Voda kod pripreme betona je potrebna za: -kemijsku reakciju hidratacije s cementom -dobru obradivost betona.Prema podrijetlu razlikuju se sljedeće vrste vode: -pitka voda -voda iz procesa proizvodnje betona -voda iz podzemnih izvora -prirodna površinska voda i industrijska otpadna voda -morska voda -otpadna voda.Uvodnim ispitivanjima ispituje se: -ulja i masti-ne više od vidljivih tragova -deterdženti-pjena koja treba nestati za 2 minute -boja -suspendirana tvar-najviše 4ml taloga -miris -kiselost -huminske tvari.Kemijskim ispitivanjima određuje se maseni udio: -klorida: -prednapeti beton 500mg/L -armirani beton 1000mg/L -beto bez armature 4500mg/L -sulfata: ne smije preći 2000mg/L -alkalijskih oksida: ne smije preći 1500mg/L.Maseni udio opasnih onečišćenja vode ne smije preći: -šećer najviše 100mg/L -fosfati 100mg/L -nitrati 500mg/L -olovo 100mg/L -cink 100mg/L.Ako su ispitivanja pokazala veće vrijednosti,potrebno je izvršiti ispitivanje vremenavezanja i tlačne čvrstoće.Početak vezanja dobivenog uzorka pripremljenog s ispitivanom vodom treba biti nakon 1sata i ne smije se razlikovati za više od 25% od početka vezanja uzorka koji je pripremljen s destiliranom vodom.Kraj vezanja ne smije prelaziti 12sati i ne smije se razlikovati za više od 25% od kraja vezanja uzorka pripremljenog s destiliranom ili deioniziranom vodom.Prosječna tlačna čvrstoća uzorka morta ili betona pripremljenog s vodom treba iznositinajmanje 90% prosječne vrijednosti tlačne čvrstoće uzorka pripremljenog s destiliranom ili deioniziranom vodom.Uzorak vode za ispitivanje treba iznositi najmanje 5 litara.BETON je mješavina ispune(agregata),veziva,vode,zraka i specijalnih dodataka.Betoni se dijele prema: -sastavu-cementni,asfaltni,polimer-betoni -obujamskoj gustoći-težak,običan,lagan -konzistenciji-krut,slabo plastičan,plastičan,tekući.Cementni beton-uporabom hidrauličnog veziva,cementa dobivaju se cementni betoni.Mješavina su cementa,agregata,vode,zraka i specijalnih dodataka.Kakvoća im zavisi o vrsti,razredu i masenom udjelu cementa,granulometrijskom sastavu i masenom udjelu agregata,masenom udjelu i čistoći vode,te masenom udjelu specijalnih dodataka.Kakvoća cementnog betona ovisi o načinu njegove izrade,ugradnje i njege.Dodaci su tvari koje poboljšavaju ili mijenjaju svojstva svježeg i očvrsnulog betona.

Asfaltni beton-uporabom organskih veziva katrana i bitumena dobivaju se razne vrste asfalt betona.Mješavina su različitih agregata i bitumena.Polimer betoni-uporabom epoksidnih i poliesterskih umjetnih smola kao veziva dobivaju se polimer betoni.Mješavina su agregata i umjetnih smola.Svježi cementni beton je mješavina agregata,cementa,vode,zraka i dodataka dok još nisu počeli kemijski procesi između cementa i vode.Sastav svježeg betona određen je izrazom:

Vb=Va+Vc+Vv+Vz+Vd

Dodaci se u pravilu dodaju betonima u malim masenim udjelima,te je njihov udio u ukupnom obujmu betona neznatan,pa se u izrazu zanemaruje.Očvrsnula cementna pasta naziva se cementni kamen.Vrijednosti veličina prostornog modela uzorka svježeg betona za uobičajene vrste betona iznose:

Vz= 1-7% Vv= 14-21% Vcv= 7-15% Va= 60-70% . Skup svih odabranih sastojaka naziva se receptura za izradu betona prema kojoj se izradi prva pokusna mješavina betona.Pri proizvodnji betona potrebno je izračunati sljedeće masene udjele sastojaka: -masu cementa za 1m³ betona -masu vode za 1m³ betona -masu agregata za 1m³ betona -ispravak vode za vlažnost agregata -omjere masenih postotaka pojedinih frakcija agregata,granulometrijski sastav agregata -obujamski udio zraka u 1m³ betona .masu dodatka.Obujam zbijenog betona izračunava se

Vb=Va+Vc+Vv+Vd+Vz

Vodocementni omjer , w=mv/mc

Agregatnocementni omjer , A=ma/mc

Cementnobetonski omjer , C=mc/Vb .

