ex bilten br59

BILTEN AGENCIJE ZA PROSTORE UGRO@ENE EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROMSTRU^NO-ZNANSTVENI ÂSOPIS ZA PROTUEKSPLOZIJSKU ZA[TITU

Godina 39 Broj 1-2

Za ~lanke, crteè i oblikovanja objavljena u ovom ~asopisu sva su prava pridràna. Nedopu{tena je objava, prerada, reproduciranje, umnoàvanje, imitacije i drugi na~in preno{enja bez suglasnosti nakladnika.

Ovaj broj ~asopisa dostavlja se dosada{njim pretplatnicima bes-platno zahvaljuju}i pripomo}i i dobroti donatora.

ISSN 1845-0172

IZADAVAKI SAVJET

Glavni i odgovorni urednikStipo erek, dipl. ing. el.,

Pomonik glavnog i odgovornog urednikaDr. sc. Ivica Gavrani, dipl. ing. el.,

lanovi izdavakog Savjeta: (po abecednom redu)

Prof.dr.sc. Drago Ban, dipl. ing. el., Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb,

Prof. dr.sc. Ivo ala, dipl. ing. stroj. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb,

arko Kati, dipl. iur., Ministarstvo unutarnjih poslova,

Neven Katunari, dipl. ing. el., EL-PRO d.o.o Zagreb,

Mladen Marijan, dipl. ing. el., TEPEx d.o.o Zagreb,

Prof. dr.sc. Nenad Marinovi, dipl. ing. el.,

Mr.sc. Miroslav Matasovi, dipl. ing. el., Via kola za sigurnost, Zagreb

Ivica Orekovi, dipl. ing. el., GME - Sunja,

Prof.dr.sc. Igor Zori, dipl. ing. el., Rudarsko geoloko naftni fakultet Zagreb.

UREDNICI RUBRIKA

Certi ciranje, propisi i norme Damir Koruni, dipl. ing. el.,Protueksplozijska zatita opreme Kreimir Cofek, dipl. ing. el.,Protueksplozijska zatita u rudarstvu i nafti Josip Samarija, ing. el., Protueksplozijska zatita u industriji Dr. sc. Slavko Rumbak, dipl. ing. stroj.,Odravanje i procjena rizika Prof. dr. sc. Ivo ala, dipl. ing. stroj.,

Lektorica Lidija Farka, prof. hrvatskoga jezikaGra ka priprema Denona d.o.o. - Zagreb

SADRAJ

3 UVODNIK5 Meunarodno priznanje Ex-Agencije

CERTIFICIRANJE, PROPISI I NORME

9 Nova norma za sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji Ex-opreme ISO/IEC 80079-34

15 Tree izdanje meunarodne norme za elektrinu opremu u vrsti zatite oblaganje m IEC 60079-18:2009 Ed. 3.

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA OPREME

21 Elektrostatski naboj u eksplozivnim atmosferama28 Poredbeno ispitivanje u sustavu IECEx-a34 Materijali u proizvodnji Ex-ureaja

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA U RUDARSTVU I NAFTI

41 Ispitivanje paljenja prirodnog plina u ovisnosti o sastavu49 Eliminiranje jednog uzronika i smanjenje rizika kod

miniranja u rudnicima ugljena s metanskim nainom rada

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA U INDUSTRIJI

55 Vodik - proizvodnja i sigurnost prilikom eksploatacije61 Klipni kompresori namijenjeni za rad u ugroenom

prostoru66 Mlinovi ugroeni eksplozivnom atmosferom72 Elektromotori u vrsti zatite nadtlak prednosti i mane78 Neelektrine instalacije u prostorima ugroenima

eksplozivnom atmosferom87 Nadzor i upravljanje postrojenja za rekuperaciju lakog

organskog otapala

ODRAVANJE I PROCJENA RIZIKA

95 Centrifugalne pumpe - kvarovi, odravanje, ispitivanje i eksplozivna atmosfera

104 Pristup odravanju sustava za zatitu od munje u

industrijskim postrojenjima

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

2 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

Tekst naslova (12-33)

Slu`beno glasilo za podru~je prostora ugro`enih eksplozivnom atmosferom plinova, para, maglica i pra{ine u rudarstvu i nafti, u industriji i ostalim mjestima uporabe

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 3

Potovani itatelju,

pred Vama je novi broj Ex-Biltena. Novi izgledom, novi po temama koje donosi, s novim urednitvom, ali s onom poznatom starom energijom i entuzijazmom kojim desetljeima obrauje protueksplozijsku zatitu. ivimo u vremenu kada, naalost, velik broj znanstvenih i strunih asopisa mora u svojim uvodnicima upozora-vati na probleme koji postoje u Hrvatskoj na podruju kojim se bave. Takoer, upozoravaju na mogue proble-me koji slijede nakon ulaska u Europsku uniju. Sa zado-voljstvom si dajemo za pravo rei da je stanje na podruju protueksplozijske zatite iznad hrvatskoga prosjeka, ali zasigurno nije bez problema odnosno prostora za poboljanja. Svi smo mi, koji se bavimo protueksplo-zijskom zatitom, pozvani i moralno odgovorni sudjelo-vati u rjeavanju problema i unaprjeenju ovoga podruja kako bismo postigli veu sigurnost ljudi, postrojenja i okolia u Republici Hrvatskoj.Svoj mali doprinos postizanju zadana cilja moe dati i Ex-Bilten. Tijekom duga niza godina izlaenja Ex-Bilten je informirao i educirao strunjake raznih pro la o ovo-me speci nom podruju. Novo e urednitvo nastaviti s tom tradicijom, ali e nastojati i unaprijediti kvalitetu Ex-Biltena. S tom smo eljom i unijeli novosti i promje-ne u Ex-Bilten i nadamo se da e ih itateljstvo razumje-ti i prihvatiti. Izazovi su veliki jer su dosadanje urednitvo i izdavaki savjet postavili visoke kriterije

pred Ex-Bilten. Mi emo i dalje nastojati odravati ra-zinu kakvu smo dostigli do sada, no nedostaje nam Vae miljenje, bilo pozitivno ili negativno, Vai prilozi i komentari. Sudjelujte i stvarajte zajedno s nama sigurniji i ii okoli, napiite lanak iz podruja protueksplo-zijske zatite i poaljite nam ga. Zajednikom cilju moemo se pribliiti samo uz Vau pomo, s Vaim su-gestijama i primjedbama i s Vaim strunim autorskim radovima. Globalizacija u razmjeni i pristupu informacijama po-stavlja nove imperative koje i Ex-Bilten nastoji slijediti. Voeni tom milju po prvi puta lanke objavljene u Ex-Biltenu moete preuzeti na web stranicama Ex-Agencije (www.ex-agencija.hr).Tiskano emo izdanje i dalje objavljivati jer ono ima svoju vrijednost i trajnost koju ne elimo izgubiti. Zahvaljujemo se svim sponzorima koji podupiru objavu Ex-Biltena.Na kraju se elimo zahvaliti svim autorima lanaka, lektorima i recenzentima bez kojih ovaj broj ne bi bio pred Vama.itajte nas, javite nam se!

Stipo erek, dipl. ing. el.Dr. sc. Ivica Gavrani, dipl. ing. el.

Uvodnik

SPONZORI Ex-BILTENA

GIA d.o.o.Zagreb

Najljepe zahvaljujemo!

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 5

Meunarodno priznanje Ex-Agencije(International Recognition of Ex-Agency)

Vrijednost miljenja ili ocjene nepristrane tree strane o procesu, proizvodu ili usluzi odavno je prepoznata na tritu diljem svijeta. Certi kati certi kacijskih tijela kao i izvjea o ispitivanju pripadnih laboratorija koji izraavaju miljenje, odnosno rezultate nepristrane ocjene traeni su od krajnjih kupaca. Meutim, nije dovoljno samo biti trea strana u procesu nego je jednako vana strunost i kompe-tentnost za donoenje ocjene o odreenom proizvodu ili usluzi. Stoga je bitno da certi kacijska tijela dokau svoju nepristranost ali i strunost i kompetentnost. Akreditacija je opeprihvaeni postupak kojim certi kacijsko tijelo, inspekcijsko tijelo ili laboratorij mogu dokazati svoju kvalitetu. Isto tako ulazak u meunarodno priznate certi kacijske sheme moe dati dokaz o strunosti i kompetentnosti (kvaliteti) certi kacijskog tijela ili laboratorija. Stoga je Ex-Agencija odluila ui u meunarodno priznati sustav - IECEx Sustav (IECEx System) odnosno njegovu Shemu certi kacije Ex-opreme.Kljune rijei Ex-Agencija, IECEx Sustav/Shema, certi kacijsko tijelo, laboratorij, protueksplozijska zatita, Ex-oprema.

The value of an opinion or assessment by an impartial third party of a process, product or service has long been recognized in markets around the world. The certi cates of certi cation bodies, as well as their laboratory test reports that provide opinions and results of impartial assessments, are sought after by the end users. However, it is not enough to simply be a third party in the process, but it is also equally important to possess the expertise and competency to assess a certain product or service. Therefore it is crucial that a certi cation body demonstrates not just its impartiality, but expertise and competency as well. Accreditation is a generally accepted procedure through which the certi cation body, inspection body or laboratory can demonstrate their quality. Similarly, endorsment bythe internationally recognized certi cation scheme can provide evidence of expertise and competency (qualities) of a certi cation body or laboratory. Consequently Ex-Agency has decided to join the internationally recognized IECEx System, speci cally their Scheme of Ex-equipment certi cationKeywords Ex-Agency, IECEx System/Scheme, certi cation body, laboratory, explosion protection, Ex-equipment.

Stipo erek

I. UVOD

Meunarodno povjerenstvo za elektrotehniku (IEC In-ternational Electrotechnical Commission) je uspostavi-lo meunarodno priznati sustav certi kacije Ex-opreme, radionica za popravak Ex-opreme i osoblja koje radi u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom. O IECEx Sustavu i njegovim certi kacijskim shemama pisano je u prolom broju Ex-Biltena [1]. Osnovna ideja IECEx Sustava:

JEDAN PROIZVOD - JEDNO ISPITIVANJE - JEDAN CERTIFIKAT

ve se na prvi pogled ini zanimljivom kako proiz-voaima tako i certi kacijskim kuama i laboratoriji-ma. Kroz svoju 60-godinju tradiciju ispitivanja i certi kacije Ex-opreme, Ex-Agencija nikada nije ograniavala svoje djelovanje na nacionalnu razinu ve je nastojala biti ukljuena u meunarodne tokove i zbivanja na podruju ispitivanja i certi kacije protueksplozijski zatiene opreme. Tako Ex-Agencija ve dui niz godina, uz vo-dstvo hrvatskog tehnikog odbora HZN/TO E 31 - Ek-splozivne atmosfere, vodi i sekretarijat meunarodnog pododbora IEC SC31J - Klasifikacija i instalacijski zahtjevi. Svojim klijentima Ex-Agencija svoju strunost i kompetentnost dokazuje na razne naine. Vodstvo hrvatskog tehnikog odbora i meunarodnog tehnikog pododbora samo su jedan od dokaza kvalitete. Drugi dokazi su svakako i potvrde o akreditaciji Odjela za certi kaciju opreme prema normi EN 45011 odnosno Laboratorija za protueksplozijsku zatitu prema normi ISO/IEC 17025. Potvrde o akreditaciji Ex-Agencija je dobila od Hrvatske akreditacijske agencije 2007. godine.

