BIH

Karta i orjentiri (Neretva, Drina, Bosna, Vrbas, Una, Sava granina rijeka, na granici sa Hrvatskom)

Gornji tok izvoriteUe donji tokDesne pritoke u smijeru u kojem rijeka tee npr. Bosna tee prema sjeveru I njene desne pritoke su sa njene dene strane, a sa lijeve strane lijeve pritoke, ali kada govorimo o Neretvi, desna pritoka je rijeka Rama, a lijeva pritoka sa desne strane.epan polje na samoj granici sa Crnom Gorom je sutok Pive I Tare, Tara dolazi sa desne strane, a Piva I Pivsko jezero sa lijeve straneU tom dijelu Drina ulazi u Bosnu prolazi pored Foe, Gorada, Viegrada I onda dolazi do granice I cijelom granice ide prema sjeveru do rijeke Save.Bosna izvire ispod Igmana, Vrbas ispod Zec planine, a Una izvire na samim krakim prostorima, na granici prema Hrvatskoj, a Neretva kod Zelengore.

Veliki gradovi na rijekama: DRINA: Foa, Gorade, Viegrad, Zvornik BOSNA: Sarajevo, Kakanj, Zenica, Zavidovii, epe, Maglaj, Doboj, na pritoci Lavi je TravnikVRBAS: Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Jajce, Banja LukaUNA: Biha, Bosanska Krupa, Bosanski NoviNERETVA: Konjic, Jablanica, MostarBlagaj je na BuniKameno doba u BiH, prostor prije I vrijeme prije 10 000 g.pr.n.e. I taj period u BiH dijeli se na 2 vremenaska perioda, PALEOLIT I NEOLIT.

Bitno je naglasiti da u ta 2 vremenaska perioda u BiH naseobine su bile skoncentrisane na 2 razliite fizikogeografske cjeline. U prvom redu se prate prirodni preduvjeti za ivot (da li je to bilo plodno zemljite, nizijski prostori, mogunost bavljenja ratarstvom ili je bio razlog naseljavanja povoljni klimatski uvjeti). U tom periodu PALEOLITA u BiH naselja moemo nai du rijeke Neretve I du rijeke Bosne. U donjem toku rijeke Bosne, izmeu Usore, Ukrine I donjeg toka Bosne nai emo naseobine prije 10 000g, u paleolitu. Tu nastale zbog poviljnih uvjeta za bavljenje poljoprivredom, jer je to nizijski proctor, tu se stanovnitvo naseljavalo. Drugo mjesto gdje smo mogli nai naseobine iz vremena paleolita je prostor donjeg toka Neretve, odn. prostor pritoka Tihaljine, odn. Trebinjice, nae najvee pomornice. Povoljni klimatski uvjeti su glavni razlog naseljavanja ovog prostora.Sva ova naselja su nastala u izdignutim dijelovima, na prisojnim stranama, zaklonjeni od udara hladnih vjetrova, na osunanim stranama I ugl je razlog bio da bi se zatitili od barbarskih naroda, od ivotinja, kie, vjetra, poplava, zato su kue gradili.Period oko 5000-6000godina pr.n.e. dolazi do globalnih klimatskih promjena, I kao rezultat dolazi do otopljavljanja I zato je itav taj period, prostor sjevernog dijela dananje Bosne bio pod movarnim terenima I u tom period gubimo naselja u sjevernom dijelu Bosne.Period NEOLITA 3000g.pr.n.e. imali smo neolitske naseobine, naselja u BiH upravo u donjem I srednjem ali u gornjem toku Neretve, ali samo u srednjem I gornjem toku rijeke Bosne, nestaju naselja iz donjeg toka Bosne zbog movarnih podruja, ali se sputaju u naprednija podruja gornjeg toka rijeke Bosne.Iz ovog perioda nalazimo naselja u prvom redu lijeva pritoka Bosne je Lava, na Kavi je Travnk, a pored Travnika je naseobina, neolitsko nalazite koje se zove Nebo; Idemo rijekom Bosnom od Sarajeva do Kaknja, a kod Kaknja je Obre, neolitsko nalazite; Kod Sarajeva je Butmir;Dolinom rijeke Neretve, Desna pritoka Neretve je Rama, a ana Rami je Jablaniko jezero, a ispod njega je naselje Lisiii; Lijeva pritoka Neretve je Buna, a na Buni je Blagaj, a kod Blagaja Zelena Peina neolitsko nalazite; Tihaljina desna pritoka, Trebiat Pe Mlini neolitska naseobinaPoslije kamenog doba dolazi bakarno I bronzano boda. Bakarno doba u BiH se zavrilo prije 2200g, a bronzano prije 1800g.pr.n.e. Poinje se koristiti bakar I bronza za izradu oruja u upotrebi tog naroda. Imamo velike seobe, poinju iz sjevero-zapadnog dijela Evrope I sjevernog dijela Italije - na ove prostore dolaze Kelti koji se zadravaju u sjevernom dijelu Bosne, ali isto tako I velika plenema koja dolaze iz sjevero- istonog dijela Evrope; javljaju se Iliri, njihova postojbina je upitna, neki ih stavljaju u prostor iza Kavkaza, dok drugi smatraju das u doli iz Anadoli, pa su preko Gre doli u prostore, sa juga, BiH.Zadravaju se do dolaska Rimljana, oni su podjeljeni prema skupinama u pojedine dijelove BiH. U sjevernoj Bosni su MEZEJI I OSEDIJATI, sjevero-zapad su JAPODI, zapad, zapadno od Bosne DESIDIJATI, a istono su AUTARIJATI. Zapadna Hercegovina DALMATI (odakle je I naziv Dalamacija), a jugo-istoni dio DAONSI (Daonson)

