Helena Stimac Radin

POLITICKA PARTICTPACIJA ZENA I ROD}IA(NB)OSVTJESTENOST MLADTH

1. Uvod: potiti ika (ne)zastupljenost Zena kao demokratskinedostatak

"Sto, dakle, nije u redu s liberalnom demokracrjom?" - zapitala sefeministidka teoretidarka Anne Phillips polazeii od politidke podzastupljenostiLenana nacionalnom i lokainom nivou kao jednom od pokazatelja demokratskogdeficita suvremenih demokratskih poredaka. U prijepomoj diskusiji izmedupristalica liberalnog koncepta univerzalizma ljudskih prava i zagovaratelja/icarodno zasnovanog prisfupa u def,rniranju sadrZaja modeme demokracije, pitanjepolitidke participacije iena zauzima jedno od sredi5njih mjesta. Ono Sto je vaZnoistaknuti s obzirom na rasprave i feministidku kritiku liberalnih nadela demo-kratskog zastupanja jest to da se u ovoj todki druStvena teorija susreie s rodnomaksiologijom kao dijelom opce institucionalizirane politidke aksiologrje zajedniceeuropskih zemalja. Temeljni politidki ciljevi i wijednosti rodne ravnopravnostikao zajednidki standardi zemalja dlanica i uvjet integracijskog procesa eksplicitansu i vaZan dio osnovnih dokumenta Europske unije ukljudiv5i Ugovor EZ kojipropisuje promicanje ravnopravnosti spolova kao njenu trajnu zadaiu sa ciljemuklanjanja neravnopravnosti spolova u svim aktivnostima Zajednice, Drugimrijedima, zahtjevi Zenskog pokreta su politidki priznati, a feministidka teorijskaterminologija je dijelom postala sastavnim drjelom diskursa EU koji potvrdujeiskijudenost Zenskog spola iz procesa javnog donoSenja odluka te, na taj nadin,dovodi u pitanje i legitimnost demokratskog postupanja.

Problem o kojemu govorimo potvrden je i u najnovijem strateSkomdokumentu Europske komisije: Putokazi ka ravnopravnosti Lena i muikaraca -

smjernice za razdoblje od 2006. do 2010., u kojemu je kao jedno od prioritetnihpodrudja, ciljeva i akcrja izdvojeno promicanje jednake zastupljenost mu5karacai lena na mjestima odludivanja. U njemu se takoder istide da je rodna ravno-pravnost jedan od temeljnih principa razvojne europske politike uz nagla5avanjeobveze zemalja koje uiaze u Europsku uniju na potpuno prihvadanje tih nadelauz uskladivanje zakonodavsfva i dono5enje drugih administrativnih i pravnihmiera,

r57

Helena Strmac Radin

. I vijeie Europe je donr.yelo temeljne dokumente kojima je cilj potaknutidrLave dlanice na ispravljanje navedene neravnoteZe. u jednom od-njegovihnajvaznrjih akata u tom podrudju - preporuci Rec eaB)3 odbora ministaradriavama ilanicanta o uravnoteienoj participaciji iena i muikarace trpolitiikom i javnom odluiivanju navodi se desto citirana definicija prema kojoj"uravnoteZena participacija lena i mu5karaca znadi da zastuplienoit bilo Zenabilo muskaraca u bilo kojem tijelu koje odluduje ne bi smjela pasti ispod 40vo,,,Kao anaiitidki pokazatelji i indikatori napretka u podrudju pro""ru politidkog ijavnog dono5erya odluka ovdje se navode sljedeii kritergi

l. postotak izabranih muskaraca i iena u parlamentu, zupanijskimskupstinama, gradskim i opiinskim vijeiima, a prema politidkoj sirancikojoj pripadaju;

2. postotak zastupnica i zastupnika u parlamentu u usporedbi s broiemkandidata, a prema politidkoj stranci kojoj pripadaju;

3. postotak lena i muikaraca u nacionalnim izaslanstvima, u imenovanimpredstavnidkim tijelima, kao sto su parlamentarna skupstina vijeiaEurope i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe te medunarodnimorganizacijama i forumima;

4. postotak Zena i muSkaraca u Vladi;5. broj zena i muskaraca ministara u razriditim podrudjima djelovanja.6. postotak najvi5e rangiranih Zena i mu5karaca u javnim sluibama i njihova

raspodrj elj enost u raziiditim podrudj ima dj elovanj a;7. postotak Zenskih i mu5kih sudaca u Vrhovnom sudu;8. postotak Lena i mu5karaca u tijelima koje imenuje Vlada;9. postotak iena i mu5karaca u tijelima politidkih stranaka koia donose

odluke na nacionainom nivou;10. postotak iena i muskaraca dlanova udruga poslodavaca, radnika i

profesionalnih organizacija i postotak Lena i muskaraca u njihovimtrjelima koja donose odluke na nacionalnom nivou.

Hrvatska se, kao driava koja se upravo nalazi u procesu pristupanja, i upodrudju politidke zastupljenosti Zena nalaziu slidnoj situaciji kao veiina drugiheuropskih zemalja (izuzev skandinavskih): zene su, naimi, jos uvijek bitopodzastupljeni spol u obnasanju vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. ova seneuravnoteZenost u donosenju politidkih odluka - osim sto dovodi u pitanjeustavnopravno zajamdeno kon5tenje temeljnih ljudskih prava i kdtidki uridn,rj.udinkovitost demokratskih institucija (ukljudivSi politidke stranke i izbornozakonodavstvo) - uspo.stavlja ikao vai.anpredmet inanstvenog istraZivanja dija1e zadaca razumijevanje onih drustvenih procesa koji onemojuiuju reullaciiujedne od temeljnih vrednota parramentame demokracije i gen-eriranje nejedna-kosti spoiova.

1 5 8

Politidka participacrja Zena i rodna (ne)osvqe5tenost mladih

Prema pojedinrm prethodno navedenim mjerilima, kao i podacima iztablice 1, razvidno je da su Zene u Hrvatskoj politidki podzastupljen i margina-lizirani spol.

Tablica / : Promj ene udjela zastuplj enos tr Lena u t4 elima viasti u Hrvatskoj (9/o) '

Izvor: DZS 2006.

S druge strane, od podetka devedesetih godina pro5loga stolje6a do danasmoZemo pratiti postupni ali stalni porast udjela politidkog zastupni$tva Lena upredstavnidkim i izvrSnim tijelima viasti, U trenutku provodenja ovoga istraZi-vanja 2004. godine, Zene su zauzimale 34 (od 152) zastupnidka mjesta u Saboru,Sto je u odnosu na situaciju u vrijeme istraZivanja iz 1999. godine predstavljalo

zna(ajan pomak. Udio Zena u Saboru Repubiike Hrvatske porastao je od

parlamentamih izbora 1995. sa T ,I o/o na 22ok u izbonma 2000. te ostao otprilike

isti i nakon izborc 2003. godine. NajviSi kontinuirani porast Zena primjetan je u

Vladi RH i njezinrm tijelima: od 6,30/o 1992. preko 9,5a 1995. i 10,5% 2000.godine do 28,6% 2003. i 3l,3oh u 2a01 . godini. usporedno se poveiavao i udio

Zena medu drugim duZnosnicima i visokim drZavnim i javnim sluZbenicima s

20.A% 2000. do 26,50 2005. godine, kao i veleposlanica s 8,00% 2000. do 15%

2005. godine (DZS, 2006). Od 2003. godine Hrvatska je u usporedbi s

prosjekom zemalja dlanica EU i zemalja kandidatkinja po udjelu ministrica u

Vladi iznad prosjeka, a po udjelu zasfupnica u Sabont na razini prosjeka EU'

Medutim, na lokalnoj razini se nisu odvrjali komplementami procesi, te je

ukupan broj vrleinica lastao daleko sporije, a povecanje nakon provedenih opiih

iokalnih tzborau svibnju 2005. godine - u usporedbi s onima t27001. - iznosiloje svega 1,1%, Ovdje je zanimljivo da su, prema analizi spoine strukture miadih

u predstavnidkim i izvrinim tijelima lokalnih vlasti (Ili5in, 2406) Zene vi5e

zastupljene u segmentu mladih nego medu svim duZnosnicima.

I Za udio Zena u parlamentima zemalja dlanica Europske unr. je usporedi: Europska komisi ja, DC

EMpL, Database on *o,nen and men in decision- making (http:i/ec.europa.eu/etnployment-social/women men stats/rreasures in4 en.htlm).

