EKONOMSKA GEOGRAFIJA U GEOGRAFSKOJ ZNANOSTI o Tradicionalna podjela geografije: o fizika geografija

o antropogeografija (human geography ali socijalna geografija) demogeografija geografija naselja prometna geografija turistika geografija agrarna geografija industrijska geografija trgovinska geografija kulturna geografija socijalna geografija politika geografija ... ekonomska geografija

o

Ekonomska geografija je dio antropogeografije ili socijalne geografije, a obuhvaa sadraje prometne geografije, turistike geografije, agrarne geografije, industrijske geografije i trgovinske geografije

RAZVOJ EKONOMSKE GEOGRAFIJE o Razvoj ekonomske geografije poinje u drugoj polovini 19. stoljea paralelno s razvojem moderne geografije

o U prvoj fazi razvoj ekonomske geografije poinje u okviru trgovinske geografije o U razdoblju 19. stoljea i industrijske revolucije dolazi do nastanka velikog broja proizvoda inaglog razvoja i irenja obujma trgovine trgovina je stoga tema prouavanja ekonomske geografije

o U 20. stoljeu panja se prebacuje na razvoj industrije i poljoprivrede (pejza kao odraz ljudskeaktivnosti) takvim trendom razvoja dolazi do razvoja pojedinih grana u okviru ekonomske geografije agrarne geografije, industrijske geografije

o Sve veim razvojem prometnog sustava i pojavom fenomena masovnog turizma tijekom drugepolovine 20. stoljea naglasak se prebacuje na prometnu geografiju i turistiku geografiju kao dijelova ekonomske geografije o o Paralelno s tim dolazi do velikog razvoja i irenja trgovakih centara te se naglasak vraa i na trgovinsku geografiju Danas se turistika, industrijska, prometna i agrarna geografija razvijaju kao samostalne geografske grane dok je razvoj trgovinske geografije i dalje u velikoj mjeri ostao u okviru ekonomske geografije najznaajnijih kola danas je ekonomska geografija najrazvijenija u SAD-u

o Vanost i poloaj ekonomske geografije nije isti u svim zemljama te razlikujemo nekoliko o Razdoblja u razvoju ekonomske geografije kao znanosti razlikuju se na osnovu dva kljunapitanja: o o to je objekt istraivanja ekonomske geografije? kakav je metodoloki pristup ekonomske geografije?

Objekt ekonomske geografije

o Objekt ekonomske geografije se tijekom vremena mijenjao razliite kole su tijekom vremenadavale razliit odgovor na pitanje to je objekt ekonomske geografije

o objekt je prostor kao sredina koja omoguuju razvoj ekonomske djelatnosti o objekt je pejza kao odraz ekonomskog djelovanja ovjeka

ljudske aktivnosti dovele su do promjena u prostoru npr. nekad slabo vrednovano primorje Francuske ili panjolske se pod utjecajem turizma razvilo u dohodovno podruje ekonomske geografije

o objekt su ekonomske djelatnosti i njihova organizacija suvremeni objekto Objekt ekonomske geografije nije ekonomija ni ekonomska djelatnost znanost Tradicionalni metodoloki pristup ekonomske geografije o o o Tradicionalni koncept traje do 1950-ih godina u Americi, do 1960-ih godina u Europi Objekt prouavanja je Zemljina povrina, prostor te pejza kao odraz meuovisnog odnosa prirodne osnove i ljudi Ekonomska geografija prema tradicionalnom pristupu objanjava oblike ekonomskih djelatnosti, izdvaja regije s obzirom na oblike proizvodnje i odgovarajue tipove pejzaa

o Pojam ekonomija podrazumijeva privredu ili gospodarstvo te ekonomiku odnosno ekonomsku

o Metode istraivanja: (analize se temelje na statistikim podacima deskripcija) jednostavne metode analize razmjetaja djelatnosti (gdje je to?) analize obujma proizvodnje (koliko je to?)

o Zbog naglaska prirodno-geografskih faktora, posebice u objanjavanju rasprostranjenosti

poljoprivrednih kultura te u razvoju agrarnih sistema u cjelini, govorimo o prirodnogeografskom determinizmu

o

Glavni predstavnici: o E. Friedrich glavna zadaa ekonomske geografije je opisati geografski razmjetaj ekonomske djelatnosti na Zemlji pri emu je poseban naglasak stavljen na utjecaj klime kao glavnog faktora razvoja poljoprivrede ekonomska podruja dovodi u izravnu vezu s Kppenovom klasifikacijom klime te izdvaja 8 tipova ekonomskog iskoritavanja najznaajnije djelo: Allgemeine und spezielle Wirtschaftgeographie iz 1926. godine

o E. Obst iako stavlja vei naglasak na prirodno-geografske faktore, ipak analizira razvojekonomskih djelatnosti i sa stajalita utjecaja antropogeografskih imbenika razlikuje tri stupnja iskoritenosti ekonomskih podruja

najznaajnije djelo: Allgemeine Wirdschafts- und Verkehrsgeographie iz 1959. godine prirodno-geografske faktore

o S. N. Dicken u svojoj tipologiji ekonomskih podruja ponovno stavlja naglasak na o najznaajnije djelo: Economic Geography iz 1955. godine

H. Bsch slubeno se ubraja u predstavnike tradicionalnog koncepta, no njegov rad predstavlja prekretnicu te prijelaz u suvremeni koncept ekonomske geografije kroz spregu prirodnih i antropogenih imbenika u prvi plan stavlja ekonomske djelatnosti i njihov utjecaj na prostor te na taj nain objanjava prostorno ureenje gospodarskih djelatnosti (privrede) najznaajnije djelo: Weltwirtcshaftsgeographie iz 1966. godine

Moderni koncept ekonomske geografije

o Razvoj nove ekonomske geografije posljedica je sve vee kritike tradicionalnih pristupa u

geografiji te razvoja nove geografije ijim se zaetnikom smatra Fred K. Schfer koji se zalae za naputanje koncepta tradicionalne geografije temeljene na horolokoj regionalnoj geografiji te za primjenu nomotetikog pristupa

o

Sredinom 20. stoljea tradicionalni koncept ekonomske geografije zapada u krizu uslijed preoptereenosti geodeterminizmom i deskripcijom te injenicom da se statistikim podacima nisu mogle objasniti sve promjene u prostoru razvojem prometa (ponajprije pomorskog) javljaju se jeftine sirovine... to se vie ne uklapa u klasini koncept razvoja ekonomske geografije u kojemu je postojala izrazita meuzavisnost prirodnih faktora i razvoja ekonomskih djelatnosti koja se vie ne vidi

o Neka podruja naglo se razvijaju iako nemaju prirodne prednosti, nastupa globalno razdoblje,

o Istraivanja u suvremenoj ekonomskoj geog. karakteriziraju tri filozofska pristupa: pozitivizam,strukturalizam i humanizam

o Objekt prouavanja postaju ekonomski prostorni sistemi, a mijenja se i pristup prouavanju te seuvodi sustavni pristup kojim je mogue objasniti odreene procese koji uzrokuju razlike meu pojavama u prostoru o sustav je openito skup elemenata izmeu kojih postoje veze i odnosi, a promjena jednog elementa utjee na promjene drugih elemenata ili sustava u cjelini zato je ba tamo i kakav je utjecaj na ostale elemente i strukture

o Sustavnim pristupom ne objanjava se samo gdje je to i koliko ega ima, ve ono najznaajnijeo Naputa se prirodni determinizam (geodeterminizam), a zamjenjuju ga ekonomski determinizam prema kojemu je ekonomska osnova drutva glavni imbenik razvoja Schtzl (1981.) ekonomski prostorni sistemi

o Razliiti autori dali su razliite koncepte meu najprihvaenijima je onaj to ga je dao L. o struktura ini je razmjetaj ekonomskih djelatnosti unutar jednog sistema na lokalnoj iliregionalnoj razini (lokacijska ili regionalna struktura)

o interakcija djelovanje jedne strukture na drugu istog ili drugog sistema ogleda sekroz cirkulaciju ljudi, robe, kapitala i informacija izmeu lokacija odnosno regija

o proces dinamika promjena u prostornoj (lokacijskoj ili regionalnoj) strukturi posljedica je djelovanja prostornih interakcija kao i djelovanja lokalnih i regionalnih razvojnih faktora (npr. deagrarizacija, deruralizacija, industrijalizacija) o o Meu sistemima postoji hijerarhijska meuovisnost te s obzirom na veliinu moemo razlikovati lokalne, regionalne, nacionalne i svjetske (globalne) ekonomske sisteme S obzirom na funkcije razlikujemo proizvodne (agrarni, industrijski, energetski, rudarski) i uslune (prometni, trgovinski...) ekonomske sisteme strukturama, interakcijama i procesima u gospodarskim djelatnostima SISTEMSKI PRISTUP o U suvremenoj ekonomskoj geografiji danas se primjenjuje sustavni ili sistemski pristup kako bi se objasnile pojave i promjene u prostoru (elemenata ili podsistema)

o Ekonomska geografija je znanstvena disciplina o prostornim

o Analiziraju se meuodnosi unutar cjeline sastavljene od brojnih meusobno povezanih dijelova o Sistem je skup elemenata izmeu kojih postoje odreene veze i odnosi promjena u jednomelementu uzrokuje promjene u ostalim elementima i u cijelom sistemu o Tipovi sistema prema protoku energije i tvari:

o izolirani sistem nema izmjene tvari ni energije (takav je vjerojatno samo svemir) nemaju primjenu u geografiji

o zatvoreni sistem postoji izmjena energije, ali ne i tvari (npr. hidroloki ciklus) o otvoreni sistem postoji izmjena tvari i energije (takva je veina sistema: atmosfera,ekosistemi, poljoprivreda, prometni sistem, industrija...) o Tipovi sistema prema stupnju poznavanja procesa ('prozirnosti'):

o crna kutija poznati samo ulaz i izlaz

o siva kutija poznati jo i manji podsistemi o bijela kutija poznate komponente, putovi i spremita energije i tvari o S obzirom na ravnoteu sistema, sistem moe biti: stabilan, nestabilan (npr. padina), dinamiki stanje ujednaenog ulaza i izlaza to dovodi do postupnih promjena Povratna sprega

o S obzirom na procese izvan sistema i njihov utjecaj na procese u sistemu moemo govoriti opovratnoj sprezi (feedback) pojava kad se zbog vanjskog utjecaja jedan element u sustavu promijeni, time naruava ravnoteu i utjee na ostale elemente, tj. prouzrokuje niz promjena na njima o Oblici povratne sprege:

o negativni feedback porast aktivnosti jedne komponente uzrokuje pad aktivnosti drugekomponente te djeluje prema uspostavljanju ravnotee

primjer: uz strmu obalu veliki valovi uzrokuju razaranje s vremenom se smanjuje strmina smanjuju se valovi i razaranje elemenata u istom smjeru te djeluju prema daljnjem naruavanju ravnotee

o pozitivni feedback serija progresivnih promjena unutar sistema promjena primjer: neka industrija zbog uspjenog proizvoda poveava proizvodnju privlai radnu snagu ime uzrokuje migracije dolazi do daljnjeg poveanja proizvodnje to povlai daljnje migracije EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA o o Ekonomska struktura stanovnitva jedan je od indikatora ope razvijenosti nekog drutva (tj. socioekonomskog razvoja) Ekonomsku strukturu stanovnitva moemo promatrati s dva aspekta: o u uem smislu: struktura prema sektorima djelatnostima (sve ee se koristi) vlasnitva, domainstva, prema izvorima prihoda, prema mjestu stanovanja (socioekonomska struktura)

o u irem smislu: struktura prema poloaju (ugledu) zanimanja u drutvu, sektorima

o o

Prilikom analize ekonomske strukture stanovnitva udjeli se odnose iskljuivo na aktivno stanovnitvo Koncepti izdvajanja aktivnog stanovnitva:

o koncept zaposlenosti (veinom naputen) aktivno stanovnitvo ine svi koji obavljajuneku djelatnost i za to dobivaju plau (poljoprivrednici? obrtnici?)

o koncept radne snage (preporuka UN-a, iroko prihvaen) osobe obaju spolova koje ineponudu radne snage raspoloivu za proizvodnju dobara i usluga, ukljuujui zaposlene i nezaposlene

obiljeje koncepta je rad radi stjecanja sredstava za ivot

o Ekonomski aktivno stanovnitvo (prema kriteriju radne snage): o sve zaposlene osobe rade puno radno vrijeme rade pola radnog vremena rade manje od pola prosjenog radnog vremena

o sve osobe koje obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu aktivni u poljoprivredi, zanatstvu osobe koje rade za vlastiti raun

pomaui lanovi obitelji

o nezaposlene osobe u odreenom razdoblju nezaposleni koji su bili zaposleni osobe koje prvi put trae zaposlenje

o

o Ekonomski neaktivno stanovnitvo (prema kriteriju radne snage):osobe koje imaju samostalan izvor prihoda osobe koje primaju mirovinu osobe koje se pripremaju ili koluju za neko zanimanje i imaju stipendiju i sl. ostale gospodarski neaktivne osobe koje ne rade niti trae posao (rentijeri i sl.)

