godiŠnji izvjeŠtaj regulatorne agencije za ......pokrivenosti 4g mrežom, čime su stvoreni uslovi...

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA

KOMUNIKACIJE ZA 2019. GODINU

Mart 2020. godine

2

Sadržaj

I UVODNE NAZNAKE ......................................................................................................................... 5

KABINET GENERALNOG DIREKTORA ........................................................................................... 7

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, PODRUČJA RADIO

MONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA ........................ 10

1. PODRUČJE EMITOVANJA.................................................................................................. 10

1.1 Dozvole iz područja emitovanja ........................................................................................... 10

1.1.1 Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske. 10

radiodifuzije ................................................................................................................................. 10

1.1.2 Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih

komunikacijskih mreža ............................................................................................................... 11

1.1.3 Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev ........................... 11

1.1.4 Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža ............................................................................................................................................ 12

1.1.5 Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga

radija ............................................................................................................................................ 13

1.2. Prigovori i slučajevi .............................................................................................................. 14

1.3. Praćenje obaveza u vezi s evropskim djelima i evropskim djelima nezavisnih

producenata ................................................................................................................................. 15

1.4. Medijska i informacijska pismenost ................................................................................... 15

1.5. Prelazak sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje ............................................... 15

1.6. Kablovska distribucija audiovizuelnih medijskih usluga ................................................. 15

1.7. Harmonizacija regulative sa EU legislativom .................................................................... 16

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA ................................................................................. 16

2.1. Fiksna telefonija ................................................................................................................... 16

2.1.1. Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije ................................................ 16

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga

....................................................................................................................................................... 17

2.1.3. Razvoj usluga fiksne telefonije ......................................................................................... 17

2.2 Mobilne komunikacije .......................................................................................................... 19

2.2.1 Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS/LTE usluga ............................................... 19

2.2.2 Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga ........................................................ 20

2.2.3 Razvoj usluga mobilne telefonije ...................................................................................... 20

2.2.4 Razvoj UMTS/LTE mreža ................................................................................................. 23

2.3 Javne elektronske komunikacijske mreže ........................................................................... 24

3

2.4 Usluga pristupa Internetu ..................................................................................................... 24

2.4.1 Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu ...................... 24

2.4.2 Razvoj usluga pristupa Internetu ..................................................................................... 24

2.5 Numeracija ............................................................................................................................ 27

2.5.1 Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju ................................. 27

2.5.2 Prenosivost telefonskih brojeva......................................................................................... 27

2.6 Interkonekcija ........................................................................................................................ 28

2.7 Analiza tržišta ........................................................................................................................ 29

2.8 Regulacija maloprodajnih cijena ........................................................................................ 30

2.8.1 Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH ........................................................ 30

2.8.2 Implementacija Sporazuma o roamingu .......................................................................... 31

2.8.3 Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo ................................................ 32

2.9 Zaštita krajnjih korisnika .................................................................................................... 33

2.10 Opća kretanja u vezi sa pružanjem mreža i usluga u 2019. godini ................................. 34

3. PODRUČJE ZA RADIOKOMUNIKACIJE .......................................................................... 35

3.1 Fiksna služba.......................................................................................................................... 35

3.1.1 Mikrotalasni linkovi ........................................................................................................... 35

3.1.2 Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GHz........................... 38

3.2 Satelitska služba .................................................................................................................... 38

3.3 Mobilna služba ....................................................................................................................... 39

3.3.1 Kopnena mobilna služba .................................................................................................... 39

3.3.2 Dodjela dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem

mobilnih pristupnih sistema ....................................................................................................... 41

3.4 Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije .............. 41

3.5 Radiodifuzna služba .............................................................................................................. 42

3.5.1 Analogna radiodifuzija – radio ......................................................................................... 42

3.5.2. Srednjetalasna radiodifuzija ............................................................................................ 44

3.5.3 Analogna radiodifuzija – TV ............................................................................................. 44

3.5.4 Digitalna radiodifuzija – TV.............................................................................................. 46

3.5.5 Radiokomunikacijska oprema koja ne podliježe individualnom licenciranju.............. 46

3.6 Međunarodna koordinacija frekvencija .............................................................................. 46

3.6.1 Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama ................................................................. 48

3.6.2 Sporazumi o pograničnoj koordinaciji frekvencija ......................................................... 49

3.6.3 Monitoring radiofrekvencijskog spektra ......................................................................... 49

4

3.6.4 Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH ........................................................ 51

3.6.5 Ograničavanje elektromagnetnog zračenja ..................................................................... 51

4. PODRUČJE PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA ........................................ 52

4.1 Podaci o ostvarenim prihodima ........................................................................................... 52

4.2 Podaci o ostvarenim rashodima .......................................................................................... 52

4.3 Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije .................................................... 53

III AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2019. GODINI .................................................................. 57

IV ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE .......................................................................... 58

5

I UVODNE NAZNAKE

Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u 2019. godini bio je

usmjeren ka realizaciji aktivnosti u područjima telekomunikacija, emitovanja i upravljanja

radiofrekvencijskim spektrom.

Agencija je tokom 2019. godine nastavila sa provođenjem aktivnosti vezanih za postupke analiza

relevantnih tržišta sa ciljem procjene ostvarenog stepena efikasnosti tržišta telekomunikacija. S tim u

vezi, pokrenut je Projekt u saradnji sa konsultantskom kućom Vafer d.o.o. – CONTEGO, čiji je osnovni

cilj sprovođenje analiza tržišta elektronskih komunikacija prema metodologiji EU, sa naglaskom na ona

tržišta koja do sada nisu analizirana.

U periodu izvještavanja nastavljene su aktivnosti na izradi regulatornog okvira u vezi sa uvođenjem

obaveze odvajanja računovodstvenih evidencija i nadzora cijena i troškovnog računovodstva, čiji je cilj

obezbjeđenje ravnopravnih i transparentnih kriterijuma koje operatori sa značajnom tržišnom snagom

na relevantnom tržištu treba da primijene prilikom raspodjele troškova na usluge koje pružaju, kao i

raspodjelu ostalih troškova, prihoda, imovine, obaveza i kapitala na pojedine aktivnosti i usluge.

Pored toga, 08.04.2019. godine Agencija je licenciranim operatorima u BiH – BH Telecomu d.d.

Sarajevo, Telekomu Srpske a.d. Banja Luka i JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar dodijelila

Dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih

sistema, na osnovu kojih je započeto pružanje 4G usluga na tržištu mobilnih komunikacija u Bosni i

Hercegovini. Na ovaj način Bosna i Hercegovina se pomakla sa mjesta posljednje zemlje u Evropi bez

pokrivenosti 4G mrežom, čime su stvoreni uslovi za prelazak na mrežu pete generacije mobilne

telefonije (5G). Također, Agencija je tokom 2019. godine preduzela niz radnji kako bi se obezbijedilo

dosljedno poštovanje obaveza iz zakonitog presretanja od strane svih operatora telekomunikacija.

U toku 2019. godine Agencija je provela Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz. Pored

javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje 143 korisnika Opće dozvole za radijsko

emitovanje, od čega 2 emituju na srednjim talasima i 3 su korisnika dozvole za neprofitni radio.

U 2019. godini, u 39 slučajeva izrečene su izvršne mjere po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih

odredbi primjenjivih pravila i kodeksa Agencije, Zakona o komunikacijama i Izbornog zakona BiH, i

to: 13 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, 1 kršenje

Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, 22 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove

dozvole za emitovanje i Zakona o komunikacijama, i pravila u vezi sa distribucijom audiovizuelnih

medijskih usluga, te 3 kršenja odredbi Poglavlja 16 Izbornog zakona BiH.

Kao i prethodnih godina, jedna od ključnih aktivnosti Agencije predstavljao je proces prelaska s

analognog na digitalno emitovanje, kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala jedina zemlja u Evropi u

kojoj se zemaljsko TV emitovanje vrši isključivo putem analogne tehnologije. Dodjelom dozvole za

Multipleks C (MUX C) u oktobru 2019. godine, učinjen je pozitivan korak koji je omogućio svim TV

stanicama, a posebno komercijalnim, da planiraju digitalno zemaljsko emitovanje.

U skladu sa strateškim ciljem Agencije koji je postavljen Razvojnim srednjoročnim planom za period

2019 – 2021, koji se odnosi na promociju medijske i informacijske pismenosti i jačanje kapaciteta

korisnika za odgovorno korištenje medija i telekomunikacijskih usluga, Agencija je, u skladu sa dobrom

praksom drugih regulatora, koordinisala formiranje platforme na nivou države za razvoj medijske i

informacijske pismenosti.

6

U toku 2019. godine, Agencija je predsjedavala Euro-mediteranskom regulatornom grupom (eng.

European Mediterranean Regulators Group – EMERG). EMERG je platforma koju je inicijalno

uspostavila Evropska komisija, a okuplja regulatore elektronskih komunikacija zemalja Mediterana,

uključujući i zemlje članice Evropske unije. Osnovni ciljevi EMERG-a su približavanje zemalja članica

regulatornom okviru Evropske unije, razmjena regulatornih iskustava i informacija, te monitoring

razvoja tržišta i trendova sektora elektronskih komunikacija Euro-mediteranske regije.

Tokom mandata predsjedavanja, Agencija je vršila koordinaciju svih aktivnosti Platforme, predstavljala

EMERG na međunarodnim skupovima i susretima sa ostalim regulatornim grupama i institucijama kao

što su Evropska komisija, BEREC i EaPaReg.

Generalni direktor

Predrag Kovač

7

KABINET GENERALNOG DIREKTORA

PREGLED AKTIVNIH SPOROVA I SUDSKIH ODLUKA

U 2019. godini je protiv Regulatorne agencije za komunikacije (u nastavku: Agencija) pokrenuto

ukupno pet (5) upravnih sporova pred Sudom Bosne i Hercegovine (u nastavku: Sud BiH), i to:

Pregled upravnih sporova

1) Upravni spor po tužbi od 22.01.2019. godine, tužitelja Jazić Alena i dr. zast. po punomoćniku

Duraković Adeli, advokatu iz Sarajeva, radi poništenja prvostepenog rješenja Agencije, broj

UP1: 03-29-2-1006/17 od 20.02.2019. godine, kojim je odobren prijenos dozvola (Opće dozvole

za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije i Dozvole za televizijsko

emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije) sa JP RTV Visoko na JU „Centar za

kulturu i informisanje“ Visoko;

2) Upravni spor po tužbi od 02.09.2019. godine, tužitelja JP Radio Televizija Republike Srpske

Banja Luka (u nastavku: JP RTRS), zast. po punomoćniku Grabež Saši, advokatu iz Banjaluke,

protiv konačnog zaključka Vijeća Agencije, broj UP2: 03-29-7-11/17 od 25.06.2019. godine,

kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova pravnog zastupanja i administrativnih

taksi;

3) Upravni spor po tužbi od 13.09.2019. godine, tužitelja United Media S.a.r.l. Luxembourg, zast.

po punomoćnicima Čampara Maidi i Crnovršanin Mirsadu, advokatima iz Sarajeva, protiv

konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj: UP2-03-29-7-3/19 od 25.06.2019. godine, kojim je

odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog zaključka, broj UP1: 03-29-5-380/19 od

05.03.2019. godine, a kojim tužitelju nije priznato svojstvo zainteresovane stranke u postupku,

po službenoj dužnosti, protiv TX TV d.o.o. Tuzla;

4) Upravni spor po tužbi od 13.09.2019. godine, tužitelja United Media S.a.r.l. Luxembourg, zast.





po službenoj dužnosti, protiv Elta – Kabel d.o.o. Doboj;

5) Upravni spor po tužbi od 13.09.2019. godine, tužitelja Nova TV d.d. Zagreb, R. Hrvatska zast.





po službenoj dužnosti, protiv Elta - Kabel d.o.o Doboj;

Pregled sudskih odluka

U 2019. godini je, u sporovima pokrenutim protiv Agencije i po tužbama Agencije, doneseno

ukupno 18 sudskih odluka, od kojih: jedna odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Ustavni sud

BiH), četiri (4) presude i jedno rješenje Apelacionog upravnog vijeća Suda BiH, te deset (10)

presuda i dva (2) rješenja Vijeća za upravne sporove Suda BiH, i to:

1) Odlukom Ustavnog suda BiH, broj: AP-760/17 od 10.04.2019. godine, odbijena apelacija

MICO d.o.o. Banja Luka zast. po punomoćniku Sipović Mirsadu, advokatu iz Sarajeva, protiv

drugostepene presude Suda BiH, broj: S1 3 P 004219 16 Pž od 13.12.2016. godine kojom je, u

8

cijelosti, odbijena kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostepena presuda istog suda,

broj: S1 3 P 004219 14 P od 16.05.2016. godine, donesena u parničnom postupku protiv tužene

Agencije, a kojom je odbijen tužiteljev zahtjev za utvrđenje diskriminacije (onemogućavanja

tužitelja u realizaciji izgradnje bežične mreže digitalne interaktivne TV i interneta na području

BiH i obavljanje registrovane djelatnosti), kao i zahtjev za naknadu štete u iznosu od

15.250.000,00 KM sa pripadajućim kamatama;

2) Rješenjem Vijeća za upravne sporove Suda BiH, broj: S1 3 U 031238 19 U od 28.01.2019.

godine, odbačena kao nedopuštena, tužba tužitelja Telekomunikacije Republike Srpske a.d.

Banja Luka radi poništenja Pravila 88/18 o odvojenom računovodstvu („Službeni glasnik BiH“,

broj 72/18). Protiv navedenog rješenja tužitelj je, dana 04.03.2019. godine, podnio vanredni

pravni lijek – zahtjev za preispitivanje sudske odluke koji je uvažen presudom Apelacionog

upravnog vijeća Suda BiH, broj: S1 3 U 031238 19 Uvp od 18.04.2019. godine, te ukinuto

rješenje Vijeća za upravne sporove i predmet vraćen Vijeću na ponovno odlučivanje. Presudom

Vijeća za upravne sporove, broj: S1 3 U 031238 19 U2 od 09.07.2019. godine, usvojen

preinačeni zahtjev tužitelja (zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta) i ukinuto Pravilo 88/18 o

odvojenom računovodstvu. Protiv navedene presude Agencija je, dana 23.07.2019. godine,

podnijela vanredni pravni lijek – zahtjev za preispitivanje sudske odluke koji je odbačen

rješenjem Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 U 031238 19 Uvp 2 od

19.11.2019. godine. Protiv navedenog rješenja Agencija je, dana 17.01.2020. godine, podnijela

Apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog povrede člana II/3.e), člana III/3.b) i člana V/3.d) Ustava

BiH, odnosno člana 6. stav 1. i člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda;

3) Presudom Vijeća za upravne sporove Suda BiH, broj: S1 3 U 027748 18 U od 12.03.2019.

godine, odbijena tužba Agencije protiv tuženog Ureda za razmatranje žalbi BiH (u nastavku:

URŽ) radi poništenja rješenja, broj: JN2-01-07-1-739-6/17 od 14.12.2017. godine, donesenog

u postupku javne nabavke po žalbi ponuđača Lala i Laćo d.o.o. Bijeljina, zast. po punomoćniku

Matić Milanu, advokatu iz Bijeljine. Protiv navedene presude Agencija je, dana 11.04.2019.

godine, podnijela vanredni pravni lijek – zahtjev za preispitivanje sudske odluke, koji je uvažen

presudom Apelacionog upravnog vijeća Suda BiH, broj: S1 3 U 027748 19 Uvp od 16.09.2019.

godine, te pobijana presuda preinačena na način da je tužba Agencije uvažena, osporeno rješenje

poništeno i predmet vraćen tuženom na ponovno rješavanje;


godine, uvažena tužba Agencije protiv tuženog URŽ radi poništenja rješenja, broj: UP2-01-

07.1-642-5/17 od 31.10.2017. godine, donesenog u postupku javne nabavke po žalbi ponuđača

Lala i Laćo d.o.o. Bijeljina, zast. po advokatu Matić Milanu, advokatu iz Bijeljine, osporeno

rješenje poništeno i predmet vraćen tuženom na ponovni postupak;


godine, uvažena tužba tužitelja JP RTRS zast. po advokatu Grabež Saši, protiv dopunskog

rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 03-29-7-11/17 od 14.12.2017. godine, poništeno dopunsko

rješenje i predmet vraćen Vijeću na ponovno odlučivanje. U ponovnom postupku Vijeće

Agencije donijelo je zaključak, broj UP2: 03-29-7-11/17 od 25.06.2019. godine, kojim je

tužiteljev zahtjev, u cijelosti, odbijen kao neosnovan. Protiv tog zaključka tužitelj je tužbom od

02.09.2019. godine pokrenuo novi upravni spor (tačka I 2. Pregleda);

6) Rješenjem Vijeća za upravne sporove Suda BiH, broj: S1 3 U 031087 19 U od 13.05.2019.

godine, obustavljen postupak po tužbi tužitelja Jazić Alena i dr. (tačka I 1. Pregleda);

9


godine, odbijena tužba tužitelja JP RTRS, zast. po punomoćniku Grabež Saši, advokatu iz

Banjaluke, protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 03-29-7-22/17 od 14.12.2017.

godine, kojim je odbijena žalba protiv prvostepenog rješenja, broj UP1: 03-29-2-881/17 od

23.10.2017. godine, donesenim u ponovnom postupku po službenoj dužnosti, a kojim je

tužitelju naloženo da u svrhu realizacije rješenja Agencije broj UP1: 03-29-2-433/17 od

