geografski odsjek marulićev trg 19...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Marulićev trg 19

Zagreb

Preddiplomski istraživački studij geografije

na Geografskom odsjeku PMF-a

Zagreb, 2005.

3

Uvod

U doba globalizacije, na pragu poslijeindustrijskog društva, informacije postaju jedan od

ključnih resursa razvoja. Istraživanja su pokazala da oko 80% informacija ima svoju

prostornu dimenziju. Na hrvatskom tržištu rada zbog dosadašnjeg neadekvatnog sustava

obrazovanja mnoga zanimanja povezana s organizacijom i upravljanjem prostora trenutno

ne postoje ili ih obavljaju stručnjaci iz srodnih struka. Iskustva država Europske unije

pokazuju da je problematika prostornog i regionalnog razvoja interdisciplinarno područje u

kojem geografija, posebno primijenjena, ima stožernu ulogu. Posebno se to odnosi na

djelatnosti javnog i privatnog sektora povezanih s prostornim aspektima razvoja društva:

prostorno planiranje i ureñenje, regionalni razvoj, zaštita okoliša, kartografija, turizam,

geopolitika, sigurnost i obrana, vodoprivreda i sl. Osim toga, kompleksna geografska

znanja i vještine potrebne su u izdavaštvu, novinarstvu te informatici (posebno poznavanje

geografskih informacijskih sustava - GIS-a).

Programi preddiplomskog i diplomskog studija na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu

svojom su strukturom i pristupom usporedivi s programima uglednih geografskih ustanova

na sveučilištima država Europske unije.

Današnji studij geografije na PMF-u u Zagrebu predstavlja kontinuitet studija geografije

započet osnivanjem Katedre za geografiju na Mudroslovnom fakultetu 1883. Osnivanjem

PMF-a, 1947. Geografski odsjek nastavlja s radom u ovoj instituciji, kao jedina

visokoškolska ustanova koja obrazuje geografe u Hrvatskoj, sve do sredine 1990-ih kada

se osniva i Odjel za geografiju u Zadru.

Na Geografskom odsjeku PMF-a dosada je diplomiralo preko 2000 studenata (od 1952.),

magisterij obranio 161 poslijediplomant (od 1962.), te doktoriralo 87 geografa (od 1895.).

Programi su usklañeni sa Zakonom o visokom školstvu, Bolognskom deklaracijom i

ostalim dokumetnima vezanim uz znanost i visoko školstvo. Predloženi program

omogućava mobilnost studenata tijekom studija uz preporuku i nadzor koordinatora i

preimjenu ECTS sustava bodovanja.

4

Naziv studija


Nositelj i izvoñač studija

Nositelj istraživačkih studija je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

izvoñač Geografski odsjek PMF-a.

Trajanje studija

Studij se organizira prema modelu 3 + 2. Preddiplomski studij traje 3 godine, a diplomski

studij traje 2 godine. Objedinjeni studij traje 5 godina.

Uvjeti upisa na studij

Za upis na preddiplomske i objedinjene studije potrebna je završena gimnazija ili srednja

škola s četverogodišnjim programom u Republici Hrvatskoj, odnosno priznata svjedodžba

o završenoj ekvivalentnoj školi u inozemstvu. Razredbenim postupkom se utvrñuje rang

lista za upis.

Za upis na diplomske studije geografije uvjet je završeni preddiplomski studij geografije na

Geografskom odsjeku PMF-a ili na drugim geografskim visokoškolskim ustanovama u

zemlji i inozemstvu. Za upis na diplomski studij geografije onih studenta koji nisu završili

preddiplomski studij geografije, Geografski odsjek osniva povjerenstvo, koje prosuñuje

kvalifikacije pristupnika prema Pravilniku za upis na diplomski studij te provodi

kvalifikacijski ispit. Pravo prvoupisa imaju prvostupnici geografskih programa.

Akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija

Završetkom preddiplomskog istraživačkog studija geografije stječe se naslov:

o bacc. (prvostupnik) geografije

Zapošljavanje

Kompetencije koje student stječe završetkom istraživačkog preddiplomskog studija

geografije

• Poznavanje teorijske i metodološke osnove geografije i njenih suvremenih

istraživačkih pravaca

5

• Poznavanje temeljnih prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika

• Poznavanje meñudjelovanja društva i okoliša, posebno izmeñu ekonomskih aktivnosti i

prirodnih sustava

• Vještine služenja geografskim kartama i kartiranja

• Vještine terenskog rada

• Sposobnost pretraživanja i vrednovanja stručnih informacija

• Sposobnost stručnog izražavanja u usmenoj i pismenoj formi, poštujući opće i u

geografiji specifične norme

Preddiplomski istraživački studijski program nudi integriran temeljni studij sistemske

geografije, dakle uravnotežen studij prirodne i društvene geografije, poglavito u prvom

dijelu preddiplomskog studija. U drugom dijelu preddiplomskog studija izborni kolegiji

pružaju mogućnost ostvarivanja težišta na prirodnoj ili društvenoj geografiji, kao i

proširenje iz područja geologije. Istraživački usmjereno produbljavanje i daljnja

specijalizacija ostvaruje se u višim ciklusima školovanja (diplomski i poslijediplomski).

Uz sistematsku geografiju obrañuju se teorijske postavke geografije. Praktična znanja

usvajaju se ponajprije u sklopu sadržaja iz kartografije, geoinformatike, metoda i teorija u

geografiji te putem terenske nastave i obvezne izvaninstitucionalne radne prakse.

Preddiplomski studij istraživačkog smjera zamišljen je kao priprava za nastavak studija na

diplomskim istraživačkim smjerovima, ali pruža i odreñene mogućnosti zapošljavanja i bez

nastavka studija. Može se predvidjeti da bi se prvostupnici geografije mogli zapošljavati na

poslovima koja se tiču dokumentacije, informacija i komunikacije primjerice u

pismohranama (kartografska i druga graña), vladinim i nevladinim udrugama, turističkim

uredima, kod turoperatora, u istraživanju tržišta, u političkim strankama, u nakladništvu,

novinarstvu, medijima i dr. Prvostupnik geografije osposobljen je za poslove prikupljanja i

obrade prostornih podataka u znanstvenim ustanovama, prostorno-planerskim ustanovama,

u kartografskim ustanovama i tvrtkama te u tijelima državne i lokalne uprave.

6

Popis obaveznih i izbornih predmeta

Popis obaveznih predmeta:

Šifra Naziv predmeta Nositelj

(odnosno predlagač)

Sati tj.

Ukup. sati ( i struktura) predavanje (P) + seminar (S) + vježbe (V) + terenski rad (T)

ECTS

6600 Uvod u studij D. Feletar 2 30 (30P) 3 6620 Statističke i grafičke metode u geografiji I K. Bašić 4 60 (30P+30V) 5 6621 Statističke i grafičke metode u geografiji

II K. Bašić 4 60 (45P+15V) 5

6640 Kartografija I A. Toskić 4 60 (30P+24V+6T) 6 6641 Kartografija II A. Toskić 4 60 (30P+30V) 5 6660 Geoinfromatika I A. Toskić 4 60 (30P+30V) 5 6661 Geoinformatika II A. Toskić 4 60 (30P+30V) 5 6680 Teorijski pristupi i koncepti u geografiji L. Šakaja 2 30 (22P+8S) 3 6681 Principi regionalizacije B. Fuerst-Bjeliš 3 45 (22P+23S) 4 6001 Klimatologija A. Filipčić 5 75 (45P+30V) 6 6020 Hidrogeografija D. Orešić 5 75 (55P+15V+5T) 6 6022 Geografija mora D. Orešić 4 60 (45P+15S) 5 6040 Geomorfologija A. Bognar/

S. Faivre 5 75 (45P+15S+15T) 6

6060 Geoekologija i zaštita okoliša A. Bognar 4 60 (30P+15S+15T) 5 6200 Demogeografija I. Nejašmić 5 75 (45P+30S) 6 6220 Urbana geografija D. Njegač/

R. Henkel 5 75 (45P+25S+5T) 6

6240 Ruralna geografija D. Pejnović 5 75 (45P+20S+10T) 6 6260 Ekonomska geografija M. Ilić 5 75 (45P+15S+15T) 6

7

6280 Prometna geografija M. Ilić 4 60 (35P+15S+10T) 5 6320 Industrijska geografija D. Feletar/

Z. Stiperski 4 60 (30P+15S+15T) 5

6300 Turistička geografija Z. Curić 4 60 (45P+15S) 5 6340 Kulturna geografija L. Šakaja 4 60 (30P+30S) 5 6380 Politička geografija R. Henkel/

Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4

6360 Historijska geografija B. Fuerst-Bjeliš 4 60 (20P+20S+20T) 5 6500 Geografija Hrvatske D. Njegač 5 75 (45P+30S) 6 6520 Geografija Europe I. Nejašmić 3 45 (30P+15S) 4

Geologija D. Kurtanjek/ E. Mrinjek/ D. Bucković

4 60 (30P+30V) 5

Obvezne su i terenske nastave jednom godišnje: 6910 Terenska nastava iz geografije I Slobodan izbor

voditelja - 30 (30T) 4

6920 Terenska nastava iz geografije II Slobodan izbor voditelja

- 30 (30T) 4

6930 Terenska nastava iz geografije III Slobodan izbor voditelja

- 30 (30T) 4

Obvezna izvaninstitucionalna radna praksa: 45 sati godišnje Obvezan prvostupnički rad (slobodan izbor voditelja): 60 sati godišnje

8

Popis izbornih predmeta*:

Šifra Naziv predmeta Nositelj

(odnosno predlagač)

Sati tj.

Ukup. sati ( i struktura) predavanje (P) +

seminar (S) + vježbe (V) +

terenski rad (T)

ECTS

6012 Regionalna klimatologija A. Filipčić 3 45 (24P+10S+11V) 4 6013 Klima Hrvatske A. Filipčić 3 45 (15P+15S+15V) 4 6232 Urbani sistemi svijeta D. Njegač 3 45 (30P+15S) 4 6381 Geografske osnove globalizacije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 6531 Geografija Jugoistočne Europe D. Pejnović 3 45 (45P) 4 6532 Sredozemlje B. Fuerts-Bjeliš/

D. Orešić 3 45 (22P+23S) 4

6533 Geografija Rusije L. Šakaja 3 45 (30P+15S) 4 6551 Geografija Azije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 6552 Geografija Istočne Azije D. Njegač 3 45 (30P+15S) 4 6553 Uvod u japanske studije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 6571 Geografija Afrike D. Feletar 3 45 (30P+15S) 4 6572 Geografija Angloamerike L. Šakaja 3 45 (30P+15S) 4 6573 Geografija Latinske Amerike S. Faivre 3 45 (30P+15S) 4 6574 Geografija Australije i Oceanije A. Filipčić 3 45 (30P+15S) 4 6591 Zemlje u razvoju R. Henkel 3 45 (22P+23S) 4 6712 E-škola geografija S. Faivre 3 45 (45S) 4

Mineralogija i petrologija D. Kurtanjek 3 45 (30P+15V) 4 * Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu.

Ritam studiranja (plan i program )

1. semestar Geografija: istraživački preddiplomski studij

Izbor-nost i redni br.

Nositelj (predlagač)

Predmet Broj sati tjedno

ECTS bodovi

OBV-1 D. Feletar Uvod u studij 2 3

OBV-2 K. Bašić Statističke i grafičke metode u geografiji I

4 5

OBV-3 A. Toskić Kartografija I 4 6

OBV-4 A. Filipčić Klimatologija 5 6

OBV-5 D. Orešić Hidrogeografija 5 6

Ukupno 20 26

OBV = Obvezni predmet IZB = Izborni predmet





ECTS bodovi

OBV-6 * Opća geologija 4 5

OBV-7 K. Bašić Statističke i grafičke metode u geografiji II

4 5

OBV-8 A. Toskić Kartografija II 4 5

OBV-9 I. Nejašmić Demogeografija 5 6

OBV-10 D. Orešić Geografija mora 4 5

OBV ** Terenska nastava iz geografije I (2) 4

Ukupno 21 + 2 30

* Nastavnik s Geološkog odsjeka PMF-a ** Nastavnik po izboru studenta

Tijekom prve godine ukupno 56 ECTS





ECTS bodovi

OBV-11 M. Ilić Ekonomska geografija 5 6

OBV-12 D. Njegač/ R. Henkel

Urbana geografija 5 6

OBV-13 D. Pejnović Ruralna geografija 5 6

OBV-14 D. Feletar/ Z. Stiperski

Industrijska geografija 4 5

OBV-15 M. Ilić Prometna geografija 4 5

IZB-1 ** Izborni predmet 1 3 4

Ukupno 26 32





ECTS bodovi

OBV-16 A. Bognar/ S. Faivre

Geomorfologija 5 6

OBV-17 Z. Curić Turistička geografija 4 5

OBV-18 L. Šakaja Kulturna geografija 4 5

OBV-19 I. Nejašmić Geografija Europe 3 4

OBV-20 R. Henkel/ Z. Stiperski

Politička geografija 3 4

OBV ** Terenska nastava iz geografije II (2) 4


Ukupno 22 + 2 32

Tijekom druge godine ukupno 64 ECTS





ECTS bodovi

OBV-21 A. Toskić Geografska informac. znanost I 4 5

OBV-22 B. Fuerst-Bjeliš

Historijska geografija 4 5

OBV-23 A. Bognar Geoekologija i zaštita okoliša 4 5

OBV-24 B. Fuerst-Bjeliš

Principi regionalizacije 3 4



Ukupno 21 27





ECTS bodovi

OBV-25 A. Toskić Geografska informac. znanost II 4 5

OBV-26 D. Njegač Geografija Hrvatske 5 6

OBV-27 L. Šakaja Teorijski pristupi i koncepti u geografiji

2 3

OBV ** Terenska nastava (2) 4

OBV *** Radna praksa (3) 3

OBV ** Prvostupnički rad 4 4



Ukupno 21+3+2 33

*** Potpisuje voditelj preddiplomskog studija temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi

Tijekom treće godine ukupno 60 ECTS

Sveukupno prva + druga + treća godina studija = 55 + 64 + 61 = 180 ECTS

Obaveze studenata

Obaveza studenta je redovito pohañenje predavanja, vježbi i seminara (minimalno 66%

predavanja, 80% seminara i vježbi te sudjelovanje na predmetnoj i općoj terenskoj

nastavi). Osim toga svaki nastavnik u svom nastavnom programu može propisati posebne

obaveze studenata (npr. veći postotak pohañanja nastave, izrada praktičnih zadataka i dr.).

Obaveza studenta je sudjelovanje na terenskoj nastavi. Terenska nastava u trajanju od 30

sati odvija se na preddiplomskom istraživačkim studiju tijekom 2, 4 i 6 semestra, na

diplomskom studiju tijekom 8 semestra, a na objedinjenom nastavničkom dvopredmetnom

studiju tijekom 2, 4, 6 i 8 semestra.