II. LANSTVO

A. lanstvo Hrvatske u IECEx Sustavu

Ex-Agencija, kao vodee tijelo u Hrvatskoj za podruje protueksplozijske zatite i ovlateno certi kacijsko tije-lo za Ex-opremu u Hrvatskoj, od samih poetaka osni-vanja IECEx Sustava prepoznala je ulogu i vrijednost ovakvoga sustava za sveukupni razvoj protueksplozijske zatite, za podizanje razine sigurnosti u postrojenjima diljem svijeta kao i za unapreenje gospodarstava. Isto tako prepoznata je mogunost da Ex-Agencija ulaskom u IECEx Sustav ponovno potvrdi svoju strunost i kom-petentnost. S velikim zanimanjem je Ex-Agencija prati-la razvoj i irenje sustava. S obzirom na objektivne okolnosti u kojima je bila Republika Hrvatska trebalo je odreeno vrijeme da se stvore uvjeti za ukljuenje Hr-vatske u IECEx Sustav.

6 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

U svijetu prepoznatljivi IECEx logo prikazan je na slici 1.

eljela na tome sastanku biti IECEx CB i IECEx TL. Stoga je poetkom 2011. godine i podnesen zahtjev Sekretarijatu IECEx Sustava za lanstvo.

C. Ocjena IECEx tima

S obzirom da je, od podnoenja zahtjeva do poetka godinjeg sastanka, bilo ostalo relativno malo vremena moralo se intezivno zapoeti s radom na pripremi doku-mentacije sustava kvalitete (prirunici, radne upute, formulari i sl.) kao i odreenim promjenama u organi-zaciji Ex-Agencije. Sve je to odraeno u vrlo kratkom roku emu je najvie doprinijelo iskustvo djelatnika Ex-Agencije na pripremi dokumentacije sustava kvalitete za akreditaciju. Dokumentacija sustava kvalitete predana je u travnju 2011. godine Sekretarijatu IECEx Sustava koji je zaka-zao ocjenu za lipanj 2011. godine. Ocjenu je obavio trolani tim:- Jim Munroe (vodei ocjenitelj), International Com-pliance Ltd. Australia, Predsjednik tehnikog odbora IEC TC 31 (slika 2.);- Ron Webb (tehniki ocjenitelj), FM Approvals Uje-dinjeno kraljevstvo i- Fred Landkamp (tehniki ocjenitelj), DEMKO-UL Danska.

Slika 1. IECEx logo

Slijedei ovu temeljnu vodilju Ex-Agencija je pokrenu-la inicijativu preko Hrvatskog zavoda za norme da se Hrvatska ulani u IECEx Sustav to je i ostvareno 2008. godine kada je Hrvatska postala punopravna lanica. Predstavljanje Hrvatske u IECEx Sustavu, obzirom na njen ugled i strunost, povjereno je Ex-Agenciji koja od tada u ime Hrvatske aktivno sudjeluje u radu.Odmah po ulanjenju uprava Ex-Agencije je donijela odluku i postavljen je cilj da Ex-Agencija jednog dana postane certi kacijsko tijelo (IECEx CB IECEx Cer-ti cation Body) i laboratorij (IECEx TL IECEx Testing Laboratory) u IECEx Shemi certi kacije opreme.

B. lanstvo Ex-Agencije u IECEx Shemi certi kacije opreme

U dosta nacionalnih certi kacijskih shema prihvaanje i ocjena strunosti i kompetentnosti provodi se admini-strativnim putem bez strune ocjene i znaajnije uloge eksperata tj. tehnikih ocjenitelja iz toga podruja. Sto-ga lanstvo u takovim nacionalnim certifikacijskim shemama ne znai uvijek strunost i kompetentnost. To je potvreno vie puta kroz ocjenu Ex-proizvoda koji se uvoze u Hrvatsku i koja je pokazala da je strunost nekih ovlatenih certi kacijskih tijela upitna. Za razliku od njih IECEx Sustav provodi detaljnu strunu ocjenu cer-ti kacijskog tijela i laboratorija. Ocjeniteljski tim se sastoji od najmanje tri eksperta iz podruja protueksplo-zijske zatite od kojih su najmanje dvojica lanovi cer-ti kacijskog tijela ili laboratorija koji je ve lan IECEx Sustava. To osigurava da samo najbolji mogu ui u She-mu odnosno jami korisnicima usluga kvalitetu. Stoga je vodstvo Ex-Agencije i donijelo odluku o ulasku u IECEx Shemu certi kacije opreme vjerujui da mogu udovoljiti visokim zahtjevima IECEx Sustava.Kako bi se i popularizirala protueksplozijska zatita i sam IECEx Sustav u Hrvatskoj, Ex-Agencija je ponudi-la domainstvo godinjem sastanku IECEx Sustava za 2011. godinu. Ex-Agencija nije eljela pristustvovati tome sastanku samo kao predstavnik Hrvatske ve je

Slika 2. Vodei ocjenitelj u laboratoriju za samosigurnost

U trodnevnom auditu detaljno je ocijenjen sustav kvalite-te, organizacija Ex-Agencije, strunost i kompetentnost djelatnika te opremljenost i osposobljenost laboratorija Ex-Agencije. Uz manje nedostatke koji su brzo otklonje-ni izdana su pozitivna izvjea o ocjeni Odjela certi ka-cije opreme i Laboratorija za protueksplozijsku zatitu Ex-Agencije i dana je preporuka Tima da se Ex-Agencija prihvati u IECEx Shemu Certi kacije opreme. Prema izjavi ocjenitelja i Sekretarijata IECEx Sustava bio je to jedan od najbre i najuspjenije provedenih postupaka.

Stipo \erek: Me|unarodno priznanje Ex-Agencije (5-8)

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 7

Ostalo je da se izvjea i preporuka ocjenitelja potvrdi na godinjem sastanku IECEx Sustava sukladno postupku propisano u pravilnicima IECEx 01 [2] i IECEx 01 [3], tj. da ga potvrde delegati zemalja lanica IECEx Sustava.

III. GODINJI SASTANAK IECEx SUSTAVA U SPLITU

Dugogodinjim sudjelovanjem u meunarodnim orga-nizacijama Ex-Agencija je stekla ugled na temelju ko-jega joj je i povjerena organizacija godinjeg sastanka IECEx Sustava. Sastanak je odran u Splitu od 5. do 9. rujna 2011. godine uz prisustvo delegacija zemalja lanica IECEx Sustava kao i predstavnika certi kacijskih tijela i laboratorija (slika 3.).

Prvi dan sastanka odran je trening - radionica na kojoj su prezentirane speci nosti pojedinih postupaka u IE-CEx Shemama, kao i razmijenjena iskustva i stavovi pojedinih laboratorija u IECEx Shemi. Drugi dan odran je sastanak predstavnika certi kacijskih tijela i labora-torija IECEx Sustava (IECEx TAG sastanak - IECEx Testing and Assessment Group).Trei dan je odran sastanak radne skupine za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom UNECE WP.6 (UN ECONOMIC COMMISSION FOR EUROPE - Working Party on Regulatory Cooperation and Standardization Policies) koja u sklopu Ujedinjenih naroda radi na pro-mociji i globalnom prihvaanju IECEx Sustava kao meunarodno priznate sheme za podruje protueksplo-zijske zatite. Zadnja dva dana odran je sastanak Upravnog odbora IECEx Sustava (IECEx MC IECEx Management Com-mittee) na kojem su sudjelovali i predstavnici Ex-Agen-cije zastupajui Hrvatsku. Prema opoj ocjeni veine delegata i vodstva IECEx Sustava bio je to jedan od najuspjenijih sastanaka IE-CEx Sustava u proteklom periodu. Takovo priznanje nagrada je za veliki uloeni trud u organizaciju. Meutim

Slika 3. S godinjeg sastanka IECEx Sustava - Split, 5.-9. rujna 2011.

Slika 4. Certi kat Ex-Agencije kao IECEx CB

Slika 5. Certi kat Ex-Agencije kao IECEx TL

Dobivanjem spomenutih certi kata Ex-Agencija je post-ala jedno od 42 certi kacijska tijela u IECEx Shemi certi kacije opreme. Time je, po prvi puta u svojoj pov-ijesti, dobila pravo izdavati meunarodne certi kate (slika 6.) za protueksplozijski zatienu opremu. Nara-vno, nacionalni certi kati koje je Ex-Agencija do sada izdavala bili su priznavani i izvan Hrvatske od raznih institucija na temelju ugleda koji Ex-Agencija ima, ali IECEx CoC daje dimenziju vie.

na sastanku su, to je za Ex-Agenciju i najbitnije, jedno-glasno prihvaena izvjea ocjeniteljskog tima i Ex-Agencija je ula u IECEx Shemu Certi kacije opreme.

IV. CERTIFIKATI

Prihvaanjem zakljuaka ocjeniteljskog tima od IECEx MC-a Ex-Agencija je ispunila svoj cilj kvalitete za 2011. godinu. Postala je meunarodno priznato certi kacijsko tijelo (ExCB) i laboratorij (ExTL), slike 4. i 5., ime je stekla jo jedan argument kojim moe dokazati svoju strunost i kompetentnost na podruju protueksplozijske zatite.


8 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

Slika 6. IECEx certi kat opreme (IECEx CoC)

V. ZAKLJUAK

Strunost i kompetentnost te na njima temeljni ugled se ne postiu preko noi, put do uspjeha je dug. Iza imena Ex-Agencije stoje prepoznatljive reference koje korisni-

cima usluga Ex-Agencije, ali i drugim subjektima, jame pouzdanog partnera. Vie od 60 godina rada na poslovi-ma ispitivanja i certi kacije protueksplozijski zatiene opreme, rada na normizaciji u ovome podruju kao i dobivene akreditacije prema meunarodnim normama EN 45011 i ISO/IEC 17025 okrunjeni su i certi katima IECEx Sustava. Kao to je navedeno i na poetku ovoga lanka, nije dovoljno da institucija sama ocijeni svoj proces, proizvod ili uslugu. Miljenje tree nepristrane strane je najee objektivnije i mjerodavnije. Dobivanjem certifikata meunarodnog IECEx Sustava za certi kaciju i ispiti-vanje Ex-opreme Ex-Agencija dokazuje na jo jedan nain svoju strunost i kompetentnost.Ex-Agencija proizvoaima protueksplozijski zatiene opreme te drugim subjektima stavlja na raspolaganje znanje, strunost i laboratorijske kapacitete sa eljom da zajedniki podignu razinu sigurnosti u postrojenjima s eksplozivnom atmosferom diljem svijeta.

LITERATURA

[1] K. Cofek: IECEx Sustav, Ex-Bilten 2009, Vol 38, br. 1-2 [2] IECEx 01 Osnovna pravila (Basic Rules)[3] IECEx 02 Pravilnik sheme certi kacije opreme

(IECEx Certi ed Equipment Scheme covering equi-pment for use in explosive atmospheres Rules of Procedure )

Stipo erek, dipl. ing. el.Ex-Agencija, Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]


Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 9

Certificiranje,propisi i norme

Nova norma za sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji Ex-opreme ISO/IEC 80079-34(The new standard for quality management systems in Ex-equipment manufacturing ISO IEC 80079-34)

Proizvodnja opreme namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para i praina regulirana je hrvatskim Pravilnikom o opremi i zatitnim sustavima namijenjenima za uporabu u potencijalno ek-splozivnim atmosferama (NN br. 34/10) izraenima sukladno EU direktivi ATEX 95 (94/9/EC). Ta regulativa daje mogunost nekoliko naina proizvodnje i njoj pripadajue kontrole protueksplozijske zatite proizvoda, sukladno prilozima Pravilnika koji su ekvivalent-ni prilozima u direktivi ATEX 95. Sukladno Pravilniku proizvoa, nakon dobivanja tipskog certi ka-ta, mora imati ustrojenu proizvodnju prema jednom od priloga Pravilnika (IV, V, VI ili VII). Prilozi IV, VI i VII odnose se na sustav upravljanja kvalitetom za koji postoji harmonizirana norma HRN EN 13980:2003. Tijekom vremena praksa je ukazala da je potrebna revizija norme te je stoga u 2011. objavljena njezina revizija pod novom oznakom ISO/IEC 80079-34, koja osim pozivanja na novi IS0 9001:2008 sadri i neke izmjene i dopune koje su uoene kao nedo-staci tijekom primjene norme EN 13980. Ovaj e lanak dati kratak pregled svih izmjena i novina u novoj normi ISO/IEC 80079-34 u odnosu na normu EN 13980.Kljune rijei sustav kvalitete, proizvodnja, Ex-oprema.