Tlačna čvrstoća betona starog 28 dana,određena ispitivanjem valjka 150mm x 300mm i kocke brida 150mm,koja se propisuje projektom konstrukcije,naziva se razred betona. Masa cementa za projektirani razred betona mc=Vcρc

Masa vode za prvu mješavinu izračunava se iz vodocementnog omjera w,koji se izabire unutar iskustveno utvrđenih raspona: -za razred betona C40/50,a posebno ako se betonu dodaje superplastifikator,vrijednost w najčešće je niža od 0.45 pa čak i od 0.4. -za razred betona C20/25 do C 40/50,vrijednost vodocementnog omjera najčešće iznosi od 0.45 do 0.6. -za razred C20/25 i niže razrede vrijednost w može biti i iznad 0.6.

Ispravak mase vode se vrši određivanjem mase površinske vlažnosti agregata za koju se smanji izračunata masa vode.Obujam zraka u običnom zbijenom betonu s najvećim zrnom od 31.5mm iznisi 1.0 do 2.0 %.Za najveće zrno od 63mm i više obujamski udio zraka za prvi pokus bira se bliže donjoj granici na za najveće zrno od 16mm navedene granice su za 0.5% veće.

Određivanje najvećeg zrna agregata-važno je da najkrupnije zrno agregata slobodno prolazi prigodom ugrađivanja svježeg betona.Taj dio presjeka betonskog elementa u kojem se nalazi najviše prepreka koje otežavaju ugradnju betona je kritični presjek betona.Najveće zrno agregata mora biti manje od: -1/4 najmanjeg presjeka betonskog elementa(1/3 debljine ploče) -1.25 x najmanji vodoravni razmak armature.Metode ispitivanja kakvoće svježeg betona: -uzorkovanje -slijeganje -Vebe ispitivanje -rasprostiranje -stupanj zbijenosti -određivanje gustoće -određivanje obujamskog udjela pora.Beton kao građevni materijal mora zadovoljiti 2 osnovna zahtjeva:-u svježem stanju mora biti dovoljno gibljiv i podatljiv,da bi mogao ispuniti sav prostor u kalupu ili oplati;-u očvrsnulom stanju mora imati tražena fizikalno-mehanička svojstva.Tečenje i preoblikovanje uzorka svježeg betona može se jednostavno odrediti mjerenjem promjene dimenzija i oblika uzorka pod utjecajem vanjskih sila.Tako određeno svojstvo svježeg betona naziva se konzistencija.ISPITIVANJE SLIJEGANJEM-metoda nije pogodna ako je najkrupnije zrno agregata veće od 40mm.Ova je metoda najstarija i najjednostavnija i može se primijeniti na bilo kojem mjestu na gradilištu.Beton se unosi simetrično u Abramsov kalup u tri sloja.Svaki sloj se zbije s 25 udaraca šipkom.Na kraju se površina betona poravna,kalup uspravno izvuče i izmjeri slijeganje S.Nakon odstranjivanja kalupa,smanji se visina uzorka i povećaju njegove dimenzije u poprečnom smijeru.Vebe-ov postupak-Norma nije primjenjiva na beton čija najveća veličina agregata prelazi 63mm.Ako je Vebeovo vrijeme kraće od 5s ili dulje od 30s,tada beton ima konzistenciju za koju je ispitivanje neprikladno.Uređaj se sastoji od jedne čelične valjkaste posude koja je učvršćena za stol za potresanje i druge čelične posude oblika krnjeg stošca bez dna.Krnji stožac(Abramsov kalup)se puni uzorkom svježeg betona u 3 sloja,a svaki sloj se zbija šipkom s 25 udaraca.30s nakon završnog nabijanja odstrani se kalup,na površinu se stavi prozirna ploča mase 2750±50g zajedno sa šipkom i utegom.Uključi se stol za potresanje i mjerač vremena.Mjeri se vrijeme t od uključivanja potresanja do potpunog nalijeganja ploče po čitavoj površini na beton.Na vodilici koja ima skalu očita se konačan obujam betona Vl.Konzistencija(N)je dana izrazom:

N=Vl/V0 x tStupanj zbijenosti-Norma nije primjenjiva na beton čije najveće zrno prelazi 63mm.Ako je stupanj zbijenosti manji od 1,04 ili veći od 1,46 tada beton ima konzistenciju za koju je stupanj zbijenosti neprikladan.Svježim betonom se pažljivo napuni posuda 200 x 200 x 400mm.Kad je posuda puna,gornja površina se poravna i beton zbija na stolu za potresanje ili vibratorom.Udaljenost od površine zbijenog betona do gornjeg vrha posude se koristi za određivanje stupnja zbijenosti:

C=h/h-sIspitivanje rasprostiranjem-Ova norma nije primjenjiva na pjeno beton,niti na beton čije najveće zrno prelazi 63mm.Uzorak svježeg betona zbije se u kalup oblika krnjeg stošca u dva sloja nabijanjem 10 puta sa šipkom.Nakon odstranjivanja kalupa gornja ploča na kojoj je uzorak slobodno pada na donji graničnik s visine 40mm.Postupak se ponavlja s ukupno 15 padanja.Vriujednost rasprostiranja je:

T=(d1+d2)/2Određivanje gustoće-Norma se ne primjenjuje na jako krut beton.Gustoća betona se izračuna po formuli ρ=m2-m1/V

Betoni se prema gustoći dijele na: -obične betone-B(2100-2600kg/m³) -lagane betone-LB(800-2100kg/m³) -teške betone-TB(veće od 2600kg/m³).Obujamski udio pora u svježem betonu određuje se pomoću porometra.Radi djelovanja gravitacije,krute čestice svježeg beton teže se slegnu prema dnu sloja betona,pri čemu dio vode neizbježno izbije na površinu betona-pojava se naziva izlučivanje vode.Beton koji sadrži dovoljan maseni udio paste ili finog morta,za razmicanje krupnijih zrna agregata,naziva se plastični beton.Ako u razmicanju zrna agregata glavnu ulogu ima pasta govori se o masnom betonu.Beton koji ne sadrži dovoljno stabilne paste za ispunjavanje šupljina u zbijenom agregatnom skeletu naziva se mršavi beton.Uzorak takvog betona po pravilu nema slijeganja.Ponašanjem betona u svježem stanju bavi se reologija svježeg betona.Sile između čestica svježeg betonaVan der Waalsove-Sile uzrokuju tlak reda veličine oko 30 MPa na dodirnoj ploštiniSile radi upijanja molekula vode-Svaka se čestica okružuje s nekoliko slojeva molekula vode,Veza svakog sljedećeg sloja je labavija.Van der Waalsove sile su jake i mogu zgnječiti sloj molekula vode i zbog toga se čestice u vodi mnogo lakše međusobno gibaju.Kapilarne sile-U mjehurićima između čestica djeluju kapilarne sile,te u vodi oko mjesta zarobljenog zraka nastaje vlak,a zbog toga se susjedne čestice dodatno privlače i to pojačava Van der Waalsove sile.Električne sile-Cement je u pravilu pozitivno nabijen.Razlika potencijala između vanjske površine prvog sloja i potencijala sljedećeg sloja naziva se zeta-potencijal.Beton u stupnju očvršćivanjaUtjecaj vlage na ugrađeni beton-Propisuje se održavanje vlažnosti betona najmanje 7 dana nakon ugradnje.Održavanje prikladne vlažnosti naziva se vlažna njega betona,a može se provoditi:-polijevanjem vodom,povremenim ili stalnim prskanjem svih slobodnih površina betona-pokrivanjem betona-primjenom vodonepropusne zaštite.Utjecaj temperature na ugrađeni beton-Kao uvjetna čvrstoća uzima se vrijednost koju je postigao beton održavan na temperaturi od 20˚C,nakon 28 dana.Najveći prirast čvrstoća tijekom prva 24 sata i prvih nekoliko dana postiže se održavanjem temperature betona na 55˚C.Najveću konačnu čvrstoću postiže beton koji se stalno čuva na temperaturi oko 13˚C.Temperatura od 5˚C smatra se granicom niske temperature betona.Temperatura betonske mješavine izračuna se:

Tb=ca(ma Ta+mc Tc)+cv mv Tv/ca(ma+mc)+cv mv

Betoniranje na niskim temperaturama-Može se provoditi zagrijavanjem vode ili dodacima za zimsko betoniranje.Pri betoniranju na niskim temperaturama temperatura betona u trenutku ugradnje mora biti iznad 10˚C.Obujanski udio cementnih hidrata: Vh=fh Vc ,fh je faktor širenja hidrata,koji za cemente proizvedene u RH iznosi 1.52.Obujamski udio pora cementnog kamena: Vpg=fp Vc ,fp je faktor poroznosti cementnog kamena koji za naše cemente iznosi 0.54.Ispitivanje očvrsnulog betona: -Oblik,dimenzije i drugi zahtjevi za uzroke i kalupe -Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće -Ispitivanje tlačne čvrstoće -Ispitivanje tlačne čvrstoće-uređaji za ispitivanje -Ispitivanje čvrstoće na savijanje -Ispitivanje vlačne čvrstoće cijepanjem -Gustoća očvrsnuloga betona -Dubina prodiranja vode pod tlakom.

Tlačna čvstoća betona ovisi o sljedećim čimbenicima:-vrsti i razredu cementa-kakvoći agregata-vodocementnom omjeru-utjecaju dohotaka-načinu ugradnje-načinu njege betona.Ovisnost tlačne čvrstoće betona o njgovom sastavu može se približmo odrediti eksponencijalnom funkcijom sljedećeg izraza po Popovicsu: Rmt=A/Bvlc+0,00037 x c + 0,0279 x z

Prema Krstuloviću,za očvrsnuli beton vrijedi sljedeći izraz oblika parabole: Rmt=C x (1-Vpk)N

Vlačna čvrstoća cijepanjem izračunava se prema jednadžbi: Rmc=2 x Fm/П x L x DOdređivanje obujamske gustoće očvrsnulog betona V=ma-[(mst+mw)-mst]/ρw

Obujamske promjene betona nastaju: -zbog promjene temperature -zbog skupljanja i bubrenja.Čimbenici o kojim ovisi skupljanje betona su: -maseni udio vode za pripremu betona -vrsta i maseni udio veziva -granulometrijski sastav i svojstva agregata.Razlikuju se: -deformacije pri kratkotrajnom opterećrnju -deformacije pri dugotrajnom opterećenjuPri kratkotrajnom opterećenju deformacije betona određane su: -modulom elastičnosti(E) -modulom posmika(G) -Poissonovim omjerom(v)Modul elastičnosti betona se izračunava prema izrazu: E=tg α = g- d/ g- d , ili E= ∆ / ∆ Ovako dobivena vrijednost je statički modul elastičnosti betona Ecs. Dinamički modul elastičnosti Ecd se može izračunati mjerenjem brzine prolaska ultrazvučnih valova kroz betonski uzorak iz izraza: Ecd=v2 x ρ x(1+v)x(1-2v)/1-vVeza između statističkog i dinamičkog modula elastičnosti je dana izrazom: Ecs=1,25 x Ecd-19Odnos između poprečne deformacije (p) i uzdzžne deformacije (u) je Poissonov omjer. V=p/u