Na preddiplomskom istraživačkom te svim smjerovima diplomskog studija, osim

nastavničkom jednopredmetnom studiju, student ima obavezu obavljanja radne prakse i to

tijekom 6. semestra u ukupnom trajanju od tjedan dana i tijekom 9. semestra u ukupnom

trajanju od dva tjedna. Radna praksa obuhvaća upoznavanje s radom u ustanovama i

tvrtkama koje se bave poslovima od interesa za geografe, te koje predstavljaju potencijalnu

bazu za zapošljavanje geografa. Na radnoj praksi ne odvija se nastava po odreñenom

programu, već se očekuje da studenti steknu odreñena praktična iskustva. Radna praksa

iskazana je u programu s odreñenom tjednom satnicom, ali se realizacija ukupne satnice

prepušta dogovoru izmeñu studenta i radne baze. Uspješnost radne prakse ne iskazuje se

ocjenom već pismenom potvrdom radne baze o uspješnom obavljanju.

Uvjeti upisa u viši semstar

Opće uvjete upisa u višu godinu / semestar odreñuje Statut Sveučilišta prema kojemu

student stječe pravo upisa u višu godinu studija kada ispuni sve studijske obaveze izražene

u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u prethodnu godinu studija (Statut Sveučilišta,

Čl.73). Uvjet upisa u ljetni semestar je sakupljenih 75% ECTS tekućeg semestra uz

obavezno položene ispite koji su preduvjet za upis nekog od predmeta s višeg semestra. Za

upis zimskih semestara potrebno je uz taj uvjet položiti sve ispite svih prethodnih

semestara.

Preduvjeti upisa pojedinog predmeta navedeni su u programu svakog predmeta te se

temelje na predznanjima potrebnim za praćenje nastave dotičnog predmeta.

Uvjeti upisa na diplomski studij

Za upis na diplomske studije geografije glavni uvjet je završeni preddiplomski studij

geografije na Geografskom odsjeku PMF-a ili na drugim geografskim visokoškolskim

ustanovama u zemlji i inozemstvu. Za upis na diplomski studij geografije onih studenta

koji nisu završili preddiplomski studij geografije, Geografski odsjek osniva povjerenstvo,

koje prosuñuje kvalifikacije pristupnika prema Pravilniku za upis na diplomski studij te

provodi kvalifikacijski ispit. Pravo prvoupisa imaju prvostupnici geografskih programa.

Opis predmeta

Broj ECTS-a pojedinog predmeta temelji se na obvezama studenta što uključuje nastavu u

bilo kojem obliku zajedno sa samostalnim radom studenta i pripremama za provjeru

znanja.

U vezi praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i modula vidi točku 4.8.

NAZIV PREDMETA: Uvod u studij

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA: Preddiplomski istraživački studij geografije

GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 1

OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 30 Tjedno sati: 2

OBLIK NASTAVE BROJ SATI

(i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (100%) nastavnik

Vježbe

Seminar

Predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):

Uvesti studente 1 godine u studij geografije prvenstveno sa slijedećim ciljevima: upoznati definiciju i

strukturu geografije, njezin razvoj u Svijetu i Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na stvaranje suvremene

geografije od sredine 19 st. do danas. Takoñer dati kritički osvrt na postojeću geografsku literaturu i izvore,

te ciljeve uvoñenja studenata u njihovo korištenje.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Teorijska osnovica geografije

1.1. Osnovne značajke razvoja teorije geografije od kraja 19. st. do danas

1.2. Geografija - suvremena definicija i interpretacija

1.3. Geografija kao kompleksna znanost - razgranatost i značenje pojedinih specijalnosti

2. Povijesni razvoj geografije u Svijetu

2.1. Nastanak i razvoj geografije do kraja antike

2.2. Srednjovijekovna geografija

2.3. Velika geografska otkića i humanizam i renesansa

2.4. Geografija u doba baroka

2.5. Stvaranje moderne geografije u 19 stoljeću

3. Razvoj geografije u Hrvatskoj

3.1. Od početaka do kraja 17 st.

3.2. Geografija u doba kasnog baroka

3.3. Promijene u 19. stoljeću - do 1883. godine

3.4. Razvoj od 1883. do 1945. godine

3.5. Hrvatska geografija od 1945. do danas

4. Upoznavanje s osnovnim izvorima i literaturom u geografiji (domaća i inozemna literatura)

5. Način korištenja izvora i literature i osnovni postupci u stvaranju seminarskih, diplomskih i stručno -

znanstvenih radova

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave.

Sudjelovanje u raspravi na kraju predavanja. Kratki seminarski rad o geografskoj literaturi i izvorima.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% prisustvovanja predavanjima, izrada seminarskog rada.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):

10% redovito pohañenje nastave + 20% seminarski rad + 30% pismeni ispit + 40% usmeni ispit

OBVEZNA LITERATURA:

• Vrišer, I. 1989: Uvod v geografijo, Ljubljana

• Vresk, M. 1998: Uvod u geografiju, Zagreb

• Marković, M. 1993: Descriptio Croatiae, Zagreb

• Feletar, D. 1993: Razvoj geografije u Hrvatskoj, Acta Geographica Croatica

DOPUNSKA LITERATURA:

• Relevantni članci iz Hrvatskog geografskog glasnika i Acte Geographice Craotice

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Statističke i grafičke metode u geografiji I

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1.

SEMESTAR STUDIJA: 1.




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 30 (50%) asistent

Seminar - -

Predmetna terenska nastava - -

ECTS BODOVI: 5



Poznavanje osnovnih statističkih i grafičkih metoda, koje će omogućiti studentima: praćenje stručne i

znanstvene literature, svladavanje specifičnih metoda pojedinih geografskih disciplina, samostalnu obradu

podataka radi njihove deskripcije i analize, donošenja općih zaključaka o obilježjima analiziranih pojava,

planiranje znanstvenih istraživanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam statistike i osnovne definicije.

2. Statistički nizovi i njihova analiza.

3. Statistička analiza vremenskih nizova.

4. Regresija i korelacija.

5. Metoda uzoraka.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohañanje nastave, 3 pismena kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, položeni kolokviji.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni i usmeni ispit (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).


kolokviji 40%, + pismeni ispit 30%, + usmeni ispit 30%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Šošić, I.; Serdar, V. 2000: Uvod u statistiku. Školska knjiga, Zagreb.

• Petz, B. 2004: Osnovne statističke metode za nematematičare. Slap, Jastrebarsko.


• Šošić, I. 1998: Zbirka zadataka iz statistike. Mikrorad, Ekonomski fakultet, Zagreb.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Statističke i grafičke metode u geografiji II

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1.





IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 5



Poznavanje osnovnih statističkih i grafičkih metoda, koje će omogućiti studentima: praćenje stručne i

znanstvene literature, svladavanje specifičnih metoda pojedinih geografskih disciplina, samostalnu obradu

podataka radi njihove deskripcije i analize, donošenja općih zaključaka o obilježjima analiziranih pojava,

planiranje znanstvenih istraživanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Sistematizacija grafičkih metoda.

2. Osnovne zakonitosti izrade grafičkih izraza.

3. Dijagrami.

4. Tematske karte.

5. Ostale grafičke metode.


Pohañanje nastave, 10 samostalno izrañenih grafičkih prikaza.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU):

Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañeni grafički prikazi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit.


Grafički prikazi 50%, + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Šterc, S. 1990: Grafičke metode u nastavi. Školska knjiga, Zagreb.

• Monkhouse, F.J., Wilkinson, H.R. 1978: Maps and diagrams. Methuen, London.

• Dickinson, G.C. 1974: Statistical mapping and the presentation of statistics. Arnold, London.

DOPUNSKA LITERATURA: -

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Kartografija I

NOSITELJ(I) PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 1




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -

Predmetna terenska nastava 6 (10%) nastavnik / asistent

ECTS BODOVI: 6



Usvajanje znanja o karti kao modelu prostora s naglaskom na njezinoj primjeni u geografiji.

Usvojiti znanja o specifičnostima karte i problemima vezanim uz prenošenje sferne površine Zemlje u

ravninu.

Osposobiti studente da se pravilno koriste kako analognim tako i digitalnim kartama.

Razviti vještine mjerenja na topografskim kartama te odreñivanja geografskih i pravokutnih koordinata s

ciljem što točnijeg prikupljanja informacija o prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Kartografija – definicija, podjela.

2. Kartografija i geografija – razvoj i odnos prema karti.

3. Oblik i dimenzije Zemlje.

4. Odreñivanje položaja na Zemlji.

5. Orijentacija na horizontu.

6. Geografske koordinate.

7. Globalni pozicijski sustav.

8. Geografska karta, elementi karte.

9. Podjela karata.

10. Realne i virtualne karte.

11. Mjerilo.

12. Kartometrijski postupci.

13. Kartografska generalizacija.

14. Kartografske projekcije – pojam i podjela.

15. Gauss-Kruegerova projekcija

16. Problem izbora projekcije.

Vježbe:

1. Orijentacija i kretanje na terenu pomoću topografske karte i kompasa.

2. Ručni GPS ureñaj.

3. Odreñivanje geografskih koordinata

4. Odreñivanje pravokutnih koordinata na topografskim kartama

5. Konstrukcija grafičkog mjerila.

6. Mjerenja na topografskim kartama (duljina, površina, horizontalnih kutova, nagiba)

7. Odreñivanje nadmorskih visina točaka na karti.


Redovito pohañanje nastave i izrada šest vježbi vezanih uz topografsku kartu.


80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe i obvezno sudjelovanje na predmetnom terenskom radu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.


pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Robinson, A. H., Morrison, J. L., Muehrcke, P. C., Kimerling, A. J., Guptill, S. C. 1995.: Elements of

Cartography, John Wiley&Sons, New York.

• Lovrić, P. 1988. : Opća kartografija, SN Liber, Zagreb.

• MacEachren, Alan M. 1995.: How Maps Work. Representation, Visualization and Design, The Guilford

Press, New York.

• Frančula, N. 2000.: Kartografske projekcije, Geodetski fakultet, Zagreb.


• Frančula, N. 2002.: Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Geodetski fakultet.Zagreb.

• Kraak, M.J., Ormeling, F., 2003: Cartography: Visualization of Geospatial Data, Pearsons Education

Limited, Edinburgh.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Kartografija II




GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 2




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Kartografija I


Usvajanje znanja o karti kao modelu prostora s naglaskom na njezinoj primjeni u geografiji.

Usvojiti znanja o metodama prikazivanja reljefa na kartama i kartografskim znakovima s ciljem dobivanja

odgovarajuće infromacije o prostoru. Osposobiti studente da se pravilno koriste kako analognim tako i

digitalnim kartama i atlasima. Razviti vještine izrade tematske karte u digitalnom obliku s naglaskom na

posebnoj kartografici u odnosu na anlogni oblik. Razviti znanja i vještine vezane uz čitanje i interpretaciju

topografskih karata.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prikazivanje reljefa.

2. Kartografski znakovi.

3. Toponimi i kartografska transkripcija.

4. Topografske karte.

5. Prikaz dosadašnjih topografskih karata prostora Hrvatske.

6. Suvremene topografske karte Hrvatske.

7. Tematske karte.

8. Metode tematskog predočavanja.

9. Digitalna kartografija.

10. Atlasi. Digitalni atlasi.

11. Kartama srodni prikazi

12. Povijest kartografije.

13. Korištenje karata.

Vježbe:

1. Izrada tematske karte (Photoshop).

2. Korištenje elektroničkog atlasa Encarta World Atlas i elektroničkih atlasa na internetu .

Čitanje i interpretacija sadržaja topografskih karata.


Redovito pohañanje nastave i izrada pet vježbi vezanih uz topografsku kartu, izradu tematskih karata i

korištenje elektroničkih atlasa na internetu.


80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe i obvezno sudjelovanje na predmetnom terenskom radu.




OBVEZNA LITERATURA:

• Robinson, A. H., Morrison, J. L., Muehrcke, P. C., Kimerling, A. J., Guptill, S. C. 1995.: Elements of

Cartography, John Wiley&Sons, New York.

• Lovrić, P. 1988. : Opća kartografija, SN Liber, Zagreb.

• Frančula, N. 2002.: Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Geodetski fakultet.Zagreb.

• Slocum, T.A. 1999.: Thematic Cartography and visualization, Prentice Hall, New Jersey.


• MacEachren, Alan M. 1995.: How Maps Work. Representation, Visualization and Design, The Guilford

Press, New York.

• Kraak, M.J., Ormeling, F. 2003: Cartography: Visualization of Geospatial Data, Pearsons Education

Limited, Edinburgh.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geoinformatika I




GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 5




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Kartografija I, Kartografija II,


Cilj nastave je usvajanje znanja o GIS-u i i njegovoj primjeni u geografskim istraživanjima. Usvajanje znanja

o modelima podataka u GIS-u i postupku georeferenciranja. Usvajanje znanja i vještina potrebnih za

korištenje GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka (shape file), georefereciranje i

rad s vektorskim i rasterskim podacima.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geoinformatika – definicija i osnovni pojmovi.

2. Geografska informacijska znanost i geografski informacijski sustavi.

3. Sastavnice GIS-a.

4. Područja primjene GIS-a.

5. Razvoj GIS-a.

6. Stvarni svijet i geografski modeli.

7. Kontinuirani i diskontinuirani geografski podaci.

8. Selekcija, apstrakcija, generalizacija.,

9. Razgradnja svijeta na elemente. Točke, linije, površine, lokacije.

10. Hijerarhija.

11. Prostorni odnosi (prostorne varijable – udaljenost, smjer, susjednost, povezanost, oblik, površina)

12. Priroda geografskih podataka: prostorna autokorelacija, prostorni uzorci, prostorna interpolacija.

13. Mjere prostorne autokorelacije.

14. (Ne)pouzdanost geografskih podataka.

15. Prostorni i atributivni podaci.

16. Metapodaci.

17. Georeferenciranje.

18. Koordinatni sustavi i projekcije.

19. Modeli podataka u GIS-u : rasterski, vektorski (špageti, topološki, mrežni i TIN modeli) objektno

orijentirani modeli i njihova osnovna obilježja.

20. GIS softver.

21. Razvoj i arhitektura GIS softvera.

22. Tipovi GIS softvera.

Vježbe: Usvajanje vještine korištenja GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka

(shape file), georefereciranje i rad s vektorskim i rasterskim podacima.


Redovito pohañanje nastave i izrada pet vježbi vezanih uz rad sa georeferenciranjem i vektorskim i

rasterskim podacima.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe u programu

ArcVieW 8.3 vezane uz georeferenciranje i rad s vektorskim i rasterskim podacima.




OBVEZNA LITERATURA:

• Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and

Science, John Wiley&Sons., Chichester.

• Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.

• Clark, K. C. 2001.: Getting started with GIS, Prentice Hall, New Jersey.


• Kvamme, K., Oštir-Sedej, K., Stančič, Z., Šumrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,

Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.

• Kartografija i geoinformacije, Časopis Hrvatskog kartografskog društva

• Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and

Mapping

• Geografski horizont, časopis Hrvatskog geografskog društva

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geoinformatika II




GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 6




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geoinformatika I


Cilj nastave je usvajanje znanja o GIS-u i njegovim mogućnostima primjene u geografskim istraživanjima.