Tiiela vlasti 1999. 2004. 2006.

Zastupnice u Hrvatskom saboru

Ministrice u Vladi RH

elanice Zupanij skih skr-rp5tina

Clanice vijeia gradova

Clanice vijeca opiina

Ukupan postotak vr3e6nica u predstavnidkim tijelimajedinica lokalne i podrudne (regionalne) samouprave

1 , 1

7,0

22,03 1 , 0t t 414,07 ,0

) ) a3 1 ,0t 4 \

9 , L

10,6

r 5 9

Helena Stimac Radin

U ovoj istraZivadkoj dionici je kao predmet znanstvenog interesa t glavnt

cilj istraZivanja izdvojena analiza vrednovanja i stavova mladeZi prema

sudjelovanju Zena u poiitieto* Zivotu zemije polaze1i od odredenja socijalne

iskljudenoiti kao "nemoguinosti sudjelovanja u moguinostima koje su na

rasiolaganju vedini" (Giddens, 2000) te od jednog od temeljnih demokratskih

nadela p."*u kojemu iu poticanje ravnopravnosti spolova i razvoj demokratskih

dru5tvenih odnosa medusobno vi5estruko povezani procesi'

posebni ciljevi anahze ukljudili su: 1) utvrdivanje distribucije i strukturira-

nosti stavova mladih prema navedenom aspektu tjudskih prava Zena kao

pokazateljima prihva6anja i razumrjevanja ustavne vrednote ravnopravnosti

spolova, uti i piip."*ljenosti za europske integracijske procese u kojima je ova

wednota sastavni dio politidkih kriterija za pristupanje; 2) ustanovljavanje

promjena u ispitivanim stavovima ispitanika temeljem usporedbe rezultata

istraZivanja iz 1999. i 20A4. godine; 3) usporedbu razlika u promatranim

stavovima i vrednotama izmedu mladih i starijih ispitanika obuhvacenih

uzorkom istrazivanja; 4) detektiranje raziika izmedu odabranih sociodemo-

grafskih segmenata mladeZi u odnosu na ispitivanu percepciju pojedinih

Iimenzija zenske politidke participacije, odnosno percepcrju rodnih uloga u

javnom/politidkom Zivotu.

S obzirom na potonje, u istraZivanju se krenulo od nulte hipoteze koja je

trebala odgovoriti na postavljeno pitanje je li hrvatska mladel, kao nehomogena

drustvena grupa, znadajno rczlldita u pogiedu zauzimania stajalista prema

ispitivanim aspektima politidke participacije Zena s obzilom na djelovanje

oUi5"Z;u spola, dobi, stupnja obrazovanja, socioprofesionalnog i rezidencijalnog

statusa, regionalne pripadnosti, provenijencije, brainog statusa i stranadke

preferencije. Uz univarijatnu je analizu koriStena i bivarijatna, odnosno izfadu-

navanje znadajnosti razllka upotrebom hi-kvadrat testa pri demu su tumaeene

razlike znatajne na razint 0.01 i manje. Uz navedeni komparatiwri pristup, u

ovome se dijelu istraZivanja slijedi konceptualni okvir naveden u uvodu u

istraZivanje, prema kojemu se mladima pristupa kao vaZnom druStvenom resursu

u smislu predstavnika bududnosti, odnosno nositelja i kreatora dominantnih

vrrjednosti. Stoga se, u kontekstu ovog dijela istraZivanja, njihov stav pfema

rrn1"* demokratskih druStvenih promjena promatra preko reduciranog

unulitidkog indikatora odnosa prema pitanju politidke participacije Zena kao

marginaiizirane druSwene skupine'

2. Percepcija politidke zastupljenosti Zena

Stavovi ispitanika prema politidkoj participaciji Zena ispitivani su i mjereniputem: a) percepcije stupnja (ne)zastupljenosti Zena u politidkom Zivotu Hrvatske;

160

Politidka ja Lena i rodna (ne)osvrje5tenost mladih

b) stupnja prihvaienosti nadina kojima bi se promatrano sudjelovanje moglo

poveeiti; c) stupnja slagarga s nekim drugim tvrdnjama kao operativnim indika-

iorima tradicionalnih stajali5ta prema ulozi lena u politici unutar vnjednosnog

sustava mladih u promatranom razdoblju.

U odnosu na rezultate istraZivanja iz 1999. godine uodava se pozitivan

trend porasta stupnja osvije5tenostr mlade generacije o nedostatnoj politidko.l

zastnpijenosttLena (tablica 2). Naime, u20A4. godini, viSe od 50% ispitanika i

mladi i starije dobi smatra da u politidkom Zivofu Hrvatske Zene nisu dovoljno

zastupljene Sto je u odnosu na 1999. godinu porast od vi5e od 10% mladih

ispitanika te se, istodobno, biljeZi pad onih koji ne znaju iii smatraju da je

pontiem participacija lenana zadovoljavajuioj razini. Razlike izmedu mladeg i

iturli"g dijela ispitivane populacije indikativne su i odito je da su stanji ispitanici

sklonrlr zauzimanju stava o ovom pitanju, jer se znadajno rjede izja5njavaju kako

ne znaju jesu li Zene u politici dovoljno zastupljene. Navedeno upuiuje na vecu

zainteresiranost starije populacije za politidka zbivanja, Sto potvrduju t drugi

rezultati ovih istraZivanja, ali i na manju spremnost promjene stava ush3ed

aktualnih druStvenih promJ ena.

Tablica 2: Komparativni prikaz percepcije dovoijne zastupljenosti zena u

nolitidkom Zivotu Hrvatske (%)

Procjena dovolj ne zastuplj enostiMladi Starii i

1999. 2004. 2904.

DaNe zna.;uNe

) f i 1

1'7 4

4 r q

l 5 , 8? l q

22,0) 1 )

56,8

Naime, iako se moZe udiniti paradoksalnim, porast sfupnja prepoznatljivosti

nedovoljnog politidkog predstavnl5tva iena kod mlade generacije skloni smo

tumaditi upiu,ro znadajnim porastom udjeia Zena u Saboru i Vladi RH koji se

dogodio u promatranom razdobiju. Pojadani, iako jo5 uvijek nedovoijan politidki

anfaiman,'odnosno zauzimanje veceg broja mjesta u pariamentu i vaZnih

duznosnidkih mjesta u Vladi udinilo je pitanje zenskog sudjelovanja u politici

vidljivijim u javnosti nakon izbora 2000. godine i uspostavilo se kao proces koji

jos uvijek tiaje. Dodatno, usvajanje antidisknminacuskog zakonodavstva i

tsnivanje pojedinih instifucionalnih mehanizama namijenjenih provedbi politike

,urrrropr*ooiti spolova .ojadalo je navedeni proces, udinilo ga medijski

prisutnijim i stvorilo nove pretpostavke za druStveno-politidki pristup politidkoj

panicipaciji zena kao politidkom pitanju i demokratskom standardu.

Analiza utjecaja nezavisnih varijabli na uzorku mladih 2004. godine

pokazalaje da iene, a Sto je i pretpostavljeno s obzirom na njihow politidku

16r

Helena Stimac Radin

podzastupljenost u nacionalnim i lokalnim trjelima viasti,procjenjuju kako u politici nisu dovoljno prisutne (grafikon

u daleko veioj mjeri1 ) .

x'?:g1,66; p:.ooo

od ostalih ispitivanih obiljezja ustanovuen je i znadajan utjecajso,cioprofesionalnog statusa (12=19,00), dobi (f:I|,66%) i LUrazovanla(x':32,67) pa se tako studentska populacija (56,gvo), ispitanici u dobi od 25. do29. godine (56,6%) kao i oni s visim stupnjem izobrazbe (62,4%) natprosjednoopredjeljuju za stav da u politidkom zivotu zenska zastupljenost nijezadovoljavajuia.

Nadalje, osim procjene, odnosno percepcije (ne)dostatnosti zastupljenostiZena u politici zanimala su nas i stajaliSta o najudinkovitijim nadinima poveianjanj ihove politidke participacije.

Za ispitivanje stavova prema ovom pitanju kori5tena je nominalna ljestvicasa sedam razliditih modaliteta odgovora. Od ispitanika se traZilo da odabiromsamo.;ednog od predloZenih rjesenja naznade koji bi, po njihovu misljenju, bionajuiinkovitiji nadin za poveianje sudjelovanj a Lena u politidkom

-zivotu

Hrvatske.