The manufacture of Ex-equipment intended for explosive atmospheres of gas, vapour and dust is regulated by the Croatian Regulations of equipment and protection systems intended for use in potentially explosive atmospheres (Of cial Gazette no. 34/10), which have been drafted in accordance with EU Directive ATEX 95 (94/9/EC). These regulations enable several methods of production and corresponding controls of explosion protection on products, according to the annexes of the Regulations, which are equivalent to the annexes of Directive ATEX 95.

In accordance with these Regulations, and after receiving the type certificate, the manufacturer must organize the manufacturing process according to one of the annexes of the Regulations (IV, V, VI or VII). Annexes IV, VI and VII refer to the quality management sy-stem, which is regulated by harmonised standard HRN EN 13980:2003. Through practical applications over time, the need for revisions to this standard had arisen; therefore in 2011 a revised edition was published under the title ISO/IEC 80079-34, which, other than referring to the new IS0 9001:2008, also contains some changes and additions that have been noted as being de cient throughout the application of standard EN 13980. This paper will provide a brief overview of all the news and changes in the new standard ISO/IEC 80079-34, with regard to EN 13980.Keywords quality system, manufacturing, Ex-equipment

I. UVOD

Proizvodnja opreme namijenjene za uporabu u poten-cijalno eksplozivnim atmosferama (krae Ex-proizvo-dnja) zahtijeva dobro poznavanje problematike protuek-splozijske zatite. Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima predvia razliite priloge koji omoguuju racionalizaciju trokova i vremena potrebna za Ex-proizvodnju, to je ponekad i presudno, posebno za manje i slabije tehnoloki opremljene proizvoae. Mogue je, primjerice, proizvesti jedan ureaj, ili ak seriju ureaja, tako da ovlateno certi kacijsko tijelo (unutar EU-a to je ExNB, a u Hrvatskoj Ex-Agencija) obavi onaj dio poslova za koje promatranom proizvoau nedostaju znanja i/ili ispitna oprema.S druge strane, proizvoai imaju mogunost tradicio-nalna postupka ocjene sukladnosti i certi kacije tipa (prilog III Pravilnika) koji se temelji na odgovarajuim ispitivanjima tipa proizvoda i osiguranju potrebne kva-litete Ex-proizvodnje sukladno prilozima IV, V, VI ili VII Pravilnika. Prilog V temelji se na naelu utvrivanja sukladnosti svakog pojedinanog proizvoda s tipskim certi katom, pri emu proces provodi ovlateno tijelo. Ovaj je postupak primjenjiv za opremu svih kategorija. Prilog VI Pravilnika temelji se na principu utvrivanja sukladnosti svakog pojedinanog proizvoda s tipskim certi katom, pri emu proces provodi proizvoa prema odgovarajuem planu kvalitete (ISO 10005) koji je odo-brilo ovlateno tijelo. Ovaj je postupak primjenjiv samo za opremu kategorija M2, 2 i 3. Prilozi VI i VII temelje se na principu prosudbe osigurava li sustav upravljanja

Marko Rui

10 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

kvalitetom proizvoaa Ex-proizvodnju koja je sposob-na kontinuirano proizvoditi Ex-opremu sukladnu tipu potvrenom tipskim certi katom. Prilog IV primjenjiv je za opremu svih kategorija, dok je prilog VII primjenjiv za opremu kategorija M2, 2 i 3. Prosudba sustava upra-vljanja kvalitete Ex-proizvodnje provodi se prema har-moniziranoj normi HRN EN 13980 pri emu kod prilo-ga VII nije potrebno provjeriti zahtjeve vezane za ulaznu kontrolu i kontrolu dobavljaa (osim kada je rije o posebnim procesima koje nije mogue kasnije provje-riti).Norma HRN EN 13980 europska je norma koja je preu-zeta kao hrvatska i koja definira zahtjeve za sustav upravljanja kvalitete. U osnovi ona se poziva na normu ISO 9001:2000 te sadri u pojedinim tokama dodatne zahtjeve za sustav kvalitete za Ex-proizvodnju. Takoer norma HRN EN 13980 sadri informativne dodatke A i B koji sadre dodatne preporuke za potrebna ispitivanja i mjerenja za primijenjene vrste protueksplozijske zatite. Izlaskom norme ISO/IEC 80079-34 postignuto je neko-liko bitnih promjena. Prva je da je europska norma do-bila novo izdanje koje je objavljeno kao meunarodna norma. No za oekivati je da e ona vrlo brzo postati i harmonizirana norma prema ATEX Direktivi. Druga je znaajna promjena da se norma ISO/IEC 80079-34 po-ziva na novo izdanje ISO 9001 iz 2008. godine, ime su automatski ukljuena i sva unapreenja sustava upra-vljanja kvalitetom prema ISO 9001. I trea je bitna promjena da su dodatni zahtjevi u normativnom i infor-mativnom dijelu norme dodatno razraeni i/ili nado-punjeni. Na kraju u normi HRN EN 13980 postoji jo i dodatak ZA koji se vee na propise EU-a, tj. Direktivu 94/9/EC, a budui da je ISO/IEC 80079-34 meunarodna norma, ona takvog dodatka nema (EN izdanje e imati) pa taj dodatak u usporedbi razlika neemo obraditi.

II. PROMJENE U NORMATIVNOME DIJELU NORME IZMEU NORMI HRN EN 13980 I ISO/IEC 80079-34

Slijedom navedenoga krenimo s pregledom promjena izmeu ova dva izdanja normi. Kako bi se omoguilo lake praenje promjena, lanak e pratiti slijed toki norme. Ve u opsegu norme ISO/IEC 80079-34 (t. 1.) dodana je jedna vrlo bitna stavka koja navodi da ova norma ne iskljuuje uporabu drugih sustava kvalitete koji imaju istovjetne ciljeve kao i norma ISO 9001:2008 i koji postiu jednake uinke. Ovime je sad u normi naglaeno da sustav kvalitete ne mora nuno biti ustrojen sukladno normi ISO 9001:2008, ve su doputeni i dru-gi sustavi (npr. metoda dvadeset kljueva) to do sada nije bilo de nirano kao prihvatljivo. U t. 3. norme

ISO/IEC 80079-34 provedene su neke editorijalne do-pune oko pojmova i de nicija u normi. Zahtjevi u svezi sa samim sustavom upravljanja kvalitetom poinju od t. 4., kao to je to sluaj s normom ISO 9001 te je do kraja normativnoga dijela norme ISO/IEC 80079-34 slijed identian s tokama ISO 9001, kao to je to sluaj i kod norme HRN EN 13980. U t. 4. norme ISO/IEC 80079-34 dodan je novi zahtjev da proizvoa mora imati dokumentirani postupak godinje provjere valjanosti svih Ex-certi kata i pove-zanih normi, propisa i drugih vanjskih speci kacija. Ovaj je zahtjev od velikog znaaja i moe ga se i povezati s nekim odlukama (odluke ExNB/10/397/CS i ExNB/10/388/CS) ExNB skupine (skupina europskih certi kacijskih tijela za ATEX Direktivu). Iza ovoga zahtjeva stoji obveza proizvoaa da kontinuirano prati promjene bilo zakonodavne bilo normativne te kada doe do nekih promjena ocijeni kako te promjene utjeu na njegove proizvode i zadovoljavaju li njegovi proizvodi propise odnosno harmonizirane norme. Tako se primje-rice moe dogoditi da novo izdanje norme donosi npr. nove, izmijenjene ili postroene zahtjeve u odnosu na prijanje izdanje koji se odnose ba na proizvod proizvoaa. Obveza je proizvoaa da tada proui no-vo izdanje norme i na temelju prikupljenih informacija, a sukladno normi i ranije navedenim ExNB odlukama, poduzme odgovarajue radnje to u najzahtjevnijem sluaju moe zahtijevati promjenu konstrukcije proizvo-da, dodatno tipsko ispitivanje i dopunu postojeega certi kata. Naime, razlog ovoga zahtjeva lei u injenici da se izlaskom novoga izdanja norme staro izdanje, nakog prolaska prijelaznoga razdoblja, povlai i time prestaje biti harmonizirana norma. Tada proizvod proizveden prema toj nevaeoj normi vie nije automa-tski u skladu s Pravilnikom o opremi (NN br. 34/10) te se stoga ne smije staviti na trite. Zato je jako bitno da proizvoa, nakon to tipski certi cira proizvod, konti-nuirano prati propise i norme kako bi osigurao da njegov proizvod i dalje bude sukladan svim propisima koje mora zadovoljiti pa tako i Pravilniku o opremi ( NN br. 34/10). Povezano s ovim zahtjevom napravljena je i dopuna u t. 5.5.1 za odgovornosti i ovlasti gdje je dodan novi zahtjev da se odredi odgovorna osoba za periodinu ocjenu certi kata i tehnike dokumentacije kako bi se utvrdilo postoje li promjene koje utjeu na sukladnost proizvoda. Druga dopuna u t. 4. odnosi se na uvanje zapisa gdje se zahtijeva da proizvoa uva sve zapise koji su bitni za dokazivanje sukladnosti proizvoda kao i nacionalne propise, uz napomenu da se ako propisima nije drukije de nirano, preporua periodika od najmanje 10 godi-na.

Marko Ru`i}: Nova norma za sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji Ex-opreme... (9-14)

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 11

Toka 6.2.2 koja de nira zahtjeve za osposobljenosti i kompetencije osoblja uz ISO 9001 zahtjeve dobila je novi dodatni zahtjev da sve osobe koje imaju utjecaj na sukladnost proizvoda moraju proi odgovarajue ospo-sobljavanje, pri emu osoblje koje ima utjecaja na suk-ladnost proizvoda, moe biti ono koje sudjeluje u proizvodnji, kontroli, ispitivanjima, prodaji, marketingu, nabavi, umjeravanju i sl. Ovo je vrlo bitno jer je praksa pokazala da dio proizvoaa ne prepoznaje uvijek sve navedene skupine osoblja kao kljune za sukladnosti svojih proizvoda. Naravno da pri tome potrebna razina znanja i kompetencija nije jednaka za sve, ve ona dosta ovisi i o poloaju u proizvodnome procesu. To omoguuje proizvoaima da organizacijom sustava kvalitete odre-de potrebne razine osposobljenosti osoblja, a time da i upravljaju trokovima osposobljavanja odnosno konti-nuirana usavravanja svojeg osoblja. Stoga je i Ex-Agen-cija u svoju djelatnost edukacije uvela nekoliko razliitih programa koji pruaju razliite razine znanja, ovisno o potrebama korisnika i utjecaja osoblja na sukladnost proizvoda. Najvie promjena/dopuna nalazi se u t. 7. norme ISO/IEC 80079-34 koja je povezana sa zahtjevima uz same proizvodne procese. Tako su u t. 7.2.2, koja se odnosi na ocjenu zahtjeva kupaca, navedeni primjeri bitnih informacija koje trebaju biti de nirane prilikom zahtje-va kupca za neki proizvod, kao to su kategorija opreme, temperaturni razred, vrste zatita, razina zatite opreme (EPL) i raspon temperature okoline. Uz to dodana je i napomena da je kod sluajeva kao to je npr. internet prodaja formalna ocjena zahtjeva nepraktina te je do-voljno da proizvoa objavi i zahtjev kupca koji sadri Ex oznaku proizvoda. Ovo je vrlo bitno moda ne uvijek toliko za samu sukladnost proizvoda koliko za suklad-nost s onim to na kupac eli od proizvoaa, a to je u biti osnova zadovoljstva kupaca i usmjerenosti na kupce.Toka 7.3 Projektiranje i razvoj (prema ISO 9001) u normi HRN EN 13980 do sada nije u cijelosti bila u opsegu. U novoj normi ISO/IEC 80079-34 sve su podtoke toke 7.3 izostavljene osim t. 7.3.7 Projekti-ranje i razvoj promjena gdje je sada, povezano sa zahtje-vom praenja izmjena propisa i novih izdanja normi, de nirano da osoba prema t. 5.5.1 a) obavezno mora odobriti bilo kakve promjene na proizvodu koje proizau iz procesa razvoja. Toka 7.4 koja je povezana za procese nabave doivjela je promjene od kojih je veina editorijalne prirode kako bi se jasnije i jednoznanije de nirali zahtjevi norme (i kako se oni mogu zadovoljiti) koji su u naelu ostali jednaki za proizvoae kao i u normi HRN EN 13980. Jedna je od novina zahtjev za proizvoaa koji mora s