o ekonomski ovisne osobe (uzdravane)djeca do navrene 15. godine kuanice osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na teret roditelja, roaka i sl. osobe nesposobne za rad i bolesne osobe

o

Prema kriteriju prihoda aktivno stanovnitvo ine svi oni koji imaju prihod, tj. aktivno stanovnitvo prema kriteriju radne snage te neaktivne osobe koje imaju vlastiti izvor prihoda prema kriteriju radne snage

STRUKTURA STANOVNITVA PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI o Struktura stanovnitva prema sektorima djelatnosti:

o primarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu,ali i vodoprivredi

o sekundarni

sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno graevinarstvu, energetici i proizvodnom zanatstvu

u

rudarstvu,

industriji,

o tercijarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u neproizvodnim gospodarskimgranama uslunom zanatstvu, prometu, ugostiteljstvu, turizmu, trgovini, novarstvu i sl. dohodak, ve ga troe u upravi, obrani, kolstvu, zdravstvu, znanosti i kulturi

o kvartarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u djelatnostima koje ne stvaraju o kvintalni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u informatikim djelatnostimao o Uoeno je da zastupljenost zaposlenih po sektorima djelatnosti odraava opi stupanj razvijenosti Prvu podjelu na sektore dali su Fischer i Clark prije Drugog svjetskog rata, no njihova podjela imala je nejasne kriterije razvrstavanja u djelatnosti kriterije prema kojima se neke djelatnosti svrstava u neki sektor, a glavni kriteriji su: o intenzitet tehnikog napretka (mjeren kroz produktivnost) zasienost, odnosno elastinost potranje

o Fourasti 1954. godine i Eisler 1970. godine dopunjavaju taj model te razrauju model i daju

Obiljeja sektora:

o I. sektor osrednji tehniki napredak i postojana, blago rastua potranja o II. sektor snaan tehniki napredak (porast produktivnosti) i promjenjiva potranja o III. sektor slab tehnoloki napredak (rast produktivnosti), stalno rastua potranja (iztoga proizlazi i dananji porast potreba za radnom snagom)

o Razliiti intenzitet tehnikog napretka te razliiti uvjeti potranje dovode do promjena udjelazaposlenih u pojedinim sektorima: I. sektor obiljeava porast produktivnosti pa dolazi do vika radne snage prelijevanje u II. sektor koji ispoetka obiljeava jak porast potranje pa prima vikove radne snage, kasnije doivljava snaan tehnoloki napredak i porast produktivnosti viak radne snage se prelijeva u III. sektor koji ima slab porast produktivnosti, ali i rast potranje uz stalan porast radne snage o o o o Od poetka 19. stoljea poinje znatno smanjenje I. sektora, najvie u korist II. sektora Poetkom 20. stoljea poinje znatniji rast III. sektora, ali II. sektor jo uvijek raste bre Sredinom 20. stoljea II. sektor stagnira i od 1960-ih poinje se smanjivati, a III. sektor ekspandira na raun I. i II. sektora Danas u primarnom sektoru radi oko 10% radne snage, a u sekundarnom i tercijarnom sektoru po 45% promjene u prostoru:

o Socioekonomskim razvojem dolazi do preraspodjele stanovnitva izmeu sektora to uzrokuje o preobrazba naselja (fizionomska nema gospodarskih zgrada, tip gradnje...) o promjena naina ivota (radno vrijeme, slobodno vrijeme...) sve vea socijalnapokretljivost (turizam, promet...) PRIMJENA MODELA DJELATNOSTI o o EKONOMSKE STRUKTURE STANOVNITVA PREMA SEKTORIMA

Struktura aktivnog stanovnitva koristi se kao pokazatelj razvijenosti (faze drutvenoekonomskog razvoja) Openiti slijed promjena sektora djelatnosti od 1800. do 1950. godine:

I II III II I o

II I III

II III I

III

Openito nii stupanj zaposlenih u primarnom sektoru oznaava vii stupanj razvijenosti

o u razvijenim zemljama u primarnom sektoru je zaposleno < 5% aktivnog stanovnitva o u nerazvijenim zemljama u primarnom sektoru je zaposleno preko 60% aktivnogstanovnitva

o u SAD-u 3% stanovnitva 'hrani' Ameriku i izvozi hranu, a u Bangladeu 67% stanovnitvane uspijeva proizvesti hrane dovoljno za prehranu cjelokupnog stanovnitva

o Potrebno je voditi rauna da je u tercijarni sektor ukljuen i kvartarni sektor pa se moe dobitikriva slika razvijenosti takav je bio sluaj nekadanjih socijalistikih drava, a zadrao se u veini tranzicijskih zemalja ENERGETSKI IZVORI

o Geografija izvore promatra kompleksno te razlikuje prirodne i drutvene izvoreo o Drutvene izvore ine stanovnitvo i kapital Prirodni izvori:

o neobnovljivi izvori oni izvori ije koritenje moe voditi iscrpljivanju zaliha (jednomiskoriteni nenadomjestivi su)

reciklirajui izvori: rude eljeza, uran... nereciklirajui izvori: fosilna goriva... nepaljivim koritenjem mogu biti uniteni (ume, tlo...) prirodnog ciklusa

o uvjetno obnovljivi izvori pojedini izvori koji su obnovljivi uz paljivo gospodarenje, a o obnovljivi izvori mogu se koristiti neprestano i trajno (s ljudskog stanovita) i dio su o Rezerve poznati izvori koji se smatraju iskoristivima pri trenutnim tehnolokim i ekonomskimuvjetima

o iskoriteno je ono to je povoljno da bi se ilo dalje treba bolja tehnologija i viesvjetske cijene

primjer: ugljen se u Njemakoj prestao kopati nakon to su iskoritena povoljna nalazita, preostala leita su teko dostupna to poveava cijenu te je jeftinije uvoziti ugljen sa svjetskog trita na komercijalnoj razini

o primjer: snaga valova jo nije tehnoloki dovoljno uznapredovalo da bi se mogli koristiti o primjer: fuzija vie energije se troi na postizanje uvjeta (temperatura i tlak) nego to sefuzijom oslobaa o Rezerve nisu isto to i izvori magnetske energije i gravitacije POTRONJA ENERGIJE o o U potronji komercijalne energije nafta ini 33%, ugljen 28%, plin 27%, nuklearna energija 8%, a ostali izvori oko 4% ivotinjska snaga (za vuu ili noenje), privatna uporaba solarne, hidroenergije i energije vjetra, drvo za ogrjev i druga tradicionalna goriva za grijanje, kuhanje, osvjetljenje ine do 20% potronje energije u svijetu, u pojedinim nerazvijenim zemljama i do 90% 2.6 puta (s 3.9 na 10.2 mlrd tona n.e.), a od 1950. godine se uetverostruila

o Sunce je primarni izvor gotovo sve energije na Zemlji uz izuzetak geotermalne energije,

o Tijekom vremena struktura potronje se mijenjala u 40 godina potronja se poveala vie od

o o o

Najbri porast potronje energije zabiljeen je krajem 1960-ih, a poetkom 1980-ih dolazi do stagnacije potronje Ope kretanje potronje energije u poetku je najslinije kretanju potronje nafte, a zatim plina Dananje statistike daju razliite procjene budue potronje, no sve se slau da e udio nafte stagnirati dok se oekuje daljnji rast udjela plina i obnovljivih izvora energije to je povezano i s procjenama postojeih rezervi fosilnih goriva Svijet danas karakterizira nejednaka potronja: o o o o preko polovice energije potroi se u samo pet zemalja (SAD, Kina, Rusija, Japan, Indija), a u 10 zemalja gotovo 2/3 energije ak est zemalja (5 + Njemaka) troe vie energije nego cijela Afrika SAD imaju oko 4.6% svjetskog stanovnitva, a ine vie od 23% svjetske potronje energije zemlje G7 imaju 11% svjetskog stanovnitva, a ine vie od 40% svjetske potronje energije

o

o stanovnitva nerazvijenih zemalja troi manje od 30% energijeo Posljedice takve nejednake potronje su veliko poveanje oneienja te bitno smanjenje zaliha

2004. godine proizvedeno je 24.5 milijardi tona CO2 ili 3.3 tone po stanovniku

o I slabije razvijene zemlje troe sve vie energije te, iako potronja u razvijenim zemljama stagnira,troi se sve vie energije o Takva raspodjela potronje dovodi do konflikta: o o o o razvijeni ele odrati status quo ili smanjiti potronju (ouvanje okolia, paljivo raspolaganje rezervama) nerazvijeni ele poboljanje ivotnih uvjeta, za oneienje okrivljuju razvijene, trae svoj 'red' za napredak

Najvei porast potronje biljee tzv. nove zemlje u koje ubrajamo nekadanju skupinu nerazvijenih zemalja te Kinu i Indiju Nejednaki raspored energetskih izvora u svijetu dovode do razvoja trgovine te je nafta usprkos laganoj stagnaciji jo uvijek najzastupljenija pojedinana roba u svjetskoj trgovini vrijednosti izvezene robe za uvoz nafte, a nakon porasta cijena nafte taj udio je jo vie porastao

o Pojedine slabije razvijene zemlje (Indija, Pakistan, Niger...) bile su prisiljene davati i izmeu i

KORITENJE ENERGIJE ZA RAZVOJ o Prvi izvor energije bila je ljudima njihova vlastita snaga i direktna Suneva energija

o vatra nauili su je koristiti prije oko 1.5 milijuna godina za grijanje, pripremu hrane,peenje gline, osvjetljavanje

o domae ivotinje za vuu i noenje tereta o oko 3200. g.p.n.e. Egipani su izmislili jedro i koristili ga za pokretanje brodova o pred oko 2000. g.p.n.e. izmislili su nain koritenja snage vode na vodopadima i tekuojvodi jednostavni vodeni kota kao pretea turbine o sve do 17. stoljea moemo govoriti o marginalnom koritenju energije

Koritenje energije od 18. do sredine 19. stoljea o Drvo je glavni izvor energije, no krajem 18. stoljea potreba za drvom i sjea premauje rast te ugljen preuzima primat prijevoza ugljena iz rudnika vagonima u poetku su vagone vukli ljudi, kasnije konji

o Poveanjem potranje za ugljenom trae se nove metode kopanja i vaenja te razvoj tehnologije

o Poseban problem predstavljala je voda u rudnicima 1698. godine Thomas Savery jepatentirao pumpu za ispumpavanje vode iz kopova koja je bila pogonjena prvim upotrebljivim parnim strojem ureajem za pretvaranje toplinske energije u mehaniku energiju

o 1769. James Watt patentirao je bitno uinkovitiji stroj i tako omoguio primjenu parnog stroja iza druge namjene osim pumpanja i izbacivanja vode iz rudnika

o Parni stroj postaje nositelj razvoja industrije i prometa tijekom industrijske revolucije kadapoinje silan porast potronje energije parom pogonjeni strojevi zamjenjuju ljudski rad, a parobrodi potiskuju jedrenjake

o Laki i produktivniji rad potie stjecanje vie dobara ime dolazi do porasta standarda iomoguen je znatniji porast stanovnitva te porast kupovne moi to dovodi do porasta potranje koji uzrokuje porast potronje energije Koritenje energije u 19. stoljeu o Stoljee otkrivanja novih izvora energije kao i naina njezine primjene elektrogenerator (Faradey u UK, Henry u SAD-u) o 1860-ih godina izumljen motor s unutranjim izgaranjem koji omoguuje razvoj prvih vozila o 1866. godine Nikolaus August Otto i Eugen Langen konstruirali su etverotaktni motor tada pogonjen na plin)

o 1830-ih godina je otkriven je nain pretvaranja mehanike energije u elektrinu energiju

o 1885. Gotlieb Daimler i Karl Benz neovisno su etverotaktni motor pokrenuli na benzin (doo 1892. godine Rudolf Diesel je konstruirao dizelski motor