Kori5teni je instrument izvorno konstruiran za potrebe provedbe projektaPolitiika participacija zena, demokracija i spolne uloge (Stimac Radin, 1996) itestiran u empirijskom istraZivanju stavova gradana/gradanki Zagreba Q{:3sa)prema pojedinim aspektima sudjelovanja L,ena u hrvatskoj politici uIistopadu/studenom 1996. godine i predstavlja prvi takav pokusaj empirijskeprovJere dominantnih dmstvenih shvaianja o mehanizmrma unaprjeclivanja

1 6 2

Grafikon l: Procjena politidke zastupljenosti Lena s obzirom na spol mladih (%)

70

60

50

40

30

20

1 0

U

+ - - M u 5 k a r c i-+-Zene

Nedovoljna

4 ? q

62,1

Ne znaju

35,1

28,4

Dovoljna

22,0o q

Zenske politidke parlicipacrje unutar doma6e sociologrje.r Upitnik je bio

koncipiran na sredi5njim todakama rasprava koje su se o tom pitanju vodile u

javnoiti, politidkim strankama i znanstvenom diskursu tijekom devedesetih

godina, a ukljudivale su analize: uloge i unutrainje demoklatidnosti politidkih

itranaka, empirijski ustanovijenih razlika izmedu mu5karaca i Zena u stupnju

zainteresiranosti za politiku, zahtjeva za uvodenjem pozitivne diskriminacije,

znadaja i uloge medija i nevladinih udruga koje promidu ravnopravnost spolova,

osnivanja tzv. Zenske politidke stranke te pitanje raspolaganja slobodnim

vremenom, odnosno ravnomj erne raspodj ele obitelj skih obv eza'

Podaci u tablici 3 pokazuju kako se, od ukupno osam ispitivanih stavova,

ukljudujuii i onaj prema kojemu nije potrebno povecavati sudjelovanje Zena u

politici, u istraZivanju 1999, kao i u istraZivanju 2004. godine kao najudestahla

ponavdaju i istidu dva domtnantna stajali5ta: 1) uodavanje nedostatnosti Zenske

politidke inicijatrve temeijem njihova manjeg udjela u stranadkom dianstr'u i na

vode6im stranadkim pozicrjama i 2) adresiranje odgovomosti na pohtidke

stranke koje ne ukljuduju dovoijno lena na izborne kandidacijske liste. Sva

ostala ponudena rjeienja, osim donekle obveznog uvodenja kvota, sporadidno su

izdvoj-na kao moguii put koji bi mogao dovesti do znatnijeg povedanja Zenske

politiSke participaiije. Ispitanicima smo, naime, postavili pitanje: "Sto mislite

Lako bi si moglo povecati sudjelovanje lenau politiikom Zivotu Hrvatske?" i

zatrallli od njih da zaokruZe samo jedan odgovor sa ciljem ustanovljavanja

hrjerarhijske distribucije prioriteta, a Sto je vidljivo iz ovdje navedene rang-

lj estvice najudestalijih staj aliSta'

Blizu tredine i mladih i starijih ispitanika smatra da se kljudni odgovor na

to pitanje nalazi u pojadanom politidkom aktivizmu Zena, odnosno da bi se,

sukladno navedenome, Zene trebale u veioj mjeri ukljudivati u rad politidkih

stranaka uz jasno izralen angalman i aspiracije prema dobivanju znadajnih

unutarstranadkih poloZaj a.

2 prema ovom isrraZivanju, najveii broj ispitanika (blin10%) izraziloje uvlerenje da u hrvatskotnp"iiii8r."* ,-otu n. r,ial.r"je dovoljin'broj zena. i da ih se na izborima ne natjede dovoljno'"Xiitigi t iakvo stanje ugluuno- su pripisaii pr_evladavajuiem patrijarhalnom mentaliteru i ra5i-

renim"stereotipirna o inu5io-Zenskirn'ulogama. l. gvdje je intervenirala,varijabla spola' te su se

1.".--".tpi"i:deno (78% u odnosu na 5{o muskih.ispitanika) opredje.ljrvV\ za gore navedena

staiali5ra. Takoder, podatak koji potpuno korespondira'i s nalazima na5ih istraZivanlaiz 1999. i

Zii6+ e"ai";, "tuzui" au .1e uecini ispitanih \4?"/") smatrala kako Zene koje se natjedu na izborima

nemaii iednake Sanie kao i mu5karci da budu izabrane pri demu su se potvrdile znada.lne razlike s

;;;;;qt..uj u*iluUtr spola i obrazovanja. Za itav da Zene imaju bitno manje 5a1se-9d

**t"iu.r opieOletito i. ruegu 26% muSkaraia i,560/o Lena, a da imaju jednake lanse 32,2Vo

iouituru"u i il,arl" Zena (Vedeirji list, Slobodna Daluracija 19. 12. 1996., Novi list 2I- 12. 1996.).

163

StavMladi Starii i

1999. 2004. 2004.Zenebi trebale pokazati vi5e inicijative i interesa, ukljuditise u rad politidkih stranaka i izboriti se, unutar njlh, zavisoke poloZaje na kojima se donose odluke.Politidke bi stranke trebale isticati vi5e Zenskih kandidatana listama i u izbornim ledinicama.Trebalo bi zakonski propisati obvezatan postotakzastupljenosti (tzv. kvote) Zena u svim politidkim ti.lelima(Sabor, Vlada, Zupanrjske skup5tine, gradska i op6rnskavryeia).

Zenebi trebale osnovati vlastitu politidku skanku.Mediji bi trebali puno vi5e prostora posveiivati ovompitan;u.

Kuianske poslove i brigu o djeci ravnomjerno trebajud4elttr supruZnici kako bi Zene imale vi5e vremena zabavljenje polit ikom.Nezavisne Zenske organizacije bi trebale u izbornojkampanji pomagati Zenskim kandidatima.Ne smatraju da je potrebno poveiati prisutnost Zena upolit ici.

Ne znaju. ne mogu procijeniti

Ne5to druso

1 ? ' )

l n o

4 )

? q

5 )

o q

R R

l o R

O A

1 t q

? n s

l ? I

1 A

8,8

l , l0 1

8,2

1,0

A A

30,3

20,9

I 1 ,6

R R

) o

t 4 )

4,70,4

< 1

6,0

Helena Stimac Radin

Tablica 3: Komparativni pnkaz stavova ispitanika prema nadinima povecanjasudjelovanja Zena u politidkom Zivotu (%)

Svoje utemeljenje navedeno stajali5te svakako nalazi i u uvidu u strukturupolitidkih stranaka iz koje je razvidno da lene dine manji dio stranadkog dlanstva,da su prisutnije na niZim razinarna stranadke hijerarhije i, sukladno tome, da senjihov broj smanjuje proporcionalno madenju vaZnosti stranadkih funkcija.Nadalje, oko petine ispitanika Lrodava i nedostatak kandidatkinja na izbornimIistama te ispravno zakljuduje da broj Zena u politici nije moguie poveiati,ukoliko se one ne naiaze na kandidacijskim listama. Spomenimo, primjerice, da jeudio Zena na listama za tzbor dlanova predstavnidkih tijela jedinica lokalne ipodrudne samouprave na opdim lokalnim izborima 2005. godine iznosio svega20,1oA (Gorandii-Lazetie,2006). I pregled kandidacijskih lista za parlamentarneizbore ukazuje na neuravnoteZenu zastupljenost mu5karaca i Lena uz njihovu ve6uzastupljenost pri dnu stranadkih lista, Sto ne pruZa nikakve Sanse za ulazak uparlament, a uodeno je joS jedno pravilo - Zene su matno zastupljenije naizbomim listama margrnalnih politiikih stranaka koje rijetko prelaze izbomi prag.Ovo potonje dodatni je suprotstavljeni argument tezi da nije moguie pronaiidovoljno Zenskih kandidata u trenucima sastavljanja izbomih lista zbog njihovemanje zainteresiranosti za izbomi proces i politidki aktivizam.