ovlatenim tijelom, odgovornim za potvrivanje sustava kvalitete Ex-proizvodnje, sklopiti sporazum koji mu omoguuje da on moe takoer provjeriti bilo koji imbenik kod dobavljaeva procesa, a koji moe utjeca-ti na primijenjenu vrstu zatite. Druga je novina vezana za podatke za nabavu gdje je dodana opcija da u sluaju kad se tehnika specifikacija ne alje dobavljau sa svakom narudbom, proizvoa moe uspostaviti postu-pak (koji e biti pod periodinim nadzorom) kojim se osigurava da dobavlja kod sebe dri kontroliranu kopiju odgovarajue proizvoaeve dokumentacije koja se adekvatno uva i koristi. Posljednja je novina vezana za toku nabave da kod nabave materijala (metali, legure, nemetalni dijelovi, smole i sl.) proizvoa mora priba-viti odgovarajue certi kate ili izjave o sastavu isporuena materijala. Pri tome se u praksi moe prihvatiti da se prilikom narudbe i poslije dostave materijala koristi samo oznaka materijala (prema poznatoj speci kaciji). Poglavlje 7.5 koje se odnosi na pruanje proizvoda i usluga ima nekoliko promjena. Prva je da je pojanjen zahtjev kojim se htjelo naglasiti da proizvoa mora osigurati, postupke, radne upute, proizvodnju, mjernu i ispitnu opremu s kojima se osigurava sukladnost proizvo-da s izdanim tipskim certi katom. Ovaj zahtjev samo dodatno naglaava neto to se u osnovi od proizvoaa i oekuje, i ve je de nirano u drugim zahtjevima, i uvjete tipskog certi kata tako da sam po sebi nema do-datnih zahtjeva za proizvoae. Takoer je u t. 7.5.6 prebaen zahtjev za kontrolu posebnih procesa (procesi iji se rezultati kasnije ne mogu potvrditi ili provjeriti u ulaznoj kontroli) koji se u normi HRN EN 13980 nalazi u t. 8.2.3 i koji se osim toga ni po emu drugome nije izmijenio. Ovaj je zahtjev, za proizvoae kod kojih postoje takvi procesi, vrlo vaan jer se iskljuivo nad-zorom samoga procesa moe osigurti da je proces posti-gao oekivani rezultat. Posljednja je razlika u odnosu na HRN EN 13980 vezana za identi kaciju i sljedivost gdje je sada u normu dodano da se sljedivost osim poje di-nanoga serijskog broja moe osigurati i preko brojeva serija ili drugih prihvaljivih metoda. Ovo je i do sada bilo prihvaeno budui da je i sam ATEX Guideline navodio takvu mogunost. Takoer je u napomenu do-dano da se bitne elektronike komponente, a za koje onda proizvoa mora osigurati sljedivost, trebaju de -nirati u tehnikoj dokumentaciji proizvoda. U posljednjoj toki 8. u normativnom dijelu norme ISO/IEC 80079-34 ima nekoliko manjih razlika u odnosu na HRN EN 13980. Tako u t. 8.2.1 vie nema dodatne de nicije zadovoljstva kupca, koja i nije ba, po miljenju autora, imala neki pravi smisao, jer promatranje zado-voljstva kupca iskljuivo kroz sukladnost proizvoda nee postii oekivani cilj. Iz t. 8.2.3 maknut je zahtjev za posebne procese, to je ve ranije spomenuto. U t. 8.2.4


12 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

Nadzor nad proizvodom i mjerenje proizvoda prema HRN EN 13980 statistike metode uzorkovanja kod pojedinanih ispitivanja uope nisu doputene. Meutim, u novoj normi ISO/IEC 80079-34 taj je zahtjev ublaen te je uzorkovanje sada doputeno kada je to eksplicitno dozvoljeno u tipskom certi katu odnosno potvrenoj tehnikoj dokumentaciji proizvoda. Ovo je vrlo vrijedna promjena jer e to, u sluajevima kad e metoda statistikoga uzorkovanja biti dozvoljena prema tipskom certifikatu, znaajno utjecati na smanjenje trokova kontrole proizvoda i potrebna vremena za proizvodnju serija proizvoda, a time i ukupnih trokova proizvodnje. No, ipak, takav e sluaj u pravilu biti vie iznimka nego pravilo, no svjedeno vrlo je vrijedna novost. Budui da je ovo karakteristino kod odreenih visokoserijskih proizvoda, koji se proizvode naprednim tehnologijama (npr. numeriki upravljani strojevi za strojnu obradu) te da je ponovljivost proizvodnog procesa statistiki izra-zito visoka, osobno je miljenje autora da je zahtjev za 100%-tnom pojedinanom kontrolom, koja se zahtijeva prema normi HRN EN 13980, prestrog te se u potpuno-sti slaem s primjenom statistike metode. Posljednja je razlika u odnosu na HRN EN 13980 da je u normi ISO/IEC 80079-34 t. 8.5.1 Kontinuirano poboljanje sta-vljena unutar opsega norme, dok je u normi HRN EN 13980 izostavljena.

III. RAZLIKE U INFORMATIVNOME DIJELU NORMI HRN EN 13980 I ISO/IEC 80079-34

Informativni dio norme (prilozi A i B) nije sam po sebi obvezujui. On samo daje informacije o odreenim imbenicima s kojima sustav kvalitete treba upravljati u odnosu na pojedine vrste zatita. U prilozima dani su primjeri kako se mogu zadovoljiti ti imbenici pri emu su i druge metode koje postiu iste rezultate jednako prihvatljive. Trenutano u novoj normi ISO/IEC 80079-34, unato proirenju, nisu dane informacije za sve vrste zatita to valja unaprijediti u buduem izdanju norme. Prilog A bavi se pojedinim vrstama zatite dok se prilog B bavi poroznim elementima (npr. sinterirani materijali).U poglavlju A.2 za kuita dodano je da se ta toka od-nosi i na ventilatore, ventilatorske kape i ventilatorske mreice. Takoer je dodano da bi sva mjerenja trebala uzimati u obzir i mogui utjecaj temperature. Poglavlje A.3 odnosi se na vrstu zatite Ex d oklapanje. Odmah na poetku poglavlja dodano je da se provjera sastoji od vizualna pregleda i mjerenja. Mjerenja se trebaju provoditi s odgovarajuom mjernom opremom, a osoblje koje provodi mjerenja treba imati odgovarajue kompetencije i znanja o koritenju mjerne opreme. Kod odljevaka kuita dodano je da se mora provoditi 100%

vizualna provjera na svakom dijelu. Ovaj zahtjev ima smisla budui da je lijevanje proces kod kojeg je osigu-ranje vrlo visoke ponovljivosti problem pa je est sluaj da u jednoj seriji dio odljevaka bude odlian, dok se na jednoj maloj koliini iz iste serije znaju pojaviti nedo-staci zbog kojih se pojedini odljevak mora odbaciti. U dijelu koji se odnosi na strojnu obradu, dodana je napo-mena da kada se koristi statistika metoda provjere, ista se treba provoditi prema ISO 3591-1. Ovo je bitna na-pomena budui da je to za proizvoae prilika za smanjenje trokova i potrebnog vremena proizvodnje, a dananji numeriko upravljani strojevi za obradu imaju iznimno visoku razinu ponovljivosti pa se statistikom metodom s visokom sigurnou moe provjeriti tonost cijele serije obraenih dijelova. Kod pojedinanog tlanog ispitivanja dodano je pojanjenje da curenje kroz cementirane raspore ili zalivene spojeve treba smatrati nesukladnou, to je po miljenju autora trebalo i do sada smatrati. Zadnja dopuna odnosi se na ravne raspo-re gdje je odreeno da kada se ravni raspori ne mogu provjeriti na zavrnom proizvodu, treba tijekom proizvo-dnje provesti posebne mjere kontrole kako bi se osigu-ralo da ti raspori budu sukladni. Ova su dva zahtjeva vrlo logina te su ih proizvoai u pravilu i do sada tako tretirali.Poglavlje A.4 odnosi se na vrstu zatite Ex i samosi-gurnost. Tablica A.1 u normi ISO/IEC 80079-34 koja navodi koje sve karakteristike elektronikih kompone-nata trebaju biti sukladne, detaljnije je razraena no naelno nema nikakvih znaajnih dopuna. Kod popunje-nih tiskanih ploica dodano je da dokumentirani postu-pak treba osigurati da se odri odvajanje odgovarajuih dijelova (npr. stezaljki) i oienja te da su koritene potrebne boje, presjeci vodia, debljina izolacije i nalje-pnice.Poglavlje A.5 za vrstu zatite Ex e poveana sigurnost sada ukljuuje i neiskree ureaje nA. Kod unutranjih je oienja dodano da oienja i njihovo privrivanje moraju biti u skladu s certi kacijskim crteima. Takoer valja osigurati da razmaci kod odvajanja nisu narueni kako je to de nirano u certi kacijskim crteima. Za namote dodano je da ica i sustav izolacije moraju biti sukladni certifkacijskim crteima. Takoer, dodana je nova podtoka vezana za prikljune kutije koje moraju biti u skladu s certi kacijskim crteima, a da razmaci kod odvajanja nisu narueni kako je to de nirano u cer-ti kacijskim crteima. Isto tako dodana je podtoka za kabelske uvodnice, prikljuke i drugu opremu gdje je samo navedeno da dimenzije navedene u tehnikoj do-kumentaciji trebaju biti statistiki potvrene. Poglavlje A.6 za vrstu zatite Ex p nadtlak dobilo je dvije nove podtoke. Jedna navodi da dokumentirani


Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 13

postupak proizvoaa treba minimalno osigurati provje-ru tipinih komponenata sklopa:- ureaji za nadzor tlaka, diferencijalnog tlaka, vremena

propuhivanja, volumena, protoka, temperature, - Ex-komponente i Ex-opremu, - kuita, dijelova kuita, materijal kuita i dijelova kuita i prirubnica.Druga navodi da dokumentirani postupak mora ukljuivati provjeru, proces proizvodnje i nain osiguranja kvalite-te za komponente i konstrukcijske parametre bitne za sigurnost:- otvori za propuhivanje unutar kuita u nadtlaku ili u

stijenkama kuita,- unutarnje instalacije (komponente, dijelovi kuita),- instalacije u stijenke kuita (komponente, ulazi),- cijevi za propuhivanje, komponente za kontrolu pro-

puhivanja (unutarnje i vanjske) trebaju biti provjerene s obzirom na konstrukcijske speci kacije.