Koritenje energije u 20. stoljeu

o Od 1900. godine potronja energije se udvostruuje svakih 20 godinao Razlozi rasta potronje energije:

porast stanovnitva i porast standarda izum novih troila energije proizvodnja proizvoda iji nastanak troi puno energije neenergetska potronja fosilnih goriva

o Od 1980-ih dolazi do usporavanja rasta potronje energije kao posljedice krize i porasta cijena tedo izuma troila koja troe manje energije FOSILNA GORIVA

o Fosilna goriva su oblik Suneve energije uskladitene kroz proces fotosinteze u zelenimbiljkama

o Fosilna goriva obuhvaaju ugljen, naftu i zemni plin o Fosilna goriva danas ine 85-90% svjetske potronje energije procjenjuje se da je godinjapotronja fosilnih goriva onolika koliko je nastalo tijekom jednog milijuna godina

o Posljednjih godina ponovno raste udio ugljena zbog velike proizvodnje u Kinio Procjene postojeih rezervi fosilnih goriva: o ugljen: kameni za 200 godina, smei za 230 godina, lignit za 400 godina nafta za 45 do 50 godina plin za 120 godina

Prijelomni dogaaji u koritenju energije:

o u 18. stoljeu dolazi do proizvodnje pare prijelaz s drva na ugljen omoguio jeindustrijsku revoluciju o o krajem 19. i poetkom 20. stoljea poinje koritenje nafte i plina koji su istiji i komotniji za koritenje te postupno istiskuju ugljen 1960-ih godina nafta preuzima primat od ugljena tako se proizvodilo 20% elektrine energije u svijetu UGLJEN

o poslije Drugog svjetskog rata poinje se koristiti nuklearna energija krajem 1990-ih

o Ugljen je bio osnova za industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji, Zapadnoj Europi i SAD-u o Usprkos najduljoj eksploataciji (dulje od 200 godina) ugljen ima najdugotrajnije rezerve meufosilnim gorivima (200-400 godina) o Prema starosti, kalorinoj vrijednosti i primjenjivosti izdvajamo tri skupine ugljena:

kameni ugljen 7-9 tisua kalorija koristi se u kemijskoj industriji i metalurgiji (koks), kao gorivo u termoelektranama; rezerve se procjenjuju na 200 godina smei ugljen i lignit 3-6 tisua kalorija koristi se kao gorivo; rezerve smeeg ugljena procjenjuju se na oko 230 godina, a lignita na oko 400 godina

o

Najvei svjetski proizvoai ugljena su Kina, SAD, Indija, Australija, Rusija i JAR o polovicu svjetske proizvodnje dre Kina i SAD

o est zemalja dri proizvodnjeo o o Ukupna godinja proizvodnja ugljena iznosi blizu 5 milijardi tona Bez obzira na vanost nafte u apsolutnom smislu koliina proizvedenog ugljena raste Od poetka 1990-ih ukupna svjetska proizvodnja uvelike se podudara s Kinom koja biljei vrlo brz rast o o o o od 1980. do 2003. godine imala je porast 2.4 puta tj. preko 850 tona istovremeno proizvodnja u svijetu se poveala 1.3 puta ili 1100 milijuna tona oko 57% svjetskih rezervi nalaze se u SAD-u (27%), Rusiji (17%) i Kini (13%)

Ukupne rezerve ugljena se procjenjuju na 1000 milijardi tona, no nejednak je raspored u svijetu

o oko zaliha nalazi se u samo pet zemalja (SAD, Rusija, Kina, Indija, Australija) o Svijet takoer karakterizira i nejednaka proizvodnja iako su najvei proizvoai ujedno inajvei potroai, ugljen se troi svuda u svijetu te dolazi do razvoja trgovine ugljenom o o Glavni izvoznici kamenog ugljena 2003. godine bili su Australija, Kina, Indonezija, JAR i Rusija, a najvei uvoznici Japan, Juna Koreja, Njemaka, UK i Rusija Veina ugljena danas se koristi u termoelektranama

o Sredinom 20. stoljea dolazi do smanjenja vanosti ugljena zbog: nafte jeftina i primjenjiva pad cijena ugljena pritiska ekologa uvoenje plina kao istijeg, ima manju emisiju CO2 i SO2 koji sudjeluju u kiselim kiama i efektu staklenika politike odluke usmjerenost na nuklearnu energiju ostalih razloga stagnacija metalurgije iz povoljnih leita u Australiji i SAD-u na svjetsko trite se plasira jeftiniji ugljen

o

Smanjenje znaenja ugljena kao energenta dovodi do kriza tradicionalnih rudarskih podruja (UK, Njemaka, Belgija...), zatvaranja rudnika te brojnih socijalnih i ekonomskih posljedica, posebice u jae usmjerenim podrujima Javlja se potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, no problem je u niskokvalificiranoj radnoj snazi zbog ega se javlja potreba za dokolovanjem nekadanjih rudara U prvoj fazi nekadanja rudarska podruja stagniraju i propadaju, no u novije vrijeme dolazi do njihove revitalizacije te se u bazene smjeta novija, ista industrija

o o

NAFTA

o Nafta se koristi od najstarijeg vremena u starom Egiptu je koritena kao sredstvo zamumificiranje, a indijanska plemena su je koristila kao lijek

o Prijelomna godina u eksploataciji nafte bila je 1840. kada je Kanaanin Abraham Gesner otkriodobivanje petroleja iz sirove nafte petrolej je brzo postao glavni nain rasvjete, ira primjena dovela je do breg rasta cijena sirove nafte o Potreba za pronalaskom novih izvora i tehnologija vaenja i prijevoza dovodi do poetka naftne industrije: 1857. godine poinje crpljenje nafte u Rumunjskoj 1859. godine iz naftne buotine u Pensylvaniji parnim strojem se crpi nafta uskoro su izbuene brojne nove buotine u okolici ime je dolo do pada cijena s 20$ na 10c za barel (159 l) pojavljuju se vikovi koji se poetkom 1860-ih izvoze na atlantsku obalu SAD-a

1865. godine napravljen je prvi cjevovod koji je vodio 8 km od buotine do eljeznike postaje

o Krajem 19. i poetkom 20. stoljea istraivanja poinju i u drugim saveznim zemljama SAD-a(Texasu, Kaliforniji i Oklahomi), a buotine se bue i drugdje u svijetu u Europi, Junoj Americi, na Bliskom istoku (prva buotina izbuena je 1908., u Iraku 1927., a u Saudijskoj Arabiji 1938.) o Glavni svjetski proizvoai nafte (2004.) su Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Iran, Meksiko, Kina i Venezuela o Norveka i UK su vodei proizvoai nafte iz podmorja

Koritenje nafte tijekom vremena o Do poetka 20. stoljea glavna namjena bila je dobivanje petroleja benzin i ostale frakcije su bacane o tek uvoenjem elektrine struje za rasvjetu petrolej postaje nepotreban

o Tijekom Prvog svjetskog rata naglo raste potranja zbog goriva za brodove i avioneo o U razdoblju izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata porast automobilizacije i mehanizacija poljoprivrede uvjetuju porast potrebe za benzinom U Drugom svjetskom ratu nafta se koristi za gorivo, a kao sirovina za TNT primjenu dolazi do diversifikacije primjene nafte

o Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do vrlo brzog razvoja industrije i prometa to poveava o 1950-ih i 1960-ih nafta postaje glavni energent razvija se tehnologija vaenja, otkrivaju senova nalazita te je cijena nafte niska i raste potronja o o porast potronje vodi do gospodarskog razvoja i porasta standarda to uvjetuje daljnji porast potronje i potranje u proizvodnji dominira nafta s Bliskog istoka (iako se sve do 1970-ih buotine zapravo nalaze u stranom vlasnitvu)

o 1960-ih godina otkrivena je nafta na Aljaski i u podmorju Sjevernog mora

o

Sve do 1973. godine svjetski potroai ponaali su se kao da nije rije o neobnovljivom, konanom izvoru energije

o 1. naftni ok (1973.) o uzrok: arapsko-izraelski rat (1967.-1973.) uslijed kojeg su arapske zemlje smanjile iliprekinule isporuku nafte SAD-u i njima bliskim (zapadnim) zemljama i Japanu

o OPEC uetverostruuje cijene s ispod 3$ po barelu na 11$ po barelu o posljedice: tednja u mnogim zemljama, racionalno i efikasno koritenje energije,prelazak na druge energente o istovremeno zapoinju jaa istraivanja u Sjevernom moru, na Aljaski i u Rusiji

o 2. naftni ok (1979.-1980.) o uzroci: zaotravanje na Bliskom istoku, Iranska revolucija i svrgavanje (proamerikog)aha Reze Pahlavija to je dovelo do prestanka isporuke SAD-u nastavio

o OPEC udvostruuje cijene s 13-14$ na gotovo 30$ po barelu, a postupan rast se o ukupan rast cijena od 1973. do 1981. godine je s 2.8$ na iznad 34$ po barelu to jepoveanje od preko 12 puta 1980. godine zabiljeena je najvia cijena nafte u 20. stoljeu 101$ o posljedice: tednja, no razliito u razliitim kategorijama zemalja Njemaka je smanjila uvoz nafte, ali su se trokovi poveali 9 puta u zemljama OECD-a od 1973. do 1985. dolazi do porasta potronje energije od 5$ dok je porast BNP-a bio 30% to je rezultat efikasnijeg koritenja energije siromane zemlje su najtee pogoene jer nemaju 'prostora' za tednju pa poinju dizati kredite i upadati u dugove to je danas jedan od najveih problema

o Nakon 1981. godine cijena zbog rastue ponude postupno opada i 1986. godine dostie 13$(povremeno i nie) ponovni porast potronje, rekord iz 1979., dosegnut je tek sredinom 1990-ih

o 3. naftni ok (1990.-1991.)o uzrok: zaljevski rat o naftnom oku

o zbog velikih zaliha i isporuke od ostalih zemalja ok je umanjen te samo uvjetno govorimo o 4. naftni ok (2008.) neslubeni zabiljeena je najvea cijena nafte ikadaUzroci oscilacija cijena nafte u posljednjih 30 godina

o Proizvodnja i trgovina (time i cijene) pod oitim su utjecajem politikih i vojnih zbivanja topotvruju etiri naftna oka politike nestabilnosti uzrokovale su rast cijena nafte

o Proizvodnja i trgovina pod utjecajem su ekonomskih kretanja to potvruje pad potranje, atime i pad cijena uzrokovani azijskom ekonomskom krizom 1990-ih godina te ponovni porast potranje poetkom 2000-ih to uz ogranienu isporuku dovodi do porasta cijena

oo o

Zemlje OPEC-a ranije su proizvodile vie nego to mogu prodati pa su oscilirale cijene danas proizvode manje kako bi odrali visoke cijene Nafta danas, osim to je glavni energent, je i glavni svjetski posao s velikim gospodarskim i politikim posljedicama Meu vodeim multinacionalnim kompanijama su i one iz petrokemijske industrije: Exxon, BP, Royal Dutch, ENI...

o Uzroci rasta cijena nakon 2000. godine: pad vrijednosti amerikog dolara pad kamatnih stopa u SAD-u prelijevanje sredstava u financijski sektor

rast potranje u SAD-u, Kini i Indiji SAD dnevno uveze 12 milijuna barela nafte Kina dnevno potroi 7 milijuna barela (1980-ih godina 1.7 milijuna barela) Indija dnevno potroi 2.5 milijuna barela

smanjenje proizvodnje OPEC-a kako bi se odrale cijene politika nestabilnost

Trgovina naftom

o Nafta je danas najznaajnija roba u svjetskoj trgovini to je posljedica neravnomjernograsporeda proizvodnje o Bliski istok ima oko svjetskih zaliha, a sa sjevernom Afrikom i iznad 70% zaliha nafte, a obuhvaa samo 2% svjetskog stanovnitva zbog ega ima ogromne mogunosti izvoza Veina najrazvijenijih zemalja (uz izuzetak UK i Norveke) nema dovoljno nafte za svoje potrebe Trgovina naftom je u pojedinim zemljama glavni izvor prihoda Udio nafte u vrijednosti izvoza (1999.): Saudijska Arabija Nigerija Libija Kuvajt Venezuela 88% (+ 8% preraevine) 96% 95% (ukljuujui plin) 89% (ukljuujui preraevine) 82% (ukljuujui plin)

o Zemlje OPEC-a imaju 78% zaliha nafte iako u dananjoj proizvodnji sudjeluju s oko 40%o o o

o Proizvodnja nafte u Hrvatskoj opada i 1998. godine je iznosila oko milijun tona nafte, a istodobnouvoz nafte oscilira i 1998. je iznosio 3.5 milijuna tona nafte o Primjena nafte danas:

o gorivo u prometu o sirovina u industriji o ostalo (maziva i sl.)Uvjeti eksploatacije nafte o

59% (45% benzin, 7% dizel, 7% korozin) 26%

o grijanje i proizvodnja el. struje2%

13% (plastika, gnojiva, umjetna vlakna, lijekovi...)