164

t1a Zena i rodna 1ne)osvr .yeStenost mladih

Na slidno upozorava i Mariette Sineau (2003.) koja navodi da se, umiestoprebacivanja odgovornosti na Lene, uzroci njihova manjeg udjela , pro."ii.udono5enja politidkih odluka trebaju potraziri u strukruri drustva koji generiraekonomsku podredenost zena, stereotipe o musko-ienskim ulogama kao i uizbomim institucijama i zakonodavstr.u te oligarhidnosti funkcioniran3a poli-tidkih stranaka. Prema ovoj autorici upravo su politi ike stranke oni "filtiri" kojikontroliraju pristup predstavnidkim tijehma vlastr. Stoga moZemo zakijuditi daje, sudedi prema rezultatima ovog i drugih istraZivanja, Zenama jos uvrjek veiiprobiem postizarrye nominacije u viastitoj stranci, nego sto je to dobivanjepovjerenja samih birada.

Ispitanike smo dodatno testirah i stupnjem prihvacenosti tvrdnje kako"Zene nemaju iste Sanse kao i muikarcr da budu tzabrane na najvaZn4e stranadkeipolitidke duZnosti".

veiina (69,3%) smatra da zene nemaju iste sanse kao i muskarci da buduizabrane na najvaZn{e stranacke i politidke duznosti, pri demu Je ova procjenazna(ajno prisutnija u Zena (77%) u odnosu na (62%) mu5karce q2:65,92;p:.000). Osim utjecaja spola, mladi se u odgovorima na ovo pitanjediferenciraju i s obzirom na regionalnu pripa{nost uz natprosjedno prihvaianJete fvrdnje (oko 73%) u Dalmaciji t Zagrebu (y':34,95; p:.003). Zanimljivo je dase pri percepciji jednakosti Sansi izdvajaju mladi iz dv4u regija koje susvojevrsni antipodi po zastupljenosti Zena u lokalnim stmkturama vlasti.Primjerice, udio zena u skupstinama Sibensko-kninske Zupanije iznosi svega2,4% Splitsko-dalmatinske Zupanije J,80,6, Dubrovadko-neretvanske "l,3oA izadarske zupanrje 12,2% naspram zagreba u kojima isti doseze 2i,5oA. odito jeda su se ispitanici u predmetnoj procjeni mkovodili razliditim razlozima koji,medutim, ovdje nisu bili istrazivani. ciljano, u istraZivanju smo ispitivalipercepciju (ne)dostatnosti Zenske politidke parlicipacije, kao i stavove premanajudinkovitijim modalitetima njena povecanja. ali ne i misljenj a o razl,ozimakoji stoje u osnovi promatrane pojave za Sto bi trebaio koristiti posebaninstrument. Prema vec spomenutom istraZivanju stavova gradana zagreba(Stimac Radin, 1996) razloge za nejednakost izbornih iansi rspitaniii suuglavnom detektirali u tradicionalnom svjetonazom i patrijarhalnom mentalitetu(28,7%) te rasirenim stereotipnim mi5ljenjima da Zenama nije mjesto u politici(16%) i opterecenosti kucnim i obiteljskim obvezama (I1%), zatim u spolnojdiskriminaciji i mu5kom Sovinizmu (8,6%), inferiornosti Zenskog spala (7,4yo),manjoj zainteresiranosti Zena za politiku (6,10/0), zaostalosti i primitivizmudruStva (4,9o/o), nedovoljnom broju Zenskrh kandidata (4,5o/o) i aktualnojdrZavnoj politici (3,7o ), dak9,4o/o anketiranih nrje znalo navesti razloge.

Sindrom staklenog stropa, odnosno sustavne prepreke sudjelovanju Zena uvladajuiim stmkturama (prema G, Ashworth, 1996) sadrZane su u vecem broju

165

:neiena 5tlmac Kadln

dimbenika ukljudquci: l) dominantne/opie drustvene stavove o mulkarcima kaojedinim pravim sr.rdionicima u potitici; 2) negiranje potrebe da se Zene prikazujukao dmstvena grupa koja ipak dijeli zajednidke potrebe temeljem pretpostavkeozaledni5tr.ri interesa muskaraca i Lena; 3) nepostojanje nacionalnog planadjelovanja ili drugog politidkog dokumenta koji potvrduje predanost vdaa3ueinstruktura ravnopravnosti spolova; 4) prevladavanje -u8k, terminologije upolitici uz pretpostavku da ista predstavlja zene; 5) nepostojanje medljskogpredstavljanja Zenskih politidkih glasova, stavova, zahtjeva i vodsfva; 6) muikikultura politike ukljudujuii neformainu mrezu veza i druzenja nakon radnogvremena; 7) neravnopravna podjela obiteljskih obveza; g) niie place za tenJ,ogranidena prava na socijalne pogodnosti i onemogucavanje trosenja novca nanesrgurnu politidku karijeru, te 9) razliditr javni i privatni oblici irasilja kojernuikarci provode nad Lenama suzb4ajuci i kontrolirajuci i.oriosamoodiudivanje.

. Navedene prepreke, ukljudivsi nepovoljniji poloZaj iena na triistu rada,karakteristidne su i za hrvatsko drustvo - izuzev izostanka nacionalnog planadjelovanja koji powrduje postojanje politidke volje za provedbu poiitit"ravnopravnosti spolova i povecanja politidke participacije zena. u Hrvatikol se,na1me, od 1997. godine donose nacionalne strategrje za promicanj" ,uunopruu_nostr muskaraca i zena koje sadrze i mjere za povedanje broja Zena na svimrazinama politidkog odludivanja. posijednjih su godina osnovani i temeljniinstitucionalni mehanizmi na nacionainoj i lokalnoj iazini za provodenje politikeravnopravnosti spoiova, a uvedeno je i antidiskriminacrjsto zakonodavstvo.Godine 2003. donesen je zakon o ravnopravnosti spolova [oji, izmedu ostalog,obvezuje politidke stranke na odredivanje metoda ,u prorni"unje uravnoteZenijezasfupljenosti lena i muskaraca, kako u trjelima skanke, tako r na izbornimlistama. Siidna odredba je sadrZana i u Zakonu o izboru dlanova predstavnidkihtijela lokalne i podrudne samouprave. po prvi puta donesena je i kontretna mjeratzv. pozitivne diskriminacije u Zakonu o politidkim strankama, a u svrhupoticanja na kandidiranje zena, koja propisuje da se t0% vise financijskihsredstava iz drLavnog, proraduna dodjeljuje za podzasfupljni spol. unatodstrateski definiranim ciljevima iz nacionalnih politika, oo znaealnrleg poveianja| .ajela zena doslo je jedino u Saboru, vradi i iijerima drzaun, ,ipruu", dok je nalokalnoj razini zabiljeZen tek simbolidan pomak.

I u Preporuci Parramentarne skupstine vijeia Europe iz 2004. godine oSudjelovanje iena na izborima sa ciljem poveianja nyihova broja u parramentu idrugim predstavnidkim tijelima, uz uvodenjl rodno nedisk i-inacijskogzakonodavstva, prediazu se sridne mjere koje otuhvacaju: r) reformu zakono_davst'a i izbornog sustava ukljudujuii usvajanje mjera kojima se osrguravaparitetni prag za kandidate/kandidatkinje na totatnim, drzavnim i na drzavnimrazinama; 2) poticanje politidkih stranaka na usvajanje mjera za osiguranje

166

stimulacije za promicanje ravnopravnosti sp.otou"; t;;;;j edukacr"le i kam_panja za poticanje zena kandidutt inlu na sr"rdjerovunl" u izbJ'ma te 4) iednakipristup medija muskim i Zenskim kandidatima trjekom izbornog razdobrja.odredbe Zakona o lokalnim izborima, ushled svoje deklaratrvnosti zasnova-ne na iianku r5. koji propis'je jedino to da.predragrr"r;i-iru"*ih rista trebajuvoditi raduna o uravnoteZenoj zaitupljenostr obu.rpoiu i i" pr""o,riaa sankcije zakrSenje navedenog u. izbornom pio..rr, u poritidkoj praksi nrsu dovere do