Usvajanje znanja o uspostavljanju prostornih baza podataka i osnovnim analizama u GIS-u.

Vježbe: Usvajanje vještine korištenja GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka

(shape file). Georefereciranje. Rad s vektorskim i rasterskim podacima.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prikupljanje podataka za GIS.

2. Primarni i sekundarni izvori podataka.

3. Preuzimanje podataka – različitost formata geografskih podataka.

4. Unošenje i ureñivanje prostornih podataka.

5. Topologija.

6. Prikupljanje atributivnih podataka.

7. Tipovi atributivnih podataka.

8. Stvaranje i upravljanje bazama podataka..

9. Povezivanje prostornih i atributivnih podataka.

10. Oblikovanje prostornih baza podataka

11. Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u.

12. Osnovne prostorne analize: buffering, preklapanje.

13. GIS i upravljanje prostorom.

Vježbe: ArcGIS – ArcVieW 8.3

1. Stvaranje, unos i nadopuna prostornih podataka.

2. Organizacija podataka po slojevima.

3. Unošenje (opisnih) atributivnih podataka u tablice.

4. Pridruživanje gotovih atributivnih podataka postojećoj bazi podataka.

5. Selektiranje prema atributivnim i prostornim obilježjima.

6. Preklapanje slojeva.

7. Vizualizacija rezultata analiza u GIS-u.


Redovito pohañanje nastave i izrada pet vježbi vezanih uz rad sa georeferenciranjem i vektorskim i

rasterskim podacima.


80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe vezane uz unos prostornih i atributivnih podataka,

vizualizaciju prostornih podataka i analize u GIS-u (buffering, preklapanje slojeva).




OBVEZNA LITERATURA:

• Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and

Science, John Wiley&Sons., Chichester.

• Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.

• Kvamme, K., Oštir-Sedej, K., Stančič, Z., Šumrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,

Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.


• Clark, K. C. 2001.: Getting started with GIS, Prentice Hall, New Jersey.

• Kartografija i geoinformacije, Časopis Hrvatskog kartografskog društva

• Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and

Mapping

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Teorijski pristupi i koncepti u geografiji

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc.dr.sc. Laura Šakaja, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografija – drugi predmet (povijest / biologija / geologija)

GODINA STUDIJA: 3.

SEMESTAR STUDIJA: 6




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 8 (13%) nastavnik


ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI (KOJE SE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE RAZVIJAJU):

Cilj je kolegija ponuditi studentima znanje za samostalnu orijentaciju unutar geografske discipline i praćenje

njezinog razvoja. Studenti će se upoznati s koncepcijama koje su bile najpoticajnije za geografiju druge

polovice 20. st. Razvijat će se sposobnost kritičkog mišljenja, odnosno sposobnost kompleksnijega

sagledavanja geografskoga znanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografija u sustavu znanstvenih disciplina.

2. Kratak pregled razvoja geografskih koncepcija do razdoblja kvantitativne revolucije.

3. Kvantitativna geografija: postignuća i slabosti.

4. Topološki modeli - geometrija kao logika prostora.

5. Simulacija procesa i teorija igara.

6. Sistemi, diskontinuiteti u njima i teorija katastrofa.

7. Teorija kaosa i fraktali.

8. Teorijske osnove biheviorističke geografije.

9. Ograničavajući faktori prostornog ponašanja.

10. Time-geography.

11. Koncepti i metode humanističke geografije.

12. Strukturalizam, marksizam i istraživanje socijalne nejednakosti.

13. Političko-ekonomski pristupi neomarksističke geografije.

14. Strukturalizam i nova regionalna geografija.

15. Teoretičari postmodernizma i reafirmacija geografije u društveno-humanističkim znanostima.

16. Feministička teorija i geografija roda.

17. Teorijski pravci i promjena geografskih koncepata (prostor, mjesto, regija, kulturni pejzaž).


Seminarski rad sa zajedničkom diskusijom

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na predavanju (66%), seminaru (80%), seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni, a nakon toga usmeni


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 20% + ispit 70%

OBVEZNA LITERATURA:

• Holt.Jensen, A, 2001.: Geography, History and Concepts, A Students' Guide. Sage Publications London

– pojedina poglavlja.

• Vresk, M., 1997.: Uvod u geografiju: razvoj, struktura, metodologija., Školska knjiga Zagreb - pojedina

poglavlja.

• Holloway, S.L., Rice, S.P. and Valentine, G., 2003.: Key Concepts in Geography.,Sage Publications,

London – pojedina poglavlja.


• Peet, R., 1998.: Modern Geographical Thought,Malden, Blackwell

• Članci iz odgovarajućih časopisa

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Principi regionalizacije

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Preddiplomski istraživački studij geografije,

GODINA STUDIJA: 3.





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 23(51%) asistent


ECTS BODOVI: 4



Upoznavanje studenata s pojmom i tipovima regija, te pojmovima kao što su regionalizam, regionalni razvoj

i regionalizacija. Uvoñenje u smisao i osnovne principe regionalizacije.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam regije.

2. Definicije i tipovi regija.

3. Homogene i nodalne regije.

4. Regionalno razgraničenje.

5. Tradicionalne regije.

6. Regija kao središnji/problemski koncept u geografiji.

7. Regionalizacija, regionalizam, regionalni razvoj.

8. Principi regionalizacije.

9. Pristupi i studije geografske regionalizacije u Hrvatskoj.

10. Europa regija.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Uredno pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno).

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit



OBVEZNA LITERATURA:

• Država, regije, regionalni razvoj, Društvena istraživanja 1/god.1 (1992), br. 1, 1-212.

• Paasi, A., 1986: The Institutionalization of regions: a theoretical framework for understanding the

emergence of regions and the constitution of regional identity, Fennia 164:1, 106-146.

• Rogić, V., 1963: Geografski koncept regije, Geografski glasnik 25, 113-119.

• Rogić, V., 1983: Nacrt uvjetno-homogene regionalizacije SR Hrvatske, Geografski glasnik 45, 75-89.

• Rogić, V., 1984: Jednostavnost i fleksibilnost koncepta nodalno-funkcionalne diferencijacije SR

Hrvatske, Geografski glasnik 46, 75-80.

• Scargill, I., 1995: Planning the Regions: a European Perspective, Sistema Terra - Remote Sensing and

the Earth, IV:3, 18- 27.


• Fuerst-Bjeliš, B., 1996: Pristup definiciji prostornog pojma tradicionalne regije, Geografija u funkciji

razvoja Hrvatske, zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, 326-331. Zagreb.

• Nir, D., 1990: Region as a Socio-environmental System, An Introduction to a Systemic Regional

Geography, The GeoJournal Library, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht-Boston-London.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Klimatologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc.dr.sc. Anita Filipčić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1.





IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:


Cilj kolegija je osposobiti studente za geografsku interpretaciju rezultata klimatoloških istraživanja. Koristeći

znanja o klimatskim elementima i utjecaju klimatskih faktora na klimatske elemente studenti bi

savladavanjem gradiva ovog kolegija morali znati objasniti zašto postoje razlike klime izmeñu raznih

dijelova geografskog prostora, kolike su te razlike i kakve su i kolike posljedice utjecaja klime na geografske

strukture u pojedinim dijelovima svijeta. Uz to studenti savladavaju osnovne grafičke i statističke metode u

klimatologiji i svrsishodno korištenje literature.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Objekt klimatologije

1.1. Vrijeme i klima

1.2. Klimatologija i geografija

1.3. Klimatski elementi i faktori

2. Atmosfera

2.1. Kemijski sastav atmosfere

2.2. Vertikalna struktura atmosfere

3. Energetika atmosferskih procesa

3.1. Radijacija

3.2. Temperatura zraka

4. Dinamika atmosferskih procesa

4.1. Tlak zraka

4.2. Zračne mase i klimatske fronte

4.3. Vjetar

5. Voda u atmosferi

5.1. Vodena para

5.2. Magla, oblaci i naoblaka

5.3. Padaline

6. Cirkulacija atmosfere

6.1. Tipovi cirkulacije zraka

6.2. Lokalna i regionalna cirkulacija

6.3. Sekundarna cirkulacija

6.4. Opća cirkulacija atmosfere

7. Raznolikost klima, njihovo definiranje i klasifikacija

7.1. Potreba i principi klasifikacije klima

7.2. Klimatski indeksi

7.3. Köppenova klasifikacija klima

8. Promjene klime

8.1. Fluktuacija i varijacije klime

8.2. Promjene klime u instrumentalnom periodu

8.3. Historijske i holocenske promjene klime

8.4. Klima virma

8.5. Klima previrmske kenozojske glacijacije

8.6. Klima daleke geološke prošlosti

8.7. Uzroci klimatskih promjena

9. Klima Hrvatske

9.1. Opći klimatski utjecaji

9.2. Osnovni klimatski elementi

9.3. Klimatska regionalizacija Hrvatske


Pohañanje predavanja, nazočnost vježbama (80% termina), polaganje pismenih kolokvija (4) tijekom

semestra


80% nazočnosti na vježbama,izrañene sve vježbe predviñene programom (maks. 30), položeni svi kolokviji

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno, uz prethodno položene kolokvije


Usmeni ispit 60% + položeni kolokviji 30%

OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe, III prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu. Školska knjiga, Zagreb, 471 str.

• Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis i nakladnička kuća "Dr.

Feletar", Koprivnica, 93 str.


• de Blij, H. J., P. O. Muller, R. S. Williams, Jr. 2004: Physical Geography: the Global Environment.

Oxford University Press. New York.

• Oliver, J. E., J. J. Hidore 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey

• Strahler, A., 1997: Physical Geography: Science and Systems of the Human Environment. J.

Wiley&Sons.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Hidrogeografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1.





IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 55 (73,3 %) nastavnik

Vježbe 15 (20 %) asistent/stručni suradnik

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 5 (6,6 %) nastavnik i asistent/stručni

suradnik

ECTS BODOVI: 6



Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o hidrosferi, poznavanje hidrogeografskih obilježja kopna, bilanci i

otjecanju vode na kopnu, ulozi vode u oblikovanju prirodnih i društvenih sastojnica krajolika, razumijevanje

gospodarske važnosti vode, poznavanje društevnih utjecaja na raspodjelu, količinu i kakvoću vodnih resursa

na kopnu. Razvija se svijest o vodi kao strateškom dobru 21. stoljeća. Razvija se sposobnost samostalnog

hidrogeografskog analiziranja nekog područja, prikupljanja, obrade i tumačenja osnovnih hidroloških

podataka.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Opći dio.

1.1. Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi.

1.2. Razvoj atmosfere i hidrosfere, pokretanje hidrološkog ciklusa.

1.3. Svojstva vode.

1.4. Količina i raspodjela vode na Zemlji, bilanca vode na kopnu, raspoloživost pitke vode.

2. Prirodogeografske značajke vode na kopnu.

2.1. Elementi tekućice, elementi poriječja, prirodogeografsko značenje rijeka.

2.2. Prirodna jezera. Močvare.

2.3. Led na Zemlji.

2.4. Voda u podzemlju.

3. Korištenje vodnih resursa.

3.1. Historijskogeografski osvrt.

3.2. Voda u poljoprivredi.

3.3. Iskorištavanje vodne snage. Industrijska uporaba vode.

3.4. Vodoopskrba stanovništva.

3.5. Onečišćenje vodnih resursa.

4. Voda u prostoru i društvu.

4.1. Naseljenost, krajolik i vodni resursi.

4.2. Religijsko-kulturna uloga vode.

4.3. Dolina kao životni prostor. Život uz jezera.

4.4. Regionalnogeografski primjeri kompleksnih sustava iskorištavanja vodnih resursa.

4.5. Voda kao strateško dobro 21. st., sukobi i/ili dogovori o uporabi vodnih resursa.

Vježbe: Hidrogeografski izvori podataka. Tekućice, mjerenje glavnih elemenata. Izrada nivograma i

hidrograma. Riječna mreža, tipovi, gustoća. Poriječje, odreñivanje razvodnica, sustav dolina i tekućica. Rad

na orohidrografskim listovima, mjerenje pojedinih hidroveličina na terenu.


Nazočnost na svim oblicima nastave, pismeno polaganje najmanje četiri kolokvija, izrada nekoliko grafičkih

priloga na vježbama, izrada jednog seminarskog pismenog rada na zadanu temu od 10-ak stranica.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uredno pohañanje nastave (66%) i vježbi (80%) te sudjelovanje

na jednodnevnom terenu, pozitivno ocjenjena četiri kolokvija, izrañeni svi vježbovni zadaci, izrañen i

pozitivno ocjenjen seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno


Urednost pohañanja nastave 10% + vježb. zadaci 20 % + kolokvji 20% + seminar 20 % + usmeni ispit 30 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Riñanović, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215 str.

• Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.


• Dukić, D. 1984.: Hidrologija kopna. Naučna knjiga, Beograd, 498 str.

• Wilhelm, F 1993.: Hydrogeographie. II. izd. Westermann, Braunschweig, 227 str.

• Marcinek, J., Rosenkranz, E. 1996.: Das Wasser der Erde. Justus Perthes Verlag, Gotha, 328 str.

• de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003.: World Water resources at the Beginning of the 21st

Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.

• Relevantni članci u časopisima GeoJournal, Grañevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,

Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija mora

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc.dr. Danijel Orešić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1.





IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (75 %) nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 (25 %) asistent/stručni suradnik


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Klimatologija


Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o moru i njegovom geografskom značenju. U prirodogeografskom

dijelu naglasak je na tumačenje i posebno geografske posljedice globalne i regionalne raspodjele glavnih

prirodnih obilježja mora. Razvijanje svijesti o ekološkoj važnosti mora. U društvenogeografskom dijelu cilj

je razumijevanje historijskogeografskog, prometnog, gospodarskog i geopolitičkog značenja mora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografija mora u sklopu znanosti o moru

2. Geografska raspodjela kopna i mora na Zemlji. Promjene razine mora

3. Reljef dna mora

4. Kemijski sastav mora, geografska i dubinska raspodjela saliniteta

5. Geografska i dubinska raspodjela temperature mora

6. Odnos temperature, slanoće i gustoće mora

7. Led u moru

8. Atmosfersko-oceanska interakcija

9. Horizontalna cirkulacija mora

10. Vertikalna cirkulacija mora

11. Cirkulacija u oceanima i morima

12. ENSO

13. Valovi

14. Morske mijene

15. Kruženje tvari i energije u moru, rasprostranjenost života u moru

16. Raspodjela primarne organske produkcije u moru

17. Prirodogeografske značajke obala, tipovi obala, estuariji, delte

18. Uključivanje mora (oceana) u razvojne tokove ljudskog društva

19. Meñunarodne pravne odredbe o moru, granice i interesne zone

20. Ribarstvo i marikultura, mogućnosti i ograničenja

21. Eksploatacija nafte, zemnog plina i drugih ruda iz podmorja

22. More - izvor energije

23. Litoralizacija. Pomorstvo, svjetske luke, pomorska trgovina

24. Vojnostrateška uporaba mora

25. Onečišćenje mora, onečišćenja naftom, ostali polutanti

26. Turizam i more

27. Plansko upravljanje morem, obalom i priobaljem

28. Geografska regija hrvatskog Jadrana.


Pohañanje nastave, pismeno polaganje najmanje četiri kolokvija, izrada jednog seminarskog pismenog rada

od 10-ak stranica i njegovo izlaganje.


Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, položeni kolokviji, izrañen i pozitivno ocjenjen seminar.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno


Pohañanje i aktivnost u nastavi do 10% + kolokvji 20% + seminar 20% + pismeni ispit 20% + usmeni ispit

30 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Riñanović, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215 str.

• Thurman, H. V. i Burton, E. A. 2001.: Introductory oceanography. 9th edition. Prentice Hall, New

Jersey, 554 str.


• Sverdrup, K. A., A. C. Duxbury, A. B. Duxbury 2003.: An Introduction to the World's Oceans. Seventh

edit. McGraw-Hill, New York etc., 521 str.

• Kelletat, D. 1999.: Physische Geographie der Meere und Küsten. 2. auflage. Teubner Studienbücher

Geographie, Stuttgart, 258 str.

• Gierloff-Emden, H. G. 1980.: Geographie des Meeres Oceane und Küsten. Walter de Gruyter, Berlin -

New York, u dva sveska: Teil 1 str. 1-761, Teil 2 str. 767-1310

• Riñanović, J. 2002.: Geografija mora. Bibliotheka Geographia Croatica, Zagreb, 214 str.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geomorfologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr. sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (20%) asistent

Predmetna terenska nastava 15 (20%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geologija


Upoznati osobine, nastanak i razvoj te suvremenu dinamiku reljefa Zemljine površine (kopno i podmorje).

Studenti će svladati prepoznavanje temeljnih oblika reljefa i zakonomjernosti djelovanja vodećih endo i

egzogeomorfoloških procesa te tehniku geomorfološkog kartiranja

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod

2. Reljefnost Zemlje i čimbenici razvoja reljefa

3. Strukturna geomorfologija

4. Egzogena geomorfologija

5. Poligenetski reljefni oblici

6. Geoekološko značenje reljefa


Studenti će uz obveznu nastavu na seminaru razrañivati specifičnu geomorfološku problematiku tipova i

vrsta reljefa te kriterije i principe geomorfološke regionalizacije , a na terenskoj nastavi (jednodnevna)

upoznati će dominantne oblike reljefa i tehniku geomorfološkog kartiranja.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada

seminarskog rada te kartiranje i izrada jedne opće ili pak serije analitičkih geomorfoloških karata zadanog

prostora. Obvezno prisustvovanje terenskoj nastavi (80% jednodnevne, 100% godišnje).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni i pismeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovistot

studiranja (seminarski i terenski rad).


50% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 30% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA:

• Bognar A., 1981, Globalna tektonika ploča i reljef Zemlje, Geografski Horizont, broj 1 i 2, Geografsko

društvo Hrvatske, Zagreb

• Bognar A., 1991, Zakonomjernosti razvoja strukturnog reljefa Zemlje, Geografski horizont broj 1,

Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb

• Bognar A., 1992, Inženjersko – geomorfološko kartiranje, Acta Geographica Croatica, vol. 27,

geografski odjel PMF-a, Zagreb

• Bognar A., 1999, Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, vol. 34 (1999.),

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, 2001

• Faivre S., 1996., Neke temeljne strukturno-geomorfološke značajke Sjevernog Velebita i Senjskog bila,

Zbornik radova I, Hrvatskog geografskog društva, Zagreb

• Faivre S., 2002., Structuro- geomorphological setting of the Velebit mountain range and sourroundings,

Geomorphology of the Dinaric mountain belt in Croatia (some examples),Craotian geomorphological

society, Zagreb

• Faivre S., 2003., Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000 years,

Zeitschrift fur geomorphologie, Vol. 47/4, Berlin-Stuttgart


• Encyclopedia of geomorphology, 1968., R.W.Fairbridge, New York

• Bognar A., Pahernik M., 2005., Geomorfološka karta R Hrvatske 1:500000, Hrvatsko geomorfološko

društvo, Zagreb

• Bognar A.,1992., Geomorfološke osobine Hrvatske, Geografski horizont, 2/1992, Zagreb

• Bognar A.,1987., Reljef i geomorfološke osobine Jugoslavije, Veliki geografski atlas Jugoslavije, Liber,

Zagreb

• Bognar A., 1975., Les i lesu slični sedimenti i njihovo geografsko značenje , Geografski horizont 1-2,

GDH, Zagreb

• Bognar A., 1987., Tipovi reljefa Hrvatske, Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa SFRJ,

Geografski odjel PMF-a, Zagreb

• Ford ., Williams P., 1992., Karst geomorphology and hidrology, Champman/Hall, London

• Faivre S., 1998., Tectonics and Landforms, disertacija, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

• Lozić S., 1995., Morfometrijske i morfografske značajke reljefa Republike Hrvatske, Magistarski rad,

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geoekologija i zaštita okoliša

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb


GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 5




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik

ECTS BODOVI: 5



Razglobiti krajolik s ciljem definiranja njegove ekološki optimalne prostorne organizacije korištenja i

cjelovitost svih onih duhovnih i fizičkih aktivnosti koje osiguravaju preživljavanje čovječanstva i zdrav

fizički i duhovn primijeren život čovjeka na Zemlji.. Studenti će se upoznati s temeljnim geosustavima i

njihovim prostornim odnosima, značajkama i strukturom krajolika, razvojem novih metoda i teorijskim

temeljima geoekološkog planiranja i oblikovanja prostora uz temeljne spoznaje zaštite okoliša upoznati i

odgovarajuće metode i tehnike rada koje će moći koristiti u zaštitarskim aktivnostima i zaštite.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geoekologija – ekologija krajolika

2. Ekosustavi

3. Uloga znanosti u zaštiti okoliša

4. Temeljni problemi zaštite okoliša

5. Gospodarenje krajolikom – geoekološko vrednovanje

6. Problemi zaštite okoliša od onečišćenja atmosfere, hidrosfere i pedosfere

7. Nuklearna energija i zaštita okoliša

8. Gospodarenje zaštićenim područjima

9. Geoekološko kartiranje


Studenti će uz obveznu nastavu na seminaru razrañivati specifičnu geoekološku problematiku tipova i vrsta

geoekosustava i krajolika, a posebna pažnja će se pokloniti geoekološkom planiranju


Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i

izrada jedne opće ili pak serije analitičkih geoekoloških karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje

terenskoj nastavi.


Usmeni i pismeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovistot studiranja( seminarski i terenski

rad).


60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA:

• Bognar, A., Lozić, S., Saletto-Janković, M., 2004.: Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek

PMF-a, Zagreb

• Bognar, A, Pecsi, M., 2005.: Suvremeno geografsko poimanje okoliša, Zbornik III hrvatskog kongresa,

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

• Bognar, A, Salleto-Janković M., 1996.: Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), Ekološke monografije br.8, Hrvatsko ekološko društvo Varaždin

• Forman R. T. T., Gordon M., 1986.: Landscape ecology, J. Wiley, New York

• Glavač, V., 1999.: Uvod u globalnu ekologiju, Državna Uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb

• Montgomery, C.W., 1995.: Environmental Geology, 4 izd. WCB Publishers, Dubuque.

• Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Geographica Slovenica

9.

• Hidore, J.J., Global Environmental Change its Nature and Impact, London.


• Bognar A., 1999.: Fizičko-geografske značajke R. Hrvatske i temeljne postavkenjihove geoekološke

evaluacije, Hrvatska i održivi razvitak, Zagreb

• FAO, 1976.: A framework for land evaluation, FAO, Soils Bull., No 32, Rome

• Gams I., 1986.: Osnove pokrajinske ekologije, Filozofska fakulteta univerze Edvarda Kardelja v

Ljubljani, Oddelek za geografijo, Ljubljana

• Leser M., 1976.: Landschaftekologie, Stuttgart

• Kovačević P., 1995.: Područja i podpodručja geomorfoloških grupa tala i osvrt na način njihovog

iskorištavanja u Hrvatskoj, Agronomski glasnik br. 3/1995, Zagreb

• Prpić B., 1992.: O vrijednosti općekorisnih funkcija šume, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski list, 6-

8/1992., Zagreb

• Mayer, D.,1993: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda. Hrvatsko društvo za zaštitu vode i mora, Zagreb

• Milnes, A.G., 1985.: Geology and raswaste. Academicc Press, London.

• Bognar, A, 1990.: Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb

• Chapman, J.I., Reis, 1992.: Ecology: Principles and Applications, Cambridge University Press.

• Klepac, R., 1980.: Osnove ekologije, Zagreb.

• Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Geographica Slovenica

9, Ljubljana.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Demogeografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti prof., Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 2




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Statističke i grafičke metode u geografiji I


Opći cilj je spoznati stanovništvo kao subjekt vrlo složenih prostornih odnosa i obilježja s krajnjim ciljem

razumijevanja i objašnjavanja geopovršinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije. Težište

poučavanja je na razumijevanju i objašnjavanju dinamičkih komponenti: nataliteta, mortaliteta i prostorne

pokretljivosti. U žarištu je i njihova prostorno-vremenska meñuzavisnost koja izaziva promjene i prostorne

razlike u broju, razmještaju i sastavu stanovništva, globalno i regionalno. Pritom se daju objašnjenja za

djelovanje relevantnih čimbenika, prije svega, prirodne osnove te gospodarskih, političkih, društvenih i

drugih.

Studenti trebaju steći znanja i vještine za prikupljanje i korištenje relevantnih podataka o stanovništvu

(lokalno, regionalno, globalno), kao i njihovo temeljito analiziranje. Trebaju steći osnovne znanja o ulozi

stanovništva u oblikovanju i mijenjaju geopovršinske stvarnosti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Predmet i metoda demogeografije.

2. Suvremeni pristupi.

3. Osnovne jedinice u istraživanju stanovništva i izvori podataka.

4. Razmještaj stanovništva na Zemlji.

5. Gustoća naseljenosti.

6. Promjene u karti naseljenosti.

7. Pregled razvoja svjetskog stanovništva.

8. Teorijski pogledi na razvoj stanovništva.

9. Ukupno (opće) kretanje stanovništva.

10. Prirodno kretanje.

11. Prostorna pokretljivost stanovništva (migracija i cirkulacija).

12. Populacijska politika.

13. Biološki sastav stanovništva (spol i dob).

14. Društveno-gospodarski sastav.

15. Kulturno-antropološki sastav.

16. Stanovništvo i prirodna osnova.

17. Društveno-gospodarska razvijenost i stanovništvo.

Stanovništvo i okoliš.


Tijekom seminara (30 sati) studenti obrañuju nastavne teme kroz konkretne zadatke (pretežito na primjeru

stanovništva Hrvatske): izračunavaju pokazatelje, crtaju grafičke prikaze, analiziraju i interpretiraju podatke.

Težište je na stručnoj primjeni grafičkih i ostalih demogeografskih metoda.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uvjet za potpis i pristup ispitu je nazočnost na seminarima

(najmanje 80% sati), kontinuirani rad i ispunjene sve obveze. Bilješka o radu na seminarima utjecat će na

konačnu ocjenu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit. Studenti moraju zadovoljiti na pismenom ispitu da

bi mogli pristupiti usmenom.

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):Urednost

pohañanja seminara i ispunjene obveze do 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% .

OBVEZNA LITERATURA:

• Friganović, M.A. 1990: Demogeografija: stanovništvo svijeta, Školska knjiga (4. izd.), Zagreb

• Wertheimer-Baletić, A. 1999: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb

• Nejašmić, I. 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb

• Nejašmić, I. 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima (u pripremi)


• Relevantni članci objavljeni u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima: Hrvatski geografski

glasnik, Geoadria, Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Migracijske i etničke teme,

Sociologija sela, Population, Population Geography, International Migration, Population Bulletin….

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Urbana geografija


Prof. dr. sc. Reinhard Henkel, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof. dr. sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 25 (33,3 %) asistent

Predmetna terenska nastava 5 (6,7 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Stjecanje općih

spoznaja o gradovima, njihovu značenju u društvu, procesima u gradovima i gradskim regijama, utjecaju gradova

na globalni razvoj. Osim stjecanja općih znanja o gradovima, studenti moraju biti sposobni samostalno

primjenjivati teorijske modele te statističkim i kartografskim metodama odreñivati intenzitet i značenje pojedinih

pojava i procesa u gradskom prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Grad i urbanizacija.

2. Urbanizacija svijeta i Hrvatske.

3. Funkcije grada.

4. Funkcionalna klasifikacija gradova.

5. Gradovi kao sistemi.

6. Prostorna struktura grada.

7. Socijalna topografija grada.

8. Grad i okolica.

9. Metropolitanizacija.

10. Nodalna regija.

11. Centralnomjesna organizacija.

12. Grad i globalizacija.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave i

seminara, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje, jedno terensko kartiranje, aktivno

sudjelovanje na predmetnom terenskom radu.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na seminaru (najmanje 80%), izrañen seminarski rad i

terensko kartiranje, sudjelovanje na predmetnom terenskom radu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit


Seminar 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Grad i urbanizacija – Osnove urbane geografije, peto dopunjeno izdanje, Školska knjiga,

Zagreb

• Pacione, M. 2001: Urban Geography – A Global Perspective, Routledge


• Badcock, B. 2002: Making Sense of Cities – A Geographical Survey, Arnold

• Hall, T. 2002: Urban Geography, Routledge

• Taylor, P.J. 2004: World City Network – A Global Urban Analysis, London

• Zehner, K. 2001: Stadtgeographie, Gotha

• Odabrani članci iz domaćih i stranih geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica

Croatica, TESG, Geographische Rundschau, Cities...)

NAPOMENA: dio nastave izvodi se na engleskom jeziku

NAZIV PREDMETA: Ruralna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb


GODINA STUDIJA: 2.





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 10 (13,3 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija


Opći cilj: stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti razumijevanja geoprostornog kompleksa izvan većih

gradskih aglomeracija.

Obrazovni ciljevi: Spoznaja geoprostorne strukture, prostornih procesa i suvremenih razvojnih problema

ruralnih područja, kao i vrijednosti resursne osnove za polifunkcionalni razvoj s ciljem njihove potencijalne

revitalizacije.

Funkcionalni ciljevi: razvijanje kompleksnog geografskog mišljenja, kao preduvjet usvajanja ekološke

svijesti i djelovanja u skladu s ciljevima održivog razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i znanstvene osnove ruralne geografije.

2. Ruralni prostor.

3. Pristupi i metode proučavanja ruralnog prostora.

4. Ruralno-geografske funkcije i strukture.

5. Čimbenici oblikovanja ruralnog prostora.

