izvan ku}e, zapravo i majka bi ve} morala krenuti na posao. Ali bez skrbi o djetetu to ne}e biti mogu}e. Pogled na kalendar u nevolji izaziva razo~aranje. Baka je ba{ u ovo vrijeme na krstarenju, svekrva je ve} tjednima bole`ljiva, a susjeda je prije deset dana usko~ila i negdje ~uva djecu. Posljedica: pozivanje poslodavca, ispri~avanje i zamolba za slobodni dan – zajedno sa lo{om savje{}u.

Ali, vremena se mijenjaju. Sve vi{e tvrtki ne ostavlja mlade zaposlenike same pri obveznoj skrbi o djetetu. Osnivaju dje~je jaslice na mjestu rada, pogoni nude dje~je vrti}e, skoro sa 24-satnim radnim vremenom ili pla}aju u obli`njem mjesnom vrti}u smje{taj u nevolji. Na zadnji natje~aj saveznog njema~kog ministarstva obitelji "îmbenik uspjeha obitelj 2005" s kraja 2004. godine, javilo se 366 poduze}a iz razli~itih struka. Bilo je to pet puta vi{e nego na natje~aju iz 2000. godine. Takav visoki odziv pokazuje da sve vi{e poduze}a ozbiljno prihva}a politiku zbrinjavanja obitelji kao gospodarstveni ~imbenik, kakav on to i jest. Prepoznali su da je skrb za obitelji zaposlenika isplativa.

FORDOVI KLINCI

Evo jednog primjera. Dje~ji vrti} u mjestu je iznenada zatvoren. U automobilskoj grupi Ford to ne predstavlja problem. Tu u pomo} uska~e vrti} "Ford-Pänz" (fordovi klinci). Roditelji mogu dovesti svoje "Pänz" (u Kölnu naziv za djecu od dvije do ~etiri godine) u vlastitu ustanovu za skrb o djeci na prostoru tvornice. Taj dje~ji vrti} u nevolji otvoren je od {est do 17 sati, a prema potrebi i dulje. O~evi se na te~ajevima hrabre da oni koriste roditeljske dopuste. Ponuda za skra}eno radno vrijeme i podjelu radnog mjesta vrijedi i za rukovode}e osoblje. Na obiteljskoj mreì zaposlenici su razvili program koji majkama i o~evima olak{ava ponovno zapo{ljavanje. Odnedavno, uz dje~je sastavnice postoji jo{ jedno teì{te: "raditi i njegovati". To je posljedica demografskog ~imbenika, jer sve vi{e zaposlenika preuzima skrb i za svoje roditelje.

Skrb za obitelj nije na dnevnom redu samo u industrijskim koncernima. Prije svega, tvrtke ovise o visokostru~nim zaposlenicima, a neke i ulaù puno novaca i vremena u obrazovanje svojih zaposlenika pa su zainteresirane zadràti ih u svojoj sredini. U Rödl & Partner, velikom uredu za revizije poslovanja i odvjetni~ke poslove, sve je zapo~elo od Monike Kastl prije 18 godina. Voditeljica njihovog vanjskog ureda vodila je tada sa sobom na posao dijete, jer nije èljela izgubiti svoje visoko radno mjesto. Od tog se vremena puno promijenilo. Tvrtka ve} godinama u obli`njem dje~jem vrti}u unajmljuje mjesta za djecu svojeg osoblja, Sada jo{ u blizini ureda osniva jaslice za djecu do tri godine, jer ba{

u toj dobnoj skupini postoji velika potreba. U tvrtki su svjesni da je zadovoljstvo u obitelji temelj za uspje{an poslovni ìvot zaposlenika te da veliki dio kreativnosti, mogu}nosti optere}enja i poticaja u zvanju, izravno ovise o privatnim ~imbenicima. Priklju~ak na internu komunikacijsku mreù roditelja, koji kod ku}e skrbe o djetetu, osigurava im najnovije pogonske informacije i time zaokruùje obiteljski program.

GOSPODARSKI I NATJECATELJSKI ÎMBENIK

Kod sve te skrbi za ljude, svoju ulogu ima i gospodarstveni ~imbenik. Kao {to je tvrtka Komsa AG iz Saske, uslu`no poduze}e na njema~kom telekomunikacijskom trì{tu, nedavno otvorilo vlastiti dje~ji vrti}, tako si i Rödl ne moè dopustiti visoku fluktuaciju zaposlenika. Opunomo}itelji ureda drè jako puno do osobnog kontakta i uop}e ne èle mijenjati osobu svog povjerenja. Kod Komsa su vi{e od polovice zaposlenika mlade ène, koje mogu sljede}ih godina postati majke. U tvrtki vide svoju skrb za obitelj i kao natjecateljski ~imbenik i svjesni su da moraju biti zanimljiv poslodavac, kako bi mogli pridobiti i zadràti stru~nu radnu snagu. Brojke im daju za pravo. Sklonost rje{avanju obiteljskih problema ne ko{ta ni{ta. Prema jednoj studiji tvrtke Prognosa, na taj se na~in jo{ i dobiva. Iz podataka deset poduze}a izra~unata je djelotvornost individualnih modela radnog vremena, rada na daljinu i skrbi za djecu i napravljena je usporedba tro{kova, koji proizlaze iz fluktuacije i dugoro~ne prisutnosti zaposlenika u tvrtki. Rezultat je pokazao da poduze}a koja skrbe o obitelji zaposlenika mogu u{tedjeti barem polovicu tro{kova koje bi imali zbog tro{kova prijelaznih rje{enja i prilagodbe novih zaposlenika.

Da se i ne govori o promid`benom djelovanju. U natje~aju koji su zajedno raspisali Ministarstvo obitelji i Savezno ministarstvo gospodarstva, sve tvrtke - sudionici natje~aja, mogle su ra~unati s velikim publicitetom. Progla{eni su i objavljeni pobjednici kod 164 mala pogona (do 50 zaposlenika), 74 srednje velikih tvrtki (do 500 zaposlenika) i 128 poduze}a (vi{e od 500 zaposlenika) i pobjednici su dobili nagrade od 10 000 eura za najbolje zamisli o skrbi za obitelji zaposlenika, s tim da su pozvani na ve~eru s kancelarom.

Istina, Werneru Raddatzu nije potrebna nagrada. Pekarski majstor iz Gröditza, vlasnik 80 podru`nica i sam otac petero djece, u svojim prodavaonicama okruèn je zaposlenicama-majkama. U jednoj godini na svijet do|e i do 20 novoro|en~adi.

- Samo o poslovodstvu ovisi, ho}e li mlada majka biti psihi~ki zlostavljana, ako zbog bolesti djeteta ostane kod ku}e – obja{njava Raddatz. Njegova skrb za obitelji zaposleni nagra|uju odano{}u, ali i spremno{}u da se ponekad odreknu zahtjeva za ve}om pla}om.

Izvornik: Focus Pripremio: @eljko Medve{ek

Zadovoljstvo u obitelji - temelj uspje{nog poslovnog ìvota

Jaslice u tvrtki Rödl & Partner - veliki gospodarsko-odvjetni~ki ured ve} godinama unajmljuje mjesta u dje~jem vrti}u za djecu svojih zaposlenika i ove godine gradi jaslice za malu djecu, a odvjetnici tako èle vezati stru~no osoblje za svoj ured

Natjecateljski ~imbenik za Komsa AG - vlastiti dje~ji vrti} – poticaj je mladima, jer u vrti}u glazba je svakida{njica, djeca u~e strane jezike i bave se {portom, a o radnom vremenu odlu~uju roditelji

Sve vi{e poduze}a ozbiljno prihva}a politiku zbrinjavanja obitelji kao gospodarstveni ~imbenik, kakav on to i jest


PRIÂ (9)

Tajne piramida i egipatske povijesti

Dolina kraljeva (ili ono {to je od nje ostalo)Zlato kao kovina ima veliku energetsku vrijednost, a ne samo nov~anu, i od postanka svijeta traje nemilosrdna borba za zlato, jer upravo oni prostori na Zemlji, koji imaju ve}e koli~ine zlata na jednom mjestu, stvaraju visoke energije iz kojih se ra|aju bitne i velike stvari za razvoj ~ovje~anstva

Dolina kraljeva za mene je bila iznimna muzejska aleja egipatskih kraljeva i faraona nekada davno pokopanih u rasko{nim grobnicama, ukra{enim prekrasnim hijeroglifima.Ali, ve} odavno razvaljene i pokradene zjapile su pomalo prazno i jadno.

Poluupu}eni vodi~i trudili su se mnogim turistima neuvjerljivim pri~ama prikazati stari, rasko{ni Egipat, civilizaciju koja je nekada bila na vrhuncu te sama sebe potro{ila i nestala u pra{ini pijeska velike pustinje.

Tragao sam za skrivenim mjestima kraljevske doline, neistraènim grobnicama koje jo{ sigurno skrivaju mnoge tajne.

Ima jo{ lokota koje nitko nije o{tetio, ima poruka koje jo{ nitko nije de{ifrirao. Svako nasilno

djelovanje poremetilo bi sklad ovih svetih i tajnovitih mjesta. A, to je povezano s lo{im mislima - lo{e misli za sebe veù i lo{a djela.

STROGA KONTROLA EGIPATSKE VLADE

Naime, zra~na luka u Kairu pokazala mi je sve ono o ~emu sam razmi{ljao. Buka i gu`va - kreativni kaos. Strani turisti~ki vodi~i o Egiptu znaju samo ono {to su pro~itali u knjigama ili ~uli od doma}ih vodi~a bez kojih je nemogu}e u}i u Egipat (egipatska Vlada pobrinula se da se ni jedan stranac ili grupa ne smiju samostalno kretati ovim prostorima).

Razlog tomu su pojedina~ni napadi na turiste, kao vanjska manifestacija ove odluke. Pravi razlog su velike plja~ke grobova od unatrag stotinu godina, koje su se u jednom trenutku pretvorile u organizirani kriminal, a trgovina starinama i vrijednim eksponatima pretvorila se u vrlo unosan posao.

Ispunio sam obvezne formulare i objasnio vlastima da putujem na jug zemlje u obalno podru~je. Dolinu kraljeva nisam ni spominjao.

Mnogi strani istraìva~i i znanstvenici prolazili su ovim krajevima i mnogo toga otkrili. Nakon otkri}a, cilj im je bio preseliti te velike vrijednosti u muzeje diljem svijeta, najvi{e u Britanski muzej u London.

Vo`nja taksijem predstavljala je pravu borbu

za ìvot. Voza~ je toliko nesigurno vozio da je bilo pravo ~udo preìvjeti. Putem mi je pri~ao da se najvi{e prometnih nezgoda u svijetu doga|a upravo u Egiptu, no oni za to ne mare.

OSJETITI PROSTOR KAKO SAM GA SANJAO

Na sre}u, nekako smo stigli u Dolinu kraljeva.Nisam prijavio svoj boravak, niti sam se htio priklju~iti nekoj grupi turista koje su ovdje bile brojne. @elio sam osjetiti prostor onako kako sam ga sanjao. Meditacije su mi otkrile mnoge dimenzije kojih nisam bio svjestan. Uvijek mi je neki glas govorio {to trebam u~initi, kamo trebam po}i.

Kada bih to napravio, uvijek se dogodilo ne{to zanimljivo i neobi~no.

Hodao sam satima razgledavaju}i ljepote

stare civilizacije. Ne znaju}i ni sam za{to, odlutao sam daleko od gu`vi turista i nai{ao sam na mjesto na kojem je bila velika hrpa kamenja.

Vru}ina je zapekla, bilo je oko podneva. Sjeo sam i promatrao. U daljini su se ocrtavali stupovi ~arobnih zdanja, ulazi u grobnice pred kojima su bile gomile ljudi.

Sjedio sam pokraj jedne neotvorene, jo{ neoplja~kane, grobnice i gledao njezine obrise. Nisam znao komu pripada grobnica, ali srce mi je uzbu|eno kucalo. Ne{to mi je govorilo da se nalazim pred jednim od mnogih neotkrivenih mjesta.

(NE)OÊKIVANI SUSRET

Dok sam tako razmi{ljao, iz meni neobja{njivog razloga osjetio sam tugu. Na korak od mene bio je prosjak u odrpanoj, staroj odje}i.

U ruci je drào {tap na koji se hodaju}i oslanjao. Kada je sjeo, uspravno ga je drào u ruci. Kimnuo je glavom u znak pozdrava po{tuju}i ti{inu u kojoj sam uìvao. U njoj sam jedino mogao prona}i svoj mir.

- Mladi}u, primijetio sam da satima sjedi{ sam, daleko od svih grupa turista koji prolaze ovim prostorima. Gledao sam te kako promatra{ dijelove onoga {to je jo{ neotkriveno za razliku od ostalih koje zanimaju samo jeftine pri~e.Ti si mi nekako druk~iji. Nisi turist, a ne sli~i{ mi ni na nekog

istraìva~a. U o~ima ti vidim da se pita{ iz kojih razloga je nestalo sve ovo ~emu se sada divi{.

Pogledao sam ga malo pozornije i shvatio da iza lica starca-prosjaka stoji inteligentan ~ovjek pun energije i znanja.

ZA[TO OD POSTANKA SVIJETA TRAJE NEMILOSRDNA BORBA BA[ ZA ZLATO?

Ponudio sam ga datulama koje sam imao uz sebe, a on ih je rado prihvatio. Bio je gladan. Pojeo ih je nekoliko i nastavio:

- Zna{, od tada je pro{lo ve} mnogo godina. Dok sam bio mlad radio sam u Kairu u Institutu za prou~avanje povijesti. Bio sam zaneseni mladi istraìva~ i u jednom trenu mi se u~inilo da sam na pragu velikog otkri}a. Cijeli svoj ìvot posvetio sam prou~avanju piramida i egipatske povijesti. Fascinirala su me mnoga otkri}a koja je malo tko ozbiljno shva}ao, jer svrha mnogih iskopavanja i istraìvanja bila je samo i jedino otu|enje velikih bogatstava iz grobnica. Velika ve}ina grobnica je oplja~kana, velike vojske su tu prolazile. Zlato kao kovina ima veliku energetsku vrijednost, a ne samo nov~anu. To sigurno nisi znao. To je jedna od velikih tajni koje sam otkrio.

[to misli{, za{to od postanka svijeta traje nemilosrdna borba ba{ za zlato?

Upravo oni prostori na Zemlji, koji imaju ve}e koli~ine zlata na jednom mjestu, stvaraju visoke energije iz kojih se ra|aju bitne i velike stvari za razvoj ~ovje~anstva. Pogledaj kroz povijest. Sve stare civilizacije njegovale su kulturu ~uvanja zlata, pohranjivale ga u zemlju, od njega stvarale rituale i vrlo malo ga koristile za trgovinu. Velika je sre}a {to je egipatska Vlada unatrag desetak godina zabranila svim strancima da budu vodi~i turistima, jer su pod tom krinkom obavljali iskapanja i istraìvanja preostalih neotkrivenih grobnica.

Svi stari znanstvenici koji su sudjelovali u istraìvanju, nisu vi{e na ovome svijetu. Na sre}u, ja sam jedan od njih, no ovdje to nitko ne zna....