Takoer, kod pojedinanih ispitivanja dodano je funk-cijsko ispitivanje opreme. Sve je navedeno pojanjenje onoga to su proizvoai u pravilu i do sada radili.Na kraju Priloga A dodana su jo tri potpuno nova po-glavlja. Dodano je poglavlje za vrste zatita Ex t zatita kuitem za praine, iji su zahtjevi za konstrukciju kuita vrlo slini vrsti zatite Ex e. Naravno, pojedinana ispitivanja za ovu vrstu zatite ne ukljuuju ispitivanja izolacijskih svojstava unutarnjih dijelova (kao kod poveane sigurnosti) budui da ova vrsta zatite naelno kuitem titi unutarnje komponente ija su svojstva donekle nebitna (koncepcijski princip slian Exd zatiti).Takoer, dodano je poglavlje koje obrauje proizvodnju detektora plina koji imaju certi ciranu mjernu funkciju. U tom je poglavlju navedeno da bi od proizvoaa tre-balo zahtijevati da provjerava uobiajne funkcije mje-renja tako da provodi sljedee provjere za svaki proizve-deni detektor plina:- ulazne i izlazne funkcije, npr. displeji, LED-ice, alarmi,

tipkala,- osjetljivost,- software.Dodatno, sljedee bi provjere trebalo provoditi uzorko-vanjem:- vrijeme odziva,- krivulju podeavanja,- reakciju na druge plinove, ako je to primjenjivo, - dugotrajnu postojanost,- bilo koju drugu provjeru koja se smatra bitnom kako bi se potvrdilo da je mjerna funkcija u sukladnosti s

odgovarajuim normama (npr. utjecaj temperature ili vlanosti na senzore).Ovi zahtijevi nisu bitni za sve detektore plina u protuek-splozijskoj zatiti, ve samo na one ija je mjerna funkcija ureaja certi cirana prema odgovarajuim normama.Posljednje dodano poglavlje odnosi se na zaustavljae (arestore) plamena u kojem je navedeno da dokumenti-rani postupak treba osigurati da su provjereni sljedei imbenici, ukoliko je primjenjivo:- mjerenje razmaka na kuitu, izmeu kaveza i kuita,

na poklopcima s navojem u kuitu i izmeu zaustavljaa plamena i kuita,

- mjerenje protoka,- ispitivanje proputanja kuita,- tlano ispitivanje kuita,- osiguranje znaajki materijala,- ispitivanje zavarenih spojeva,- odreivanje podruja uporabe,- mjerenje visine trokuta ili poroznosti zaustavljaa

plamena,- oznaavanje tipa mjesta spajanja cjevovoda koji e

biti zatien.Ovaj je dodatak do sada nedostajao jer norma HRN EN 13980 nije u prilogu A spominjala neelektinu opremu i vrste zatite. Budui da su zaustavljai plamena zatitni sustavi, ime je obavezna njihova tipska certi kacija i pregled proizvodnje, oni su dodani u normu ISO/IEC 80079-34. Poglavlje B govori o poroznim elementima (npr. sinte-rirani materijali). Jedina bitna izmjena u ovom poglavlju odnosi se na statistiko odreivanje broja uzoraka za ispitivanje. U normi ISO/IEC 80079-34 broj uzorka povean je na minimalno 5% (sa 1% prema HRN EN 13980). Ako se u tom uzorku pojavi ijedan negativni rezultat, tada valja ponoviti ispitivanje na dodatnom uzorku od minimalno 5%. Ako se i na drugom uzorku pojavi ijedan negativni rezultat ispitivanja, tada svi sin-teri u seriji moraju biti 100% ispitani.

IV. ZAKLJUAK

Kada se pogleda cjelokupna slika, lako se moe utvrdi-ti da su sve izmjene u novoj normi ISO/IEC 80079-34 u odnosu na HRN EN 13980 donesene s ciljem unapreenja sustava osiguranja kvalitete proizvodnje te kako bi se osigurali jo bolji i sigurniji proizvodi na tritu. Dio je navednih promjena editorijalan kako bi se poja-snili neki zahtjevi, najee potvrda postupaka koje su proizvoai u praksi i provodili. Po iskustvu iz prakse moda je i najvea promjena za sustav kvalitete


14 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

proizvoaa to je u normu ula obaveza da proizvoai, nakon to dobiju tipski certi kat za proizvod i ovlateno tijelo primijeni jedan od postupaka ocjene svog sustava kvalitete, moraju pratiti izmjene propisa i normi i trajno odravati sukladnost svoga proizvoda s bitnim zahtjevi-ma. U informativnim dodatcima vezanima za vrste zatita proizvoda napravljene su razne izmjene i dopune kao i neke nove preporuke ime su jo bolje de nirani razni imbenici koje proizvoai trebaju razmotriti prilikom implementacije svog sustava kvalitete, a s ciljem da se osigura sukladnost proizvoda s izdanim tipskim certi- katom i vaeim propisima.Autor ovoga lanka smatra da su izmjene obradile gla-vne probleme i nedostatke koji su se pokazali tijekom viegodinje primjene HRN EN 13980. Da bi ove promjene postale vaee, norma ISO/IEC 80079-34 mora prvo postati harmonizirana EN norma, potom je MUP objavljuje i kao hrvatsku harmoniziranu normu, to e po najvjerojatnije biti vie administrativno pitanje jer se ne oekuju druge zapreke. No, uspjenost implementacije izmjena u praksi kao i uvijek ovisit e ponajvie o svima nama koji sudjelujemo u tom sustavu. Stoga je bitno da proizvoai shvate kako ove izmjene i poneki dodatni zahtjevi nisu nepotrebno optereenje za njihov rad, nego prilika da budu jo bolji i kvalitetniji i, ono to je najvanije, da proizvodi koje e stavljati na trite, budu jo sigurniji.

LITERATURA

[1] Hrvatska norma HRN EN 13980:2003 (eqv. EN 13980:2002)

Elektrini ureaji za eksplozivne atmosfere -- Pri-mjena sustava upravljanja kvalitetom

[2] Meunarodna norma ISO/IEC 80079-34:2011 Eksplozivne atmosfere 34. dio: Primjena sustava

kvalitete za proizvodnju opreme[3] Hrvatska norma HRN EN ISO 9001:2008 (eqv. EN

ISO 9001:2008) Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjevi[4] Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenje-

nim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmo-sferama (NN br. 34/10)

[5] Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23 March 1994 on the approximation of the laws of the Member States concerning equi-pment and protective systems intended for use in potentially explosive atmospheres (OJ L 100, 19.4.1994)

[6] A practical application of (the revised) 10.3 of the ATEX Guidelines (ExNB/10/397/CS)

[7] Signi cant changes between European Standards and the previous editions (ExNB/10/388/CS)

[8] Guidelines on the application of Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23 March 1994 on the A pproximation of the laws of the Member States Concerning Equipment and protective Systems Intended for use in Potentially explosive Atmospheres 3rd edition

Marko Rui, dipl. ing. stroj.Ex-Agencija, Zagreb, Hrvatska, e-mail: [email protected]


Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 15

Tree izdanje meunarodne normeza elektrinu opremu u vrsti zatite oblaganje m IEC 60079-18:2009 Ed. 3.0

(The third edition of the international standard for electrical equipment protection by encapsulation m IEC 60079-18:2009 Ed. 3.0)

Ovaj lanak obrauje zahtjeve koje donosi tree izdanje meunarodne norme IEC 60079-18:2009- Eksplozivne atmosfere 18. dio, Opre-ma zatiena oblaganjem m (EN 60079-18:2009; HRN EN 60079-18:2010). Svrha je lanka ukazati na bitne razlike izmeu drugoga i treega izdanja norme i na taj nain olakati zainteresiranim stra-nama, tj. proizvoaima i certi kacijskim tijelima, ocjenu sukladno-sti ureaja certi cirana prema prethodnome izdanju norme u odno-su na tree izdanje.Kljune rijei zaljevna masa, razina zatite, odreivanje kvara, ispitivanje termike izdrljivosti-starenje materijala.

This paper elaborates upon the requirements set forth in the third edition of international standard IEC 60079-18:2009- Explosive atmospheres part 18, Equipment protection by encapsulation m (EN 60079-18:2009; HRN EN 60079-18:2010). The purpose of this paper is to highlight signi cant differences between the second and third editions of the standard, thereby making it easier for interested parties (manufacturers and certi cation authorities) to assess the conformity of equipment certi ed according to previous editions of the standard in relation to the third edition. Keywords encapsulation compounds, level of protection, fault determination, thermal endurance test.

I. UVOD

U prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom valja primijeniti mjere zatite radi smanjenja rizika od eksplo-zija, tj. mjere za sprjeavanje potencijalnoga uzronika paljenja da postane djelotvoran, s razinom zatite koja odgovara predvienu podruju primjene i uestalosti pojave eksplozivne atmosfere. Jedna je od osnovnih mje-ra zatite svakako ugradnja prikladne, tzv. protueksplo-zijski zatiene opreme, ili krae: Ex-opreme, izvedene u odreenim vrstama zatite. Norma HRN EN 60079-18 daje speci ne zahtjeve u pogledu konstrukcijske izvedbe, ispitivanja i oznaavanja elektrine opreme, dijela opreme i komponenata izvedenih u vrsti zatite m.Zatita oblaganje m temelji se na razdvajanju eksplo-zivne atmosfere od elektrinih komponenata koje bi mogle zapaliti eksplozivnu atmosferu bilo iskrom ili uslijed zagrijavanja. Razdvajanje se postie zaljevnom masom, primjerice epoksidnim smolama, termoplastinim ili elastomernim materijalima. Ovom se tehnikom Ex-zatite takoer sniava tempera-tura na povrini opreme u uvjetima normalna rada s obzirom da zaljevna masa udaljava mjesto kontakta zalivenih komponenata opreme s eksplozivnom atmo-sferom. Uobiajeno je da zaljevna masa bolje odvodi toplinu od zraka pa je temperatura na samim komponen-tama pod masom relativno manja. Kod zalijevanja bez kuita oprema mora zadovoljiti zahtjeve glede otpornosti na udar, kemijske utjecaje i otpornosti na svjetlo (ultraljubiasta zraenja). Prednost je zatite oblaganje m smanjivanje utjecaja okoline na komponente pod zalijevanjem. Tree izdanje norme ponitava i nadomjeta prethodna izdanja normi IEC 60079-18 (2004) i IEC 61241-18 (2004) i predstavlja njihovu tehniku reviziju. Tekst norme zasniva se na FDIS dokumentu 31/784/FDIS, Izvjeu o glasovanju 31/801/RVD. Kod nas u Hrvatskoj prihvaena je na sastanku Tehnikoga odbora E TO 31, Hrvatskoga elektrotehnikog povjerenstva, 18. prosinca 2009. i predstavlja tree izdanje. Norma uz normativni dio sadri i dva priloga: Prilog A (informativan) Temeljni zahtjevi za zaljevnu mase za m opremu i Prilog B (normativan) Raspodjela uzoraka.Znaajne promjene u odnosu na prethodno izdanje podrazumijevaju uvoenje razine zatite za opremu, EPL Ma, Ga, Mb, Gb, Db, Gc, Dc.

