ANTIKA FILOZOFIJA, BORISLAV DADI

ANTIKA FILOZOFIJA, BORISLAV DADI

UVODGrka mitologija - Prva filozofija iz najstarijih mitologija. Najstarije kuture = predfilozofskih tema (ideja)1. IDEJA O BOGU

2. IDEJA O OVJEKU

3. IDEJA O SVIJETU

Povlae se i do dana dananjeg (osnovne ideje). Gdje je ovjek tu je i filozofija. Grci prvi bili svjesni te filozofije. Ideja o bogu ivo zainteresirala ovjeka i ovisio je o tome, tko, to, kako. Postojala i djelovala (filozofija) i prije ikakvog dokaza. Forma i izvor ljudske kulture (religija). Mitoloke predodbe, da bi govorio o bogovima, put ovjeka do neega (religijskog bia ?). Zadaa filozofije je racionalizirati predodbe. Mit govori o postanku svijeta, sadanje stanje svijeta i ovjeka, poelo. Filozofi u mitovimavidili formu filozofije. Mitovi izazivaju uenje, ljbitelj mitova i filozof. Nastanak mitova spontano i anonimno, nema autora, pojavljuju je u funkciji religioznosti. Javljaju se 2 stava magijski i religijski. ovjekova tenja za spoznajom preko mita. Slui se mitom da bi razumio sebe i svijet. Mit kao izraz istine o ovjeku i bogu. Logos ideja (pouka) koja dotie sudbonosna pitanja ovjeka. Mit nudi nadrazumsku viziju stvarnosti, stalni napor ljudskog uma. Spoznaja onog nespoznatljivog. Ostaje mit ali se pojavljuju i filozofske misli (Grka) Platon i Aristotel.Sinteza sadraja antikih religija da je svijet scenarij boanskih moi ovjek je podreen ovim moima (on s tim boanskim svijetom ostvaruje kontakt), ovjek je fiziko bie koje umire zahvaljujui besmrtnoj dui ivi ljudski ivot se veim djelom (ili upotpunosti) nalazi u rukama bogova (sudbina, nema slobode)Metafizika nadlazi svijet osjetilnih predodbi i tumai sve to postoji. Antropologija govori o ovjeku, njegovu odreenju i njegovoj dui. Kozmologija govori o izvoru svemira, odnosu ovjeka i prirode. Filozofija (racionalni odgovor) u Grkoj e predstavljati odgovor ljudskog razuma na temeljna pitanja koja su ve dana. Temeljna pitanja su : Odkud je ovjek?, to je ovjekva svrha? to ja trebam raditi da bi bio sretan? . Filozofija za Grke u 4,5 stoljeu je imala ioko znaenje, kao intelektualna djelatnost uope. Zahvaljujui Platonu i Aristotelu formira se kao znanost. Platonovo shvaanje je u istraivanju mudrosti, one koja je neograniena (apsolutno znanje), mudrost samo bogovima, zadaa ovjeka je traganje za tim znanjem i prouavanje oko sebe. Aristotelovo shvaanje cjelokupna stvarnost ne iskljuuje nijedan aspekt, dodaje karakteristike : filozofija se ne eli zadovoljiti s tim da samo objasni, ona takoer trai uzroke o neemu, objekt istraivanja je cjelokupna stvarnost, prva filozofija (proto), istraivanje prvih uzroka i principa svega to postoji, teoretska i konteplativna znanost, slobodna i nanost radi znanja. Svi ljudi po naravi tee znanju Aristotel, Metafizika