PRED OTKRI]EM TISU]UGODI[NJIH EGIPATSKIH TAJNI

Njegove rije~i su me zapanjile. Pogledavao sam malo u njega, malo u sun~ano nebo misle}i da je to opet neka {ala koju mi je pripremila moja ma{ta.

- Ima nekoliko stvari koje èlim da zna{. Ve} godinama nikomu nisam ni{ta pri~ao o tomu, a znam da ni mene uskoro vi{e ne}e biti. Neke istine moram prenijeti i, izme|u ostaloga, sretan si {to }e{ biti jedna od osoba kojoj }u otkriti neke stvari vezane uz tajne Egipta. Nakon moje smrti, kada pro|e nekoliko godina, susrest }e{ se s nekoliko ljudi koji tako|er posjeduju „ klju~“.

Spojit }ete informacije i tada dobiti potpuni uvid u ono {to se doga|alo na ovim prostorima prije tisu}u godina. Spojit }ete velike tajne koje }ete potom objaviti onako kako vas budem uputio. Jedino je {to mora{ znati je da od toga ne smijete odstupiti. Nije nimalo slu~ajno {to si danas tu, o~ekivao sam te…

Srce mi je po~elo lupati kao da o~ekujem nalet uragana ili kao da se spremam za obranu od neke opasne ìvotinje. Osje}ao sam da su ovo vrlo va`ni trenuci i da }e informacije koje }u ~uti imati veliku va`nost za budu}nost.

(nastavak u sljede}oj pri~i)Vlatko Kalapo{


ÔVJEK I PAS

Sa{a i Tara

U pro{logodi{njem svibanjskom broju HEP Vjesnika predstavili smo Hrvatsku udrugu za {kolovanje pasa vodi~a i mobilitet , koja priprema pse za humanu namjenu, provode}i cjeloviti program orijentacije i mobiliteta slijepih osoba te program {kolovanja i dodjele pasa vodi~a takvim osobama. Udruga tako|er {koluje rehabilitacijske pse za osobe u invalidskim kolicima i te{ko pokretne osobe te razvija program terapijskih pasa za poticaj komunikacije i razvoja motorike kod djece s te{ko}ama u razvoju.

TARA JE STIGLA U PRAVO VRIJEME

Potom smo u tri sljede}a broja predstavili socijalizatore, na{e kolege iz HEP-a – Lidiju Stipani~i}, Branku Valentak i Slavka Mandeki}a, koji odgajaju pse u obiteljskom okru`ju i to od osam tjedana starosti do 12 ili 16 mjeseci, nakon ~ega ih vra}aju Udruzi na {kolovanje.

Tragom novinarske znatièlje, saznali smo o izvrsnim rezultatima Tare, labradorke koja je bila na socijalizaciji u obitelji Slavka Mandeki}a i, zahvaljuju}i ljubaznosti Aleksandre i Budimira [obata, roditelja petogodi{nje Sa{e, izravno smo se uvjerili {to moè u~initi iskreno prijateljstvo izme|u Sa{e i Tare, ~ime profitira cijela obitelj.

Naime, Sa{a je ro|ena s krvarenjem u mozgu i srednje te{kom mo`danom atrofijom {to je potpuno uni{tilo njenu motoriku. Lije~ni~ka procjena o razvoju djevoj~ice nije bila nimalo ohrabruju}a – invalidska kolica i potpuna odsutnost komunikacije. Me|utim, upornim radom Sa{inih roditelja, po ~etiri do opet sati dnevno - Sa{a je prohodala. U dobi od dvije i pol godine, Sa{a se potpuno povukla u sebe {to je ukazivalo na autizam. Kada su roditelji, uz vje`be motorike zapo~eli raditi defektolo{ki dio, procijenili su da bi bilo dobro uklju~iti terapijskog psa.

- Imali smo sre}u da se Tara, odnosno njeno leglo, vratila sa socijalizacije i s nama je od prosinca pro{le godine. Sa{a se bojala psa, ali labradori su psi koji osvajaju i trebalo je samo dva do tri dana da se Sa{a otvori. Za razliku od nas, koji traìmo da Sa{a marljivo vje`ba i ponekad smo joj naporni i dosadni, odnos s Tarom je druk~iji. Tara je vesela, razigrana, pametna i iznimno strpljiva i trpljiva. Sa{a ju hrani, a ako se i dogodi da slu~ajno padne preko nje, Tara strpljivo ~eka dok se Sa{a digne.

U razdoblju privikavanja od tri do ~etiri mjeseca, suprug je uz savjete Tarinog trenera Zorana Petreskog, nastavio s treningom, a ja sam preuzela emotivno-zabavni dio. U po~etku smo u {etnju i{li odvojeno, jer Tara se trebala naviknuti na svoju novu obitelj. Sada smo zajedno i ono {to je najva`nije jest da je Tara posrednik u komunikaciji. Sa{i djeca rado prilaze, ali zbog slabe govorne komunikacije igra traje kratko. Me|utim, djeca su fascinirana s Tarom, koja je za njih najljep{i i najpametniji pas, a ja uvijek napominjem da je to Sa{in pas tako da Sa{a uvijek ima dru{tvo, {to je jako va`no, saznajemo od A. [obat.

EMOCIJE SE NAJTE@E OTKLJUÂVAJU

Sa{a danas ima pet godina i demantirala je lije~ni~ka po~etna predvi|anja. Posljednja dijagnoza

je hiperaktivnost i poreme}aj autisti~nog spektra, {to zna~i najteè i najsporije pomake, jer su jednim dijelom zahva}ene emocije koje se puno teè otklju~avaju.Sve je u Sa{inoj glavi, ali te{ko ide van. Me|utim, sa smanjivanjem hiperaktivnosti proporcionalno se osloba|a sve vi{e emocija i Sa{a ve} danas pokazuje lijepi spektar, odnosno prema razli~itim ljudima pokazuje razli~ite emocije. Mama Aleksandra realna je osoba i kaè da nisu o~ekivali ~udo. Sve, zapravo, ovisi o roditeljima, a Sa{ini roditelji njoj su sve. Zadovoljni su {to Sa{a danas hoda i {to su izbjegli invalidska kolica, u ~emu im je svojim znanjem iznimno puno pomogao doktor Svetislav Polovina, dje~ji fizijatar. Svjesni su da sve ovisi o njima i da, koliko su Sa{i roditelji, jednako toliko moraju biti i njeni terapeuti. Potpuno su upu}eni u sve metode rada s djecom s o{te}enjima mozga. [to se ti~e motori~kog dijela, napravili su najvi{e {to se moglo. Primjerice, na motorici prstiju {ake i stopala radili su tri do pet sati dnevno. Odbacili su preporu~enu metodu da se s djetetom radi onoliko koliko to dijete ho}e, poti~u}i Sa{u i izvan o~ekivane izdr`ljivosti. Jer, da nisu tako radili, Sa{a mo`da nikad ne bi stala na svoje noge. Puno su im pomogli defektolozi iz Centra za mentalno zdravlje u Klai}evoj bolnici, gdje kod prof. Dinke Vu~kovi} zahtjevne terapije Sa{a odra|uje bez ve}ih pote{ko}a.

Zbog socijalizacije, Sa{a ide u Vrti} „Nad lipom“, podru`nicu Centra za autizam. Osim {to vrti} ima male grupe od ~etvero djece s tetama, koje su po struci defektolozi, tamo postoje i individualne specijalizirane terapije. Bez obzira na pote{ko}e u komunikaciji, Sa{a s veseljem poha|a vrti}, ~emu je doprinijela njena "teta" prof. Lidija Guli}. Osim rada sa psihologom i logopedom, u vrti}u postoji kinezoterapija likovna te glazbena terapija, koju Sa{a najvi{e voli.

- Za takvu djecu treba osigurati bazen, {etnju, senzomotori~ku integraciju, logopeda, psihologa, defektologa te glazbenog i likovnog terapeuta i kinezomotori~ku terapiju. Osim vrti}a "Nad Lipom" , specijalizirane ustanove za rad s djecom s te{ko}ama u komunikaciji i poreme}ajima autisti~nog spektra u Zagrebu, na àlost nema. Obja{njenje je da je premala populacija takve djece, {to nije istina. Moète misliti kako je u manjim mjestima, koliko u nas ima djece bez svjesne spoznaje, a ne postoje uvjeti da se s njima radi na pravi na~in, upozorava A. [obat i dodaje:

- Iskoristila bih ovu prigodu i posebno zahvalila obitelji Mandeki}, za na{u lijepu i dragi Taru. Iznimno se zahvaljujemo doktoru Svetislavu Polovini, koji nam je svojim znanjem omogu}io da na{a Sa{a hoda. Jednako tako, zahvaljujum Zoranu Petreskom iz Hrvatske udruge za {kolovanje pasa vodi~a i mobilitet, koji je bio Tarin trener i koji nam i danas svesrdno pomaè savjetima, kad god je potrebno.

NAKON MALIH POMAKA, IZNENADNI NAPREDAK I OHRABRENJE

Kako je sve prepu{teno osobnoj inicijativi, tako su Sa{ini roditelji na internetu prona{li informaciju da je Ana Sr{en, na{a pliva~ica koja postiè vrhunske svjetske rezultate na natjecanjima osoba s posebnim potrebama, utemeljila pliva~ki klub Natator za takve osobe i [kolu

Dragocjeni komunikacijski posrednik

Obitelj [obat, koja je odnedavno pove}ana za jo{ jednog ~lana – labradorku Taru

Prelijepa djevoj~ica Sa{a polako se otvara svijetu

plivanja za djecu s posebnim potrebama. Uklju~ili su Sa{u pro{le godine i, zahvaljuju}i trenerici Nata{i, koja je u Engleskoj zavr{ila posebne te~ajeve, Sa{a je proplivala! Ove godine na more vode i Taru. Na pitanje o mogu}oj prijelomnici u razdoblju puberteta, mama Aleksandra kaè:

- Razvojni put na{e Sa{e potpuno je nepredvidiv. Na{e je na~elo ìvjeti bez planiranja, nego dan za dan. Sretna sam {to je moj suprug Budimir potpuno predan Sa{i i iznimno angaìran. Puno radi sa Sa{om, koja je najve}a ljubav njegova ìvota, a ljubav je obostrana. Istodobno, jako je nesretan ako koji dan Sa{a radi lo{ije, istina, s razlogom {to se pokaè drugoga dana s povi{enom temperaturom. Ponekad nam se ~ini da sve to ide „puèvim korakom“, a onda odjedanput nas Sa{a iznenadi. Primjerice, za pet dana nau~ila je deset slova i to s razumijevanjem i brojeve do pet. Drìmo se jedne ameri~ke teorije o druk~ijem ritmu razvoja, jer dijete ne mora krenuti u {kolu sa sedam, nego moè i sa deset godina.

Uvijek postoji nada. U Americi se ulaù velika financijska sredstva u istraìvanja uzroka autizma i sli~nih poreme}aja zbog spremnosti financiranja takvih projekata javnih osoba, od kojih mnogi imaju autisti~nu djecu. Budu}i da je rije~ o kemiji mozga, mo`da }e se u budu}nosti to mo}i regulirati jednom pilulom, koja }e omogu}iti da takva djeca normalno funkcioniraju, poput osoba s epilepsijom.

Do tada, jedini izbor je zahtjevan, dugotrajan, strpljiv i uporan rad. Najbolji dokaz da tada rezultati ne izostaju su Sa{a, Aleksandra i Budimir [obat. I, dakako, Tara, koja je izvrsna nadogradnja cjelokupnom zajedni~kom trudu mame, tate i Sa{e.

\ur|a Su{ec


SVIJET KNJIGA

Malcolm Gladwell: BLINK-TRETPAJ

Druga uspje{nica Malcolma Gladwella, o kojoj se govori i pi{e, je Blink ili Treptaj Nakon {to je To~ka preokreta prevedena na 25 jezika i prodana u tri milijuna primjeraka, svijetli primjer slijedio je Treptaj. Ovoga puta Gladwell se bavi trenucima u kojima ne{to znamo, a da ni sami ne znamo kako to znamo. Treptaj se bavi nekom vrstom trenutne intuitivne spoznaje, ali se protivi usporedbom s intuicijom, jer blink uklju~uje i racionalni trenutak.

ZAHVALNOST ZA KNJIGU TROJICI POLICAJACA

Otkud ideja za Blink, ispri~ao nam je autor na kraju knjige.

„Kada sam po~eo pisati svoju drugu knjigu, pustio samo kosu. Do tada sam uvijek imao kratku i konzervativnu frizuru. Odjednom sam hirovito odlu~io pustiti kosu, kao kad sam bio tinjedèr. Neki su se va`ni aspekti mog ìvota odmah promijenili. Po~eo sam dobivati kazne za prekora~nje brzine, koje prije toga nikad nisam dobivao. Po~eli su me dodatno pregledavati i ispitivati na aerodromima. Jednog dana, dok samo hodao 14. ulicom u sredi{tu Manhattana, policijski je kombi stao na plo~nik i iz njega su isko~ila tri policajca. Saznao sam da traè silovatelja, koji je nalikovao meni. Izvadili su crte` i opis. Pogledao sam crte` i rekao policajcima {to sam ljubaznije mogao da silovatelj uop}e ne izgleda kao ja. Bio je vi{i, krupniji i 15 godina mla|i i puno ru`niji od mene, dodao sam u uzaludnom poku{aju da budem duhovit. Jedino {to smo imali zajedni~ko bila je gusta crna kovr~ava kosa. Nakon 20 minuta, policajci su se kona~no sloìli sa mnom i pustili me. Iznenadilo me koliko je stereotipiziranje u mom slu~aju bilo suptilno i apsurdno. Nije se radilo o boji koè, dobi, visini ili teìni. Presudna je bila kosa. Prvi dojam koji je stvorila moja kosa zasjenio je sve druge

elemente u potrazi za silovateljem. Taj me doga|aj potaknuo na razmi{ljanje o neobi~noj mo}i prvih dojmova i po~eo sam pisati Treptaj. Zato bih najprije trebao zahvaliti toj trojici policajaca.“

Pri~e iz razli~itih podru~ja ìvota, kojima je ispunjena ova knjiga, potvr|uju Gladwellovu teoriju o prve dvije sekunde kada se zavrti filmu u glavi.Kada nekog upoznajemo, ulazimo u ne~iju ku}u, kada primjerice vatrogasac u djeli}u sekunde zna kada mora iza}i iz zgrade koja gori ili, pak, policajac koji u trenutku procijeni kako }e reagirati u sukobu s kriminalcem.

ÛDO KADA NADZIREMO PRVE DVIJE SEKUNDE

Izdvojiti }u jednu pri~u-primjer koja mi se posebno svidjela.