Lokacija leita nafte je esto nepovoljna: o o o o hladna podruja (Sibir, Aljaska) tropske praume (Indonezija, Nigerija) pustinje (Bliski istok, sjeverna Afrika...) valovito more (Sjeverno more)

o o

Takva lokacija leita uvjetuje rast cijena eksploatacije i transporta, a time i konanu cijenu nafte Kako bi se unaprijedila eksploatacija i prijevoz, dolazi do razvoja novih tehnologija i to razvojem satelitskih istraivanja, gradnjom stabilnih platformi, koritenjem supertankera i cjevovoda Problemi koji se oekuju u budunosti: o o o nestaica energije zbog iscrpljivanja izvora porast cijena to e biti problem za nerazvijene ekoloki problemi u svim fazama: dobivanju, transportu i potronji

o

PLIN o Plin se u nalazitima nalazi samostalno ili uz naftu

o U prolosti se esto beskorisno spaljivao na crpilituo Danas je plin energent s najbre rastuom potronjom meu energentima, a vjerojatno e njegov udio koji je danas iznad 25% i dalje rasti Od 1970. godine potronja i proizvodnja plina biljee brz porast potronja poveana skoro 3 puta Razlozi porasta potronje plina: o o poznate rezerve znatno su vee od nafte (oko 120 godina) najjeftiniji meu fosilnim gorivima istu koliinu energije

o Tri zemlje (Rusija, SAD, Kanada) proizvode blizu polovice svjetske koliine proizvodnje plinao

o

o najii meu fosilnim gorivima izgaranjem se isputa plinova u odnosu na ugljen za o lako se prevozi transport plina u meunarodnoj trgovini se odvija 80% plinovodima i20% tankerima kao ukapljeni plin

o Glavni izvoznici plina su Rusija, Kanada i Alir koji sudjeluju s 53% ukupnog izvozao Glavni uvoznici plina su SAD, Njemaka, Japan, Ukrajina i Italija koristi u domainstvu, za proizvodnju elektrine energije, za grijanje te u kemijskoj industriji Proizvodnja plina u Hrvatskoj o o Hrvatska proizvodi priblino svojih potreba, a se uvozi, gotovo sve iz Rusije plinovodima Od sredine 1990-ih veliina uvoza plina stagnira dok je uvoz u laganom porastu

o U mnogim zemljama plin postaje zamjena za ugljen i naftu (tamo gdje je mogue), najee se

o Trenutno se u Hrvatskoj plin vadi na 92 buotineo Najznaajnija plinska polja su utica, Ivani, Jeevo, Klotar, Molve, Kalinovac, Ferdinandovac, Legrad, Lipovljani, plinsko polje Ivana u Jadranskom moru U rafinerijama su proizvedene 304 tisue tona ukapljenog plina i 250 tisua tona rafinerijskog plina

o 2003. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 2189 milijuna kubinih metara prirodnog plinao

NUKLEARNA ENERGIJA

o U svojim poecima iskoritavanja u civilne svrhe nuklearna energija je viena kao odgovor nasvjetske energetske potrebe o o Nuklearna energija je ist, siguran, trajan i jeftin izvor energije Nakon Drugog svjetskog rata i tijekom utrke u naoruanju javlja se tendencija podravanja mirnodopske primjene nuklearne energije

o 1954. godine porinuta je prva amerika nuklearna podmornica Nautilus o 1956. godine u Engleskoj je u rad putena prva nuklearna elektrana (Calder Hall), a godinukasnije prva u SAD-u o 1957. godine osnovan je EUROATOM Europska agencija za nuklearnu energiju elektrine energije, odnosno oko 7% ukupne energije

o 2005. godine u svijetu je radio 441 reaktor u 31 zemlji koji su davali oko 16% proizvodnje

o

U razvoju nuklearnih elektrana razlikujemo tri generacije reaktora ovisno o pogonskom gorivu i kemijskim procesima u tim elektranama o prva generacija reaktora

isti proces kao u prvim atomskim bombama cijepanjem jezgara atoma tekih elemenata dolazi do oslobaanja goleme energije kao gorivo se koristi U235 (isto kao bomba na Hiroimu) kontrolirana lanana reakcija proizvodnja topline koja se koristi za proizvodnju pare koja pokree turbine generatora (kao i kod klasinih TE na ugljen, mazut, plin) javlja se potreba obogaivanja urana reciklaom se troi energija, kao nusprodukt Pu239, Sr90 i drugi radioaktivni izotopi

o

druga generacija reaktora

o

kao pogonsko gorivo koristi se plutonij koji daje vie energije temelji se na procesu fisije temelji se na procesu fuzije koja je jo u eksperimentalnoj fazi procesi koji se odvijaju jednaki su procesima na Suncu spajanje atomskih jezgara to je mogue ako se atomi sudare jako velikom brzinom da nadvladaju odbijanje pozitivnih naboja jezgara to je mogue pri visokim temperaturama (iznad 50 milijuna C) i tlaku ili se koriste akceleratori proces fuzije mogu je samo u posebnom obliku tvari plazmi (mjeavini koja je napravljena od slobodnih elektrona i neutrona) kao gorivo koristi se plazma deuterija i tricija (tekih izotopa vodika) proces fuzije je sigurniji proces kojim nastaje manje radioaktivnog otpada, a daje vie energije (1 kg D-T plazme 3 kg U235 20 000 kg ugljena)

trea generacija reaktora

o 1979. godine na Otoku tri milje, Harrisburg u SAD-u dolo je do prve nesree zbog nuklearneenergije

o 1986. godine u ernobilu u Ukrajini dolo je do parne i kemijske eksplozije (H2 i CO)KORITENJE NUKLEARNE ENERGIJE

o Najvie nuklearnih reaktora imaju SAD (2007.: 104), a slijede Francuska, Japan, Rusija i SjevernaKoreja o Najambiciozniji nuklearni program imala je Francuska ija je veina nuklearnih reaktora smjetena na atlantskoj obali i du rijeka Rhne, Loire i Garrone o razlozi razvoja tako opsenog programa o o o o nedostatak fosilnih goriva uvoz nafte iz nestabilnih podruja sjeverne Afrike i Bliskog istoka

1980. godine je 37% elektrine energije dobiveno iz NE 1986. godine je iz 50 nuklearnih reaktora dobivena polovina ukupne elektrine energije

Japan zbog nedostatka fosilnih goriva takoer ulae velika sredstva u razvoj nuklearne energije, iako je u povijesti osjetio sve njene negativne posljedice Kina je relativno kasno zapoela s primjenom nuklearne energije

o prvi reaktor puten je u rad 1990. godineo danas ve ima 10 reaktora te velike planove, pogotovo u obalnom podruju

o Nekadanji SSSR ulagao je velika sredstva u razvoj i primjenu nuklearne energije, prvenstvenokako bi parirao SAD-u takav ekspanzivni razvoj rezultirao je niskim stupnjem sigurnosti o o rezultat slabog odravanja bila je eksplozija nuklearnog reaktora u ernobilu pri kojoj je u atmosferu otilo 50 tona radioaktivnih estica raspadom SSSR-a nove drave smanjuju ulaganja zbog nedostatka sredstava, a velike probleme predstavlja i problem odravanja postojeih nuklearnih elektrana godine, a uslijedio je i brz razvoj novih NE

o Njemaka je rano zapoela s razvojem nuklearne energije prva elektrana izgraena je 1968. o 1978. godine imala je 8 NE, 1984. su startale ak etiri nove, a posljednja je otvorena1989. o o o o danas radi 17 reaktora, a 19 je ugaenih (u bivem DDR-u ne radi nijedan) razlog smanjenja broja NE je pritisak zelenih i prelazak na obnovljive izvore energije te dotrajalost elektrana na podruju nekadanjeg DDR-a

SAD sudjeluje s ak 30% svjetske proizvodnje nuklearne energije, a zajedno s Francuskom i Japanom proizvodi oko 57% nuklearne energije Nagli porast proizvodnje nuklearne energije uslijedio je 1980-ih godina proizvodnje

o U posljednjih 20 godina proizvedeno je pet puta vie nuklearne energije nego u prvih 20 godina o Relativno znaenje nuklearne energije drukije je od apsolutnih pokazatelja jer se javljaju nekezemlje kojih nema meu apsolutno najveima najvei udio proizvodnje elektrine energije nuklearnim reaktorima imaju Francuska, Litva, Slovaka, Belgija, vedska i Ukrajina (iznad 50%) BUDUNOST NUKLEARNE ENERGIJE

o Budunost velikim dijelom ovisi o politikoj odluci neke zemlje zakonom zabranjuju gradnju NE(Austrija)

o Restrikcije i uskraivanje poticaja razvoju nuklearnih elektrana:o o jo nije dostignuta sigurnost u proizvodnji, tj. potpuna kontrola procesa (brojne manje nezgode) opasnost od proizvodnje nuklearnog oruja, iako gorivo za NE ne moe posluiti za izradu bombe

o strah od terorizma dobre mete o problem odlaganja radioaktivnog otpada (I131 vrijeme poluraspada je 8 dana Pu239 24000 godina) o visoka cijena nuklearnih elektrana, ukljuujui i cijenu razvoja, gradnje, zbrinjavanja otpada i uklanjanja ostataka elektrane nakon 30-40 godina rada ne moe zamijeniti fosilna goriva, pogotovo naftu jer sa mali dio nafte koristi za dobivanje elektrine energije za sada se koristi samo za proizvodnju elektrine struje ni pojedine industrije nisu sigurne

o termalno oneienjeo o o o

Poticaji izgradnje:

u kemijskoj industriji Bhopal je 1984. godine iscurio otrovni plin zbog ega je smrtno stradalo vie od 2000 ljudi, a otrovano je preko 200 000 ljudi, no ipak se nastavlja razvoj kemijske industrije 1963. godine je u Italiji puknula brana pri emu je poginulo preko 2000 ljudi

u prometu godinje pogine viestruko vie ljudi nego u svim dosadanjim nesreama zajedno veina nuklearnih sila imala je nuklearno oruje prije primjene nuklearne energije

o tko eli napraviti bombu, nai e nain da nabavi plutonij, uglavnom iz vojnih izvora o veina otpada kojeg treba zbrinuti ne potjee iz nuklearnih elektrana, nego iz vojnihizvora istraivanja problem odlaganja je tehnoloki rijeen pretvaranjem u krutinu i pohranjivanjem u geoloki stabilno podruje o o ljudi su vie izloeni radijaciji za vrijeme meukontinentalnog leta, gledanja TV-a ili ako ive u zgradi od granita nego ako ive u blizini NE rizik od NE je manji od mnogih drugih rizika u ivotu (ako se zamijeni 10% potronje nafte, trajanje zaliha za toliko se produljuje)

o zalihe nafte su puno kratkotrajnije od zaliha nuklearnih goriva zamijeniti gdje se moeo manje je oneienje nego kod ugljena (kisele kie, efekt staklenika, smog...) termoelektrana 3000 do 20 000 tona ugljena

o manje optereuje okoli jedan reaktor godinje potroi 30 do 50 tona goriva, a

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE o o Iscrpljivanjem zaliha nafte do sredine 21. stoljea i plina poetkom 22. stoljea obnovljivi izvori postajat e sve privlaniji Obnovljivi izvori energije su kompetitivni i konkurentni cijenom, raznoliki to osigurava sigurnost da nee nestati te ekoloki prihvatljivi

HIDROENERGIJA

o Hidroenergija je daleko najznaajniji obnovljivi izvor energije znaenje svih ostalih izvora jetako malo da se nazivaju alternativnima o o o 2001. godine hidroelektrane davale su 98% elektrine energije od svih obnovljivih izvora, a od preostalih 2% geotermalne elektrane su davale 1.5% Na svjetskoj razini hidroelektrane daju 20% elektrine energije, a to joj je i osnovna namjena Hidroenergija je na prvi pogled vrlo prihvatljiv izvor energije ist, jeftin te daje mogunost trajnog dobivanja energije od 90% o U stvarnoj primjeni hidroenergije postoje brojna ogranienja:

o Hidroenergiju karakterizira efikasnost u pretvorbi u elektrinu energiju iskoristivost je i vea

o primjena je u izravnoj ovisnosti o prirodnim uvjetima potrebna je dovoljna koliinabrzotekue vode o o o o nemogunost transporta problem zamrzavanja vode reimi tekuica (sezonske oscilacije)

