Gtm Seminar (1)

Download Gtm Seminar (1)

Post on 07-Nov-2015

15 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

seminarr

TRANSCRIPT

<p>VELEUILITE U RIJECI</p> <p>Patricija Beni, Iva Krovinovi</p> <p>MULTIMEDIJSKA KOMUNIKACIJA(seminar)</p> <p>Sadraj1.Uvod32.Multimedija32.1.Svrha i cilj multimedije42.2.Elementi multimedijske komunikacije42.1.1. Tekst42.2.2. Zvuk62.2.3. Slika72.3 Interaktivnost83.Multimedijska komunikacija u drutvenim mreama84.Multimedijske komunikacije u obrazovanju95.Multimedijske komunikacije u poslovanju106. Zakljuak...10</p> <p>1. Uvod</p> <p>Brz tehnoloki razvoj i sve noviji i napredniji naini komunikacije nam znaajno olakavaju svakodnevni ivot. Multimedijska komunikacija je jedna od osnovnih znaajki medija. Ona sama je kombinacija svega to poznajemo u razliitim oblicima. Tekst, slika, video, film, razne animacije, govor, muzika te razno razne kombinacije tih elemena ine multimedijsku komunikaciju. Dokazano je da uz vei stupanj multimedije, je i pamenje bolje, a razumijevanje je lake. Ljudima je znatno zanimljivije, a takoer privlai pozornost. Meuostalom primjenjuje se i u marketingu, trgovini, turizmu, ali prije svega je bila prihvaena u zabavnom sektoru. Razne raunalne igrice te simulacije koje su veini ljudi svakodnevna pojava su zapravo podruja primjene multimedije. U ovom seminaru osvrnut emo se na sve elemente multimedijske komunikacije i na njeno prisustvo, cilj i svrhu u svakodnevnom ivotu.2. Multimedija</p> <p>Multimedija je izraz koji se sastoji od dvije rijei multi i medij. Medij predstavlja kako se i u kojim oblicima prenose poruke (npr. preko teksta, slika ili zvuka), a pojam multi nam ukazuje na to da se koristi vie naina i oblika istovremeno. </p> <p>Poetak takve percepcije sadraja potjee iz doba nijemog filma, kod kojeg se u svrhu to zanimljivije i privlanije predodbe poruke koristio glasovir. Kako je rije o ugoaju prilikom poimanja ovakvih sadraja, jasno je da je svrha multimedijskih sadraja se zaokupi to vie ljudskih osjetila, najvie glede zabave, iako mogu posluiti i u znanstvene, umjetnike, edukacije, reklamne ili neke druge svrhe. Obian koncert nekog izvoaa, s mnotvom arenih reflektora i isprepletenih i veselih laserskih zraka, takoer je multimedijski doivljaj. Pa i protestni skup s raznolikim transparentima, uz uporabu megafona, svojevrstan je multimedijski dogaaj.</p> <p>Multimedija je zapravo interaktivna prezentacija vie elemenata (tekstova, slika, zvuka, animacija i videa) sjedinjenih pomou uporabe raunala, a takva kombinacija unutar jednog raunalnog zapisa (datoteke), naziva se multimedijski zapis (prezentacija).</p> <p>2.1. Svrha i cilj multimedije</p> <p>Svrha multimedije je to zanimljiviji, privlaniji i stvarniji prijenos informacija. Ona se takoer koristi u obrazovanju, poslovanju, bankarstvu, u razne zabavne svrhe itd. </p> <p>Njen cilj je da zaokupi to vie naih osjetila kako bi doivljaj prenesene poruke bio potpuniji.2.2. Elementi multimedijske komunikacije</p> <p>Do sad smo saznali neke osnovne stvari o multimediji, i iako se pod samim pojmom multimedije podrazumjeva pojam komunikacije, vano je spomenuti nekoliko stvari. Kao prvo, za komuniciranje pomou multimedije i njenih zapisa, koriste se njeni elementi tekstovi, slike, animacije te audio i video zapisi. Pomou tih pet elemenata, stvaraju se multimedijski zapisi, Osim tih 5 elemenata, postoji jo jedan bitan, a to je interakcija. Pomou nje kontroliramo kojim informacijama elimo pristupiti, a kojima ne. Sve to radimo na raunalu je interakcija; ovjeka i raunala. </p> <p>2.1.1. Tekst</p> <p>Raunalom podrani hipermedijalni dokumenti sadre primarno tekstualnu poruku, opis, tekst koji se elektroniki predstavlja na ekranu raunala. Potrebno je uoiti da se elektroniki tekst razlikuje od klasninog, pisanog teksta na