Kako je do{lo do revolucije u klasi~noj glazbi?Svijet klasi~ne glazbe, posebno u europskim

zemljama iz kojih potje~e, donedavno je bio rezerviran za bijele mu{karce. Vladalo je uvjerenje da ène jednostavno ne mogu svirati kao mu{karci. Nisu imale tjelesnu snagu, stav ili izdr`ljivost za neke skladbe. Usta su im bila druk~ija, a plu}a slabija. Ruke sitnije. Takva se mi{ljenja nisu smatrala predrasudama, nego ~injenicama. înilo se da mu{karci uvijek zvu~e bolje od èna i nitko nije obra}ao pozornost na koji su se na~in audicije odràvale. Me|utim, tijekom posljednjih desetlje}a, svijet klasi~ne glazbe zahvatila je revolucija. U SAD-u glazbenici u orkestrima po~eli su se politi~ki organizirati. Osnovali su sindikat i zapo~eli borbu za zakonite ugovore, zdravstvene olak{ice i za{titu od nezakonitih otpu{tanja do zahtjeva za jednakost pri zapo{ljavanju. Mnogi glazbenici smatrali su da dirigenti zloupotrebljavaju svoju mo} i pristrani su prema kandidatima. Postupak audicije se formalizirao. Audicije glazbenika ocjenjivala je slu`bena komisija, umjesto dirigenta koji bi sam donosio odluke. Glazbenici nisu nastupali pod svojim imenom, nego pod brojem. Kako su se nova pravila po~ela provoditi, dogodilo se da su orkestri po~eli zapo{ljavati ène. U posljednjih 30 godina audicije iza zastora postale su uobi~ajene i broj èna u vode}im ameri~kim orkestrima pove}ao se za pet puta. Svijet klasi~ne glazbe shvatio je da je ono {to se smatralo objektivnim i sna`nim prvim dojmom, slu{ati ne~iju izvedbu, zapravo bilo pristrana i pogre{na prosudba. Za{to su dirigenti tako dugo zanemarivali neutemeljenost svojih prosudbi? Zato {to se ~esto nemarno odnosimo prema na{im sposobnostima brzog spoznavanja. Ne znamo otkud proizlaze na{i prvi dojmovi i {to zna~e pa ne uvaàvamo njihovu osjetljivost. Kada je zastor omogu}io objektivan prvi dojam, dogodilo se malo ~udo, koje je uvijek mogu}e kad nadziremo prve dvije sekunde. Jednostavno, istinska vje{tina do{la je do izraàja.

Silvana Prpi}

Mo} prvih dojmova

PONA[ANJE

Na {to bi {efovi trebali obratiti vi{e pozornosti?

Je li vam se ikad dogodilo da vam {ef kaè da samo nastavite govoriti dok on pregledava svoj rokovnik? [to s voditeljem tima za kojeg primje}ujete da nije zapamtio kako se zovete? Takva omalovaàvanja mo`da ne zna~e puno, no ako su ~e{}a i ako se nagomilavaju, mogu izazvati ozbiljne posljedice. Nastojanja korporacija za promociju vi{e èna, mladih, i drugih nedovoljno zastupljenih kategorija zaposlenika, {ire}i se od vi{ih rukovodnih razina na one najniè, otkrivaju nove slabe to~ke u upravljanju, o kojima se zapo~inje sve glasnije govoriti. Nastala dijelom u popularnoj psihologiji, dijelom kao àrgon iz podru~ja upravljanja ljudskim resursima, mikroneravnopravnost je postala rije~ za sva one posredna, naoko sitna neizravna podcjenjivanja, koja mogu demoralizirati nadarenog zaposlenika.

Opremljene s takvom priru~nom terminologijom, jedan broj kompanija, uklju~uju}i IBM i JPMorgan Chase, zapo~eo je odràvati seminare koji ne obu~avaju toliko o pravilima pona{anja na poslu, ve} pokazuju na primjerima kako takve minorne, ~esto neverbalne nepristojnosti mogu lo{e djelovati na svakoga.

OSNOVNA FILOZOFIJA - PRISTOJNOST PREMA ÔVJEKUTa rastu}a spoznaja velikim dijelom je rezultat nastojanja

konzultanta i biv{eg predsjednika uprave Stephena Younga, koji na svojim predavanjima {irom svijeta ukazuje na mo} takvih sitnih znakova. „Nije toliko va`no {to ja kaèm, nego {to vi ~ujete,“ kaè on. Jedna od njegovih najefektnijih demonstracija – koja je ~ak i kod mo}nih predsjednika uprava izazvala osje}aj neugode - u kojoj glume}i menadèra pokazuje kako on poklanja sve manje i manje interesa onomu {to mu sugovornik govori. „Sad moète vidjeti da i vi to ~inite i koliko to lo{e djeluje “ kaè im Young poslije takve vje`be.

Njegov je cilj da i najtvrdokorniji {efovi priznaju sami sebi kako se i oni, ne tako rijetko, pona{aju kao netko koji si moè dopustiti pogledavanje na svoj sat tijekom sastanka ili prekidati svog kolegu usred re~enice kako bi odgovorio na poziv sa svog mobitela.

„Nije to tek demonstracija koja }e vas zabaviti,“ kaè jedan od sudionika - ~elnik poznate kompanije. Nakon sudjelovanja na jednom od Youngovih trosatnih seminara, on je uvjeren da }e ste~eno znanje pomo}i njegovim kolegama i njemu da unaprijede svoju vje{tinu upravljanja i komunikacije sa zaposlenicima na osnovnoj razini pristojnosti.

ZADR@ATI VJE[TE I OSPOSOBLJENE LJUDENa tu problematiku zapo~elo se obra}ati pozornost kada su

brojne kompanije, koje su ve} potro{ile puno novaca za privla~enje i osposobljavanje nadarenih zaposlenika u cilju o~uvanja konkurentnosti na sve konkurentnijem trì{tu, shvatile da se nakon odlaska u mirovinu velikog broja sposobnih zaposlenika baby boom nara{taja, moraju suo~iti s nedostatkom vje{tih i osposobljenih ljudi.

Podu~avanjem {efova da paze na mikroneravnopravnost – pojam pro{iren u akademskim krugovima od kada ga je profesor s M.I.T.- a uobli~io 1973. godine – mogu}e je bez velikih tro{kova zadràti te{kom mukom privu~ene stru~njake. Kako kaè direktorica za kadrove jedne poznate kompanije: „Nikad ne moète znati, ako vam neki mladi sposobni zaposlenik, prije|e konkurentskom poslodavcu, da ne}ete vi biti sljede}i koji }ete dobiti otkaz“. Korisno je i dobro da {ef pokaè svoj pozitivan odnos prema zaposleniku, pitaju}i ga pristojno kako je, ali nije dobro, kaè Young, kada se s drugim zaposlenikom pozdravi neformalnim dodirom njegova ramena, jer time vi{e nego jasno pokazuje tko pripada njegovom bliskom krugu, a tko ne. Jednako tako, nije dobro kada menedèr ne prihvati ne~iju ideju, ali ju objeru~ke prihvati kad istu ideju parafrazira netko drugi.

Takvi primjeri nedostatka sluha za korektan, ljudski, profesionalni odnos prema zaposleniku do sada su sluìli za potkrepljenje tvrdnji o diskriminaciji. Od sada oni sami za sebe postaju dokaz za to, navodi direktor poznate advokatske kompanije koja zastupa menadère u radnim sporovima sa zaposlenicima. „Ljudi jednostavno kaù ' Ja se stvarno osje}am kao nedobrodo{ao'“ kaè on.

Istina, ~ak niti najprosvjetljenijim liderskim glavama nije lako predvidjeti posljedice svih oni sitnih stvari koje u~ine ili onoga {to kaù, jednako koliko im se nije lako nositi sa sve o{trijim trì{tem kadrova. Kako kaè direktor razvoja u IBM-u, koji je u suradnji s Youngom zapo~eo s osposobljavanjem svojih 330 tisu}a zaposlenika {irom svijeta: „Mi èlimo stvoriti radnu sredinu koja je otvorena i koja predstavlja izazov za sve zaposlene“.

Nisu to bile samo rije~i kojima je to izrekao, ve} i na~in na koji je izrekao koji je pokazivao ozbiljnost rije~i kao potvrdu da on doista tako i misli.

Pripremio: Branko Prpi}, prof. psihologije

I sitno podcjenjivanje moè demoralizirati nadarenog zaposlenika


PO(R)UKA

Ususret godi{njim odmorima

U na{oj se zemlji jo{ uvijek ne pridaje dovoljno va`nosti ispravnoj za{titi od Sunca te prevenciji i ranom otkrivanju melanoma - premda na melanom otpada tek ~etiri posto svih ko`nih karcinoma, on je uzrok ~ak 80 posto smrtnih ishoda uzrokovanih karcinomima koè

Nekad su nam godi{nji odmori ljeti bili sinonim za opu{tanje, kupanje i - beskrajno sun~anje. Danas je, naàlost, (pretjerano) izlaganje Suncu postalo opasna aktivnost, jer ~esto izaziva vi{e {tete nego koristi. Naime, ultraljubi~asto zra~enje iz Sun~eva svjetla jedan je od razloga nastanka melanoma, zlo}udnog tumora, ~ija se u~estalost kontinuirano pove}ava u cijelom svijetu.

SUNÊVO ZRAÊNJE – JEDAN OD UZROKA MELANOMA

Najve}a u~estalost melanoma u svijetu biljeì se u Australiji i Novom Zelandu, a najmanja u Japanu. U Europi se svake godine otkrije pribli`no 17.000 novih bolesnika s melanomom, a pribli`no 5.000 ih godi{nje umre od ove bolesti. U SAD-u je 2003. godine prijavljeno 54.000 novih bolesnika kod kojih je dijagnosticiran melanom, a njih 7.600 te je godine umrlo.

Hrvatska je u skupini zemalja sa srednjom incidencijom, koja se unatrag posjednjih 40 godina pove}ala za 310 posto, odnosno pove}ava se prosje~no sedam do osam posto godi{nje. Prema podacima Hrvatskog registra za rak, 2003. godine prijavljeno je 414 novih bolesnika oboljelih od ove bolesti, a najve}a se u~estalost melanoma biljeì na podru~ju Zagreba, Zadra i Dubrovnika. U na{oj je zemlji od ove bolesti 2004. godine umrlo 186 bolesnika.

Koji je glavni razlog nastanka melanoma, pitamo doc.dr.sc. Sandu Stanec, op}u i plasti~nu kirurginju u KB Dubrava, koja je potaknuta svojim iskustvima iz prakse uredila nedavno izdanu knjigu «Melanom»:

- Za njegov nastanak odgovorni su genetski te okoli{ni ~imbenici, me|u kojima je najva`nije ultraljubi~asto zra~enje iz Sun~eva svjetla. To zra~enje izaziva o{te}enje stani~ne DNK, a zlo}udni tumori koè nastaju zbog nemogu}nosti stanica da poprave nastala o{te}enja. Premda, prema dosada{njim spoznajama, najja~e karcinogeno djelovanje ima UVB zra~enje, sve je vi{e podataka i o va`noj ulozi UVA zra~enja u nastanku melanoma.

BOLJE SPRIJEÎTI NEGO LIJEÎTI

Premda je poznato da je najva`niji okoli{ni ~imbenik u etiologiji melanoma upravo Sun~evo ultraljubi~asto zra~enje, u na{oj se zemlji, nagla{ava dr. S. Stanec, jo{ uvijek ne pridaje dovoljno va`nosti ispravnoj za{titi od Sunca te prevenciji i ranom otkrivanju

Sun~anje uz oprez! Pripremila:Tatjana Jalu{i}

Doc. dr. sc. Sanda Stanec:<Melanom se moè prevenirati ponajprije izbjegavanjem sun~anja od 11 do 15 sati ili, stroè, od 10 do 16 sat

melanoma. Osim toga, u pojedinim zdravstvenim ustanovama zna~ajno se razlikuju protokoli dijagnostike i lije~enja, a posebno kontrolnih pregleda bolesnika s melanomom. Prema rije~ima dr. S. Stanec, bolesnik je nerijetko izloèn neodgovaraju}em kirur{kom zahvatu, a jo{ ~e{}e brojnim laboratorijskim te radiolo{kim pretragama koji nemaju znanstvenu, stru~nu ni ekonomsku podlogu.

[to se ti~e lije~enja melanoma, ono je u prvom redu kirur{ko, dok je u stadijima metastatske bolesti (regionalne i udaljene metastaze) nu`no i adjuvantno onkolo{ko lije~enje. O tomu kako moèmo sprije~iti nastanak melanoma, dr. sc. S. Stanec kaè:

- Na nasljedne se uzroke melanoma ne moè utjecati, no bolest se moè prevenirati ponajprije izbjegavanjem sun~anja od 11 do 15 sati ili, stroè, od 10 do 16 sati. Koù treba za{tititi vodootpornim sredstvima s faktorom za{tite ne manjim od 20 i to prije izlaska na Sunce ili svijetlom odje}om dugih rukava; o~i kvalitetnim nao~alama, glavu {e{irom...

Me|u najugroènijima su svijetloputi, crvenokosi, pjegavi i plavooki, poljoprivrednici i ribari, oni koji imaju ili su imali oboljelog u obitelji, osobe koje imaju uro|ene i ste~ene madeè, njihov ve}i broj na tijelu (osobito ako su ve}i od {est milimetara u promjeru) te oni koji na svoje madeè ne obra}aju dovoljno pozornosti. U 40 do 50 posto slu~ajeva melanom se razvija iz postoje}eg madeà. Promjena boje i veli~ine madeà te nepravilni rubovi i svrbe` prvi su, a pojava ranice te krvarenje iz madeà kasni znaci zlo}udne promjene.

Povi{eni rizik za nastanak melanoma imaju i oni koji su u mladosti nekoliko puta dobro pocrvenili na Suncu (jer se o{te}enja stanica koè zbrajaju!), osobe koje su po~ele odlaziti u solarij prije 20. godine ìvota te one koje redovito koriste solarije. Melanom je, naglasimo, primarno bolest ljudi mla|e i srednje ìvotne dobi, s najve}om u~estalo{}u u dobi od 40 do 45 godina.

OPASNOST U SOLARIJU!

Sve je vi{e podataka o va`noj ulozi UVA zra~enja (emitiraju ga izvori koji se koriste u solarijima) u nastanku melanoma. Nekad se ~ak govorilo o za{titnom djelovanju solarija, kao pripremi koè za «pravo» sun~anje. Me|utim, studije su dokazale da su i te zrake opasne, osobito u solarijima u kojima se izvori zraka ne mijenjaju redovito i nisu pod nadzorom. Ameri~ko udruènje za borbu protiv raka je me|u rizike za melanom stavilo i prvu posjetu solariju prije 20. godine ìvota te kasniju, redovitu uporabu umjetnog sunca.

- Multicentri~ne studije o solarijima u svijetu jo{ traju te }e ta tema uskoro biti vrlo aktualna. S obzirom na to da je rije~ o velikom poslu i novcu, {tetnost solarija bit }e dvostruko teè dokazati, premda je ona ve} dokazana - na ìvotinjama, kaè dr. S. Stanec.

[TO JE MELANOM?

Melanom je tumor koji nastaje zlo}udnom preobrazbom melanocita, stanica koje sintetiziraju pigment melanin i normalni su sastavni dio koè. Smatra se da ve}ina melanoma nastaje zlo}udnom promjenom dobro}udnih nevocelularnih lezija (madeà), dok dio nastaje na prethodno nepromijenjenoj koì. Svaki ko`ni karcinom nije melanom. Postoje brojni tipovi ko`nih karcinoma, od kojih su naju~estaliji bazocelularni karcinom i planocelularni karcinom, tako|er uzrokovani karcinogenim dijelovanjem Sun~evog (ultraljubi~astog) zra~enja.

Premda na melanom otpada tek ~etiri posto svih ko`nih karcinoma, on je uzrok ~ak 80 posto smrtnih ishoda uzrokovanih karcinomima koè!