Rimljani gospodare ovim prostorom do raspada Rimskog carstva I dijele prostori BiH dijele na 2 dijela: Panoniju(sjeverno) I Dalmaciju(juno), granica izmeu ove 2 regije je od Bosanskog Novog, Banja Luke, Doboja, Tuzle I ZvornikaRimljani gradili saobracajnice koje mi I dan danas koristimo, a koje idu dolinama rijeka (Vrbasa, Neretve I Bosne), municipijume izgradili, poceli kopati rudarske topove, rudnike sredisnji dio, s-z dio BosneRimsko carstvo se raspada, nestaje rimljana sa ovih prostora. Vrijeme ranog srednjeg vijeka i period velikih seoba naroda. Najvise dolazi do kretanja Slavena i Avara. Slaveni na ove prostore dolaze iz jugo-istocnog dijela Evrope, iz mocvarnog, stepskog podrucja. Za te Slavene su bili vrlo primitivni da nisu poznavali gradski nacin zivljenja. Na ovaj prostor dolaziili da bi pljackali, krali, ubijali, rusili sve tekovine rimljanja, ugl se vracali na sjever izmedju Dunava i Tise. U 9-10 st oni se skoncentrasili na jedno podrucje i podjelili se na zapadne, juzne i istocne slavene (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci.. ). Zadrzavaju se na Balkanskom poluotoku, a u 10st nastaju prve srednjovjekovne drzave na ovom prostoru, izmedju ostalog i Bosanska drzava o kojoj govori Konstantin Pofirogenet, u 10 st, prvi put je spominje Bosansku drzavu u svom djelu (De Administrante Imperio o upravljanju carstva ). A ta drzava koju spominje je prostor upe Vrhbosne- koja se prostirala od Zavidovia rijekom Bosnom, Zenica, epem, Zavidovia.. Sjeverna granica prostiranje ove upe su Zavidovii. Zapadna granica je gornji tok rijeke Vrbas (Bugojno, D. Vakuf..), juna granica prostiranja te upe je Ivan planina- Ivan sedlo (prema Mostaru), a istocna granica je donji tog rijeke Drine, od sutoka Pive i Tare pa do Visegrada je gornji tok. To su granice prostiranja te srednjovjekovne zupe Vrhbosne. Sarajevo je imalo centralni polozaj, a sve ostale zupe koje su postojale u tom prostoru gravitirale prema toj centralnoj zupi -Vrhbosni. Prva susjedna Zupa lijeva pritoka Bosne Usora, a sa druge strane u dolini Sprece ( prostor oko Tuzle naziva se zupa Soli, odatle je naziv Zupa Soli i Usora, negdje je kao jedna ali ustvari su dvije ) taj sjeverni dio je prostor Usore i Soli. Prostor gornjeg toka Vrbasa- prostor zupe Donji Kraji. Prostor Dalmacije u Rimskom periodu, a naseg danasnjeg Livanskog polja je prostor zupe Zavrje. Oko Save je Posavina. U donjem toku rijeke Nervetve je Humska zemlja, odnosno kasnije Kosaca formira Hercegovinu. I u gornjem toku Drine zupa Podrinje. To je period sr. vijeka, 10. st, te su bile zupe.Period srednjovjekovne Bosanske drzave poznat je po bosanskim banovima i po tome sto se BiH u tom period utemeljila svoju drzavnost, drzavotvornost. Prvi bosanski ban je bio ban Boric za koga kazemo da je bio u vazalnom odnosu, odnosno da je provizorno vladao (nije bio samostalan, neovisan nego se vise priklanjao Ugarskoj ili Bizantiji ). Nama bitniji je Kulin Ban koji je 1189. g. utemeljio tu povelju koja je nama jako bitna. Predstavlja trgovisnki ugovor jedne zemlje sa drugom zemljom, to je nama znacilo mnogo vise, to nam je utemeljilo drzavnost BiH, jer je jedan drzavni bosanski ban skalpao ugovor sa drugim banom Dubrovacke republike. Istovremeno pisano bosancicom-pismo, i tad drzava ima svoje pismo, sklapa se ugovor drzave sa drzavom. Jaca uticaj ovog prostora i tog bana, ovaj prostor se polahko prosiruje, da bi u vrijeme Stjepana II Kotromanica, Bih dosla na ove danasnje granice (Od Cetine do Drine i od Save do Mora). Jos jedan drzavni ban koji je za nas veoma bitan je Tvrtko I Kotromanic koji je prosirio ovaj prostor, zauzeo jedan ogroman prosor i to je najvece teritorijalno sirenje srednjovjekovne BiH. To je tako bilo do kraja 14. st, kada poslije njegov smrti, pokusavaju podijeliti teritoriju, dolazi do politicke krize, sto naravno dobro iskoristava Stjepan Vukcic Kosaca i odvaja Humsku zemlju , sebe nazvao Hercegom pa cijeli taj prostor naziva se Hercegovina i to bilo 1990.g.) I poslije toga Turci su pred Vratima (Osmanlije) 1463 Omanlije ulaze preko Drine osvajaju Zvornik i 20 g kasnije 1483.g. pada Hercegovina, a da tek 100 god kasnije pao Bihac 1592.g. Za vrijeme ovog osmasnog perioda bitna nam je drzavotvornost. Koji je element drzavotvornosti sacuvan od svega ovoga, Bosna mijenja upravitelja, nama najbitnije je da su u to doba Bosnom vladali bosanski banovi, kapetani, beglerbezi, ajani ljudi koji su odgovarali samom sultanu. u tom period BIH je bila podjeljenja na sandzake 7 sandzaka Sarajevski, Mostarski, Travniki, Zvorniki, Bihaki, Banjaluki, Novo Pazarski koji je kasnije prikljucen Kosovskom vilajetu. Licki, Kliski i Papracki ________ pripadaju hrvatski