Danas je iskoritavanje hidroenergije vee uz umjetna jezera

velika poetna ulaganja esto veliki poremeaji u okoliu (biljke, ivotinje) potapanje plodnih povrina ili kulturno povijesnih spomenika (Asuan) preseljenje velikog broja ljudi zatrpavanje jezera skraivanje vijeka + trokovi

opasnost od pucanja brane

Iskoritavanje hidroenergije u svijetu o Najvee hidroelektrane prema instaliranoj snazi su HE Turukhansk na Donjoj Tunguskoj u Rusiji (projekt), HE Tri klanca na Jangceu u Kini (projekt) i HE Itaipu na Parani u Brazilu i Paragvaju Ugandi, HE Kahovsk na Dnjepru u Ukrajini i HE Kariba na Zambeziju u Zimbabveu i Zambeziju

o Najvee hidroelektrane prema veliini akumulacije su HE Owen Falls na Viktorijinom Nilu u

o Prema procjenama iskoriteno je oko 25% svjetskog hidropotencijala proizvodnja se moeuetverostruiti o o Apsolutna iskoritenost dala bi 80% dananjih potreba za elektrinom energijom Najvee mogunosti su u Africi, Latinskoj Americi i Aziji, no problemi su to su glavni potroai esto daleko pa se povisuju trokovi prijenosa elektrinom energijom apsolutna iskoritenost dala bi oko dananje potronje RH o Znaenje hidroenergije je razliito u pojedinim dravama udjelom se istiu Norveka, vedska, Kanada, vicarska (neke od njih su znaajne i u apsolutnom smislu) o o to su planinska podruja u kojima ima puno padalina te postoji nagli pad to daje veliki potencijal nalaze se u blizini industrije koja troi puno energije udio)

o U Hrvatskoj je iskoriteno blizu 60% potencijala i hidroenergija zadovoljava oko 40% potreba za

o Koliinom hidroenergije istiu se SAD, Rusija, Brazil i Kina (no hidroenergija u njima ima mali o Reverzibilne ili pumpno-akumulacijske elektrane grade se u podrujima velikih oscilacijapotronje (npr. dnevnih) u razdoblju velike potronje proizvode, a u razdoblju vika troe elektrinu energiju i pumpaju vodu u gornju akumulaciju (primjer: Obrovac) Primjeri tekuica s najznaajnijim hidroelektranama

o Rijeka Parana HE Itaipu (snage 12.6 mil. kW)o jedna od najveih hidroelektrana na svijetu, zajedniko ulaganje Brazila i Paragvaja utroeno 12 mil. kubinih metara betona, cijena izgradnje je iznosila oko 20 mlrd. USD o o o za potrebe hidroelektrane izgraeno je umjetno jezero uzvodno dugo preko 180 km, potpuno su potopljeni vodopadi Guaira (koliinom vode najvei na svijetu) za potrebe gradnje preseljeno je 40 000 ljudi HE Itaipu zadovoljava 26% potreba Brazila i 78% potreba Paragvaja za elektrinom energijom

o graena 1975.-1982., brana je dugaka 7.7 km, visoka priblino 200 m, u izgradnji

o Rijeka Nil HE Asuanska brana (snage 2.1 mil. kW) o graena 1959.-1970. na umjetnom Nasserovom jezeru koje je napunjeno 1981. godine o gradnja brane predstavlja kontroverzan zahvat hram Abu Simbel (kojega je izgradioRamzes II u 13. st.p.n.e.) bio bi potopljen pa je preseljen na oko 100 m vie zemljite podizale plodnost tla

o regulacija reima rijeke Nila prekinula je poplave koje su nanosom plodnog materijala

o o o

iako su sada poveane povrine za poljoprivredu, prekinuto je tisuljetno gnojenje plodnim muljem te se javlja potreba za umjetnim gnojivima dolazi do razvoja kemijske industrije koja je skupa, oneiuje okoli te troi energiju problem predstavljaju i intenzivno zatrpavanje jezera te bolesti

o Rijeka Columbia na rijeci izgraeno 14 velikih brana (11 u SAD-u, 3 u Kanadi) o HE Grand Coulee Dam po instaliranoj je snazi najvea u SAD-u (snage preko 10 mil. kW) o graena u vrijeme velike ekonomske krize u sklopu radnih akcija, a dovrena je 1941., vieje puta nadograivana

o za potrebe brane izgraeno je 250 km dugo jezero Franklin Roosevelt Lakeo brana je omoguila dobivanje jeftine elektrine energije to je dovelo do industrijalizacije pacifike obale, razvoja aluminijske industrije i zrakoplovne industrije (Boeing, Seattle) 11 mil. kW) o o na Volgi se nalaze tri najvee brane u Europi posljedica gradnje tolikih brana je da je danas tok Volge gotovo ujezeren to ima negativne posljedice na plovidbu, ribarenje itd.

o Rijeka Volga izgraeno 8 velikih brana (neke meu najveima u svijetu) i 4 na rijeci Kami (

o Rijeka Jangce projekt HE Tri klanca (predviene najvee brane na svijetu) o brana se gradi u pokrajinama Seuan i Hubei klanci Qutang, Wu i Xiling o istraivanja su zapoela jo 1940- ih godina, no strana istraivanja obustavljena sudolaskom komunista na vlast nakon Drugog svjetskog rada nastavljena su kineska istraivanja o o gradnja brana zapoela je 1993. godine i oekuje se da e zavriti 2009. godine to e biti najvea hidroelektrana po instaliranoj snazi i proizvodnji energije, a dobivena elektrina energija zadovoljit e vie od 40% potreba Kine

o cijena investicije iznosi preko 25 mlrd. $ o zbog razliitih kontroverzi (ukljuujui i preseljenje 1.13 mil. ljudi) Svjetska banka jepovukla svoja sredstva kineski protuargument je da e 100 milijuna ljudi nizvodno imati energiju i ivjeti bez straha od poplava ENERGIJA PLIME I OSEKE o Energija plime i oseke je oblik hidroenergije, samo je pokreta gravitacija Sunca i Mjeseca, a ne Zemlje 'trokovi' su jo uvijek visoki trajno poplavljivanje pojedinih podruja stanita ptica, spreavanje migracija riba (prigovori ekolokih organizacija) o Procjene su da je to vrlo perspektivan izvor, ali za sada su postignuti skromni rezultati:

o Tehnologija za iskoritavanje energije plime i oseke je razvijena, ali ekonomski i ekoloki

o ue rijeke La Rance (zaljev St. Malo) u Francuskoj elektrana La Rance graena je od1961. do 1967. godine, ima 24 turbine i snage je 240 tisua kW o ostale elektrane su na razini eksperimenata ili projekata: Rusi na Bijelom moru UK na uu rijeke Severn projekt za elektranu koja bi davala energije kao pet nuklearnih elektrana, ali bi kotala kao est NE Fundy Bay u Kanadi vre se pokusi na mjestu najvee amplitude plime i oseke (21 m)

ENERGIJA VALOVA o o Istraivanja iskoritavanja energije valova su u poetnoj fazi Realizacija je upitna zbog brojnih problema: o o o o o pred obalom su valovi slabiji pa bi postrojenja trebalo graditi na puini to znatno poskupljuje dobivanje elektrine energije problem prijenosa energije na kopno najvei valovi su zimi, u vrijeme najvee potronje

Prednosti iskoritavanja energije valova: Do danas su izgraene elektrane na energiju valova u Norvekoj i vedskoj

ENERGIJA VJETRA

o Mogunosti iskoritavanja energije vjetra su velike, ali na ogranienim podrujima potrebnasu podruja sa stalnim i jakim vjetrovima te povoljnim reljefnim karakteristika (izloenost vjetru)

o

Pogodnosti iskoritavanja energije vjetra: o o jeftino u usporedbi s ostalim nainima dobivanja elektrine struje nema emisije tetnih tvari velika buka, nagren okoli (u netaknutom obliku esto privlaan okoli), wildlife (ekoloke udruge) problemi skladitena energije za razdoblja 'zatija' pogodno za podruja udaljena od naselja i drugih potroaa, no problem trokova prijenosa

o

Najvei problemi iskoritavanja energije vjetra: o o o

o o

U iskoritavanju energije vjetra prednjae SAD (Kalifornija), iako zadovoljavaju manje od 1% svojih potreba za elektrinom strujom Relativno znaajan udio iskoritavanja energije vjetra je u Danskoj

SOLARNA ENERGIJA o Solarna energija iskoritava se preko raznih posrednika i izravno

o Najvee pogodnosti iskoritavanja solarne energije:o mnoge zemlje Treeg svijeta imaju povoljne uvjete za iskoritavanje (a potronja je jo uvijek mala) je 15 000 puta vea od godinje potronje u svijetu

o sigurna, ista, efikasna, neogranienog trajanja i u izobilju godinja insolacija na Zemljio Iskoritavanje solarne energije ima i svojevrsne nedostatke: o u doba najmanje ponude je najvea potranja (nou i zimi) cijena jo dosta visoka (priblino nuklearnoj energiji) energija je besplatna, ali su skupi ureaji za prikupljanje, pretvaranje i skladitenje (pitanje je koliko je oneienje pri proizvodnji tih ureaja) o Primjena solarne energije: izravno: grijanje vode i zraka (prostorija), pretvaranje izravno u elektrinu energiju (fotonaponske elije) posredno: sustav lea i ogledala kojima se stvaraju visoke temperature koje stvaraju paru koja pak pokree turbine

o iako je tehnologija znatno napredovala, jo nema efikasnih ureaja za koritenje pa je

posredno iskoritavanje sve se manje koristi jer je tehnologija iskoritavanja sve razvijenija

GEOTERMALNA ENERGIJA o Geotermalna energija ne nastaje posredstvom Sunca ve je to toplina iz unutranjosti Zemlje koja najee kao vrua voda ili para izlazi iz zemlje te slui za pogon elektrogeneratora i proizvodnju elektrine energije 5 km

o Temperatura raste za 1C na 30-50 m dubine temperatura od 100C je na dubini od oko 3 do o Iskoritavanje mogue samo na podrujima s vulkanskom aktivnou geotermalne zone pratevulkanizam i sline pojave o Prednosti iskoritavanja geotermalne energije:

o stabilan i relativno stalan izvor energijeo ista energija vodena para o Nedostaci iskoritavanja geotermalna energije: o o o o ogranienost lokacija na kojima je mogue iskoritavanje visoka cijena gradnje i tekoe konstrukcije velikih elektrana (tektonska aktivnost potresi) nagrivanje okolia (esto zatienog nacionalni parkovi) plinovi, iscrpljivanje podzemnih voda (i u toplicama)

o nema potrebe za gorivom nema transporta ni skladitenja goriva ni otpada jer je gorivo

Razvoj iskoritavanja geotermalne energije

o 1904. godine u Lardarellu u Toscani u Italiji je dolo do prve uspjene proizvodnje energije o 1913. godine u Lardarellu je u rad putena prva geotermalna elektrana snage 250 kWo o o o o 1925. godine geotermalna elektrana je putena u rad u Japanu (Beppu, Kjuu) 1958. godine je u Novom Zelandu putena prva velika elektrana nove generacije Wairakei (6500 kW) 1960. godine u Kaliforniji je poela s radom geotermalna elektrana snage 11 000 kW 1977. godine na Kjuuu putena u rad geotermalna energija Hatchobaru snage 55 000 kW Danas se na Kjuuu nalazi vie od 50% japanskih geotermalnih elektrana Japanu

o Najvei korisnici geotermalne energije danas su SAD, Filipini, Meksiko, Italija te veliki projekti uo Osim za dobivanje elektrine energije to je glavna namjena na Islandu, geotermalna energija se koristi za grijanje kua i staklenika (Island, Maarska, Rusija)

ENERGIJA BIOMASE o Biomasa je obnovljiv izvor energije kojega ine brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog podrijetla

Alkohol

o o o o

Najrairenija primjena alkohola kao izvora energije je u Brazilu koji na taj nain pokuava smanjiti ovisnost o uvoznoj nafti Alkohol se dobiva iz manioke i eerne trske, a koristi se ili kao isti alkohol ili u omjeru 1:4 s benzinom 1985. godine alkohol je zadovoljavao 3% brazilskih potreba (Brazil ima preko milijun automobila) Prednosti koritenja alkohola kao izvora energije:

o smanjivanje ovisnosti o nafti smanjivanje dugovao o o o zapoljavanje na plantaama i u industriji smanjenje oneienosti (plinovi, olovo) unitavanje prauma za plantae

Nedostaci koritenja alkohola kao izvora energije:

o stagnacija ili propast ostalih oblika poljoprivredeo Bioplin o Bioplin je najee metan dobiven fermentacijom ostatka biljaka, ivotinja, izmeta... ekonomian tek kad je cijena nafte via od 28$ po barelu

o Nedostatak je to je metan stakleniki plin o Nedostatak je i to se smanjuje materijal za gnojenjeDrvo o Drvo obino ne ulazi u podatke o proizvodnji energije jer ne spada u komercijalne izvore

o U mnogim je nerazvijenim zemljama glavni izvor energije (npr. Tanzanija 90%) o Prema procjenama oko 20% energije koja je obuhvaena statistikim podacima dobiva se izdrveta

o Drvo je uvjetno obnovljiv izvor jer je u mnogim krajevima ve naruena obnova

ELEKTRINA ENERGIJA

o Elektrina energija je oblik transformirane energije ne spada u primarnu energiju o Elektrina energija nastajeneobnovljivog) o pretvaranjem iz nekog primarnog izvora (obnovljivog ili

