filozofija odgoja_opći

8/12/2019 Filozofija odgoja_opi

1/8

Friedrich Nietzsche - Schopenhauer kao odgajatelj | 1

Friedrich Nietzsche -Schopenhauer kao odgajatelj

esej objavljen 1875. godine, a predstavlja ogled Nietzscheove cjelokupne ilozoije

Nietzsche spis posvetio svo! duhovno! u"itelju Schopenhaueru

#estoka kritika institucionalne kulture i dr#ave

pisan kao splet dubokih pro!i$ljanja i knji#evnih do#ivljavanja, esej je nadahnu%e i u!jetnici!a i ilozoi!a opsjednut opreko! nedarovitih u"enjaka i raspojasanih genija, ljutit na sustav obrazovanja, a i na onda$nju pozitivisti"ku

znanost, Nietzsche veliku ve%inu toga #estoko osporava, a !alo toga uzdi#e

Nitzsche ne voli znanstvenike, prezire dr#avne slu#benike, sve one koji kulturu podre&uju institucija!a, !rzi sebi"nostpoduzetnika i egoiza! dr#ave

uzdi#e do krajnosti renesansne slobodarske ideale' pravoga ilozoa vidi kao kreativca i heroja, a ilozoiju kao jedini azilu koji ni jedna tiranija svijeta ne !o#e doprijeti

voli sa!o osebujne pojedince, one izdvojene i druk"ije, "ija je #ivotna pozicija te#a

1.,(.,). dioto to pojedinca prisiljava da se boji susjeda i da ne bude zadovoljan samim sobom?

ljudi i!aju sklonost lijenosti' skrivaju se iza obi"aja i !nijenja iako svaki "ovjek veo!a dobro zna da je na svijetu sa!o jedno!, kao unicum, skriva to kao ne"istu savjest iz straha od

susjeda koji tra#i konvenciju i sa! se njo!e zastire

kod ponekih i rijetkih je to stidljivost, kod gole!e ve%ine lagoda, tro!ost

ljudi su jo$ lijeniji nego $to su stra$ljivi i ponajvi$e se boje upravo tegoba koje bi i! na!etnule bezuvjetna "estitost iotvorenost

sa!o u!jetnici !rze to nehajno prepu$tanje posu&eni! stavovi!a te raskrivaju tajnu, sva"iju lo$u savjest, odva#uju sepokazati na! "ovjeka kakav jest

kad veliki !islilac prezire ljude, prezire njihovu lijenost

Spoznavanje samog sebe

suprostavljanje !ase i pojedinca, a ta teza napad je i na kr$%anstvo *koje poistovje%uje ljude, podvrgava ih zajedni"kojideji+

"ovjek koji ne #eli pripadati !asi treba sa!o prestati biti lagodan spra! sebe i slijediti svoju savjest

pred sa!i!a sobo! treba!o biti odgovorni za svoj opstanak' stoga i #eli!o biti zbiljski kor!ilari tog opstanka i ne#eli!o dopustiti da na$a egzistencija nalikuje na nepro!i$ljenu slu"ajnost

!alogra&anski je obvezivati se pogledi!a koji ve% nekoliko stotina !ilja dalje vi$e nikoga ne obvezuju

nitko na! ne !o#e izgraditi !ost preko kojega !ora!o prije%i rijeku #ivota, nitko osi! nas sa!ih

potrebno je pratiti svoj put, iako "esto puta ni sa!i ne zna!o kuda vodi

potrebno je spoznati sa!og sebe

!lada du$a se !ora osvrnuti na #ivot s pitanje! $to si dosad istinski voljela, $to je privla"ilo tvoju du$u, $to jegospodarilo njo!e i ujedno je "inilo sretno!

niz tih cijenjenih pred!eta !o#da %e na! dati te!eljni zakon na$eg vlastitog bivstva

na$e istinsko bi%e ne po"iva duboko skriveno u na!a, nego neiz!jerno visoko nad na!a

Uloga odgoja i odgajatelja

na$i pravi odgajatelji i u"itelji odati %e ono $to je istinski pras!isao i osnovna tvar na$eg bi%a, ne$to $to se apsolutno ne!o#e odgojiti i nau"iti

odgajatelji ne !ogu biti drugo do na$i osloboditelji - to je tajna svakog obrazovanja

odgoj je osloba&anje, uklanjanje svakog korova, otpada

rthur Scbopenhauer Nietzscheov u"itelj i odgajatelj koji !u je po!ogao spoznati sa!a sebe