1908- aneksijom jos bili Turci na ovom prostoru1878. mjenjamo upravitelja, A-U dolazi na ovo prodrucje (Osmanlije gube kod Beca I tu slabi njihov uticaj). Za period Osmanske i A-U vladavine je bitno da su gradovi prilicno izgradjeni, i kulturolosti i stambeno, za vrijeme A-U se pocinje urbanizovati. Za vrijeme Os. bile to varosi, a sad je urbanizuje, postaju vazni urbani gradovi, a Sarajevo postaje najvzniji urbani centar ove drzave. Poceo se gradit Zemaljski muzej, Vijecnica i dr.I sv. rat 1914- 19181917 Bosna ulazi u KSHS. Polozaj u tom period je bio dobar uzavisnosti od onoga sta joj se sprema1921. Oktroisanim ustavom, odnosno Vidovdanskim ustavom BiH gubi elemente drzavnosti, jer u tom period bila je podjeljenja na neke regije, oblasti koje cak zalaze i u susjedne zemlje (Vrbaska, Zetska, Primorka, Sarajevska ). Problem sa ustavom je sto nema centralisticke vlasti i BiH gubi el. drzavnosti. 1929- Sestojanuarska diktatura i njom BiH opet gubi el drzavnosti, opet podjeljen prostor.1939. je sporazum Cvjetkovic Mancek, 11 ooo km2 trebalo pripasti Hrvatskoj, zaratilo se i nije doslo do te podjele.

MIROVNI DOGOVORI:1) Vens Ovenov plan, mart 1993 kojim je Bosna podijeljena na provincije, njih 10, od kojih su: - 3 sa veinskim bonjakim stanovnitvom (26,36% teritorije) - 3 sa veinskim hrvatskim stanovnitvom (25,7% teritorije) - 3 sa veinskim srpskim stanovnitvom (42,23% teritorije) - Sarajevo je bilo posebno, zauzimalo 5,54% prostora

2) Oven Stoltenbergov, august 1993 koji je zasnovan na konceptu 3 etnike republike: 1. Hrvatska 16,59% teritorije 2. Srpska 52,08% teritorije 3. Bonjaka 28,29% teritorijeSarajevo I Mostar su imali poseban status

3) Washingtonski, mart 1994; njime se obrazuje federacija hrvatskog I bonjakog naroda; federacija dobila 10 kantona (5 bonjaci, 3 hrvati, 2 mjeovita)- BOSANSKO PODRINJSKI KANTON (BPK)sjedite: Gorade- HERCEGOVAKO NERETVANSKI KANTON (HNK)sjedite: Mostar- KANTON SARAJEVO (KS)sjedite: Sarajevo- LIVANJSKI KANTON (LK)sjedite: Livno- POSAVSKI KANTON (PK)sjedite: Oraje- SREDNJOBOSANSKI KANTON (SBK)sjedite: Travnik- TUZLANSKI KANTON (TK)sjedite: Tuzla- UNSKO SANSKI KANTON (USK)sjedite: Biha- ZAPADNO HERCEGOVAKI KANTON (ZHK)sjedite: iroki Brijeg- ZENIKO DOBOJSKI KANTON (ZDK)sjedite: Zenica

