EKONOMSKA GEOGRAFIJA II. DIOIV. PREZENTACIJAIzvori energijePrimarni energetski izvori.Po uporabi: konvencionalni i nekovencionalni.Po prirodi: obnovljivi i neobnovljivi.Transformirani energetski izvoriKorisni oblici energije Neobnovljivi Ugljen Nafta Plin NE Obnovljivi Suneva energija Vjetar Geotermalna voda Stalni rast proizvodnje i potronje 1820 15 mil. t 1900 778 1938 1865 1950 -2664 1995- 12322Po agregatnom stanju: Krutine ugljen uljni kriljavci i naftni pijesci asfalt zemni vosak (ozokerit) Tekuine nafta plinski kondenzat Plinovi zemni plinovi naftni plinovi plinovi uz leita ugljenaOsnovna podjela ugljena Kameni ugljeni Antracit Poluantracit Mravi Masni Plinski Plameni Smei (mrki) ugljeni Tvrdi ili vrsti Sjajni Tamni (mat) Meki ili ligniti Zemljasti kriljavi pad proizvodnje ugljena u Europi i Rusiji, zbog prelaska na ia fosilna goriva. u Aziji, zamjetno je poveanje proizvodnje ugljena ugljen se uglavnom troi na mjestu proizvodnje. Utjecaj na okoli. Efekti staklenika 3/4 sumpor dioksid 1/3 duikov dioksid 1/2 ugljini dioksid iva uran procjena buduih kretanja trita fosilnih goriva: trina cijena nafte je 5$ po barelu OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, postoji iri interes za viu cijenu nafte pad cijene ne izaziva znaajni porast potronje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo pad cijene - nerentabilna polja koja su u eksploataciji e nastaviti proizvodnju, ali se nee ulagati u nova porast cijene - otvaraju se nova polja i time se poveava potencijalna ponuda i pritisak na kartel znaajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): BP preuzima Amoco, fuzija francuske naftne industrije TotalFinaElf Nema mjesta za patuljke ( INA. MOL) Zato gotovo nikome ne odgovara nisak cijena nafte? proizvoaima - jer manje zarauju razvijenima -to je protiv njihove antifosilne politike, zbog naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ekoloki- zbog globalnih klimatskih promjena, niska cijena nafte unitava im ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti Prirodni plin. oko 25% potronje primarne energije U pojedinim zemljama prelazi 50 % potronje primarne energije(Rusija, Nizozemska) Koristi se u gotovo 110 zemalja svijeta Transport visokotlanim plinovodima, brodovima (u ukapljenom stanju), a u budunosti se planira njegov transport u smrznutom obliku PP u Europi opskrba prirodnim plinom iz etiri vana izvora: Rusija VT plinovodi Norveka VT plinovodi Nizozemska VT plinovodi Alir VT plinovodi i LNG U planu plin s Bliskog istoka transport preko Turske Najvei potroai u Europi Rusija Njemaka UK Rezerve 200 godina20 najbogatijih zemalja Troi: 50% ugljena 80% prirodnog plina 65% nafte NUKLEARNE ELEKTRANE Nuklearne elektrane proizvode oko 17% svjetske elektrine energije. U svijetu oko 400 nuklearnih elektrana Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su: Nuklearno gorivo prirodni ili obogaeni uran ili plutonij metalni uran oksid urana. Drava koja proizvodi najvei udio svoje elektrine energije u nuklearnim elektranama je 1.Francuska sa 75% proizvedene elektrine energije u nuklearnim elektranama. 2.Litva - 73%, 3.Belgija - 58%, 4.Bugarska, Slovaka i vedska - 47%, 5. Ukrajina - 44% i 6.Republika Koreja - 43%. U jo deset drava iz nuklearne energije proizvodi se po vie od 25% elektrine energije. SAD proizvode 19.8% svoje elektrine energije u nuklearnim elektranama, ali zbog velikog opsega proizvodnje zauzimaju najvei udio u ukupno proizvedenoj energiji u nuklearnim elektranama sa 28%. Slijedi ih Francuska sa 18% i Japan sa 12%. SUNEVA ENERGIJA je obnovljiv i neogranien izvor energije Suneva energija u uem smislu podrazumijeva koliinu energije koja je prenesena Sunevim zraenjem, a izraava se u J. Najee se koristi za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrone tople vode i grijanja u solarnim elektranama, za pretvorbu u elektrinu energiju koriste se fotonaponski sustavi. toplinska energija od Suneve dobiva se pomou