Schopenhauera predstavlja kao preporoditelja nje!a"ke u"!ale kulture i nje!a"ke sveu"ili$ne ilozoije koju jepredstavljao /ant

Nietzsche je veliki pristalica Schopenhauerova shva%anja ilozoije kao ilozoije #ivota *a ne hladne znanosti+, koja trebazahvatiti #ivu sliku svijeta i opstanka, sliku u kojoj i pojedinac tra#i svoje sa!oostvarenje
http://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajatelj


2/8


3/8


njegov stav 3ilozo !ora biti veo!a "estit da se ne bi slu#io nikakvi! poetski! ili retori"ki! po!o%ni! sredstvi!a4

ontaigne pisac kojega Nietzsche glede "estitosti izjedna"uje sa Schopenahauero!

osi! "estitosti Schopenhauer s ontaigneo! i!a zajedni"ku i drugu zna"ajku zbiljsku, razvedruju%u vedrinu

postoje dvije veo!a razli"ite vrste vedrinea. istinski !islilac razvedrava i krijepi svagda, bilo da izra#ava svoju ozbiljnost ili svoju $alu, siguran i jednostavan, s

hrabro$%u i jako$%u, kao pobjednik

b. vedrina kakvu zatje"e!o u osrednjih pisaca i nakrivo nasa&enih !islilaca ponekog od nas pri "itanju rastu#uje' takvivedritelji uop%e ne vide patnju i ne!an za koje tvrde da ih kao !islioci vide i da se protiv njih bore, a njihovavedrina izaziva neraspolo#enje stoga $to vara

doja! kojega Schopenahuer ostavlja - !je$avina triju ele!entaa. doja! njegove "estitosti jer govori i pi$e o sebi sa!o! i za sebe sa!a

b. njegove vedrine - jer je !i$ljenje! pobijedio ono najte#ec. njegove postojanosti jer takav !ora biti

Uloga $lozo$a

- ilozo vrijedi upravo onoliko koliko je u stanju dati pri!jer, a pri!jer se !ora dati o"iti! #ivoto!, a ne sa!o knjiga!a,dakle onako kako su u"ili ilozoi stare 2r"ke, izra#aje! lica, dr#anje!, odje%o!, jelo!, %udore&e!, vi$e nego govoro!,ili "ak pisanje!

- Schopenhauer se ne ustru"ava pred u"eni! kasta!a, odvaja se, te#i neovisnosti od dr#ave i dru$tva to je njegovpri!jer, njegov uzor

- ilozoija u Nje!a"koj se sve vi$e i vi$e treba odu"avati od toga da bude 3"ista znanost4, i da je upravo to pri!jer"ovjeka Schopenhauera' pravo je "udo, i ni$ta !anje od toga, to $to je on izrastao do tog ljudskog pri!jera' jer njega suizvana i iznutra tako re%i pritiskale najstra$nije opasnosti, koje bi svakog slaba$nijeg stvora zgnje"ile ili raznijele.6ostojali su izgledi da %e "ovjek Schopenhauer propasti, da bi kao ostatak ostavio iza sebe u najbolje! slu"aju 3"istuznanost4

%ri opasnosti koje su ugroavale Schopenhauera& osamljenost- gdje su postojala !o%na dru$tva, vlade, religije, javna !nijenja, ukratko gdje je ikada bilo tiranije !rzila jeona osa!ljenost ilozoa. er ilozoija pru#a "ovjeku azil na koji nijedna tiranija ne !o#e prodrijeti. to %e razljutititirane. u se skrivaju osa!ljenici, ali tu vreba i najve%a opasnost po osa!ljenike. i ljudi koji su svoju slobodu sklonili usvoju du$u !oraju #ivjeti i izvana, !oraju se o"itovati, dati se vidjeti *tako je #ivio Schopenhauer+