:1l!"l" i nanovo.je aktuarizirao pitanje uvodenja no,,, {uo^pr;vremene posebnemJere za poveianje zastupnistva zena. pn tome se. u isticanju argumenata za iprotiv u navedenom_smisru, za potonje zalahtpris.talice rr;;;; kvota u poiitidkisustav, ugravnom Zenske n_evradine organizacije za razrrki od protivnika _uglavnom pariamentamih politidkih stranlka to;" n" frii*a'i{u spotno paritetnuzakonsku reguiacgu. siidne rasprave vode se u zemljama s daieko viiim shrpnjemrodne osvijestenosti

i dyrjor tradicijom poritidkog i*rrprisir" zena, primjericeFinskoj, te se (Kuusipalo, 2006) u irotivnika u.,rlden;a't<rroia-istiee zajednidkostajali5te da za njrh nema m1esta u demola.atskom sustairv.Premda se veiina nasrh ispitanika (5g,g o/o) s102ira da bi u Saboru trebal0zakonski osigurati zastupljenosi z"nu, Oot nlltr 26,6% ne zna'., a ne slaZe se teko.ko.!5,4o/o, iz podataka.u rabrici 3 odito3e tako najveci oio irpir*ita ne smatrada bi uvodenje kvota bio najefikasniji i najpozetlnli nadin za'poveianje udjeiaZena u predstavnidkim r izvrsnim tijelima uiust,. oual";* ,uni*i;iuo istaknuti daje, prema analizi koju je ptou.o upravni odboi ,u .u,rnopravnost zena imu.karaca Vijeia Europe Qaaq, udio Zena u parramentima zemarja koje s,usvojile kvotno izborno zakonodavstvo nizi (16%) od ud3era iena uparlamentima zemarja due zakonodavsfvo ne sadrzi kvote kao obveznimehanizam (zz%), dok je taj udio 'esto viii u ,",otju-u ef" for,iete strankesadrZe interne kvote. rako razrozi svakako proizraie i iz Luitlez3a pojedinogizbomog sustava sa iime se ovdje neiemo baviti, oeito ;e-'oa ni zako'skiregulirane kvote ne osiguravaju automatski rodni paritet u obriaianlu vlasti.

osrali modaliteti predro-Zenih nadina p91gi1n1a politidke parricipacrje Zena,prema miSljenju, kako mradih, tako i stirijih isirtanika, niru pr"pornati kaorelevantni, pri demu3e indikativan podatak da.lr nulmanl., ropruuo marginarno,procijenjen znad,aj uloge i podrslie Zenskih "n"utuorni't 'org'un,ru"ua

tryekomizborne kampanje kandidatkinjama na izbornrm listama.Podatak o neznatnoj

_percepcrji utjecaja nev.ladinih udruga 'a arlikuriranjepojedinih politika potvrduju i rezultati dmgih istrazivffi primjerice, izrezultata istrazivanja stavova javnosti o neviadini ̂ ,rg^ni.ucrjama (Franc,sakii, 2005) proizrazi d,a, i1k9 je vecina gradana (9r,r%)"dur* ro ,rr*udrugai/ilr nevladina organrzac4 a, hk 43,go/o njih je samo dulo za navedeni izraz, arj ne

1 6 7

Helena Stimac Radin

zna tocno njegovo znadenje. Sva ispitivana sociodemografska obiljezjaisprtanrka pokazala su se znadajnima, pri demu je najsiabrje poznavanje ,nu8.njuizraza udruga utvrdeno u zena, osoba stargih od 60 godina, ispitanika s najniZimstupn3em naobrazbe i najnizim mjesednim prihodima po dlanu domaiinstva teonih koje Zive u mjestima srednjeg stupnja urbaniziranosti. svega 25%oanketiranih u citiranom istraZivanju znalo je navesti naziv barem jedne udrugekoja ja aktivna u podrudju ravnopravnosti sporova te je, uz opienito pozitivlnstav (prisutnr.li u mladih od 30 godina) o neviadinim organizactjama, vihti uroiispitanika - izmedu 37,4 oh i 43,o - ocijenio da je sadasnji stupanj utjecajaudruga na lokainoj i nacionalnoj razini, na oblikovanje politika to.la utSeeu nasvakodnevni Zivot, mah.

AnaLiza utjecaja pojedinih sociodemografskih obiijeZja mlade popuiacije naispitivane preferencrje najudinkovitrjeg nadina poveianja politi ikogpredstavni5tva tena pokazala je odekrvane rezuhate. Naime, utjecaj- varijabl!spola najznadajnrje je diferencirao ispitanike i to kod polovine razmatranihstajaliSta. Pnmjetan je i utjecaj vanjable dobi, obrazovanja, socioprofesionalnogi rezidenecrjalnog statusa kao i regionalne pripadnosti.

Iz tablice 4 .]e odito da su ustanovljene razlike spolno determinirane i to usmjeru veie sklonosti isprtanica uvodergu kvota, ravnomjemijoj raspodjeliobavljanja obiteljskih obveza i, sukladno ranije navedenim pokazatiljima,manjem prihvaian3u stajalista po kojemu nrje potrebno povecati sudjelovanjeZena u politici.

Tablica 4: Stavovi prema nadinima poveianja politidke zastupljenosti zena sobzirom na spol mladih (%)

vecina drugih navedenih obiijeZja diferencira ispitrvanu popuiacijumladeZi upravo prema najfrekventnrjem stajaliitu koje zastupa tvranlu oa ieudio Zena u politici moZe povedati temeljem njihova,r.""g orobrrog angazmana(tablica 5).

1 6 8

Stav Mu5karci ZenePolitidke stranke bi trebale isticati vi5e Zenskih kandidata nalistama.

{=10 ,55 : p= .061 & :23,4 17,5

Trebalo bi zakonski propisati obav ezan postotakzastupljenosti Zena u svim politidkim tiielirna. 10 .9 < ^

5.uc_anske poslove i brigu o djeci ravnomjerno trebajudrjeliti supruZnici.

7,84 9

Ne.smatraju da je potrebno poveiati prisutnost 2ena uDOl l t iC l .

t = 2 3 ;fl6; p:.ffiQ' . ;*;. ;i

I 1 , 8

Politidka participacija Zena i rodna (ne)osvije5tenost mladih

Tablica 5: Stavovi prema naiinima poveianja politidke zastupljenosti Zena sobzirom na socijalna obiljeZja mladih (%)

Naprosjedno ovaj stav dijele zaposleni ispitanici i studenti, starija mladeZvi5eg stupnja obrazovanja i iz urbanijih sredina. S druge sftane, radikalnijemstajali5tu koje dijeli svega 8olo anketiranih, a po kojemu je rje5enje u osnivanjuZenske politidke stranke, skloniji pu udenici, dakle, najmladi dio populacije niZegstupnja obrazovanja. Regionalna je pripadnost podijelila ispitanike s obzirom na(ne)prihvaianje potrebe poveianja sudjelovanja Zena t politidkom Zivotu. Iovdje'smo suodeni s pojavom da se mladi iz dvije regije u kojima biljeZimo

ObitjeZja mladihi,enebi trebalepokazati vi5e

inicijative

Zene bi trebaleosnovati vlastitupolitidku stranku

Ne treba povedatibroj Zena u politici

ZaposlenVeNezaposleni,/e

Udenici/eSfudentVce

35,0) 1 1

36.1

8,08,412,3A Ia r r

ffi#l5 - 19 godina20 - 24 godine25 -29 godina

1 1 A

? ? 5

34,8

12,05,96,7

OS i manjeInd.izanat. Skola

Srednja Skola

vss. vss i vise

1 1 \

28,934,736,7

t 1,3l ) t

5,83,9

SeloMali gradVeliki gradZagreb .

29,629,938,6

Sjev. Hrvatska

Sred. Ilrvatska

Isra i Primorje

Istodna Hrvatska

Dalmacija

Zag.eb

6,6\ )

15,6

L2,A' t 1' , ^

UKUPNO 31,9 8'2 8'8

169

Helena Stimac Radin

naJvrsr r na3man3i udio Zena u obnasanju vlasti, prema kriteriju zastupljenosti uZupanijskim skupstinama, natprosjedno suprotstavijaj, potr.bi ptveianjapolitidke participacrje Zena. No, kao sto smo ranije spomenuii, razloge bi trebajododatno istraZiti zasebnim instrumentom te bi pretpostavku o uece* stupnjukonzervativno/patruarhalnog mentaliteta u Dalmaciji naspram Istre i primorjatek trebalo dokazati.

Percepcrju zna(,enja uravnoteZene participacije muikaraca i Lena u politicidodatno smo mjerili i putem prepoznavanja potrebe veceg sudjelovanja z"nu upolitici kao jednom od kriterija demokracrje. Tako smo ispitali stupanj slaganjaispitanika s tvrdrlama prema kojima ie: l) ukijudivanje veieg troja zara-upolitiku pobolj5ati kvalitetu cijelog druitva i 2) u Hrvatskoj ie biti visedemokracije ukoliko ie Zene ravnomjemo s mu5karcima sudjeloviti u donoSenjupoiitidkih odluka.