solarnih kolektora ili solarnih kuhala, a elektrina pomou fotonaponskih (solarnih) elija. Solarni tanjuri Zbog parabolinog izgleda podsjeaju na satelitske tanjure Zrake svjetlosti, odbijajui se od zrcala, padaju u jednu toku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature Solarni tornjevi Ove elektrane imaju veliki broj zrcala postavljenih oko sredinjeg mjesta gdje se nalazi toranj. postiu vrlo visoke temperature, to ih ini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladitenju energije. Ne zahtijevaju ravna podruja (mogua je izgradnja na brdima Solarne elektrane u pogonu SEGS 9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolini kolektori Nevada Solar One USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolini kolektori Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije 35 MW elektrinog ekvivalenta koliine pare na ulazu, Fresnel reflektori PS10 solar power tower panjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj VALOVI, PLIMA I OSEKA Elektrane na valove Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najveim djelom djelovanjem vjetra o povrinu oceana. lokacija na kojoj su valovi dovoljno esti i dovoljne snage. Energija vala naglo opada s dubinom vala pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod povrine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, emu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o poloaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Atlantik. VJETAR Pretvorba kinetike energije vjetra u kinetiku energiju vrtnje vratila odvija se pomou lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i elektrini generator nalaze na zajednikom vratilu nalaze U generatoru dolazi do pretvorbe kinetike energije vrtnje vratila u konanu, elektrinu energiju pa se cijelo postrojenje esto naziva i vjetrogeneratorom.VALOVI Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW to je ogroman neiskoriten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su na zapadnim obalama na podruju od 40- 60 G.. na sjevernoj i junoj hemisferi. Energija valova na tom podruju varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najviim od 100 kW/m u Atlantiku . Visina valova je najvia za vrijeme zime ( vrijeme najvie potronje elektrine energije. Kinetika energija valova moe se poeti efikasno transformirati u elektrinu energiju kada je visina vala vea od 1 m. PLIMA I OSEKA Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjeseevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u elektrinu energiju i druge oblike energije. Za sad jo nema veih komercijalnih dosega energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvaranje elektrine energije tamo gdje su morske mijene izrazito naglaene. ne moe pokriti svjetske potrebe Razlika u visini plime i oseke varira izmeu (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonominu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjena - na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana. BIOPLIN Sastav : oko 60% metana, 35% CO 2 te 5% smjese vodika, duika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Dobiveni se bioplin najee koristi za dobivanje toplinske i/ili elektrine energijeALKOHOLNA GORIVA Etanol se proizvodi od tri osnovne vrste biomase: eera (od eerne trske, melase) kroba (od kukuruza) celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka). Sirovine bogate eerima sadravaju jednostavne eere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate krobom sadravaju velike molekule ugljikovodika koje treba razloiti na jednostavne eere procesom saharifikacije. Najznaajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su eerna trska, slatki sirak, cassava i kukuruz. Vodea zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, 15 milijardi l /god. Oko 15% brazilskih vozila se kree na isti etanol, dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Etanol se poeo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno trite