Ona je rezultat traenja naina da se energija iz oblika danog u prirodi pretvori u oblik povoljniji za koritenje potronja je poveana za 9 puta

o U svijetu vlada trend brzog porasta proizvodnje i potronje od 1955. do 2000. godineo U svijetu je potronja elektrine energije oko 2200 kWh po stanovniku, no postoje velike razlike

o u Norvekoj se troi oko 26 000 kWh/stan., u Hrvatskoj oko 2600 kWh/stan., a u adu 14kWh/stan.

o Najvei proizvoai elektrine energije su SAD, Kina, Japan, Rusija i Brazil, a najvei potroaiSAD, Japan, Rusija, Kina i Njemaka

DOBIVANJE ELEKTRINE ENERGIJE o Udio primarnih izvora u dobivanju elektrine energije (2000.):

o nafta prednjae zemlje Bliskog istoka (100%), ali relativno visoko i Italija (>50%) i Japan(30%)

o plin Nizozemska (65%), Irska (45%) o ugljen JAR (90%), Danska (85%), Kina (75%), Grka i SAD (60%), Njemaka (71%) o nuklearna energija Litva (78%), Francuska (77%), Belgija (56%). vedska (51%) o hidroenergija Gana (99%), Brazil (92%), Kenija (62%), Austrija (66%), Kanada (62%),Venezuela (60%), vicarska o Juna Amerika dobiva 80% elektrine energije iz hidroenergije

PRIJENOS I DISTRIBUCIJA ELEKTRINE ENERGIJE

o Elektrina energija se prenosi od proizvoaa do potroaa esto na velike udaljenostio o Prenosi se elektrinom mreom koja se sastoji od vodova i trafostanica Elektrina mrea moe biti podzemna i nadzemna gubici

o Tijekom prijenosa nastaju gubici zbog otpora u vodiu kod veih napona su relativno manji o Elektrine mree prema naponu: niskonaponske srednjenaponske visokonaponske najvieg napona do 1 kV do 35 kV do 150 kV iznad 150 kV

o Distributivna elektrina mrea najee je napona 220 V, negdje 110 V, a negdje 380 VAGRARNI SISTEM I NJEGOVA SVOJSTVA

o Znaenje pojedinih faktora za agrarnu proizvodnju razliito je u pojedinim podrujima ivremenima FAKTORI o o Nii stupanj razvijenosti u pravilu znai veu vanost prirodnih faktora Porastom stupnja razvoja raste utjecaj ostalih skupina faktora, a posebice ekonomskih i bihevioristikih faktora

Prirodni faktori

o Tradicionalni koncept ekonomske geografije u prvi je plan stavljao prirodne faktore geodeterminizam o o Iako je tradicionalni koncept danas naputen, ipak treba imati na umu da faktori okolia presudno utjeu na odreivanje tipa agrarnog gospodarstva na nekom podruju Najznaajniji prirodni faktori su temperatura, padaline i opskrba vodom, vjetar, ekspozicija, nagibi, tlo

Temperatura i reljef

o Temperatura je presudna za uzgoj mnogih biljaka npr. itarice (osim rai) ne rastu na srednjimdnevnim temperaturama ispod 6C, slino i pojedine vrste trava

o Najznaajniji pokazatelj je bezmrazno razdoblje broj dana izmeu posljednjeg proljetnog iprvog jesenskog mraza to razdoblje mora trajati barem koliko i vegetacijsko razdoblje usjeva (npr. pamuk 200 dana, jara penica 90 dana...)

o Razdoblje bez mraza posebice je znaajno u umjerenim irinama u tropima uvijek imadovoljno dana s visokom temperaturom za rast biljaka pa temperatura tamo nije presudan faktor

o U umjerenim irinama izraen je utjecaj reljefa temperatura i duljina vegetacijskog razdobljaopadaju i s visinom pa dolazi do sukcesije prirodno-vegetacijskih zona kojima se prilagodila i poljoprivreda o Sukcesija prirodno-vegetacijskih zona u Srednjoj Americi:

o

tierra caliente tierra templada tierra fria tierra helada tierra nevada snijeg i led klekovina i mahovina planinski panjaci zimzelene ume listopadne ume, livade - bez poljoprivrede - ljetna ispaa stoke - ogranieno stoarstvo, (krumpir, jeam) - stoarstvo, voarstvo (odreene vrste)

Sukcesija prirodno-vegetacijskih i poljoprivrednih zona u Alpama:

o

Korelacija s poveanjem nadmorske visine: o o o o poveava se vjerojatnost nepogoda (vjetar, snijeg, oblaci) sporija je razgradnja organskih tvari vea je izloenost spiranju (vie padalina) vea je izloenost eroziji

o

Negativnim utjecajima temperature ovjek se suprotstavlja gradnjom staklenika i plastenika te paljenjem vatre (grijanje protiv smrzavanja)

Padaline i opskrba vodom o Pri analizi utjecaja padalina na razvoj agrarnih sustava vano je nekoliko aspekata

o Prosjena godinja koliina padalina presudna za tip poljoprivredeo znaenje i efikasnost ovise o drugim faktorima o temperaturi, evapotranspiraciji... mm

o naelno, u umjerenim irinama za veinu usjeva minimum je 250 mm, a u tropima 500 o Godinja raspodjela padalina vano za iskoristivost padalinao o neke biljke imaju specifine zahtjeve: kukuruz treba vlagu za vrijeme zrenja, pamuk treba suu odreeno vrijeme prije berbe i za vrijeme berbe... u Kanadi je mogu uzgoj penice zbog ranoljetnog maksimuma padalina, tj. za vrijeme vegetacijskog razdoblja (obrnuto nego na Sredozemlju)

o Vrste padalina o tome ovisi mogunost iskoritavanja padalina o lagana kia natapa tlo najpovoljniji tip padalina o pljuskovi odnose tlo; tua nanosi tetu usjevima o snijeg titi tlo i biljke od smrzavanja, daje vlagu u proljee kad kopni o Redovitost padalina u podrujima s malom koliinom padalina ili u podrujima u kojima supadaline koncentrirane u odreenom razdoblju godine moe predstavljati katastrofu

o monsuni u Indiji itav sustav poljoprivrede je prilagoen njihovom ritmu o Sahel nekoliko (desetaka) mm manje padalina od prosjeka znai katastrofu dok se uumjerenim irinama taj nedostatak niti ne primijeti o Negativnim utjecajima padalina ovjek se suprotstavlja navodnjavanjem i odvodnjavanjem

Vjetar o Snaan vjetar poveava evapotranspiraciju ime se poveava utroak vode, dolazi do isuivanja tla te jae izloenosti eroziji

o Pojedine vrste vjetra nanose tete poljoprivrednim kulturama: o mistral hladan vjetar s Alpa koji pue na francuski Mediteran hladan zrak s Alpauzrokuje stradanje mediteranskih kultura

o khamsin suhi vjetar u Egiptu donosi prainu i isuuje tlo o harikeni, tajfuni, tornado golemom snagom mogu unititi cijele usjeveo Pojedini vjetrovi imaju pozitivno djelovanje:

o fhn u Alpama i chinook u Stjenjaku i preriji tope snijeg i produljuju vegetacijskorazdoblje o Negativnim utjecajima vjetra ovjek se suprotstavlja gradnjom zatitnih zidova

Nagibi (reljef u uem smislu) o Nagibi tla utjeu na dubinu tla, sadraj vlage, kiselost..., a time i na vrstu usjeva koji se mogu uzgajati eroziji

o Nagibi utjeu na eroziju i odnoenje hranjivih tvari vei nagibi poveavaju izloenost padine o Nagibi ograniavaju primjenu mehanizacije oranje: nekad do 5, danas do 11 napredaktehnologije o o Za ratarstvo su najpovoljniji blagi nagibi Negativnim utjecajima nagiba ovjek se suprotstavlja gradnjom terasa JI Azija, Dalmacija, Italija...

Ekspozicija

o Ekspozicija ili izloenost padine Suncu je mikroklimatski elemento Ekspozicija je posebno vaan faktor kod pojedinih kultura koje zahtijevaju veliku koliinu Suneve radijacije maksimuma radijacije

o Prisojne padine izloene su Suncu i imaju vie temperature kao posljedicu primanja o Osojne padine okrenute su od Sunca, mogu biti trajno u hladuo o Ekspozicija je prirodni faktor kod kojeg nema ljudskog utjecaja Karakteristike tla znaajne za razvoj poljoprivrede: debljina kamenitost kapacitet zadravanja vlage prozranost tekstura i struktura pH vrijednost (kiselost) mineralni sadraj Pedoloki faktori

o

ovjek utjee na poboljanja prirodnih karakteristika tla razliitim mjerama poput gnojenja, dodavanja minerala, navodnjavanja, kultiviranja, izdvajanja kamenja, dodavanja vapna...

o

Pitanje je omjera uloenog rada i isplativosti obrade

Kulturoloki ili socijalni faktori o Kulturoloki ili socijalni faktori obuhvaaju posjednike odnose, sustave nasljeivanja i veliinu posjeda

Posjedniki odnosi o S obzirom na odnos poljoprivrednika i zemlje koju obrauju, razlikuju se etiri skupine posjednikih odnosa vlasnici, bezemljai, zakupci i dravni zaposlenici poboljanje uvjeta i rezultata poljoprivredne proizvodnje o vlasniki oblik odnosa imaju sve razvijene zemlje Amerike

o Vlasnici obrauju vlastitu zemlju to je teorijski najpovoljniji oblik za privatnu inicijativu i za

o Bezemljai sustav latifundija (veleposjeda) jo je uobiajen u veini zemalja Latinske o zemljite je organizirano u goleme posjede koje obrauju seljaci koji su po svom statusuesto polurobovi to predstavlja ostatak feudalnog sistema o sredinom 20. stoljea mnoge zemlje Latinske Amerike krenule su u reformu dodjeljujui zemlju bezemljaima to je imalo veliki otpor vlasnika posjeda te su postignuti slabi rezultati

o sredinom 1980-ih vie od 70% zemljita bilo je u vlasnitvu 3% veleposjednika o uz sustav latifundija su povezani proni seljaci bezemljai koji ive na podruju posjedate ponekad dobivaju plau, pravo ispae za svoju stoku ili kredit koji otplauju radom

o

proni su najee uz zemlju vezani dugovima koje na taj nain otplauju

o Zakupci odnos uobiajen takoer u Latinskoj Americi, ali i u drugim dijelovima svijetao u osnovi postoje razliiti uvjeti zakupa:

zemljoposjednik daje samo zemlju i zgrade, a zakupac sve ostalo rad, sjeme, gnojivo... gotovinski zakup zemlja se iznajmljuje za fiksnu stopu ili udio vrijednosti uroda (moe ii i do 80%) zakup za dio uroda zakup se plaa izravno dijelom uroda udio esto visok pa seljaci ostaju siromani

o prema vremenu trajanja zakupa razlikujemo kratkotrajni i dugotrajni zakup kod kratkotrajnog zakupa zakupcu se ne isplati investirati u tehnologiju i mehanizaciju kod duljeg zakupa postoji vea mogunost investiranja, ali esto i zapadanja u dugove koji se ne uspijevaju vratiti

o Dravni zaposlenici radnici koji se bave poljoprivredom kao zaposleni na posjedima uvlasnitvu drave i rade za plau takva poduzea PIK-ovi o kao poseban oblik dravnih zaposlenika u SSSR-u su se izdvajali zaposlenici na zadrunim dobrima sovhozima (sovjetska dobra) uz koje su se esto vezali i kolhozi (kolektivna dobra)

o u veini zemalja Istonog bloka postojali su razliiti oblici podravljenja zemljita u RH su

o sovhozi dravni posjedi na kojem su radnici plaeni za svoj rad (kao u tvornici) drava je vlasnik i zemlje i strojeva, proizvodnja je esto povezana s industrijom

o kolhozi nastaju spajanjem nekadanjih seoskih posjeda koje je zatim preuzela drava

radnici (seljaci nekadanji vlasnici) su isplaivani dijelom uroda (rjee u novcu) i nisu motivirani za rad

Sistem nasljeivanja o o o Sistem nasljeivanja odreen je propisima ili zakonima o nasljeivanju O sistemu nasljeivanja ovisi i koliina konanog posjeda te organizacija poljoprivrednog iskoritavanja Osnovni oblici nasljeivanja:

o posjed se dijeli izmeu svih nasljednika dolazi do cijepanja posjeda na sve manjeestice (parcele), kasnije meusobno udaljene te je teko ostvariti rentabilnu proizvodnju

takav sustav je prisutan u romanskim i slavenskim zemljama, u saveznim dravama JZ Njemake te u zemljama koje su bile kolonijalni posjed romanskih zemalja poljoprivredu

o posjed nasljeuje jedan nasljednik odrava se cjelovitost posjeda to je povoljno za najee posjed nasljeuje najstarije dijete (obino sin) takav je oblik nasljeivanja prisutan u anglosaksonskim zemljama te na sjeveru Europe