6. Stanovništvo kao element i čimbenik preobrazbe ruralnog prostora.

7. Vrednovanje, organizacija i okoliš ruralnog prostora u agrarnom društvu.

8. Značajke ruralnog prostora u industrijskom društvu.

9. Ruralni prostor u uvjetima tercijarizacije.

10. Poljoprivreda i šumarstvo.

11. Rekreacija i turizam u ruralnom prostoru.

12. Ostale djelatnosti u ruralnom prostoru.

13. Suvremene tendencije transformacija ruralnog prostora.

14. Opterećenost, nosivost i održivi razvoj ruralnog prostora.

15. Odnos grada i ruralnog prostora.

16. Revitalizacija i održivi razvoj ruralnog prostora Hrvatske, Europe i Svijeta.

Ruralni prostor u regionalnom razvoju Hrvatske, Europe i Svijeta.


Redovito pohañanje nastave; Izrada grupnog terenskog seminarskog rada (obuhvaća pripremu za terenski

izlazak, terenski izlazak uz primjenu metoda kartiranja/anketiranja/intervjua, prikupljanje, obradu i

interpretaciju statističkih podataka, kraće usmeno izlaganje i izradu postera); Priprema i sudjelovanje na

predmetnoj terenskoj nastavi.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima; Izrañen

i predstavljen grupni seminarski rad; Obvezno sudjelovanje na predmetnoj terenskoj nastavi.



Urednost pohañanja predavanja i seminara 10% + uspjeh na seminaru 20% + pismeni ispit 20% + usmeni

ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Arnold A. 1997.: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha

• Crkvenčić I. i Malić A. 1988.: Agrarna geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Holloway L. i Kneafsey M. 2004.: Geographies of Rural Cultures and Societies, Ashgate, Aldershot

• Ilbery B. (ur.) 1998.: The Geography of Rural Change, Addison Wesley Longman Limited, Harlow

• Robinson G.M. 1990.: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in

the developed world, John Wiley & Sons, Chichester

• Woods M. 2004.: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, Sage

Publications, Thousand Oaks


• Butler R., Hall C.M. i Jenkins J. (ur.) 1998.: Tourism and Recreation in Rural Areas, John Wiley &

Sons, Chichester

• Relevantni članci iz časopisa:

• Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria, Geografski horizont, Sociologija

sela, Društvena istraživanja, Etničke i migracijske teme

• Journal of Rural Studies, Sociologia Ruralis, znanstveni časopisi stranih geografskih društava

• Relevantni članci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Ekonomska geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (20 %) asistent

Predmetna terenska nastava 15 (20 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: –


Opći cilj je upoznati razvoj te položaj i značenje ekonomske geografije u sustavu geografske znanosti. Razmatra

se koncept, teorijski pristupi i glavni modeli u ekonomskoj geografiji te njihova primjena u geografskim

istraživanjima. Ukazati na značenje energetskih izvora, trendove potrošnje, geografske posljedice njihovog

prostornog rasporeda, probleme održivosti potrošnje. Kroz razradu faktora koji utječu na razvoj pojedinih

gospodarskih djelatnosti, studenti će razumjeti i moći protumačiti procese i probleme u suvremenom svijetu.

Steći će potrebna predznanja za uspješno praćenje specijalističkih kolegija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Definicija ekonomske geografije, tradicionalni i suvremeni koncept, predmet istraživanja, metode.

2. Teorijski pristupi i modeli.

3. Energija - energetski izvori, prostorni raspored, trendovi potrošnje, održivost.

4. Elementi i tipovi prostornih sistema.

5. Prostorni sistemi primarnih djelatnosti, faktori razvoja poljoprivrede, oblici agrarne proizvodnje.

6. Prostorni sistemi tercijarnih djelatnosti.

7. Faktori razvoja, dinamika i struktura svjetske trgovine.

8. Globalizacija.


Osim pohañanja predavanja na kojima će se pratiti njihova aktivnost u diskusijama, studenti trebaju:

izraditi jedan seminarski rad na temelju literature, prezentirati ga studijskoj grupi i voditi diskusiju na temu rada;

u manjim grupama (4-5 sudionika) provesti mini-projekt koji uključuje razl. oblike terenskog rada, obradu

podataka i izradu izvještaja te prezentaciju rezultata rada


Prisustvovanje 66 % predavanja i 80 % seminara, izrañen i prezentiran seminarski rad, obavljeno i prezentirano

terensko istraživanje.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 55 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + seminarski rad 20 % + terensko istraživanje 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Clark, G.L., M.P. Feldman, M.S. Gertler (urednici), 2000.: The Oxford Handbook of Economic Geography,

Oxford University Press, Oxford – odabrana poglavlja

• Wheeler, J.O., P.O. Muller, G.I. Thrall, T.J. Fik, 1998.: Economic Geography, John Wiley &Sons


• Hanink, D.M., 1997.: Principles and applications of Economic Geography (Economy, Policy, Environment),

John Wiley & Sons

• Relevantni članci iz časopisa:

• Economic Geography

• Journal of Economic Geography

• TESG

• Hrvatski geografski glasnik i dr.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA:Prometna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Milan Ilić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 10 (17 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 5



Opći cilj je upoznavanje prometne geografije kao znanstvene discipline koja objašnjava nastanak, razvoj, oblike

i odvijanje prometa, te njegov utjecaj na prostorne i strukturne promjene. Studenti će upoznati glavne metode

prometno-geografskog istraživanja, razvoj pojedinih vrsta prometa i njihov utjecaj na gospodarski razvoj i dr.

aspekte društvenog života (migracije, slobodno vrijeme i sl.). Poseban naglasak daje se proučavanju prometnog

sustava Hrvatske i njegovoj integraciji u europski prometni sustav, te ulozi prometa u suvremenim

globalizacijskim procesima.

Studenti će moći provesti osnovnu analizu prometne mreže na nekom području i znati objasniti uzročno-

posljedične veze prometa i drugih gospodarskih djelatnosti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prometna geografija, objekt i cilj istraživanja.

2. Metode prometno-geografskog istraživanja.

3. Podjela prometa, razvoj i značajke pojedinih vrsta prometa.

4. Promet i organizacija prostora.

5. Promet i gospodarski razvoj.

6. Značenje prometa u suvremenom svijetu i njegova uloga u globalizaciji.

7. Prometni sustav Hrvatske - faktori razvoja, osnovne značajke prometnih mreža i prometnih tokova.

8. Hrvatska i pan-europski prometni koridori.


Osim pohañanja predavanja na kojima će se pratiti njihova aktivnost u diskusijama, studenti trebaju:

izraditi jedan seminarski rad na temelju literature, prezentirati ga studijskoj grupi i voditi diskusiju na temu rada;

u manjim grupama (4-5 sudionika) provesti istraživački mini-projekt koji uključuje razl. oblike terenskog rada,

obradu podataka i izradu izvještaja te prezentaciju rezultata rada


Prisustvovanje 66 % predavanja i 80 % seminara, izrañen i prezentiran seminarski rad, obavljeno i prezentirano

terensko istraživanje.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 60 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + seminarski rad 15 % + terensko istraživanje 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Hoyle, B.S., R.D. Knowles (urednici), 1996: Modern Transport Geography, John Wiley &Sons

• White, H.P., M.L. Senior, 1983: Transport Geography, Longman Scientific & Technical

• Barke, M., 1986: Transport and Trade, Oliver & Boyd – odabrana poglavlja

• Taaffe, E.J., H.L. Gauthier, M.E. O'Kelly, 1996: Geography of Transportation, Prentice Hall – odabrana

poglavlja


• Relevantni članci iz časopisa: Journal of Transport Geography, TESG, Hrvatski geografski glasnik i dr.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Industrijska geografija

NOSITELJI PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (25 %) nastavnik

Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik

ECTS BODOVI: 5

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje prostornog rasporeda i smjerova kretanja faktora važnih za industriju

poput energije, proizvodnje ili financija. Razrañivanje procesa i kretanja koji mijenjaju industriju i svjetska

društva. Upoznavanjem sa stanjem industrije u pojedinim dijelovima Svijeta i Hrvatskoj

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o industrijskoj geografiji;

2. Nastanak i razvoj industrije;

3. Doba industrije koje se temelji na intelektualnoj radnoj snazi;

4. Etape razvoja hrvatske industrije;

5. Procesi industrijalizacije, faktori lokacije industrije, industrije i regije, koncept održivog razvoja;

6. Upoznavanje procesa koji mijenjanju svijet - Globalna ekonomija – nastanak, njene granice, opravdanost;

Njemačka automobilska industrija u procesu globalizacije; Europska unija;

7. Nova ekonomija;

8. Upoznavanje s lokalnom ekonomijom - Irska, Silicijska dolina, Bavarska, Seattle, preporuke za vlade;

9. Upoznavanje s ekonomskim stanjem svijeta - Moć trojstva, slabost periferije: Latinska Amerika, Afrika,

Istočna Europa;

10. Upoznavanje s ekonomskim stanjem Hrvatske – položaj, razvijenost


Pohañanje nastave i seminara; Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige

UVJETI ZA POTPIS: Pohañanje nastave (70 %)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40

%), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:

• Interna skripta;

• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga:

• Barnes, T.J., Gertler, M.S., 2002: The new Industrial Geography, London

• Meier, J., Beck, R., 2000: Allgemeine Industrie Geographie, Stuttgart


• Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Turistička geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Curić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 5



Cilj predmeta je upoznati studente s predmetom i zadacima istraživanja Turističke geografije. Posebna

pozornost posvetit će se pojmu, pojavi i razvoju turizma i rekreacije, faktorima razvoja turizma te

regionalnom pregledu turističkih područja u svijetu i Hrvatskoj. Kroz seminarske radove studenti će

samostalno obrañivati sadržaje iz turističke geografije nacionalnog prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Turistička geografija – predmet i zadaci istraživanja

2. Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije

3. Faktori razvoja turizma

4. Uloga geografije u istraživanju turizma

5. Angloamerički turizam

6. Turizam Latinske Amerike

7. Turizam Australije i Oceanije

8. Turizam Azije

9. Turizam Afrike

10. Europsko Sredozemlje kao turistička regija

11. Turizam Španjolske i Portugala

12. Turizam Francuske i Italije

13. Turizam Grčke, Bugarske i Rumunjske

14. Alpsko turističko područje (turizam Švicarske, Austrije i Slovenije)

15. Turizam Skandinavije (Finska, Švedska, Norveška, Danska, Island)

16. Turizam Zapadne Europe (Njemačka, Nizozemska, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i

Sjeverne Irske)

17. Turizam Srednje i Istočne Europe (Ruska Federacija, Ukrajina, Poljska, Češka, Slovačka, Mañarska)

18. Turizam Jugoistočne Europe (Srbija i Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina)

19. Pojava i faktori razvoja hrvatskog turizma

20. Geografsko-turistički položaj Hrvatske i uloga prometa u razvoju turizma

21. Jadransko turističko područje

22. Turizam gorske Hrvatske

23. Turizam nizinske Hrvatske


Osim pohañanja nastave uvesti će se praćenje kontinuiranog rada studenata i njihova postignuća, npr.

kolokviji (pismeno i usmeno), seminarski radovi (pismeno i usmeno), pripreme za diskusiju o temama iz

turističke geografije, projektni zadaci s anketiranjem i kartiranjem na terenu i dr. (zašto uvest će se kao da

niste sigurni)


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima, izrañen seminarski rad, položeni kolokviji,

načinjeni projektni zadaci.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokviji 20% + seminar 20% + ispit (pismeni i usmeni) 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Blažević, I., Pepeonik, Z., 1979: Turistička geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Blažević, I., 1994: Turistička geografija Hrvatske, Hotelijerski fakultet, Opatija

• Blažević, I., 2003: Turistička geografija Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb

• Pepeonik, Z., 2003: Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb

• Williams, S., 1998: Tourism Geography, Routledge, London and New York


• Robinson, H., 1979: A Geography of Tourism, Macdonald and Evans, Plymouth

• Vukonić, B., Čavlek, N. i dr., 2001: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb

• Weber, S., Mikačić, V., 2002: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Kulturna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr. sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2.





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 30 (50%) nastavnik / asistent


ECTS BODOVI: 5



Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama kulturne geografije i njezinim problemskim poljima. Od

studenata se očekuje da uz kritički pristup usvoje predviñeni materijal te da razviju sposobnost analize

kulturnih konteksta i uloge prostora u njihovu oblikovanju. Studenti će se aktivno upoznati s metodama

kulturne geografije kroz pripremu seminarskog rada te u pisanom radu pokazati sposobnost prepoznavanja

socijalnih i kulturnih pojava i procesa ugrañenih u kulturne pejzaže.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Mjesto kulturne geografije u geografskoj znanosti.

2. Geografski aspekti jezika i religije.

3. Rase i rasizam.

4. Nacionalni stereotipi.

5. Etničnost i identitet u doba kulturne globalizacije i «deteritorijalizacije» kulture.

6. Sociokulturna nejednakost i prostor.

7. Problem «Drugoga»: geografski aspekti sociokulturnog isključenja (ekskluzije).

8. Žene u prostoru.

9. Mentalne slike prostora i prostorno ponašanje.

10. Od mentalne karte do imaginativne geografije.

11. Pejzaži kao sistemi socijalne reprodukcije.

12. Simbolički pejzaži.

13. Geografski aspekti potrošnje.

14. Metode u kulturnoj geografiji.

Seminar: Zagrebački pejzaži.


Jedan seminarski rad (esej) u pismenom obliku uz samostalno kratko izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañen seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, a nakon toga usmeni.



OBVEZNA LITERATURA:

• Crang. M. 1998.: Cultural Geography. London: Routledge.

• Shurmer-Smith, P. (ed.) 2002: Doing Cultural Geography. London: Sage Publications.. – pojedina

poglavlja.

• Driver, F., Nash, K. i Cresswell, T., 1999: Social and Cultural Geographies, in: Cloke, P., Crang, Ph.

And Goodwin, M., Introducing Human Geographies, London: Arnold, 207-233.


• Pain, R. et al. 2001.: Introducing Social Geographies, London: Arnold

• Short J. R., Yeong-Hyun, K., 1999.: Cultural Globalization and the City, in: Short J. R. and Yeong-

Hyun, K. Globalization and the City. Longman, London

• Brice, W.C., 2002: The Geography of Language, in: Douglas, I.D., Haggett, R. and Robinson, M. (eds.)

Companion Enciclopedia of Geography, London: Routledge , 107-119.

• Parrinder, E.G., 2002: Religion: Nature and Origins, in: Douglas, I.D., Haggett, R. and Robinson, M.

(eds.) Companion Enciclopedia of Geography, London: Routledge, pp.120-136.

• Mitchell, D., 2000.: Cultural Geography: A Critical Introduction, Blackwell Publishers

• Jackson, P. And Penrose, J. (eds.) 1993.: Construction of Race, Place, and Nation. London: UCL Press

• Sibley, D., 1992: Outsiders in Society and Space, in: Anderson, K. and Gale, F., Inventing Places:

Studies in Cultural Geography, London: Longman, 107-122.