01.06.2017. godine, izvrši priključenje Televizije K3 d.o.o. Prnjavor na digitalno zemaljsko

emitovanje u Multipleksu A u digitalnom području Kozara. Protiv navedene presude tužitelj je

dana 17.06.2019. godine, po punomoćniku, podnio vanredni pravni lijek – zahtjev za

preispitivanje sudske odluke, koji je odbijen presudom Apelacionog upravnog vijeća, broj: S1

3 U 027913 19 Uvp od 11.12.2019. godine;


godine, uvažena tužba Agencije protiv tuženog URŽ radi poništenja rješenja, broj: UP2-01-

07.1-790-6/17 od 19.01.2019. godine, donesenog u postupku javne nabavke po žalbi ponuđača

DEFTER d.o.o. Sarajevo zast. po punomoćniku Nezirić Sanelu, advokatu iz Sarajeva, poništeno

rješenje tuženog i predmet vraćen tuženom na ponovni postupak. Rješenjem URŽ, broj: JN2-

01-07.1-1373-7/19 od 08.08.2019. godine, donesenim u ponovnom postupku, odbijena žalba

navedenog ponuđača;

9) Presudom Apelacionog upravnog Vijeća Suda BiH, broj: S1 3 U 029126 19 Uvp od 21.10.2019.

godine, odbijen vanredni pravni lijek – zahtjev za preispitivanje presude Vijeća za upravne

sporove istog suda, broj: S1 3 U 029126 18 U od 15.07.2019. godine, podnesen od tužitelja JP

RTRS, zast. po punomoćniku Grabež Saši, advokatu iz Banjaluke. Osporenom presudom

odbijena je tužba tužitelja protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 03-29-7-4/18 od

23.04.2018. godine, kojim je odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog rješenja, broj UP1:

03-29-5-153/18 od 07.03.2018. godine, a kojim je tužitelju izrečena mjera pismenog upozorenja

zbog utvrđene povrede člana 3. stav 3. Kodeksa o AVM uslugama i medijskim uslugama radija

(„Službeni glasnik BiH“, broj 3/16);

10) Presudom Vijeća za upravne sporove Suda BiH, broj: S1 3 U 2911918 U od 30.10.2019. godine,

odbijena tužba tužitelja Elta Kabel d.o.o. Doboj protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj

UP2: 03-29-7-31/17 od 23.04.2018. godine i prvostepenog rješenja, broj UP1: 03-29-5-888/17

od 27.11.2017. godine, kojim je tužitelju izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 KM zbog

utvrđenog kršenja člana 18. stav (4) a u vezi sa stavom (2) istog člana Pravila 79/2016 o

dozvolama za distribuciju AVM usluga i medijskih usluga radija („Službeni glasnik BiH“, broj

78/16);


godine, odbijena tužba tužitelja JP Radio i televizija Istočno Sarajevo, zast. po punomoćniku

Dimitrijević Stevanu, advokatu iz Banjaluke, protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj

UP2: 03-29-7-5/18 od 23.04.2018. godine i prvostepenog rješenja, broj UP1: 03-29-5-163/18

od 06.03.2018. godine, kojim je tužitelju oduzeta Opća dozvola za radijsko emitovanje zbog

utvrđenja neemitovanja programa na dodijeljenim frekvencijama i neobavještavanja Agencije

o prekidima u emitovanju, te dospjelog neplaćenog duga u ukupnom iznosu od 7.155,00 KM.

Protiv navedene presude tužitelj je, dana 06.12.2019. godine, podnio vanredni pravni lijek –

zahtjev za preispitivanje prvostepene odluke koji je odbijen presudom Apelacionog upravnog

vijeća, broj: S1 3 U 029124 19 Uvp od 23.12.2019. godine;

12) Presudom Vijeća za upravne sporove Suda BiH, broj: S1 3 U 29156 18 U od 30.10.2019. godine,

uvažena tužba tužitelja United Media S.a.r.l Luxembourg zast. po punomoćnicima Čampara

Maidi i Crnovršanin Mirsadu, advokatima iz Sarajeva, poništeno rješenje Vijeća Agencije, broj

UP2: 03-29-7-3/18 od 23.04.2018. godine i prvostepeni zaključak, broj UP1: 03-29-5-1026/17

od 15.02. 2018. godine (kojim je obustavljen postupak, po službenoj dužnosti, protiv kablovskih

10

operatora: Elta-Kabel d.o.o. Doboj, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Telrad net d.o.o. Bijeljina i

TXTV d.o.o. Tuzla) i predmet vraćen Agenciji na ponovni postupak.

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, PODRUČJA

RADIOMONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA

1. PODRUČJE EMITOVANJA

Sektori iz područja emitovanja u protekloj godini realizovali su aktivnosti iz sljedećih oblasti:

1.1. Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije

1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.3. Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

1.2. Prigovori i slučajevi

1.3. Praćenje obaveza u vezi s evropskim djelima i evropskim djelima nezavisnih producenata

1.4. Aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću

1.1 Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1 Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije

U toku 2019. godine Agencija nije izdavala nove Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije. Zaključno sa 31.12.2019. godine, pored javnih RTV servisa Bosne i

Hercegovine, djeluje 38 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije.

U toku 2019. godine Agencija je provela javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz. Izdata

je jedna nova Opća dozvola za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije za

„KRISTAL INŽINJERING” D.o.o. Lopare – Radio Majevica.

Pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje 143 korisnika Opće dozvole za radijsko

emitovanje, od čega 2 na srednjim talasima. Pored toga, zaključno sa 31.12.2019. godine djeluju ukupno

3 korisnika Dozvole za neprofitni radio.

Tabela 1. Ukupan broj korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije

TV RADIO JAVNI SERVIS

(radio i TV) Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(FM)

Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(srednji talasi)

Neprofitni radio

38 141 2 3 6

11

Slika 1. Prikaz korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije

1.1.2 Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža

Zaključno sa 31.12.2019. godine, djeluje 61 korisnik Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši

putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža. Od ukupnog broja izdatih dozvola, 6 korisnika je u

javnom, a 55 u privatnom vlasništvu.

U skladu s Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2019. godine izdato

je 11 novih Dozvola za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok

je jedna dozvola oduzeta zbog kršenja relevantnih pravila i propisa, a 6 dozvola je prestalo važiti na

zahtjev korisnika.

U skladu sa Zakonom o komunikacijama, Odluke o naknadi za korištenje radiofrekvencijskog spektra u

Bosni i Hercegovini i tačke IV Instrukcije o naplati državnog doprinosa Ministarstva finansija i trezora

BiH, broj: 01-ST4-16-2362/06 od 28.07.2006. godine, zbog dugovanja su izrečene mjere suspenzije

dozvole za pet korisnika dozvola: FACE d.o.o. Sarajevo, "STUDIO 078" d.o.o. Laktaši, RTV "VIKOM"

d.o.o., "BOBAR RADIO" d.o.o. Bijeljina i RADIO KAMELEON d.o.o Tuzla.

1.1.3 Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

U skladu s Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2019. godine nisu

izdate nove Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev. Zaključno sa

31.12.2019. godine, djeluje 11 korisnika ove Saglasnosti, od čega 2 u javnom, a 9 u privatnom

vlasništvu.

Na osnovu prikazanih podataka, ukupan broj pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga iznosi 110.

Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

20%

74%

2% 1% 3%

TV

RADIO FM

NEPROFITNE

SREDNJI TALASI

JAVNI SERVISI

12

Slika 2. Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga u odnosu na vrstu dozvole

1.1.4 Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

U skladu s Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija, a zaključno sa 31.12.2019.

godine, djeluje 1 korisnik Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža.

Na osnovu prikazanih podataka, broj pružalaca medijskih usluga radija iznosi 147.

Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

Slika 3. Pružaoci medijskih usluga radija u odnosu na vrstu dozvole

34%

54%

9% 3%

Dozvola za televizijsko emitovanjeputem zemaljske radiodifuzije

Dozvola za televizijsko emitovanjeputem drugih elektronskihkomunikacijskih mreža

Saglasnost za pružanjeaudiovizuelnih medijskih usluga nazahtjev

Dozvola za televizijsko emitovanjeza javne RTV servise

95%

1%2%

2%

Dozvola za radijsko emitovanje putemzemaljske radiodifuzije

Dozvola za radijsko emitovanje putemdrugih elektronskih komunikacijskihmreža

Dozvola za neprofitni radio

Dozvola za radijsko emitovanje zajavne RTV servise

13

U tabeli i dijagramu koji slijede, dat je prikaz statusa korisnika dozvola u oblasti pružanja audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija u 2019. godini na osnovu vlasničke strukture pravnih lica

korisnika dozvola (privatne i javne).

Tabela 2. Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

Status

Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga

Pružaoci medijskih usluga radija

Javni

servis

(radio

i TV)

Dozvola za

televizijsko

emitovanje

putem

zemaljske

radiodifuzije

Dozvola za

televizijsko

emitovanje

putem drugih

elektronskih

komunikacijskih

mreža

Saglasnost za

pružanje

audiovizuelnih

medijskih

usluga na

zahtjev

Opća

dozvola za

radijsko

emitovanje

(FM)

Opća

dozvola za

radijsko

emitovanje

(srednji

talasi)

Dozvola za

radijsko

emitovanje

putem

drugih

elektronskih

komunik.

mreža

Neprofitni

radio

Javne 12 6 2 64 - - - 6

Privatne 26

55

9

77 2 1 3

Slika 4. Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

1.1.5 Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

U skladu s Pravilom 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija, u toku 2019. godine izdata je jedna (1) nova Dozvola za distribuciju audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija, a 2 dozvole su prestale da važe na zahtjev korisnika, dok su

po službenoj dužnosti oduzete 4 dozvole. Zaključno sa 31.12.2019. godine, ukupan broj korisnika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

AVM usluge Medijske usluge radija Javni servisi

Javne

Privatne

14

dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija je 35, od čega 28 pruža

usluge putem kabla (u sklopu jednog korisnika dozvole koji usluge pruža putem kabla se nudi i usluga

putem satelita DTH), te 7 putem IPTV platforme (u sklopu jednog korisnika dozvole koji usluge pruža

putem IPTV, nudi se i usluga putem DTH platforme). Ukupan broj pretplatnika zaključno sa 31.12.2019.

iznosi 832 903.

Slika 5. Način distribucije korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija

1.2. Prigovori i slučajevi

Od ukupnog broja procesuiranih slučajeva iz oblasti emitovanja u 2019. godini, u 39 slučajeva izrečene su

izvršne mjere po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa Agencije,

Zakona o komunikacijama i Izbornog zakona BiH, kako slijedi:

• 13 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija;

• 1 kršenje Kodeksa o komercijalnim komunikacijama;

• 22 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i Zakona o

komunikacijama, te pravila u vezi sa distribucijom audiovizuelnih medijskih usluga;

• 3 kršenja odredbi Poglavlja 16 Izbornog zakona BiH1.

Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 18 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u iznosu

od 114.500,00 KM, 7 pismenih i 6 usmenih upozorenja, te 5 suspenzija dozvole i 3 oduzimanja dozvola

(jedna dozvola za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža,

te dvije dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija).

1 Slučajevi koji su pokrenuti 2018. godine u okviru aktivnosti u vezi s praćenjem predizborne kampanje za Opće

izbore u BiH, a koji su održani 07.10.2018. godine. Navedena tri slučaja su, radi obimnosti i složenosti

postupaka, što je uticalo na vremenski period rješavanja, okončana u 2019.

80%

20%

Kabl

IPTV

15

Broj i vrsta izvršnih mjera u 2019. godini:

Vrsta kazne Broj izvršnih mjera

Novčane kazne 18 (114.500 KM)

Pismena upozorenja 7

Usmena upozorenja 6

Suspenzija 5

Oduzimanje dozvole 3

Ukupno 39

1.3. Praćenje obaveza u vezi s evropskim djelima i evropskim djelima nezavisnih producenata

U skladu s odredbama Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, te u skladu sa

Instrukcijom o načinu izvještavanja o udjelu evropskih djela i evropskih djela nezavisnih producenata u

programskim sadržajima, Agencija je propisala obavezu korisnicima dozvola za televizijsko emitovanje

da, na način i u formi propisanoj za to pripremljenim obrascem, vode evidenciju o udjelu evropskih djela

i evropskih djela nezavisnih producenata u svojim programskim sadržajima.

Agencija je po službenoj dužnosti, u skladu s relevantnim propisima, odredila šesnaest (16) korisnika

dozvola, koji imaju obavezu dostavljanja izvještaja Agenciji. To su: BHT1, RTRS, FTV, Alternativna

televizija, FACE TV, Aljazeera Balkans, TV TK, TV USK, TV SA, TV Goražde, TV BN, TV BN SAT,

Nova BH, TV Hayat, TV 1 i OBN.

1.4. Medijska i informacijska pismenost

U skladu sa strateškim ciljem Agencije postavljenim Razvojnim srednjoročnim planom za period 2019-

2021. godine, koji se odnosi na promociju medijske i informacijske pismenosti i jačanje kapaciteta

korisnika za odgovorno korištenje medija i telekomunikacijskih usluga, Agencija je, u skladu sa dobrom

praksom drugih regulatora, koordinisala formiranje platforme na nivou države za razvoj medijske i

informacijske pismenosti. Brojne institucije i organizacije aktivne u oblasti medijske i informacijske

pismenosti su iskazale podršku i interes za učešćem. Također, Agencija se pridružila i UNESCO

globalnoj mreži za medijsku pismenost (GAPMIL), te je u okviru mreže učestvovala u obilježavanju

Globalne sedmice medijske i informacijske pismenosti 2019. godine.

1.5. Prelazak sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje

Dodjelom dozvole za Multipleks C (MUX C) u oktobru 2019. godine, započeo je proces prelaska sa

analognog na digitalno zemaljsko emitovanje, te učinjen pozitivan korak koji je omogućio svima, a

posebno komercijalnim TV stanicama da planiraju digitalno zemaljsko emitovanje. Imajući u vidu da je

raspisivanje javnog poziva planirano za početak sljedeće godine, područje emitovanja je pristupilo izradi

kriterija za ulazak televizijskih stanica u Multipleks C.

1.6. Kablovska distribucija audiovizuelnih medijskih usluga

U smislu preduzimanja razumnih mjera u zaštiti autorskih prava, a propisanih članom 3. stav (4) tačka d) Zakona o komunikacijama, Agencija je u 2019. godini uputila dopise svim nosiocima dozvole za distribuciju kojim je traženo dostavljanje informacija i dokaza o riješenim autorskim pravima u pogledu audiovizuelnih djela, u okviru ispunjavanja obaveze iz člana 7. stav (1) Pravila 79/2016. Dostavljanje

16

traženih informacija i dokaza podrazumijevalo je obavezu dostavljanja potpisanih pojedinačnih ugovora na osnovu Kolektivnog ugovora o kablovskom reemitovanju audiovizuelnih autorskih djela u BiH za period 2016 – 2018. godine (”Službeni glasnik BiH”, broj: 4/19) koji je potpisan između AKOP-a i UFI-ja, ili dokaza o uplati/deponovanju novčanih sredstava kod suda ili notara, u skladu sa članom 26. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava. Na osnovu dostavljenih informacija i dokaza od nosilaca dozvola za distribuciju, konstatovano je sljedeće:

- većina operatora potpisala pojedinačni ugovor o riješenim autorskim pravima na osnovu kolektivnog ugovora koji je potpisan između AKOP i UFI (16 operatora je potpisalo ugovor);

- 9 operatora dostavilo dokaze o deponovanju sredstava kod notara (Telemach d.o.o., HKB Net d.o.o., M&H Company d.o.o., HS d.o.o. Sarajevo, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Mtel a.d. Banja Luka, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Telrad net d.o.o. Bijeljina, BH Telecom d.d. Sarajevo;

- Oduzete dozvole za 2 operatora (Alvatel d.o.o. i STARTEL d.o.o.) u skladu sa članom 6. stav (8) tačka e) Pravila 79/2016 (nedostavljanje podataka o broju pretplatnika);

- Pokrenut postupak i izrečene odgovarajuće sankcije za 2 operatora koji se nisu očitovali po dopisu Agencije, (ispitivanja kršenja člana 7. stav (1) Pravila 79/2016 (DSL elektronika d.o.o. i Teonet d.o.o.) te izrekla odgovarajuće sankcije;

- Agencija pokrenula postupak i izrekla odgovarajuću sankciju za 1 operatora, koji se obratio Agenciji i naveo da ne može potpisati pojedinačni ugovor jer su pokrenuti sudski postupci i jer nije član AKOP-a;

- 1 operator dostavio potvrdu da je podnio prijedlog sudu o deponovanju sredstava;

- jedan operator nije bio u mogućnosti da potpiše ugovor jer je dobio Dozvolu u 2019. godini, a kolektivni ugovor, pa tako i pojedinačni, nije potpisan za period 2019. godine.

Agencija je poduzela sve razumne mjere iz svoje nadležnosti koje se odnose na zaštitu autorskih prava, a u vezi sa realizacijom obaveza prema Kolektivnom ugovoru o kablovskom reemitovanju audiovizuelnih autorskih djela u BiH za period 2016 – 2018 godina.

1.7. Harmonizacija regulative sa EU legislativom

U pogledu harmonizacije regulative sa EU Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama (EU 2018/1808), poduzete su aktivnosti na analizi trenutnog regulatornog okvira, identifikovane su oblasti koje je potrebno harmonizovati, te izrađeni prednacrti kodeksa. Pored toga, imajući u vidu da je u toku izrada nacrta Zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, odredbe iz Direktive su uključene u prijedlog dijela Zakona koji se odnosi na audiovizuelne medijske usluge, a čija je izrada planirana u 2020. godini.