MILETELEJA EFEZPATMOSPLURALISTIATOMISTISOFISTI

TalesHeraklitPitagorejciEmpedokloLeukipProtagora

AnaksimandarParmenidPitagoraAnaksagoraDemokritGorgia

AnaksimenZenon

Melisa

SOKRAT, PLATON

ARISTOTEL

TALES 6. St. Pr. Kr. Roen u Miletu, oduvijek smatran prvim filozofom i produkt mudrog ovjeka. Imao je znaajno mjesto u zajednici, veliki znanstvenik, politiar, pomogao drutvu da se razvija. O njemu znamo preko Aristotela jer nije nita napisao. Kao prvo poelo svega to postoji VODA Nije mitologija kada kae da je prvo poelo voda, takoer prouavao stvari. Ustanovio da u svim stvarima ima vlage (vode). Voda je svugdje. Prvi filozof kae da ono to se nalazi u svim stvarima mora potjecati iz nekog poela. NITKO NE MOE DATI ONO TO NEMA! Istraivanjem stvari dolazi do zakljuaka, razumnih odgovora. Poinje promiljati, pomae mu mitologija, vlaga u svemu, zemlja opkoljena vodom. Sve iz vode i ona u njima ostaje kao podloga ili kao supstrat. Zato sve stvari moraju biti boanske i produhovljene. DUA kao pokretaka sila svega, sve je puno bogova i dua je svemu primjeana, dua se javlja i rije filozofije. ANAKSIMANDAR Talesov uenik, oko 510. g/pr/kr, djelo O prirodi, jedan fragment ostao, ide krak dalje od Talesa. Uvodi dva pojma ARHE i APERON Arhe (poelo) je opi pojam, naziv za poelo. Trajan izvor svega to nastane i u njega se vraa. Mora biti beskonaan, po biti i veliini. Istraivanje odnosa poela i onoga u emu se nalazi djelomino poelo. Nije uspio posve nadii postaviti bie iznad svega. Aperon je beskonano (nema kraja neogranieno). Do ovog pojma dolazi uzronm putem, ako je neto proizvedeno (poelo je beskonano), bez prestanka, bez starenja, ne umire, ne propada. Filozofija nadilazi mitologiju. Dvostruka uloga aperona: materijalnog uzroka, pojavljuje se kao bie (novo), zamjenjuje mitoloko, obuhvaa sve i upravlja svima. U prirodi vlada red, pravednost i sklad (utjee na sve ne samo na ovjeka).ANAKSIMEN po. 6.st/pr/kr, u Miletu, bio uenik, nasljeuje Anaksimandara, djelo O prirodi, ostali fragmenti. (*materija uzrok propadanja) ZRAK kao poelo svega. Zrak je maerijalan, rjea materija, duhovan, osjetilan, beskonaan, ne propada i nije kao onaj drugi koji propada. Zraku svojstva daje Empedoklo. Budui da je dua zrak u vlasti dri na tako i duh (zrak) dri nas.

HERAKLIT oko 540. Do 480. /pr/kr, djelo O prirodi, pitanja o samoj stvarnosti, uoio karakteristike stvarnosti. JEDNA stalno se mijenja, bia u stalnoj promjeni, ni koji sluaju razum kau da je sve jedno. Stvarnost svojevrsno i razliito, jedna i razliita (promjene). Bie sastavljeno od neega, sloeno je. Filozofi nadstoje objasniti jedno i razliito, bie doivljava promjene i kretanje! Rat je otac svega. Borba suprotnosti, nastanak bia. Harmonija suprotnosti za Heraklita bog (boanstvo). Ureeni svijet u harmoniji i skladu. -LOGOS- rije- zakon koji vlada svemirom, osigurava jednou. Logos pravilo ivotnog razmiljanja. VATRA kao poelo svega, dinaminost i promjenjivost. Ona se nalazi u svim biima i osigurava i oznaava dinaminost i promjenjivost. DUA poelo ivota, predfilozofsko. Stalno nazona. Narav due je poistovjeena s naravi prvog principa. to je dua sua i toplija to je bolja. Dua ograniena. Etika ivjeti po istini, moramo istraivati.

PARMENID Eleaanin, oko 510. 440 g/pr/kr, Eleja (juna Italija, Sicilija). Putovao i davao dobre zakone. (bio uenik Ksenofana-nije sigurno). Djelo O prirodi poema u heksametru 154 stiha. Bio osniva kole. Zeusova ki Dike vodi prema Suncu, pravedno je da ovjek zna istinu. Postoje dva puta do spoznaje isine : OSJETILA i RAZUM. Osjetila se odnose na mljenje, a razum dobiva prednost. BIE JE JEDNO, ne postoji ne jedno, postoji to on bie i me on ne bie. Jednoznano tumaenje rijei analogija. MONIZAM- postoji jedno jedino bie. BIE je vjeno, nepromjenjivo, ne moe nita zgubiti. Misliti i biti je isto u Parmenida. RAZUM JE BITAN; A OSJETILA VARAJU. ZENON 5 st/pr/kr, 490. 430. g/pr/kr, uenik Parmenida i branitelj njegova nauka, djelo O prirodi 5 fragmenata. Slui se svojom metodom kako bi obanio uitelja. Metoda je zanimljiva i vana, podrava kontradiktorne teze, bie je jedno i nepromjenjivo. Iluzija neto se ini to nije. Ako neto ne moe dokazati onda dokazuje suprotnu tezu ako se ona pokae apsolutnom onda je tono. (*proteno) Stvari od besknanih elemenata, bila ona vea ili manja ista je. Ako dijeljenjem doemo do neprotenosti onda je ta neprotenost nastala od protenih toaka. Sve je jedno. Dijelei i mnoei dobivamo iste apsurde. AHIL I KORNJAA! Zenon radi prikaz stvarnosti u kojem Ahil kornjai daje prednost i ona na kraju pobjeuje Ahila jer je uvijek ispred njega. Tako nije u stvarnosti jer je Ahil izvrstan trka, a kornjae su poznate kao jako spore ivotinje. Zenon nas vara. Misao je nedjeljiva. Dijeli razum, to ne moe. Dokaz ne odgovara stvarnosti. Vrijeme se ne moe podijeliti jer tee. U stvarnosti Ahil pobjeuje kornjau. Kriv dokaz, ali smo se sloili da razum vara. MELISA Jedan od uenika Parmenida, 5. St/pr/kr, otok Samos, O prirodi (i biu) , pokuava sve kole sistematizirati, pozitivna metoda. Izuavao suprotno da dokae Parmenidov nauk popravlja uitelja jedno bie ali ne me biti u obliku kugle nego beskonano apelo! Nije nastalo, ne moe propasti. Nepromjenjivost, jedinstvo bia i sve, vjeno i beskonano. Jer je nemogue ono to nije sve. Netjelesno bie (ono to ima dijelove nije bie).