KNJIGA «MELANOM» - ISCRPNO O MELANOMIMA

Knjiga «Melanom», ~iji su urednici doc.dr.sc. Sanda Stanec te prof.dr.sc. Zdenko Stanec, specijalisti plasti~ne kirurgije u KB Dubrava u Zagrebu, prva je knjiga na hrvatskom jeziku koja pruà slikovit i iscrpan prikaz ove bolesti. Nastala je u èlji da se naglasi va`nost prevencije melanoma, njegovog ranog otkrivanja te da se u svim krajevima na{e zemlje bolesnici oboljeli od melanoma tretiraju u skladu sa svjetski priznatim aktualnim protokolom.

Zajedni~ki je projekt 26 autora, specijalista razli~itih medicinskih podru~ja, stru~njaka u dijagnostici ili lije~enju melanoma, koji multidisciplinarno sudjeluju u tretiranju ovih bolesnika. U svakom poglavlju je, uz vlastita iskustva, dan i pregled zaklju~aka najnovijih svjetskih literaturnih navoda vezan uz odre|enu problematiku lije~enja bolesnika s melanomom, tako da je knjiga aktualno {tivo i u svjetskim razmjerima. Jednako tako, moè biti zanimljiva i bolesnicima ili obiteljima bolesnika oboljelih od ove bolesti.


U@ARENO LJETOBo j̀a je dobrota da u ovoj zemlji imamo te tri neizrecivo dragocjene vrijednosti: slobodu govora, slobodu savjesti, i opreznost da nijednu nikada ne rabimo.

-- Mark Twain (1835. - 1910.)

Doba je godine kada ljude magnetski privla~i svaka koli~ina vode, od one u ~a{i pa sve do mora. Teme dana vrte se od vru}ine preko sparine do vreline, i onda natrag, ne zaobilaze}i nogomet, najva`niju besmislenu stvar na svijetu. Kroz to se propli}u politi~ari svojim naivnim vi|enjima budu}nosti, ili svojim ru`nim sva|ama, kako im ve} vru}ina dana odredi. Jer Sunce i vru}ina je glavni dojam, glavni krivac, glavni motor.

ISPALO JE MALO OBRNUTO OD OÊKIVANJA

Jedanaest takozvano vatrenih, plus rezerve, plus neizbje`ni ~inovnici. Dodajmo tomu pedesetak tisu}a izlu|enih, pomnoìmo s toliko € puta toliko dana... Dodajmo tomu nekoliko stotina tisu}a izlu|enih koji nisu nikamo otputovali. Temperatura je porasla. I tada utakmica jedan, pa dva, pa tri. Rezultat, poput poznate meksikanske podoknice: kuku-uruku-pa-domaaa. Opet je bilo kroatizacije nogometa. Sa zvjezdano sjajnim najavama i u zabavnom La Ko}emo aran`manu, sa tipi~nim na~inom razmi{ljanja u kojemu simbolika toliko nadilazi stvarnost. Jedan je protivnik slabiji jer su igra~i niì. Drugi zato jer su iz zemlje koja visi naopa~ke, s doljnje strane Planeta. Ispalo je malo obrnuto od o~ekivanja i kada s onu stranu jednoga vru}ega ljeta gledam na taj doga|aj, pronalazim da je u svemu tome Kreator zamislio i izveo nekoliko vrlo dobrih poteza, kako bi barem one skromnije me|u zaigranima priveo pameti.

U tom trostrukom porazu na malenome terenu, dogodilo se ~udo dobrih stvari na znatno ve}em podru~ju. Primjerice, nije bilo silnih lopta~kih pogodaka i sjajnih pobjeda, pa je stoga izostala i ona paklenska pucnjava u gradovima, selima i u istaknutim vilama na atraktivnim breùljcima. Nije bilo razloga za eksplozije, glazbu divljaka pa se stanovni{tvo zadovoljilo tihim klokotanjem piva i hrskanjem grickalica. Pobjeda, to znamo, jest kada protivnik ostane po-bije|en, prekriven bijedom. Pokraj njega takvoga, pobjednik izgleda slavan, velik, vje~an i nadnaravan. Odavna se vi{e ne kaè da je odabrana mom~ad Odavde rezultatom nadma{ila odabranu mom~ad Odonuda, ve} se uobi~ajilo da Mi Tu~emo Njih, ili Oni Tuku Nas. Doslovnost je jedna od karakteristika naroda pa stoga dolazi do tu~njava i nereda. Na terenima se postiù pobjede koje kasnije u medijskim izvje{}ima izgledaju najmanje kao rezultati ratovanja. Ne moè se kazati da to ~ini dobro odnosima me|u Nama i Njima, jer takva slava sporo umire, s vremenom se pretvara u mit, a na mitu mnogi dugo i dobro ìve. Ipak, vjerovali ili ne, ima i gore od toga.

PIVO JE PREHRAMBENI PROIZVOD… HA HA HA

Voda, voda... Nije dovoljno protiv svih vrsta è|i, premda je jedino pi}e protiv one prave. Sada je uspostavljena sprega navijanja i alkohola, koja nikada prije nije tako sna`no izraèna kao na nedavnomu Svjetskom nogometnom prvenstvu. Tvornice piva natjecale su se uvjeriti navija~e kako uz njihovo emotivno spaljivanje energije u vjetrove treba piti njihovo pi}e. Toliko agresivno, uporno i ~esto su se reklame pojavljivale, da prosje~ni navija~ki um nije nikako mogao zanemariti poruku. Nije bilo {anse! Neki }e kazati, pivo je prehrambeni proizvod, a ne alkoholno pi}e. Ja }u takvome kazati, ha ha ha, privedi se pameti! Misli{ li da su svi toliko naivni? Da mo`da ne bi trebalo kazati da su se i premnogi do nesvijesti prehranjivali, kako bi kasnije, smanjene odgovornosti od prehrane, urli~u}i teturali gradovima, razbijali sebe i druge u prometu, dosa|ivali normalnima i uglavnom poklanjali novac pivovari i televiziji? Naravno. Glavno da se nisu napijali. Oni su samo navijali za na{e! A umjetnost uljudnoga i iskrenoga veselja i zadovoljstva zbog bolje igre podupirane mom~adi davno se izgubila u blje{tavilu igranja za goli novac pa ja tako danas govorim gluposti i ne razumijem {port.

GLAVNINA ODMARAÂ U SVOJIM LIMENIM PANTERAMA BACILA SE NA AUTOCESTE

Opet ugledano na televiziji, redovita navala na more, jezera, rijeke i ostala turisti~ka pojili{ta pokazala je da nedovr{ene autoceste mogu biti sporije od starih pravaca. Velikim je dijelom krivnja i u na{emu obi~ajnom baratanju kalendarom. Smjene koje se doga|aju na nekakve prve ili petnaeste u mjesecu toliko su se uvrijeìle da putnike mogu natjerati u ludilo zbog sasvim neva`nih razloga - i to ne ba{ besplatno. I dok se oni kojima je sinulo da ne spadaju u lemminge dovijaju na koji bi dan i u koji bi sat krenuli u kojemu bi smjeru, glavnina }e se odmara~a u svojim limenim panterama baciti na autoceste. Premda znaju da ih usko grlo svakoga nedovr{enoga tunela ne propu{ta niti na izravnu zapovijed direktora vodovoda, ljudi idu. Premda znaju da }e svaka nesre}a koju izazove nervozni voza~ va`niji od ostalih zna~iti nekoliko sati stajanja, ljudi idu. Preziru}i rizik da se u totalnoj gu`vi izloè kvarovima pregrijanih motora i ostajanju na èzi, ~ak znaju}i da kad ne radi motor, ne radi ni klima-ure|aj, ljudi idu. Me|u svima njima, oni koji razmi{ljaju}i odabiru kako bi putovali da stignu sigurno i na vrijeme, i dalje se odlu~uju za stare pravce, kao i za glavnini neva`ne datume i sate putovanja.

SJE]AM SE DA ME SUNCE GRIJALO, A NE PEKLO

Voda, voda... Zanima me, primje}uju li ljudi koliko su sezone danas grublje od negda{njih? Mla|ima s njihovim skromnijim sje}anjem nije se ~uditi; njima je Sunce oduvijek kakvo jest, dok se mi stariji i dalje nosimo s pitanjem, jesmo li se promijenili samo mi ili je i vanjski Svijet postao druk~iji? U nekoliko brzih malih odmjeravanja podataka, saznajemo da promjena nije samo na nama. Nikada prije nije bilo toliko sna`nih manifestacija klimatske promjene, nikada toliko mo}nih vjetrova, toliko neobi~nih snje`nih me}ava ili toliko nagle jake ki{e u pogre{no doba! Sje}am se da me Sunce grijalo, a ne

peklo. I dok se znanstveno moè jednako neoborivo dokazati da planetarna klima skre}e prema novomu Ledenomu dobu, a istodobno i prema Globalnom zatopljenju i da odabir pravca ovisi samo o tomu tko i koliko sponzorira koji smjer znanstvenih istraìvanja, vrhunski svjetski politi~ari imaju stavove koji to sve mogu ili ne moraju uvaàvati. Oni ionako znaju sve o svemu, a sve bez {kole.

Otkrijemo li da je promjena klime sasvim antropogena, znanstvenici }e se sloìti oko uzroka, projicirati posljedicu, najaviti katastrofu i zaèljeti da im se dopune fondovi. Politi~ar }e odmahnuti rukom i kazati kako je to sve neva`no, jer ako prestanemo s dosada{njom praksom, pet ili petsto milijuna ljudi ostat }e bez radnoga mjesta, a mnogi me|u njima i bez posla. Takva procjena je precizna koliko je velik i ugled.

SVAKI ODNOS JEDNAK JE ODNOSU RAZUMNIH LJUDI PREMA SVIM OSTALIMA

Tako se ~ini da je svjetski poreme}aj opet posljedica sukoba razuma i stvarnosti, u kojemu razum pobje|uje stvarnost, a stvarnost pobje|uje razum. Kao da nitko ne vidi da i razum i stvarnost u oba slu~aja gube pobje|uju}i, jer milijuni radnih mjesta ne}e biti spa{ena ni spaljenim niti zale|enim Planetom, a gubitak radnih mjesta s kojih uni{tavamo klimatsku stabilnost samo je procjena uma kojemu vje~nost predstavlja tek nekoliko uzastopnih mandata. Sve zajedno, od mjerenja odnosa kopna prema moru, preko odnosa ljudi prema ostatku ìvoga svijeta pa do odnosa pitke vode prema svim ostalim vodama, svaki taj odnos jednak je odnosu razumnih ljudi prema svim ostalima. Ali ako vam se pri~inja da je i odnos piva prema navija~ima jednak odnosu navija~a prema utakmici, to je samo zbog eksponencijalne pojave pjene.

Voda, voda... Cestica vijuga uz potok, a svako toliko na stablu gle ekolo{ki ~avlom prikovana daska na kojoj uljenom bojom i nezgrapnom rukom pi{e PRIVAT. Prostor izme|u ceste i potoka obi~na je zemljana zaravan, na kojoj je domi{ljati gazda herbicidom utamanio travu da u{tedi na ko{nji. Posljedice toga djela jednako ga malo zanimaju kao i ~avao u deblu ili pismenost na dasci. Bitno je valjda pokazati imanje, makar se radilo tek o parkirali{tu za deset koza bez igdje ijedne privla~nosti. A dalje uzvodno, sli~an takav gazda, pa ponad njega jo{ jedan... A poto~i} umilno ùbori, voda u njemu hladna kao pastrva, bistra i blistava, gotovo kao pitka.

U hladu me|u stablima, zabijen u preìvjeli busen trave, ljeska se novi Leasing Turbo, a vlasnik u afri~ki kratkim hla~ama energi~no grabi vodu iz poto~i}a kako bi limenka besplatno oprao. Kamo }e voda i pjena koja se cijedi niz auto, nije bitno, sve dok odnosi ~estice imaginarne prljav{tine, a to su opet samo trunke Planeta, djeli}i Zemlje promijenjena imena. Nizvodno se kupaju dje~ica, jer ne}e im biti ni{ta od to malo auto{ampona. Sve nizvodnije, poto~i} postaje sve manje privla~an. [iri mirise, donosi lupinke krumpira ili luka s uzvodnih ru~kova, ali ljudi u dubinama svoje outdoors imaginacije i dalje sjede u hladu stabla gdje je zabijen golemi ~avao da pridràva dasku PRIVAT. Ondje se raspadaju noge u vodi, tamo lahor oko panja omata list pro~itanih novina, a tu je

KUGLA NA KOSINI


uètom privezana gajba s preostalim pivskim bocama. I tako ùbori poto~i} izme|u tamnih boca i {arenih ~epova, a radoznala voda odljepljuje naljepnice koje obe}avaju uìvanje kad jednom odlu~i{ oèdnjeti...

GLAZBENOM UCJENJIVAÛ DOISTA NI[TA NE ZNAÎ [TO LJUDIMA PREKIDA ODMOR

Odoh popiti vode. Dobili smo odnekud u kvart ciganskoga harmonika{a, kojemu se dopalo rastezati paklenu kutiju taman oko pet popodne. Te{ko je odrediti je li rije~ o svira~u iz ljute nu`de ili o slobodnom umjetniku, jer mu se repertoar sastoji od doista svega. Tako je u trajnu manifestaciju strave a bez ikakve krivice autora pomije{ao po nekoliko taktova iz opereta pa malo francuskih uli~nih melodija, zatim malo tu`ne doma}e zabavne glazbe, pa zatim narodne i romske napjeve. Izme|u tih pojedinih komadi}a ispleo je ne{to sasvim svoje, sloèno od trilera, jedinog embellishmenta koji je uvje`bao, ako zanemarimo ovla{ klizanje prstom po tipkama i to kao neku vrstu kolateralnih `rtava melodije. Ostavlja dojam kako mu je svejedno ho}e{ li mu nov~i} tek dobaciti ili }e{ ga ga|ati kovanicom! Glazbenom ucjenjiva~u doista ni{ta ne zna~i {to ljudima prekida odmor, a probu|enima koji su po omarini jedva zaspali nije sasvim jasno trebaju li se veseliti neèljenoj glazbi ili bi trebali viknuti umjetiniku da se pokupi, skupa sa svojim jadnim shva}anjem akordeona i glazbe kao svemirske pojave. Asfalt cvr~i pod popodnevnim zrakama. Jedino jo{ gore od harmonika{a je taj moped bez prigu{nika, na kojemu jo{ jedan u nizu neodgojenih i neuhvatljivih maloljetnika vadi mast pozorniku na uglu i stanovnicima Betonskih Ko{nica.