• Winchester, H. 1992: The Construction and Deconstruction of Women's role in the Urban Landscape, in:

Anderson, K. and Gale, F., Inventing Places: Studies in Cultural Geography, London: Longman, 139-

158.

• Jackson, P. Maps of Meaning. An Introduction to Cultural Geography. London: Routledge

• Odgovarajući članci u časopisima: Social and Cultural Geography, Hrvatski geografski glasnik, Revija

za sociologiju, Društvena istraživanja

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Politička geografija

NOSITELJI PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Reinhard Henkel, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje političkih procesa u svijetu. Upoznavanjem s važnim političko-

geografskim stanjem važnim za Hrvatsku

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o političkoj geografiji;

2. Status političke geografije;

3. Teorije razvoja i teorije svjetskih sistema;

4. Nacija, država i teritorij;

5. Politička geografija Europske unije;

6. Geografija izbora;

7. Globalizacija i svijet globalnih gradova

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i seminara;

Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige



Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %), usmeni ispit – pitanje iz

knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

NAČIN OCJENJIVANJA: Pismeni, usmeni

OBVEZNA LITERATURA:


• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga:

• Hastings, A. 1997. The construction of nationhood. Ethnicity, religion and nationalism. Cambridge

Univ. Press.

• Hobsbawn, E. J.1993: Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost. Novi Liber, Zagreb.

• Short, J. R 1993.: An introduction to political geography, 2nd ed. Rutledge, London, New York.

• Taylor, P. J. & Colin, F.2000: Political Geography. Wolrd-economy, nation-state & locality. 4th ed.

Pearson Education Ltd., Harlow;

• Wolkersdorfer, G.2001.: Politische und Geopolitik zwischen Moderne und Postmoderne. Heidelberger

Geographische Arbeiten 111.



NAPOMENA: dio nastave izvodi se na engleskom jeziku

NAZIV PREDMETA: Historijska geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv. profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb


GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 5




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 20 (33%) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 5


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Kako je sadašnje

stanje samo zadnji stadij kontinuiranog procesa razvoja, osnovni je nastavni cilj upoznavanje studenata s

temeljnim geografskim procesima i zakonitostima u razvoju prostora kao cjeline, kao i njegovih pojedinih

segmenata. Studenti se upoznaju s izvorima podataka i metodama istraživanja i rekonstrukcije prošlih

geografija, procesa i zakonitosti u razvoju.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i objekt istraživanja.

2. Položaj historijske geografije u u znanstvenom sustavu geografije.

3. Relacije s drugim znanostima.

4. Razvoj discipline i konteksti.

5. Suvremeni pristupi: environmentalistički; bihevioristički.

6. Historijska geografija u/o Hrvatskoj.

7. Izvori, podaci, metode.

8. Historijska geografija okoliša; pejsaža, ruralnih transformacija, urbanizacije, industrijalizacije i

komunikacija.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: uredno pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), obvezno sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi, jedan

kolokvij iz predmetne terenske nastave (pismeno) .


Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad, obvezno sudjelovanje na predmetnom

terenskom radu, kolokvij iz predmetne terenske nastave.



Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 25% + kolokvij 25% + ispit 40%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Butlin, R.A. 1997: Historical Geography, Edward Arnold, London

• Butlin, R.A., Dodghson (ur.) 1998: Historical Geography of Europe, Clarendon Press, Oxford,

• Graham, B., Nash, C., (ur.) 2000: Modern Historical Geography, Longman, London


• Atkins, P., Simmons, I., Roberts, B. 2003: People, Land & Time, Arnold, London

• Head, L. 2000: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London

• Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb

• Todorova, M. 1999: Imaginarni Balkan, Biblioteka XX vek, Beograd

• Journal of Historical Geography, Academic Press

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

• Geoadria, Hrvatsko Geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Hrvatske

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb


GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 6




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija


znanja o Hrvatskoj i pojedinim njezinim regijama; razumijevanje suvremenih procesa i uzročno-posljedičnih

veza izmeñu njih te njihova utjecaja na sveukupni razvoj Hrvatske; spoznavanje Hrvatske u širem

regionalnom i europskom kontekstu. Osim navedenoga, studenti moraju biti sposobni samostalno prikupljati,

obrañivati i interpretirati podatke i na bazi njih odreñivati intenzitet i značenje pojedinih pojava i procesa u

prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Veličina, granice, položaj i teritorijalno oblikovanje Hrvatske.

2. Stanovništvo Hrvatske.

3. Prirodna osnova kao faktor naseljavanja i organizacije života.

4. Razvoj naseljenosti.

5. Industrijalizacija, deagrarizacija i urbanizacija.

6. Urbani i prometni sistemi Hrvatske.

7. Regionalizacija Hrvatske.

8. Polarizacija i nejednaki regionalni razvoj.

9. Problemska područja.

10. Granični krajevi.

11. Hrvatska i globalni razvoj.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave

i seminara, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na seminaru (najmanje 80%), izrañen seminarski rad.




OBVEZNA LITERATURA:

• Grupa autora 1974./75.: Geografija SR Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb,.

• Njegač, D. 2004.: Geografija Hrvatske (interna skripta), Zagreb

• Odabrani članci iz geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica,

Geoadria, Geografski horizont)


• Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

• Odabrani članci iz geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica,

Geoadria, Geografski horizont)

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geografija Europe

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33%) nastavnik


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj je spoznati geografske posebnosti Europe, prirodogeografska obilježja i sociogeografske značajke.

Težište poučavanja je na procesima integracije, ulozi Europe u globalnom razvoju i regionalnim

disparitetima.

Studenti trebaju steći osnovna znanja o matičnom kontinentu, njegovoj geografskoj transformaciji i

valorizaciji.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Posebnosti i značenje Europe.

2. Procesi europskih integracija.

3. Prirodnogeografska obilježja.

4. Stanovništvo.

5. Naselja i urbanizacija.

6. Struktura energetskih izvora.

7. Gospodarski razvoj.

8. Europa kao žarište globalnog razvoja.

9. Regionalni razvoj i regionalno diferenciranje Europe.

10. Regije pojedinih zemalja.


Tijekom seminara (15 sati) studenti obrañuju pojedine relevantne teme, izlažu pred ostalim studentima i vode

raspravu; radi se u skupinama po tri studenta.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uvjet za potpis i pristup ispitu je nazočnost na seminarima

(najmanje 80% sati), kontinuirani rad i ispunjene sve obveze. Bilješka o radu na seminarima utjecat će na

konačnu ocjenu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit. Studenti moraju zadovoljiti na pismenom ispitu da bi

mogli pristupiti usmenom.


Urednost pohañanja seminara i ispunjene obveze do 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% .

OBVEZNA LITERATURA:

• Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997.

• Cacciari, M. 1996.: Geo-filozofija Europe, Ceres, Zagreb

• Livi-Bacci, M. 2000.: The Population of Europe, Blackwell, Oxford

• Minshull, G.N. 1990.: The New Europe into the 1990s, Hodder&Stoughton, London

• Narodi Europe,- The Times, Zagreb: Naklada Zadro, Biblioteka Priručnici, 1997.


• Relevantni članci objavljeni u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima: Hrvatski geografski

glasnik, Geoadria, Acta Geographica Croatica, Migracijske i etničke teme, Sociologija sela, Population,

Population Geography, Europa Regional

NAPOMENA:

NAZIV KOLEGIJA: Geologija

AUTOR(I) PROGRAMA:

Mr.sc. Dražen Kurtanjek, viši predavač, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Ervin Mrinjek,docent, Geološki odsjek PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Damir Bucković, docent, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski istraživački studij geografije

GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 2


OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO

(i udio od ukupne satnice u %) IZVOðAČ NASTAVE

predavanja 30 (50%) nastavnik

vježbe 30 (50%) nastavnik

seminar - -

Predmetna terenska

nastava - -

ECTS BODOVI : 5



Usvajanje temeljnih pojmova i zakonitosti iz područja mineralogije i petrologije. Upoznavanje s genezom,

svojstvima i upotrebom minerala i stijena. Razvijanje vještina (terenskih i laboratorijskih) prepoznavanja i

determinacije minerala i stijena. Upoznati studente s osnovnim pojmovima i zakonitostima iz geologije,

granama, tj. područima kojim se geologija bavi usko povezana s ostalim prirodnim znanostima. Upoznati

studente sa grañom i meñusobnim odnosima kronostratigrafskih (stijenskih) jedinica koje su prisutne na

prostoru Republike Hrvatske.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1. Mineral-definicija; pravilna unutrašnja graña; kristalizacija; vanjski izgled kristala; kristalni sustavi;

elementi simetrije na kristalu

2. Kemijska svojstva minerala (sastav, izomorfija, polimorfija); mineraloidi; fizička svojstva minerala

(tvrdoća, čvrstoća, gustoća, kalavost, lom, boja, sjaj, toplinska, električna i magnetna svojstva); sistematika

minerala

3. Magmatske stijene (graña Zemlje; porijeklo i sastav magme; geneza; teksturne i strukturne karakteristike;

sastav; klasifikacije)

4. Sedimentne stijene (sedimentni ciklus - trošenje, erozija, transport, taloženje, litifikacija; teksturne i

strukturne karakteristike; sastav; klasifikacije).

5. Metamorfne stijene (osnovni čimbenici metamorfnih procesa - tlak, temperatura, kemijski aktivni fluid),

tipovi metamorfizma; sastav i klasifikacije)

6. Geološke strukture

7. Gravitacijska premještanja

8. Krš i krške vode

9. Ledenjaci i glacijalni okoliši

10. Oceani i oceansko dno

11. Okoliši delta i obala

12. Planinski pojasevi i kontinentalna kora

13. Podzemne vode i izvori

14. Potresi

15. Pustinje i eolske dine

16. Tektonika ploča

17. Unutrašnjost Zemlje

17.1. Razvoj Karbona i Perma u Dinaridima

17.2. Razvoj Trijasa u Dinaridima

17.3. Razvoj Jure u Dinaridima;

17.4. Razvoj Krede u Dinaridima;

17.5. Razvoji Paleogena i Neogena u Dinaridima

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA : kolokvij, samostalni rad

UVJETI ZA POTPIS : Prisutnost na nastavi (66%) i vježbama (80%) redovito izvršenje obaveza

NAČIN POLAGANJA ISPITA : usmeni ispit

NAČIN OCJENJIVANJA: kolokvij + usmeni ispit

OBAVEZNA LITERATURA :

• Tajder, M. i Herak, M. 1972: Petrologija i geologija. Školska knjiga, Zagreb.

• Vrkljan, M. 2001: Mineraolgija i petrologija. Osnove i primjena. RGNF, Zagreb

• Herak, M.1990: Geologija. Školska knjiga, Zagreb

• Mrinjek, E. 2004: Geologija (skripta), Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA :

• Thompson, G.R. & Turk, J. 1999: Earth Science and the Environment. Harcout Brace College Publishers,

Orlando.

• Stanley, S.M.1989: Earth and Life Through Time. W. H. Freeman and Co.

• Plummer, C.C., McGeary, D., Carlson, D.H. 2001: Physical Geology. McGgraw-Hill Higher Education

• Press, F., Sieer, R., Grotzinger, J., Jordan, T.H. 2003: Understanding Earth. W.H. Freeman and Company,

New York

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Regionalna klimatologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: izborno

SEMESTAR STUDIJA: izborno




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar 10 (22%) nastavnik i asistent

Predmetna terenska nastava - *

ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je ukazati na uzroke i posljedice različitosti klima izmeñu pojedinih geografskih širina kao i

specifičnosti klima pojedinih kontinenata. To omogućuje studentima zaključivanje o posljedicama klimatskih

različitosti u različitim dijelovima svijeta. Nužno je uzeti u obzir i procese koji su prethodili današnjoj klimi,

kao i današnje procese na temelju kojih se mogu predvidjeti scenariji za budućnost.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Regionalna klima: mikroklima, lokalna klima, mezoklima, makroklima

2. Klimatske klasifikacije

2.1. Empirijske i genetske klasifikacije

2.2 Köppenova klasifikacija

2.3.Thornthwaitova klasifikacija

3. Klime u niskim geografskim širinama

3.1. Klimatski elementi

3.2. Deforestacija

3.3. Dezertifikacija

3.4. Globalno zatopljenje

3.5. Klimatski tipovi

4. Klime u umjerenim širinama


4.2. Cirkulacija zraka

4.3. Klimatski tipovi

4.4. Kontinentalnost i maritimnost

5. Klime u visokim geografskim širinama


6. Klime kontinenata

6.1. Klima Europe

6.2. Klima Azije

6.3. Klima Sjeverne Amerike

6.4. Klima Južne Amerike

6.5. Klima Afrike

6.6. Klima Australije

7. Globalni utjecaji i regionalne promjene


Nazočnost predavanjima i seminarima , nazočnost vježbama, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada


80% nazočnosti na vježbama i seminarima, izrañene sve vježbe predviñene programom (maks. 10), izrada

jednog seminarskog rada


NAČIN OCJENJIVANJA: Ispit 80% + seminar 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• Lamb, H. H. 1995: Climate, History and the Modern World. Routledge

• Oliver, J. E., J. J. Hidore 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe, III. prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu, Školska knjiga, Zagreb, 471 str.

• Watson, R. T. (ed.), M. C. Zinyowera (ed.), R. H. Moss (ed.) 2001: The Regional Impacts of Climate

Change: An Assessment of Vulnerability. Cambridge Univ. Press


• Relevantni članci iz časopisa: International Journal of Climatology, Theoretical and Applied

Climatology, Weather, Geographische Rundschau, Nature

NAPOMENA: Poželjno pasivno poznavanje engleskog jezika.

NAZIV PREDMETA: Klima Hrvatske


NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 15 (33,3%) nastavnik

Vježbe 15 (33,3%) asistent

Seminar 15 (33,3%) nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je primijeniti stečenu sposobnost geografske interpretacije rezultata klimatoloških istraživanja

na konkretnom prostoru, tj. na primjeru Hrvatske. Koristeći znanja o klimatskim elementima i utjecaju

klimatskih faktora na klimatske elemente studenti bi savladavanjem gradiva ovog kolegija morali znati

objasniti kakve su karakteristike klime u Hrvatskoj, zašto postoje razlike klime izmeñu raznih dijelova

Hrvatske, kolike su te razlike i kakve su geografske posljedice tih razlika. Uz to studenti primjenjuju osnovne

grafičke i statističke klimatološke metode kao i svrsishodno korištenje literature.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Klimatski položaj Hrvatske

1.1. Opći klimatski utjecaji

2. Energetika atmosferskih procesa

2.1. Radijacija

2.2. Temperatura zraka

3. Cirkulacija zraka

3.1. Raspodjela tlaka zraka

3.2. Zračne mase i fronte

3.3. Sekundarna cirkulacija zraka

3.4. Utjecaj opće cirkulacije na strujanja u Hrvatskoj

3.5. Glavni vjetrovi u Hrvatskoj

4. Vodena para iproizvodi kondenzacije

4.1. Vlažnost zraka

4.2 Naoblaka

4.3. Padaline

5. Klimatska regionalizacija Hrvatske

6. Promjene klime i izdizanje morske razine


Nazočnost predavanjima i seminarima , nazočnost vježbama, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama i seminarima, izrañene sve vježbe

predviñene programom (maks. 15), izrada i izlaganje jednog seminarskog rada



Ispit 80% + seminar 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe. III, prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu. 471 str. Školska knjiga, Zagreb.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1991: Arheološki i geološki pokazatelji holocenskog položaja razine mora na

istočnoj obali Jadranskog mora. Rad HAZU, Razred za prirodne znanosti, knj. 25, 149-170.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1991: Periodička i aperiodička dnevna amplituda temperature zraka u Zagrebu.