druga opasnost u sjeni koje je rastao Schopenhauer je o'ajanje nad istinom. a opasnost prati svakog !islioca kojipolazi od /a!ove ilozoije, pretpostavi li se da je u patnja!a i #udnja!a sna#an i cjelovit "ovjek, a ne sa!o klepetavistroj za !i$ljenje i ra"unanje

svaki "ovjek i!a naviku nalaziti u sebi ograni"enost svoje nadarenosti i svojeg %udorednog htijenja, ograni"enost koja gaispunjava "e#njo! i !elankolijo!. 9 kao $to iz osje%aja svoje gre$nosti "ezne za svece!, tako kao intelektualno bi%e nosiu sebi duboku elju za genijem. u se nahodi korijen svake istinske kulture. podrazu!ijeva!o li pod kulturo! "e#nju

ljudi da sepreporode kao sveci i geniji, zna!o da "ovjek ne !ora najprije biti budisto! da bi taj !it razu!io. 2djenalazi!o nadarenost bez te "e#nje, u krugu u"enjaka ili pak kod takozvanih obrazovanih ljudi, tu ona u na!a izazivaodvratnost i ga&enje jer sluti!o da takvi ljudi, sa svi! svoji! duho!, nastaju%u kulturu i stvaranje genija a to zna"icilj svake kulture ne potpo!a#u nego spre"avaju

- "i! je Schopenhauer u sebi pobijedio vrije!e, !orao je za"u&eni! oko! u sebi ugledati genija. ajna njegova bi%a bila!u je otkrivena, bila je one!ogu%ena nakana one !a%ehe, vre!ena, da !u taj genij sakrije, carstvo preobra#ene physis

bilo je otkriveno- svaki put kad je svoj neustra$ivi pogled okrenuo pitanju 3koja je vrijednost #ivota uop%e04, nije vi$e !orao presu&ivati

jedno! s!eteno! i izblijedjelo! vre!enu i njegovu pritvorno nejasno! #ivotu. :obro je znao da na ovoj ze!lji trebaotkriti i dosti%i ne$to vi$e i "istije od takva, vre!enu pri!jerena #ivota i da gorku nepravdu #ivotu nanosi svatko tko ga

poznaje i $tuje sa!o po to! ru#no! liku

;. dio

- kako po!o%u Schopenhauera !o#e!o sebe odgajati protiv svoga vre!ena- u prednosti s!o jer po!o%u njega !i to vrije!e ve%poznaje!o.
http://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajateljhttp://www.scribd.com/doc/11166756/Friedrich-Nietzsche-Schopenhauer-Kao-Odgajatelj


4/8


Schopenhauer na! pru#a te!eljitu analizu na$ega vre!ena tako zvanogasaeculum obscurum mranog stoljea.

istrjebljenje kulture

-odvajanje nacija, neprijateljstvo, ne!a zajedni$tva, slabi utjecaj religije, znanost nije vi$e $to je bila *pasivna-nek se odvija sa!ood sebe+' sve to popra%eno novce!.

Nikada svijet nije bio svijet, nikad siro!a$niji ljubavlju i dobroto!. ?"eni stale#i vi$e nisu svjetionici i azil,ve% bivaju ne!irni ibez ljubavi i !isli.

Sve slu#i nadotze%e! barbarstvu- uklju"uju%i i znanost i u!jetnost.

@brazovani se "ovjek izopa"io u najve%eg neprijatelja obrazovanja, jer la#i!a #eli pore%i sveop%u bole$tinu, pa s!etaAije"nici!a. @ni sujadni, izne!ogli i slabi' la#u, lice!jerno sretni.

?sporedba !odernog #ivota i prirode. /oliko je !oderna strana bezizra#ajna slaba, toliko joj je i sli"na slika prirode. Nai!e,priroda je silna, ali ta snaga je opet negativna i predstavlja prijetnju za nas boji!o se jer svakoga trena !o#e ne$to zadrhtati ibljesnuti, izazvati stra$ne pojave. o$ prije jednog stolje%a pripre!ljeni s!o na unda!entalne potrese.

9 kada se u novije vrije!e toj !odernoj pojavi uru$avanja suprostavi institucija dr#ave taad s!o svjedoci dvostruke opasnosti inesigurnosti.