domaim proizvoaima eera. U SAD-u etanolske smjese ine oko 9% ukupne godinje prodaje benzinaBIODIZEL Metilni ester repiinog ulja ili biodizel, dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. BIOMASA Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao to su drvo, slama, stabljike itarica, ljuture itd.' Biomasa je obnovljivi izvor energije, a openito se moe podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad, unutar ega se mogu razlikovati: drvna biomasa (ostaci iz umarstva, otpadno drvo) drvna uzgojena biomasa (brzorastue drvee) nedrvna uzgojena biomasa (brzorastue alge i trave) ostaci i otpaci iz poljoprivrede ivotinjski otpad i ostaci. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potie uvaavajui naelo odrivog razvoja. Najee se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu vie iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektrine i toplinske energije ili se prerauje u plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i kuanstvima Nakon berbe kukuruza na obraenom zemljitu ostaje kukuruzovina, stablijika s liem, oklasak i komuina. Budui da je prosjeni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase priblino ima koliko i zrna. Ako se razlue kukuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosjeno 82% : 18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza to ine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. GEOTERMALNA ENERGIJA izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju elektrine energije i/ili topline, uz pomo toplinskih pumpi mogue je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potronja geotermalne energije blago raste zadnjih godina Geotermalna se voda na podruju Hrvatske koristila od davnina i na njoj se temelje brojne toplice (npr. Varadinske, Bizovake). Dok je ranije (npr. Varadinske toplice potjeu jo iz rimskih vremena) u tim toplicama voda na povrinu dotjecala prirodno, danas se koriste plitke buotine. Znaajnija istraivanja geotermalnih leita kako bi se ispitala mogua primjena u razne svrhe, ne samo zdravstveno-turistike, u Hrvatskoj zapoinju 1976. godine obzirom na geoloko i znaajke geotermalnih medija, Hrvatska se moe podijeliti u tri podruja: jadransko i podruje Dinarida (Istra, Primorje, Lika, Dalmacija), s razmjerno malim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,018 C/m, odnosno 29 mW/m 2 podruje Sredinje Hrvatske (Banovina, Kordun, Pokuplje, umberako gorje, Zagreb, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Meimurje), s najirim moguim rasponom uporabivosti geotermalnih medija. panonsko podruje (Slavonija i Baranja, Podravina, Posavina), s prilino velikim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,049 C/m, odnosno 76 mW/m2.V. PREZENTACIJATEORIJE LOKACIJEotac agrarne geografije Johann-Heinrich von Thnen (1780-1850)The Isolated State (1826)- prvi ekonomski model prostorne organizacijeZakoni koji odreuju interakciju cijenaproizvoda, udaljenosti i koritenjazemljita s udaljenou mjesta proizvodnje od trita mijenjaju se i trokovi ulaganja i prihod Vea udaljenost vii trokovi transportaVon Thunen: U sluaju da je kvaliteta zemljita konstantna, a samo se mijenja cijena transportnih trokova renta je cijena dostupnosti do trita lokacijska rentaLR=Yp-Yc-YtdLR lokacijska rentaY =prinos (t/ha)p = cijena (kn/t)c = proizvodni trokovi (kn/t)t = transportni trokovi (kn/t/km)d = udaljenost od trita (km)Koji su od principa vonThunena jo aktualni Intenzivnija poljoprivreda je u blizini urbanog trita Poljoprivredni proizvodi, poputmlijenih proizvoda proizvode se ublizini gradskih sreditaGlavne promjene u poljoprivredi odvon Thunenova doba poboljana kvaliteta prometneinfrastrukture i tehnologije Pad cijena transportnih trokova Meunarodna regionalna specijalizacija nagli urbani razvojPrikaz koncentrini krugovi Krug najblii tritu proizvodi visokog ulaganja i osjetljivi na transport ( voe,povre, cvijee) II krug itarice intenzitet se smanjuje s udaljavanjem od grada III panjako stoarstvo niski trokovi proizvodnje, visoka cijena stoke visoka cijena transporta Rouaje Razmjetaj poljoprivrednih kultura ovisi o kvaliteti tla Tlo najslabijeg boniteta rezervirano je za ume i umarstvo Najkvalitetnije tlo povrtlarstvoCilj planskim razvojem omoguiti rentabilnogospodarstvo Hoover to ? ( ekonomske jedinice: proizvodne, uslune, domainstva)Gdje ?