Radovi Geografskog odjela PMF-a 26, 17-34. (GEOBASE i Geo Abstracts))

• Šegota, T., A. Filipčić, 1992: Godišnja amplituda temperature zraka u Zagrebu. Acta Geographica

Croatica 27, 107-124. (GEOBASE i Geo Abstracts))

• Filipčić, A., 1992: Neolitsko naselje Danilo kod Šibenika i razina Jadranskog mora. Geografski glasnik

54, 33-4.

• Filipčić, A., 1993: Reducirane temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 28, 149-160.

• Filipčić, A., 1994: Anomalija temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 29, 45-56.

• Filipčić, A., 1998: Klimatska regionalizacija Hrvatske po Köppenu za standardno razdoblje 1961.-1990.

u odnosu na razdoblje 1931.-1960. Acta Geographica Croatica 33, 1-15.

• Filipčić, A., 2000/2001: Razgraničenje Köppenovih klimatskih tipova Cf i Cs u Hrvatskoj. Acta

Geographica Croatica 35, 7-18.


• Relevantni članci iz časopisa: Radovi Geografskog odsjeka PMF-a/Acta Geographica Croatica, Hrvatski

geografski glasnik, Geoadria.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Urbani sistemi svijeta


Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija


spoznaja o urbanim sistemima svijeta, njihovim različitostima i razvoju tijekom vremena. Studenti moraju

biti sposobni samostalno primjenjivati teorijske modele te statističkim i kartografskim metodama analizirati

prostorne, hijerarhijske i vremenske specifičnosti urbanih sistema u svijetu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i obilježja urbanih sistema.

2. Metode analize urbanih sistema.

3. Faze razvoja urbanih sistema.

4. Regionalne specifičnosti razvoja urbanih sistema.

5. Kulturno-genetska obilježja gradova.

6. Razvoj urbanog sistema Hrvatske.

7. Urbani sistem i integracija Europe.

8. Globalni urbani sistem.







OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Razvoj urbanih sistema u svijetu – geografski pregled, drugo, prerañeno izdanje,

Školska knjiga, Zagreb


• Pacione, M. 2001: Urban Geography – A Global Perspective, Routledge

• Taylor, P.J. 2004.: World City Network – A Global Urban Analysis, London

• Odabrani članci iz domaćih i stranih geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta

Geographica Croatica, TESG, Geographische Rundschau, Cities...)

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geografske osnove globalizacije

NOSITELJ PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izv. profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje fenomena globalizacije s raznih aspekata, gospodarskih. političkih,

društvenih. Sagledavanje globalizacijskih procesa koji se posebice tiču Hrvatske.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o globalizaciji;

2. Nastanak globalne ekonomije: utjecaj ideologija, utjecaj smanjenja cijena prijevoza.

3. Granice globalne ekonomije: modeli poslovanja, širenje proizvodnje, rast stranih ulaganja, ksenofobija,

odnos nacionalne države, odnos lokalne sredine,

4. Opravdanost globalne ekonomije: prednosti i nedostaci, isključivanje, antiglobalizacijski pokreti;;

5. Europska unija; Svjetska trgovačka organizacija (GATT), Meñunarodni monetarni fond;

6. Globalni kriminal;

7. Meñunarodna udruženja,

8. Multikulturalnost;

9. Univerzalna demokracija i sukob civilizacija;

10. Hrvatska u globalnom društvu





NAČIN OCJENJIVANJA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %),

usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:


• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga.

• Thurow, L.C. 1997: Budućnost kapitalizma - Kako današnje gospodarske snage oblikuju sutrašnji

svijet. Mate. Zagreb

• Huntington, S.P. 1998: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Izvori. Zagreb

• Friedman, T.L. 2003: Lexus i maslina - Razumijevanje globalizacije. Izvori. Zagreb



NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Jugoistočne Europe

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (100 %) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:


Opći cilj: znanja i sposobnosti za razumijevanje suvremene geoprostorne stvarnosti u najvećoj problemskoj

regiji suvremene Europe

Obrazovni ciljevi: znanja o prostornom pojmu i identitetu Jugoistočne Europe, geografskim specifičnostima

pojedinih država regije, oblicima njihove povezanosti s Hrvatskom te različitim položajem u okviru

europskih integracijskih procesa

Funkcionalni ciljevi: kauzalno, uzročno-posljedično, i kompleksno geografsko mišljenje

Odgojni ciljevi: interkulturalna i interkonfesonalna tolerancija, ljudska prava i odgoj za demokraciju

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prostorni pojam Jugoistočne Europe, Balkana i Balkanskog poluotoka.

2. Geografski položaj, zajedništvo i raznolikost Jugoistočne Europe.

3. Prirodno-geografska obilježja.

4. Osnove povijesno-geografskog razvoja.

5. Društveno-geografska obilježja.

6. Teritorijalno-politički razvoj, socijalno-ekonomska obilježja i regionalna struktura država Jugoistočne

Europe (Rumunjska, Bugarska, Grčka, Albanija, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina).

7. Usporedba i veze Hrvatske s pojedinim zemljama Jugoistočne Europe.

8. Države Jugoistočne Europe i europski integracijski procesi.


Redovito pohañanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima.



Urednost pohañanja predavanja 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Atlas Europe (ur. M. Klemenčić), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997

• Interpreting the Balkans, Geographical Intelligence Paper, No 2, Royal Geographical Society, London,

1995

• Carter W. F. i Norris T. H., 1996: The changing shape of the Balkans, UCL Press

• Rogić, V. 1982: Regionalna geografija Jugoslavije, knj. I. (Prirodna osnova i historijska geografija),

Školska knjiga, Zagreb

• Todorova M., 1999: Imaginarni Balkan. Biblioteka XX vek, 103 (ur. I. Čolović), Beograd

DOPUNSKA LITERATURA

• Džaja M. S., 1992: Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine: Predemancipacijski period

1463-1804, Svjetlost, Sarajevo

• "Jugoistočna Europa 1918.-1995.", meñunarodni znanstveni skup (Zadar, 28.-30. 9. 1995.), Hrvatska

matica iseljenika, 1996

• Klemenčić M., 1991: Novija historijsko-geografska osnovica izvanjskih i unutarnjih granica Jugoslavije

s posebnim osvrtom na granice Hrvatske, Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske, Savez

geografskih društava Hrvatske, Posebna izdanja sv. 8, Zagreb

• Krpan S., 1990: Hrvati u Rekašu kraj Temišvara, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Kršćanska

sadašnjost, Zagreb

• Meyerfeld M., 1996: Demographische Transformationsprozesse in Bulgarien, Europa Regional 1, 24-31

• Doka D. i Baumhackl H., 1998: Erwerbstätigkeit und Arbeitslosigkeit in Albanien Mitte der 90er Jahre,

Europa Regional 1, 37-44

• Büschenfeld H., 1999: Makedonien – Probleme eines neuen Staates, Europa Regional 1, 13-21

• Büschenfeld H., 1999: Wirtschaftliche Transformationspozesse in den Nachfolgestaaten Jugoslawiens,


• Heller W., 2000: Zur sozioökonomischen Transformation im ländlichen Raum Rumäniens –

Arbaitsmarkt und Beschäftigungssituation sowie Lebennsstandard und Einkommensverhältnisse aus der

Sicht von Institutionen und anderen Akteuren unterschiedlicher räumlicher Ebene, Europa Regional 2,

32-41

• Benedek K., 2000: Sozialer Wandel im ländlichen Raum Rumäniens – Ergebnisse einer Fallstudie,


NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Sredozemlje


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati

studente s pojmom i značenjem Sredozemlja; vezama s Europom i azijsko-afričkim svijetom. Ukazati na

temeljne probleme Sredozemlja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam Sredozemlja i Sredozemnog mora.

2. Kriteriji definiranja.

3. Jedinstvo i fragmentiranost Sredozemlja.

4. Europsko, afričko i azijsko Sredozemlje. Ostala sredozemlja.

5. Sredozemno more.

6. Sredozemni okoliš. Povijest Sredozemnog okoliša - temeljni problemi i promjene (dezertifikacija,

deforestacija, erozija).

7. Retrospekt načina korištenja prostora.

8. Stanovništvo – poljoprivreda - urbani razvoj i litoralizacija.

9. Sredozemlje i afričko-azijski svijet.

10. Sredozemlje i Europa.

11. Jadran u Sredozemlju.


izrada jednog seminara (pismeno/usmeno)

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad



Urednost pohañanja nastave 10% + seminar 40% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Conti, S., Segre, A., 1998.: Mediterranean Geographies, Rome.

• Mairota, P., Thornes, J.B., Geeson, N., 1998: Atlas of Mediterranean Environments in Europe, The

Desertification Context, Wiley, Chichester


• Braudel, F., 1997.: Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, I. i II. dio, Antibarbarus, Zagreb.

• Brandt, C.J., 1996.: Mediterranean Desertification and Land Use, Wiley, Chichester.

• Horden, P., Purcell, N., 2000: The Corrupting Sea, A Study of Mediterranean History, Blackwell,

Oxford.

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

• Geoadria, Hrvatsko Geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru

• Geografski Horizont, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Rusije

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj je kolegija upoznavanje studenata s recentnim socijalno-geografskim i ekonomsko-geografskim

odlikama Rusije, te njihovo osposobljavanje za razumijevanje tranzicijskih procesa. Pripremajući dva

seminarska rada studenti će razviti vještinu sinkronijskih i dijakronijskih analiza.

NASTAVNI SADRŽAJI:

U kolegiju se daje kratak pregled prirodnih uvjeta i resursa, nakon čega se nastava koncentrira na geografske

aspekte ekonomskih, političkih i socijalnih promjena u Rusiji nakon raspada SSSR-a. Posebna se pažnja

posvećuje socijalno-ekonomskoj i pejzažnoj transformaciji glavnoga grada Rusije Moskve u post-

socijalističko doba.


Dva seminarska rada i kratka usmena prezentacija..

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañeni seminarski radovi

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno, a nakon toga usmeno.



OBVEZNA LITERATURA:

• Shaw, D.J.B., 1999.: Russia in the modern world: A New Geography, Blackwell Publishers

ili

• Hruščev, A.T., 2001.: Ekonomičeskaja i social'naja geografija Rossii, Moskva: Drofa


• Kort, M. G., Russia, Facts on File, Inc.

• Baburin, V.L., Bitjukova, V. R., Kazmin, M. A., Mahrova, A.G. 2003.: Moskovskij stoličnyj rajon na

rubeze vekov: novejšaja historija i puti razvitija, Smolensk: Ojkumena,

• Mathews, J. T. End of Eurasia: Russia on the border between geopolitics and Globalization, Carnegie

Endowment for International Peace.

• Gladkij, J. N., Dobroskok, V. A., Semenov, S.P., 1999.: Ekonomičeskaja geografija Rossii, Moskva:

Gardarika

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Azije

NOSITELJ PROGRAMA:Prof. dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:








Vježbe


Predmetna terenska nastava nastavnik

ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje važnih geografskih procesa u Aziji

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Kontinent superlativa;

2. Središnja, Jugozapadna, Južna, Jugoistočna i Istočna Azija.

3. Geografija, ekonomija, politika, stanovništvo Azije.

4. Regionalne sličnosti i različitosti.

5. Primjeri zemalja, od Bliskog Istoka do Dalekog Istoka – nafta, gradovi, problemi, religija, kultura,industrija.


Pohañanje nastave i seminara; Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige

UVJETI ZA POTPIS:

Pohañanje nastave (70 %)


Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA:

Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %), usmeni ispit – pitanje iz

knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:

Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga


Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Istočne Azije


Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



geografskih znanja o Istočnoj Aziji kao jednom od najprosperitetnijih područja svijeta. Studenti moraju biti

sposobni upotrebom različitih metoda raspoznati značenje i specifičnosti pojedinih istočnoazijskih zemalja u

regionalnom, ali i globalnom kontekstu te na osnovi trendova prognozirati budući njihov razvoj.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prirodno-geografska obilježja Istočne Azije.

2. Stanovništvo Istočne Azije.

3. Historijsko-geografski razvoj.

4. Prometno-geografska obilježja.

5. Obilježja gospodarstva.

6. Regionalni pregled po zemljama (Kina, Tajvan, Mongolija, Sjeverna i Južna Koreja, Japan).

7. Suvremeni procesi.

8. Istočna Azija u kontekstu globalizacije.







OBVEZNA LITERATURA:

• de Blij, H.J., Muller, P.O. 2004: Geography – Regions, Realms and Concepts, Eleventh Edition, John

Wiley & Sons, Inc

• Friganović, M. 1970: Japan – zemlja gdje sunce izlazi, Školska knjiga

• Friganović, M. 1978: Narodna Republika Kina, Školska knjiga


• Zhao Songqiao: Geography of China – Environment, Resources, Population, And Development, John

Wiley & Sons, Inc., 1994

• Geography of Japan, Teikoku-Shoin, 1980.

• Korea, The Land and People, Kyohaksa, 2000.