B6ojedinci u njoj se sa!o prave da je sve u redu, svjesni su dvostruke opasnosti, a to i opravdava njihovo sebi"no pona$anje.Ne!irni su pa #estino! i isklju"ivo$%u !isle na sebe kao $to ljudi jo$ nikada nisu !islili na sebe, grade i sade za svoj dan, a lovrta sre%u nikada ne%e biti ve%i nego onda kada se ona !ora ugrabiti iz!e&u danas i sutra jer %e se prekosutra !o#da sasvi!okon"ati svako vrije!e lova. Civi!o razdoblje ato!a, ato!isti"kog kaosa.D

? srednjovjekovlju odigrala je glavnu ulogu dr#av$i sve neprijatelje na okupu,vr$ila pritisak, al kad sve popusti svi !e&usbnozarate.

? reor!aciji- utjecaj crkve slabi, otada sve vi$e razdvajanja.

:anas nalazi!o se u ruka!a najzlokobnijih snaga, sebi"nih poduzetnika i silnih vojnika' sve u sve!u nis!o ba$ napredovali' uzale&eno! s!o srednjovjekovlju' pritisak i nago!ilavanje negativnosti iz dana u dan je sve ve%i i br#i, sa!o je pitanje trenutkakaosa i revolucije-ato!isti"ke.

/oje su naj!anje nedjeljive "estice ljudskoga dru$tva0

=bog pribli#avanja katastroe i onog najgoreg svatko od nas gubi ono ljudsko u sebi

Ne!a dvojbe da se pribli#avanje! takvih razdoblja ono ljudsko nalazi u opasnosti gotovo jo$ i vi$e nego za vrije!e sa!oguru$avanja i kaoti"nog vrtloga i da pla$ljivo i$"ekivanje i po#udno iskori$tavanje svake !inute iz!a!ljuju na vidjelo svakolikakukavi$tva i sebi"ne nagone du$e, do"i! zbiljska nevolja, a naro"ito sveop%ost neke velike nesre%e ljude obi"no popravi ilirazgali.

Nietzsche se pita tko je od nas onaj vitezE #rtveno janje koje %e se #rtvovati za ljudskost- tko je od nas ovjek0- tko %e uzdi%i

sliku "ovjeka dok svi u sebi osje%aju sa!o sebi"na crvG i pse%i strah te su tako od te slike otpali, u ono ani!alno, ili "ak uko"eno!ehani"ko.

o je Housseauov "ovjek,2oetheov "ovjek i Schopenhauerov "ovjek.


5/8


6ostoje tri slike "ovjeka na koje bi se s!rtnici trebali ugledati ili osjetiti #elju za preobra#aje!

1.Rousseauov ovjek *i!a najvi$e ognja i zato %e i najvi$e utjecati+

- sa!o je priroda dobra, sa!o je prirodni "ovjek "ovje"an. D? ovoj slici je porijeklo svih snaga za revolucije. @vaj "ovjek jeutopljen u kaosu neprirode, #eli iza%i iz njega te se !oli prirodi' odbacuje $areni nakit i ugla&eni #ivot' prezire sebe i #eli sebenadvladati, spre!an je na stra$ne poteze, ipak postoji doza dobrote.D

(. Goethoev ovjek *sa!o za !alobrojne, za !isaone naravi velikoga stila i go!ila ga pogre$no razu!ije +

- on nije prijete%i kao Houseauov "ovjek, nego nasuprot ko!penzacija i s!irenje oasni! uzbu&enji!a koji!a je Housseauov"ovjek izlo#en. 2oethe je bio cijeli posve%en i vjerovao evan&elju. Njegovo djelo Faust jest sa!a preslika H. "ovjeka to jestnjegovih de!ona, borbi, starsti . oglo bi se re%i da se u 2oetheovo! "ovjeku krije i H. dio te da je istovre!eno de!onskigenij, buntovnik i osloboditelj, no to nije tako. 2oetheov u"enik izbjegava H. u"enika i prezire sve $to je zlo i demonsko- to jest'in(

@n je pro!atraju%i "ovjek velikog stila .@n nije djelatan "ovjek.