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA

2.1. Fiksna telefonija

2.1.1. Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije

Operatori koji posjeduju Dozvolu za javnog operatora fiksne telefonije su:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

17

Agencija je vršila procjenu tržišne snage svakog operatora u odnosu na tržište telekomunikacija u Bosni

i Hercegovini i donosila Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom na pojedinačnim tržištima

usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i na tržištu iznajmljenih linija. Za 2019. godinu vrijedila je

Lista operatora sa značajnom tržišnom snagom objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 73/12 od

18.09.2012. godine i prema njoj, ova tri operatora bili su operatori sa značajnom tržišnom snagom na

tržištu usluga u fiksnoj telefoniji u Bosni i Hercegovini i za 2019. godinu.

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga

U 2019. godini Agencija nije dodijelila nijednu dozvolu za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga. U postupku rješavanja zahtjeva za dodjelu ove dozvole u 2019. godini i dalje su se

nalazila dva ranije podnesena zahtjeva društava ''MISSNET'' d.o.o. Bihać (zahtjev iz 2017. godine) i

''VERITEL'' d.o.o. Ugljevik (zahtjev iz 2018. godine). Ovi zahtjevi nisu mogli biti riješeni zbog

tumačenja obaveza iz zakonitog presretanja komunikacija, što je konačno razjašnjeno u novembru 2019.

godine, te su stvoreni uslovi za nastavak ovih postupaka.

Na kraju 2019. godine na tržištu BiH je djelovalo 12 davalaca fiksnih javnih telefonskih usluga, bez

promjene u broju i nosiocima dozvola u odnosu na prethodnu godinu.

Slijedi pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih

usluga, zaključno sa 31.12.2019. godine.

Tabela 3. Pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga

R. br. Naziv operatora

1. AKT.ONLINE d.o.o. Sarajevo

2. AUSTROFON d.o.o. Tuzla

3. BLICNET d.o.o. Banja Luka

4. ELTA-KABEL d.o.o. Doboj

5. EUROPRONET BOSNIA d.o.o. Sarajevo

6. DETEL d.o.o. Sarajevo

7. LOGOSOFT d.o.o. Sarajevo

8. M&H COMPANY d.o.o. Sarajevo

9. TELEMACH d.o.o. Sarajevo

10. TELRAD NET d.o.o. Bijeljina

11. T3 d.d. Sarajevo

12. SOFTNET d.o.o. Sarajevo

2.1.3. Razvoj usluga fiksne telefonije

U pogledu cijena govornih telefonskih usluga operatora sa značajnom tržišnom snagom na koje

Agencija izdaje saglasnost, pored izmjena cjenovnika fiksne telefonije u skladu sa Pravilom 67/2012 o

modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”

55/16), operatori su izvršili sljedeće izmjene cjenovnika fiksne telefonije:

- BH Telecom je uveo u ponudu novu uslugu pod nazivom ”Pristup Internetu, multimediji i fiksnom

telefonu putem mobilnih mreža nove generacije”, odnosno u okviru usluge uvode se paketi: NetFlat-

Go, NetPhone-Go, MojaTV Net-Go i MojaTV Full-Go. Također, izvršena su određena unapređenja

u okviru usluge IP Centrex;

18

- HT Mostar je uveo novi DUO paket integrisanih usluga;

- Telekom Srpske je izvršio redizajn IPTV paketa usluga na način da se povećava pristupna brzina za

uslugu pristupa Internetu za određene pristupne tehnologije, te izmjene u okviru integrisanih usluga

uvođenjem u ponudu dodatnih usluga. Također, izvršeno je povećanje cijene mjesečne pretplate za

određene pakete integrisanih usluga. U toku 2019. godine Telekom Srpske je izvršio unapređenje

IP Centrex usluge uvođenjem u ponudu novog tipa IP Centrex priključka. Također, izvršene su

izmjene i dopune Referentne ponude za veleprodaju iznajmljenih linija.

U nastavku su dati elementi razvoja fiksne telefonije za vremenski period 2011–2019. godina sa aspekta

broja pretplatnika.

Tabela 4. Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u BiH (2011–2019. godina)

Broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu

Telekom

operator/godina

BH

Telecom

Telekom

Srpske

HT

Mostar

Alternativni

operatori Ukupno Indeks

2011. 480.903 337.991 124.462 12.581 955.937 96,59

2012.2 458.721 322.581 121.888 26.263 929.453 97,23

2013. 423.429 308.270 114.785 45.138 891.622 95,93

2014. 379.214 295.680 108.864 65.458 849.216 95,24

2015. 326.738 276.876 103.881 78.260 785.755 92,52

2016. 317.686 263.171 101.132 102.234 784.223 99,81

2017. 290.308 245.350 98.463 125.230 759.351 96,83

2018. 267.222 235.281 98.271 140.021 740.807 97,56

2019. 259.302 226.726 97.701 144.593 728.322 98,31

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar i alternativnih operatora

U Tabeli 4. dat je ukupan broj fiksnih telefonskih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih

linija, ISDN (digitalna mreža integrisanih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP

(Voice over IP) pretplata. Indeks rasta (broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2019. godinu /

broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2018. godinu) u 2019. godini iznosi 98,31.

2Broj aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u Godišnjem izvještaju za 2012. godinu razlikuje se od

broja aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u ovome Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo

uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2012. godinu.

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Broj pretplatnika fiksne telefonije

19

Slika 6. Kretanje broja aktivnih fiksnih telefonskih linija u BiH (2011 – 2019. godina)

Kao što je ilustrovano na Slici 6., broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u padu u odnosu na 2018.

godinu. Nivo penetracije u fiksnoj telefoniji na kraju 2019. godine je iznosio 20,63%. Porast penetracije

fiksne telefonije u 2016. godini ostvaren je zbog promjene broja stanovnika koji je korišten za izračun.

U 2015. godini penetracija se računala na osnovu procjene broj stanovnika, dok se od 2016. godine

koriste podaci iz popisa stanovništva 2013. godine (populacija u BiH 3.531.159).

Slika 7. Penetracija fiksne telefonije u BiH (2011 – 2019. godina)

2.2 Mobilne komunikacije

2.2.1 Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS/LTE usluga

U Bosni i Hercegovini djeluju tri licencirana mobilna operatora:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o Dozvolama za korištenje radiofrekvencijskog spektra za

pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema („Službeni glasnik BiH“, broj 23/19). Ovom

Odlukom utvrđeni su uslovi i način izdavanja Dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za

pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema, zatim dinamika razvoja mreže, period važenja,

visina naknade, kao i način plaćanja naknada, te namjena sredstava za izdatu Dozvolu.

S tim u vezi, Agencija je 8.4.2019. godine dodijelila Dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra

za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema postojećim licenciranim mobilnim operatorima u

BiH. Danom izdavanja novih dozvola, prestale su da važe Dozvole za pružanje GSM usluga, Dozvole

za korištenje frekvencija unutar frekvencijskog opsega DCS i Dozvole za pružanje mobilnih usluga na

Univerzalnim mobilnim telekomunikacijskim sistemima koje su ranije izdate licenciranim mobilnim

operatorima.

Dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih

sistema se dodjeljuje na period od 15 godina. Dozvolom su dodijeljeni blokovi frekvencija unutar

radiofrekvencijskih opsega 800 MHz i 2600 MHz za pružanje širokopojasnih usluga putem mobilnih

pristupnih mreža na tehnološki neutralnoj osnovi. Ranije dodijeljeni blokovi frekvencija za realizaciju

mreža u GSM, odnosno UMTS tehnologiji u radiofrekvencijskim opsezima 900 MHz i 1900/2100 MHz

24,88 24,19 23,2122,10

20,4522,21 21,50 20,98 20,63

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija fiksne telefonije(Broj fiksnih pretplatnika na 100 stanovnika)

20

dodijeljeni su na tehnološki neutralnoj osnovi, te ranije dodijeljeni blok frekvencija za realizaciju mreža

u GSM, odnosno UMTS tehnologiji u radiofrekvencijskom opsegu 1800 MHz prošireni su dodatnim

radiofrekvencijskim resursima i dodijeljeni na tehnološki neutralnoj osnovi.

Nosiocima dozvole je dato pravo da u dodijeljenim opsezima pružaju javnu elektronsku komunikacijsku

uslugu u skladu s GSM/GPRS/EDGE standardima i referentnim standardom – IMT (eng. International

Mobile Telecommunications) koji obuhvata IMT-2000 i IMT-Advanced, na tehnološki neutralnoj

osnovi. S obzirom na preraspored frekvencija i opsega 1800 MHz, za što je operatorima odobren

prijelazni period 30 dana od dana izdavanja dozvole, komercijalno pružanje mobilnih usluga 4.

generacije u Bosni i Hercegovini je započelo 09.05.2019. godine.

Uvođenjem mobilnih mreža 4. generacije će biti omogućena znatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu

mobilnih operatora, te razvoj novih usluga, a u najboljem interesu krajnjih korisnika. Korisnicima će

biti dostupne brzine pristupa Internetu i do 100 Mbit/s, uz očekivano smanjenje digitalnog jaza između

urbanih i ruralnih sredina, i ostvarenje pozitivnog učinka na ekonomiju u cjelini.

2.2.2 Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga

Pored tri dominantna operatora, drugi pružaoci mobilnih usluga imaju mogućnost da, sklapanjem

komercijalnih ugovora, pružaju mobilne telefonske usluge sa nosiocima GSM/UMTS/LTE dozvola u

Bosni i Hercegovini.

Od početka 2012. godine do kraja 2019. godine, na tržištu mobilne telefonije se pojavilo šest takvih

operatora. Prvi od njih bio je IZI mobil d.o.o. Sarajevo kome je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih

usluga Agencija izdala u maju 2012. godine, a koji je prestao sa radom u novembru 2016. godine, drugi

je Blicnet d.o.o. Banja Luka koji je kod Agencije registrovan u septembru 2013. godine, treći je Logosoft

d.o.o. Sarajevo koji je registrovan u julu 2014. godine, dok je Telrad Net registrovan u oktobru 2014.

godine. Elta-Kabel je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga dobio početkom 2015. godine, a

DASTO SEMTEL d.o.o. Bijeljina je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga dobio u 2017.

godini.

Logosoft d.o.o. radi kao pružalac mobilnih usluga preko mobilne mreže Telekoma Srpske, dok firme

Blicnet d.o.o. Banja Luka i Telrad Net rade kao pružaoci mobilnih usluga preko mobilne mreže BH

Telecoma, a Elta-Kabel i DASTO SEMTEL usluge nude preko mreže HT-a Mostar.

2.2.3 Razvoj usluga mobilne telefonije

U 2019. godini Telekom Srpske je izvršio određena unapređenja ponude postpaid i prepaid tarifnih

paketa, te paketa sa kombinovanim načinom plaćanja i TOTAL GROUP usluge kojim se korisnicima

daju dodatne pogodnosti. Također, u ponudu je uveden novi tarifni model sa kombinovanim načinom

plaćanja – „Kombinacija“.

BH Telecom je izvršio redizajn ponude postpaid usluge na način da su u ponudu uvedeni postpaid paketi

pod nazivom „EXTRA”, kao i redizajn ponude sa kombinovanim načinom plaćanja. U ponudu su

uvedena tri paketa sa kombinovanim načinom plaćanja: „COMBO NET”, „Student NET” i „Student

NET +”, te Poseban paket namijenjen za slijepa lica, lica sa paraplegijom i paraparezom, lica oboljela

od dječije paralize, cerebralne paralize, multiple skleroze i distrofije, sa utvrđenom visinom tjelesnog

oštećenja od 80% do 100%, lica sa oštećenjem sluha od 90% do 100%, i ratni vojni invalidi tjelesnog

oštećenja od 80% do 100%. Pored toga, BH Telecom je izvršio unapređenje ponude Toptim usluge, te

Biz izbor i uveo u ponudu nove opcije za dokup mobilnog Interneta.

HT Mostar je uveo u ponudu nove tarifne modele SMART, te novu tarifnu opciju Extra Plan, a izvršeno

je unapređenje MIX tarifnih modela te !hej Full i !hej Savršena tarifnih modela.

U Tabeli 5. dati su elementi razvoja mobilne telefonije za vremenski period 2014 – 2019. godina sa

aspekta instaliranih kapaciteta i broja pretplatnika.

21

Tabela 5. Instalirani kapaciteti i broj pretplatnika licenciranih mobilnih operatora u BiH (2014 – 2019. godina)

Telekom operator BH Telecom Telekom

Srpske

HT

Mostar

Izi

mobil Blicnet Logosoft Telrad Elta Kabel BiH

2014.

numeracioni prostor 3.000.000 2.200.000 1.650.000 6.850.000

post-paid 237.359 283.838 175.402 1.753 698.352

pre-paid 1.401.855 1.098.500 284.605 7.876 2.792.836

ukupno pretpl. 1.639.214 1.382.338 460.007 7.876 1.753 3.491.188

2015.


post-paid 257.135 322.853 184.806 2.505 717 768 768.784

pre-paid 1.288.608 1.079.849 295.096 11.183 2.674.736

ukupno pretpl. 1.545.743 1.402.702 479.902 11.183 2.505 717 768 3.443.520

2016.


post-paid 271.851 345.548 195.706 2.561 1.139 955 925 818.685

pre-paid 1.323.308 958.328 299.647 4.075 2.585.358

ukupno pretpl. 1.595.159 1.303.876 495.353 4.075 2.561 1.139 955 925 3.404.043

2017.


post-paid 291.847 391.965 207.179 2.633 1.004 975 1.137 896.740

pre-paid 1.309.615 940.514 293.216 2.543.345

ukupno pretpl. 1.601.462 1.332.479 500.395 2.633 1.004 975 1.137 3.440.085

2018.


post-paid 315.927 379.064 212.638 3.041 919 917 512 2.548.040

pre-paid 1.310.073 942.563 295.404 913.018

ukupno pretpl. 1.626.000 1.321.627 508.042 3.041 919 917 512 3.461.058

2019.


post-paid 345.383 395.696 224.491 2.263 1.192 129 424 969.578

pre-paid 1.290.640 959.526 535.777 2.785.943

ukupno pretpl. 1.636.023 1.355.222 760.268 2.263 1.192 129 424 3.755.521

Izvor: Izvještaji BH Telecom, Telekom Srpske, HT Mostar, Blicnet, Logosoft, Telrad i ELTA-KABEL

22

Broj mobilnih pretplatnika u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2019. godine je bio 3.755.521 i bilježi

blagi rast u odnosu na 2018. godinu. Ovaj broj pretplatnika je dobijen u skladu sa jedinstvenom

definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika za sve SMP operatore u mobilnoj telefoniji, koja je

usklađena sa normama Evropske komisije i ITU. Broj prepaid pretplatnika je i dalje višestruko veći u

odnosu na broj postpaid pretplatnika (Slika 8).

Slika 8. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH (2008–2019. godina)

Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju 2019.

godine je iznosio 106,35%.

Dijagram na Slici 9. prikazuje penetraciju mobilne telefonije u vremenskoj seriji od 2009. do 2019.

godine. U 2015. godini penetracija se računala na osnovu procjene broj stanovnika, dok se od 2016.

godine koristi podatak iz popisa stanovništva 2013. godine (populacija u BiH 3.531.159).

Slika 9. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH na 100 stanovnika (2009–2019. godina)

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Broj pretplatnika mobilne telefonije

pre-paid post-paid

83,0878,44

82,5487,25

90,79 90,87 89,6396,40 97,42 98,01

106,35

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija mobilne telefonije(Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika)

23

2.2.4 Razvoj UMTS/LTE mreža

Tokom 2019. godine, kao i prethodnih godina, tri mobilna operatora, BH Telecom, Telekom Srpske i

HT Mostar, u skladu sa obavezama propisanim Dozvolom za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim

mobilnim telekomunikacijskim sistemima (u daljem tekstu: UMTS dozvola), nastavili su aktivnosti na

razvoju UMTS mreža u Bosni i Hercegovini.

Mobilni operatori su dostavili izvještaje o razvoju UMTS mreža i usluga za period 01.01.2019. do

30.06.2019. i period 01.07.2019. do 31.12.2019. godine. U izvještaju za drugo polugodište 2019. godine

operatori su dostavili i osnovne podatke za LTE mrežu.

BH Telecom

Ukupan broj instaliranih baznih stanica na kraju 2019. godine BH Telecoma je bio 897, dok je instalirano

600 LTE baznih stanica. U odnosu na 887 UMTS baznih stanica na kraju 2018. godine, to je blago

povećanje, što znači da se mreža stalno nadograđuje.

Na kraju 2019. godine, BH Telecom je imao 1.624,528 3G korisnika mobilne telefonije, što predstavlja

smanjenje u odnosu na ukupan broj korisnika od 1.662.073 na kraju 2018. godine. Pod 3G korisnicima

se podrazumijevaju svi korisnici koji imaju 3G mobitele, jer imaju mogućnost korištenja 3G usluga.

Pokrivanje putnih pravaca na kraju 2019. je bilo u iznosu od 66,17 % u UMTS mreži, a 42% u LTE

mreži. Pokrivenost teritorije Bosne i Hercegovine UMTS mrežom iznosila je 63,63%, dok kod LTE

mreže iznosi 27,36%.

Telekom Srpske

Ukupan broj instaliranih 3G baznih stanica Telekoma Srpske na kraju 2019. godine iznosio je 1569.

Na kraju 2019. godine pokrivenost mrežom putnih pravaca kod Telekoma Srpske je iznosila 80,36%.

Pokrivanje puteva LTE mrežom na dan 31.12. 2019. godine iznosio je 27,48%.

Na kraju 2019. godine procenat pokrivanja stanovništva mrežom Telekoma Srpske je iznosio 88%, dok

je na kraju 2018. godine iznosio 87,61%.