( poloaj jedne ekonomske jedinice u odnosu na druge:Disperzija, koncentracija, udaljenost)Regija, metropolitensko podruje, susjedstvoZato ? (daje ekonomsko objanjenje)Weber ( 1909) pretpostavke: izolirana i homogena cjelina Prostorne razlike u rasporedu materijala: ima ga svuda voda, pijesak ponegdje rude, energija gubitak na teini trokovi transporta ovise o teini i udaljenosti industrijska podruja koja prerauju poljoprivredne proizvode lokacija unutar agrarnog prostoraLosch ( 1939) prostor je homogena nizina u kojoj su kvaliteta i iznos prirodnih izvora, gustoa naseljenosti, tenje potroaa identini Trokovi transporta i funkcija potranje razliiti su za svaki proizvod Vea ponuda od potranje pad cijena Poveanje cijena porast ponude smanjena potranja Vea potranja odraz rasta stanovnitva ili standarda Vii standard via potranja ivotinjskih proizvoda Kada je ponuda vea od potranje prezasienost proizvodnje Prekomjerna ponuda poljoprivrednih proizvoda moe se sprijeiti garantirane cijene, subvencije drave, smanjivanjem obradivih povrina, ekstenzivnija proizvodnjaVI. PREZENTACIJAGLOBALIZACIJA

to je globalizacija? Brojne definicije proces prevazilaenja povijesno nastalih granica. sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih drava i predstavlja 'odvajanje' trine ekonomije od moralnih pravila i institucionaliziranih veza drutva ... [Elmar Altvater porast meusobne ovisnosti i integracije razliitih ekonomija na cijelom globusu ... [Meghnad Desai]intenziviranje socijalnih veza irom svijeta i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da dogaaji u jednom mjestu koje je stotinama kilometara udaljeno mogu biti uzrokom ili posljedicom dogaanja u nekom drugom mjestu i obrnuto ... [Anthony Giddens (Entoni Gidesocijalni proces tokom kojeg opada utjecaj geografije (geografskih granica) na socijalni i kulturni angaman, a ljudi postaju svjesni slabljenja tog uticaja (...). Globalizacija ne implicira homogenizaciju (...). Ona vie implicira veu povezanost i deteritorijalizaciju ... [Malcolm Waters Uzroci

Posljedice

Subjekt globalizacije

Dimenzije globalizacije

Ekonomska dimenzijaekonomska dimenzija ima odluujuu ulogu (ogroman porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija financijskog trita, transnacionalna, integrirana proizvodnja, transnacionalne kompanije. Glavnina aktivnosti odvija se u trijadi : Sjeverna Amerika zapadna Europa Istok Azije Dimenzija okoliaGlobalni problemi - zagrijavanje Zemljine atmosfere, ozonske rupe, unitavanje tropskih uma predstavljaju globalizaciju - Meusobna prostorna i vremenska ovisnost : sudbina i budui opstanak udaljenih, malih otonih drava, koje su se prikljuile organizaciji AOSIS ovisi od ponaanja sviju nas, a posebno od ponaanja ljudi u viskorazvijenim industrijskim dravama, jer stalnim porastom nivoa mora,, ovim dravama prijeti unitenje potopom. Drutvena dimenzija

Svijet postaje "globalno selo", nova vrsta komunikacije (Chat, email) stvara se "drutva" na velikim udaljenostima. Slina su sa tradicionalnim druenjem unutar porodice ili sa susjedima, ali ona ne predstavljaju zamjenu za ovu tradicionalnu vrstu druenja Kulturna dimenzijaProdukcije iz Hollywood-a mogu se vidjeti irom svijeta, prisutna je "amerikanizacija" kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture. Homogenizacija kulturni imperijalizam Cijeli svijet dijeli iste ideje i stavove vanost lokalnih i regionalnih kultura i njihovo prezentiranje je popratna pojava globalizacije. Hoe li nestati lokalne kulture?? Dominacija amerikih mas medija Velike medijske kompanije Disney CNN Warner Spajanje globalne i lokalne kulture: proces glocalizacije ( proizvodnja roba i usluga za globalno trite, ali prilagoeno lokalnoj kulturi - lokalno postaje globalno globalno postaje lokalno