6/8


@naj heroiza! istinoljubivosti sastoji se u to!u da jednog dana prestane!o biti njegovo! igra"ko!. ? bivanju je sve $uplje,varljivo, plitko i dostojno na$ega prezira. =agonetku koju "ovjek treba rije$iti !o#e on rije$iti sa!o iz bitka,u takobitku,a ne udrugobitku, u neprola!nom. @n sad ispituje koliko je srastao s bitko!, i!a te#ak zadatak razaranja svega $to biva pogre$no ila#no. Celi sve to spoznati, ali na druk"iji na"in nego 2oetheov "ovjek. Ne radi to radi ple!enitosti niti da usre%i sa!og sebe, ve%naprotiv, on je sa! sebi prva #rtva koju prinosi. Kerojski "ovjek prezire to da li !u ide dobro ili zlo, prezire svoje vrline i poroke,ne !jeri svojo! !jero!, ne nada se vi$e za sebe, ve% #eli vidjeti sve do te!elja. Njegova snaga le#i u zaboravu sa!oga sebe, a

spo!ene li sebe tad se osvrne na cilj koji ga "eka i uvi&a da je put pre!a to! cilju neugledan i ne"ist.

Stari !islioci su tra#ili istinu i sre%u, ali neuspje$no zbog prirodnog na"ela- ono $to !ora$ tra#iti, ne%e$ na%i. Nasuprot ono!e tkotra#i u sve!u neistinu i nesre%u , nje!u %e na njegovo razo"arenje svanuti dan.

5. dio

Nakon prikaza idelnog Schopenhauerova "ovjeka slijedi prikaz odgoja.

ovjek je ro&en za ograni"en polo#aj, kadar je vidjeti jednostavne, bliske odre&ene ciljeve i navikava se rabiti sredstva koja su !utik pred ruko!. No, "i! do&e u otvorenu $irinu, niti zna $to ho%e, niti $to treba "initi i sasvi! je svejedno dovodi li ga !no$tvo

pred!eta do rastresenosti ili ga njegova uzvi$enost i dostojanstvo dovode van sebe. =a njega je nesre%a kad je potaknut te#iti

ne"e!u s "i!e se ne !o#e povezati redovito! vlastito! djelatno$%u.@vakva izjava suprotna je Schopenhauerovu "ovjeku koji nas izvla"i iz nas sa!ih, pa tako i iz zajednice ljudi, a #ivot iispunjavnje du#nosti na!a kao "ovjeku su va#ne i !e&usobno su ovisne. 6re!a ovo!e netko %e se zlovoljan izdvojiti i #ivjeti posvo!e, te tako slabiti, a netko %e totalno odustati od drugih i ne%e !ariti $to drugi rade. @pasnosti su velike za "ovjeka, a tkonailazi na velike te$ko%e dogodi se da ne !o#e ispuniti nikakve du#nosti. =bog toga oni koji su sna#nije naravi su razoreni,a onislabije %e se ulijeniti.Na po"etku svatko od nas nosi lanac du#nosti, i svatko jenji!e pritisnut.

udracu su prije i!ali suosje%anja pre!a #ivotinja!a upravo zbog toga jer one pate zbog #ivota, a ipak ne!aju snage da patnjuokrenu protiv sebe te da svoj opstanak shvate kao !etaizi"ki.

B :a, vidjeti bes!islenu patnju najdublje ozloje&uje. =ato se stvorilo vjerovanje da se u tijeli!a #ivotinja nalaze skrivene du$e

ljudi optere%enih krivnjo! i da se ta bes!islena patnja, koja na prvi pogled ozloje&uje pred vje"no! pravdo!, razrje$uje u "istis!isao i zna"enje, nai!e kao kazna i okajanje. e$ka je kazna #ivjeti kao #ivotinja izlo#ena gladi i po#udi, a ipak ne do%i do nekeosvje$tenosti o #ivotu. u"an je #ivotinjski #ivot.D

9pak nek se dobro pro!isli Bgdje prestaje "ovjek, a gdje po"inje #ivotinjaJD

@naj "ovjek do kojeg je prirodi jedino staloJ ovjek je sli"an #ivotinji, #ude oboje za #ivoto!, sa!o "ovjek sa vi$e svijesti to!epristupa, dok kod #ivotinje do!iniraju nagoni.