Pokrivanje stanovništva LTE mrežom na dan 31.12.2019. godine iznosio je 43,50%.

Ukupni broj pretplatnika Telekoma Srpske iznosio je 1.392.659, što predstavlja blagi porast u odnosu

na 2018. godinu kada je ukupan broj pretplatnika iznosio 1.362.851. Iskorištenost kapaciteta bila je

69,63%, te u odnosu na kraj 2018. godine, kada je iznosio 68,14%, predstavlja blagi porast ukupnog

broja pretplatnika.

HT Mostar

HT Mostar je na kraju 2019. godine ostvario pokrivenost stanovništva BiH od 89,10%, dok je

pokrivenost stanovništva na kraju 2018. godine bila 87,8%. UMTS mrežom je pokriveno 2.163 km

putnih pravaca.

Pokrivanje stanovništva LTE mrežom na dan 31.12.2019. iznosi 45,23%.

Instalirani kapacitet baznih stanica iznosio je 414.160 na dan 31.12.2019. godine, a na kraju 2018.

godine on je iznosio 399,120.

HT Mostar je na kraju 2019. godine imao 883 instaliranih 3G baznih stanica, a na kraju 2018. godine

851 baznu stanicu. Do kraja 2019. godine instalirano je 199 LTE baznih stanica.

2.3 Javne elektronske komunikacijske mreže

U 2019. godini izdate su tri nove dozvole za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih

komunikacijskih mreža i to sljedećim društvima: „PRVI FORTIS PROJEKAT“ d.o.o. Neum,

„INMARSAT BH“ d.o.o. Sarajevo i „MULTIPLEX SERVICE BH“ d.o.o. Sarajevo.

U 2019. godini izvršeno je ukidanje šest dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih

komunikacijskih mreža i to sljedećim društvima: „KOMUNALNO BRČKO“ d.o.o. Brčko Distrikt BiH,

„GO TV“ d.o.o. Banja Luka, „PINCOM“ d.o.o. Mostar, „ANTENA NET“ d.o.o. Teslić, „MEDIA

NET“ d.o.o. Ilidža i „HESEL“ d.o.o. Kakanj.

U 2019. godini izvršena je izmjena područja pokrivanja dozvole za obavljanje djelatnosti operatora

javnih elektronskih komunikacijskih mreža u četiri slučaja i to sljedećim društvima: „K-NET“ d.o.o.

Derventa područje pokrivanja dozvole je prošireno na regionalno, „TRIONTEL“ d.o.o. Banjaluka

područje pokrivanja dozvole je prošireno na nacionalno, „Elektro Doboj“ d.o.o. Doboj područje

pokrivanja dozvole je prošireno na regionalno, „FORMEA“ D.O.O. Visoko područje pokrivanja

dozvole je prošireno na regionalno.

U poređenju sa ukupnim brojem operatora na kraju 2018. godine, broj mrežnih operatora u 2019. godini

smanjen je za tri, jer je 31.12.2018. godine na tržištu BiH djelovalo 76 operatora javnih elektronskih

komunikacijskih mreža, dok je 31.12.2019. taj broj iznosio 73 operatora.

2.4 Usluga pristupa Internetu

2.4.1 Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu

Tokom 2019. godine dodijeljene su dvije dozvole kompanijama DELTA SHOP d.o.o. Zenica i ITS

d.o.o. Široki Brijeg.

Izvršeno je ukidanje šest dozvola i to sljedećim društvima: „KOMUNALNO BRČKO“ d.o.o. Brčko

Distrikt BiH, „GO TV“ d.o.o. Banja Luka, „PINCOM“ d.o.o. Mostar, „ANTENA NET“ d.o.o. Teslić,

“NETMONT” d.o.o. Kozarska Dubica i „HESEL“ d.o.o. Kakanj. U 2019. godini izvršena je izmjena

uslova korištenja dozvole u dva slučaja, i to sljedećim društvima: “ELTA MT” d.o.o. Tuzla i “SD

SISTEMI” d.o.o. Laktaši.

U poređenju sa ukupnim brojem operatora na kraju 2018. godine, broj davalaca Internet usluga u 2019.

godini smanjen je za četiri, jer je 31.12.2018. godine na tržištu BiH djelovalo 67 nosilaca dozvola, dok

je 31.12.2019. godine taj broj smanjen na 63 nosioca, međutim, zbog izmjene uslova dozvola društvima

“ELTA MT” d.o.o. Tuzla i “SD SISTEMI” d.o.o. Laktaši, efektivno je osam nosilaca dozvola prestalo

sa pružanjem usluga u 2019. godini.

2.4.2 Razvoj usluga pristupa Internetu

U Tabeli 6. je prikazan broj korisnika Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu (ISP)

u periodu 2011–2019. godina.

Tabela 6. Broj ISP dozvola u BiH (2011–2019. godina)

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Broj ISP

operatora 80 75 69 70 70 71 70 67 65

25

U Tabeli 7. je dat broj korisnika Interneta u periodu 2011–2019. godine. Broj korisnika Interneta je

procijenjen na osnovu broja pretplatnika kojeg su dostavili ISP-ovi.

Tabela 7. Broj korisnika Interneta u BiH (2011–2019. godina)

Godina Broj korisnika Interneta Indeks

2011. 2.113.100 105,66

2012. 2.174.250 102,89

2013. 2.188.429 100,65

2014. 2.648.176 121,01

2015. 2.782.107 105,06

2016. 2.909.236 104,57

2017. 3.064.072 105,32

2018. 3.195.294 104,28

2019. 3.330.502 104,23

Zabilježen je rast broja korisnika Interneta u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu sa indeksom rasta

104,23.

Slika 10: Penetracija Internet korisnika u BiH (2011–2019. godina)

Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini u upotrebi su dial-up pristup (putem analognog

modema i ISDN) sa 384 pretplatnika, te širokopojasni pristup (eng. broadband) sa 745.887 pretplatnika

na dan 31.12.2019. godine. Penetracija širokopojasnih pretplatnika, u odnosu na podatak iz popisa

stanovništva 2013. godine (populacija 3.531.159), iznosi 21,12%. U strukturi širokopojasnih

priključaka i dalje prednjači ADSL pristup sa 55,49% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, uz

porast FWA i pad kablovskog pristupa Internetu u odnosu na prethodnu godinu.

55 56,59 56,96

68,9372,41

82,3986,77

90,4994,32

30

40

50

60

70

80

90

100

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

(%) Penetracija korisnika Interneta

26

Tabela 8. Internet pretplatnici po vrstama pristupa u BiH za period 2011 – 2019. godina

Godina Dial-up FWA

Kabal

ADSL Iznajm.

linije FTTH Ostalo Ukupno

2011. 85.046 65.733 114.849 248.006 1.374 27 8 10 515.296

2012. 84.314 62.621 127.424 277.295 1.389 315 353 553.711

2013. 3.219 65.164 153.544 294.505 1.435 297 498 518.662

2014. 2.304 61.367 181.753 360.772 1.318 374 348 608.236

2015. 1.739 59.326 200.972 372.767 1.254 428 240 636.726

2016. 1.447 61.019 213.640 385.316 1.233 960 170 663.775

2017. 231 65.335 234.006 398.136 1.144 1.363 363 700.578

2018. 319 47.367 244.728 404.795 1.031 17.511 934 716.685

2019. 384 60.936 239.551 413.902 980 30.231 287 746.271

U 2019. godini nastavlja se porast broja ADSL pretplatnika, tako da se njihov broj, u odnosu na

prethodnu godinu, povećao za 2,25%, kao i rast fiksnih bežičnih priključaka od 28,65%, dok je

zabilježen pad kablovskog pristupa Internetu za 2,12%.

Kada je riječ o brzini pristupa, najviše pretplatnika pristupa Internetu brzinom većim od 10 Mbit/s (Slika

11).

Slika 11: Broj pretplatnika prema brzini pristupa u BiH za 2019. godinu

≤ 512 kbit/s512 kbit/s ≤ 2

Mbit/s< 2 Mbit/s ≤ 10

Mbit/s> 10 Mbit/s

Broj pretplatnika 22095 28415 307245 388132

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000 Broj pretplatnika prema brzinama

27

2.5 Numeracija

U izvještajnom periodu urađeni su poslovi vezani za upravljanje, korištenje i praćenje primjene

telefonski brojeva i signalizacionih kodova u Bosni i Hercegovini, uslugu prenosivosti telefonskih

brojeva i oblasti zakonitog presretanja telekomunikacija sadržani u sljedećim aktivnostima:

- Izdato je 185 različitih upravnih akata po zahtjevima pravnih lica za dodjelu blokova telefonskih

brojeva, pojedinačnih telefonskih brojeva i signalizacionih kodova u postupcima koji se odnose na

izdavanja, ukidanja i produžavanja dozvola i predmetima vezanim za korištenje navedenih

numeričkih kapaciteta. Pored toga, izdato je 15 akata koji se odnose na praćenje i primjenu

dodijeljenih numeričkih kapaciteta i uslugu prenosivosti telefonskih brojeva.

- Okončane su aktivnosti na definisanju projektnog zadatka za nabavku softvera za upravljanje

numeričkim resursima u Bosni i Hercegovini.

2.5.1 Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju

Regulatorni okvir za telefonsku numeraciju koja se koristi za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini

određen je Pravilom 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH („Službeni glasnik BiH” broj:

105/08, 95/11 i 76/16) i Pravilom 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH

(„Službeni glasnik BiH” broj: 105/08, 95/11, 47/12 i 76/16).

U 2019. godini doneseno je Pravilo o dopuni Pravila 38/2008 plan brojeva za telefonske usluge u Bosni

i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj: 81/19) kojim operatori javne telefonske usluge mogu

pojedinačne negeografske brojeve sa odredišnim kodom (0)800, koji im budu dodijeljeni od strane

Agencije, koristiti u međuoperatorskoj saradnji na međunarodnom nivou za realizaciju međunarodne

besplatne telefonske usluge (engl. International Freephone Service – IFS).

2.5.2 Prenosivost telefonskih brojeva

Regulatorni okvir za uslugu prenosivosti telefonskih brojeva u Bosni i Hercegovini određen je Pravilom

62/2012 o prenosivosti telefonskih brojeva („Službeni glasnik BiH” broj: 47/12, 39/13 i 94/15).

Prema podacima dobijenim od Upravitelja centralne administrativne baze podataka prenesenih brojeva

(Upravitelj CADB), u periodu od 01.01. do 31.12.2019. godine, ukupan broj prenesenih telefonskih

brojeva u telefonskoj mreži Bosne i Hercegovine je bio 19.147 i to:

- u fiksnoj telefonskoj mreži 6.532, što je za 48,93% manje u odnosu na 2018. godinu,

- u mobilnoj telefonskoj mreži 12.615, što je za 0,42% manje u odnosu na 2018. godinu.

Ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva od uspostavljanja usluge prenosivosti telefonskih brojeva

do 31.12.2019. godine je:

- u fiksnoj telefonskoj mreži 88.321,

- u mobilnoj telefonskoj mreži 77.640.

Procenat prenesenih telefonskih brojeva u odnosu na ukupan broj korisnika telefonskih usluga po

telefonskim mrežama u Bosni i Hercegovini iznosi:

- u fiksnoj telefonskoj mreži 12,14 %, što je za 1,10 % više u odnosu na 2018. godinu,

- u mobilnoj telefonskoj mreži 2,07% što je za 0,20% više u odnosu na 2018. godinu.

28

U cilju usklađivanja naknada koje operatori plaćaju Upravitelju CADB za korištenje usluga baze

prenesenih brojeva, Agencija je uradila novi model plaćanja prema kojem se naknade obračunavaju

srazmjerno broju prenesenih telefonskih brojeva u mrežu svakog od operatora.

2.6 Interkonekcija

U toku 2019. godine, Agencija je nastavila svoje redovne aktivnosti u oblasti interkonekcije koje se

odnose na praćenje stanja interkonekcijskih odnosa, posredovanje u sporovima između operatora i

izvještavanje po različitim pitanjima iz ove oblasti.

Postojeće referentne ponude (RIP dokumenti) tradicionalnih operatora (BH Telecom d.d. Sarajevo, JP

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, Telekom Srpske a.d. Banja Luka), kao i RIP dokumenti

alternativnih SMP operatora (Blicnet d.o.o. Banja Luka, Elta-Kabel d.o.o. Doboj, Europronet Bosnia

d.o.o. Sarajevo, Logosoft d.o.o. Sarajevo, M&H Company d.o.o. Sarajevo, Telemach d.o.o. Sarajevo,

Telrad Net d.o.o. Bijeljina) su pretrpjeli izmjene i dopune na osnovu rezultata Analize tržišta

završavanja (terminacije) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji, veleprodajni

nivo iz jula 2018. godine. Agencija je na ove izmjene i dopune RIP dokumenata davala saglasnosti u

periodu januar – mart 2019. godine.

Tokom 2019. godine Agencija je u cilju uvođenja mogućnosti IP interkonekcije pokrenula aktivnosti

na izmjenama i dopunama RIP dokumenata tradicionalnih i alternativnih SMP operatora. Sljedeći

operatori: Elta-Kabel d.o.o. Doboj, Europronet Bosnia d.o.o. Sarajevo, Logosoft d.o.o. Sarajevo, M&H

Company d.o.o. Sarajevo, Telemach d.o.o. Sarajevo su u svojim RIP dokumentima već imali mogućnost

povezivanja na njihovu mrežu putem IP interkonekcijskih linkova, ali su i njihovi RIP dokumenti morali

pretrpjeti određene izmjene i dopune. U postupku odobravanja izmjena i dopuna RIP dokumenata

Agencija je izdala dvije saglasnosti u decembru 2019. godine. Radilo se o operatorima Logosoft d.o.o.

Sarajevo i Telrad Net d.o.o. Bijeljina, dok je za ostale operatore proces nastavljen u 2020. godini.

Slijedi pregled interkonekcijskih ugovora između tradicionalnih i alternativnih operatora aktuelnih na

dan 31.12.2019. godine.

Tabela 9. Pregled interkonekcijskih ugovora u BiH (stanje na dan 31.12.2019. godine)

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata tradicionalnih operatora

Tradicionalni

operator Alternativni operator

Ukupan broj

ugovora

BH Telecom

Akt.online d.o.o. Sarajevo

Blicnet d.o.o. Banja Luka

EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo

Logosoft d.o.o. Sarajevo

Teledigital d.o.o. Sarajevo

„M&H“ Company d.o.o. Sarajevo

Telemach d.o.o. Sarajevo

Telrad Net d.o.o. Bijeljina

Elta – Kabel d.o.o. Doboj

Softnet d.o.o. Sarajevo

10

29

Telekom Srpske




Teledigital d.o.o. Sarajevo

ELTA-KABEL d.o.o. Doboj

Telrad Net d.o.o. Bijeljina


Logosoft d.o.o. Sarajevo

8

HT Mostar





4

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata alternativnih operatora

Alternativni

operator Tradicionalni operator

Ukupan broj

ugovora

Telrad Net Telekom Srpske

BH Telecom 2

Blicnet Telekom Srpske 1

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu

RIPmob dokumenata tradicionalnih operatora

Tradicionalni

operator Alternativni operator

Ukupan broj

ugovora

BH Telecom Telemach 1

Telekom Srpske Blicnet 1

Na dan 31.12.2019. godine broj CS, odnosno CPS priključaka, kao i izdvojenih lokalnih petlji je bio

sljedeći:

- Broj CS priključaka (Carrier Selection – Izbor operatora) uključujući i korisnike usluge telefonska

kartica je bio 190, dok nije bilo CPS priključaka (Carrier Pre-Selection – Predizbor operatora).

- Broj izdvojenih lokalnih petlji je na kraju 2019. godine bio 25, od toga je 19 bilo sa potpunom

pristupom, dok je šest bilo sa zajedničkim pristupom.

2.7 Analiza tržišta

Pravni okvir za analizu tržišta elektronskih komunikacija u Bosni i Hercegovini predstavljaju: Zakon o

komunikacijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12),

Odluka o politici sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017– 2021. godina

(„Službeni glasnik BiH”, broj: 46 od 23.6.2017. godine), te Pravilo 54/2011 o analizi tržišta elektronskih

komunikacija („Službeni glasnik BiH”, broj: 85/11). U skladu sa pravnim okvirom, Agencija provodi

analize relevantnih tržišta koja podliježu prethodnoj (ex ante) regulaciji i na osnovu toga donosi

odgovarajuće odluke i mjere.

U 2019. godini, Agencija je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama provela otvoreni postupak za

nabavku konsultantskih usluga za analizu tržišta elektronskih komunikacija prema metodologiji EU. U

ovom postupku je izabrana grupa ponuđača VAFER d.o.o. – CONTEGO d.o.o., kao najpovoljniji

ponuđač. Sa ovom grupom ponuđača, čiji je predstavnik firma Vafer d.o.o. Ljubljana, 17.10.2019.

godine je potpisan ugovor o nabavci konsultantskih usluga za analizu tržišta elektronskih komunikacija

prema metodologiji EU (Ugovor).

30

Glavni cilj projekta analize tržišta elektronskih komunikacija prema metodologiji EU (Projekt) je

provođenje analiza relevantnih tržišta koja do sada nisu analizirana, a koja su utvrđena Pravilom

54/2011:

1. Tržište pristupa javnoj telefonskoj mreži na fiksnoj lokaciji za fizička i pravna lica –

maloprodajni nivo;

2. Tržište poziva koji potiču iz javne telefonske mreže (generisanje poziva) i koji se pružaju na

fiksnoj lokaciji – veleprodajni nivo;

3. Tržište pristupa infrastrukturi mreže na nivou veleprodaje (uključujući zajednički ili potpuno

razvezani pristup na utvrđenoj lokaciji) – veleprodajni nivo;

4. Tržište širokopojasnog pristupa – veleprodajni nivo;

5. Terminalni ili zaključni segmenti iznajmljenih linija, bez obzira na tehnologiju korištenu da se

obezbijedi zakupljeni ili dodijeljeni kapacitet – veleprodajni nivo.