Globalno + lokalno ( Roland Robertson) Globalizacija uvruje lokalnu kulturu Globalizacija proizvodi novu lokalnu kulturu Glocarizacija niega turizam potie interes za lokalne proizvode Dolazi mnogo turista Niske cijene suvenira proizvedenih bilo gdje ( krunice u Kini) Lokalne predstave Slavlja Plesovi Izlobe Primjeri Starbruck, McDonalds, Internet, kreditne kartice Glocarizacija neega Skupo Umjetniki proizvodi Ne brine za veliinu trita Zdravljak, lokalni restorani Skoblar, Foa, Lokalne trgovine rukotvorina Glocarizacija X GrobarizacijaGrobalizacija je imperijalistika ambicija nacija, kompanija , organizacija, njihovih elja, potreba da se nametnu u razliitim geografskim podrujima svijeta (Ritzer 2007). ti subjekti nastoje stei mo, utjecaj i profit. Grobalizacija ukljuuje tri pokretake snage: kapitalizam, McDonaldizacija, i amerikanizacija Grobalizacija kreira svijet gdje su: 1. stvari uglavnom jednake svagdje 2.Jae snage nadjaale su mo ljudi da sauvaju svoju autonomiju 3. socijalni procesi su prisilni, odreuju prirodu lokalne 4. potronja roba, usluga i mediji su kljune snage koje diktiraju prirodu pojedinca i grupe kojoj pripada Politika dimenzijaPolitika se mora boriti sa velikim problemima. Globalizacija i natjecanje za pridobijanje sjedita vodeih firmi ograniavaju prostor za djelovanje nacionalnih politika, jer se mnogi problemi sada mogu rjeavati samo na internacionalnom nivou, tj. globalno. Europske integracije su jedan od najuspjenijih odgovora na izazove koje sa sobom donosi globalizacija. Politika koja je i dalje organizirana teritorijalno u okviru nacionalnih drava povlai se pred porastom internacionalno, tj. globalno organizirane ekonomije. Slom socijalistikih sistema i prelazak na kapitalizam se u velikoj mjeri desio upravo zbog toga. scenariji : Kraj nekadanje moi dravnih vlada Drave gube aktivnu ulogu u globalnom drutvu Drave e nestati (Michael Sandel;Charles Maynes; Zygmunt Bauman) to e zamijeniti drave? "Global Governance- nova mogua rjeenja globalne politike: vladanje svijetom bez svjetske vlade unutranja svjetska politika svjetska politika ureenja politika u 21. st. koncept suprotan neoliberalizmu odgovor na globalizaciju EU model za buduu svjetsku vladu EU laboratorij za budui GG UN poetak vlade svijeta Supra-nacionalne organizacije odreuju pravila meunarodne ekonomske aktivnosti W T O MMF W B U N Regionalizacija regionalne strukture : Politike Geografske Religijske Vojne i obrambene Ekonomske ( slian gospodarski razvoj, Zajedniki interesi, stvaranje zajednikog ekonomskog modela,zajedniko djelovanje na zatiti okolia) Je li regionalizacija nain za kontrolu globalizacije ili se globalizacija realizira putem regionalnih struktura?Regionalizacija Trijadizacija?"Dananja globalizacija je samo kostur globalizacije, prikladnija je "trijadizacija kao oznaka za dananje stanje. Trijadizacija znai da se tehnoloki, ekonomski i socio-kulturalni procesi integracija odvijaju izmeu tri najrazvijenije regije svijeta (Japan i industrijske zemlje june i jugoistone Azije, zapadna Evropa i Sjeverna Amerika). Ovi procesi su mnogo intenzivniji i znaajniji izmeu ove tri regije, nego izmeu neke od ovih regija i ostatka svijeta ili izmeu ostalih zemalja svijeta. Trijadizacija je i u svijesti ljudi. Stanovnici Japana, Sjeverne Amerike i zapadne Evrope polaze od toga da jedino njihovo miljenje vrijedi" u svijetu. imaju kulturnu i znanstvenu dominaciju, tehniku superiornost, vojnu hegemoniju, ekonomsko blagostanje, Imaju i sposobnost za upravljanje i organizaciju svjetske ekonomije i drutva. 1980 1989 4200 korporacijskih ugovora 92 % unutar trijade Kenichi Ohmae to je budunost?Trijadizacija Jezgra periferija Nacionalne drave i dalje imaju glavnu ulogu Jihad - Mac World

1