Veliina posjeda o Veliina posjeda je dijelom odreena sustavom nasljeivanja posjeda i poveanjem rentabilnosti pa dolazi do okrupnjavanja posjeda o o Da bi trend okrupnjavanja posjeda bio mogu, potrebno je da prethodno doe do procesa deagrarizacije dijela stanovnitva Mjere za okrupnjavanje posjeda:

o Preusmjeravanjem sa autarkine na trinu poljoprivredu javlja se potreba za porastom veliine

o komasacija zaokruivanje posjeda ime dolazi do nove organizacije zemljinih esticaunutar katastarske opine

o arondacija okupljanje zemljita grupiranjem razbacanih zemljinih estica o U sjevernoj i zapadnoj Europi i Angloamerici postoji trend okrupnjavanja posjeda o U jugoistonoj Aziji i Latinskoj Americi uslijed porasta broja stanovnika dolazi do daljnjegcijepanja te opada produktivnost i rentabilnost o Optimalna veliina posjeda ovisi o geografskoj irini te obliku poljoprivrede i poljoprivrednoj kulturi o u umjerenim irinama donja granica veliine posjeda usmjerenih na ratarsko-stoarsku proizvodnju je 20 ha, a optimalni rezultati postiu se na posjedima veliine 30 do 100 ha iznimke su gospodarstva usmjerena na intenzivne kulture (cvijee, povre za trite...)

o

o U Hrvatskoj je prosjena veliina posjeda 2.8 ha vie od 80% posjeda je manje od 5 hektaraEkonomski uvjeti o Ekonomski uvjeti obuhvaaju faktore prometa, trita, kapitala, tehnologije i dravne uprave

Promet o Faktoru vezani uz promet ukljuuju prometne mogunosti i cijenu (troak) dopreme materijala na poljoprivredni posjed i prijevoz proizvoda na trite

o

Pojedini poljoprivredni proizvodi zahtijevaju efikasnu prometnu mreu, a pojedini nisku jedininu cijenu pretpostavke modela:

o von Thnenov model Izolirane drave (Der Isolierte Staat, 1826.)o

o o

grad je smjeten u sreditu izolirane drave koja je samodovoljna i nema vanjskih utjecaja grad je jedino trite u dravi roba se moe prodati samo tu drava nije ograniena okruena je slobodnom divljinom sastoji se od homogene ravnice (jednaka tla, klima) bez rijeka, planina... nema prometnica, roba se zaprenim kolima dovozi direktno s posjeda u grad poljoprivrednici nastoje ostvariti maksimalnu dobit

prometni trokovi osnovni su faktor koji odreuje gdje e se to proizvoditi (u kombinaciji s cijenom zemljita koja je blie gradu vea) von Thnen je pretpostavio da e se oko grada razviti etiri prstena razliite proizvodnje:

1.

mlijeno stoarstvo i intenzivno ratarstvo povre, voe, mlijeko i drugi proizvodi moraju se brzo nai na tritu jer nema zaprenih kola s hladnjaom ume proizvodnja drva za ogrjev (glavni izvor energije) i kao graevinskog materijala teko je za transport, a nema visoku vrijednost da bi se pokrili trokovi transporta na velike udaljenosti ekstenzivno ratarstvo uzgoj itarica trajnije su od stoarskih proizvoda, a lake od drva pa su manji trokovi njihovog transporta do grada mesno stoarstvo uzgoj stoke radi prodaje mesarima moe biti daleko od grada jer se ona do trita moe dotjerati isplatila ikakva poljoprivredna proizvodnja

2.

3. 4.

o iza etvrtog prstena nalazi se neosvojena divljina koja je predaleko od grada da bi se

Trite o Uloga trita blisko je povezana s prometom zbog udaljenosti od mjesta proizvodnje

o Napretkom prometa dolazi do proirivanja trita to utjee na poljoprivrednu proizvodnjuo Faktori koji odreuju karakteristike trita:

o

veliina broj stanovnika odnosno kupaca ekonomsko stanje bogatstvo, standard, kupovna mo

ostali faktori:

religijska ili kulturna stajalita riba kod katolika, svinjetina kod muslimana, vinogradi... omiljena prehrana ili promjena mode kroz vrijeme rastua popularnost vegetarijanstva, omiljenost pojedinih kuhinja...

Kapital o o S obzirom na raspoloivost kapitala dolazi do polarizacija razvijenih i nerazvijenih Razvijene zemlje imaju napredan bankarski sustav, privatne investicije, dravnu potporu, osiguravajua drutva...

o stvorene su velike gotovinske rezerve ime su se s vremenom izgradili kapitalomintenzivni tipovi poljoprivrede mehanizirani uzgoj itarica...) (mlijeno stoarstvo, trino vrtlarstvo,

o

Nerazvijene zemlje su kapitalom siromane zemlje u kojima prevladava radno intenzivna poljoprivreda o investicije zahtijevaju zaduivanje uz visoke kamate te dovode do propadanja

Tehnologija

o Tehnologija je povezana s kapitalom, ali i s razvojem znanostio Razvoj tehnologija utjecao je na: o proirenje podruja na kojima je mogua poljoprivreda poveanje prinosa (time i prihoda) smanjenje udjela ljudskog rada

Budui da je razvoj tehnologije povezan s kapitalom, nerazvijeni nemaju mogunost iskoritavanja tehnolokih inovacija te se sve vie poveava razlika izmeu razvijenih i nerazvijenih ludilo, ptija gripa itd.) te u vidu naruavanja ekoloke ravnotee kroz sadnju kultura koje prirodno ne uspijevaju u tom podneblju

o Tehnologija ima i negativne aspekte koji se ogledaju u vidu pojave razliitih bolesti (kravlje

Vlast (dravna uprava) o Dravna vlast posredno ili neposredno utjee na poljoprivredni sektor kroz: o pitanje centralnog upravljanja ili slobodne inicijative (SSSR EU kvote)

o odreivanje garantiranih cijena za pojedine poljoprivredne kulture ili proizvodeo o o povoljne kredite ili subvencije zatitu od inozemne konkurencije (carine, kvote...) poticanje obrazovanja poljoprivrednika (seminari, predavanja)

o poticanje i savjetovanje oko uvoenja novih tehnologija, kultura i drugih inovacijaBehavioristiki faktori o Behavioristiki ili psiholoki faktori povezani su s ponaanjem pojedinca ili zajednice razliite osobe razliito reagiraju na promjene prirodnih, socijalnih ili ekonomskih faktora te e ovisno o tome razliito djelovati o o Starije, slabije obrazovano stanovnitvo u pravilu tee prihvaa inovacije Uz behavioristike faktore vee se teorija inovacija koja obuhvaa etiri faze:

o U skupinu behavioristikih faktora ubrajaju se dob, ambicioznost, percepcija, znanje, iskustvo...

o temeljna faza oznaava saznanje za neku pojavu inicijativom pojedinca, drave,poduzea, preko informacije iz medija, osobnim kontaktom

o poetna faza stvaranje inovacijskog arita iz kojeg se ona iri o faza diferencijalnog irenja inovacijskog procesa dolazi do stvaranja novih inovacijskiharita, pritom dolazi do usporenog irenja nove kulture oko starog sredita proces kree iz poetka OBLICI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARENJA o Tipovi ili oblici poljoprivrednog gospodarenja izdvajaju se na temelju djelovanja imbenika te ovise o stupnju socioekonomskog razvoja

o faza zasienja dolazi do usporavanja procesa dok se istovremeno javljaju nove inovacije i

o Postoje razliiti kriteriji klasifikacije od koji su najei: prema namjeni proizvodnje, premaciljevima proizvodnje, prema intenzitetu te prema stupnju mobilnosti Oblici poljoprivrede prema namjeni proizvodnje o Poljoprivreda prema namjeni proizvodnje moe biti samoopskrbna ili autarkina i trina ili komercijalna

Samoopskrbna poljoprivreda o o o Autarkina poljoprivreda podrazumijeva proizvodnju hrane u koliinama dovoljnim za vlastitu obitelj ili zajednicu (pleme), bez vikova za razmjenu ili prodaju esto se tu ubrajaju i gospodarstva koja prodajom proizvoda osiguravaju do 25% ukupnog prihoda Glavni prioritet razvoja trine poljoprivrede je izbjei rizik i nesigurnost (glad) zbog ega se uzgajaju razliite biljne i ivotinjske vrste od prodaje), nedostatka poljoprivrednih povrina, neznanja

o U autarkinom tipu poljoprivrede nema modernizacije zbog nedostatka kapitala (nema prihoda o Ovaj oblik poljoprivrede je jo uvijek zastupljen u prostorima koji su daleko od aritanaseljenosti i gospodarskog razvitka podruja Afrike, Srednje i June Amerike

o

Oblici samoopskrbne poljoprivrede:

o lovako-sakupljako gospodarstvo nema ni najprimitivnije obrade zemlje ni uzgojadomaih ivotinja relikt iz ranog razdoblja razvoja ljudskog drutva i danas se javlja samo u izrazito nerazvijenim podrujima domainstva

o nomadsko ili lutalako stoarstvo osnova opstanka je stoka s kojom seli cijelo ili dio o tradicionalna poljoprivreda est oblik poljoprivrede karakteristian za malagospodarstva poljoprivreda (obiteljska gospodarstva) esto se naziva svatarska

obiljeavaju je intenzivni i ekstenzivni oblici poljoprivrede, razliite kombinacije biljne i stoarske proizvodnje ovaj oblik prisutan je u Hrvatskoj

Komercijalna poljoprivreda o o o Glavni cilj je plasman proizvoda na trite, prodaja i zarada Cilj je ostvarenje to veih prinosa to se postie specijalizacijom ili uzgojem samo jedne biljne vrste ili jedne vrste ivotinja Negativni aspekt takvog poslovanja je osjetljivost na bolesti, prirodne katastrofe, promjene na svjetskom tritu i sl.

o Razvoj komercijalne poljoprivrede ne bi bio mogu bez nekoliko faktora razvoja: agrotehniki napredak u poljoprivredi mogunost poveanja proizvodnje stvaranje velikih potroakih podruja mogunost prodaje, tj. postojanje potranje za poljoprivrednim proizvodima to je omogueno industrijalizacijom, deagrarizacijom i urbanizacijom

o

razvoj svjetskog prometa mogunost 'dostave' proizvoda do potroaa

Oblici komercijalne poljoprivrede:

o farme privatni, najee obiteljski posjed koji je dovoljno velik za rentabilnu proizvodnju najee kombinirana ratarsko-stoarska proizvodnja: itarice + krmno bilje + stoarstvo (mlijeko ili meso) u razliitim omjerima stoka + ispaa + krmne kulture s oranicama (vlastita proizvodnja stone hrane)

ponekad jaa usmjerenost na komercijalnu proizvodnju itarica, stoke ili specijalnih kultura (vinogradi, eerna repa, povre, duhan) takav oblik poljoprivrede podrazumijeva velika ulaganja kapitala, suvremene metode i visoku primjenu mehanizacije te angaman strunjaka najrairenije su u Zapadnoj Europi i Angloamerici, ali i na jugu June Amerike te u J i JZ Australiji veliina posjeda ovisi o gustoi naseljenosti i agrarnoj politici

u Angloamerici su neto manja ulaganja pa, iako su prinosi neto manji, rentabilnost je vea te se ostvaruje dominacija na svjetskom tritu u EU su veliki prinosi, ali zbog velikih ulaganja manje konkurentni na svjetskom tritu

o ranevi veliki panjaki posjedi namijenjeni ekstenzivnom, ali stacionarnom stoarstvu uzgajaju se goveda ili ovce namijenjene proizvodnji mesa, koe i vune nema velikih ulaganja kapitala pa je i rentabilnost velika najraireniji su u stepskim podrujima Sjeverne Amerike te u umjerenom pojasu na junoj hemisferi povrine posjeda su izrazito velike primjerice u SAD-u je, zapadno od izohijete 500 mm (death line), prosjena veliina posjeda 1300-1400 ha suptropskih i tropskih kultura nastale su u zaleu morskih luka i du prometnica (cestovnih i eljeznikih) te predstavljaju naslijee iz kolonijalnog doba najee su usmjerene samo na jednu kulturu to predstavlja izloenost riziku od unitenja uroda (bolesti, vremenska nepogode) ili kolebanja na svjetskom tritu to je posebno izraeno kad je cijela zemlje usmjerena na jednu kulturu (u izvozu Obale Bjelokosti vie od 35% ine kakao i proizvodi) u tim zemljama izvoz plantanih proizvoda jo uvijek glavni (ili vrlo vaan) izvor prihoda te se u suvremenom razdoblju pokuavaju vezati uz lokalnu industriju kako bi se poveali prihodi te zaposlilo lokalno stanovnitvo

o plantae velika, ali kapitalom intenzivna gospodarstva usmjerena na proizvodnju

o

ostali oblici:

alpsko stoarstvo planinsko stoarstvo poljoprivreda socijalistikih zemalja na dravnim i zadrunim posjedima proizvodilo se za trite, ali vrsta i koliina proizvoda te cijene bili su diktirani od drave