Bli tako je to s na!a svi!a,kroz najve%i dio #ivota obi"no ne izlazi!o iz #ivotinjstva, sa!o s!o #ivotinje koje izgledabes!isleno pate.D

No, i!a trenutaka kada to shva%a!o i je#i!o se sa!i sebe jer s!o kao grabljive zvijeri. B2ole!a pokretljivost ljudi na velikojze!aljskoj pustinji, njihovo osnivanje gradova i dr#ava, njihovo vo&enje ratova, njihovo neu!orno okupljanje i razila#enje,njihova bezglava trka, uzaja!no u"enje, njihovo !e&usobno nad!udrivanje i ga#enje,njihova vika u nevolji, njihovo zadovoljnourlikanje u pobjedi sve je to nastavak #ivotinjstva.D

/ao da je "ovjek na!jerno zaostao u obrazovanju i kao da je prevaren uo svojoj !etaizi"koj nadarenosti, $tovi$e, kao da priroda,nakon $to je "ovjeka tako dugo pri#eljkivala i izgra&ivala, sad pred nji! uz!i"e od straha i radije se #eli vratiti u nesvjesnostnagona. 6otrebna joj je spoznaja koje se grozi i izbjegava. Sli"no je i s na!a ljudi!a koji %e!o bje#e%i od prave zaad%e okusiratise radije na tisu%u drugih stvari' zato su i najslo#enije ustanove i napravljene da pobjegne!o u njih, zna!o da dr#avi,dru$tvenosti, znanosti i novcu daje!o srce sa!o da ga ne bis!o i!ali, zna!o da i "ak dnevni rad orsira!o #e$%e i nesvjesnije $to

je potrebno za #ivot jer na! se "ini potrebniji! da ne do&e!o do svijesti. Sveop%a je #urba jer je svatko u bijegu od sebesa!oga, kao $to je i potreba prikriti bijedu od drugih ljudi i izgledati zadovoljno. Svako!e je poznato ono neobi"no stanje

!u"nog sje%anja koje onda poku$ava!o rastjerati #estoki! pokreti!a i glasovi!a. No, ti pokreti i glasovi na! sa!o pokazuju das!o !i stalno u strahu od sje%anja i poniranaj u sebe. =a$to nas to stanje stalno proganja u tolikoj !jeri da !rzi!o biti sa!i, pa

bje#i!o k dru$tvenosti.


7/8


i s!o preslabi da bis!o podnijeli to duboko poniranje u sebe. Nastavlja!o zato sve ne!irnije sanjati i sve ne!irnije i$"ekivatito bu&enje *$to je ono sve bli#e+.

i !ora!o biti podignuti, a tko su ti koji nas podi#u0

o su oni istinski ljudi, one ne"vi#e ivotinje, $ilo!o$i, umjetnici, sveci. 6ri njihovo! pojavljivanju i njihovi! pojavljivanje!priroda do#ivljava ljepotu to jest prosvje%enje o opstanku za koji! svaki s!rtnik te#i.

S!trniciEilozoi to jest Schopenhauerov "ovjek> neodre&eno, nebla#eni, #udnici bez nade' Bkao plod na drvetu koji od prevelikesjene ne !o#e nikad sazretiDE ideal.

=bog ove #udnje postaje!o zavidni i opaki, no da se ne bi sasvi! izjeli otkriva!o novi krug du#nosti. 6rito! se !isli !o#e li sepo!o%u redovite vlastite djelatnti povezati sa idealo! Scopenhauerova "ovjeka. 6rije svega ovo je sigurno te nove du#nostinisu du#nosti nekog osa!ljenika. Naprotiv, s nji!a "ovjek pripada !o%noj zajednici koja se ne dr#i skupa neki! izvanjski!or!ula!a i zakoni!a, nego jedno! te!eljno! !isli, a to je kultura, ukoliko ona svako!e od nas zna postaviti sa!o jednuzada%u da u na!a i izvan nas poti"e ra&anje ilozoa, u!jetnika i sveca te da na taj na"in radi na dovr$enju prirode. er kao $to

je prirodi potreban ilozo, tako joj je i potreban u!jetnik za jednu !etaizi"ku svrhu, nai!e za njezino vlastito poistovje%enje osebi sa!oj, da bi joj kona"no jedno! kao "ista i gotova tvorba nasuprot stajalo ono $to u ne!iru svojega bivanja nikad ne

uspijeva jasno vidjeti- dakle za njezinu sa!ospoznaju.6rirodi treba svetac- u nje!u je ja potpuno stopljeno," iji patni"ki #ivot vi$e ne biva osje%an kao individualan, ve% zajedni"ki,

jedinstven u sve!u #ivo!e. Sa svece! priroda posti#e cilj- preobra#enje.