PITAGOREJCI I PITAGORA 570 497 pr/kr. Na otoku Patmosu, jugozapadna obala male Azije. Prelazi u Grku (Krekamanju). Utjecajna osoba u drutvu. Odbio SOFOS (mudrac), on je FILOSOFOS , za njega samo bogovi mudraci. Nije sigurno za njegova djela. Pitagorejska kola ne samo znanstvena nego i politiko religijsko udruenje. Poinjali radni dan molitvom, bliski aristokraciji, protiv demusa, demokracije. Utjecaj religiozno mistikog miljenja ORFIZAM. (prirodne znanosti). FILOLAJ da zemlja nije sredite svemira. HIKETA (4 st.) da mirje sunce, zvijezde, nebo i mjesec, a Zemlja se okree, ali veoma brzo tako da svara dojam da stoji. ARISTAR (3 st.) da se zemlja okree oko svoje osi, oko sunca, pokuava to znanstveno dokazati Seleuk iz Seleukije Babilonske. Nema metafizikih pitanja. Besmrtnost due, ponovno raanje due. Nauavanje da postoji prazan prostor, matematika se uvlai u filozofiju. BROJ je metafiziki, drugaiji, glazba (ritam), ugoaj, emocije. Sve to postoji moe se zraziti brojem. Intelgibilno ono to je razumu poznato.PLURALISTIMnoina gori i mnoina dolje , od mnoine nastane mnotvo.EMPEDOKLO 5 st./pr/kr , Sicilija oko 492. -495. , bogata obitelj, neobian ovjek, propovjednik religije proienja, ozbiljan politiar, lijenik, pjesnik i znanstvenik svoga vremena. Nauk : 2 djela: O prirodi 3000 5000 stihova, ostalo samo 350. Proienja (religija) . Je li mogue da je poelo jedno? Mora biti neko mnotvo i neto to e izazvati mijeanje (sa strane) .4 osnovna principa VATRA; VODA; ZEMLJA I ZRAK (vjena, zauvijek). dolje sve sastavljeno od toga. Postoje i dvije sile koje uzrokuju mijeanje principa LJUBAV I MRNJA. 4 ciklusa : 1. Ljubav spaja 2. Pojava mrnje 3. Prevladava mrnja i 4. Pnovno ljubav dolazi (vjeno vraanje istoga). Uvodi i treu silu BOGA SUDBINE (FATUM) odreuje kada je ljubav a kada mrnja. Dua sastavljena od 4 principa, zato dua moe spoznati stvari, cjelovitu stvarnost jer ima sva 4 principa. Sudbina due na zemlji je da je dua dola na ienje, znai treba se proistiti. ovjek je tu da se dua proisti. ANAKSAGORA izmeu 500. 458. , Klazomena, zapadna obala male Azije, zaetnik filozofije u Ateni, slae se sa Empedoklom oko poela. Ovaj svijet je uvijek tu samo mijeanje je novo. Smatra da ima mnotvo poela naziva ih KREMATE ILI ESTICE. ESTICE POELA! beskonano mnogo i razlikuju se po KVALITETI, nepromjenjive, broj kremata ogranien, dolje se dobivaju kvalitativno razliita bia. U svakom biu svih kremata, ako je nerazumno ne moe se spoznati. Mijeanje izaziva NUS razm, um posjedje svako znanje, ima znanje, upravlja nad svim . On je ta mo koja vri mijeanje i nije pomijean s nijednom stvari , neogranieno i neovisno, samostalan za sebe. Aristotel ga hvali ali i prigovara. Podgrupa pluralista ATOMISTI

LEUKIP 5. st/pr/kr , malo se zna, osniva atomistike kole , poznanstvo Leukipa preko Demokrita.