JO[ JEDNA KRIVA PROCJENE BRZINE KRETANJA, DUBINE Â[E I KRATKO]E @IVOTA

Voda, voda... Televizijske snimke pranja asfalta od krvi i ostataka razderanog automobila, dok se uklanjaju tragovi jo{ jedne krive procjene brzine kretanja, dubine ~a{e i kratko}e ìvota. Komentari jednako {turi, jednako prazno sro~eni, uporaba rje~nika jednako nemu{ta. Vijest za javnost od koje svi oni ìve nije zavrijedila da se oko nje potrudi ni takozvani glasnogovornik, ni urednik, a ni lektor. Dojam koji to uz slike ostavlja asocira odmah bezosje}ajnost administracije u odnosu prema naglom prekidu jo{ jednoga mladoga ìvota. Kao usamljena zvijezda na hladnomu nebu ostaje jedino neumrla i svepokrivaju}a fraza o prilagodbi brzine kretanja uvjetima u prometu. Ta okrugla misao s nosom u vlastitoj stra`njici, misao je na kojoj toliko ljudi gradi svoje karijere! A usamljena djeca pr{te iz dubine svojih kipte}ih zaliha energije uglavnom bez ikakva roditeljskog usmjerenja. Prepu{taju autorima filmova da ih kreiraju, televiziji da ih odgaja kako ne zna, ulici da ih iznenadi i prevari i ìvotu da ih zagrabi u vrtlog koji nisu nau~ili razumjeti. Njihovi roditelji ne znaju, ili ne mogu znati {to bi morali, jer su postali roditeljima prije no {to su nau~ili. Prepuni su briga koje su umjesto ljubavi i brige o djeci donijeli ku}i. S mukom skrivaju strah od mutne budu}nosti, od vlastite neprozirne karijere, od nesposobnih {efova i od pokvarenih karijerista. Umjesto planiranja porodi~noga napretka, vra}anja vrijednostima negda najmanje adresibilne dru{tvene zajednice i usmjeravanju prema te{kim i odgovornim

zadacima odgoja, provode mu~ne sate razmi{ljaju}i o tome kako bi preìvjeli kaos usprkos onima kojima su izru~eni. Zapadno Sunce upire u zidove, izolacija je i sama uzavrela, a s onu stranu ekranskoga stakla popularni pojedinci uporni do dosadnosti svejednako se bave ispraznim fiat luxus gestama slabo uvje`banih glumaca zakona, gospodarstva i morala. Katkada bude obrnuto. Pa zatim ponovno. Pa ispo~etka.

PUBLIKA IONAKO NE VIDI, NE @ELI VIDJETI, NI[TA OSIM POVR[INE

Na{ tenisa~ opet je osvojio vrhunac svjetske slave. Jedan ~ovjek, uporan, talentiran i dosljedan, a nadasve neovisan o timu, uspio je jer se bavi {portom u kojemu ovisi o svojim sposobnostima, a ne o lutrijskim efektima tu|ih nesposobnosti. Svako toliko pokaè se vrijednost pojedinca, izme|u kakve

dvije propasti doma}ega shva}anja timskoga rada. Svako toliko pokaè se da vje`ba i samoprijegor pojedinca donose vi{e uspjeha od mogu}nosti tima u kojemu svak' èli misliti svojom glavom. Ma kakva bila. Hvata me ve} sada tuga zbog Janice, kojoj tek predstoje one godine zaborava, naizgled beskrajno razdoblje socijalne nirvane, u kojoj }e je na svijetle domete podsje}ati tek gluhe medalje i uporna bol u toliko puta izrezanim zglobovima. Jer vrh sadrì tek jedno uglancano mjesto, na kojemu se mijenjaju nemilosrdnim tempom. Sve {to nije najbolje kruni se s vrha i odlazi u neosvijetljen dio pozornice, odakle tek malo putova vodi u dobre sudbine i vremena. Tamo ~eka gorki obrok zabavlja~koga posla, tamo je sudbina gladijatora koju im je namijenila razmaèna publika. Tamo je postala kona~no vidljiva cijena slave, toga besmislenoga razloga za koji bi mnogima bilo mudro odvagnuti; vrijedi li koliko zdravlje, napor i odricanja? To je i razlog zbog kojega cirkuski zabavlja~i prekrivaju

svoja lica bojama; publika ionako ne vidi, ne èli vidjeti, ni{ta osim povr{ine. Streli~ar, vesla~, pliva~, trka~, bilo koji samac na stazi svladavanja vlastitih ograni~enja, morao bi pokoji puta promisliti vrijedi li mu {to radi onoliko koliko je sam zaèlio ili ga tajanstveni ljudi u sivom mame onim zelenim papirima kako bi umjesto zadovoljnoga postignutim postao njihovom robom.

[TO KAZATI O PAMETI ONIH KOJI SE NASELE NA PUT VODI?

Voda, voda... èdan, treba{ samo malo vode do sre}e. Previ{e vode, i eto novoga problema. Ozbiljnost poplave u stanju je svakome predo~iti va`nost za{tite od vi{ka voda. I onda se vode povuku, a ôvjek, kratke pameti kakav ve} jest, ni ne upita se kamo je oti{la. Kao {to se nije upitao ni odakle je povodanj stigao. A {to tek kazati o pameti onih koji se nasele na put vodi?

Pedesetorica spa{avaju {to jedan ugrozi, taj uspjeh naziva se plemenito{}u, pothvat bude vrijedan svake pohvale, a sljede}e godine nanovo. Pa opet.

[to da mislimo ~ovjeku koji ode u duboku vodu, i tamo se utapa i pra}aka. I sigurno bi poginuo da ga nije spasio po`rtvovni pliva~. Tek {to je iznesen na sigurnost obale, vra}a se natrag u dubinu, izazivaju}i potrebu novih odricanja, nastup novih heroja. O~ita pozitivna uloga u svemu trebala bi takvoj budali osigurati bar nekakvu zaslugu, jer da nije njega, ne bi bilo ni heroja, zar ne? Logike ima, pa onda makar i samo zbog toga nije sve ba{ bez veze, ali gledaju}i sve to sa strane, to utapanje i mete`, pa spa{avanje i klicanje spasitelju, osobno se ne vidim kako plivam i izvla~im davljenika na suho. Kako bih, dakle, ikomu uspje{no objasnio svoju neodlu~nost da se pridruìm jednomu takvome sve ve}emu broju spa{avatelja?

Vi recite meni.

Pregršt svakodnevnih sli ica našega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi


Knjiga zapravo govori o otu|enom ~ovjeku koji je zate~en zbivanjima oko njega i u njemu, a za koja nema rje{enja i moè se primijeniti na svakoga, bez obzira na njegovo podrijetlo, nacionalnu ili vjersku pripadnost

Na{ kolega Ivica [odan (inènjer informati~ar u PrP Split), kojeg smo na stranama na{eg HEP Vjesnika upoznali kao pjesnika (zbirku pjesama U predvorju skamenjenog neba objavio je 2001., a zbirku Besteìnsko stanje 2003.), ove godine nas je posebno ugodno iznenadio. Stihove je, bar privremeno, zamijenio ve}inskom ~itateljstvu prihvatljivijom prozom. I tako je od ~u|enja u svijetu (kako bi za pjesnika rekao A.B. [imi}) kao novelist postao ~u|enje u hrvatskim knjièvnim krugovima. U to smo se mogli uvjeriti na promociji njegove tre}e knjige Kaledioskop (Knjièvni krug,Split 2006.), odrànoj 30. svibnja u Splitu. Imena promotora, a to su bili Ante Tomi}, Boris Deùlovi} i Pero Opa~i}, kao i njihove pohvale, obvezale su sve nas nazo~ne da knjigu pro~itamo i odlutamo u, skromno re~eno, poseban ugo|aj.

Knjigu Kaleidoskop ~ine 33 novele, raspore|ene u tri cjeline, i to: (Rat je zavr{en!) – Izgubljeni svjetovi...; ...pora}e – pohotne ruke i kratke noge..., i ... bolnica na kraju ìvota – (Rat nije zavr{en!). U ovoj neobi~noj knjizi sve je pomalo neobi~no, po~ev od naslova, preko podnaslova pa do glavnih junaka svake pojedina~ne pri~e: nijedan od njih nema ime i prezime, svi su imaginarni N, {to pisac prevodi kao nepostoje}i, nestvarni. Istina, i pri~e su takve, ali svima nam negdje u glavi zvoni da su to odjeci na{e ne tako davne pro{losti i isje~ci na{e ne tako obe}avaju}e sada{njosti. Ili, kako kaè autor u svom upozorenju na po~etku: No i to {to mu se doga|a su dijelovi 'udaljene zbilje' koja se dogodila ili mo`da nije, ali se njene nakupine taloè po sljepoo~nicama i dublje traè}i sredstva za ~i{}enje.

POJEDINAC @RTVOVAN VI[EM CILJU

Pri~e pune simbolike, na granici sna i jave, zdravog razuma i ludila, govore o ratu, govore o miru, govore o ljudima i njihovim odnosima dovedenim do apsurda, o ~ovjeku pojedincu koji, mimo svoje volje i opredjeljenja, ple{e kako drugi sviraju, i to uvijek u ime nekakvog „vi{eg“ cilja koji opravdava sva sredstva.

Na pitanje otkud toliko nataloènog nemira i strepnje u njegovim mislima i tjeskobe u du{i, kolega Ivica odgovara:

- Zate~en doga|ajima iz svoje okolice (zabiljeènih kao dijelovi mozaika ili kaleidoskopa)

U SVIJETU KNJIGE

Ivica [odan: KALEIDOSKOP

Odsjaj zrcala uvijek govori o na{oj sudbini

Napustili su nas...

PETAR VUÂK (1949.-2006.)Petnaestog lipnja 2006. godine iznenada

je, u 58. godini ìvota, preminuo Petar Vu~ak, rukovoditelj Odjele za pravne poslove u DP Elektroslavonija Osijek. Cijeli je svoj radni vijek odradio u ovom DP-u, a 1981. godine je uz rad diplomirao na Pravnom fakultetu u Osijeku. Pero, kako su ga zvali njegovi kolege, bio je istinski zaljubljenik u nogomet i svoje je srce i du{u dao NK Elektra, ~iji je donedavno bio predsjednik. Uìvao je u ribolovu i drugim {portovima, bio je omiljen u dru{tvu, jer je uvijek spremno pomagao svojim suradnicima, kolegama, {porta{ima, prijateljima. Svim kolegama ostat }e u sje}anju kao vrijedan, savjestan i osobito po{teni prijatelj.

AN\ELKO [VELEC (1936.-2006.)Sedamanaestog lipnja 2006. godine u 70.

godini preminuo je An|elko [velec, umirovljenik DP Elektra Koprivnica. Cijeli je radni vijek, od 1962. do umirovljenja 1992. godine, odradio u ovom DP-u.

ILIJA PALI@ (1949.-2006.)U lipnju 2006. godine u 58. godini

ìvota preminuo je Ilija Pali`, umirovljenik DP Elektroslavonija Osijek. Do 1992. godine, kada je oti{ao u mirovinu, radio je na poslovima tehni~ara elektromontaè u Slu`bi za izgradnju i usluge.

LUCA BUDIMIR (1922.-2006.)U lipnju 2006. godine u 84. godini ìvota

preminula je Luca Budimir, umirovljenica DP Elektroslavonija Osijek. Do svog umirovljenja 1978. godine radila je na poslovima sprema~ice.

iskazanim kroz nadrealne, pomalo bizarne fragmente koji se kroz tri dijela knjige nadopunjuju i tvore optiku razbijenih zrcala kroz koju se promatra svijet, ova knjiga govori o svima nama koji poku{avamo izgraditi svoj svijet, bolje re~eno zid, kao obranu od misli i doga|aja koji nas mu~e, a za koje nemamo rje{enje. Knjiga zapravo govori o otu|enom ~ovjeku koji je zate~en zbivanjima oko njega i u njemu, a za koja nema rje{enja i moè se primijeniti na svakoga, bez obzira na njegovo podrijetlo, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Jer, kako god se zrcala posloìla, odsjaj uvijek govori o jednakom – na{oj sudbini.

IZBJEGAVAO ETIKETU RATNOG [TIVA

Radni naslov knjige bio je War Is (Not) Over,ali autor je od njega odustao ne èle}i da se njegovoj prozi prilijepi etiketa ratnog {tiva, bilo kakva politi~ka ili druga kvalifikacija. Me|utim, novi naslov nije zavarao pomne ~itatelje i knjièvne znalce, {to potvr|uju i rije~i A. Tomi}a na promociji:

- Poslije Krleìne zbirke pripovijedaka „Hrvatski bog Mars“, ova knjiga je po kvaliteti i snazi izri~aja drugo djelo hrvatske knjièvnosti koje govori o besmislu rata i ne sumnjam da }e ta knjiga, za odre|eno vrijeme, biti obvezno {tivo u {kolskim lektirama.

Premda obvezuju}a i za autora i za onog tko ju je izrekao, ova izjava potvr|ena je i rije~ima ostalih promotora. Tako i P. Opa~i} u svojoj recenziji tvrdi da ova zbirka predstavlja novinu u suvremenoj hrvatskoj kratkoj pri~i i da je on ve} ovom svojom prvom zbirkom ostvario jednu iznimno kvalitetnu prozu koja nadilazi ono {to se zbiva u suvremenoj kratkoj pri~i.


Prigodom promocije, o knjizi Kaleidoskop lijepo su govorili Ante Tomi}, Boris Deùlovi} i Petar Opa~i} te glumac Josip Zovko, kao i autor Ivica [odan, obvezuju}i sve nas nazo~ne da knjigu pro~itamo i odlutamo u, skromno re~eno, poseban ugo|aj


îm je Juro Ja{ki}, direktor Elektre, u{ao u svoj ured primijetio je desetak crnih stopa na plafonu, a na parketu tragove premje{tanja uredskog stola. Pozvao je radnika od posebnog povjerenja i dao mu zadatak da istraì koji je supermen hodao po plafonu. Nakon desetak minuta dobio je iscrpno izvje{}e. Ubrzo su i ostali radnici znali {to se dogodilo: Janko Markan, vratar-~uvar, sam u no}noj smjeni, umjetni~ki se zaigrao starim ~izmama koje je umo~io u ugljenu pra{inu pa je tragove rasporedio po plafonu di{inog ureda... Budu}i da je bio nizak i s tjelesnom manom, svoju umjetni~ku viziju realizirao je uz pomo} jednog gradskog redikula, kojeg je na kratko vrijeme doveo u zgradu. Htio je, kaù neki, poslati poruku da direktor i hoda i razmi{lja naopako te da vu~e naopake i opake poslovne poteze.

Deset mjeseci kasnije, a bilo je to 1970. godine, direktor Ja{ki} dao je ostavku. Na javni natje~aj za novog direktora zaprimljene su tri prijave; dvije su podnijeli diplomirani inènjeri, a tre}u Janko Markan koji je, osim osnovne {kole, imao zavr{en i prvi razred ekonomske {kole.

Osje}am se potpuno sposobnim, a i ~lanovi Radni~kog savjeta, znaju da nema boljeg kandidata od mene; jednostavno, ro|en sam da budem direktor. Kad je direktor mogao biti Ja{ki}, onda }u taj posao bez problema, dapa~e, jo{ uspje{nije od njega obavljati upravo ja – napisao je Markan u prijavi na natje~aj. Program rada nije podnio, a u prijavi je napisao: Kad Ja{ki}u nije trebao program za prethodni mandat, za{to bih ga ja pisao. Prijavu je zavr{io re~enicom: Dolje tu|a sila i gospodstvo!

Ve}ina radnika nije voljela Ja{ki}a pa su sa simpatijama pri~ali o Markanovoj prijavi i s velikim nestrpljenjem i{~ekivali odluku Radni~kog savjeta.