II. PRIKAZ POJEDINIH DIJELOVA NORME

Novo izdanje norme nastavlja lozo ju kvarova koja je prethodno bila rezervirana iskljuivo za zatitu samosi-gurnost i, a sukladno naelima razina zatite opreme u

Ana Haak

16 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

IEC strukturi (EPL). Taj pristup razlikuje brojive i nebroji-ve kvarove. Brojivi je kvar de niran kao kvar na onim dijelovima elektrine opreme koji su u skladu sa zahtje-vima norme za konstrukciju. Nasuprot tomu, nebrojivi kvar de niran je kao kvar na onim dijelovima elektrine opreme koji nisu u skladu sa zahtjevima normi. Na pri-mjer, ukoliko razmak izmeu golih vodljivih dijelova pod zalijevanjem nije u skladu sa zahtjevima norme (tj. manji je od zahtijevana minimuma za razinu zatite mc), kratki spoj tih vodljivih dijelova smatra se nebrojivim kvarom, odnosno taj se kvar smatra dijelom normalnoga rada i mora se obraditi kao dio normalnoga rada. Pod kvarom se osim kratkoga spoja smatra prekid bilo koje komponente ili kvar na tiskanoj ploici. Ovisno o tome za koju je zonu opasnosti ureaj na-mijenjen razlikujemo tri razliite razine zatite.Razina zatite ma prua vrlo visoku razine zatite (oprema prikladna ugradnji u zoni 0) i razmatra mogunost dva meusobno nezavisna kvara na kompo-nentama i/ili razmacima pod zalijevanjem prilikom certi kacije ureaja, dok mb (oprema prikladna ugra-dnji u zoni 1) prua visoku razinu zatite i razmatra mogunost jednog kvara. Tree izdanje uvodi i de nira i treu razinu zatite mc (EPL Gc, Dc). Razina zatite mc obrauje iskljuivo uvjete normalnoga rada pri emu se kvarovi ne uzimaju u obzir u analizi (ocjeni sukladnosti). Openito, oprema izvedena u m zatiti mora biti na-zivnoga napona manjeg od 11 kV, uz ogranienja za opremu razine zatite ma kod koje napon u normalno-me radu izmeu bilo kojih toaka istoga ili razliitih strujnih krugova ne smije prelaziti 1 kV.Norma zatim propisuje tono de niranje i deklariranje zaljevne mase sa sljedeim podacima: naziv i adresa proizvoaa, toan tip mase, omjer tvari koje se mijeaju, eventualna obrada povrine, dielektrina vrstoa prema IEC 60243-1, COT temperatura (trajna radna tempera-tura, eng. Continuous Operating Tempetature), TI vrije-dnost (ukoliko zaljevna masa predstavlja dio vanjskoga kuita) te boja zaljevne mase.Tree izdanje izostavlja zahtjev za upijanje vode kao dio speci kacije materijala za zalijevanje i inzistira na pro-vedbi samoga ispitivanja, ukoliko je ureaj namijenjen za vlaan okoli. Ukoliko se to ispitivanje ne provede, oprema mora biti oznaena upozorenjem da se smije koristiti iskljuivo u suhom prostoru.Prilikom odreivanja temperaturnoga razreda ureaja neposredno se provjerava i to je li masa odgovarajua za predvienu primjenu. To podrazumijeva provjeru da maksimalna temperatura mase, na bilo kojem mjestu u uvjetima normalnoga rada, ne prelazi COT (continuous operating temperature of the compound - po de niciji

norme to je raspon temperatura unutar kojih prema po-dacima proizvoaa svojstva mase za vrijeme rada traj-no zadovoljavaju uvjete norme za vrijeme predviena vijeka trajanja ureaja) materijala. Maksimalna povrinska temperatura u uvjetima normalnoga rada i u uvjetima kvara ne smije prijei temperaturni razred.Kada nije mogue udovoljiti ovim zahtjevima, proizvoa na komponentama koje se pregrijavaju, moe koristiti zatitne ureaje koji e ograniiti tu temperaturu.Drugo izdanje norme trailo je da ti zatitni ureaji budu iskljuivo neresetirajui, a tree izdanje dozvoljava uporabu resetirajuih zatitnih ureaja. Predmetni zatitni ureaji mogu biti vanjski ili integralni (zaliveni), elektrini ili termiki.

A. Konstrukcijski zahtjevi

Vrsta zatite m mora biti ouvana u uvjetima normal-noga rada i u uvjetima kvara ovisno o zahtijevanoj razi-ni zatite, odnosno o EPL-u.Konstukcijski zahtjevi predmetne norme sastoje se od odreivanja pokvarljivih i nepokvarljivih komponenata. Komponenta je nepokvarljiva ukoliko je u skladu sa zahtjevima norme i ukoliko je optereena ne s vie od 2/3 nazivnih vrijednosti napona, struje i snage, ukljuujui i kvarove ostalih komponenata sukladno razini zatite ma ili mb. Zatim se raunaju i ocjenjuju razmaci komponenata, strujnih krugova odreena nazivnoga napona. Nepokvarljivi razmaci ne zahtijevaju razma-tranje kvara. Takoer, nepokvarljive komponente ne podlijeu analizi kvara i posljedicama kvara.Konstrukcijskim zahtjevima de nirani su minimalni razmaci pod zaljevnom masom u ovisnosti o naponu, tablica 1.

TABLICA I. RAZMACI KROZ ZALJEVNU MASU

NAPONUef ili ist. (*) (V)

NAJMANJI RAZMAK (mm)

ma mb mc 32 0,5 0,5 0,2 63 0,5 0,5 0,3 400 1 1 0,6 500 1,5 1,5 0,8 630 2 2 0,9

1 000 2,5 2,5 1,7 1 600 - 4 4 3 200 - 7 7 6 300 - 12 12 10 000 - 20 20

(*)NAPOMENA - Prikazani su naponi iz IEC 60664-1 . Za sve napone stvarni naponi mogu biti vei za 10 % od vrijed-nosti iz tablice. Ovo je temeljeno na racionalizaciji napona napajanja navedenih u tablici 3b IEC 60664-1.

Ana Ha|ak: Tre}e izdanje me|unarodne norme za elektri~nu opremu u vrsti za{tite oblaganje.... (15-20)

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 17

upljine unutar zaljevne mase nisu doputene. Za razliku od upljina norma doputa te de nira dozvoljeni slobodni volumen (praznine) unutar mase koji je ustvari slobodni prostor unutar pojedinih komponenata. Slobodni volumeni unutar kuita provjeravaju se tako da se tlano ispituju nakon starenja. Ako je ureaj namijenjen za standardnu temperaturu ambijenta, slobodni se volumen (ili vie volumena istovremeno) ispituje tlakom od 10 bara u periodu od 10 s (t. 8.2.6 norme). Prilikom ispitivanja ne smije doi do oteenja mase. Novo izdanje norme uvodi zahtjeve za opremu za eksplozivne praine.Tree izdanje uvodi zahtjeve za slobodni volumen i kod opreme skupine III (zapaljive praine). Ukupna suma slobodnih volumena nije ograniena, ali svaki pojedini ne smije biti volumena veeg od 100000 mm3. Zahtjevi za debljinu zaljevne mase oko slobodna prostora odreenoga volumena de nirani su tablicom 2. Debljina zaljevne mase ovisi o volumenu slobodna pro-stora i o razini zatite samoga ureaja. Vano je napo-menuti da se ova tablica odnosi na ureaje skupine II i I (ureaji predvieni za nadzemnu industriju i za rud-

nike), dok su zahtjevi za minimalnu zaljevnu masu za ureaje skupine III neto drugaiji. Za ureaje razine zatite ma i slobodni prostor >10 cm3 traena je minimalna debljina 3 mm, dok je za ureaje razine zatite mc istoga slobodnog volumena minimalna debljina zaljevne mase 1 mm. Ostale su zahtijevane debljine jednake.Tablica 3. prikazuje minimalne debljine zaljevne mase koja okruuje elektrine komponente i strujne krugove na slici 1. U svakom od ovih sluajeva zaljevna se masa podvrgava ispitivanju na dielektinu vrstou. Provjera-va se dielektrina vrstoa izmeu galvanski izoliranih strujnih krugova, izmeu svakoga strujnog kruga i svih uzemljenih dijelova i izmeu svakoga kruga i povrine mase ili nemetalnoga kuita.Jo je jedna od novosti ovoga izdanja i mogunost koritenja komponenata s prekidnim kontaktima za ra-zinu zatite ma, uz uvjet da ima vlastito kuite (unu-tar kojega je postavljen prekidni kontakt) i to hermetiki brtvljeno nC u skladu s IEC 60079-15, prije zalije-vanja. Dodatno, nazivni napon i struja ne smiju prelazi-ti 60V, odnosno 6A. Ukoliko prekidna struja prelazi 2/3

TABLICA II.PRIKAZ MINIMALNIH DEBLJINA ZALJEVNE MASE OKO SLOBODNA PROSTORA OVISNO O RAZINI ZATITE

RAZINA ZATITE

NAJMANJA DEBLJINA MASE OD SLOBODNA

PROSTORA DO:

SLOBODAN PROSTOR 1 cm3

SLOBODAN PROSTOR>1 cm3 10 cm3

SLOBODAN PROSTOR>10 cm3 100 cm3

ma

slobodna prostora ilislobodne povrine 3 mm

3 mmispitivanje tlakom

prema 8.2.6nije doputeno

plastino ili metalno kuiteuz prianjanje (*)

3 mm(kuite + masa) (*)

3 mm (kuite + masa), ispitivanje tlakom prema

8.2.6nije doputeno

plastino ili metalno kuitebez prianjanja (*) 3 mm

3 mmispitivanje tlakom prema

8.2.6nije doputeno

mb

slobodna prostora ilislobodne povrine 1 mm 3 mm

3 mm,ispitivanje tlakom prema

8.2.6


1 mm(kuite + masa)

3 mm(kuite + masa) (*)

3 mm (kuite + masa), ispitivanje tlakom prema

8.2.6

plastino ili metalno kuitebez prianjanja (*) 1 mm 3 mm

3 mm,ispitivanje tlakom prema

8.2.6

mc

slobodna prostora ilislobodne povrine 1 mm 1 mm 3 mm


1 mm(kuite + masa)

1 mm(kuite + masa) 3 mm (kuite + masa)

plastino ili metalno kuitebez prianjanja (*) 1 mm 1 mm 3 mm

(*) Debljina stijenke >= 1 mm


18 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

nazivne struje ili 6A, i kod ma i mb kuite mora biti izraeno od anorganskoga materijala.Za razinu zatite mc takoer se zahtijeva dodatno kuite prije zalijevanja. Kuite mora biti izraeno od anorgan-skoga materijala ukoliko prekidna struja prelazi 6A.Zatita vanjskih dijelova pod naponom koji izlaze iz mase mora biti izvedena u skladu s razinom zatite

ureaja, dakle u jednoj od vrsta zatite prema IEC 60079-0 i dodatno IEC 60079-26 za razinu zatite ma.

B. lanci i baterije

Kod lanaka i baterija najvie se panje pridaje potencijal-nu isputanju plinova. Drugo izdanje norme za razinu zatite ma doputalo je samo upotrebu baterija koje su u potpunosti u skladu s IEC 60079-11, dok tree izdanje zahtijeva dodatno zadovoljavanje IEC 60079-11, osim to ne smije biti paralelna spajanja u opremi izvedenoj iskljuivo u m zatiti. Elektrokemijski sustavi koji isputaju plin u normalnome radu nisu dozvoljeni. Ukoliko se isputanje u uvjetima rada ne moe sprijeiti, ono mo-ra biti svedeno na minimum uz pomo zatitne naprave. Kod sekundarnih lanaka zatitni ureaj mora biti aktivan tijekom punjenja i pranjenja, takoer i u sluaju punjenja izvan zone opasnosti. U zatiti m nisu doputene ven-tilirane elije, takoer ni plinotijesne elije regulirane zatitnim ventilom. Plinotijesne elije koje unutar de ni-rana opsega temperature ambijenta opreme ne isputaju plin ni pod kojim uvjetima normalnoga rada ili kvara, mogu biti izvedene bez kontrolna ureaja.