DEMOKRIT 460. 370. , mnogo putovao, bio u Ateni (Sokrat). Mnogo je pisao, polihistor u antici i ire. Tematika njegovih djela : fizika, etika, matematika, tehnika, filozofija. Velika kozmologija Mala kozmologija, O naravi svijeta, O naravi ovjeka, O umu Narav je bit nekoga bia (sve) i narav. Ljudska narav ono to ovjeka ini ovjekom. Misao se pojavljuje u sklopu istih problema pluralista (problem poela, mnotva). Poela drugaija Anaksagora KVALITATIVNO RAZLIITE, a sva bia imaju te razliitosti. BESKONANO KVANTITATIVNIH RAZLIITOSTI; KVALITETA ISTA! DEMOKRIT KVALITETA JE ISTA A KVANTITETA NIJE! Te su estice ATOMI. Nije sve atom i nije sve sastavljeno od atoma. Atomos ono to je nedjeljivo. Slae se sa Parmenidom, da ono to ima poetak , neko bie mora biti sloevina. JUSTA POZICIJA dvije stvari jedna do druge, ali se mogu odvojiti i ostati nepromjenjene. SLOEVINA od dvije komponente se sloilo bie ali je nastalo neto tree. Ova kompozicija, predegzistencijalnih stvari, te stvari ne mogu propadati, razlika (izmeu poela i onoga dolje). Ono jedno Parmenidovo su atomi. Po kvaliteti su oni jedno ali su kvantitativno razliiti. Uvodi prazninu (NEBIE) koja postoji, atomi su punina (bie) koje postoji. ATOMI nevidljivi, nedjeljivi, sitni (nisu materijali jer iz njih nastaje materijalno). PROTENOST jer se vidi ono to nastaje od atoma. Djelovanje postaje iz bistvovanja. Tvore protene stvari pa moraju atomi biti proteni. Razlika u atomima : geometrijskog oblika, raspodjelom, koliinom i veliinom. Oni su u vjenom kretanju, potrebna praznina, sami od sebe se kreu, imaju tu sposobnost u sebi. Mijeanjem atoma nastaju novi svjetovi, stari propadaju (logos i nuda). Nije otkrio svrhu. Vjera u bogove nastala iz straha (nema bogova). Specijalni atomi od njih sastavljeni bogovi, ive due od ljudi ,ali nisu vjeni. Ljudska dua sastavljena od atoma okruglih, posebno nemirni, kreu se ivi su. Od tuda ideja da se dua obnavlja disanjem. Spoznaja dvije vrste : Osjetilna i Razumska. Prava spoznaja je od uma, razuma (sve od atoma). Osjetilna je subjektivna, treba biti objektivno. Toplo, hladno, slatko, gorko miljenja. Etika. Fatalna sloboda je iskljuena. Sve stvari uzeti kao dobre i zadovoljiti se sa malim. Sa pluralistima se oituje novo usmjerenje u istraivanju, zanimanje same stvari konane.

HUMANISTIKI PERIOD ANTIKE FILOZOFIJESOFISTIKA pravac u Grkoj , sinonim za mudraca, a kasnije pogrdno znaenje jer se pojavljuje kako poraziti protivnika rijeima UVJERAVANJEM. Doista zapoinju novi pravac u filozofiji. RETORIKA kako sloiti rijei i misli da bude uvjerljivo. U sreditu ovjek i sve ono to se na njega odnosi. Traenje u ovjeku, izdvaja se bie -> ovjek. Interes za ovjekovo moralno.

SOFISTI putujui profesori, uvjeravaju, nisu pronali odgovore, pa trae u ovjeku. Zanima ih etiko, politiko i religijsko. Skrb za ovjekov odgoj. Osim za odgoj, na kulturu, retoriku, jezik, praktini karakteri i svrhu. Javlja se novac, uzima se novac za filozofiranje. Sterilno umijee uvjeravanja preko praznih misli, na to se svodi sofistikaPROTAGORA oko 484. oko 411. u Ateni, 2 djela : O istini i O bogovima ovjek spoznaje stvari koje jesu i nisu. ovjek je taj koji spoznaje. Spoznaja je subjektivna. ovjek je mjerilo svih stvari. Postoje suprotne kvalitete. Relativna istina, ovjek je onaj koji e odrediti istinu o stvari. O bogovima ne znamo nita agnosticizam. Etika jedino je mogue rjeenje AMORALIZAM GORGIA oko 483. pr/kr do 375. , sa Sicilije, djelo : O prirodi (o nebiu) Kree od pozicije da nita ne postoji. Ako neto i postoji ovjek to ne moe spoznati. Ako se i spozna to neto onda se ne moe drugome priopiti zbog subjektivnosti. Dva principa prikazati mnotva. Eliminirajui bie eliminira sve. Ovo ili ono miljenje. Rijei se ne odnose na realnu stvar. Rijei su mo i instrument uvjeravanja, primjena u politici.SOKRAT Nije pisao jer je uzeo metodu dijaloga, a sa knjigom se ne moe priati. ivio 469. g. pr. Kr. Do 399. g. pr. Kr. Poduavao ali nije naplaivao. Atena. Na kraju ga optuuju montirani proces. Tvrdili su da kvari mlade, ne vjeruje u bogove, demonion (demon) (duh). Osuen na smrt, odbija obranu jer smatra da kao filozof zna bolje istinu od odvjetnika. Trebao je popiti otrov. Sokratovsko pitanje. Kako znati to je. izuavao kada nije nita napisao, ostala svjedoanstva nepouzdana (lo sofist izvor Aristotel preko Platona). -MISAO- Nije ga zadovoljilo o prirodi, naputa i prelazi na ovjeka etika pitanja kod ovjeka. Kako da Atenjanin bude dobar Atenjanin. Sofisti su bili povrni, neozbiljni i pragmatski nain , a njega zanima suprotno. Etika kao sredstvo ivljenja. DOBRO da bi etiki ivio. Dobar politiar koji tei ljudskoj savrenosti. to je to ovjek? - sredstvo spoznaja da bi se uspostavio cilj etiki. ovjek: dua, tijelo, razum i osjetila. to je od toga ovjek. ovjek je dua, a tijelo alat kojim se dua slui. Dobro ovjeka, dobro due. Cijela etika na principu i antropoloko shvaanje. Dobro due su kreposti. Prvi filozof u povijesti koji je sve u ovjeku intelekt i moral smjestio u dui. Prouavao atenske mladie, da otkriju u sebi mjesto duu, spoznaju sami sebe, ive etiki po kreposti. Pitanje sree? Svi ele biti sretni na neki nain Eudajmonija srea. Eudajmonistika srea. U svjetlu antropologije rjeava sreu. Ono to e biti i ono to je vrijedno za duu je krepost. Pravednost najvea krepost, temelj svim krepostima. Dati svakome ono to mu pripada. Oito je vanjsko dobro pravedno s njima ne mogu biti na prvom mjestu. Veliko zlo za ovjeka je Porok, a najvee nepravda, initi nepravdu zao. Nema kontrasta izmeu korisnog i dobrog. Krepost osigurava sreu, a srea je najvea korist. Spoznaja ini veliku ulogu. Ljudi ine loe jer ne znaju to je dobro, a to zlo.Uveo je neto novo METODU kada se ide neto raditi onda kako to raditi. Filozofija o bogu - nepravedno optuen za bezbotvo. Suprostavlja se slubenoj dravnoj religiji