Iz dobivenih vrijednosti za v i E može se izračunati modul posmika betona prema izrazu: G=E/2(1+v) za v=0,25 G=0,4 x EDeformacija betona koja nastaje pod dugotrajnim opterećenjem je puzanje betona.Dugotrajno opterećenje nastaje pri naprezanju koje je znatno ispod čvrstoće materijala.Za ispitivanje se izrađuje 9 ispitnih uzoraka oblika prizme 20cm x 20cm x 60cm od kojih 3 služe za ispitivanje tlačne čvrstoće Rmt u vremenu to,a 3 za mjerenje ukupnih deformacija.Deformacija puzanja betona p(t,to)u trenutku vremena t pri djelovanju stalnog naprezanja od trenutka to linearno je ovisna o naprezanju prema izrazu: p(t,to)=(to)/E(To) x (t,to)Ako se u nekom vremenu t1 stalno opterećenje ukloni,deformacija betona trenutno se smanji za elastični dio e (t1).Nakon toga deformacija betona se smanjuje do neke konačne vrijednosti 100.Taj dio deformacija nakon uklanjanja stalnog opterećenja naziva se povratno puzanje.Puzanje betona traje vrlo dugo,čak i nekoliko godina.

Kontrola sukladnosti tlačne čvrstoćePočetna proizvodnja odnosi se na proizvodnju koja traje sve dok se ne dobije barem 35 rezultata ispitivanja.Ustaljena proizvodnja postiže se nakon što se dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja u razdoblju od najviše 12 mjeseci.Rezultat ispitivanja je rezultat koji se dobije ispitivanjem pojedinačnog uzorka ili prosječni rezultat koji se dobije ispitivanjem više ispitnih uzoraka iste starosti betona.Sukladnost tlačne čvrstoće ocjenjuje se na temelju rezultata ispitivanja nakon 28 dana,očvršćivanja na uzorcima koji su dobiveni u razdoblju koje ne smije biti duže od 12 mjeseci.Beton se prema namjeni svrstava u dvije kategorije.Beton prve kategorijeOvaj beton obuhvaća sve razrede običnog betona tlačne čvrstoće manje od C 16/20.Beton druge kategorijeOvaj beton obuhvaća sve ostale projektirane i zadane razrede betona koji se proizvode na betonari.Standardna devijacija izračunava se na temelju od najmanje 35 uzastopnih rezultata ispitivanja dobivenih u razdoblju dužem od 3 mjeseca,i to prije razdoblja u toku kojeg se ocjenjuje sukladnost.Ispitivanje betona u konstrukcijski

a. izrezivanjem ispitnih tijelab. pomoću odskočnog čekića(sklerometra)c. mjerenjem sile otkidanja(pull-off postupak)d. mjerenjem sile čupanja(pull-out postupak)

Dodaci betonu su kemijski spojevi koji se dodaju betonu radi poboljšanja nekih njegovih svojstava ili mijenjanja jednog ili više svojstava,radi postizanja željenih učinaka.Dodaci se dijele u dvije grupe.U prvu grupu spadaju:

a. aerantib. plastifikatoric. superplastifikatorid. usporivači vezanjae. dodaci za vodonepropusnost.

Drugu grupu čine:f. ubrzivači vezanja i očvršćivanjag. dodaci za betoniranje na niskim temperaturama.

AerantiKao aeranti koriste se sve vrste površinski aktivnih tvari,sapuni i deterdženti,koji smanjuju površinsku napetost vode.Najkvalitetniji aeranti se dobivaju preradom drvene mase,neutralizirani vinsol ili preradom drvene smole,vinsolska smola.Beton s uvučenim zrakom naziva se aerirani beton.PlastifikatoriPlastifikatori su dodaci koji omogućuju smanjenje masenog udjela vode u betonskoj mješavini i poboljšavaju obradivost betonske mješavine.Kao osnovni sastojci plastifikatora koriste se:-kalcijeve ili natrijeve soli lignosulfonske kiseline,lignosulfonati-soli hidroksikarboksilnih kiselina.SuperplastifikatoriGlavni sastojci superplastifikatora najčešće su:-sulfonirani melamin-formaldehidni kondenzati-sulfonirani naftalen-formaldehidni kondenzati,u obliku natrijeve soli-sulfonirani lignosulfonati.Usporivači vezanjaZa izradu usporivača vezanja upotrebljavaju se:-modificirani lignosulfonati koji sadrže šećere-hidroksikarboksilne kiseline-šećeri-anorganski spojevi,oksidi olova i bakra,te soli bakr,kositra i cinka.