Vecina ispitanika, pri demu nema znadajnih razlika izmedu mladeg (jz%) istanyeg kontingenta ispitanika (73%) potpuno se ili uglavnom slaze da bi seveiim stupnjem politidke participacije Zena poboljiala demokratska kvaiitetacijelog druStva. odekivano je i ovdje zabiljelen utjecaj varijable spola, te su:"!".!!1^'!%) u odnosu na muikarce (63,40/o) skionije ispitivanome sta\u(y':147,22; p:.000). S obzirom na dobivene podatke moZemo zakljuditi da suispitanicr skloni tumadenjima (teorgske i poiitidke naravi) koja, kio jedan odrazloga za vecu politidku ukljudenost Zena, navode argument iskoristivosti svihljudskih resursa, Sto je jedan od temerjnih preduvjeta zabrii i cjeloviti razvojdruStva i smanjivanje stope siroma5tva.

Udecaj vanlable spoia zabiljeZen je na slidan nadrn i u prihvacanju stava dabi u Hrvatsko; bilo vise demokacrje kada bi zene ravnomjemo s muskarcimasudjelovale u donosenju politidkih odruka. i ovdje se, dakle, uz visoki opiiprosledni stupanj slaganja anketiranih {i5%), zene natprosjedno (g1,g%) slaiu snavedenom tvrdnjo'-i u odnosu na muiki dio ispitanixi - al,srl" (f:gt,ls;p:.000). Primjetno je i djelovanje provenryencije (s0%) kao i rezidencrjalnogstatusa (78%) s obzirom da se ispitanict tz velikih gradova natprosjednoopredj eljuj u za navedeno staj aliSre (X2 :24,98 ; p:. 003 i f :i+,eV ;p:, 003 ).

Analiza distribucije i strukturiranosti percepcr3e i stavova mlade (i starije)populacije prema pitanju zenske politidke participacije pokazala je da,

-uz

veiinsko pristajarye uz stajaliite nedostatnog zastupni5tva zena, ispitanicidominantno adresiraju navedeni problem politidtirn strankama, dime upuiuju napitanje stupnja demokratidnosti unutarstranadkog funkcioniranja kao na kljuenopitanje u kojemu se nalazi uzrok navedenog stanja. Nadalje, ispitanici takoderprepoznaju pitanje Zenske politidke participacije kao piianje kretanja opiihdemokratskih procesa u zemlji. ono dto je posebice vazin rezultat promatranihodgovora jest snazna diskriminatorna uloga spolne pripadnosti ispitanika. Rodne

r70

Poiitidka partrcipacqa Zena i rodna (ne)osvijeStenost mladih

se razlike pokazuju najvaZnijom razdjelnicom pri prepoznavanju politidkediskriminacije, Sto dakako ne iznenaduje i govori o tome da su Zene svjesnijemarginalnije politidke pozicije u odnosu na muSkarce te d,a, za razliku od njih,odekuju i brLe promjene u smjeru jednakosti moguinosti za aktivno kori5tenjesvojih prava. Daljnje ispitivanje prepoznavanja pojedinih oblika diskriminacrje uSirem druSfvenom kontekstu dodatno ie potvrditi empirijski ustanovljen vecistupanj rodne osvijeitenosti Zenskog spola.

3. Prihvadenost vrednote ravnopravnosti spolova iprepoznavanje diskriminacije

Analiza prihvacenosti vrednote ravnopravnosti spolova, kao jedne odtemeljnih ustavnih vrednota, pokazala je da je ona unutar populacije miadihprihvaiena gotovo konsenzualno s obzirom na podatak prema kojemu 94,60hispitanika ocjenjuje ovu vrednotu wlo iii uglavnom vaZnom (Ili5in, 2005). I zadruge je ustavne vrednote zablljeZen priblizno isti visoki stupanj prihvacanja.Ipak, treba napomenuti da je vrednotu ravnopravnosti spolova kao vrlo vaZnuizdvojiio gotovo 79o/o tspitanih i time je, na ljestvici poZeljnosti, situiraloznadajno iznad stupnja prihvacanja vrednote demokratskog i vi3estranadkogsustava (58,1%), vladavine prava ( 63,5oh) i nacionalne ravnopravnosti (70,2%).

Dodatno, visoka prihvaienost vrednote rawropravnosti spolova je potvrdenastavovima mlade populacije prema potrebi za5tite ljudskih prava iena. Primjerice,89% mladih ispitanrka smatra da ljudska prava Lena treba uvijek Stititi, a svega 9%da to ovisi o situaciji (Potoinik, 240r.

Medutim, iako je ova vrednota gotovo konsenzualno potvrdena, percepcijaopieg dru5tvenog polaLaja Zena govori o tome da veliki broj ispitanika ne prepo-znaje razll(ite oblike neravnopravnog dru5tvenog statusa muikaraca i lena. Uzpitanje kojim se u ovoj dionici istraZivanja bavimo, spomenut iemo i nepovolj-niji poloZaj Lenana trZi5tu rada temeljem njihova veieg udjela u ukupnom brojunezaposlenih osoba, man;e place i mirovine i razlidite oblike diskriminacije skojima se susreiu pri i tijekom zapo5ljavanja kao jo5 jedan od egzaktnihpokazatelja druStvene stratifikacije na Stetu Zenskog spola.

Naime, na pitanje kojemu je cilj bilo upravo detektiranje osvije5tenosti oneravnopravnosti spoiova i u kojemu se zaffalila procjena odnosa izmedupojedinih dru5tvenih skupina - u ovome sludaju mu5karaca i Zena - svega 41o/oispitanika je izjavilo da smatraju kako su Zene u naiem druStru u lo5ijempoloZaju od mu5karaca (grafikon 2). I ovdje se potvrduje gornji navod o utjecajurodnih razllka na percepciju druitvenog poloZaja Zena s obzirom da dak 5l%Zena, naspram 32oA mu5karaca, drZi"kako su Zene u odnosu na muikarce unepovolj nij em dru5tvenom poloZaju ({ =7 6,3 ; p:. 000).

171

Helena Stimac Radin

Grafikon 2: Percepcijamu5karce (o%)

mladih o druStvenom poloZaju Lenau odnosu na

LoSiji poloZaj41,2

Bolji poloZaj 4,6

lsti poloZaj 54,2

Indikativno je da na odgovore na postavljeno pitanje znadajno, osimvarijable spola, djeluje i sfupanj obrazovanja pri demu percepcija neravnoprav-nosti spolova u druStvu proporcionalno raste s porastom obrazovanja, a Sto jeodito i iz tablice 6.

Tablica 6: Percepcija druStvenog poloZaja Zena u odnosu na mu5karce s obziromna sfupanj obrazovanja mladih (%)

i=t7,7s: p= 007

Prepoznavanju neravnopravnosti spolova natprosjedno su, uz ispitanicevi5eg stupnja obrazovanja, skioniji i ispitanici iz Dalmacije (43,4o/o), Istre iPrimorja (M%) i Zagreba 46,40/0 koji takoder natprosjedno prepoznajumarginalniji poloZaj lena (y :28,24 ; p=.002).

U vezi s navedenim ispitali smo i stupanj oiekivanja anketiranih s obziromna unapredivanje poloZaj a Lena od strane vladajucih struktura (grafikon 3).