4) Plan kontakt grupe, juli 1994; razgranienje BiH na Federaciju BiH I terioriju sa srpskim veinskim stanovnitvomFBIH 49%SRB 48%SARAJEVO - distrikt

5) Dejtonski, novembar 1995; - FBIH sa kantonima- Republika Srpska- Brko status distrikta

GEOGRAFSKI POLOZAJP: 51 129 km2Po popisu iz 1991 BiH je imala oko 4,3 mil stan, a prema ovim pretpostavkama iz ovog popisa od prosle god ima oko 3,7 mil stan. prosjecno stan 91.g. -85 stan/km2 evropski prosjek. Popisi stanovnistva poslije II sv. r. su bili : 48,53,61,71,81 ,91 - god. zadnji popis.Ova gustina stanovnika nije ravnomjerna ni tada, a ni sada. Najveca konc stan u period 70.-tih-80.-tih god je prostor velikih gradova, regionalnih centara : Sarajevo, Mostar, Banja Luka,Doboj, Tuzla itd. Dok su depopulacijski prostori (masnovno se stan iseljavalo) :Hercegivona i j-z i j-i Herc. Ti su prostori imali oko 11 stan/km2, dok je Sarajevo bilo najgusce naseljeno 2000 stan/km2. Centri kao Doboj, Banjaluka oko 200 stan/km2. BiH se nalazi u Juznoj Evropi, u J-Z dijelu Balkanskog poluotoka. Geo sirina prostiranja 42 step i 30 s.g.s. do 45 step i 30 s.g.s.Geo duzina- 15 step i 30- 19 step i 40 i g dU juznom dijelu sjevjernog umjerenog topl poj i nalazi se u sjevernom dijelu pod staznim uticaj suptropskih strujanja.Tropske zracne mase se prostiru od 15 step do 35 step s.g.s. ( A Bosna je na 42 step pa kazemo da je pod snaznim uticaj suptropsih strujanja toplih i vlaznih zracnih masa koje nam dolaze iz sredozemlja, odnosno iz prostora sjeverne Afrike)Geo Duzina, zasto je bitna ? Casovne zone, 7.5 step zapadno i isticno od grinica je ZAPADNO EVROPSKO VRIJEME. uvijek se uzima vrijeme sredisnjeg merdijana, pocetni merdijan (sredisnji) je grinicki merdijan. Sljedeci sredisnji merdijan je 15 step, pa onda 30 step. BiH se nalazi u Srednje-evropskom vremenu, u srednje evr. casovnoj zoni. ako je u zoni zapadnoh evpr. vremena ( sredisnji merdijan) 12 h, onda mi koristimo sredisnju zonu 15 merd, dakle idemo 1 sat naprijed i kod nas 13h (istocno od pocetnog merdijana i u tom sr.evr.vremenu) U j.Evropi ( BAlkanski, Pirenejski, Apeninski poluotoci). BiH je u J-Z dijelu Balk. p.o..Kroz BiH prolazi mladja orogena faza dinarida koja je nastala kao dio Alpskog orogenog stabla, nastao krajem mezzo i pocetkom kenozoika. ti Dinaridi predstavljaju pravu razvodnu liniju i vododijelnicu, koje dijele hidrografsku mrezu Sj.BOsne od hidrograf.m. Juzne Bosne. Na geo. pol. jos uticu i klimatske zone, odnosno cikloni i anticikloni koji uvjetuju ovakvu klimu BiH. Na BiH u prvom redu utice Azurska anticiklona (Azurski otoci J-Z od Pirinejskog p.o., S-Z. od Afrike)Anticiklona je polje visokog zracnog pritiska, uvijek donosi toplo vrijeme, stabilno vrijeme. Azurski otoci na tropskim predjelima ( Na Alt. o.) onda je tu toplo i vlazno vrijeme, pa nam Azurska anticiklona donosi toplo i vlazno vrijeme ugl u ljetnom period god. Island- sj. Antartiku i u prosttoru polarnog dijela se formira Islandki ciklon polje niskog zracnog pritiska. Ta ciklona u zimskom period je hladna, snjezna,donosi hladno vrijeme, dok je u ljeptnom period znatno toplija ali je jos uvijek svjeza. Donosi nam kisu i svjezije vrijeme.Sibirska anticiklona kontinentalne zracne mase koje su hladne i suhe i ona uvijek donosi hladno i suho vrijeme (bez padavina, niste temp) . To su one temo koje nam dodju u decembru i januaru, kada nema padavina, a jako hladno.Ove zracne mase uvjetuju klimu koja preovladava u BiH. To je kontinentalna klima u sj. dijelu, izmjenjena jadranska u juznom dijelu i u centralnom dijelu umjereno kontinentalna klima (koja ima svoje varijante klimata planinska, alpska, predplaninska..) Kada govorimo o geo polazaju, govorimo o prirodnim karakteristikama i od drustvenim karakt, polozaja. Geo. pol. je promjenjiva kategorija 0 promjenjiva u vremenu i u prostoru. Nekada dok je bila BiH u sklopu Jugoslavije koja je bila ssnazna i jaka zemlja, imala je izuzetno povoljan geo pol. jer je on vezao mnoge prostore is vi su vazniji prostori isli kroz ove prostore. u sadasnjem vremenu BiH je mala zemlja na meti drustvenog zbivanja. to saobracajno cvoriste nije toliko aktuelno jer je doslo do industrijalizacije, razvoja saobracaja, avionskog,vazdusnog, vise nema tog drumskog saobracaja, cak i ako nemate dobrih puteva svi vas zaobilaze. U takvim uvjetima kazemo da bas sada nije u nekom zavidnom polozaju, mada BiH je uvijek bila na razmedju vaznih uticaja istoka i zapada.. tako da je bitno uvijek prometniji zbog vaznijih drustvenih zbivanja. BiH gracani sa Hrvatskom, Srbijom i Cg. Izlazi na Jadransko more u duzini od 12 km vazdusne linije i oko 22 km morske linije. Prirodna granica i moze bit hidrografska i orografska. Hidrografska granica je ugl Sava, Korana, Drina.. a orografske su planinske ugl je to hipotenuza ( granica prema primorju- Htrvatskoj). Duzina granice je 1463 km. (1463 dolazak osmanlija) . Hidrografska duzina 887 km, orografksa ostatak (649km)Hidrografska granica je Rijeka Sava i donji tok rijeke Une, Gline, Korana krajnji S-Z, i onda zapadnom stranom Pljesevica, na nju se nastavlja Dinara, Kamesnjica(iznad Buskog j.) , a onda hidrograsfsko razvodje Tihaljine(desna pritoka Neretve), onda BiH izlazi na more Neum, Klek, a onda ide hidrografsko razvodje rijeke ponornice Trebisnjice(Popovo polje) , Orijen , onda se ide granicom BiH i CG, tu su najvece planine Dinarida(pl. masivi) pa je i najveci vrh dinarida u BiH- Maglic ( u sjevernijem dijelu),tu ce se jos naci Vucevo, Lebrsnji, Volujak, onda dolazimo do sutoka Pive i Tare, onda granica gdje se Drina ulazi u BiH zapadno, a granica ide gornjim i donjim tokom rijeke Tare ( na samoj granici), onda ide Ljubisje, Kovac i dolazimo na granicu sa Srbijom. Granicom Vardista, Uvac rijeka, Vrzav i dolazite do Zvijezde i tu je granica kada Drina izlazi na granicu. Onda RUcacko jezero i Drina ide granicom do Bosanske Race(Semberija) i Drina se ulijeva u Savu. Pod uticajem drustvenog zbivanja 20 st. po duticajem silnih ratova na ovom prostoru i kao rezultat svih tih tekovina, naslijedja, iz ovog stoljeca imamo posljedice, sukobe, ratove, razdjeljenu drzavu JUG, mnogo malih drzavica koje traze sebe na ovom prostoru.kao rezultat toga, cijeli ovaj prostor je pod uticajem velikih sila, zapada i istoka i u sadasnjem trenutku BiH je u vise u vazalnom odnosu, vise nego sto imamo samostalnu drzavu. kao rezultattranzicije o kojoj smo govorili i u Juznoj Am. is vim zemljama svijeta, rezultat prestruktuiranja, promjenja oblika vlasti, Sistema upravljanja, procesa proizvodnje ( sve je to tranz.) . Rezultat te tranz su ovako nesredjene prilike, sto je normalna pojava u svijetu i normalno je da to svi prozivljavaju ali kod nas je to malo drasticnije zbog svega ovoga.