Pored analiza navedenih relevantnih tržišta, koja su na Listi, Projektom su predviđene izrade analize tri

relevantna tržišta, koja nisu utvrđena Pravilom 54/2011, te za koja je prvo potrebno provesti Tri kriterija

test:

6. Tržište distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija – maloprodajni

nivo;

7. Tržište širokopojasnog pristupa Internetu – maloprodajni nivo;

8. Veleprodajno tržište pristupa i započinjanja (originacije) poziva u javnim mobilnim

telefonskim mrežama.

U skladu sa Ugovorom, Projekt se realizuje u tri faze:

a) Prva faza uključuje kreiranje upitnika sa definicijama pojmova i uputstvom za popunjavanje

upitnika za osam relevantnih tržišta;

b) Druga faza je izrada prijedloga dokumenta Analiza relevantnog tržišta sa prijedlogom

odgovarajućih mjera za svih osam relevantnih tržišta;

c) Treća faza obuhvata kreiranje odgovora na pitanja i komentare pristigle u procesu javnih

konsultacija na prijedloge dokumenta Analiza relevantnog tržišta, te izradu konačnog

dokumenta Analiza relevantnog tržišta u skladu sa datim odgovorima na pitanja i komentare iz

javnih konsultacija za svih osam relevantnih tržišta, koja su predmet analiza u skladu sa

Projektom.

U decembru 2019. godine je finaliziran upitnik i pojmovnik sa uputstvom za popunjavanje za svih osam

relevantnih tržišta, koji su dostavljeni operatorima na popunjavanje, čime je završena prva faza

Projekta.

2.8 Regulacija maloprodajnih cijena

2.8.1 Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH

U skladu sa Pravilom o izmjenama i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih

telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 55/16), operatori su izvršili

usklađivanje cjenovnika prema odredbama Pravila i dostavili ih Agenciji na saglasnost. Agencija je

nakon sprovedene analize, u maju 2019. godine dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekomu

Srpske, BH Telecomu i HT-u Mostar, sa datumom stupanja na snagu od 01.07.2019. godine, te u

novembru 2019. godine sa datumom stupanja na snagu od 01.07.2020. godine.

Izmjene se odnose na sniženje cijene poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH.

31

2.8.2 Implementacija Sporazuma o roamingu

Na osnovu Sporazuma o smanjenju cijenа usluga roamingа u jаvnim mobilnim komunikаcijskim

mrežаmа u regionu Zapadnog Balkana, potpisanog dana 04.04.2019. godine, Agencija je donijela

Odluku o cijenama usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama. Odlukom su

definisane maksimalne cijene usluga roaminga na nivou maloprodaje, maksimalne prosječne

veleprodajne cijene usluga roaminga na nivou veleprodaje, te maksimalne veleprodajne cijene usluge

terminacije poziva u mobilnim mrežama za regulisane pozive u roamingu u regionu Zapadnog Balkana.

Od 01.07.2020. godine do 30.06.2021. godine operatori su obavezni primjenjivati domaće

maloprodajne cijene.

S obzirom na tehničku kompleksnost primjene potpisanog Sporazuma na nivou maloprodajnih cijena

(primjena Sporazuma na nivou maloprodaje zahtijeva izmjene ispostave računa i obračunavanja

saobraćaja (eng. billing) i drugih IT sistema operatora), Agencija je omogućila operatorima da do

30.06.2020. godine primijene prosječne maloprodajne cijene, umjesto domaćih maloprodajnih cijena.

Operatori će u periodu od 01.07.2019. godine do 30.06.2020. godine primjenjivati sljedeće prosječne

maloprodajne cijene:

Tabela 10. Prosječne maloprodajne cijene u domaćoj mreži bez PDV

Prosječne maloprodajne cijene u domaćoj mreži (nije uključen PDV)

BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar

Odlazni pozivi 0,17 KM/min 0,17 KM/min 0,17 KM/min

SMS 0,07 KM/poruka 0,07 KM/poruka 0,06 KM/poruka

Mobilni Internet 0,22 KM/MB 0,22 KM/MB 0,22 KM/MB

Također, Odlukom je definisano da od 01.07.2019. godine do 30.06.2021. godine mobilni operatori

mogu naplaćivati dodatne naknade na domaće maloprodajne cijene za regulisane usluge u roamingu.

Zbir domaće maloprodajne cijene i maksimalne dodatne naknade za regulisane usluge u roamingu koje

će se primjenjivati u periodu 01.07.2019. godine do 30.06.2020. godine iznosi:

Tabela 11. Maloprodajne cijene sa dodatnom naknadom koje će se primjenjivati u periodu

01.07.2019. – 30.06.2020. godine bez PDV

Maloprodajne cijene sa dodatnom naknadom koje će se primjenjivati u periodu

01.07.2019 – 30.6.2020. godine (nije uključen PDV)

BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar

Odlazni pozivi 0,27 KM/min 0,27 KM/min 0,27 KM/min

SMS 0,11 KM/poruka 0,11 KM/poruka 0,10 KM/poruka

Mobilni Internet 0,27 KM/MB 0,27 KM/MB 0,27 KM/MB

32

Cijene odlaznih poziva kada se postpaid i prepaid korisnik iz BiH nalazi u zemljama potpisnicama

Sporazuma

Cijene odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Srbiji, Crnoj

Gori i Makedoniji će se sniziti od 25% do 27%. Cijena odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid

korisnike iz BiH kada se nalaze u Albaniji i Kosovu će se sniziti od 85% do 92%.

Cijene dolaznih poziva kada se postpaid i prepaid korisnik iz BiH nalazi u zemljama potpisnicama

Sporazuma

Cijena dolaznih poziva za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Srbiji, Crnoj Gori i

Makedoniji će se sniziti od 13% do 20%. Cijena dolaznih poziva za postpaid i prepaid korisnike iz BiH

kada se nalaze u Albaniji i Kosovu će se sniziti od 87% do 97%.

Cijene SMS poruka kada se postpaid i prepaid korisnik iz BiH nalazi u zemljama potpisnicama

Sporazuma

Cijena za poslanu SMS poruku za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Srbiji, Crnoj

Gori i Makedoniji će se sniziti od 6% do 17%. Cijena za poslanu SMS poruku za postpaid i prepaid


Cijene prijenosa podataka kada se postpaid i prepaid korisnik iz BiH nalazi u zemljama potpisnicama

Sporazuma

Cijena za 1 MB prijenosa podataka za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Srbiji, Crnoj

Gori i Makedoniji će se sniziti od 27% do 31%. Cijena za 1 MB prijenosa podataka za postpaid i prepaid


2.8.3 Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo

U svrhu primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, kao regulatornih obaveza

koje Agencija može odrediti operatoru sa značajnom tržišnom snagom na relevantnom tržištu, Agencija

je u 2017. godini započela projekt „Izrada i implementacija metodologije računovodstvenog odvajanja

i troškovnog računovodstva” (u nastavku teksta: Projekt).

Svrha Projekta je da se definiše okvir za pripremu regulatornih izvještaja i ostalih informacija koje su

operatori sa značajnom tržišnom snagom obavezni dostavljati Agenciji, da se uspostave principi i sistem

troškovnog računovodstva, kao i da se pripremi i objavi dokument „Metodologija računovodstvenog

odvajanja i troškovnog računovodstva“ (u nastavku teksta: Metodologija). Glavni cilj Projekta je

usvajanje Pravila o računovodstvenom odvajanju i troškovnom računovodstvu (u nastavku teksta:

Pravilo) na bazi usvojene Metodologije.

Za realizaciju Projekta izabrana je konsultantska firma „Grant Thornton a.d. Banja Luka“ (u daljem

tekstu: Konsultant), s kojom je Agencija zaključila Ugovor o nabavci usluga za izradu i implementaciju

metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva.

Realizacija Projekta predviđena je u dvije faze:

a) Prva faza uključuje usvajanje konsultantskog dokumenta Metodologija računovodstvenog

odvajanja i troškovnog računovodstva, koja će se sprovesti kroz Pravilo o odvojenom

računovodstvu;

b) Druga faza Projekta predstavlja implementaciju i nadzor primjene Pravila u trajanju od 12

mjeseci od objavljivanja Pravila.

Agencija je u skladu sa dokumentom Metodologije izradila nacrt Pravila o odvojenom računovodstvu i

dostavila ga Vijeću Agencije radi objavljivanja na javnim konsultacijama. Nakon sprovedene procedure

javnih konsultacija, Vijeće Agencije je 29.08.2018. godine na 38. sjednici usvojilo Pravilo 88/2018 o

33

odvojenom računovodstvu, koje je objavljeno u „Službenom glasniku BiH“ broj 72/18 od 16.10.2018.

godine, te je stupilo na snagu 24.10.2018. godine, čime je završena prva faza Projekta.

U skladu sa Pravilom, proglašeni operatori imaju obavezu izraditi i dostaviti Agenciji na saglasnost

regulatornu računovodstvenu dokumentaciju (RRD), te na osnovu odobrene RRD pripremiti i sastaviti

Regulatorne finansijske izvještaje (RFI) u propisanim rokovima.

Presudom Suda BiH broj: S1 3 U 031238 19 U2 od 9.7.2019. osporeno je Pravilo 88/18 o odvojenom

računovodstvu u upravnom sporu tužitelja Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Banja Luka.

Agencija je na Presudu Suda BiH pokrenula vanredni pravni lijek – zahtjev za preispitivanje sudske

odluke, koji je dostavila Apelacionom odjeljenju Suda BiH 24.07.2019. godine. Vanredni pravni lijek

nije prihvaćen. Nakon Presude, Telekom Srpske i HT Mostar su se izjasnili da zbog ukidanja Pravila

neće poduzimati nikakve aktivnosti na njegovoj implementaciji, odnosno da neće dostaviti Agenciji

RRD na pregled i davanje saglasnosti. BH Telecom je 22.08.2019. godine Agenciji dostavio Nacrt

Regulatorne računovodstvene dokumentacije (RRD) na pregled. Agencija je zajedno sa Konsultantom

pregledala Nacrt RRD-a, ali nije dala saglasnost na ovaj dokument.

Zbog novonastalih okolnosti, Agencija je u novembru 2019. godine započela izradu novog nacrta

Pravila o metodologiji računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva.

2.9 Zaštita krajnjih korisnika

U 2019. godini zaprimljeno je 55 prigovora na pružanje javnih telekomunikacijskih usluga. Najveći

broj prigovora odnosio se na uslove raskida ugovora, transparentnost uslova pružanja usluga, kvalitet,

te obračun usluga. Određeni broj prigovora proslijeđen je od strane Kantonalne uprave za inspekcijske

poslove Kantona Sarajevo, kao i Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača.

Postupanja Agencije po prigovorima su sljedeća: izdato je 12 obavještenja o nenadležnosti Agencije za

pokretanje postupka i 11 uputa za provođenje žalbene procedure kod operatora. U 18 slučajeva je

operator uvažio prigovor, o čemu je izdato obavještenje za korisnika, te su u 6 slučajeva date detaljne

upute za korisnike (tumačenje prava korisnika, upute za tehničke mjere zaštite od prekomjerne potrošnje

i sl.). Zatim, u 3 slučaja su tražena dodatna pojašnjenja koja korisnik nije dostavio, te je 5 prigovora

tretirano kao informacija za Agenciju.

Nadalje, Agencija je u 2019. godini pokrenula 2 postupka po službenoj dužnosti protiv operatora iz

razloga netransparentnosti uslova za korištenje usluga (nepotpune informacije za korisnike na službenoj

web stranici operatora, nepotpune informacije na reklamnim lecima). U ovim postupcima izrečene su

sljedeće mjere: novčana kazna u iznosu od 2.500 KM, te mjera pismenog upozorenja, uz izdavanje

naloga s ciljem otklanjanja propusta.

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača se početkom 2019. godine obratila Agenciji sa

konstatacijom da računi operatora HT Mostar d.d. ne sadrže sve podatke koje bi korisnicima

omogućavale provjeru ispravnosti i sadržaja obračunate usluge. Od Agencije je tom prilikom zatraženo

usklađivanje članova 23. i 24. Pravila 69/2013 sa odredbama člana 36. stav (2) Zakona o zaštiti

potrošača, kojim je propisano da račun za telekomunikacijske usluge mora da sadrži sve potrebne

podatke koji potrošaču omogućavaju provjeru ispravnosti obračuna pruženih usluga (pozivani broj sa

kojim je ostvarena veza, vrijeme trajanja, broj impulsa i iznos) u obračunskom periodu.

Stav Agencije je bio da propisima Agencije nisu, niti mogu biti derogirane odredbe Zakona o zaštiti

potrošača BiH. Članom 24. Pravila 69/2013, koji se odnosi na detaljan ispis računa, propisano je da isti

sadrži podatke o svakom pojedinačnom ostvarenom pozivu, vremenu pozivanja, trajanju i pojedinačnoj

34

cijeni svakog poziva. Ove podatke korisnik, ukoliko sumnja u ispravnost obračuna ili želi da prati

kretanje svog saobraćaja, dobija na zahtjev. Podaci su besplatni u elektronskoj formi, a u štampanoj

formi se daju korisniku uz određenu nadoknadu. Članom 23. stav (2) Pravila 69/2013 je ispoštovan član

36. Zakona o zaštiti potrošača BiH na način da je propisana obaveza da račun za obavljene

telekomunikacijske usluge treba da sadrži sve potrebne podatke koji korisniku usluge omogućavaju

provjeru ispravnosti obračuna cijene u obračunskom periodu.

Agencija je operatoru HT d.d. Mostar skrenula pažnju na potrebu usklađivanja sa zahtjevima Pravila

69/2013 i Zakona o zaštiti potrošača, po osnovu čega je operator HT d.d. Mostar uveo besplatnu i lako

dostupnu online uslugu za korisnike, koja omogućava praćenje potrošnje u svakom trenutku i ostvarenje

uvida u izdate račune sa detaljnim prikazom svih obračunskih stavki.

2.10 Opća kretanja u vezi sa pružanjem mreža i usluga u 2019. godini

Tokom 2019. godine vođene su aktivnosti u cilju konačnog i potpunog izvršenja posebnih obaveza koje

omogućavaju vršenje funkcije zakonitog presretanja telekomunikacija i davanje pristupa kapacitetima

za čuvanje i obezbjeđenje telekomunikacijskih podataka od strane operatora. Ove aktivnosti su inicirane

2018. godine od strane Tužilaštva Bosne i Hercegovine. U 2019. godini pokrenut je postupak protiv 66

operatora (mreža, Internet i fiksne javne telefonske usluge) radi neizvršavanja obaveza iz zakonitog

presretanja, te su izdati odgovarajući nalozi i određen krajnji rok za izvršenje obaveza.

Međutim, administrativna i tehnička nepripremljenost operatora, visoki troškovi uspostave sistema, kao

i nedovoljna ekonomska moć manjih operatora, uzrokovali su da značajan broj operatora nakon

izrečenih naloga podnese zahtjeve za ukidanje dozvola i prestane obavljati djelatnost. Zbog ovih

okolnosti u toku 2019. godine je izdato samo pet novih dozvola u telekomunikacijama. U dva slučaja,

operatori koji imaju aktivne dozvole zatražili su mirovanje prava iz tih dozvola, pravdajući to

nemogućnošću da u propisanom roku izvrše svoje obaveze iz zakonitog presretanja. To je za posljedicu

imalo prestanak pružanja usluga tih operatora.

Izmjene uslova dozvola izvršene su u šest slučajeva, od čega se četiri slučaja odnose na proširenje

područja pokrivanja mrežnih dozvola, a dva na prethodno pomenutu izmjenu uslova dozvole za

pružanje Internet usluga (“ELTA MT” d.o.o. Tuzla i “SD SISTEMI” d.o.o. Laktaši). Ukupno u dvanaest

slučajeva, izvršeno je na zahtjev operatora ukidanje dozvola za mrežnog operatora (6 slučajeva) ili

pružanje Internet usluga (6 slučajeva), uz opravdanje nemogućnosti izvršavanja obaveza iz zakonitog

presretanja.

Razlog za pojačan interes za promjenu područja pokrivanja mrežnih dozvola može se tražiti u tome što

je izmjenama načina obračuna i naplate naknada za dozvole u telekomunikacijama, podjela mrežnih

operatora po području pokrivanja izgubila značaj. Prema još uvijek važećoj podjeli područja pokrivanja,

dozvole za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža se dijele na:

općinske, lokalne, regionalne i nacionalne. Na osnovu takve teritorijalne podjele vršio se obračun

naknada za dozvole. Novim načinom obračuna, naknada se naplaćuje kao procenat od godišnjeg prihoda

operatora, nezavisno od područja pokrivanja. Ova činjenica, kao i odustajanje značajnog broja operatora

od dozvola, otvorila je prostor za proširenje preostalih operatora, tako da je veći broj njih zatražio

proširenje područja na pravo djelovanja na području cijele Bosne i Hercegovine. Ova činjenica će biti

uzeta u obzir pri budućim izmjenama propisa Agencije.

Tokom 2019. godine nastavljen je proces konsolidacije tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini.

Operator Telekom Srpske je pored ranije kupljenog operatora Logosoft d.o.o. Sarajevo, u 2019. godini

izvršio akviziciju operatora: Blicnet d.o.o. Banja Luka, Elta-Kabel Doboj i Telrad Net d.o.o. Bijeljina.