Ovdje se opetovano ponovio diskriminatorni utjecaj varijable spola, a 5to jei potwda gore navedenih empirijskih pokazatelja. ViSe od polovine ispitanikaima visoka odekivanja od vlasti kada se radi o aktivnostima usmjerenim pobolj-Sanju op6eg poloZaja iena, pi demu je razumljivo da su ova odekivanja znatno

172

Stupanjobrazovanja Losiji poloiaj zena lstiTolozajzena i Botji polozaj zena

OS i manjelnd./zanatska SkolaSrednja SkolaVSS, VSS i viSe

3 8,3 55,2 6,539,5 54,3 6,341,8 55 , I 3 , I48,7 47,t 3,5

UKUPNO 41,2 54,2 4,6

Politiika particrpacija Zena i rodna (ne)osvije5tenost mladih

inai,enija u ienskog dijela populaclje. Zene, naime, u &,3o/o sludajeva smatrajuda bi se hrvatska vlada trebala veoma posvetiti unaprjedivanju druStvenogpoloZaja Lena, za razliku od 42,4o/o muSkaraca Q-:l,Ze ,gq; p:.000), Visokistupanj odekivanja je vezan i uz bradni status, pa- su odekivanja vi5a kodoZenjenih ispitanika (61%) u odnosu na neoZenjene (i:14.23; p:.003), a Sto sesvakako moZe protumaditi i dodatnim obiteljskim obvezama. Ovdje smatramopotrebnim napomenuti da je pitanje uskladivanja obiteljskih i profesionalnihobveza jedno od kljudnih pitanja u svim strategijama usmjerenim ka razvijanjumjera za unaprjedivanje provedbe politike ravnopravnosti spolova (Europskakomisija, 2006; Nacionalna politika za promicanje rar.nopravnosti spolova,2006.). Ono ukljuduje i pitanja vezana uz podizanje svijesti o ravnomjemojraspodjeli spomenutih obveza kao i ravnomjernu brigu oba roditelja za skrb odjeci, kori5tenje roditeljskog dopusta od strane odeva, otvaranje veieg brojapred5kolskih ustanova i servisa za druge korisnidke skupine, uskladivanjeradnog vremena sluZbi djedjih vrtiia i slidno.

Grafikon 3: Stupanj odekivanja od hrvatskih vlasti u osfvarivanju politidkogprioriteta pobolj5anja poloLaja Lena (%)

Jedan od znadajnijih nalaza ovoga istraZivanja jest veliki raskorak izmeduvisoke opredijeljenosti mladih (i starijih) ispitanika za dekTarativna nadelaravnopravnosti spolova formalizirana u Ustavu RH i drugim dokumentima, kao ikoncept za5tite ljudskih/Zenskih prava i, s druge strane, prepoznavanju aspekatadiskriminacije Zena u politidkom i Sirem kontekstu druStvenih odnosa. Pokazalo

1 0

0

'+Mladi

-*e,:-Stariji

Nimalo

I , C

1 0

Malo

10,77 0

Donekle

J J , O

Puno

53,24 7 7

t73

Helena Stimac Radin

se da su, usiijed statistidki ustanovljenogzna(ajnog utjecaja varijable spola, Zenesvjesnije neravnopravnijeg statusa u dru5tw te da, u skladu s navedenim,potraZuju i ve6a odekivanja promjene vlastita opia poloZaja, ne samo s obziromna povecanu politidku participacrju, vei i u ukupnom dru5tvenom kontekstu.

Dodatno, zanimljivi su i nalazi koji ukazuju na nekompatibilnost izmedunavedenih visokih deklarativnih opredjeljenja za vrednotu ravnopravnostispolova i negativnog stava prema feminizmu kao pokretu koji se zasniva i koji je

ujedno najglasniji upravo onda kada se radi o primjeni i poitivanju Zenskihljudskih prava, kao i provedbi politike ravnopravnosti spolova u svakodnevnojpraksi druStvenih odnosa. Ispitivanje stupnja prihvatljivosti feministalica kaozasebne druStvene grupacije pokazalo je da su, za gotovo 60%o ispitanika,potpuno ili uglavnom neprihvatljivi (tablica 7). Ovdje je pohebno referirati se ina ranije izneseni podatak prema kojemu svega neznatan broj ispitanika smatrada djelovanje (kampanje. javna zagovaranja i sl.) nevladinih Zenskihorganizacija moZe znatnrje utjecati na poveianje ukupnog udjela Lena upolitidkom Zrvotu zemlje. S obzirom da se Zenske udruge veiinskisamodefiniraju i kao feministidke udruge postavlja se pitanje o razlozima kojenj ihovo dj elovanj e dini neprihvatlj ivim vecini ispitanika.

Tablica 7: Komparatrvni prikaz stupnja (ne)prihvatljivosti feministalica kaodruSfvene skupine - mladi i stariji (%)

Kao Sto je vidljivo iz tablice 7, feministi/ice su podjednako neprihvatljiviveiini i mladih i stanjih ispitanika, Sto ukazuje na dinjenicu da unatod dugojtradiciji feministidkog pokreta u Hrvatskoj sam pojam feminizma nije zadobiogradansku legitirnaciju. Ovdje smo zasebno izdvojili analizu prihvatljivostfeminista/ica zbog indikativne dinjenice da su se ispitanici najznadajnije podije-lili upravo u zauzimanju stajali5ta prema ovom pitanju te su na njega, za razllkuod svih drugih promatranih stavova, utjecale sve promatrane sociodemografskevarijable spol, dob, obrazovanje, socioprofesionalni stafus, regionalnapripadnost i stranadke preferencije ispitanika (tablica 8).

Stupanj prihvatljivosti Mladi Stariji

Potpuno neprihvatlj iviUglavnom neprihvatlj ivi

Ni prihvatljivo ni neprihvatljiviUglavnom prihvatljivi

Potpwro prihvatljivi

Bez odqovora

1 1 6

r9 ,9) L 1

g )

8,30,9

1 q 4

t7 ,026,18 , 18 ,78 , 1

1 n 4I I A

Zena i rodna (ne)osvij

Tablica 8: fNe)prihvatljivost feminista/ica s obzirom na socijalna obiljeZjamladih (%)

ObiljeZja mladihPotpuno ili Ni orihvatliivi ni

Potpuno ili

""l,tjXl""iifi" neprinvaqivi ,lfiXJ,fifrn

ZeseMu5karci

52,2 25,9 27,963.9 22,8 13,3

15 - 19 godina20 - 24 godine25 -29 sodina

63,556,953,7

20,524,827,7

16,018,318,6

OS i manjeInd./zanat. SkolaSrednja SkolavSS, VSS i vise

62,6 19,4 18,064,9 23,7 ll,455,2 26,2 18,648,3 29,8 21,9

Sjev.IkvatskaSred. HrvatskaIstra i PrimorjeIstodna HrvatskaDalmaCijaZagr.eb

57,4 23,0 19,653,8 30,4 15,850,4 27,3 22,366,8 20,8 12,463,4 20,5 16,151,3 29,1 19,6

IDZHNSHSPHSSSDPNeodludni

65,5 18,3 16,248,2 29,9 21,965,2 25,0 9,860,0 24,2 15,85r,9 3o,o l8, l57,6 24,9 17,5

UKUPNO 58,0 24,4 17,6

I ovdje se nanovo pojavljuje znalajan utjecaj varijable spola te su

feministilicl manje neprihvatljiva dm5tvena skupina osobama Zenskog spola,

vi5eg stupnja obrazovanja (dime se neprihvatljivost lineamo smanjuje), starijih

god*ta te ispitanicima iz regtia s vedim udjelom Zena u lokalnim strukturama

ilasti, kao i pristasama politidkih opcija tzv, lijevog centra (HNS-a i SDP-a).

Bez abzka na navedene statistidki malajne razlike i njihovo ukazivanje na

promjenu trenda razumijevanja feminizma kao specifidnog dru5tvenog angaZmana

istai" ein3"nica veiinskog odbijanja/neprihvaianja javnog djelovanja deklariranih

feministidkih skupina.

l / )

Helena Stimac Radin

4. O6ekivanja od Europske unije

JoS jedno od vaZnih pitanja koje 1e u ovome istraZivanju tek sporadiinodotaknuto jest pitanje odekivanja promjena u provedbi politike ravnopravnostispolova nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i, s tim u vezi, stupanjinformiranosti o strateSkim odrednicama europske politike u ovome podrudjuukljudujuii uskladivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stedevinomEuropske unrje.

Prethodna anahza (Ili5in, Mende5, 2005) je pokazala da vedina ispitanikaodekuje da ie ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nastupitibrLa demokratizacijadruStva (76,2%) ukljudujuii i bolju za5titu ljudskih i manjinskih prava (78,9o/o).