GEOGRAFSKA GRAAPostojelo je jedinstveno kopno Pangea, koje je podjelilo na 2 dijela Agara i Labrazija. Izmedju ta 2 kopna je bilo more Tetis. u tom vremenu ( do paleozoika, do kaledonske i hercinske orogeneze), pola Evrope nije postajalo, kao sto nije postojalo i pola svijeta jer nije bilo ni alpske orogeneze, pa nije bilo ni Kordiljera, Anda, ni Himalaja.. To kopno je bilo baza sedimentacije, talozenja, marinskoj (morskoj) sredini, nije bilo reljefa, nije bilo kopna, vec se talozilo u morskoj sredini dugi vremenski period, sve do prije 430 mil god., a to je bilo u paleozoiku u siluru, naatalozili su se najstariji dijelovi BiH, a u tom period dolazi i do kaledonske orogeneze. najstarije informacije geoloske na prostu BiH, tada je natolozen srednjobosansko skriljasto gorje( prosor zapadno od gornjeg toka Bosne, a istocno od gornjeg toka Vrbasa, prosot Vranice (iznad Fojnice), it, Zec pl (tano ispod Fojnic gdje izvire Vrbas, a tu je i Zec pl ) i juzinije je Bitovnja (zapadno od Ivan Sedla), zapadno je Pogorjelica) to je SREDNJEBOSANSKO SKRILJAVO GORJE. Ti prostori su izgradjeni od stijena paleozojske starosti, to su metamorfozirani skriljci (sedimentne, metamorfne, magmatske stijene postoje .Sedmentne stijene su pjescari, prece, dolomiti ugl organskog porijekla. Magmatske vulkasnke, integnirale tokom vulkanskih aktivnosti, uvukle u stijensku masu. Metamorfne promjenile svoj izleg i strukturu pod uticajem mnogih faktora, temp, vukl akt, tekt poremecaja- mermer, gnajs,skrljici.. ) Ovdje su magmatska stijene i tu su najstarije stijene gnajs,granit, metamorfozirani krecnjak itd.. Ovaj prostor nastalo nastao u paleozoiku ali je malo mladjeg postanka- ovo je iz silurske faze. devon, karbon, perm mladji pal. i tad su natalozeni prostore pracanskog i rejonskog paleozoika. Praca je pritoka rijeke Drine( kod Gorazda lijeva pritoka)izmedju Drine, Jadra (Sreberina) i Drinjace ( pritoke lijeve Bosne- kod Zvornika) nastao je taj Drinski Pracanski paleozik iz devona.b Drinski i Pracaski paleozoik.i treca faza maldjeg pal. je Unsko_sanski paleozoik i to u prostou izmedju Kljuca i Sanskog Mosta i prostor oko Bosanskog novog( gdje se ulijeva Sana/va u Unu)