Doao do poimanja poela koji nadilazi religioznost. Doao do zakljuka da je jedan bog i da ne moe biti mnotvo. Karakteristika antike religije antropomorfna, davanje bogovima vee znaenje, da su iznad ljudi. Budui da postoji red u svemiru, a i um koji ga je uredio (SREENOST SVEMIRA) kozmoloki dokaz Um je taj koji ureuje ovaj svemir i kontaktira s ljudima preko zakona i proroanstava. U svijetu nepisani zakoni (zakoni prirode, zakoni incesta u antici) kako bogovi kontaktiraju ljude. Poziva se na jednoga demona (demonion) Duh glas koji ga upozorava kada neto radimo je li to ispravno ili neispravno (dobro ili loe) SAVJEST ne znamo to initi ali znamo to je ispravno, a to neispravno. Poelo djeluje po savjesti. Uenici, utjecaj na nasljednike, svojim ivotom i naukom. Ostao vjeran zakonima, ne odlazi iz zatvora. Dao ivot za filozofiju koju je poduavao

PLATON (irok, pleat) plemika obitelj, Aristokle pravo ime, u skladu sa drutvenim statusom trebao se baviti politikom, sa 20. g upoznaje Sokrata i bio mu je 6. g uenik, dugo boravi sa Sokratom i nepravedna osuda mijenja Platonov ivot. Atena, znanstvena i filozofska istraivanja, poduavanje mladih, utemeljenje akademije, putovanje u svrhu filozofije politike. Htio je razmiljati o drutvu (Drava). Putovanja : nakon Sokratove smrti, bjei (jer je bio blizak s njim i ne eli istu sudbinu). Megara (kod Euklida gostuje, Sokratov uenik), Kreta, Egipat, 396. povratak u Atenu. 388.- Taranto Sirakuza ( nastoji utemeljiti filozofiju politike. Dionizije Stariji ga prodaje u roblje( opet u Ateni). 387. osniva akademiju, a 366 opet odlazi u Sirakuzu Dinonizije Mlai ga zove da mu pomogne uspostaviti dravu, bio protjeran. Opet odlazi u Sirakuzu 361 vodi pojaanje (lanove akademije, provoditi filozofske teme). 360 se vraa u Atenu i 347 umire.Dijalozi Sokratov utjecaj, u nainu iznoenja misli i nauci, metoda dijaloga (adekvatan nain opisa stvarnih dijaloga koje je vodio sa Sokratom i uenicima), stvarna atmosfera. Prihvaa Sokratovu metodu , svoju filozofiju smatrao ivotnom. Za dolazak do rjeenja doputa sva sredstva, trai nove naine izriaja. Uzdii ljudski duh u ona podruja u koja sam razum ne moe doi. Uloga mita. Sadraj kada ga stavlja u Sokratova usta onda je Platonski. Od itatelja se zahtjeva aktivno dranje, navodi na rjeenje ne prua ga. U dijalogu se postupno znanje osvaja. Mit kod Platona reproducira povijest sa stvarnim sadrajem. Podrijetlo i sudbina (svrha i cilj) ovjeka povezanost s mitom. Posebna uloga mita oituje svijet o nekoj injenici blizak Sokratu i njegovim temama. PODJELA PLATONOVIH SPISA

1. Mladenaki dijelovi prevladava etika problematika na Sokratov nain nakon njegove smrti a) prije 399. g. Obrana Sokratova, Harmid, Alkibijat I, Hipija manji, Protagora. (osnovne vrline pravednost i mudrost). B) nakon 390. g. Gorgija, Menon i Kratej2. Dijalozi zrele dobi (387. 367) Simpozij, Fedon, Drava i Fedar. Pitanja o ovjeku i etinosti nije mogue odrediti bez metafizikog cilja. Etika se ne moe tumaiti bez znanja o ovjeku. Otkrio je ono gore (nadnaravna realnost ideje). Svijet Ideja ima ih mnogo, posebna samostalna (duhovna) bia, neovisna.