• Fischer Weltalmanach

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Uvod u japanske studije

NOSITELJ PROGRAMA:Prof. dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje važnih geografskih i društvenih procesa u Japanu, zemlji druge najveće

ekonomije na svijetu

NASTAVNI SADRŽAJI: Japanske studije pokrivaju znanja iz geografije, povijesti, društva, religije, ekonomije,

politike, vanjskih odnosa, sadašnjeg stanja, trendova





NAČIN OCJENJIVANJA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %),

usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA: Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga

DOPUNSKA LITERATURA: Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Afrike

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3%) nastavnik / asistenta


ECTS BODOVI: 4



Obrazložiti položaj Afrike u suvremenim svjetskim procesima globalizacije, kod toga ističući povijesne i

ekonomske specifičnosti kontinenta. Naglasiti postojanje duge afričke povijesti i tradicije i njezin bitan

utjecaj na sadašnje procese u prostoru. Povezati meñuutjecaje prirodne sredine, gospodarskog i

demografskog stanja Afrike.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prirodna osnovica kao faktor naseljenosti i ekonomskog razvoja Afrike

2. Afrika u kontekstu procesa globalizacije

3. Razmeña i utjecaji afričke povijesti

4. Prirodna osnovica i njezine specifičnosti

5. Procesi kolonizacije i dekolonizacije

6. Regionalizacija Afrike

7. Sjeverna Afrike - s posebnim osvrtom na Egipat i Alžir

8. Zapadna Afrika - s posebnim osvrtom na Nigeriju

9. Istočna Afrika - s posebnim osvrtom na Tanzaniju

10. Ekvatorijalna Afrika - s posebnim osvrtom na Kongo

11. Južna Afrika - s posebnim osvrtom na JAR

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i

seminara, izrada seminara, sudjelovanje u raspravi na seminaru.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% prisustvovanja predavanjima i seminaru, izrada seminarskog

rada.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno


10% redovito pohañenje nastave + 20% seminarski rad + 30% pismeni ispit + 40% usmeni ispit

OBVEZNA LITERATURA:

• Crkvenčić, I. 1990: Geografija Afrike, Zagreb

• Crkvenčić I. 1980: Afričko Sredozemlje, Zagreb

• Debot, S. 1979: Južno Afrička Republika, Zagreb

• Davidson, B. 1984.: Afrika u povijesti, Zagreb

• Davidson, B. 1980.: Afrički genij, Zagreb

• Schiffers, H. 1962: Afrika, Zagreb

• Natek - Natek, 2003: Države Svijeta, Zagreb

• Oliver, R., Fage, J.D., 1985.: Kratka povijest Afrike, Zagreb


• Članci D. Feletara u Geografskom Horizontu i Meridijanima

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Angloamerike

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr..sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj je kolegija upoznavanje studenata s recentnim socijalno-geografskim i ekonomsko-geografskim

odlikama angloameričkih zemalja. Seminarski rad koji će se temeljiti na statističkoj analizi podataka o

stanovništvu, gradovima, privredi i trgovini SAD-a i Kanade omogućit će studentima aktivno uvježbavanje

znanja dobivenog na predavanjima te upoznavanje s relevantnim izvorima i bazama podataka.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Nakon kratkoga pregleda prirodnogeografskih odlika Sjeverne Amerike, kolegij će se usredotočiti na

socijalno-geografska i ekonomsko-geografska obilježja angloameričkih zemalja. Daje se uvid u to kako se u

procesu interakcije ljudi i njihove okoline stvorio socioekonomski mozaik američkoga kontinenta te američke

kulturne regije. Naglasak je na najvažnijim procesima i trendovima posljednjih desetljeća 20. stoljeća.


Dva seminarska rada (stanovništvo i privreda) i njihova multimedijalna prezentacija.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañeni seminarski radovi

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno, a nakon toga usmeno.



OBVEZNA LITERATURA:

• Getis, A., Getis, J. and Quastler, I., 2000.: United States and Canada: The Land and People, McGraw-

Hill Science

• Agnew, J. and Smith, J. (eds), 2002: .American Space/American Place: Geographies of the

Contemporary United States; London: Routledge. – pojedina poglavlja


• Paterson, J.H., 1994. :North America: A Geography of the United States and Canada, Oxford Univ.

Press,

• Orme, A.R. (ed), 2001: Physical Geography of North America, Oxford univ. Press,. – pojedina poglavlja

• McKnight, T.L. 2003.: Regional Geography of the United States and Canada., Prentice Hall,

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Latinske Amerike

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc.dr.sc. Sanja Faivre, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,4 %) nastavnik


ECTS BODOVI: 4



Stjecanje znanja iz područja regionalne geografije Latinske Amerike, njenih fizičko-geografskih i društveno

gopodarskih karakteristika te upoznati regionalnu podjelu tog prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod - pojam i podjela Latinske Amerike

2. Fizička geografija:

2.1. Oblik i prirodna obilježja

2.2. Geološka graña

2.3. Reljef

2.4. Klima

2.5. Hidrogeografske značajke

2.6. Biljni pokrov

3. Historijski aspekti

4. Stanovništvo i naselja

5. Gospodarstvo

6. Razvojna politika

7. Regionalna podjela

7.1. Srednja Amerika

7.1.1.Karibi

7.1.2. Meksiko

7.1.3.Republike Centralne Amerike

7.2. Južna Amerika

7.2.1.Brazil

7.2.2.Sjever (Karipski dio Južne Ameike)

7.2.3. Zapad (Andska Južna Amerika)

7.2.4. Jug (Južna Amerika umjerenih širina)

8. Hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi


Pohañanje nastave i izrada seminarskog rada u pismenom obliku, esejskog tipa uz samostalno izlaganje.


Najmanje 80% nazočnosti na seminarima i izrañen seminarski rad.




OBVEZNA LITERATURA:

• Morris A., 1990: South America, Hodder and Stoughton, str. 285.

• Hillstrom K., Hillstrom, L.C., 2003: Latin America & The Caribbean, ABC Clio, Santa Barbara,

California, 266 str.

• De Blij, M., 1998: Geography Realms, Regions and Concepts, Wiley, str. 539.

• Cole J., 1996: Geography of the World’s Major Regions, Routledge, London, str. 474.


• Riñanović, J. 1980: Brazil, Širom svijeta, Zagreb, str.136

• Pleše, B., 1970: Meksiko, Širom svijeta, Zagreb, str.81.

• Stražičić, N.1996: Pomorska geografija svijeta, Šk. Knjiga, Zagreb, str.428.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Australije i Oceanije


NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3%) nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je upoznati studente s geografskim posebnostima Australije i Oceanije. Potrebno je utvrditi

današnje značenje Australije u suvremenom svijetu i specifičan put njezina razvoja. Savladavanjem gradiva

studenti će moći uočiti razlike u odnosu na ostale megaregije te odrediti koje su pozitivne, a koje negativne

posljedice tih razlika.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1.Geografski položaj Australije i Oceanije.

1.1.Geografska perifernost i izolacija.

2. Naseljavanje Australije i Oceanije

3.Reljef Australije i Oceanije

3.1. Postanak reljefa

3.2. Utjecaj reljefa na demografski i gospodarski razvoj

4. Klima i vode Australije

4.1. Utjecaj klime na valorizaciju prostora

4.2. Problem suše u Australiji

4.3. Utjecaj klime na razvoj stočarstva

5. Stanovništvo Australije

5.1. Osnovni demografski indikatori

5.2. Hrvatska dijaspora u Australiji i Novom Zelandu

6. Urbanizacija Australije

7. Gospodarstvo Australije i Oceanije

7.1. Regionalne razlike

7.2. Povezanost s azijskim gospodarstvima

7.3. Gospodarsko značenje Australije u svijetu

8. Regionalna podjela Australije


Nazočnost predavanjima i seminarima, zrada i izlaganje jednog seminarskog rada


Uredno pohañanje nastave (80% termina), izrada i izlaganje jednog seminarskog

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeno.


Ispit 80% + seminar 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić 2004: Geografija Australije i Oceanije. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.II.

dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Meridijani, Samobor.


• McKnight, T. L. 1995: Oceania: The Geography of Australia, New Zealand and the Pacific Islands.

Prentice Hall.

• Robinson, G. M., R. J. Loughran, P. J. Tranter 2000: Australia and New Zealand. Arnold, London

Oxford Univ. Press Inc., New York.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Zemlje u razvoju


Prof.dr.sc. Reinhard Henkel, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb/ Sveučilište u Heidelbergu

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Upoznati studente s uzrocima nedovoljne razvijenosti i rastućih razlika izmeñu zemalja Sjevera i Juga, te ih

uputiti u probleme koji iz toga proizlaze. Stjecanje sposobnosti boljeg kritičkog razumijevanja teorija i

strategija, kao i institucija globalnih razvojnih procesa.Otvaranje mogućnosti rada u razvojnim programima.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Definiranje, mjerenje i problematiziranje "razvoja"

2. Teorije i strategije razvoja

3. Globalizacija, razvoj i nedovoljna razvijenost

4. Institucije i programi razvoja - Bilateralne insitucije - Multilateralne institucije - Nevladine organizacije

(NGO) i civilna društva - Programi strukturnih prilagodbi - Ciljevi milenijskog razvoja - Strategije

redukcije siromaštva

5. Izabrani aspekti i problemi razvoja – Stanovništvo – Zdravlje - Neformalni sector – Trgovina - Dugovi

6. Urbani i ruralni prostori razvoja


jedan seminar (pismeno/usmeno), priprema diskusije na temu.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, jedan seminar

(pismeno/usmeno), kolokvij (diskusija na temu).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit


Seminar 25%, kolokvij 25%, usmeni ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Potter, R.B., T. Binns, J.A. Elliott, D. Smith 2004: Geographies of development. 2nd ed., Harlow:

Pearson.

• D+C Development and Cooperation (English edition of Entwicklung und Zusammenarbeit) Published by

InWEnt – Internationale Weiterbildung und Entwicklung, Bonn (online versions: www.inwent.org/d+c )


• Nuscheler, Franz 2004: Lern- und Arbeitsbuch Entwicklungspolitik. 5th ed., Bonn: J.H.W. Dietz Verlag.

• Power, Marcus 2003: Rethinking development geographies. London and New York: Routledge.

• Roca, Zoran 1987: Demografsko ekološki slom. Zagreb: August Cesarec.

• United Nations Development Programme (UNDP): Human Development Report. Annually (Online:

http://hdr.undp.org).

• World Bank: World Development Report. Annually. Washington, D.C.: World Bank (Online:

www.worldbank.org).

• www.eldis.org ("The gateway to development information")

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: E-Škola

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc.dr.sc. Sanja Faivre, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja - -

Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Osposobiti studente, buduće nastavnike za rad s nadarenim učenicima, osposobljavanje studenata za

uključivanje Interneta u edukaciju i učenje na daljinu. Spremanje studenata za povezivanje sustava visokog

školstva i znanosti sa sustavom obrazaovanja u srednjim i osnovnim školama putem računalnih tehnologija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Sadražaji rada E-škole vežu se za sva geografska područja a konkretno se odnose na :

1. Sudjelovanje u izradi mini znanstveni projekata u školama uključenim u projekt E škole (to

podrazumijeva pomoć učenicima pri npr. sastavljanju ankete, anketiranju, terenskom kartiranju i dr.).

2. Osmišljavanje novih projekata.

3. Odgovaranje na pitanja uz korištenje geografske literature, oblikovanje odgovora na učenička pitanja

postavljena preko weba i priprema za objavljivanje na webu.

4. Prikupljanje i prikazivanje (prezentiranje) aktualnih i posebno obrazovnih geografskih tema ili pak

zanimljivih linkova.


Sudjelovanje u izradi barem jednog mini projekta, odgovaranje na pitanja (minimalno 10), osmišljavanje

dvaju novih projekta i priprema triju zanimljivih geogrfskih prikaza za objavljivanje na stranicama E-škole.


Prisustvovanje seminarima (80%), i izvršavanje prethodno navedenih zadataka.


Usmeni ispit


Urednost pohañanja seminara 10%, aktivnost na seminarima 10%, svaki se rad posebno ocjenjuje (rad na

mini projektu 10%, odgovori na pitanja 10%, osmišljavanje novih projekata i zanimljivih geografskih prikaza

40%, usmeni ispit 20 %.

OBVEZNA LITERATURA:

• Heinich R. et. al. 2001: Instructional Media and Technologies for Learning, Prentice Hall. p.432.

• Alessi S.M, Trollip S.R. 2000: Multimedia for Learning: Methods and Development, Allyn & Bacon,

p.580. 3 edition.

• http//hpd.botanic.hr./geo (Geografska e-škola, voditeljica: S. Faivre)


• Roblyer M.D. 1999: Integrating Educational Technology into Teaching. Prentice Hall. p.355. 2 edition.

• Gooden A.R. 1996: Computers in the Classroom: How Teachers and Students Are Using Technology to

Transform Learning. Jossey-Bass. p.192.

• Morrison G.R. et al. 1998: Integrating Computer Technology into the Classroom. Prentice Hall. p.379.

• Časopis - Teaching Geography

NAPOMENA:

NAZIV KOLEGIJA: Mineralogija i petrologija

AUTOR(I) PROGRAMA : Mr.sc. Dražen Kurtanjek, viši predavač, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA:





OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO


predavanja 30 (66,7%) nastavnik

vježbe 15 (33,3%) nastavnik

seminar - -


ECTS BODOVI : 4


CILJ KOLEGIJA: Usvajanje temeljnih pojmova i zakonitosti iz područja mineralogije i petrologije.

Upoznavanje s genezom, svojstvima i upotrebom minerala i stijena. Razvijanje vještina (terenskih i

laboratorijskih) prepoznavanja i determinacije minerala i stijena. Razvijanje sposobnosti kritičkog vrednovanja

mineraloško-petrološke problematike i njezine uloge u prirodoslovlju i općem obrazovanju.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1. Uvod - uvodne napomene o kolegiju, organizacija nastave, program kolegija Mineralogija i petrologija;

definicije minerala i mineralogije; historijat mineralogije.

2. Pravilna unutrašnja graña; trodimenzionalna, kristalna rešetka; Bravais-ove jedinične ćelije

3. Materijalne čestice (atomi, ioni, miolekule); kemijske veze u kristalima; kristalizacija.

4. Kristalna struktura; koordinacijski broj i koordinacijski poliedri; veličina atoma i iona.

5. Vanjski izgled kristala; kristalni sustavi; elementi simetrije na kristalu; kristalne klase.

6. Kemijska svojstva minerala (sastav, izomorfija, polimorfija); mineraloidi.

7. Fizička svojstva minerala (tvrdoća, čvrstoća, gustoća, kalavost, lom, boja, sjaj, toplinska, električna i

magnetna svojstva).

8. Sistematika minerala

9. Magmatske stijene-uvod; graña Zemlje; porijeklo i sastav magme; tektonika ploča.

10. Teksturne i strukturne karakteristike magmatskih stijena; stadiji u kristalizaciji magme; sastav i klasifikacija

magmatskih stijena.

11. Sedimentne stijene-uvod; sedimentni ciklus (trošenje, erozija, transport, taloženje, litifikacija).

12. Teksturne i strukturne karakteristike sedimentnih stijena; sastav i klasifikacija sedimentnih stijena (klastiti,

biogeni i organski sedimenti, kemijski sedimenti, vulkanoklastični sedimenti, rezidualni sedimenti).

13. Metamorfne stijene-uvod; osnovni čimbenici metamorfnih procesa (tlak, temperatura, kemijski aktivni

fluid), tipovi metamorfizma.

14. Sastav i klasifikacija metamorfnih stijena; metamorfni facijesi.

15. Metode odreñivanja i prepoznavanja minerala i stijena


kolokviji, seminari, samostalni rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): izvršenje obaveza

NAČIN POLAGANJA ISPITA : usmeni ispit


kolokvij + seminar + usmeni ispit

OBAVEZNA LITERATURA):

• Tajder, M. i Herak, M. 1972: Petrologija i geologija. Školska knjiga, Zagreb.

• Vrkljan, M. 2001: Mineraolgija i petrologija. Osnove i primjena. RGNF, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA :

• Thompson, G.R. & Turk, J. 1999: Earth Science and the Environment. Harcout Brace College Publishers,

Orlando.

NAPOMENA:

geografski odsjek marulićev trg 19...

Documents