papiru. Znaajke koje nosi elektroniki tekst izuzetno se razlikuju od znaajki koje nosi tekst pisan na papiru i to je potrebno uzeti u obzir pri izradi elektonikog teksta, osobitno onog tekstualnog sadraja koji se pojavljuje u okruenju multimedije. Ove znaajke vezane su uz opseg ili koliinu teksta ispisanog na ekranu ili na papiru, na itljivost, tj. Vizualnu predstavu iskazanog teksta. (izgled, pisamo, veliina, boja,...), te mogunosti izravnog povezivanja raznih dijelova teksta to je znaajka samo elektronikog teksta. Ukupna itljivost itljivost elektronikog i klasinog teksta trebala bi u pravilu biti jednaka. Meutim, brzina itanja i razumljivost se razlikuju. Obino se elektroniki tekst (tekst prikazan na ekranu raunala) ita sporije u odnosu na tekst ispisan na papiru, to je esto rezultat kvalitete strojnog i programskog sklopa za prikazivanje teksta na ekranu. Elektroniki tekst moe se prikazati i preko itavog ekrana ili u izdvojenim okvirima s dodatnim efektima. U okruenju multimedije postoji mnotvo alata i oblika iskaza raspoloivih za izradbu edukacijskih sadraja. Meutim, gotovo sva rjeenja mutimedijalnih dokumenata sadre tekstualnu poruku kao osnovni element integracije, koji ini osnovu cijelog dokumenta. Prednost multimedijskog okruenja sastoji se u tome to omoguuje organizaciju i predstavljenje tekstualnog iskaza na mnotvo razliitih naina koji zadravaju pozornost itatelja uz istodobno uspjenije izvoenje kroz cjelokupni dokument. Slova i svi znakovi koji se koriste raznim fontovima su zapravo sastavljeni od meusobno povezanih krivulja i pravaca - vektora. To omoguuje promjenu veliine fonta bez gubitaka na kvaliteti. Prilikom rada u programima za obradu slike kvaliteta slike se gubi poveanjem. Kod teksta se to ne dogaa jer je izraen vektorski.</p> <p>U multimedijskoj komunikaciji, tekst je vrlo bitan element. Moglo bi se ak i rei da je najbitniji poto se moe, i esto se i javlja, u svim ostalim elementima multimedijske komunikacije. Tekst moemo vidjeti na slikama, na animacijama, video uradcima. Ne javlja se jedino kod zvuka. Jedan od boljih primjera koritenja teksta u multimedijskoj komunikaciji su letci obavjetavaju nas o nekoj radnji, nekom dogaaju i slino, a za to koriste tekst. Da bi ih se uinilo zanimljivijima i privlanijima, mogu se koristiti razne veliine fontova, razne boje, debljine, itd. (slika 1). Jo jedan primjer su banneri. Nerijetko ih moemo primjetiti na raznim web stranicama, i oni mogu biti u slikovnom obliku ili u obliku animacije, ali njihov glavni element je upravo tekst. Tekst je vrlo bitan u jednome elementu, a to je interakcija. Naime, sve aplikacije su namijenjene za interaktivno koritenje, a kod interakcije postoje razni izbornici, gumbi, neke kljune rijei itd., stoga se opravdano moe rei da je interakcija nezamisliva bez uporabe teksta. Takoer, tekst je sastavni dio hipertekstova i hiperveza.</p> <p>2.2.2. Zvuk</p> <p>Zvuni sadraj predstavlja znaajan prilog bilo kojem multimedijalnom dokumentu. Kako bi se razumjelo djelovanje zvuka u multimedijalnom dokumentu, potrebno je uoiti dvije osnovne vrste zvunih sadraja: glazba/zvune metafore govorOvisno o kojoj se vrsti radi, primjenjuju se odgovarajui postupci oblikovanja sadraja koji u prirodnom okruenju nose razliita svojstva. Kako je zvuk po svojoj prirodi fizika pojava i predstavlja analogni proces, on se ne moe izravno prihvaati u raunalo ili ugraivati u multimedijalni dokument. Potrebno je provesti proces digitalizacije, tj. pretvorbe iz analognog u digitalni oblik. Prvi pokuaj obrade zvunih sadraja pomou raunala kojim se uspjeno oblikuje digitalni zvuk nalazimo poetkom 1969. godine u instituciji Bell Labs, gdje je uspjeno proizveden sintetski zvuk kojeg je proizvelo raunalo. Danas su raunala iroko primijenjena u glazbenoj proizvodnji za izradu i