U ovom period imamo 2 orogeneze: kaledonsku i hercinsku. Pored sedimentacije, kao rezultat tekt akt. stijene su izgignute, izlomljenje, impregrirane tako da je taj prosto u paleozoiku izasao na povrsinu prilikom te dvije orogeneze. Pocinje mezozoik prije 220 mil god i zavrsio se 70 mil god. Pred kraj mezozika dolazi do Alpske orogeneze, ali pocetkom mezozoika cijeli ovaj prostor je bio pod vodom. kaledonska o. pocela je izdizati centralni dio juzne evrope i taj tetis se sada prelio na Panonske more ( Izmedju BEcke zavale do Crnong mora) ostat Tetisa je Paratetis koje je danasnje sredozemno more. Izdizanjem centralnih dijelova u Evropi od Mezete u Spaniji, preko planina na Balkanu, pa sve do J-Z Azije. I tako se prelilo Tetis more. U mezoziku se polahko pocinju izdizati Dinaridi. U Bi Hsu one mlade vj. pl. koje imaju pravac pruzanja sj-z sj-i. Dinaridi se dijele na zonu unutarnjih Dinarida, centralnih (sredisnjih) najvece pl, mase Dinarida in a zonu vanjskih Dinarida koji su okrenuti prema moru. Kada govorim o mezoziskim naslagama koje su se pocele izdizati prije 220 mil god. kazemo da su najstariji unutrasnji Dinaridi, jer su se prvi poceli izdizati zajedno sa Alpama, pa ulaze u fazu Alpse orogeneze, izdrazeni su od klasticnih naslaga ( klisnjih) usred vul.akr doslo do impregnacije (vukl masa tvojom tem tu krecnjacu masu, svoju temp i pretisku pritisnula, sabila..) Za vrijeme Alpske orogeneze, prvo su izdinuti prostori J-i dijelova Herc, j-z dijelovi BiH. U tzv. Limnickoj fazi (jezerska) Panonsko more se povlaci prema sj. Sj prostor BiH bilo mocvarno podrucje. Paninsko moro otislo rijekama i formiralo C.more. U toj Jez.fazi se izdizu vanjski Din. koji su karbonatne stijene. kraski prostori, prosr dolomira itd prostor kraskih polaKenozoik je poceo prije 7o mil god i dijeli se na tercij i kvartar. Tercij je dijeli na paleogen i neogen. Tada su nastali prosti koji se nalzi izmedju Grmeca, Kozara i Majevice u paleogenu nastao. U neogenu cijela BiH postaje kopno, prije 50 mil god. Rijeke koje su nastale predtsvlajju otoke kojime jePanonske more oteklo prema Savi. Bosna.Dina,Vrbas, Una otoci za pan.m. Ako cijelokupno geolosko razdoblje podjelimo na 24satnu zovu, onda je od ponoci do pola 11 predkambrij, paleozoik od pola 1 od pola 9 uvece, mezozoik je od pola 9 do 15 do 12, a kenozik je 15 min geoloske proslosti, stim sto je ledeno doba desilo se u zadnje 2 min tog dana, a covjek se pojavio u zadnjoj sekundi.