S obzirom na stupanj djelovanja postoje sljedeće vrste usporivača:-plastifikatori-usporivači-čisti usporivači-superusporivači.Dodaci za vodonepropusnostUpotrebljavaju se:-masne kiseline,stearinska,oleinska,kaprilna i kaprinska,te biljne i životinjske masti i ulja-emulzije voska-kalcijeve ili amonijeve soli masnih kiselina.Ubrzivači očvršćivanjaGlavni predstavnici kloridnih ubrzivača očvršćivanja su:-kalcijev klorid,kao najučinkovitiji,te aluminijev klorid i natrijev klorid.Kao nekloridni ubrzivači rabe se razne anorganske i organske tvari:-aluminati,sulfati,karbonati,nitrati,urea,formaldehid. Dodaci za betoniranje na niskim temperaturama1-antifrizne tvari kojima se snižava ledište vodene otopine2-maseni udio veći od 10%3-kombinacija antifriznih tvari i ubrzivača očvršćivanja.PROIZVODNJA BETONABeton se proizvodi u postrojenju koje se naziva betonara.Tehnološki postupak proizvodnje betona sastoji se od sljedećih tehnoloških postupaka:1 Skladištenje sastojaka2 Doziranje sastojaka3 Miješanje sastojaka4 Otprema betonaTipovi betonara -vertikalne ili toranjske betonare -horizontalne betonare.Horizontalne betonare se dijele na: -betonare sa skladištenjem agregata navlačenjem -betonare sa slobodnim skladištenjem agregataZa miješanje betona rabe se: -prisilna protustrujna miješalica -miješalica sa slobodnim padom.Oprema betona vrši se: -bubnjastom automiješalicom -kamoinom-kiperom -agitatorom.Na građevini beton se otprema: -posudom ili korpom -transportnom trakom -žlijebom -pneumatski -pumpanjem.Pri ugradnji betona moraju se poštovati sljedeća pravila: -beton ne smije slobodno padati s visine veće od 1metar -beton ne smije udarati u prepreke kao što su armatura i oplata -beton mora padati približno okomito na površinu prethodno ugrađenog ili istovarenog betona.Uređaj za pneumatsku otpremu betona naziva se betonski top.Za ugradnju betona rabe se: -uranjajući vibratori(pervibratori) -oplatni vibrator i -vibrogreda