ureivanje glazbe, te izradu fonoteka kojima upravlja raunalo.Zvuni sadraj u praksi predstavlja analognu pojavu koja traje u vremenu odreenim intenzitetom kretanja (amplituda), te se proiruje valovima odreene brzine. ovjek je sposoban uti te promjene zbog toga to fiziki nadrauju ovjekovo osjetilo (sluh). Audio (raznorazni zvuni sadraji) izvodi poremeaje u zvunoj masi koja stie do bubnjia u ljudskom uhu. Parametri kao to su uestalost izmjene pritiska zvune mase (frekvencija), duina vremena te visina, odreuju sadraj zvunih signala od kojih samo jedan dio moe uti ljudsko uho. Ako promatramo frekvenciju zvuka kao uestalost pritiska zvune mase, tada je poeljno znati da ljudsko uho poinje uti zvuk (prihvaati zvuni podraaj) kod 20 ciklusa u sekundi (to odgovara mjeri od 20 Hz - Hertza). Gornja granica se kree oko 20.000 ciklusa u sekundi (20.000 Hz - 20 KHz). Ovdje je potrebno uoiti razliku od frekvencije zvuka koja predstavlja fiziku mjeru od visine tona koja se isto moe prikazati s mjernom jedinicom Hertz (Hz). Iako su ove dvije kategorije sline po svojoj pojavi nisu nikad istovjetne. Ako promatramo zvuk kao razliito izraenu fiziku primjenu pritiska zvune mase (zvuni valovi), tada se uoava donja granica koja predstavlja poetak ujnosti zvuka i gornja granica koja predstavlja naruavanje zvuka. Tu se radi o rasponu zvunog signala izraenom sinusoidalnim valom gdje oblik zvunog vala postaje temeljni blok zvunog sadraja. Postupkom digitalizacije odnosno pretvorbe analognog zvunog signala u digitalni oblik, zvuni val definira se u binarnom slijedu s gornjom i donjom tokom, te se kod oblikovanja cjelovitog zvunog sadraja dobiva niz binarnih vrijednosti koje se mogu ugraditi u raunalo.</p> <p>2.2.3. Slika</p> <p>U okruenju multimedijalnog raunala prvi korak u obogaivanju tekstualne poruke, predstavlja ugradnja odgovarajuih slikovnih izraza koji dopunjavaju informacijsku poruku. Za provoenje ovih aktivnosti, odreeni programski alati za obradu tekstualnih sadraja imaju mogunost prihvata i ugradnje slike koja je prethodno izraena nekim od namjenskih alata za izradbu crtea, grafike, slike ili izravno prihvaen sadraj ekrana raunala (capture). Za razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u raunalu mora imati precizno utvrenu strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih e se graditi slika. Kako je za prikaz slike u okruenju raunala u uporabi ekranski ureaj, povrina e ekrana initi podlogu slike. Struktura zapisa podataka na ekranu raunala odreuje kvalitetu prikaza slikovnog sadraja koji se prethodno mora definirati kao skup binarnih brojeva kojim se utvruje sadraj podataka od kojih se gradi slika. Elektronika slika ima svoje korijene u raunalnoj grafici gdje se primjenom sloenih algoritama izrauju elementi slikovnog prikaza, njihovi atributi te spajanje elemenata u slikovni izraz. Postupno se temeljni algoritmi ugrauju u raunala ope namjene, osobito u domeni poslovnog izvjeivanja, gdje se nastojalo odreene brojane odnose grafiki prikazati standardnim nainom uobiajenim za osnovne vrste dijagrama (stupci, krunice, krivulje). Oblici ovih grafikih prikaza odreeni su tono utvrenim kodnim oznakama sadranim u kodnim tablicama u kojima uz sliku i boju nalazimo i odreene grafike simbole.</p> <p>Ako ste ikada itali neki lanak na Internetu ili u novinama, a sigurno jeste, zasigurno ste mnogo puta poeljeli da uz navedeni lanak postoje i fotografije tog dogaaja. Ljudima e prije 'upasti u oko' neka slika nego nekoliko odlomaka teksta, zbog toga to ljudsko oko primjeuje i analizira slike prije nego to primjeti tekst.