U skladu s navedenim odekivanjima je r procjena nedovoljno demokratiziranogdrultvenog i poiitidkog sustava u Hrvatskoj, kao jedne od okolnosti koja oteZavaproces pristupanja {'15%), uz percepciju nedovoljnog poitivanja ljudskih imanjinskih prava (51o/o). S druge strane, a suprotno navedenome, mladi teksporadidno smatraju da ce ulazak Hrvatske u Europsku uniju pridonijeti veiojravnopravnosti spolova. Naime, na pitanje: "Sto mislite da ie svojim gradanimadonijeti Europska unija u sljedeiih deset godina?", uz mogudnost odabira trinajvaLnlja odgovora, svega se tL,3o/o opredijelilo za ovu altemativu rangirajuiije daleko ispod percepcije odekivanih promjena na bolje s obzirom naostvarivanje uvjeta za lak5e putovanje, rad, studiranje i Zivot u Europi (66%),

upotrebe eura kao jedinstvene valute (45%), opienrto bolju kvalitefu Zivota(43,1oh), vi5e prilika za zapoSljavanle (42,4o/o) pa dak i manju diskriminacijustranaca (t7,3%).Ipak, i ovdje se djevojke (15%) razlikuju od mladica (10%) tenatprosjedno smatraju da 6e pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji do6i do veieravnopravnosti spolova Qft10,93; p:.001). U navedenom pitanju ispitivao serang, odnosno preferencrla odekivanja poboljianja razliditih aspekata druStvenogZivota nakon procesa pristupanja i tek bi se dodatnim istraZivanjem moglopouzdanije zakljudivati o pretpostavljenom sadrZaju, poznavanju i stupnjuodekivanih promjena u podrudju provedbe politike ravnopravnosti spolova.

5. Zakljudne napom€ne

U ovoj istraZivaladkoj dionici ispitivao se opci stav mladih prema politiikojparticipaciji Zena kao jednom od pokazatelja raz-roja demokratskih procesa uzemlji u kontekstu pristupanja EU i prihvaienosti standarda vrednoteravnopravnosti spolova u nacionahom okruZenju. Usporedba rezultataistraiivanja iz 1999. i 2A04. godine 1e vkazala na jadanje trenda izja5njavanjamladih zatzv. moderniju opclju druSwenog razvoja, potwdenu i u nekim drugimistraZivanjima (Leinert-Novosel, 1999). Uz zabiljeZeni porast prihvadanjapotrebe ve6e ukljudenosti Zena u proces politidkog odludivanja i rezistentnost

176

Politidka ne)osvi mladih

preferencija prema najudinkovitrlim nadinima ovog poveianja usmjerenih premadruStvenoj odgovomosti poiitidkih stranaka, istaknuta je i vaznostdiskriminatorskog utjecaja varijable spola. ovdje se, naime , pokazalo kako jeupravo obiljeZje spola kljudna eksplanativna varijabla s obzirom da ispitanikenajudestalije raslojava u veiini promatranih stavova. Stoga moZetoo ,ukliueitlda, unatod visokoj opioj opredijeljenosti mlade generacije za vrednoturavnopravnosti spolova, dodatna analiza pokazuje kako su ustanovljene rodnerazlike vazan interpretativni okvir koji ne podupire tezu o vii.iednosnojhomogenizaciji spolova kada je rijed o dominantnirn stavovima prema Zenskojpolitidkoj participaciji. Razlike izmedu mladih muskaraca i zena u nasemistraZivanju govore o tome da su mlade Zene daleko svjesnije vlastite marginalnepozicije u druStvenom i politidkom zivotu i da, sukiadno navedenom, pokazujubitno veii stupanj odekivanja od drusfvenih procesa koji bi ubrzali promlenunjihova poloLaja. Rodno/spolna determinanta potire zna1aj- goiouokonsenzualno/deklarativne prihvaienosti vrednote ravnopravnosti spoiova iljudskih prava l,ena ukazujuii na odrZivost patrijarhalnitr I Oistcriminirajuiihstajali5ta te, na taj nadin, pobija tezu o visokom stupnju rodne osvijejtenostiveiine mlade generacije.

Literatura

Council of Europe Q}A!: Recommendation Rec (2003) 3 on Balanced participation of v,omenand men in political and public decbion-making. strasbourg.:cDEG (i004)12. sr

Council of Europe: Recommendation 1676 (2004) Women's participotion in elections, adopted bythe Parlamentary Assembly.

Europska komisija (2006): Putokazi ka ravnopravnosti iena i muikaraca e0a6.-2010.). Zagreb:Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

Franc, R; Saki6, V. (2a05): Jatno mnijenje Hrvatske: stavovi javnosti o nevladinimorganizacijama. Zagreb: Institut druitvenih znanosti Ivo pilar.

Giddens, A. (2000): The Third I4ta,v and its Crilics. Cambridge poliry press.

Gorandii-Lazetii, H. - ur. (2006): Izujeice o napretht u ostvarivanju Mitenijskih ciljeva razvoja uR epu b I i c i Hrv a t s koj . Zagr eb : Pro gram Uj edinj en ih nar o da za r azv oj.

Ili5in, V. (2005): Politidke,vrijednosti, stavovi i participacija mladih: kontinuitet ipromjene, u:Ili5in, V. (ur.): Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za drustvenaistraZivanja,65-139.

Ili5in' V. (2006): Madi u lokalnoj vlasti u Hwatskoj / Youth in Croatian lacal povernment.Zasreb: DIM.

t 77

Helena Stimac Radin

I l i5in, V.; MendeS, I . (2005): Mladi i Europska uni ja: percepci ja posl jedica integraci je, u: i l iSin, V.(ur.): Madi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Instirut za druitvena istraZivanja, i97-J ) l .

ili5in, V.; Radin, F. - ur. (2002): Mladi uoii treteg milenija. Zagreb: Institut za druiwenaistraZivanja lDrlavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i rnladeZi.

Kunac, S. (2006): Vrijednost vrednota * civilno &aino i hrvatska demokratizacija. Zagreb'.B .a .b .e .

Leinert Novosel, S. (1999): Zena na progu 21. stoljeca. Zagreb: Zenska grupa TOD.

Moring, A. * ur. (2006): Politics of Gender. Helsinki: Otava Publishing Company LTD.

Nacionalna politika za proiricanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. (2006): Narodne navinebr.I 1 4 .

Neimanis, A. (2003): Uvodenje naiela ravnopravnosli spolova u praksu. Zagreb: Centar zaravnopravnost spolova.

Pateman, C. (2000) : Sp ol ni u govor. Zagreb: Zenska Infoteka Press.

Phillips A. (2001): (O)radanje demokracije. Zagreb: Zenska Infoteka Press.

Potodnik, D. (2005): Ljudska prava kao ulaznica u demokatsku Europu, u: Ili5in, Y. (ur.): MladiHrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za druSfvena istraZivanja, 141-1'12.

Rodin, S. - ur. (2003): Jednakost muikaraca i iena. Pravo i politika u EU i Hn'atskoj. Zagreb:Insrifut za medunarodne odnose.

Sineau, M. (2004): Ravnopravnost spolova * Vijece Europe i sudjelovanje ienq u politiikomiivotu. Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

Steering Cornmittee for Equaliry befween Women and Men (CDEG) (2004): Preliminary draftanalysis of the statistics provided by member States on the indicators for measuring progressin the feld of political and pttblic decision-making of paragraph 44 of the RecommendationRec (2003) 3 on Balanced participation of women and men in political and public decision-making. Strasbourg: Council ofEurope, CDEG (2004)12.

Simunovi6, D. - ur. (2004): Kratak vodit kroz Cedav, - Konvenciju o uklanjanju svih oblikadiskriminacije iena i njenu primjenu u Republici Hr-vatskoj. Zagreb: Ured za ravnopravnostspolova Vlade RH.

Stimac Radin, H. (1999): Zena u politici, u: Mesic, N. (ur.): Zbornik prvog kongresa iena uHrvats koj. Rovinj : Gradanska zajednica Lena.

The Participation of Young Women in Political li/e. Seminar, 16-17 September 2003. EuropeanPeace Youth Centre. Council ofEurope.

Ustav Republike Hrvatske (2001): Narodne novinebr.4l.

Wallach Scon, J. (2003): Rod i politika povijesti. Zagreb. Zenska Infoteka Press.

Zakon o izboru dlanova predstavnidkih tijelajedinica lokalne i podruine (regionalne) samouprave(2005\: Narodne novine br. 44.

Zakono izrnjenarna Zakona o politidkim strankama (2401): Narodne novinebr.36.

Zakon o ravnopravnosti spolova (2003): Narodne novine br. 1 16.

Zene i muikarci u brojkama (2006).Zagreb: DrZavni zavodza statistiku Republike Hrvatske.

178