Betonom posebne namjene smatra se beton koji osim sastojaka običnog betona sadrži i sastojke,dodatke ili umetke koji mijenjaju njegova osnovna svojstva.U betonu posebne namjene spadaju: -lagani betoni -prepakt betoni -betoni za podlijevanje i ispune -prskani betoni(mlazni betoni) -uvaljani betoni -samougradivi betoni.Vrste laganih betona: -betoni s laganim agregatom -betoni od jednozrnatog agregata -porasti betoni.Prepakt betoni se izrađuje tako da se prostor koji se želi betonirati ispuni krupnim agregatom iznad 8 ili 16mm,a zatim se u šupljine između agregata uvodi cementni mort ili pasta pomoću cijevi i stroja pod tlakom.Prepakt betoni se upotrebljavaju za betoniranje i popravke na teško pristupačnim mjestima i za betoniranje pod vodom.Betoni za podlijevanje i ispunePrigodom ugradnje strojeva i elemenata čelične konstrukcije treba betonom ispuniti prostor između metalne podloge stroja ili elementa konstrukcije i betonskog temelja,tako da nakon očvršćivanja beton ili mort ispunjava sav prostor u koji je ugrađen i prianja na površinu gornjeg elementa.Prskani betoni(mlazni betoni)Izrada prskanog betona je posebna tehnologija kod koje se cement,agregat i voda miješaju u postrojenju za proizvodnju betona,a ugradnja se izvodi prskanjem pomoću tlačenog zraka.Dok je kod običnog betona sastav ugrađenog betona jednak sastavu početne mješavine,kod prskanog betona početna mješavina se raspada na ugrađeni beton i odskok.Danas se primjenjuju dva postupka izrade prskanog betona:suhi i mokri postupak.Uvaljani betoniUvaljani beton je posebna vrsta masivnog betona koji se ugrađuje mehanizacijom razvijenom za gradnju nasutih brana.Za uvaljani beton brane propisuju se tlačne čvrstoće od 10 do 20 Mpa rijetko 25 Mpa,a vrijednosti za vodonepropusnost propisuju se u granicama od 10-15 do 10-4m s-1.Samougradivi betoniKako bi povećali trajnost betona i isključili ljudski utecaj zbog nepravilne ugradnje betona i nekvalitetno provedenog vibriranja japanski su istraživači 1988.godine proizveli samougradivi beton(self compacting concrete).Za razliku od običnog betona samougradivi beton dobiva se ograničenjem masenog udjela krupnozrnog agregata,povećanjem masenog udjela sitnozrnog,praškastog agregata uz povećani maseni udio posebnih superplastifikatora koji znatno smanjuju vodocementni omjer.Na taj način je povećano tečenje betona i otpornost agregata za razdvajanje što omogućuje ugradnju ovog betona u složene oblike kalupa i u oplate s gustim rasporedom armature vlastitom masom betona uz istovremeno izlaženje mjehurića zraka bez vibriranja.Prednosti samougradivog betona u odnosu na običan beton su: -nema vibriranja ni buke prigodom vibriranja -povećano tečenje omogućuje ugradnju u kalupe i oplate s armaturom vlastitom masom -povećana otpornost za razdvajanje agregata -povećana čvrstoća i trajnost -smanjeni troškovi ugradnje.MEHANIČKI,KEMIJSKI,BIOLOŠKI I ELEKTROKEMIJSKI UTJECAJI NA BETON -mehanički utjecaji:djelovanje mraza,visokih temperatura,habanje,erozija,abrazija,kavitacija -kemijski utjecaji:kiselinska,karbonatna,sulfatna korozija -biološki utjecaji:mikroorganizmi,školjke -elektrokemijski utjecaji:korozija armature.

Habanje betona javlja se na svim prometnim površinama.Ispituje se brušenjem ispitnog uzorka po normiranom postupku uz dodavanje vode.Mjera otpornosti na habanje je masa izbrušenog materijala u propisanom vremenu,izraženim u masenim postotcima.Erozija i abrazija su pojave trošenja površine betona u prirodi,koje nastaje kada zrnca pijeska ili šljunka nošena vjetrom ili vodom struži i udaraju po betonskoj površini.Kavitacija je pojava isisavanja slabije vezanih čestica betona na hidrotehničkim građevinama na mjestima gdje pri protoku vode velikom brzinom nastaje podtlak.Oštećenja betona nastala djelovanjem kemijskih utjecaja nazivaju se korozija betona.Kiselinska korozija betona nastaje kada lužnate tvari iz betona kemijski reagiraju s nekom anorganskom ili organskom kiselinom,pri čemu nastaje sol i voda.Karbonana korozija u načelu je kiselinska korozija koja nastaje u prirodi.Sulfatna korozija nastaje kada sulfatne soli nakon ulaska u pore betona reagiraju s cementnim hidratima,vežu vodu i znatno povećavaju obujam.Biljni i životinjski organizmi ne mogu se razvijati na podlozi koja je lužnata,jer lužine razaraju organske molekule.Djelovanje morske vode na beton je složen proces jer morska voda sadrži više vrsta soli koje izazivaju različite kemijske procese u betonu koji se mogu odvijati istodobno i djelovati jedan na drugoga.Korozija armature u betonu je elektrokemijski proces.Za poboljšanje zaštite armature u nepovoljnim uvjetima primjenjuju se sljedeća tehnička rješenja: -zaštita armature pocinčavanjem ili premazom epoksidnom smolom prije ugrađivanja -katodna zaštita -premazivanje površine betona da se spriječi ulazak vlage,kisika i drugih štetnih tvari u beton -uporaba zaustavljača(inhibitora)korozije armature.