Kao novi vlasnik, Telekom Srpske nastavio je obavljati djelatnost zadržavajući pravni subjektivitet

preuzetih kompanija. Operator Telemach d.o.o. Sarajevo je, također, vlasnik određenog broja operatora

35

koji su formalno nastavili da posluju kao nezavisni subjekti. Efekti ovakvih kretanja na tržištu još uvijek

se utvrđuju i biće uzeti u obzir prilikom provođenja budućih analiza tržišta.

U 2019. godini, izdavanjem dozvola u dva slučaja je data osnova za uvođenje novih servisa i tehnologija

na tržište. Dodjelom dozvole operatoru Multiplex Service BH d.o.o. Sarajevo omogućen je početak

uspostave mreže čija svrha će biti pružanje zemaljske digitalne televizije na komercijalnoj osnovi kroz

Multiplex C.

Također, dodjelom dozvole operatoru Inmarsat BH d.o.o. Sarajevo, omogućena je uspostava zemaljske

komponente (CGC) elektronske komunikacijske mreže u frekvencijskom opsegu 2GHz MSS kao dijela

„Evropske vazduhoplovne mreže“ (eng. European Aviation Network-EAN). Radi se o servisu koji

omogućava korištenje Interneta putnicima u avionu koji se nalazi u preletu iznad zemlje gdje je

uspostavljena EAN mreža. Za područje Evropske unije određena su dva davatelja ove usluge, od kojih

je jedan Inmarsat. Naime, Odlukom Evropskog parlamenta i Vijeća, broj 626/2008/EC od 30. juna 2008.

godine o izboru i autorizaciji sistema pružanja mobilnih satelitskih usluga (MSS) i Odlukom Evropske

komisije (2009/449/EC) o izboru operatora pan-evropskog sistema za pružanje mobilne satelitske

usluge (MSS) imenovan je Inmarsat kao jedan od dva operatora ovlaštena da uspostave mobilne

satelitske usluge (MSS) u frekvencijskom opsegu 2 GHz za područje Evropske unije. Usluga na EAN

mreži može se pružati isključivo prema registrovanom avionu koji se nalazi u zračnom prostoru Bosne

i Hercegovine, pod uslovom da se za prijem usluge koristi prijemni uređaj fiksiran za tijelo aviona, dok

korištenje usluge na drugi način nije dozvoljeno.

3. PODRUČJE ZA RADIOKOMUNIKACIJE

3.1 Fiksna služba

3.1.1 Mikrotalasni linkovi

U 2019. godini nastavljen je trend smanjenih aktivnosti u prijenosnim mrežama komercijalnih mrežnih

operatora, pružalaca Internet usluga, zatvorenih grupa korisnika, Javnih RTV servisa, RTV stanica i

mreža državnih organa sigurnosti. Aktivnosti u mrežama navedenih korisnika u 2019. godini unutar su

procenta 3% u odnosu na ukupan broj veza. Najveći dio aktivnosti mrežnih operatora odnosio se na

optimizaciju mreža sa naglaskom na zamjeni prijenosnih radiolinkova drugim medijima prijenosa koji

omogućuju veće prijenosne kapacitete, a cjenovno su prihvatljiviji. Za ove korisnike je u 2019. godini

ukupno izdato 12 novih dozvola, produženo i izmijenjeno 5 dozvola, te otkazano 6 dozvola.

Aktivnosti na licenciranju linkova dominantnih telekom operatora

U prijenosnim mrežama dominantnih telekom operatora najveći dio aktivnosti bilježi se na linkovima

za infrastrukturnu podršku mobilnim mrežama. Kako pokazuju tabelarni podaci u nastavku, u poređenju

sa prethodnim godinama ne radi se o značajnijem povećanju broja veza u pristupnom dijelu mreže

baznih stanica. Aktivnosti operatora uglavnom su se odnosile na povećanje širine radiofrekvencijskih

kanala i kapaciteta veza, što je uslovljeno zahtjevima za većim brzinama prijenosa pri implementaciji

4G tehnologije.

Broj zaprimljenih i obrađenih zahtjeva po operatorima:

36

− JP HT d.d. Mostar, 15 novih veza/izmjena postojećih, otkazanih 23;

− Telekom Srpske a.d. Banja Luka, 109 novih veza/izmjena postojećih, otkazanih 77;

− BH Telecom d.d. Sarajevo, 49 novih veza/izmjena postojećih, otkazanih 14.

Aktivnosti na prijenosnoj mreži Javnih RTV servisa

Usljed neprovođenja procedure za nabavku opreme za drugu i treću fazu projekta digitalizacije, na

prijenosnoj mreži linkova Javnih RTV servisa nije bilo značajnijih aktivnosti u 2019. godini.

U pripremama za nastavak projekta digitalizacije, zaprimljena su dva zahtjeva:

− Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), zahtjev za jednu novu vezu;

− JP RTRS, zahtjev za izmjenu frekvencijskog opsega na postojećoj vezi Kozara – Banja Luka.

Za oba zahtjeva Agencija je dala načelnu saglasnost i definisala frekvencijski plan.

Aktivnosti na prijenosnim mrežama organa sigurnosti

Nakon potpisivanja Sporazuma Ministarstva sigurnosti/bezbjednosti BiH i Regulatorne agencije za

komunikacije o korištenju spektra za potrebe Ministarstva i upravnih organizacija u njegovom sastavu

u 2018. godini, tokom 2019. godine nisu zabilježene dodatne aktivnosti na mrežama Ministarstva.

U prijenosnoj mreži za potrebe državnih organa kojim rukovodi IDDEEA, nisu zabilježene nikakve

aktivnosti tokom godine.

Tabela 12 u nastavku daje brojčani pregled mikrotalasnih veza po frekvencijskim opsezima i različitim

kategorijama korisnika (dominantni telekom operatori, ostali mrežni operatori, Javni RTV servisi,

komercijalne RTV stanice, posebne kategorije korisnika) zaključno sa krajem 2019. godine:

Tabela 12: Broj mikrotalasnih linkova* po kategorijama korisnika i opsezima

RF opseg

Dominantni

telekom

operatori

Ostali

mrežni

operatori

Javni

RTV

servisi

RTV

stanice

Posebne

kategorije** UKUPNO

do 400 MHz 98/98 2/2 100/100

do 1.5 GHz 60/60 8/8 68/68

2 GHz 13/32 13/13 26/45

3.4-3.8 GHz 4/13 2/2 6/15

3.8-4.2 GHz 19/44 19/44

6L (5.9-6.4 GHz) 4/14 3/8 2/5 34/34 43/61

6U (6.4-7.1 GHz) 13/47 18/32 31/79

7L (7.1-7.4 GHz) 7/12 1/1 1/2 14/19 23/34

7U (7.4-7.7 GHz) 0/0 0/0 5/10 65/98 70/108

8 (7.7-8.5 GHz) 71/109 6/6 11/38 15/24 103/177

10-10.68 GHz 0/0 0/0 4/11 61/62 0/0 65/73

11 (10.7-11.7 G)

GGHGH) GHz)

0/0 0/0 14/26 20/20 98/98 132/144

13 GHz 126/129 10/11 17/21 153/161

15 GHz 270/273 0/0 9/9 279/282

37

18 GHz 767/777

8/8 59/59 834/844

23 GHz 776/783

3/3 1/2 780/788

26 GHz 249/249 0/0 11/11 260/260

38 GHz 30/30 0/0 30/30

70 GHz 9/9 0/0 9/9

Mobilni linkovi 6/6 6/6 12/12

UKUPNO: 2322/2432 49/69 79/187 252/253 341/393 3043/3334

* U tabeli je dat broj radiotrasa/broj radiokanala.

** Posebnim kategorijama korisnika ne izdaju se obavezno pojedinačne dozvole za radiouređaje. U

ovu grupu spadaju Oružane snage, Ministarstvo sigurnosti BiH, IDDEEA (ex CIPS), policije, službe

državne sigurnosti, EUFOR, EUPM, zatvorene grupe korisnika i sl.

U Tabeli 13 dat je uporedni prikaz broja linkova u periodu 2015–2019. godina na karakterističnim

backbone opsezima (6L, 6U, 8G) i infrastrukturnim opsezima 13-26 GHz. Iz uporednog prikaza

očigledno je nepostojanje većih fluktuacija, naročito u poređenju sa prethodnom godinom, što potvrđuje

zaključak da se osnovna aktivnosti u fiksnoj službi odnosi na zahtjeve tri dominantna operatora za

povećanje kapaciteta na postojećim vezama.

Tabela 13: Uporedni prikaz broja linkova u opsezima 6-26 GHz u periodu 2015–2019. godina

RF opseg/

Godina

6L (5.9-6.4

GHz)

6U (6.4-7.1

GHz)

8G (7.7-8.5

GHz) 13 GHz 18 GHz 23 GHz 26 GHz

2015 33/118 57/170 118/206 110/121 792/803 789/794 155/155

2016 14/46 39/113 108/190 125/136 811/822 726/736 212/212

2017 14/46 39/111 107/189 129/140 838/848 750/762 243/243

2018 45/74 32/82 105/177 147/158 829/839 799/809 256/256

2019 43/61 31/79 103/177 153/161 834/844 780/788 260/260

Slika 12. prikazuje dinamiku broja linkova u periodu 2010 – 2019. godina za tri skupine korisnika

(dominantni/mobilni telekom operatori, ostali mrežni operatori, posebne kategorije korisnika). Iz

prikazane dinamike vidljivo je da ne postoje značajnije varijacije po različitim kategorijama korisnika.

38

Slika 12. Mikrotalasni linkovi – dinamika rasta u periodu 2010–2019. godina

za tri kategorije korisnika

3.1.2 Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GHz

U sklopu aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7-12.5 GHz, u 2019. godini izdata su

rješenja o prestanku važenja dozvola za korištenje blokova frekvencija na području tri općine i

prestanku važenja dozvola za ukupno osam (8) baznih stanica po zahtjevu dva korisnika.

U korištenju opsega 11.7-12.5 GHz za MMDS sisteme evidentan je trend stagnacije i otkaza korištenja.

Uzroci ovakvih procesa su višestruki, između ostalih: u evropskim okvirima zanemarivo korištenje što

povlači i manju ponudu uređaja na tržištu, široka zastupljenost satelitskog servisa u ovom opsegu i

prisutne smetnje između MMDS baznih stanica i prijemnih satelitskih stanica na zajedničkim

objektima, način pružanja usluge putem jednosmjernog kanala, te nepostojanje povratnog kanala od

strane korisnika, razmjerno visoka cijena naknade za korištenje spektra. S obzirom na pobrojane

otežavajuće faktore, procjena je da će se nastaviti trend stagnacije do vjerovatnog potpunog ukidanja

servisa.

3.2. Satelitska služba

Praćenje i održavanje izdatih dozvola za zemaljske satelitske stanice dio su redovnih aktivnosti za ovaj

radiokomunikacijski servis. Ove dozvole su uvezane sa trajanjem Općih dozvola iz oblasti emitovanja

i telekomunikacija ili su dozvole izdate organizacijama koje koriste ovaj vid komunikacija za vlastite

potrebe kao zatvorena grupa korisnika, na rok važenja od 5 godina. U toku 2019. godine, nije došlo do

smanjenja broja dozvola. Televizijske stanice koje su ranije imale dozvole su zadržale dozvole i u ovoj

godini. U upravnom postupku rješavanja produženja trajanja dozvola za satelitske stanice, izdate su

nove dozvole kompanijama BAMCARD d.d. Sarajevo i RAIFFEISEN BANK d.d. BiH. Dozvole

018WTC001 i 023WTC001 su produžene na period od narednih 5 godina do 31.12.2023. godine.

17431916 1977

2073 2151 2243 2185 2255 2335 2322

108 119 81 75 66 61 49 53 51 49142 171 231 259 268 269 298 300 330 341

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Dominantni telekom operateri Ostali mrežni operateri Posebne kategorije

39

Postupajući po zahtjevima stranaka za izdavanje privremenih dozvola za satelitske stanice za pokrivanje

posebnih događaja obrađeni su zahtjevi, te provedeni propisani postupci i izdate 3 privremene dozvole

stranim TV kompanijama za prijenosne SNG satelitske stanice u trajanju od 7 dana. Korisnicima: TV

kući HRT iz Zagreba dvije dozvole za period 21.03. – 27.03.2019. godina, lokacija Gromiljak i 01.11.

- 07.11. 2019. za lokaciju Kupres. Pored toga, izdata je dozvola talijanskoj kompaniji VIDEOBANK

SPA za period 12.11. – 18.11. 2019. lokacija Zenica.

Primjetan je povećan interes za korištenje satelitskih sistema, kao i satelitskih stanica za potrebe

dvosmjernog satelitskog interneta, naročito za opsege koji ne podliježu individualnom licenciranju. S

tim u vezi, u toku protekle godine rađene su analize korištenja opsega C, Ku i Ka za potrebe satelitskih

komunikacija u BiH i mogućnost implementacije ECC odluka. Nakon izvršenih analiza implementirane

su ECC odluke: (05)01, (13)01 i (15)04, koje se odnose na korištenje negeostacionarnih satelitskih

servisa od strane zemaljskih stanica na mobilnim platformama u Evropi. Sve aktivnosti u vezi sa

implementacijom odluka i korištenja mobilnih i fiksnih satelitskih servisa objedinjene su kroz Plan

namjene i korištenja RF spektra u BiH.

Nakon analize načina primjene MSS/CGC sistema u opsegu 2 GHz kompanije Inmarsat, koji se odnosi

na evropsku vazduhoplovnu mrežu EAN (eng. European Aviation Network), koja je sastavni dio

Inmarsatove šire globalne vazduhoplovne mreže, u toku 2019. godine Agencija je zaprimila zahtjev za

izdavanje dozvola za spektar, te jedne dozvole za stanicu zemaljske komplementarne komponente za

potrebe ove mreže. Kako je u skladu sa Pravilom o podnošenju zahtjeva za izdavanje dozvole u

radiokomunikacijama izdavanje ovih dozvola uslovljeno dobijanjem dozvola iz oblasti emitovanja i

telekomunikacija, ova aktivnost je prolongirana za početak sljedeće godine.

Analiza proširenih opsega namijenjenih fiksnim i mobilnim satelitskim sistemima koji su predmet

Svjetske radiokomunikacijske konferencije WRC-19 bila su redovna aktivnost, zbog velikog broja tema

konferencije koji se odnose na satelitske sisteme, a i zbog stalnog usaglašavanja zaključaka konferencije

sa Planom namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini.

3.3 Mobilna služba

3.3.1 Kopnena mobilna služba

U 2019. godini nastavljene su aktivnosti na uređenju radiofrekvencijskog spektra za potrebe kopnene

mobilne službe koje uključuju analizu, planiranje i izdavanje dozvola usaglašenih s Pravilom 50/2010

o korištenju opsega 29.7 - 68 MHz, 68 – 87.5 MHz, 146 - 174 MHz, 380-399.9 MHz, 406.1 - 430 MHz,

440 - 470 MHz, 862 - 876 MHz, 915 - 921 MHz ZA PMR/PAMR. Najveći dio aktivnosti na licenciranju

korisnika vrši se u opsezima od 29.7 MHz do 470 MHz u skladu s harmonizovanim korištenjem

propisanim preporukom ECC T/R 25-08.

U 2019. godini pokrenuta su 72 upravna postupka, izdato je ukupno 1591 dozvola za 64 korisnika.

Na Slici 13. prikazana je dinamika licenciranja za kopnenu mobilnu službu u periodu od 2015. godine

do 2019. godine. Neujednačen broj izdatih dozvola po godinama rezultat je izdavanja dozvola u

petogodišnjim ciklusima u skladu s propisanim trajanjem dozvola na period od 5 godina.

40

Slika 13. Dinamika licenciranja za kopnenu mobilnu službu u periodu 2015–2019.

Zaključno s krajem 2019. godine, u bazi podataka Agencije nalazi se 2.373 aktivnih dozvola koje

obuhvataju 8.522 licencirana radiouređaja u oblasti kopnene mobilne službe. Na Slici 14. dat je

uporedni prikaz broja dozvola i licenciranih uređaja na kraju 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godine.

Slika 14. Broj dozvola i licenciranih uređaja u 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godini

2816

2946

2863

2975

2373

9430

10194

10183

10662

8522

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

2015

2016

2017

2018

2019

Broj dozvola i licenciranih uređaja

Broj licenciranih uređaja Broj dozvola

8333 34 59 72

1305

364

191

573

1591

84 38 48 48 64

2015 2016 2017 2018 2019

Kopnena mobilna služba

Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika

41

3.3.2 Dodjela dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem

mobilnih pristupnih sistema

Po Odluci Vijeća ministara iz marta 2019. godine, mobilnim operatorima su dodijeljene dozvole za

korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema.

Dozvolom su svakom operatoru za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj

osnovi dodijeljeni blokovi frekvencija iz opsega 800 MHz (2x10 MHz) i 2600 MHz (2x10 MHz), te

proširena dodjela u opsegu 1800 MHz za dodatnih 2x13 MHz. Dodijeljenim dozvolama osiguran je na

tehnološki neutralnoj osnovi kontinuitet korištenja radio resursa ranije dodijeljenih za GSM i UMTS

sisteme. Dozvolom je definisana dinamika razvoja širokopojasnih mreža: pokrivanje teritorija i putnih

pravaca u periodu od jedne, tri i pet godina, uz minimalnu srednju brzinu pristupa Internetu, kao i

minimalni tehnički zahtjevi za pokrivenost zavisno od vrste korištene tehnologije. Dozvole su stupile

na snagu 08. aprila 2019. godine, sa periodom trajanja od 15 godina.