O Markanovoj molbi radni~ki savjet nije raspravljao, jer Markan nije ispunjavao traène uvjete. Izabran je inènjer Frani}, a Markanu je upu}ena obavijest o izboru... Nakon desetak dana, Frani} je Elektri zahvalio na ukazanom povjerenju i ispri~ao se da zbog obiteljskih razloga odustaje od direktorskog poloàja.

Opet je sazvana sjednica Radni~kog savjeta, a do njenog odràvanja radnici su svakodnevno slu{ali Markanovu jednu te istu izjavu: Frani} je shvatio tko moè i mora biti direktor... Dakako, Radni~ki je savjet za novog direktora odabrao preostalog kandidata - inènjera Lu~eva.

Markan nije bio zadovoljan, ali ni ljut {to nije izabran, jer je tih dana splitski Hajduk ostao bez trenera pa je sebe vidio na tom mjestu i intenzivno pripremao kandidaturu. Navodno, od splitskog prvoliga{a nije traìo mjese~nu pla}u, nego samo premiju za osvojeno prvo mjesto na prvenstvu onda{nje dràve.

Vratimo se u dana{nje vrijeme. Svakih godinu-dvije, ovisno o trajanju mandata, direktori podru~ja po~nu se znojiti, ne zbog vru}ine, nego zbog neizvjesnosti. Ne znaju ho}e li im mandat biti obnovljen ili }e ih zamijeniti netko drugi? Nije lako biti u takvoj presiji, jer svakodnevno do njih dopiru glasine o broju zainteresiranih kandidata, o tomu da dolazi netko drugi ili da se vra}a prethodni direktor, da se politi~ari zalaù za ovoga ili onoga...

Jadni direktori, kaù neki. Je li ba{ tako? Naravno da nije. Tko je od nastanka HEP-a do danas na poloàj direktora podru~ja do{ao javnim natje~ajem? Nitko. Svima je jasno da i politi~ari i razne interesne grupe nastoje progurati svog kandidata, ali se nadam da u tomu ne uspijevaju te da je svako imenovanje objektivno, po{teno i transparentno. Ali, {to je s ostalim zainteresiranim kandidatima, koji su stru~ni, sposobni i radi{ni, a ne èle nikoga vu}i za rukav? Postoji li rje{enje? Naravno da postoji - javni natje~aj, pa neka pobijedi bolji i sposobniji. Mo`da se javi i koji Markan, da proceduru u~ini zabavnijom. Neka! Ne}e nam biti dosadno. A do tada, neka se direktori znoje. Znaju kako su do{li, znaju kako mogu ostati ili odletjeti.

Dr Aèn

S MOJE PONISTRE MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA

Portugal

Ribe, masline i vinoOznojeni direktori

Republika Portugal (Republica Portuguesa) zauzima jugozapadni dio Pirinejskog poluotoka, a obuhva}a i turistima posebno omiljena oto~ja Madeira i Azori. Portugalci, njih približno 10,5 milijuna, potomci su starih Ibera i Kelta, romaniziranih po~etkom prvog tisu}lje}a n.e, a proslavili su se kao vrsni pomorci.

Sredinom prošlog tisu}lje}a Portugal je bio pomorska velesila, poznat i po pomorcima-istraživa~ima (Vasco da Gama, Cabral, Diego Diaz). To je omogu}ilo i osvajanje mnogih zemalja te su se sredinom 16. stolje}a portugalske kolonije prostirale od Gibraltara do Malezije, a njihovi trgovci me|u prvima su stigli u Kinu i Japan.

No, i sam Portugal je tijekom povijesti bio ~esta meta osvaja~a, od Kartažana i Rimljana, potom Vandala, Alana, Sveva i Vizigota, do Arapa, Španjolaca, Francuza i drugih. Mnogi od njih ostavili su traga i u nacionalnoj kuhinji koja je, ina~e, dobrim dijelom uvjetovana i pomorskom tradicijom kao i mješavinom mediteranske, oceanske i kontinentalne klime koja pogoduje razvoju vinogradarstva (poznata vina madeira i porto), maslinarstva (Portugal je jedan od vode}ih proizvo|a~a maslinova ulja), vo}arstva, ov~arstva…

U portugalskoj kuhinji prevladavaju jela od mesa i ribe, povr}a i riže, a me|u omiljenim je namirnicama usoljeni bakalar, koji se naj~eš}e priprema kao salata s krumpirom i tvrdo kuhanim jajima, prelivenih octom (ili vinom) i s puno maslinova ulja.

SVINJETINA SA ŠKOLJKAMA

Sastojci: 1/2 kg svinjskog mesa (but), 1/2 kg o~iš}enih školjaka, 3-4 raj~ice, 1 žlica svinjske masti (ili maslinovog ulja), 2 glavice luka, 2-3 režnja ~ešnjaka, 3 žlice maslinova ulja, 1 žlica brašna, 3 dl suhog bijelog vina, 1 žlica nasjeckanog peršina, 1/2 žli~ice sušene maj~ine dušice (timijana), 1/2 žli~ice bosiljka, 1 lovorov list, 1 žli~ica crvene paprike, korijander, prstohvat ~ilija (nije obvezno), sol, papar (po mogu}nosti bijeli) .

Priprema: U zagrijanu pe}nicu (220 oC) stavimo svinjsko meso u komadu, prethodno natrljano solju i paprom te zaliveno rastopljenom maš}u (ili uljem). Pe~emo približno 25 minuta. U me|uvremenu narežemo luk i raj~ice, a ~ešnjak ogulimo (ostavimo cijele režnjeve). Zagrijemo maslinovo ulje u ve}em loncu, lagano popržimo luk i ~ešnjak, nakon

~ega ~ešnjak izvadimo, dodamo raj~ice i pirjamo dok se ne raspadnu.

U manji dio vina umiješamo brašno, za~insko bilje i sol po ukusu, a ostatak vina s raj~icama kuhamo još kra}e vrijeme. Dodamo mješavinu brašna i za~ina, lovorov list i prokuhamo.

Pe~eno meso izrežemo na kocke i zajedno sa školjkama dodamo umaku, promiješamo i nakon nekoliko minuta skinemo s vatre.

BAKALAR A LA GOMES DE SA

Sastojci: približno 1 kg bakalara, 1 kg krumpira, 4 jaja, 4 glavice luka, 10 zelenih maslina, 2 šalice mlijeka, 1 šalica maslinova ulja, 1 žlica maslaca, 1 žlica nasjeckana peršina, sol i papar.

Priprema: Bakalar mo~imo jedan dan, pofurimo vru}om vodom i ostavimo dvadesetak minuta u toj vodi. Nakon toga ga ogulimo, meso o~istimo od kostiju i narežemo na manje komade te potopimo na jedan sat u zagrijano mlijeko. U me|uvremenu skuhamo krumpir u ljusci, ogulimo ga i narežemo na ploške. Skuhamo jaja na tvrdo i razrežemo na osmine, luk narežemo na ploške, a masline na sitno.

U vatrostalnoj posudi zagrijemo ulje i lagano popržimo luk. Skinemo s vatre i na luk stavimo jedan sloj krumpira, lagano posolimo i popaprimo, potom stavimo sloj bakalara, nakon kojeg ponovno sloj krumpira, sol i papar, pa opet sloj bakalara i tako redom, s tim da zadnji sloj bude od krumpira. Prelijemo s dvije žlice mlijeka (u kojemu se mo~io bakalar) i rastopljenim maslacem, stavimo u prethodno zagrijanu pe}nicu (na 240 oC) i pe~emo približno 20 minuta. Izvadimo iz pe}nice, posipamo maslinama i peršinom te ukrasimo jajima.

PORTUGALSKA SALATA

Sastojci: 4 ve}e raj~ice, 2 ve}a krumpira, 25 dag klobuka od gljiva (šampinjona ili drugih po izboru), 1 dl bijelog vina, 1-2 žlice maslinova ulja, papar, sol.

Priprema: Krumpir skuhamo u ljusci, ogulimo i narežemo na kriške, a klobuke od gljiva propirjamo. Raj~ice operemo i nareèmo. U posudu stavimo najprije raj~icu, potom još topli krumpir i gljive, zalijemo vinom i uljem te posolimo i popaprimo po želji.

Putuje i kuha:Darjan Zadravec

U sljede}em nastavku: Gana


NADARENA DJECA

Kre{imir Star~evi}, pijanist

Sve podre|eno glazbi

Kre{imir èli postati vrhunski glazbenik

Kre{imir je mladi nadareni pijanist, koji poha|a Glazbenu i Ekonomsku {kolu, a osim brojnih nastupa prigodom kulturnih doga|aja, odrào je i dva samostalna koncerta - jedan kao zahvalu za pomo} pri kupnji pijanina, a drugi za financiranje maturalnog putovanja

Razgovarati s Kre{imirom, sinom na{e kolegice Gerte iz zagreba~ke Elektre, bilo je doista iznimno zadovoljstvo. Taj simpati~ni sedamnaestogodi{njak izgleda puno mla|e, ali razmi{lja poput zrelije i starije osobe. Jednom rije~ju, Kre{imir zna {to u ìvotu ho}e, a to je postati vrhunski glazbenik i ni{ta mu nije te{ko u~initi da to i postigne. Susretljivo mi je ispri~ao svoju zanimljivu pri~u: kada je osjetio veliku ljubav prema glazbi te kako je zapo~eo svirati glasovir, poha|aju}i dvije {kole.

Sada je u~enik tre}eg razreda Ekonomske {kole i drugog razreda Srednje glazbene {kole u Velikoj Gorici. Kaè da je sve je zapo~elo jo{ u ~etvrtom razredu osnovne {kole, kada je odlu~uju}i bio sat glazbenog odgoja i njegov prvi put susret sa klasi~nom glazbom. Konkretno Shumannovo Sanjarenje ga se toliko dojmilo da je tada posijano sjeme ljubavi - za klasiku i glasovir. Stoga je ve} u petom razredu upisao najprije te~aj sintesajzera, ali je njegova profesorica glazbenog odgoja uo~ila

njegov talent i nagovorila ga da upi{e Glazbenu {kolu. Sintesajzer je zbog svoje upornosti i nadarenosti ubrzo zamijenio glasovirom, onim {to je najvi{e i èlio. U prvoj godini zavr{ava dva razreda glazbene {kole, a u drugoj tre}i i ~etvrti. Ubrzano je hvatao korak sa starijim polaznicima {to je uspio i niù glazbenu {kolu, koja traje osam godina, Kre{imir je zavr{io za {est.

S 13 godina Kre{imir je ve} zapo~eo nastupati i na brojnim natjecanjima mladih pijanista i to u jakoj konkurenciji, a sa 14 osvaja drugu nagradu na @upanijskom natjecanju u~enika glazbe u Zagrebu. Ove godine, pak, osvaja i drugu nagradu na Me|unarodnom natjecanju „Zlatko Grgo{evi}“. Zbog toga je, kaè, jako sretan premda ima peh snatjecanjima, jer su mu konkurenti oni koji sviraju puno dulje od njega.

AKCIJA KRE[IN PIJANINO

Zanimljiva je i pri~a o kupnji glasovira. Naime, i nakon dvije i pol godine sviranja, jo{ uvijek nije imao vlastiti glasovir. Satima, odnosno izme|u pet i osam sati dnevno, vje`bao je u Glazbenoj {koli. Jer, za glasovir je trebalo izdvojiti ~ak 20.000 kuna, a to nisu bili u mogu}nosti njegovi roditelji. Stoga je Tomislav Kuni}, ravnatelj Umjetni~ke {kole Franjo Lu~i}, pokrenuo akciju Kre{in pijanino. Otvoren je ìro-ra~un za tu namjenu, u akciju su uklju~eni i mediji, a Kre{imir je tim povodom bio i gost na Hrvatskoj televiziji. Mnogi su se ljudi dobre volje, uklju~uju}i i DP Elektra Zagreb gdje dugo godina radi Kre{imirova mama, odazvali pozivu i napokon 2003. godine Kre{imir dobio svoj vlastiti novi pianino. Zbog toga je presretan, a u Velikoj Gorici odrào je koncert zahvale za sve one koji su mu pomogli.

Kre{imir je poha|ao i dva seminara za usavr{avanje sviranja glasovira u Gro`njanu. Prvi, 2003. godine kod profesorice Manane Kandelaki, koja predaje na Konzervatoriju u Moskvi i koja je, zapaziv{i njegovu nadarenost, pozvala ga na studij u Moskvu. Ali to je, kako kaè Kre{imir, za na{e uvjete nemogu}a misija. Drugi odlazak na seminar omogu}ila mu je Hrvatska elektroprivreda, odnosno njezin predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak. Takvi seminari traju po 10 dana i, prema rije~ima mog sugovornika, iznimno su korisni i inspirativni.

Mnogi kulturni doga|aji i priredbe u Velikoj Gorici, pa i u Zagrebu, Kre{imir oplemenjuje svojim nastupima. Posebno u lijepom sje}anju ostao mu je nastup u Mimari u prigodi 30. obljetnice Umjetni~ke {kole Franje Lu~i}a, koju Kre{imir poha|a,. êsto je nastupao u Samoboru, Ivani} Gradu te dva puta na Festivalu glasovira u Vara`dinu, a ove godine u Rijeci na natjecanju Lions Grand Prix.

Zanima me kako Kre{imir stiè ispunjavati obveze iz dvije {kole s puno u~enja i vje`banja i ima li uop}e slobodnog vremena? Kaè da to nije ba{ jednostavno, ali uz dobru organizaciju sve se moè kada se voli, odgovara mi mudrica Kre{imir.

Ovom prigodom zahvaljuje svojim profesorima iz Ekonomske {kole na razumijevanju. Jer, svakodnevno za glasovirom provede najmanje dva do tri sata, a vikendom i dulje. Kre{imir definitivno nema vremena za sjedenja po kafi}ima, jer on zna {to mu je va`no i tomu sve podre|uje.

Svjestan je da bavljenje glazbom stresan posao i, osim goleme ljubavi, potrebni su i – jaki ìvci.

- Jako sam sretan {to sam u sebi otkrio tu sklonost i ljubav prema glazbi, jer ne znam {to bih drugo mogao biti nego glazbenik. Ne moram biti novi Pogoreli}, koji je sigurno najve}i suvremeni pijanist i koji mi je uzor (kao i pokojni ruski pijanist Sviatlisav Richter), ali mi je va`no da budem u glazbi. Potpuno }u joj se posvetiti i nakon srednje {kole upisat }u Glazbenu akademiju. Moja prva ljubav je glazba, potom je glasovir, a omiljeni su mi kompozitori Mozart, Bach i List.

KONCERT ZA MATURALAC

U obitelji nema {kolovanih glazbenika, ali je njegov djed s o~eve strane svirao tamburicu i jako lijepo pjevao, a Kre{imirov otac pjeva u @upnom zboru. Zna~i, odmalena je bio okruèn glazbom, a svoje prste umije{ali su i geni. Njegova dva brata, trinaestgodi{nji Mislav bavi se nogometom, a petnaestgodi{nji Domagoj breakdanceom.

Na kraju mi se pohvalio i da 31. svibnja odràva svoj samostalni koncert u Velikoj Gorici i da je zbog toga vrlo uzbu|en. Zamisao za organizaciju koncerta potekla je od njegove razrednice u Ekonomskoj {koli Dubravke Antolkovi}, a Kre{imir kaè da je na to pristao jer je to bio jedini na~in da plati svoje ovoljetno maturalno putovanje na Azurnu obalu. Njegova profesorica klavira Andrea Markulin se s tim sloìla, jer on to u svakom slu~aju zasluùje.