Oblici poljoprivrede prema ciljevima proizvodnje o Poljoprivreda prema ciljevima proizvodnje dijeli se na ratarstvo, stoarstvo, mjeovita poljoprivreda

Ratarstvo o Ratarstvo je najzastupljeniji oblik koritenja zemljita u ravniarskim krajevima s plodnim tlom jezgara civilizacija o Ratarstvo se najee dijeli s obzirom na kulture koje se uzgajaju

o Pojavom i razvitkom kulturnih biljaka dolazi do razvoja ratarstva te pojave prvih stalnih naselja i

o itarice (penica, kukuruz, ria, jeam, zob, ra, proso...) o okopavine (krumpir, razliito povre, eerna i stona repa...) o krmne kulture (slue za stonu hranu s oranica i travnjaka) o specijalne kulture (voe, hmelj, uljarice, biljke za proizvodnju vlakana, vinova loza,zainsko bilje, biljke za napitke, cvijee, ljekovito bilje...) o Mogua je i podjela ratarstva prema kojoj se kao posebna skupina izdvajaju voarstvo i vinogradarstvo, duhan u specijalnim kulturama, kategorija industrijskog bilja...

Stoarstvo o o Stoarstvo podrazumijeva uzgoj stoke i proizvodnju stoarskih proizvoda (meso, mlijeko, vuna, koa, krzno, jaja...) Najee se javlja u predjelima koji su nepogodni za ratarstvo (hladniji, vlaniji ili sui, vii predjeli, strmije, slabije tlo...)

o Nije svako tlo pogodno za razvoj stoarstva te je potrebno voditi rauna o nosivosti prostora o Nosivost prostora egzistencijalni potencijal prostora definiran brojem stanovnika na jedinicipovrine

o Pretjerana paa dovodi do spiranja, erozije, dezertifikacijeo Stoarstvo se najee dijeli prema vrsti stoke koja se uzgaja

Mjeovita poljoprivreda o o Mjeovita poljoprivreda podrazumijeva zajedniki uzgoj biljnih kultura i ivotinja u razliitim omjerima S obzirom na usmjerenost i rasprostranjenost razlikujemo dvije potkategorije:

o mjeovita poljoprivreda na samoopskrbnoj razini tradicionalna, svatarskapoljoprivreda kojom se smanjuje opasnost od nestaice hrane i gladi najee se javlja u slabije razvijenim zemljama proizvodnje smanjuju se rizici od specijalizacije te se efikasnije organizira proizvodnja javlja se u razvijenim zemljama (farme, Alpe...)

o mjeovita poljoprivreda na komercijalnoj razini kombiniranjem ratarske i stoarske

Oblici poljoprivrede s obzirom na intenzitet o o Intenzitet se odreuje na temelju triju elemenata rada, kapitala i zemljita S obzirom na intenzitet poljoprivreda moe biti ekstenzivna i intenzivna

Oblici ekstenzivne poljoprivrede

o Oblik ekstenzivne poljoprivrede u kojoj je koliina rada imala u odnosu na veliinu zemljita koje se obrauje o o o prinosi su mali i po povrini i po poljoprivredniku oblik je rairen na podruju Amazonije

rad kapita l zemlja

ulaganjaoutpu t

Oblik ekstenzivne poljoprivrede u kojoj je koliina ljudskog mala, ali unos kapitala moe biti visok o o prihodi po jedinici povrine poljoprivredniku su veliki po

rad zemlja kapital

rada i dalje (mehanizacija)outpu t

oblik je rairen u kanadskoj preriji

Oblici intenzivne poljoprivrede

o Radom intenzivna poljoprivreda oblik intenzivnepoljoprivrede u kojoj je koliina ljudskog rada visoka, a unos kapitala nizak u odnosu na zemlju koja se obrauje o o prihodi po jedinici povrine mogu biti veliki, ali su po poljoprivredniku i dalje mali rairen oblik u delti Gangesa ljudskog rada niska, a unos kapitala visok u odnosu na zemlju koja se obrauje o o prihodi su visoki i po jedinici povrine i po poljoprivredniku oblik je rairen u Nizozemskoj

rad kapita l zemlj a outpu t

o Kapitalom intenzivna poljoprivreda oblik intenzivne poljoprivrede u kojoj je koliinarad zemlja kapital output

Oblici poljoprivrede prema stupnju mobilnosti o Prema pokretljivosti se razlikuju pokretna ili nomadska i sjedilaka ili sedentarna poljoprivreda

Pokretna ili nomadska poljoprivreda o Nomadska se poljoprivreda najee poistovjeuje sa stoarstvom, ali postoji i pokretno ratarstvo kratkom razdoblju te u podruju u kojem postoje velike sezonske razlike u uvjetima poljoprivrede o Da bi moglo postojati pokretno ratarstvo, potrebna ne izrazito rijetka naseljenost te postojanje dovoljnog slobodnog prostora osnovna oblika:

o Pokretno ratarstvo se razvija u podruju u kojem je tlo izrazito siromano pa se iscrpi u vrlo

o U sklopu pokretne poljoprivrede izdvaja se polunomadska poljoprivreda koja se javlja u dvao o dio obitelji ivi u stalnim naseljima, a dio se seli sa stokom cijela obitelj dio godine seli, a dio godine boravi u stalnom naselju

Sjedilaka ili sedentarna poljoprivreda o o Podrazumijeva postojanje stalnog naselja u blizini poljoprivrednih posjeda Takva je veina poljoprivrede u dananjem svijetu

RIBARSTVO

o Ribarstvo gospodarska grana koja obuhvaa razliite djelatnosti od lova na ribu i ostale

vodene ivotinje do iskoritavanja lovine i njezine prerade u industrijske i prehrambene svrhe alge prikupljanje ili uzgoj za ljudsku prehranu, kao gnojivo ili kao sirovina u industriji

o U najirem smislu ribarstvo obuhvaa i iskoritavanje vodenog bilja od kojeg su najznaajnijeo Ribarstvo i ribolov nisu istoznanice ve je ribarstvo iri pojam ljudi o u svjetskom ribarstvu je zaposleno vie od 6 milijuna ljudi stanovnitva zaposleno u ribarstvu, a izvoz vezan uz ribarstvo i ribarsku industriju ini oko 70% ukupnog izvoza vaan izvor proteina oko 70% ulova koristi se u ljudskoj prehrani od 8 puta u 50 godina RAZVOJ RIBARSTVA o Ribarstvo je stara ljudska djelatnost koja se javlja ve u fazi lovako-sakupljakog gospodarstva se i podruje ribarenja

o Ribarstvo je izrazito vano sa socioekonomskog stanovita zapoljava i prehranjuje milijune

o posebice je visok udio zaposlenih u pojedinim zemljama primjerice, u Islandu je 12%

o ribarstvo je vano za prehranu sve brojnijeg stanovnitva riba i morski proizvodi su o porast ulova kretao se od 15 mil. tona 1948. na 125 mil. tona 2000. godine to je poveanje

o Na poetku je ogranieno na rijeke, jezera i priobalno more, no napretkom plovila i opreme irio U poetku se ulov odmah troio, a pojavom tehnika i metoda skladitenja (suenje, dimljenje, soljenje, zamrzavanje) javlja se i mogunost poveanja ulova te samim time i mogunost razvoja trgovine Uvoenjem parobroda jo se vie ire ribolovna podruja i poveava ulov U toj prvoj fazi razvoja koliina ulovljene ribe relativno brzo raste, no u apsolutnim mjerama taj porast je mali Prekretnica u razvoju ribarstva dogodila se 1950-ih godina uvoenjem mehanizacije (motorno povlaenje mrea, dizalice...) 1960-ih dolazi do revolucije u ribarstvu

o o o o

o uvode se brodovi-tvornice (prvi pokuaji Britanaca jo 1940-ih) brodovi-tvornice posluju na nain da flote mehaniziranih brodova love ribu i umjesto na obalu iskrcavaju je na matini brod na kojem se ulov prerauje i zamrzava ime se omoguuje dui boravak na moru dnevno je mogue preraditi i do 3000 tona ribe sve to dovodi do daljnjeg porasta koliine ulovljene ribe ZATITA RIBLJEG FONDA o o o o Riba se smatra opim dobrom tj. pripada svima to je rezultiralo pretjeranim izlovom i gotovim nestankom pojedinih vrsta 1970-ih godina uoeno je da je koliina ribe ograniena Preveliki izlov danas je glavni problem svjetskog ribarstva Prema procjeni FAO-a 28% ribolovnih podruja je iscrpljeno ili pred iscrpljenjem dok je jo 47% na biolokom minimumu

o ukljuuje se moderna tehnika u ribolov radari, sonari i drugi ureaji za otkrivanje ribe

o o

Javlja se ideja o zatiti ribljeg fonda i ograniavanju izlova Island je 1972. godine proglasio svojim ribolovnim podrujem zonu od 50 milja, a 1975. od 200 milja od obale eksploatacije podmorja

o 1982. godine osnovana je ekskluzivna ekonomska zona u kojoj pojedina zemlja ima pravoo o uvoenjem EEZ-a iskljuene su zemlje bogato opremljenih inozemnih flota s odreenih podruja te je omogueno ribarenje manje efikasnih domaih brodica primjerice, japanska ribarska flota je potjerana iz kineskih teritorijalnih voda te od tada zapoinje stagnacija koliine ulova u Japanu i pad znaenja Japana u svjetskom ribarstvu

o

Svijest o ogranienosti bogatstva potakla je razliite mjere i propise: uvoenje kvota ulova smanjenje flota (broja i veliina) odreivanje minimalne veliine ribe ogranienja veliine brodova i njihove snage ogranienje veliina i vrsta mrea obustava lova na odreene vrste ili na odreenim podrujima primjerice, Kanada je 1992. god. uvela moratorij na lov bakalara uz obale Newfoundlanda i Labradora, a 1995. god. je pokusni lov pokazao oporavak ribljeg fonda ipak, javili su se socijalni problemi tisue ljudi je ostalo bez posla

o

Osim pretjeranog izlova postoje i ostali problemi: o oneienje

o unitavanje cijelih ekosustava pojedinim tehnikama (koarenje) o neeljeni ulov kod pojedinih tehnika baca se oko 25% ulova, a kod pojedinih vrsta i vie(rakovi)

OSNOVNA KLASIFIKACIJA RIBARSTVA o o Ribarstvo se dijeli na morsko i slatkovodno Mogue su klasifikacije ribarstva prema vrstama ribe i ostalih biljaka i ivotinja, prema sredstvima ribolova itd.

Morsko ribarstvo o Morsko ribarstvo temelji se na bogatstvu mora ribom, a to ovisi o bogatstvu planktonom

o Plankton nije jednoliko rasporeen ovisi o prodiranju Sunevih zraka, koliini nitrata i fosfatao Mora najbogatija planktonom, a time i ribom su: o o o o o o plitka mora uz rubove kontinenata podruja mijeanja morskih struja zone uzdizanja morske struje (upwelling) mora oko Antarktike

Tradicionalna poznata ribolovna podruja u pliacima sjevernog Atlantika su Dogger Bank, Lofoti, Newfoundland Bank i mora uz sjeveroistonu obalu Azije Viegodinje analize dinamike pokazale su premjetanje glavnih ribolovnih podruja s Atlantika na Pacifik i sa sjevera na jug

o o

Do kraja 1980-ih godina u proizvodnji ribe je dominirao Japan s oko 11 mil. tona, danas dominira Kina s gotovo svjetske proizvodnje robe Kina dominira i u ulovu ribe ispred Japana i SAD-a

Slatkovodno ribarstvo o o Najstariji oblik ribarstva, a nakon razdoblja stagnacije danas opet ima rastue znaenje Zbog sve vee oneienosti kopnenih voda i sve veih zahtjeva za rentabilnosti danas se pod slatkovodnim ribarstvom u komercijalne svrhe govori o uzgoju u ribnjacima i umjetnim jezerima Najbolje rezultate uzgoja u posebnim bazenima uz reguliranu prehranu da