Svi s!o i srodni i povezani sa svece!, u!jetniko! i ilozoo!. S onu stranu na$ega bi%a- ja postoji ne$to sli"no nji!a, ispunjenoljubavlju i vatro!, ali budu%i da s!o !i u na$e! uobi"ajeno! stanju ne !o#e!o ni$ta doprinijeti ra&anju izbavljuju%eg "ovjeka,

pa stoga sebe !rzi!o u to! stanju. o je !r#nja koja je korijen onog pesi!iz!a koje!u je Schopenhauer na$e doba !oraoponovno nau"iti, a koji je star koliko i "e#nja za kulturo!. No, to nije na$ cilj, jer jedno! %e!o nau"iti !rzirti neke druge stvari,a ne sa!o sebe, te %e!o u ono! uzvi$eno! stanju voljeti ne$to drugo od onoga $to sad voli!o. ek onda kad s!o, sad ili u

budu%e! ro&enju pri!ljeni u najuzvi$eniji red ilozoa, u!jetnika i svetaca bit %e na! zasa&en neki novi cilj ljubavi i !r#nje, azasad i!a!o svoj krug du#nosti, i svoju ljubav i !r#nju. er !i zna!o $to je kultura. :a bi se korisno pri!ijenila na

Schopenhauerovu "ovjeku, ona ho%e da pripre!a!o i poti"e!o njegovo novo ro&enje, ti!e $to upozanje!o i uklanja!o s putaono $to joj je neprijateljsko- ukratko da se neu!orno bori!o protiv svega $to nas li$ava najvi$eg ispunjenja na$e egzistencije, ti!e$to nas prije"i da sa!i postane!o takvi! Schopenhauerovi! ljudi!a.

8.dio

- uvjeti pod koji!a danas ilozoijski genij !o#e opstati- slobodna !u#evnost karaktera- rano poznavanje ljudi- bez u"ena odgoja- bez prisile na zara&ivanje kruha- bez odnosa spra! dr#avi

>L a sve to zajedno je zapravo SA@M@:>opasni ele!ent u koje! suodrasli gr".ilozoi

- oni koji su slobodni su povla$teni, ali istodobno nose te$ki teret- !oderna dr#ava unapre&ivanje ilozoije s!atra svojo! zada%o!, no istodobno je ta dr#ava daleko od toga da ilozoe postavi zavladare *kao $to je to bilo u 6latonovoj dr#avi+, jer ni$ta ne stoji na putu dr#avi kao $to stoje ilozoi u njenoj slu#bi- sloboda koju dr#ava propagira zapravo uop%e nije sloboda jer se unapre&ivanje ilozoije te!elji zapravo na to!e da dr#avao!ogu%uje nekolicini daivi od svoje ilozoije, tj. da zara&uje svoj kruh- jedino bi osobe poput Schopenhauera i 6latona !ogle opravdati sveu"ili$nu ilozoiju, ali nji!a se ta prilika nikad ne bi pru#ila

jer ih se dr#ava boji, te %e ona zbog toga i%i na ruku sa!o oni! ilozoi!a kojih se ne boji >Ldr#ava i!a strah od ilozoije uop%e- kada bi netko i htio istino! napasti dr#avu, ona bi ga jednostavno isklju"ila i postupala bi s nji! kao s neprijatelje!, kao $to tove% "ini s religijo!

- ilozo u slu#bi dr#ave !ora uvijek priznavati da postoji i ne$to iznad njega, nai!e dr#ava, ali i odre&ena religija, dru$tveniporedak' na ti! institucija!a stoji natpis noli me tangere> ne diraj !e- dr#ava sebi odabire svoje ilozoijske sluge, dakle daje si pravo razlikovanja iz!e&u vrsnih i lo$ih ilozoa, i te vrsne onda

prisiljava na boravak na odre&eno! !jestu *unkciji+


8/8

filozofija odgoja_opći

Documents