C. Zatitni ureaji

Openito, ako ureaj ne bi zadovoljio zahtjeve norme u uvjetima kvara, onda moe biti tien zatitnim ureajem koji za razinu zatite ma mora biti neresetirajui, dok je za razinu zatite mb doputeno da bude resetirajui. U prethodnu izdanju norme, bez obzira o kojoj se razini radilo, zatitni je ureaj morao biti neresetirajui. Uko-liko je zatitni ureaj u skladu s IEC 60127, onda je za ma dovoljan jedan; ukoliko nije, nuna su dva zatitna ureaja spojena u seriju.

a) debljina do slobodne povrineb) debljina do stijenke metalnoga kuitac) debljina do plastinoga kuita t1 mmd) debljina do plastinoga kuita t 2 cm2 a 3 mm

a debljine prema tablici 1., ali ne manje od 3 mm

Plastino kuite uz prianjanje ( t

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 19

C.1. Elektrini zatitni ureaji

Pod elektrinim zatitnim ureajima podrazumijevaju se osigurai nazivnoga napona svakako manjeg od na-pona kruga i prekidne moi ne manje od oekivane struje kratkog spoja na mjestu ugradnje. Ako nije drugaije de nirano, osigura trajno provodi struju 1,7In. Treba voditi rauna da osigura odgovara s obzirom na njego-vu vremensko-strujnu karakteristiku. Deklaracija proizvoaa osiguraa mora potvrditi da e osigura reagirati u kraem vremenu nego to e biti prekoraena COT temperatura i temperaturni razred. Za razinu zatite ma norma zahtijeva dva osiguraa dok je za razinu zatite mb dovoljan jedan. Ukoliko se predvia da e ureaj biti tien izvana onda se to navodi u uvje-tima znaka X.

C.2. Termiki zatitni ureaji

Termiki zatitni ureaji koriste se za zatitu zaljevne mase od oteenja uzrokovana lokalnim pregrijavanjem. Resetirajui termiki zatitni ureaji s prekidnim kon-taktima ne smiju biti optereeni s vie od 2/3 njihove nazivne struje i napona koje definira proizvoa ureaja.Resetirajui zatitni ureaji s prekidnim kontaktima moraju se ispitati 5000 puta ukoliko proizvoa ne potvrdi njihovu sukladnost s normom IEC 60730-2-9. Ukoliko se radi o ureajima bez prekidnih kontakata, onda se ispitivanje mora provesti 500 puta. Za ugradbe-ne zatitne ureaje trai se dodatno da je njihovo kuite izvedbe koja onemoguava ulazak zaljevne mase.

D. Tipska ispitivanja

Novo izdanje norme zahtijeva ispitivanje materijala zaljevne mase na dielektrinu vrstou naponom od 4 kV pri radnoj temperaturi mase. Prilikom odreivanja temperaturnoga razreda ureaja uzima se u obzir povrinska temperatura mase u normal-nome radu i u uvjetima de nirana kvara, ovisno o tome o kojoj se razini zatite radi. Za razinu zatite mc iskljuivo se nazivni rad uzima u obzir.Novo izdanje norme izostavlja ispitivanje termikim cikliranjem dok je prethodno izdanje trailo to ispitivanje ukoliko ureaj nije bio staren na temperaturi koja je za 20 K via od maksimalne temperature komponente pod zalijevanjem. Temperatura komponente pod zalijevanjem moe se dobiti izraunom ili praktino, ispitivanjem. Bitna je razlika izmeu dva izdanja norme u odreivanju temperature starenja ureaja. Naime, drugo (prethodno) izdanje norme de nira temperaturu starenja kao jednu od sljedee dvije temperature:

a) maksimalna temperatura na povrini (pod uvjetima kvara)

b) maksimalna temperatura komponente pod zaljevnom masom (u normalnome radu)

Ukoliko je proizvoa u dogovoru s certi kacijskom kuom odabrao temperaturu pod b) kao referentnu tem-peraturu za starenje, cikliranje se ne provodi. Novo izdanje za referentnu temperaturu starenja de nira viu od sljedee dvije temperature:a) maksimalna temperatura na povrini (pod uvjetima

kvara)b) maksimalna temperatura komponente pod zaljevnom

masom (u normalnome radu)Odmah se uoava da referentna temperatura starenja prema drugome izdanju norme moe biti nia od refe-rentne temperature prema treemu izdanju.Kod ureaja razine zatite mc za temperaturu starenja uzima se maksimalna povrinska temperatura u normal-nim uvjetima rada +20K. Nakon provedena starenja uzorak se vizualno pregledava i utvruju se eventualna oteenja, napuknua u masi, promjena boje, omekanje mase. Dodatno se provjerava ispravnost elektrinih zatitnih naprava u sklopu njihovih parametara, ako o njima ovisi zatita ureaja.Ispitivanje dielektrine vrstoe zgotovljena ureaja isto je u oba izdanja norme, kao i ispitivanje kabela na izvlaenje.Tlana ispitivanja upljina unutar zaljevne mase takoer se nisu mijenjala u odnosu na prethodno izdanje, jedino je de nirano da se tlana ispitivanja provode iskljuivo na ureajima namijenjenima za uporabu u zapaljivim plinovima, dok se za zapaljive praine ne provode.Novost je u tipskim ispitivanjima u novome izdanju norme ispitivanje resetirajuih zatitnih ureaja. Naime, provjerava se funkcionalnost odnosno pouzdanost zatitnih ureaja. Ispitivanje se provodi nakon starenja, ureaj mora pouzdano prekinuti definiranu nazivnu struju 5000 puta, ako se radi o ureaju s prekidnim kon-taktima, odnosno 500 puta, ako se radi o ureaju bez prekidnih kontakata.Ovo se ispitivanje ne mora provoditi ukoliko je zatitni ureaj u skladu s normom IEC 60730-2-9.Novost je takoer ispitivanje zabrtvljenosti ugradbenih zatitnih ureaja. Uzorci temperature od 25C uranjaju se u vodu temperature 65C na dubinu od 25 mm u pe-riodu od 1 min. Za prihvat rezultata ne smije doi do prodora vode unutar zatitna ureaja. Pojedinana se ispitivanja na ureajima nisu mijenjala, kao ni oznaavanje ureaja, uz iznimku oznake za ureaj razine zatite mc.


20 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

III. ZAKLJUAK

Ovaj lanak taksativno navodi bitne novosti treega izdanja norme u odnosu na prethodno izdanje. Na prvi su pogled izmjene znaajne, ali kada se podrobno ana-liziraju, dolazi se do zakljuka da se radi o proirenju postojeih zahtjeva norme i omoguavanju novih tehnikih primjena, npr. samoresetirajui zatitni ele-ment. Postupak tipskoga ispitivanja pojednostavljen je, ako uzmemo u obzir ukidanje kompleksna ispitivanja cikliranjem koje je bilo opcija ispitivanja u sluaju starenja mase na nioj od dvije mogue temperature. Ne treba zanemariti ni trokove provedbe toga ispitivanja. Detaljnom se analizom novih proirenih zahtjeva norme moe zakljuiti da e ureaj certi ciran prema drugomu izdanju norme HRN EN 60079-18, vrlo vjerojatno za-dovoljavati zahtjeve i treega izdanja, ukoliko analiza referentne temperature starenja pokae da je starenje provedeno na odgovarajuoj referentnoj temperaturi.

LITERATURA

[1] Norma HRN EN 60079-18: 2010 Elektrini ureaji za eksplozivnu plinsku atmosferu 18. dio, Oprema zatiena oblaganjem m

[2] Norma HRN EN 60079-18: 2005 Elektrini ureaji za eksplozivnu plinsku atmosferu 18 dio, Oprema zatiena oblaganjem m

[3] Prof.dr.sc. Nenad J. J. Marinovi, dipl. ing. el. Oprema i instalacije za eksplozivnu atmosferu Prirunik za projektiranje, izradu, ugradnju, odravanje i popravak, svezak 1.

Ana Haak, dipl. ing. el.Ex-Agencija, Zagreb, Hrvatska, e-mail: [email protected]


Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 21

Protueksplozijska za{titaopreme

Elektrostatski naboj u eksplozivnim atmosferama(Static electricity in explosive atmospheres)

Elektrostatski naboj (statiki elektricitet) jedan je od mnogobrojnih potencijalnih uzronika paljenja eksplozivnih atmosfera koje ine plinovi ili praine pomijeani sa zrakom. Za razliku od nekih drugih uzronika paljenja elektrostatski naboj osobito je neugodan zato to je nevidljiv i u mnogim okolnostima nepredvidiv. Postoje zapisi o mnogobrojnim eksplozijama u raznovrsnim postrojenjima irom svijeta koje su izazvane upravo elektrostatskim izbojem (engl. ESD Electrostatic discharge). Naravno, ta je injenica odavno prepozna-ta i uvaena u odgovarajuim propisima i normama. U prolosti to su bili nacionalni propisi i norme. Danas je u tijeku sve vea harmo-nizacija, prije svega na EU podruju (CEN/CENELEC), a u najnovije vrijeme i na meunarodnoj razini (IEC).lanak obrauje problematiku ispitivanja i ocjene elektrostatinih svojstava elektrine i neelektrine opreme ili njihovih sastavnih dijelova s obzirom na mogunost paljenja eksplozivne atmosfere u svjetlu dostupnih normativnih dokumenata. Opisuje postojeu prak-su u Hrvatskoj i eli dati osvrt u smislu poeljnih promjena i poboljanja Kljune rijei eksplozivna atmosfera, elektrostatski naboj, oprema, sprjeavanje eksplozije

Static electricity is just one of the many potential sources of ignition in explosive atmospheres, which consist of gases or dust mixed with air. Unlike other ignition sources, static electricity is especiallydangerous because it is invisible and unpredictable in many situations. There are records of numerous explosions that have been caused by electrostatic discharge (or ESD) in a variety of plants around theworld. Of course, this fact has been known about and upheld accordingly in regulations and standards for a long time now. In the past these were national regulations and standards. Today, an ever-increasing uni cation of standards is in progress, foremost in the EU region (CEN/CENELEC), and in recent times at theinternational level as well (IEC).This paper elaborates upon the issues of testing and assessment of the electrostatic properties of electrical and non-electrical equipment,

and/or their component parts, with regard to the possibility of igniting explosive atmospheres, in light of the standardized documentsavailable. This paper describes existing practices in Croatia and provides an overview of desirable changes and improvements in the eld. Keywords explosive atmosphere, static electricity, equipment, explosion prevention

I. UVOD

U kontekstu ovoga lanka govori se o metodama sprjeavanja da statiki elektricitet postane djelotvorni uzronik paljenja. To podrazumijeva dvije razliite, no meusobno povezane stvari. Prva je poznavanje uvjeta i mehanizama koji dovode do potencijalne opasnosti i tome posljedinih kriterija koji odreuju kvantitativne granice prihvatljivosti. Druga je (ispitna) metoda za utvrivanje jesu li postavljeni kriteriji ispunjeni. To znai da pri ocjeni moramo znati kriterije (granice) prihvatlji-vosti za konkretne sluajeve i da moramo imati na ra-spolaganju ispitne (mjerne) metode za provjeru i potvrivanje (ili odbacivanje). Takoer, za potrebe ocje-ne i odabira tome pripadajuih kriterija, treba razlikova-ti dijelove koji pripadaju odreenoj opremi (elektrinoj i/ili neelektrinoj) i koji se mogu elektrostatski nabijati i akumulirati statiki naboj kao posljedica rada i instali-ranja opreme (primjerice dijelovi agregata za pretakanje pogonskih goriva), i dijelove koji se mogu elektrostatski nabijati i akumulirati statiki naboj samo kao posljedica nekoga procesa (primjerice plastine cijevi za podzem-ni transport pogonskih goriva). Tom su logikom naelno grupirani i zahtjevi koji se tiu sprjeavanja opasnosti paljenja eksplozivne atmosfere izbojem statikoga na-boja, jednom u normama za elektrinu i neelektrinu Ex-opremu, a drugi put u tehnikim izvjeima ili spe-ci kacijama koje se tom problematikom bave na razini pojedinih industrijskih procesa. U treu skupinu spadaju norme koje se bave speci nim proizvodima, kao to su npr. eksibilne cijevi za pretakanje raznovrsnih medija, koje izmeu ostaloga utvruju i zahtjeve u pogledu statikoga elektriciteta.Openito, da bi dolo do paljenja statikim elektricitetom, moraju biti ispunjeni svi dolje navedeni uvjeti [1]:1. eksplozivna atmosfera,2. mehanizam stvaranja statikoga naboja,