3.4 Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

U 2019. godini pokrenuto je 18 upravnih postupaka i izdato 145 dozvola za 16 korisnika. Svi upravni

postupci su pokrenuti na zahtjev korisnika. Na Slici 15. prikazana je dinamika licenciranja u periodu

2015–2019.

Slika 15. Dinamika licenciranja za vazduhoplovnu, pomorsku i službu radioterminacije i

radionavigacije u periodu 2015–2019.

11 14 18 16 1829

15

77

16

145

6 14 17 9 16

2015 2016 2017 2018 2019

Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika

42

3.5 Radiodifuzna služba

3.5.1 Analogna radiodifuzija – radio

U toku 2019. godine sproveden je Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa. Na Javni

poziv se prijavila 31 stanica. Uslove Javnog poziva zadovoljavalo je 16, te je dodijeljeno 50 novih

frekvencijskih resursa.

Aktivnosti sa postojećim korisnicima dozvola se mogu podijeliti u sljedeće kategorije:

Kategorija Korisnici dozvola Agencije

Bolja iskorištenost dodijeljenog

frekvencijskog resursa:

Radio Tomislavgrad

Radio BN u Tuzli

Izmjena emisionih parametara: Radio M u Sarajevu

Radio Skala u Ugljeviku

Radio Bet Fratelo u zoni Brčkog

Radio Birač u Milićima

Radio Konjic u Jablanici

Odbijeni zahtjevi: Radio Birač – za povećanjem izlazne snage

POP FM Radio – nedostavljanje

dokumentacije duži vremenski period

Novi tehnički uslovi za emitovanje: Radio RTRS-a – dodijeljene frekvencije za

tražene 4 lokacije

Povlačenje izdatih aneksa: -

Otklanjanje smetnji: Radio DAŠ – promijenjena frekvencija zbog

smetnji iz Srbije

Radio Bosanska Krupa – razriješena smetnja

u avio bandu

Hardrock radio, DAŠ radio i Radio BN –

smetnje prouzrokovane greškama u opremi

Radio Herceg Bosne – promjena frekvencije

zbog smetnje iz Hrvatske

Promjena u nazivu stanice: „Radio Igokea” – novi naziv „A Radio“

„Radio Kiss“ – novi naziv “KISS FM”

Aktivnosti na Javnom pozivu za dodjelu raspoloživih resursa za FM radio

Na osnovu člana 40. stav (1), a u vezi sa čl. 3. st. (3) tačka a) i b), 4. tačka e), 30., 32. i 37. Zakona o

komunikacijama („Službeni glasnik BiH“, br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Odluke Vijeća Agencije o

43

raspisivanju Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 - 108 MHz (lista: LRF-R-

1/19), Agencija je pokrenula aktivnosti na pripremi Javnog poziva za takmičenje za dodjelu

raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje. S tim u vezi, u Području za upravljanje

radiofrekvencijskim spektrom pripremljena je lista od 60 raspoloživih frekvencijskih resursa u 40 zona,

sa geografskim pozicijama kako je prikazano na narednoj slici.

Slika 16. predstavlja geografski raspored slobodnih frekvencijskih resursa za FM radio

Slika 16. pokazuje nedostatak slobodnih frekvencijskih resursa na sjeveru i sjeveroistoku BiH, nastao

kao rezultat intenzivnog korištenja radiofrekvencija od strane 150 radiostanica u BiH, ali i činjenice da

je ovo područje u okviru frekvencijskog prostora kojeg čine četiri zemlje: Hrvatska, Mađarska, Srbija i

Bosna i Hercegovina.

Na Javni poziv koji je raspisan 26.02.2019. godine, blagovremeno se prijavilo 20 korisnika. U procesu

izbora odbijena su 4 podnosioca zahtjeva. Ostalim stanicama su, prema rezultatima, dodijeljena 34

raspoloživa resursa.

Agencija će nastaviti raditi na osiguranju novih frekvencijskih resursa u ovom području putem

intenzivnih međunarodnih koordinacijskih sastanaka sa odgovarajućim agencijama susjednih zemalja.

44

Priprema Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje DAB+

U cilju priprema za moguće pokretanje emitovanja u T-DAB tehnologiji, preduzeti su koraci na

usaglašavanju emisionih parametara budućih mreža sa susjednima zemljama. Koordinacija se provodi

u dvije osnovne grupe, SEE i Adriatic. Krajnji cilj je usaglasiti realne emisione parametre dodjela iz

plana GE-06 sa zemljama u okruženju, u cilju eliminisanja smetnji i osiguranja kvalitetnog pokrivanja.

3.5.2. Srednjetalasna radiodifuzija

U toku 2019. godine nije bilo izmjena u tehničkim uslovima dozvola za korištenje srednjetalasnih

frekvencija, tako da su i dalje na snazi tehnički aneksi za srednjetalasne radiostanice: Zavidovići – 1503

kHz, Banovići – 792 kHz i BHRT za srednjetalasni predajnik 612 kHz – Donje Moštre.

3.5.3 Analogna radiodifuzija – TV

Iako je sporazumom GE-06 predviđeno potpuno gašenje analogne televizije 17. juna 2015. godine,

televizijske stanice u BiH su nastavile sa analognom radiodifuzijom. Na narednoj slici je dat pregled

trenutnog analognog emitovanja u BiH.

Slika 17. Simultano pokrivanje analognih TV stanica koje su još u radu

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

45

Trenutno u Bosni i Hercegovini oko 750 analognih TV predajnika ne rade u skladu sa međunarodnim

sporazumom GE06 iz 2006. godine. S tim u vezi, ovi predajnici predstavljaju izvore mogućih smetnji,

kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama.

46

3.5.4 Digitalna radiodifuzija – TV

U 2019. godini nije zabilježen značajniji pomak u prelasku sa analognog na digitalno zemaljsko

emitovanje, iako je rok za prelazak bio 16.07.2015. godine.

U cilju pružanja podrške provođenju tranzicije u zemaljskoj radiodifuziji televizijskog signala u BiH,

nakon sprovedenog Javnog poziva, 30.10.2019. godine, Agencija je 1.11.2019. godine dodijelila

Dozvolu za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektronskom

komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u BiH – MULTIPLEKS C, pravnom

licu „MULTIPLEX SERVICE BH“ d.o.o. Sarajevo. Dozvola je izdata na period od 15 godina.

Aktivnosti u vezi sa MUX-om C Agencija je pokrenula na zahtjev komercijalnih TV stanica u Bosni i

Hercegovini, koje su zahtijevale da Agencija obezbijedi neophodne uslove za digitalno emitovanje za

komercijalne TV stanice.

3.5.5 Radiokomunikacijska oprema koja ne podliježe individualnom licenciranju

Radiouređaji koji koriste radiofrekvencijski spektar bez pojedinačnih dozvola u radiokomunikacijama

(u skladu sa Pravilom 81/2017) svrstavaju se u robu široke potrošnje, te je način na koji koriste

radiofrekvencijski spektar tek jedan od zahtjeva za kvalitetom proizvoda. Usljed neophodnosti

koegzistencije više servisa unutar istih radiofrekvencijskih opsega, kao i postojanja globalnih razlika u

planovima namjena i korištenja radiofrekvencija, jedini efikasan način zaštite od smetnji pri korištenju

radiofrekvencijskog spektra od strane ovakvih uređaja je uspostavljanje mehanizma kontrole u samom

trgovačkom lancu, pri uvozu i prodaji. Razvoj tehnologije u smjeru 5G, IoT, M2M i sl. eksponencijalno

povećava broj ovakvih uređaja u upotrebi. Mogućnosti izazivanja smetnji, čije uklanjanje, kao i samo

upravljanje RF spektrom, u nadležnosti je Agencije, te stvara zabrinutost u smislu potencijalne

nemogućnosti garantovanja za čistoću spektra licenciranim operatorima koji plaćaju visoke naknade

kako bi mogli obavljati poslove bez ovog problema.

Agencija je tokom prethodnih godina uspostavila saradnju sa administracijama susjednih zemalja, kao

i međuinstitucionalnu saradnju unutar BiH, kako bi definisali i uspostavili mehanizme provođenja u

cilju rješavanja ove problematike.

Rješavanje problema ometanja u radiofrekvencijskom spektru trenutno se reguliše tako što Agencija

prima zahtjeve za otklanjanjem smetnji, utvrđuje činjenično stanje, te izriče izvršne mjere iz okvira

zakonskih nadležnosti.

3.6 Međunarodna koordinacija frekvencija

Provjera kompatibilnosti rada stanica susjednih zemalja sa stanicama na teritoriji BiH, te provjera

usklađenosti rada naših stanica sa radom planiranih stanica susjednih zemalja i stanica koje se puštaju

u rad ili modifikuju tehničke parametre, kao i analiza objavljenih baza podataka stanica u

informacijskom sistemu ITU-R-a BRIFIC-a, u smislu provjere zajedničkog rada bez štetnih smetnji,

stalna su aktivnost područja radiokomunikacija. U okviru ovih aktivnosti je prijava i slanje u proces

47

koordinacije naših stanica susjednim zemljama, kao i poslovi prijave frekvencijskih dodjela u ITU

Master registar frekvencija.

U skladu sa navedenim, a na osnovu pristiglih zahtjeva za koordinaciju frekvencija, te provedene

analize uticaja na rad BiH stanica, obrađeni su zahtjevi i upućeni odgovori susjednim administracijama,

kao što je prikazano u Tabeli 14:

Tabela 14: Zahtjevi susjednih zemalja za koordinaciju frekvencija

Administracija FM BC

(br.

stanica)

AM BC

(br.

stanica)

T-DAB

(broj

stanica)

DVB-T

(broj

stanica)

MW

(broj

veza)

SATELITSKA

(broj stanica)

Hrvatska 15 1

Slovenija 11

Crna Gora 5 1 MSS

Austrija 4 4

Mađarska 1 1

Italija 13 1 FSS

Srbija 6

Slika 18.

Pored obrade i analiza zahtjeva susjednih administracija, BIH je pokrenula proces međunarodne

koordinacije za sljedeće:

- 3 DVB-T stanice na području Motajice, Gradačca i Ciganišta. Postupak je pokrenut krajem 2019.

godine.

- 20 FM BC stanica na lokacijama na području BiH. U 2019. godini proces koordinacije je završen za

osam stanica koje su upisane i u Plan GE84.

4

15

5

11

1

6

13

1

41

1

1

AUT HRV MNE SVN HNG SRB ITA

FM AM DVB-T T-DAB SAT-MSS SAT-FSS MW Veza

48

- MSS CGC stanica, lokacija Vrana u frekvencijskom opsegu 1980-1995 MHz / 2170-2185 MHz.

Proveden je proces međunarodne koordinacije sa administracijama Republike Srbije, Republike

Hrvatske i Republike Crne Gore i dobijena saglasnost za puštanje u rad.

U okviru redovnih aktivnosti kontinuirano se analiziraju i objave u cirkularnim informacionim bazama

Radiokomunikacijskog biroa Međunarodne unije za telekomunikacije koje se objavljuju dva puta

mjesečno, a koje mogu imati uticaja na rad naših stanica. Tako su u toku 2019. godine napravljene

analize BRIFIC-a, brojevi: od 2886 do 2910.

Slika 19.

U vezi sa koordinacijom satelitskih stanica u toku 2019. godine, realizovano je sljedeće:

- Upućen dopis sa saglasnošću za rad talijanskoj administraciji za koordinaciju frekvencija za

puštanje u rad predajne zemaljske satelitske stanice TEMPA ROSSA koja komunicira sa

satelitskom mrežom ARABSAT 5A – 30.5 E. Isti dopis upućen je i Radiokomunikacijskom birou

ITU-a.

- Data saglasnost administraciji Crne Gore za puštanje jedne MSS/CGC stanice koja radi u opsegu

2170-2185 MHz/1980-1995 MHz.

Pored međunarodne koordinacije frekvencija satelitskih sistema, Agencija je primila zahtjev od

Ministarstva komunikacija i informatizacije Republike Bjelorusije u vezi sa uključivanjem Bosne i

Hercegovine u servisnu zonu satelitske mreže BLR-FSS2-51.5E.

3.6.1 Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama

U toku 2019. godine upućeni su odgovori susjednim administracijama za sljedeće međunarodne

prigovore:

− Prijava smetnje HAKOM-a Republika Hrvatska, smetnja na frekvenciji 108.600 MHz;


37

61

0

Analizirane notifikacije i modifikacije Planova objavljenih u ITU u 2019 godini

Plan GE06 Plan GE84 Plan GE75

49



− Prijava smetnje HAKOM-a Republika Hrvatska, smetnja na frekvenciji 119.072 MHz.

Pored ovih, analizirani su sljedeći prigovori:

− Prigovor slovenačke administracije AKOS u vezi sa smetnjom meteorološkim radarima na

frekvenciji 5620 MHz,

− Prigovor HAKOM-a u vezi sa smetnjom na 43 TV kanalu, lokacija Imotski.

3.6.2 Sporazumi o pograničnoj koordinaciji frekvencija

Regulatorna agencija za komunikacije je u toku 2019. godine potpisala 5 tehničkih sporazuma o

pograničnoj koordinaciji frekvencija mobilnih/fiksnih komunikacijskih mreža (MFCN) u opsezima

namijenjenim za mobilne komunikacije. Koordinacijske sporazume su potpisale 4 zemlje: Srbija, Crna

Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina. Sporazumi sadrže principe, tehničke odredbe i

procedure koordinacije čime se unaprjeđuje saradnja u oblasti upravljanja RF spektrom i reguliše rad i

razvoj mobilnih sistema u pograničnim područjima.

Frekvencijski opsezi obuhvaćeni ovim sporazumima su:

• 791-821 MHz / 832 - 862 MHz

• 880 - 915 MHz / 925 - 960 MHz

• 1710 - 1785 MHz / 1805 - 1880 MHz

• 1920 - 1980 MHz / 2110 - 2170 MHz i

• 2500-2690 MHz

Na ovaj način Agencija obezbjeđuje kontinuitet dobrosusjedske saradnje u oblasti radiokomunikacija,

na zadovoljstvo svih potpisnica sporazuma, omogućavajući efikasno korištenje radiofrekvencijskog

spektra i izbjegavanje štetnih smetnji.

3.6.3 Monitoring radiofrekvencijskog spektra

Monitoring se obavlja na osnovu zahtjeva podnesenih prigovora korisnika. Zahtjevi mogu biti

pojedinačni ili zahtjevi za provođenje mjernih kampanja. Pored monitoringa na osnovu zahtjeva,

Agencija vrši redovni monitoring frekvencijskog spektra na području Bosne i Hercegovine.

U 2019. godini, ukupan broj provedenih aktivnosti na rješavanju predmeta iz oblasti monitoringa

radiofrekvencijskog spektra iznosio je četrdesettri (43).

Na sljedećim grafikonima 20. i 21. prikazan je procentualni udio radiomonitoring aktivnosti, a prema

vrsti radiokomunikacijskog servisa, te vrsti zahtjeva u 2019. godini.

50

Slika 20. Procentualni udio obavljenih radiomonitoring aktivnosti prema vrsti

radiokomunikacijskih servisa u 2019. godini

Slika 21. Procentualni udio obavljenih radiomonitoring aktivnosti prema vrsti zahtjeva u 2019.

godini

FM radio27%

TV9%

MMDS 9%

DAB4%

PMR18%

GSM/UMTS23%

Radioamateri5%

RLAN5%

FM radio TV MMDS DAB PMR GSM/UMTS Radioamateri RLAN

Provjera zauzetosti25%

Otklanjanje smetnji53%

Nelegalno emitovanje5%

Elektromagnetno zračenje

5%

Provjera uslova dozvole

12%

Provjera zauzetosti Otklanjanje smetnji Nelegalno emitovanje

Elektromagnetno zračenje Provjera uslova dozvole

51

3.6.4 Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH

U okviru realizacije izgradnje projekta mreže monitoring stanica pokrenute su aktivnosti na instalaciji

nove fiksne monitoring stanice sekundarne mreže, bez posade, sa daljinskom kontrolom na lokaciji

Hrgud, Općina Berkovići. Završetak ovog projekta očekuje se tokom 2020. godine, čijom će se

realizacijom broj ovakvih monitoring stanica uvećati na četrnaest (14).

Pokrenuta je procedura za javnu nabavku usluga tekućeg održavanja mreže radiomonitoring stanica čija

realizacija se očekuje u prvoj polovini 2020. godine. Ovo je veoma važan projekt za Agenciju, imajući

u vidu da je identifikovan veći broj uređaja u predmentnom sistemu koji zahtijevaju tehnički pregled,

popravku i/ili kalibraciju sa ciljem stavljanja u upotrebu.

3.6.5 Ograničavanje elektromagnetnog zračenja

Nosioci dozvola u radiokomunikacijama obavezni su da u propisanom roku izvrše odgovarajuća

mjerenja elektromagnetnog polja u okolini izvora, te Agenciji dostave izjavu sa rezultatima mjerenja,

koji dokazuju da je nivo elektromagnetnog polja u skladu sa dozvoljenim graničnim vrijednostima

referentnih veličina. Rezultati ovih aktivnosti omogućavaju, pored primarnog zadatka zaštite ljudi od

djelovanja elektromagnetnog polja, praćenje dinamike izgradnje novih i rekonfiguracije postojećih

radiosistema, što je važno za preduzimanje odgovarajućih regulatornih aktivnosti.

U periodu izvještavanja izdato je šeststotinadevedesetpet (695) Potvrda o ispunjavanju uslova o

ograničavanju elektromagnetnog zračenja za nosioce dozvole Agencije.