- Koncert nije mala stvar, napominje Kre{imir,i vrlo je te{ko svirati pred publikom. Osje}am veliku obvezu, a s njom i trema raste. Nastojat }u je {to vi{e eliminirati i dat }u sve od sebe.

Naknadno saznajem da je koncert, kojem su nazo~ili i mnogi velikogori~ki uglednici, bio iznimno uspje{an, a nakon koncerta Kre{imir je bio na primanju kod gradona~elnika Tonina Picule. Ovim je koncertom Kre{imir puno profitirao, ne samo nov~ano, jer je ponovno postao medijska zvijezda.Izme|u ostalog, na Radiju 101 sa 90 posto glasova slu{atelja izabran je za osobu tjedna.

Dok pripremamo tekst za HEP Vjesnik, Kre{imir vjerojatno uìva sa svojim vr{njacima negdje na Azurnoj obali. Jedan je od rijetkih, ako ne i jedini me|u njima, koji si je sam zaradio i platio taj uìtak. I svaka mu ~ast zbog toga, kao i zbog svega {to ~ini sa svojih samo 17 godina. On je dokaz da ~ovjek moè ostvariti svoje snove, jer kako kaè stara kineska poslovica – kada ~ovjek ne{to jako èli cijeli se svijet uroti da mu se to i osvari.

Dragica Jurajev~i}


NADARENA DJECA

Ivan Rukavina, vaterpolist i vaterpolski trener

Svi roditelji, ~ija djeca od malih nogu prepoznaju i odrede svoj put, zapravo mogu biti zadovoljni i, na neki na~in, oslobo|eni velikog tereta kojeg name}e roditeljska du`nost danas pretjerane obveze sudjelovanja u izboru usmjerenja za {kolovanje i zanimanje svoje djece. Takvi su roditelji Ivana Rukavine, dvadesettrogodi{njeg sina na{eg kolege Marija Rukavine jer Ivan, kada je kao devetogodi{njak sko~io u vodu - znao je da je vaterpolo njegov ìvotni san i, danas, profesionalni poziv u kojemu je vrlo uspje{an.

SVE SE DOBRO SLO@ILO

Naime, nakon {to je Ivan naglo po~eo rasti, lije~nici su mu zbog rascjepa peta zabranili bavljenje svakim {portom, osim plivanjem. Ubrzo je do{aoizazov – lopta i sve se lijepo sloìlo: {portski talent, ljubav, odgovornost i, dakako, velika potpora roditelja. Osobito velike zasluge pripadaju strpljivoj mami, koja je s Ivanom odra|ivala svakodnevne treninge odvoze}i ga i ~ekaju}i ~esto skoro do pono}i, jer drugoga dana trebalo je rano u {kolu.

Zacijelo, Ivan svoj uspjeh moè pripisati isklju~ivo sebi, kada je spontana ljubav prerasla u potpunu predanost radu na sebi, kada je naporno treniraju}i postajao sve bolji i kada je prebrodio krizu nakon srednje {kole. Dje~ji snovi tada su postali ~vrsta spoznaja da je vaterpolo i samo vaterpolo ono {to èli raditi u ìvotu.

- Najva`nije mi je {to su moji roditelji vjerovali u mene onda kada mi je to bilo najpotrebnije. Danas su to i moji prijatelji i djevojka, koji ìve s mojim svakim uspjehom i uvijek su uz mene na svim „tekmama“, kaè Ivan.

No, krenimo redom. Ivan Rukavina redovno je zapo~eo trenirati vaterpolo 1993. godine i do 2002. je branio boje Vaterpolskog kluba Medve{~ak, natjecaju}i se na kupovima i prvenstvima Hrvatske te turnirima za mla|e uzraste. Izdvojit }emo najva`nije rezultate s Medve{~akom i hrvatskom reprezentacijom: tre}e mjesto na Kupu Hrvatske i drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske 1995. godine u kategoriji „mla|i kadeti“; prvo mjesto 1996. godine na turniru „Mali medo"; prvo mjesto na Me|unarodnom vaterpolskom turniru Duch Trophy u Nizozemskoj s juniorskom hrvatskom reprezentacijom 2001. godine...

LEGIONARI ASV WIEN STVORILI PRVAKA

Spomenimo da je bio ~lan reprezentativnog kampa u Biogradu 1997., a 2001. godine u juniorskoj reprezentaciji na Duch Trophy u Nizozemskoj. U kolovozu 2002. godine potpisao je Ugovor s Vaterpolskim klubom Medve{~ak i od tada je u skupini „Hrvatski {porta{ III. kategorije – vrhunski {porta{“. U sezoni 2002./2003. nastupa u Prvoj nacionalnoj ligi, a od rujna 2004. ima dvojnu registraciju te nastupa i za Vaterpolski klub Osijek u Drugoj nacionalnoj ligi. U toj sezoni sa seniorima osvaja tre}e mjesto na Me|unarodnom vaterpolskom kupu „The Tom Hoad Cup“ u Perthu, Australija, a u sezoni 2003./2004., izme|u ostaloga, nastupa na

@ivotni san i profesionalni poziv

Ivan Rukavina i njegova ubojita ljevica

turniru kupa Len-a koji je odràn u Zagrebu te je osiguran prolazak u slijede}i krug natjecanja. Nakon listopadskog turnira 2004. godine u Zagrebu Kup Lena (Len Trophy), u studenom te godine potpisuje Ugovor s be~kim Vaterpolskim klubom ASV Wien gdje i danas igra, kao desni vanjski ili krilo.

- Trener ASV Wien, @arko Jeremi}, okupio je skupinu hrvatskih, slova~kih, ruskih i srpskih vaterpolista i Klub koji je zadnji zna~ajniji naslov osvojio prije 20 godina i bio daleko na ljestvici u austrijskoj Ligi, u sezoni 2004./2005. osvojio je srebro u Austrijskom kupu i zlato na austrijskom Prvenstvu. Povrh toga, pro{li smo prvo pretkolo Lige prvaka u Portu i igrali jedno kolo kupa Lena-Eger te cijelu slovensku Ligu. I u ovoj sezoni 2005./2006. osvojili smo Austrijski kup, a o~ekujemo ponovno dobar rezultat u austrijskoj Ligi koja zavr{ava u srpnju, jer smo za sada pobje|ivali u svih {est kola. Zovu nas „legionari“, jer se okupljamo samo za utakmice. Dva puta mjese~no odigramo po tri utakmice, a svaka dva mjeseca zajedno treniramo po deset dana, dok ina~e mi igra~i koji smo iz Zagreba treniramo sa Medve{~akom kaè Ivan.

Uskoro zapo~inje nova liga Alpe Adria, u kojoj }e se natjecati vaterpolski klubovi iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Austrije.

USPJE[NE TRENERSKE METODE

I. Rukavina je i trener u Vaterpolskom klubu Medve{~ak, gdje vodi Vatetrpolsku {kolu za uzrast do 12 godina (o uspje{nom vaterpolistu i iznimno dobrom treneru saznali smo upravo od jedne mame, na{e kolegice). Uskoro }e i formalno potvrditi zvanje vaterpolskog trenera, jer do diplome vi{eg trenera ostalo mu je tek nekoliko ispita. Kaè da je Medve{~ak oduvijek imao jednu od najboljih vaterpolskih {kola i tu se tradicionalno dobro radi s djecom.

- Ono {to su mene nau~ili iznimno kvalitetni treneri vaterpolo kluba Medve{~ak, ponajvi{e Curi{, a potom Bona~i}, sada ja prenosim drugima. Zna~i, primjenjujem medve{~akove isprobane metode, ali i

znanje koje sam stekao na „faksu“, osobito iz podru~ja „psihologija {porta“. Danas fizi~ka priprema nije dovoljna i trener mora prona}i svoj na~in motiviranja djece i „izvla~enja“ onog najboljeg iz njih, ocjenjuje Ivan.

Ne voli – kaè – kada se previ{e petljajuroditelji i od prvoga dana je svoj posao odvojio od njihovih mogu}ih intervencija. Zbog toga se u miru moè posvetiti trenerskom poslu, a zbog dobrih rezultata zadovoljan je i Klub i djeca, a i roditelji. Primjerice, mla|i kadeti Medve{~aka bili su najbolji na ovogodi{njem Me|unarodnom turniru u Slova~koj.

OTVOREN ZA SVE OPCIJE

[to dalje? Ivanu je primarni cilj zavr{iti fakultet, a poslije toga, kako kaè, otvoren je za sve opcije. Najvi{e bi volio igrati u Italiji, jer njihova prva Liga je poput ameri~ke NBA lige u ko{arci. Odli~na je i druga talijanska Liga, a ugovori s vaterpolistima su iznimno povoljni.

- Normalno je da igra~i za sebe traè najbolje uvjete. Nije toliko va`no u kojem se dijelu svijeta igra, nego da je dobra mom~ad, da se postiù dobri rezultati i da je sve to dobro financijski popra}eno,poru~uje Ivan.

Danas znamo da }e do kraja ove godine igrati u ASV Wien i voditi mla|e kadete V.K. Medve{~aka. Nedvojbeno je da }e mladi talentirani vaterpolist, k tomu i ljevak, {to je u o{troj europskoj konkurenciji iznimna prednost, iskoristiti svoje odlike na najbolji mogu}i na~in.. Mi navijamo da kao igra~ i kao vrstan trener ostane u Hrvatskoj, premda kaè da je jako te{ko dokazati se u hrvatskom {portu, ne samo zbog velike konkurencije, nego i drugih utjecaja koji nisu ba{ previ{e povezani sa {portom. No, Ivan je svjestan svoje vrijednosti i ako ga neka dobra ponuda odnese negdje drugdje, vjerujemo da }e se jednoga dana vratiti u Hrvatsku, oboga}en iskustvom koje }e ugra|ivati u mlade nara{taje hrvatskih vaterpolista.

\ur|a Su{ec


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):

Sveti Vin~enat, travokosilica, Rakan, numulit, otiranje, paska, god, oltar, Ar, Oliver, Ande, K, ~o, Adamuz, Rea, umrlica, Avar, Vital, K(runoslav), H(ulak), Anna, ajin, prednost, Nando Roje, sto, i,a ono, V(lado) G(otovac), VIP, laloka, Ami, sg., Kurt, a, olivin, vikend, Inarka.


[PORT

Elektrijada DP Elektra Karlovac

Karlova~ki {tajgeri – kraljevi Elektrijade

Nije vaàn stil, ve} pobjeda

Po~etkom lipnja o.g., DP Elektra Karlovac ve} tradicionalno organizira svoje {portsko-zabavno druènje, popularnu Elektrijadu. Doma}in ovogodi{nje Elektrijade bio je Pogon Jastrebarsko. Tom prigodom,na prostoru sajmi{ta, ili za mnoge posjetitelje Jastrebarskog poznatijeg kao prostor odràvanja Dana vina, ove se godine okupilo vi{e od 300 zaposlenika iz pet pogona – Ogulina, Duga Rese, Karlovca, Ozlja i doma}ina Jastrebarskog. Niti lo{e vrijeme u subotu 10. lipnja nije sprije~ilo karlova~ke elektra{e da do|u u Jastrebarsko i da se druè uz {portsko zabavna natjecanja.

Elektrijadu je otvorio direktor Boris Mlikan, koji je u pozdravnom govoru naglasio da zbog prostorne disperziranosti karlova~kih pogona, elektra{i nemaju ba{ puno mogu}nosti druìti se pa je Elektrijadaprigoda da se u opu{tenoj atmosferi sastanu kolege, popri~aju i razmjene razna iskustva.

Ove godine su prvi put na Elektrijadu pozvani i umirovljenici, koji su svoju vitalnost i jo{ uvjek dobru kondiciju iskazali u ravnopravnom {portskom nadmetanju s puno mla|im kolegama. [portska su natjecanja odràna u prijepodnevnim satima i to u strelja{tvu, malom nogometu, pikadu, stolnom tenisu, potezanju uèta i paradnoj disciplini svake Elektrijade– monterskoj {tafeti.

U strelja{tvu (ène), pobijedila je ènska ekipa Ozlja, dok su me|u mu{karcima najprecizniji bili Ogulinci. U stolnom tenisu (ène) pobijedile su

kolegice iz Karlovca, a od mu{kih ekipa najbolje su lopticu prebacivali Dugore{ani. U malom nogometu pobijedio je Ozalj, a u najmasovnijoj disciplini – pikadu, najsmireniju ruku imale su Karlov~anke. Posebno zanimljiva bila je disciplina potezanje uèta i, kako je netko od prisutnih simpati~no komentirao, najvi{e „{pinata“ ove godine su pojeli Jaskanci. Dakako najpresti`nija disciplina uvijek je monterska {tafeta. Tko pobijedi u toj disciplini u stvari je kralj Elektrijade. Nakon dugogodi{nje dominacije Jaskanaca, ove godine su pobijedili Karlov~ani. Ivan Gor{i} i @eljko Smoljan, pod vodstvom svog poslovo|e Luke Darka, za nekoliko desetinki sekunde nadma{ili su Jaskance i zasluèno ponijeli titulu najboljih {tajgera. Ukupni pobjednik ovogodi{nje Elektrijade je ekipa Karlovca.

Popodnevno druènje uz podjelu nagrada, zabavne igre, ples i pjesmu nastavljeno je u novootvo-renom restoranu Princess. Predsjednik organizacijskog odbora mr.sc. Boris Oàni} i u ime doma}ina upravitelj Pogona Branko Radi} te popularni FI[KU[ (~ovjek zaduèn za dobru zabavu) Mladen Lon~ari}, zahvalili su na odzivu svim gostima. Posebno su zahvalili Mi{i Jurkovi}u, direktoru HEP Operatora distribucijskog sustava, Marku [krobi, direktoru DP Elektra Zagreb te ostalim dragim gostima {to su `rtvovali jednu subotu za druènje s karlova~kim elektra{ima.

Novi susret je zakazan za godinu dana u Pogonu Duga Resa.

D. Jurajev~i}

Prepoznatljiv imid` vrsnih kugla~a (i pjeva~a)Dok se stidljivo i nekako samozatajno pribliàva

svojoj {ezdesetgodi{njici postojanja i rada, Kugla~ki klub EL-TO Zagreb u Zagorskoj ulici podsje}a na dio {portske povijesti za~ete u negda{njoj Munjari, danas Pogonu Elektrana-Toplana, kao za~etnik {portskih udruga unutar HEP-a, posebice kuglanja.

Kugla~i Kugla~kog kluba okupljaju se od davne 1949. godine na dvostaznoj kuglani i, uz brojne pote{ko}e, aktivno se mom~adski natje~u u okviru Kugla~kog saveza Grada Zagreba s respektabilnim {portskim rezultatima. Dvostaznu kuglanu svojedobno su, uz odobrenje tada{njeg vodstva EL-TO, volonterski izgradili njeni zaposlenici-zaljubljenici kugla~kog {porta. Ilustracije radi, spomenimo da je Klub u svojoj bogatoj {portskoj povijesti bavljenja kuglanjem u raznim rangovima natjecanja na razini Grada Zagreba, osvojio vi{e od 20 prvih mjesta, {to zna~i da je kontinuirano bio prvi ili blizu samog vrha u skoro svakoj natjecateljskoj sezoni.