3. Dijalozi starosti (367. 348.) Zakoni, Teetet, Parmenid, Sofist i Timej. Tematike djela su : metafiziki problem ideja, kozmologija i politiki problemi . Dosad odvojio materijalni svijet od svijeta Ideja, a jedina veza je bila spoznaja. Sad na metafizikoj razini pokuava objasniti je li postojanje ovog dolje (kozmosa) nastalo utjecajem onog gore svijeta Ideja. Zapoinje ozbiljan pristup filozofiji. U Teetetu, Filebu i Parmenidu pita se za stvarnost osjetilnog svijeta. Ono to je oito, trebalo bi priznati jedinstvo bia i negirati osjetilni svijet (stalna promjena i mnotvo), mnotvom bia se negira Parmenidovo jedno. Razvija ideju kako bi sauvao mnotvo i jedno. U Timeju rjeava kompletnu kozmologiju, kako je donji svijet ureen.4. Nenapisane doktrine Giovanni Real talijan ( i jo njemaca) otkrili da u Platonovim djelima postoje rupe. Nali i druge stvari koje je Platon rekao kod drugih (npr. Aristotel). Jo je u fazi istraivanja. Tibinka kola i Hermeneutska kola kae da se Platona treba drati njegova teksta.

MISAO Ideje traio istinu na Sokratov nain. Postavljanje pitanja, nije sistematian, prednost daje dijalogu, otkrie nadosjetilne stvarnosti ini sredite. Spekulacije (filozofske) pozitivan pojam, razumsko promiljanje. Svijet Ideja nadosjetilan, postoji ali ga ne moemo vidjeti ni osjetiti, spoznaja razumom. 2 svijeta unutar ove perspektive promiljamo o svim problemima koja su se pojavljivala i novim! U Fedonu otkriva svoju tenju za traenjem uzroka osjetilnog svijeta (prvi uzrok). Nemogunost onoga to su postavili prethodnici jer on mora biti izvan ovoga svijeta. Uzrok osjetilne stvarnosti nije u osjetilnom svijetu nego u nadosjetilnom. Prva plovidba je oslanjanje na prethodnike, druga plovidba oslanjanje na samoga sebe. Primjer: cvijet participira u ljepoti ideje (u svijetu Ideja) . Dvije razine stvarnosti: osjetilna i materijalna i nadosjetilna i nematerijalna (spoznaja umom). NARAV I KARAKTERISTIKE IDEJA Bitna je razumska spoznaja. Da bi neka stvar bila spoznata kao npr. Ljepota, mora participirati u svijetu Ideja. Nadnaravna razina se sastoji od ideja. ivimo u kopiranom svijetu, a gore se nalaze originali. Ideje su nepromjenjive i uzrokuju stvari. Stvara dualistiku sliku svijeta (Aristotel negira). Platon nakon Fedona istie transcedentalni aspekt ideja, injenica je da su ne neki nain ideje prisutne u ovom svijetu. S sigurnou moemo rei da postoji odnos izmeu inteligibilnog i osjetilnog svijeta. SUSTAV I RAZVOJ IDEJA Grupe Ideja ine hijerarhiju. Poto se u kopiji nalazi hijerarhija onda je ima i u originalu (radi relativnosti). Vrhovna ideja je DOBRO. Sve proizlazi i ovisi o vrhovnoj ideji. Drava prvo djelo o svijetu Ideja. Oznaava hijerarhiju. Na vrhu dobro kao izvor istine i bistvovanja svih ostalih ideja. Jedno gore, mnotvo gore. Razlika u mnotvu dolje (razliite kopije Marjan i Mosor). U djelu Parmenid suprostavlja se onom jednom jer kao to mnotvo ne moe bez jednoga, tako i jedno ne moe bez mnotva. I jedno i mnotvo. Problem kretanja, ideje su nepromjenjive i nepokretne. VRHOVNI RODOVI U djelu Sofist ide korak dalje i uvodi nove rodove: bitak, mirovanje, kretanje, isto i razliito. Rjeava problem i kompletnu stvarnost. Pomou rodova radi nijanse meu kopijama. Razliitost kopije nastaje participacijom Ideje i participacijom vrhovnog roda. (npr. Bitak). Mana: to ako svijet Ideja ne postoji? Idealistiki sustav. Zakljuak : Tvrdei da nebie jest (postoji) Parmenid pobjeuje Parmenida, osim bitka postoje i drugi vrhovni rodovi i objanjava kretanje.. U djelu Fileb pie o ogranienom i neogranienom (novi vrhovni rodovi) i njihovom kombinacijom nastane mijeano. Platonove nenapisane doktrine tumae kako iznad dobra postoje jEDNO /VELIKO i MALO (dijade). Pomau nam za bolje razumijevanje Platonove filozofije. Druga plovidba (otkrie JEDNO I V/M). KOZMOLOGIJA - Znanost o svemiru, prouava svemir. Filozofsko tumaenje svemira. Kozmos stanje. Najprije kaos a onda sreenost. Kaos (nered) -> ureeni kaos (kozmos). Od kud materija u kozmosu? Materija uzrok propadljivosti. Vjena materija (nije oblikovana uz pomo ideja). Dvoje na poetku (jedno/m/v), a ne postoji shvaanje apsolutnoga u antici. Tada se mislilo da je zlo bie i da je materija. Sve promjene radi materije materija izvor zla. Dobro u svijetu Ideja, zlo u materiji zato ne dolazi do mijeanja. Platon uvodi DEMIJURGA- Dmijurg je bio reiva svemira. Bie, nje ideja, nie materija, ije poelo, vjean je, niti nastaje, niti se mijenja, niti propada. Uzima materiju i sredi je da bude kozmos. Sve ovo donosi u Timeju, poetnu materiju koru naziva majka i prihvateljica svih stvari koje su vidljive. Demijurg eli ovaj idealni svijet (Ideja) da napravi kozmos kao to je S.I. Oduevljen je prvim poelom, promatra ga (ljepota i dobrota prvog poela) . eli kopirati prvo poelo, da cijeli svijet bude takav. Nije sve jedno, nego mnotvo razliitih. Ideja stabla, gleda ju i uzima vjenu materiju, radi kopiju toga stabla. Razliitosti meu stablima se ostvaruju vrhovnim rodovima (empres, bor) , Demijurg gleda u vrhovne rodove. Kopija kopije (imaginarno) stablo u ovjekovoj glavi kao ideja (kao nebitak). KAOS Demijurg KOZMOS (kod Platona ovjek vjean, dobro i jedno isto). *pretpostavka da je demijurg nastao od poela? Materija bez reda, nesreena.Najmanje shvatio materiju. to je materija. Nema odgovor za materiju. Ako je u svijeti Ideja bie onda je i u kozmosu bie, a vjena materija je nebie. Demijurgovo djelo je boga graditelja, sreivaa. Kozmos: postoji jedan model Ideje (vrh. Rodovi), materijalni svijet kao kopija kozmosa, demijurg, vjena materija.Kozmos kao donji svijet on je roen da ga moemo osjetiti. Tumaenje po nenapisanim doktrinama Jedno/dijada M/V ako je ovo poelo. Demijurg bio dobar zbog toga to je pokuavao : On je htio da sve stvari budu dobre. Filozofija spoznaje Spoznaja nastaje, spoznajom ideje (npr. Stabla). Spoznaja ideje daje pravo znanje znanost. Spoznaja osjetilnog svijeta daje miljenje (mijenje). Spoznaja kod Platona je sjeanje (donosi na svjetlo ono to se oduviek nalazi u dui). Kae da svi znamo samo se moramo sjetiti. U Fedonu istie da imamo istinite i precizne pojmove. KONTEPLACIJA IDEJA Dua konteplira ideju i raa se neto vie. POSTOJANJE / BISTVOVANJESPOZNAJA