</p> <p>Slike su bitne za stjecanje im boljeg vizualnog dojma onoga to prezentiramo, reklamiramo, uimo, objanjavamo, izvjeujemo itd. Jednostavnije reeno, bitne su za vizualni dojam prijenosa informacija. </p> <p> 2.3 Interaktivnost</p> <p>Interaktivnost omoguuje korisniku biranje, odluivanje, ali i povratno utjecanje na program u stvarnom vremenu zahvaljujui postojanju vie navigacijskih putanja u hipermedijskom programu. Moemo rei da je interaktivnost vrsta dijaloga korisnika i aplikacije. </p> <p>Interaktivnost je sastavni dio npr. hipermedijskih aplikacija. Takve aplikacije imaju navigaciju pomou koje se korisnik njome kree. Postoji nekoliko vrsta navigacije (linearna, hijerarhijska, kruna, slobodna), a odreuju se modelom koritenim pri izradnji aplikacije. Kako bi se olakale navigacije u aplikacijama, dodaju se pomoi alati poput mapa, gumbima s tekstom ili simbolima, ikone i slino. 3. Multimedijska komunikacija u drutvenim mreama</p> <p>Drutvene mree su servisi na Internetu koji slue za meusobno povezivanje korisnika. Dakle, moe se rei da se temelje na komunikaciji, i to upravo na multimedijskoj komunikaciji. ak i prvi oblici drutvenih mrea (sobe za avrljanje), u kojima je bilo mogue prenositi i komunicirati samo putem teksta, utemeljeni su upravo na multimedijskoj komunikaciji, jer kao to smo ve saznali, tekst je bitan element ovakve vrste komunikacije. Eventualno su se na nekim od takvih servisa mogle postaviti i slike profila. </p> <p>Valja spomenuti jo jednu drutvenu mreu, koja je takoer meu prvim oblicima ovakve razmjene informacija, a to je e-mail. E-mail servis danas je najkoritenija drutvena mrea na Internetu te iako mnogi ne bi rekli da je on drutvena mrea, nije ga pogreno svrstati u tu skupinu. E-mail se prvenstveno bazira na tekstu, tj. na tekstualnoj razmjeni podataka i informacija, no on ukljuuje i slanje privitaka (grafikog, audio ili video oblika) i time obuhvaa sve elemente multimedijske komunikacije.</p> <p>Veina ljudi, kada uju termin drutvena mrea, prvo pomisle na Facebook. Ta web stranica, web servis, drutvena mrea, kako god ga htjeli nazvati, danas je zasigurno najpopularniji nain komunikacije, prijenosa informacija, povezivanja s prijateljima, dijeljenja glazbe, videa, slika, tekstova, itd. Time takoer spada u najpopularniji servis multimedijskih komunikacija. 4. Multimedijske komunikacije u obrazovanju</p> <p>Danas se upravo Internet i openito raunalni svijet sve vie koriste i u obrazovne svrhe. Najbitniji element u ovome su prezentacije. Gotovo svaki profesor, predava, uitelj barem jednom tijekom svog zaposlenja koristi prezentacije za im zanimljiviji i pristupaniji prikaz odreenom gradivu, odreenim informacijama. Na primjer, na satu glazbene umjetnosti neophodno je koristiti zvuk kao element obrazovanja. Isto tako, na satu likovne umjetnosti nemogue je obrazovati uenike bez pomoi slika, fotografija i ostalih grafikih elemenata. </p> <p>Meutim, neto to se danas sve vie i vie primjenjuje je obrazovanje na daljinu. U obrazovanju na daljinu mogu se vrlo djelotvorno koristiti nastavni materijali s vizualnim, auditivnim, audiovizualnim i multimedijskim sadrajima. Vizualni sadraji mogu biti u obliku teksta, crtea, slika, grafikih prikaza, modela, maketa i sl. Auditivni sadraji podrazumijevaju usmeno izlaganje ili govor, glazbenu pratnju, razliite zvukove itd. Audiovizualni sadraji kombiniraju vizualne i auditivne sadraje, i to najee u obliku televizijske emisije, filma ili videozapisa. Multimedijalni sadraji kombiniraju tekst, sliku, zvuk, animaciju i videozapise, a za njihovu reprodukciju ranije su koritena vrlo razliita sredstva, premda se u posljednje vrijeme za reprodukciju multimedijskih zapisa najee koristi multimedijsko raunalo, a za pohranu podataka CD-ROM ili Internet.</p> <p>5. Multimedijske komunikacije u poslovanju</p> <p>Do sad se ve moglo zakljuiti da se multimedija nalazi svugdje oko nas. Jo jedno podruje u kojemu je iroko rasprostranjena je poslovanje. Razvoj multimedije u raznim oblicima poslovanje...</p>