Osim iznimnih {portskih rezultata kroz liga{ka natjecanja u organizaciji Kugla~kog saveza, Kugla~ki klub EL-TO kontinuirano se natjecao skoro na svim turnirima u HEP-u, kao i na memorijalnim turnirima i obljetnicama drugih kugla~kih klubova.

Mnogi nara{taji vrsnih kugla~a bili su aktivni igra~i koji su nosili dresove i branili boje Kugla~kog kluba EL-TO, ostavljaju}i novim mladim kugla~ima prepoznatljiv imid`, koji se zadrào sve do danas.

Povrh toga {to je {portska mom~ad EL-TO uspje{na zahvaljuju}i dobrim kugla~kim rezultatima na razini

KUGLA^KI KLUB EL-TO

Kugla~ka-natjecateljska mom~ad EL-TO: Ivan Levar, Juraj Brle~i}, Zlatko Bu~ar, Rudolf Puhin (kapetan), Zdenko Roksandi}, Dejan Bi{avec, Davor Cvirn, Josip Para} i Branimir Habu{

Grada Zagreba, prepoznatljiva je i kao pjeva~ka skupina iznimnih ljudi odanih njegovanju klapskih i starogradskih pjesama, a posebice ve} zaboravljenih pjesama o gradu Zagrebu. To je dodatni motiv za druènje, kako u vlastitoj kuglani, tako i u kuglanama gdje Klub gostuje.

êsto se ~uje da su igra~i Kugla~kog kluba EL-TO na stazi samo prepoznatljivi individualci s promjenljivom {portskom formom, dok je izvan staze njihova formastalno u usponu. Ta izvrsna pjeva~ka klapa sastavljenu je od tenora, baritona i basa - vokala koji se u pravilu u{timavaju bez ikakvog instrumenta, sve dok se pjesma ne izvje`ba prema izvornoj izvedbi, {to i daje posebnu dra`.

Ovu {portsko-glazbenu tradiciju ~lanovi Kugla~kog kluba naslijedili su od svojih starijih ~lanova, i gdje god do|u kugla~i EL-TO, nakon {portskog dijela svi o~ekuju i dobru pjesmu.

U temelje ovog Kugla~kog kluba ugra|en je najve}i dio volonterskog i {portskog zanosa od najstarijih do najmla|ih kuga~a. Posebno treba izdvojiti nekad po~asne ~lanove po~ev od pok. Ivana Brukete, pok. \ure Vukeli}a, pok. Vjekoslava Crnkovi}a, pok. Mirka Tkaleca, sve do Zvonimira Belaja , Mirka Jakovljevi}a, Branka Jurkovi}a i drugih zaslu`nih ~lanova ovog Kluba.

Posebne zasluge za tehni~ku ispravnost automata i staza pripadaju Branku Jurkovi}u, igra~u s najduljim kugla~kim staòm i, tako|er, po~asnom ~lanu Kugla~kog kluba te Branimiru Habu{u, predsjedniku Kluba.

Za nastavak dugogodi{nje tradicije uspje{nog natjecanja i postizanja zavidnih {portskih rezultata

trenuta~no je zaduèna mom~ad: Ivan Levar, Juraj Brle~i}, Zlatko Bu~ar, Rudolf Puhin (kapetan), Zdenko Roksandi}, Dejan Bi{avec, Davor Cvirn, Josip Para} i Branimir Habu{..

Osim njih, aktivni igra~i su: Branko Jurkovi}, Mato Peri{a, Zdenko [tajdohar, Gordana Nikoli}, Zvonimir Kozari}, Ivica Pavlovi}, Tomislav Kova~i}, Luka Mari} (maser), Franjo [inkovi} i Zlatan Blaèvi} (domar). Oni su zaduèni za odràvanje {portskog {timunga, navijanja i discipline unutar Kluba ili na prvenstvenim utakmicama.

Josip Para}

Najbolji ovogodi{nji {tajgeri su Karlov~ani – Luka Darko, Ivan Gor{i} i @eljko Smoljan

Povla~enje uèta – vuci…ne daj.. drì…jo{ malo…hajde…


[PORT

11. hepijada u kuglanju i pikadu

Natjecanje 158 {porta{a iz svih dijelova HEP-a

U ènskom kuglanju ove su godine uvjerljivo trijumfirale Slavonke, ali su medalju za veselje zasluìle Istrijanke

Ivica Tomi}

U Malom Lo{inju je od 8. do 11. lipnja o.g. odràna 11. hepijada u kuglanju i pikadu. U kuglanju je sudjelovalo 14 mu{kih i ~etiri ènske ekipe, a u pikadu 13 ènskih i jednako toliko mu{kih mom~adi. Sudionici, 158 {porta{a, stigli su iz svih dijelova HEP-a: iz Rijeke, Osijeka, Pule, Malog Lo{inja, Krièvaca, Poège, Siska, Krià, [ibenika, Zaboka, Bjelovara i Splita.

U kuglanju, kod èna najbolja je bila ekipa HEP Osijek, drugo mjesto pripalo je Elektroistri Pula, a tre}e Elektrodalmaciji Split. U mu{koj konkurenciji trijumfirali su tako|er Slavonci. HEP Plin Osijek osvojio je prvo, a HEP TE-TO Osijek drugo mjesto, dok je bronca pripala mom~adi DP Elektra [ibenik. U pojedina~noj konkurenciji,

kod mu{karaca prvi je bio Rajko Marin iz DP Elektra [ibenik, drugi Branko Zubovi} iz HEP Plina Osijek, a tre}i @eljko Horvat iz [D Elektra Krièvci. U ènskoj konkurenciji prva je bila Renata Bili} iz ekipe HEP Osijek, srebro je osvojila Dajana Mandi} iz Elektroprimorja Rijeka, a broncuDaria [toki} D[R HEP Mali Lo{inj.

U pikadu kod èna su najbolje bile djevojke iz SD Elektra Bjelovar, drugo mjesto pripalo je damama iz Hidroelektrane Rijeka, a tre}e igra~icama DP Elektra Kri`. Pojedina~no je trijumfirala Andrea Mesarek iz SD Elektra Bjelovar, druga je bila Neda Medari} iz DP Elektra 1 Sisak, a tre}a Katarina Mo}an iz SD Elektra Bjelovar. Kod mu{karaca su u pikadu bili najbolji de~ki iz [D Elektra

Krièvci, na drugo mjesto su se plasirali momci iz SD Elektra Bjelovar 1, a na tre}e SD Bjelovar 2. Pojedina~no je pobijedio Mladen Maros iz D[R HEP Mali Lo{inj, srebroje osvojio Krunoslav Ku~ina iz [D Elektra Krièvci, a broncu Tomo Vratari} iz iste mom~adi. U okviru Hepijadepripremljena je izlo`ba keramike Margarete Krsti} iz Elektroprimorja, pod nazivom „Kako su ìvjeli i obla~ili se na{i stari“ te „Marijanski ciklus“. Margareta se, kako smo ve} pisali u HEP Vjesniku, proslavila postavljanjem svojih Boì}nih jaslica na svjetskoj izlo`bi pro{le godine u Veroni kao jedina predstavnica Hrvatske te pozivom da svoje jaslice izloì u stalnom postavu muzeja u Betlehemu.

Osvaja~i medalja u pikadu u mu{koj mom~adskoj konkurenciji

Najbvolje u pikadu Tri najbolje mom~adi u kuglanju


[PORT

Drugo Prvenstvo svita u piciginu na splitskim Ba~vicama

Ni puno mudriji od mene nisu uspjeli doku~iti {to je to u splitskom zraku zbog ~ega {port i {porta{i najbolje uspijevaju. I ne samo zraku, jer svaka, ma i najlu|a {portsko-natjecateljska zamisao ovdje na|e plodno tlo. Pa izraste onako kako triba. Tako se lani na najpoznatijoj splitskoj (a i {ire) plaì Ba~vice odràlo prvo, moglo bi se re}i kao pokusno, Prvenstvo svita u piciginu. Kako su gra|ani i mediji za ovaj doga|aj pokazali iznimno zanimanje, tako se ove godine od 10. do 13. lipnja, odràlo i drugo. Na blagdan sv.Ante, odràno je zavr{no natjecanje i tom je doga|aju dodatni zna~aj podarilo podizanje ekolo{ke Plave zastave kojom su se Ba~e okitile. Natjecalo se tridesetak ekipa, a izvje{}a i fotkepobjedni~ke ènske ekipe Morskih sirena i mu{ke Babai 90. obi{le su sve televizijske, radijske i novinske kanale. Budu}i da se ovim napisom HEP Vjesnik prvi put susre}e s ovim neobi~nim {portom, odlu~ili smo njegovim ~itateljima predstaviti ga s malo vi{e pojedinosti.

Svrha igre je da loptica ostane {to dulje suha, zna~i da se odbojka{ki dodaju}i od jednog do drugog ne dopusti njen pad. Prema propozicijama, svaka ekipa moè igrati najdulje 15 minuta. Va`no je znati da se picigin igra s petoricom igra~a, (dok se netko ne ozlijedi ili umori pa onda u|e zamjena, a za takve slu~ajeve postoji time out) i da je svaki igra~ specifi~an po svom poloàju i na~inu igre.

IGRA ZA PARADE I BRAVURE

Jo{ su na{i stari izradili shemu po kojoj igra ve}ina ekipa. Igra~i su ozna~eni (u mislima i dogovorenoj strategiji) slovom i brojkom, od A1 do A5, ovisno o svojoj zada}i tijekom igre. Primjerice, igra~ A1 igra u najve}em pli}aku, najvi{e tr~i, ponekad i do deset metara kratkim {printom kako bi dohvatio balun i dodao ga onom do sebe. To je igra~ za najve}e parade i bravure. Igra~ A2 tako|er spada u klasu trka~a i dobiva puno lopti. Igra~ A3 je mezzo, u sredini, niti istaknuti trka~, niti dodava~, ali mu je najva`nija zada}a da dodaje loptice tehni~aru na broju A4, koji je najve}i dodava~. Ovaj je igra~ playmaker ekipe, on usmjerava i daje lopticu ostalima. I na kraju, igra~ A5 koji je sidrun, tako|er hrani loptama one nasuprot, ali je najmanje pokretan. I na kraju kaìmo da suda~ka ekipa ocjenjuje broj skokova (parada), teìnu njihova izvo|enja, atraktivnost i ljepotu izvo|enja i, dakako, koliko je minuta loptica ostala u zraku. I sad kad sam vam sve lijepo objasnila – slijedi najva`nije. Kakav bi to doga|aj bio bez hepovaca??! Kad odlu~imo, znamo biti najbolji na cilom svitu. I zato se na svjetski tron picigina{a popelo i dvoje na{ih. Obojica iz DP Elektrodalmacija Split.

Zlatnom se medaljom mogu pohvaliti Ivanka Gale{i}, pravnica iz Slu`be za pravne, kadrovske i administracijske poslove i Arsen Batarelo, dipl.

ing. iz Odjela projektiranja. Na{a sirena odmalena njeguje {portski duh pa je ovo Prvenstvo samo jedno od brojnih natjecanja na kojima je do sada nastupila. Prisjetimo se igranja odbojke za dràvnu reprezentaciju, osvojenog ekipnog prvog mjesta u stenografiji, drugog mjesta u stolnom tenisu na igrama na{e korporacije ili njene aktivne uloge suca upravo za odbojku, stolni tenis i atletiku.

- Picigin sam po~ela igrati jako mlada, jo{ prije 40 godina, ali samo rekreativno. Nisam ni razmi{ljala o natjecanju dok me nije u ekipu pozvala prof. Miranda Kre{i} i «pokrenula» me. (op.p. Miranda je tako|er u tijesnoj vezi s HEP-om, ona je supruga na{eg pokojnog kolege Milorada). Odràle smo samo jedan zajedni~ki trening, ali smo se brzo uklopile, jer je picigin oduvijek bio dio na{ih ìvota. Premda je najmla|oj 24, a najstarijoj 65 godina, razlika nije bilo – ujedinila nas je i vezala ljubav prema ovom iznimnom {portu. Napomenut }u da sam upravo ja na onoj gornjoj granici – imam 60 godina. Ba{ najmla|a, Nevenka ]uk, ponijela je titulu najatraktivnije igra~ice turnira. Ozbiljnih ozljeda nije bilo, samo jedna ve}a «modrica» na kuku – kaè nam energi~no Ivanka i prstima prevr}e zlatnu medalju o vratu.

POZNAJE PLI]AK U DU[U

Arsen Batarelo, tako|er je odrastao s piciginom. Na lanjskom je Prvenstvu osvojio tre}e mjesto, a ove godine se popeo na vrh. I ne samo da je dobio zlatnu medalju, nego je osvojio i zlatnu plaketu za najatraktivnijeg igra~a. On je upravo onaj A1 o kojem smo maloprije pisali. Njegovi Babai (ime je odabrao sponzor) dobili su jo{ i nagradu za najljep{i skok (J.Kalili}) i pe~eno janje od «Slobodne Dalmacije», suorganizatora Prvenstva. Ali najve}a atrakcija ove ekipe je njihov sidrun, 78-godi{nji Toni Ver{i}, legenda Ba~vica i svih splitskih novogodi{njih turnira na ovom pijesku. Kaè Arsen da se jo{ uvik zna bacit i za to dobije najvi{e pljeska. Od Arsena sam nau~ila sva picigina{ka pravila. I jo{ pone{to. Primjerice, kako balun~i} mora biti po pravilima:

- To mora biti oguljena i izbru{ena teniska loptica. Bru{enje mora biti tako napravljeno da balun udovolji svih zahtjevima, da nije prelagan pa ga vjetar nosi, a ne smije biti ni preteàk jer onda nije dobar za igru... Zna se dogodit da od pet baluna samo jedan ispadne ba{ kako valja – izbru{en ravnomjerno po cijeloj povr{ini. Svaka ekipa ima svog ~ovjeka koji radi balune, ko se time bavi mora znati da balun ne smije lebdjeti i da mora i}i pravocrtno... Ove smo godine uspjeli odràti lopticu 4,5 minuta u zraku i za to smo dobili desetku, najvi{u ocjenu koju nitko nije dobio. ..

I Arsen je jedan od onih {to oko Boì}a istr~e na pijesak Ba~vica. Pozna on ovaj pli}ak

Kakav bi to doga|aj bio bez hepovaca?!

Ivanka Gale{i}: picigin je oduvijek bio dio na{ih ìvota

Arsen Batarelo, ne samo da je dobio zlatnu medalju, nego je osvojio i zlatnu plaketu za najatraktivnijeg igra~a

u du{u. I jako ga veseli to {to je ovogodi{nje Prvenstvo proteklo uz dobro organiziranu medijsku popra}enost i veliki broj sponzora i {to to navje{}uje njegovo {irenje izvan lokalnih granica. A mi se nadamo i izvan dràvnih. Samo {to prije toga moramo taj svit nau~iti igrat picigin.

Vero~ka Garber

Gradona~elnik Splita Zvonimir Pulji} najboljima je uru~io zasluèni pokal

hep vjesnik 225.indd

Documents