Razina bistvovanjaRazina spoznaje

Ideje i Ideja DobraEPISTEMAN, PRAVO ZNANJE

Matematiki objektiNOISISDIJANOJA

(posredna bia)(ideje)(mat.objekti)

umska spoznaja, spoznaja idejesrednje znanje

INTELIGIBILNI SVIJET (RAZUM)

DOXA

Osjetilne realne stvari(mijenje, spoznaja) - svog osjetilnog svijeta

Osjetilne predodbePISTISEIKASIJA

(slike, odrazi u vodi)vjerovanjenagaanje

Ne postoji ali ga vidimo oima(realne stvari)(predodbe)

OSJETILNI SVIJET

Postoji uska veza (ovisnost) razine postojanja i sponaje. Osjetilna stvarnost ne moe se ispravno shvatiti ako ne znamo to je ideja. Ne moemo znat da je galeb ako nema ideje galeba. Ako odvojimo osjetilnu spoznaju i samo na razini osjetila onda neemo spoznati svijet Ideja odnosno Ideju. Objekt ovisi ne o metodi spoznaja. Nuno imati svijet Ideja (Platon). Dijalektika znanost koja nakon dugog puta otkriva spoznaju svijeta Ideja. Prvi princip Jedno iz nenapisanih doktrina je temelj ali je i princip spoznaje. Spoznaja ovisi o tome jednome. Istina u jednom. Spoznaja Ideje i principa je filozofska spoznaja. Antropologija Moe li ovjek spoznati istinu? Platon kae da moe. Za Platona ovjek je dua, a tijelo slui kao alat kojim se dua slui. D = . ovjek je dua. Dua je duhvnai nije sreena od materije. Od kud dua? Dua gore od vjenosti, vjena je, ne propada. Dua gleda svijet Ideja. Zato je dua kanjena i baena dolje? Novo bie (novo tijelo) nije novi ovjek, jedna dua manje gore. Cilj je da se dua dolje popravi tako da se moe vraiti gori. Tijelo ima i korist. Djelo Gorgia koristi sliku dua je kormiralna brodu, a tjelo brod. Dualizam je s jedne strane neprihvatljiv. Pozitivni aspekt pogleda na duu : ima drugaiju kvalitetu. (svijet je propadljiv i promjenjiv (nastaje), promjene se dogaaju) ovjek ako je od dua onda je nepropadljiv! Pitanje besmrtnosti due? Dua je izvor ivota. Spoznaja prema djelovanju. Spoznaja se svodi na sjeanje, ako se ovjek dolje moe sjetiti onda je prije roenja je dua bila gore. Dokazi za besmrtnost due prema Platonu Narav due = u Zakonima odreuje duu kao kretanje koje samo sebe pokree ili izvor (poelo) kretanja. Ako je ona u biu onda je ono ivo. Timej da jedina od postojeih stvari na ovom svijetu koja ima razum je dua i zato je ona nevidljiva. Drava najvie o naravi. 3 djela due : razumski, srani (voljni) i poudni (tjelesne tenje). Razumski je besmrtan, srodan sa boanstvom i pripada gore. U Fedonu usoreuje vozaa (dua), kola s konjima ( 1. Voljni i 2. Poudni ). DOKAZI

1 Fedon dokazi suprotnosti Iz iskustva znamo da postoje suprotnosti (dan - no, sunce - kia). Iz jakog proizlazi slabo. Iz ivota smrt, iz smrti ivot. Tanak dokaz, logiki dokaz. 2 Fedon dokazi iz apriornog znanja, primjer roba, pita ga matematiki upit, navodi ga na odgovor, njegova se dua sjetila odgovora. Ovaj dokaz temeljen na spoznaji. 3 Fedon Iz naravi due. Temelj za dokazivanje! Najjai filozofski dokaz. Ako dua po naravi ne moe propasti onda je nepropadljiva. (Bogovi ne propadaju ona im je slina i ona je nepropadljiva). Jer spoznaja ideje, kada bi bila drugaija osjetilna ne bi mogla spoznati zbog subjektivnosti. 4 Fedon Dua participira nad ideji ivota ne moe participirati na ideji smrti. Dokazi iz Drave Budui da je duhovna ne moe biti unitena vanjskim i unutarnjim zbivanjima - i Fedara Dua izvor kretanja i sama sebe pokree, onda je vjena i nenitiva. Zakljuak Nauava osobnu besmrtnost svakog ovjeka! Zanima se i za sudbinu nakon smrti ovjeka (due). Sudbina due ovisi kako se ovjek ponaao na zemlji. LOGOS (rije, govor) pojam oznauje podruje uma, sposobnost shvaanja prvih principa znanosti. Kod grkih filozofa oznauje misao koja se izrie u rijeima. Za Heraklita je kozmiki razum koji pokree vodi i mjeri trajno nastajanje stvarnosti. Za Platona uglavnom znai izreeni govor, za stoike je osnovni pojam u logici i fizici. Za krane predstavlja Boga, odnosno drugu boansku osobu koja se utjelovila u Isusu iz Nazareta.

Dua e nastaviti ivjeti, ali onako kako se ponaala u donjem svijetu, to znai da nije svejedno kako ovjek ivi .

Nema odgovora / Bog

POELO principium, ono iz ega prozlazi na bilo koji nain neto drugo, neposredno poelo.

EIDOS

MEGEDOS

Platon to ini prvi

VAKUM rijedak zrak

BIE sklad suprotnosti, promjena, propada, nema bia nstane drugo bie

PRAVEDNOST

ISTINi

Dijalektika tako ju naziva Aristotel

Odtuda i naziv filozofija

BROJ bie uma, oznaava koliinu - kvantitet

POSTOJANJE NEBIA 10 kn posudba(gubitak, unitenje tog novca i ono nestaje), ostaje dug (nevidljiv ali je postoji ) , (primjer bolesti)

Dogaa se preko atoma, odnosno gledanjem u stol, prebacuje nam atome sa stola u nas i mi vidimo sliku.

Osuen zbog djela, djelo javno spaljeno (bezbotvo)

Osjetilna spoznaja

amoralizam - (gr. a = ne + lat. moralis = udoredan, moralan) uenje da ne postoje nikakve realne niti ope moralne vrijednosti.

Privilegij koji su mu dali bogovi

Politika (drutveni), odluka, zajednitvo, ovjek ne moe biti apolitiar.

Ureenost svemira

Zaokruava ih i formulira

Imanentno dolje , transcedentno- gore

Istrauje odnos i povezanost gornje ljepote sa donjom ljepotom

Natura, priroda, narav, bit stvari

neovisno o ovom svijetu, nadilazi ovu stvarnost

Spoznaja razumom

Poistovjeivanje sa dobro

KORA, gr.

Put do spoznaje

Bit, priroda

19