RELJEFGeomorfologija je nauka koja se bavi proucavanjem reljefa, od toga imamo geomorfoloske cjeline u BiH. Na reljef uticu unutrasknje (endogene ) sile i vanske (egzogene) sile. Endogenim silma nastaju krupniji makro i mezo reljef obl. na zemlji, a to znaci planine, hrbati. Vanjske sile nastaju pod uticajem sunceve radijacije i sile zemljine teze, gravitacije, dolazi do preoblikovanja ovih reljefnih obl, i nastanak nekih novih reljefnih formi. U biH izdvajamo 3 reljefne cjeline :1. Planinsko-kotlinska oblast - Dinaridi mlade vjenacnje pl pravac pruzanja sj-z, j-i. BiH je planinska, goriska zemlja, i uvrstava se u red pl. zemalja kao sto su Austrija, Svajcarskai dr.. na prostore do 200 m.n.v. otpada do 14,5 % prostora (od ukupne teriritorije). Na prostore od 200-500 m.n.v. otpada 29%, 500-1000mnv 31%, 1000-1500 mnv- 21%, preko 1500 m.n.v. 3,5 %. 2. Peripanonska Bosna ili Sjeverna Bosna Obod Panonske nizije (odatle joj ime )3. Jadranska Zavala ili niska Hercegovina i prostor Humina- Pl-kotlinska oblast mlade vjenacne planine pripadaju sredozemnoj zoni mladih vj.pl., Dinaridi pripadaju alpskom orogenom stablu. Poceli su se izdizati u vremenu alpske orogeneze, sredinom mezozika. prvo se izdigli unutrsnji Dinaridi, koji se blago, stepenasto spustaju prema sjeveru, kasnije pocetkom kenozoika izdizu se i sredisnji i vanjski Dinaridi, koji se strmo spustaju prema Jadranskoj zavali. Ostri vrhovi, strme strane, naborane zahvaljucuji tangencijalnim i radijalnim pokretima. U vrmenu tekt.akt. (alp.or) dolazi do izdizanja iz marinske(morske) sredine mladih vl.pl koje su izgradjene od sedimentnih stijena, organskog porijekla, krecnjaci koji su lahko lomljivi, lahko savitljivi, lahko se boraju i formiraju se sinkvinale(ispupceni dijelovi) i antikvinale ( udubljeni dijelovi) ml.vj.pl.U njima susrecemo kotline, visoravne i povrsi. Visoravni i povrsi su tektonski predisponirani i kotline koje mugu biti linearne u nizovima i pojedinacne induvidualno. Za kotline kazemo da su tekn. predisponirane, nastale pod uticajem unutrasnjih sila, ali su preoblikovane djelovanjem vanjskih sila. Najznacajnije kotline u zoni ml.vj. pl. su:Sarajevsko Zenicka kotlinaSprecanska ( Tuzlanska) kotlinaSkopaljska kotlina ( u gornjem toku Vrbasa)Banjalucka kotlina ( oko B.L)Prijedosrka kotilna ( u podrucju rijeke Sane)Bihacka kotlinaMostarska (Bjelopoljska) kotlinaOvo su linearne kotline javljaju se u nizovima i imamo i induvidualne ugl se javljkaju u zonama centraslnih i vanjskih Dinarida, javljaju se u zonama kraskih reljefnih oblika, najvece su u dolinama velikih kraskih polja Livanskog, Kupreskog, Duvanskog, ali su najvise izmjenjene kraskom erozijom, jer je to u zoni karbonatnih naslaga. Visoravni ugl. se javljaju na padinama najvisih pl. masiva, npr: Glasinacku, Romanijsku, Kupresku vis..Fluvijalni reljefni oblici na Dinaridima su nastali predisponirane tekt.akt, ali su preoblikovane fluvijalnim erozijama ( snagom Rijeka ). Imamo mnogobrojne rijecne doline u BiH koje mogu biti proste, slozene, kompozitne, kanjoni, klisure, sutjeske. Proste su nastale u podrucju jednake geo gradje, nema nikakvih prosirenja i suzenja, to su male rijeke Fojnicka, Lasva..Slozene doline koje prolaze kroz prostore razlicite geo. gradje pa ima mnogo prosirenja i suzenja,sto znaci da se u jednom dijelu Rijeka siri, a u drugom skuplja.Kanjoni i klisure su doline koje je izgradila Rijeka Drina i Neretva u gornjem toku. Kanjoni rijeke Neretve izmedju Jablanice i Mostara su najvise zastupljeni i u gornjem tokuPanonsko more se povlacilo postepeno prema sj, zato kaemo da je ova zona unutrasnjih Dinarida skusta se postepeno prema sj, nije nagli pad, zbog toga na tim prostorima imamo ovakve rijeke koje teku prema sj i koje su se postepeno razvijale do rijeke Save..Pri uscima rijekama nasih velikih prema Savi su izgradili akumulativne reljefne oblike, a to su naplavne aluvijalne ravne. Najpoznatije ravne u sj BiH je izgradila Rijeka Drina a to je Semberija. jako plodna i predstavlja zitnicu u BiH, inace je Peripanonska BiH na sj jako plodna. Oko Bosanskog Samca, Rijeka Bosna je izgradila Samacko polje. U dolini Ukrine Ivansko polje, Lijevce polje Rijeka Vrbas. Sve nase rijeke nemaju veliki en. potencijal ( Rijeka Bosna u donjem toku, Vrbas u donjem toku) . U donjem toku su to nizijske, ravnicarske rijeke i nemaju hidropotencijal. Jedino u gornjem i srednjem toku gdje Rijeka ima snazan pad it u je povolajn hidroen. potencijal. Kraski reljefni oblici su najizrazeniji i zoni centralnih i vanjskih Din. Ti prostori su izgradjeni od karbonatnih naslaga, od krecnjaka, zato tu ce se naci scrape, vrtace i uvale i kraska polja al ii ponornice u podrucju vanjskih Dinarida. Najveca je Trebisnjica u Hercegovini i u Evropi, naslazi se u kraskom podzemlju. Ona je Rijeka sa najvecom bifurkacijom- kada Rijeka gubi vodu na vise slivova, cak na 5 mjesa ona gubi vodu i ta voda jednim dijelom otice prema Hutovom blatu, drugim prema Dubrovackoj rijeci, trecim dijelom prema j-i dijelom prema CG. Bifurkacija je karakteristicna u zoni kraskih podrucja, zato sto su krecnjacke stijene vodopropustive stijene, sa mnogo pukotina i kanala, tako da ponornice izviru na jednom kraju polja, pa poniru na drugom kraju polja, pa se opet javljaju na nekom drugom polju i tako gube vodu, npr Rijeka Bistrica odnosi vodu prema Crnom m. al ii prema Jadranskom m.Nasa Jadranska Zavala pripada slivu Neretvne, ona se izdize, a Panonsko more tone.