Slika 22. Trend izdavanja potvrda u periodu 2016–2019. godine

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

2016 2017 2018 2019

Trend izdavanja

Broj Potvrda po godinama

52

4. PODRUČJE PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA

4.1 Podaci o ostvarenim prihodima

Ukupno ostvareni prihodi Regulatorne agencije za komunikacije za period 01.01 – 31.12.2019. godine,

iznose 10.602.614 KM. Od 01.01.2019. godine na snazi je Pravilo 89/2018 o naknadama za dozvole

Regulatorne agencije za komunikacije prema kojem se visina naknada za dozvole za obavljanje

djelatnosti telekomunikacija obračunava u procentu od ostvarenog prihoda u prethodnoj godini.

Procjena prihoda za 2019. godinu vršena je na osnovu podataka sa kojima je Agencija raspolagala o

ostvarenom prihodu operatora za prethodne tri godine, uz primjenu stope od 0,6% od

ostvarenog prihoda. Dio ovih prihoda u ukupnom iznosu od 7.746 KM uplaćen je na JRT i prema

Zakonu o komunikacijama ne predstavlja prihode Agencije. Drugi dio ovih prihoda, u iznosu od

10.594.868 KM, predstavlja vlastite prihode Regulatorne agencije za komunikacije koji su i uplaćeni

na transakcijski račun Agencije.

Ukupno ostvareni prihodi u 2019. godini su veći od ukupno ostvarenih prihoda u 2018. godini za

467.554 KM.

U Pregledu nisu uključeni naplaćeni prihodi po osnovu naknade za korištenje radiofrekvencijskog

spektra i novčanih kazni jer isti predstavljaju prihode Budžeta institucija BiH i uplaćuju se na

Jedinstveni račun trezora. Prihodi po osnovu naknada za korištenje spektra frekvencija, ostvareni u

2019. godini, iznose 21.114.830 KM, odnosno 145,61 % u odnosu na plan.

Ovi prihodi su veći u odnosu na plan jer je Agencija po osnovu Odluke o dozvolama za korištenje

radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema („Službeni glasnik

BiH“, broj: 23/19) u 2019. godini izvršila naplatu naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra za

LTE dozvole postojećim operatorima mobilne telefonije. Prihodi od novčanih kazni ostvareni su u

iznosu od 91.342 KM i manji su za 76.158 KM u odnosu na ostvarene prihode po ovom osnovu u 2018.

godini.

4.2 Podaci o ostvarenim rashodima

Ukupno ostvareni rashodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2019. godini iznose 6.059.577 KM,

pri čemu se na rashode opće potrošnje odnosi iznos od 5.584.208 KM, dok se na rashode programa

posebne namjene odnosi iznos od 475.369 KM.

Na programu posebne namjene pod nazivom „Metodologija računovodstvenog odvajanja i troškovnog

računovodstva“ potrošeno je 65.734 KM.

Na projektu pod nazivom „Mjerenje kvaliteta širokopojasnog pristupa Internetu u Bosni i Hercegovini“

potrošeno je 396.320 KM, odnosno 79,3% u odnosu na odobrena sredstva, dok je na projektu pod

nazivom „Kontrola nivoa nejonizirajućeg elektromagnetnog zračenja u cilju zaštite ljudi“ potrošeno

13.315 KM.

Rashodi opće potrošnje su ostvareni u procentu od 87,2% u odnosu na planirane i odobrene rashode u

Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2019. godinu (Zakon o budžetu). Indeks

ostvarenih rashoda u odnosu na godišnji plan rashoda kod Tekućih izdataka iznosi 87,2%, a kod

Kapitalnih izdataka 0%.

Najmanje izvršenje je na poziciji kapitalnih izdataka i iznosi 449 KM, jer je Zakon o budžetu institucija

BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu usvojen 20.12.2019. godine, a do tada se finansiranje

institucije vršilo u skladu sa Odlukom Vijeća ministara o privremenom finansiranju institucija BiH i

međunarodnih obaveza BiH za period januar – mart 2019. godine, april – juni 2019, juli – septembar

2019. godine, te oktobar – decembar 2019. godine.

53

Manja izvršenja rashoda opće potrošnje u odnosu na odobrene rashode u 2019. godini su i posljedica

kontinuiranih aktivnosti u Agenciji na stvaranju ušteda, posebno na onim vrstama troškova na koje se

može direktno uticati.

Tokom 2019. godine su, u potpunosti, poštovana ograničenja u potrošnji propisana Pravilnicima Savjeta

ministara BiH. Naime, Pravilnikom o korištenju telefona Agenciji su odobreni troškovi fiksnih telefona

u iznosu od 20.000 KM, a potrošeno je 14.140 KM, odnosno 70,7% u odnosu na odobrene rashode.

Istim Pravilnikom odobreni su troškovi mobilnih telefona u iznosu od 12.000 KM, a potrošeno je 7.323

KM ili 61% u odnosu na odobreni iznos. Pravilnikom o korištenju sredstava za reprezentaciju Agenciji

je na godišnjem nivou odobren iznos od 15.000 KM, a tokom 2019. godine je potrošeno 14.353 KM ili

95,7%. Utrošena sredstva za putne troškove opće potrošnje u 2019. godini iznose 285.617 KM. U

odnosu na planirana i odobrena sredstva u budžetu za ove namjene, realizacija ovih troškova je manja

za 84.383 KM ili za 22,8%. U odnosu na ostvarene rashode za putne troškove u 2018. godni, realizacija

u 2019. godini je manja za 2,7%.

Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu, u 2019. godini, ostvareni su u iznosu od 36.012 KM (72%

u odnosu na plan) i manji su za 5.959 KM u odnosu na izvršenje u 2018. godini. Ovi troškovi se odnose

na isplate naknada za čišćenje prostorija u Regionalnim kancelarijama u Mostaru, Banjaluci i Sarajevu

(6.105 KM), troškove nadzora i kontrole bezbjednosti objekata monitoring stanica na teritoriji Doboja,

Malog Blaškog, Tuzle, Brčkog, Bijeljine i Cazina (16.450 KM), troškove lektorisanja i usluge QSL-a

(7.886 KM), te troškova nadzora i kontrola bezbjednosti poslovnog prostora, skladištenja i čuvanje

kancelarijskog materijala (5.571 KM).

Ukupan broj zaposlenih na kraju izvještajnog perioda je iznosio 126 i jednak je broju odobrenom u

Zakonu o budžetu.

4.3 Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije

Internu reviziju u Agenciji obavlja Jedinica za internu reviziju Ministarstva komunikacija i transporta

BiH. Tokom 2019. godine obavljene su sljedeće interne revizije: revizija obračuna i isplate plata i

naknada/naknadna revizija, revizija korištenja službenih vozila i putni troškovi/redovna, naknadna

revizija korištenja službenih vozila i putnih troškova. Interna revizija je uputila Agenciji 6 preporuka u

vezi sa funkcionisanjem sistema internih kontrola u izvještajnom periodu, koje su realizovane

donošenjem internih procedura.

Prema Izvještaju o finansijskoj reviziji Regulatorne agencije za komunikacije za 2018. godinu broj 06-

16-1-782/19, Kancelarije za reviziju institucija BiH, finansijski izvještaji Agencije prikazuju fer i

istinito, u svim materijalnim aspektima, stanje imovine, obaveza i izvora sredstava na 31.12.2018.

godine i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na navedeni datum, u skladu sa prihvaćenim

okvirom finansijskog izvještavanja.

Tabela 15. PREGLED

Ostvarenja prihoda po izvorima od 01.01.2019.- 31.12.2019.

Ekonomski Planirani Rebalans Korigovani Ostvareno Index

R.b. Izvor prihoda kod prihodi za (+,-) plan u tekućem (7/6)

2019. (4+,-5) periodu

godinu

1 2 3 4 5 6 7 8

1 Ostali prihodi od fin. i nemater. imovine 721219 1.617 -

2 Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 721511 1 -

3 Prihodi od zahtjeva, molbi i dr. podnesaka 722101 1.085 -

4 Prihodi od žalbi protiv rješenja 722102 315 -

5 Prihodi od rj.za koje nije propisana pos.nak 722103 5.158 -

6 Prihodi od izdatih uvjerenja 722104 15

7 Prihodi od ovjere potpisa i pečata 722105 128 -

8 Naknade od dozvola za emitovanje 722501 460.000 460.000 367.920 80%

9 Naknade od doz. za operatora fix. telefonije 722502 8.800.000 8.800.000 9.106.625 103 %

10 Naknade za adm.-teh. obradu zahtjeva 722503 52.082 -

11 Naknade za dozv. u radiokomunikacijama 722504 300.000 300.000 1.041.347 347 %

12 Nakn. za dozv. davaoca pristupa internetu 722505

13 Nakn. za dozv. operatora elek.-kom. mreža 722506

14 Nakn.od dozv. operatora mob.komunikacija 722507

15 Nakn.od dozv. za blokove u mobil.mreži 722508

16 Nakn.od dozv. za pruž.audio viz.medij.usl. 722509

17 Nakn.od dozv. za negeograf. i kr. brojeve 722510

18 Nakn.od dozv. za blokove u fix. telefoniji 722511

19 Nakn.od dozv. za pruž.fiks.telefon. usluga 722512

20 Nakn.od dozv. za TV emit. el.-kom.mreža 722513

21 Nakn.od dozv. za pruž.usluga na UMTS 722514

22

Naknade po Zakonu o slobodi pristupa

informac. 722577 20 -

23 Ostali prihodi 722791 25.276 -

24 Novčane kazne za prekršaje 723104 925 -

25 CRA-Prihodi od kazni za prekršaje 723107 100 -

26 Primici od prodaje prometnih vozila 811114 -

UKUPNO 9.560.000 9.560.000 10.602.614 110%

55

Tabela 16. PREGLED

Izvršenje rashoda po ekonomskim kategorijama od 01.01.2019.-31.12.2019.

R.b.

Vrsta

Rashoda

Ekonomski

kod

Budžet

za

2019. godinu

Izmjene:

Odluka VM,

prestrukturizacija

(+,-)

Korigovani

Budžet

(4+,-5)

Ostvareni

iznos rashoda

01.01.-31.12.

Index

(7/6)

1 2 3 4 5 6 7 8

I Tekući izdaci 6.400.000 6.400.000 5.583.759 87,2%

1. Bruto plate i naknade 6111 4.320.000 4.320.000 4.179.560 96,7%

2. Naknade troškova zaposlenih 6112 380.000 380.000 344.257 90,5%

3. Putni troškovi 6131 370.000 370.000 285.617 77,1%

4. Izdaci telefonskih i poštanskih usluga 6132 137.000 137.000 79.544 58%

5. Izdaci za energiju i komunalne usluge 6133 126.000 126.000 94.730 75,1%

6. Nabavka materijala 6134 76.000 76.000 37.368 49,1%

7. Izdaci za usluge prijevoza i goriva 6135 51.000 51.000 37.529 73,5%

8 Unajmljivanje imovine i opreme 6136 95.000 95.000 67.905 71,4%

9 Izdaci za tekuće održavanje 6137 330.000 330.000 88.971 26,9%

10. Izdaci osiguranja bank.usl.i plat. prom. 6138 70.000 70.000 51.097 72,9%

11. Ugovorene i druge posebne usluge 6139 445.000 445.000 317.181 71,2%

II Kapitalni izdaci 1.200.000 1.200.000 449 -

1. Nabavka građevina 8212 150.000 150.000 - -

2. Nabavka opreme 8213 632.000 632.000 449 -

3.

Nabavka stalnih sredstava u obliku

prava 8215 418.000 418.000 - -

III Programi posebne namjene 10.119.908 10.119.908 475.369 4,6%

1. Metodologija rač.odvajanja i troš.rač 0704180 369.908 369.908 65.734 17,7%

2.

Kontrola i provjera poštivanja uslova

dozvole i benchmarking mobilnih

mreža u Bosni i Hercegovini - Mobilne

mreže 0704190 1.500.000 1.500.000 - -

3.

Mjerenje kvaliteta širokopojasnog

pristupa Internetu u Bosni i Hercegovini 0704200 500.000 500.000 396.320 79,2%

4.

Centralizovani sistem za monitoring

broja korisnika usluga kod svih

kablovskih operatora 0704210 1.100.000 1.100.000 - -

56

5.

Informacioni sistem za elektronsko

praćenje mrežnih resursa i korisnika

dozvola u telekomunikacijama u

nadležnim institucijama putem

Geografskog informacionog sistema

(GIS) 0704220 650.000 650.000 - -

6.

Zaštita djece na Internetu u sistemima

korisnika dozvola Regulatorne agencije

za komunikacije 0704230 450.000 450.000 - -

7.

Centralizovani DMS sistem (Document

Management System) 0704240 300.000 300.000 - -

8.

Izgradnja senzorske mreže za

pokrivanje urbanih sredina u velikim

gradovima u Bosni i Hercegovini za

mjerenje zauzetosti radiofrekvencijskog

spektra, detekciju interferencija i

geolociranje izvora emisije 0704250 2.000.000 2.000.000 - -

9.

Kontrola nivoa nejonizirajućeg

elektromagnetnog zračenja u cilju

zaštite ljudi 0704260 2.000.000 2.000.000 13.315 -

10.

Izrada regulatornog okvira za

radiofrekvencijske opsege koje koriste

dronovi radi zaštite postojećih korisnika

frekvencija 0704270 100.000 100.000 - -

11.

Informacioni sistem za mašinsko

prepoznavanje glasova i riječi u

medijskom TV i radio prostoru Bosne i

Hercegovine 0704280 1.150.000 1.150.000 - -

UKUPNO 7.600.000 10.119.908 17.719.908 6.059.577 34,2%

III AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2019. GODINI

U skladu sa Zakonom o komunikacijama, Vijeće Agencije vodi Agenciju u pogledu strateških pitanja

provođenja Zakona o komunikacijama BiH. Osim toga, Vijeće Agencije ima funkciju apelacionog tijela

za rješenja koja donosi generalni direktor. Vijeće Agencije usvaja prijedlog budžeta Agencije za svaku

fiskalnu godinu. Vijeće Agencije održava sjednice po potrebi, a najmanje četiri godišnje.

Tokom 2019. godine, Vijeće Agencije je održalo sedam redovnih sjednica.

U 2019. godini Vijeće Agencije je usvojilo sljedeće akte:

- Plan i program rada Vijeća Agencije za 2019. godinu;

- Prijedlog Budžeta Agencije za 2020. godinu;

- Godišnji izvještaj Agencije za 2018. godinu;

- Tri pravila;

- Četiri odluke.

Također, Vijeće Agencije je razmotrilo:

o 8 informacija i 4 izvještaja.

U 2019. godini Vijeće Agencije je objavilo javni konkurs i započelo postupak za izbor generalnog

direktora Agencije.

U okviru zakonom dodijeljene apelacione funkcije, Vijeće Agencije je u 2019. godini riješilo 17 žalbi

u drugostepenom postupku i donijelo jedan zaključak u ponovljenom postupku po presudi Suda BiH.

Od 11.07.2017. godine, kada je stupila na snagu Odluka Parlamentarne skupštine BiH o razrješenju g.

Mirze Milišića sa dužnosti člana Vijeća Agencije, nakon njegove ostavke, Vijeće Agencije radi u

nepotpunom sastavu od šest članova.

Mandat sadašnjeg saziva Vijeća Agencije istekao je 23.12.2017. godine, o čemu je Vijeće Agencije

obavijestilo oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te izjavilo da će do imenovanja novog saziva

Vijeća nastaviti ispunjavati zakonske obaveze u najboljem interesu krajnjih korisnika usluga koje

reguliše Agencija.

58

IV ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE

VIJEĆE:

▪ Plamenko Čustović – Predsjedavajući

▪ Zoran Tomić – Potpredsjedavajući

▪ Miloš Šolaja – Član

▪ Nino Ćorić – Član

▪ Ljubo Božović – Član

▪ Faruk Borić – Član

▪ Član Vijeća - upražnjeno mjesto

RUKOVODEĆI ZAPOSLENICI:

▪ Predrag Kovač – Generalni direktor

▪ Amela Zametica-Akšamija – Sekretar Agencije

▪ Pomoćnik direktora za telekomunikacije – upražnjeno radno mjesto

▪ Amela Odobašić – Pomoćnik direktora za emitovanje

▪ Mirza Milišić – Pomoćnik direktora za radiokomunikacije

▪ Zdravko Drakulić – Pomoćnik direktora za pravne, finansijske i opće poslove

▪ Meliha Kovačević – Rukovodilac Sektora za licenciranje u telekomunikacijama

▪ Nadžida Sarić – Rukovodilac sektora za interkonekciju i regulaciju tržišta

▪ Helena Mandić – Rukovodilac sektora za pravne poslove

▪ Azra Maslo – Rukovodilac sektora za programske sadržaje i prigovore

▪ Asja Rokša-Zubčević – Rukovodilac sektora za koordinaciju, saradnju i audiovizuelne usluge

▪ Siniša Petrović – Rukovodilac sektora za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom

▪ Jasmin Mušović – Rukovodilac sektora za radiomonitoring i kontrolu

▪ Žaneta Begić – Rukovodilac sektora za dozvole i naknade

▪ Predrag Divljan – Rukovodilac sektora za informacione tehnologije

▪ Rukovodilac sektora za odnose s javnošću – upražnjeno radno mjesto

▪ Boris Kujundžić – Rukovodilac regionalnog sektora Banja Luka

▪ Slaven Krilić, Rukovodilac regionalnog sektora Mostar

godiŠnji izvjeŠtaj regulatorne agencije za ......pokrivenosti 4g mrežom, čime su stvoreni uslovi...

Documents