--- Sta dovodi do klizista i odronjavanja? geoloska gradja (starost), reljef (nagib), klimatsk ( koliko ima padavina) , vegetacija i podzemne vode. ako se ispod zemlje nalazi glina, pijesak itd, i ako ima puno padavima, glina to upija, siri se (povecava se ) i ako je nagim veci od 15 step. on proklivaza. A vegetacija vezuje humus i upija vodu i sprijecava. Klimatski uvijeti kolicina padavina 2 puta godinje veliku kol padavina kada dolazi jesen i proljeceDrustveni faktori kako covjek moze uticati na to, tako da ne gradi na nezgodnim podrucjima, grade nasipe, regulacija rijecnog tepa, gradnja brana

VodeBiH je jako bogata vodom podzemnim vodama, ponornicama,povrsinskim al ii izdanskim cistim podzemnim vodama. hidrografska mrza joj je jako gusta. Hiidrografska mreza je prostor svih voda odredjene teritorije. U BiH hidrografska mreza je gusca na sjeveru nego u Hercegovini. Rijecni sliv povrsina sa koje sve vode odlazi u jednu vecu rijeku ili more. BiH pripada slivovima 2 mora Jadranskom i Crnomorskom slivu pripada mu 35 000 km2, dok J. slivu pripada 12 410 km2, ostalo je endorijecnog karaktra gubi se u pozemlju Herc. Za rijecni sistem kazemo da je to glavna rijeka sa svim svojim pritokama. Najveci rijecni sistem ima rijeka Bosna od 10 800 km2, najvecu slivnu povrsinu ima Rijeka Drina 19 500, medjutim BiH pripada samo 7 800 km2 slivne povrsine. SSven as rijeke su kompozitne, sto znaci da su sloene, imaju prosirenja i suzenja, imaju kotlinskih dijelova i klisura koje su odg u gornjim i srednjim tokovima. Sve nase rijeke imaju nivalno-fluvijalni rezim koji je najveci u proljece kada se otapa snijeg i led august i ugl oktobar jesen kad su jesenje kise.BiH ima asimetricni sliv, sto znaci da je vise privrzen Jadranskom moru, tako da sve sjeverne priotke postepeno im opada nivo, prema sjeveru, prema rijeci Savi. Vododijelnice ili razrvodje je granica izmedju dvije slivne povrsine. To razvodje ide najvisim planinskim vrhovima centralnih Dinarida i u tom prostoru j-i Hercegovine ima i pojava bifurkacije (piraterija) to je pojava kada slivovi u podzemlju mijesaju svoje vode. Npr. Klobucarica pritoka rijeke Neretve i Rijeka Bistrica koja je pritoka Drine, mjesaju u pozemlju svoje vode i to je bifurkerija.

Rijeka Neretva izvire vise ispod Lebrsnjika, ali kupi vodu iz Volujaka, Lebrsnjika, Zelengore, sve do Konjica u duzini do 75 km it u ima 71 pritoku, ti pravi laktastu dolinu i do Ploca prima samo 17 pritoka. Jer taj gornji sjeverni dio je od cvrscih stijena, tu su paleozojske stijene i pune su povrsinskih tokova, a dole ne moze praviti povrsinskih voda, ima samo podzemnih i zato je tako malo pritoka.