Kreimir Cofek

22 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

3. akumuliranje statikoga naboja,4. elektrostatski izboj i5. dostatna energija u izbojuKod metalnih se dijelova opasnost od statikoga elektri-citeta rjeava izjednaenjem potencijala i uzemljavanjem, to znai da ne moe doi do zadravanja i akumuliranja naboja. To je prepoznato i u Tehnikome pododboru SC 31J u CD dokumentu IEC 60079-14 [7] gdje se povezi-vanje metalnih kuita samosigurnih ureaja u sustav izjednaenja potencijala u naelu ne zahtijeva, osim kao mjera za sprjeavanje gomilanja statikoga naboja. Meutim, stvar je puno sloenija kod dijelova od neme-tala.Prisutnost eksplozivne atmosfere (to ukljuuje uestalost njezine pojave, trajanje i rasprostiranje) utvruje se klasi kacijom prostora sukladno HRN EN 60079-10-1 za zapaljive plinove, pare i maglice (zona 0, zona 1 ili zona 2), odnosno HRN EN 60079-10-2 za zapaljive praine (zona 20, zona 21 ili zona 22).Mehanizam stvaranja statikoga naboja kod metalnih dijelova jest in uencija i dogaa se kod metalnih dije-lova koji se nalaze u elektrinome polju. Kod nemetala to je dodirivanje i odvajanje, protok tekuina, plinova ili praina.Hoe li doi do akumuliranja statikoga naboja ovisi o karakteristikama nemetalnih gradiva (npr. debljina gra-diva, povrinski otpor, volumni otpor i probojni na-pon).Sljedei uvjet za paljenje jesu prilike koje omoguavaju da doe do pranjenja (izboja) akumuliranoga naboja, tj. jakost elektrinoga polja E (V/m) mora biti vea od pro-bojne vrstoe okolna prostora (u pravilu zraka) izmeu dviju toaka (povrina) na razliitu potencijalu. Poznate su sljedee vrste elektrostatskoga izboja [1], [2], [3]:

A. Korona (eng. Corona Discharge)

Dogaa se u sluaju otrih rubova (mali radijus zakri-vljenosti) vodia koji se pribliavaju nabijenome pred-metu (npr. plastici), pri emu je jakost elektrinoga polja (> 3 MV/m) u blizini vrka vodia dostatno visoka da doe do izboja, ali samo u vrlo ogranienu podruju. Ova vrsta izboja zove se jo i tihi izboj i teko je vi-dljiva golim okom. Openito se smatra da korona nije opasna, tj. nije sposobna dovesti do paljenja bilo koje eksplozivne atmosfere.

B. etkasti (eng. Brush Discharge)

Do ove vrste izboja u pravilu dolazi izmeu nabijene povrine nevodljivoga gradiva i uzemljenoga vodljivog dijela s radijusom zakrivljenosti od nekoliko milimetara. Prepoznaje se po nepravilnim svjetleim stazama i puc-

ketanju. Teorijski maksimum energije koju moe preda-ti etkasti izboj jest 4 mJ pa se stoga openito ne smatra opasnim za paljenje zapaljivih praina.

C. Burni etkasti (eng. Propagating Brush Discharge)

Ovaj se izboj dogaa kada se metal presvuen slojem nevodljivoga gradiva (izolatora) debljine do nekih 8 mm (ali ne vie) i visoke probojne vrstoe (> 4 kV) priblii vodljivome predmetu. U sluajevima kada se s obje strane nalazi naboj visoke gustoe i suprotna polariteta, postoje preduvjeti za burni etkasti izboj. Energija kod ove vrste izboja moe biti vea i od 1 J (proporcionalna je povrini izolatora) te je, uz atmosfere zapaljivih pli-nova, para i maglica, opasna i za atmosfere zapaljivih praina.

D. unjasti (eng. Cone Discharge)

Ova je vrsta izboja tipina za rasuta prakasta, elektrostatski nabijena gradiva, primjerice kod punjenja silosa. Smatra se da opasnosti od paljenja nema ako je veliina estica > 500 m.

E. Iskrasti (eng. Spark Discharge)

Svakako najpoznatija i najopasnija vrsta elektrostatskoga izboja koja se dogaa izmeu dvaju metalnih dijelova (elektroda) na razliitome potencijalu. Energija izboja dana je poznatim izrazom

E = CU2/2 = QU/2 = Q2/2C.

Da bi dolo do paljenja preostaje samo jo jedan uvjet, a taj je da u trenutku elektrostatskoga pranjenja (izboja) osloboena i predana energija bude via od energije paljenja konkretno prisutne eksplozivne atmosfere, to znai unutar granica eksplozivnosti (izmeu DGE ili LEL od engl. Lower Explosive Limit i GGE ili UEL od engl. Upper Explosive Limit kod plinova, odnosno iznad DGE ili LEL za praine). Naime, povoljna je okolnost da e koncentracija konkretno prisutne eksplozivne at-mosfere rijetko kada biti ba na razini minimalne energije paljenja (MIE od engl. Minimum Ignition Energy), nego negdje lijevo ili desno od toke minimuma paraboline krivulje koja daje zavisnost energije paljenja o koncen-traciji. Prema tome, ako je osigurano (s odreenim stup-njem pouzdanosti) da e energija elektrostatskoga pranjenja biti nia od MIE (princip najnepovoljnijeg sluaja), onda se svakako bitno sniava vjerojatnost paljenja. To je, openito, osnovno naelo u protueksplo-zijskoj zatiti koje prua faktor sigurnosti. Pribline vrijednosti MIE jesu:- ugljini bisul d 0,009 mJ,- vodik i acetilen 0,02 mJ,- etilen 0,06 mJ,

Kre{imir Cofek: Elektrostatski naboj u eksplozivnim atmosferama (21-27)

Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 23

- ugljikovodici 0,16 mJ do 2 mJ,- no usitnjene praine 1 mJ do 50 mJ i- grublje praine 40 mJ do 1 J

II. MJERE SPRJEAVANJA PALJENJA I NORMATIVNI DOKUMENTI

Imajui u vidu prethodno navedeno zainteresirane stra-ne, s jedne (projektanti, vlasnici postrojenja), te in-spekcijska i certi kacijska tijela, s druge strane, trebaju znati koje se mjere za sprjeavanje opasnosti od statikoga naboja u eksplozivnim atmosferama mogu konkretno primijeniti i koja su raspoloiva sredstva za provjeru i potvrivanje djelotvornosti takvih mjera. Svakako su najvaniji izvori za to pravilnici, tehniki propisi i nor-mizacija, te drugi korisni dokumenti, npr. nacrti novih IEC normi ili tehnikih izvjea.Temeljni zahtjevi za sprjeavanje paljenja statikim nabojem (kao jednoga od mnogobrojnih poznatih poten-cijalnih uzronika paljenja) dani su u normi HRN EN 1127-1 [4]. Tu se za metalne dijelove kao mjera preven-cije navodi njihovo meusobno spajanje (izjednaenje potencijala) i potom uzemljenje, dok kod nemetalnih (elektrino nevodljivih, to pored plastika ukljuuje i tekuine i praine) gradiva treba sprijeiti akumuliranje opasnih koliina statikoga naboja. Dodatno tome, elek-trostatski izboji moraju biti sprijeeni kao potencijalni djelotvorni uzronici paljenja eksplozivne atmosfere u zavisnosti od vjerojatnosti njezine pojave, to znai pre-ma kategoriji opreme (EU smjernica ATEX 94/9/EC, HR pravilnik NN 34/10) koja adekvatno tome zahtijeva:- Kategorija 1: djelotvorni uzronik paljenja mora biti

sprijeen (ne smije se pojaviti) ak i u sluaju ne-oekivana pogrenoga rada, to znai i prilikom rijetkih (malo vjerojatnih) kvarova,

- Kategorija 2: djelotvorni uzronik paljenja mora biti sprijeen (ne smije se pojaviti) i u sluaju oekivana pogrenoga rada, to znai u skladu s predvienom pri-mjenom, to ukljuuje radnje odravanja i ienja i

- Kategorija 3: osim uzemljivanja u pravilu se ne zahtije-vaju druge mjere, s iznimkom sluajeva kad se dje-lotvorni uzronik paljenja pojavljuje uestalo (primje-rice kod nedovoljno vodljivoga pogonskog remenja)

Kod protueksplozijski zatiene elektrine opreme za ek-splozivne atmosfere plinova i praina, zahtjevi i tome pripadajue ispitne metode utvreni su u normi HRN EN 60079-0: Opi zahtjevi [5], i dodatno za opremu EPL Ga (ATEX kategorija opreme 1G) u normi IEC 60079-26 [5].Kod neelektrine opreme za eksplozivne atmosfere pli-nova i praina zahtjevi i metode dani su u normi EN 13463-1: Opi zahtjevi [6], i posebno za pogonsko re-menje u normi EN 13463-5: Konstrukcijska sigurnost c [6].

Najopenitije (temeljne) smjernice glede sprjeavanja paljenja eksplozivnih atmosfera statikim nabojem za dijelove postrojenja i procesnu opremu dane su u HRN CLC/TR 50404 [3], to izmeu ostaloga obuhvaa:- statiki naboj kod nevodljivih krutih gradiva, ukljuujui

transportne trake i pogonsko remenje,- statiki naboj kod tekuina,- statiki naboj kod plinova,- statiki naboj kod prakastih gradiva i- izjednaavanje potencijala i uzemljivanje. Na meunarodnoj razini u tijeku je rad na novim doku-mentima koji se tiu statikoga naboja i eksplozivnih atmosfera (zajedniki projekt TC 31: Eksplozivne atmo-sfere i TC 101: Elektrostatika):- IEC/TS 60079-32-1 Eksplozivne atmosfere-statiki

elektricitet-smjernice (dokument 31/952/NP) [8] i- IEC 60079-32-2 Eksplozivne atmosfere-statiki elek-

tricitet-ispitivanja (dokument 31/953/NP) [9]To je logian slijed razvoja normizacije gdje se proble-matika svrstava u dva odvojena ali nerazdvojna dijela, zahtjevi plus ispitne metode za provjeru i potvrivanje ispunjavanja tih zahtjeva.

III. PRIMJENA NORMATIVNIH ZAHTJEVA

A. Elektrina i neelektrina oprema Skupine Ii Skupine II

Zahtjevi za nemetalne dijelove, s obzirom na sprjeavanje paljenja eksplozivne atmosfere (plinova i praina) statikim nabojem utvreni su u opim zahtjevima, norma HRN EN 60079-0 (EN/IEC 60079-0). Tu je ponueno nekoliko moguih i ravnopravnih naina da se tome udovolji, a prvi (ujedno i najpoznatiji, te najee primjenjivani) jest ogranienje povrinskoga otpora na najvie 109 . Ispitna metoda za odreivanje povrinskoga otpora takoer je utvrena u toj normi, ispitivanje se pro-vodi pri temperaturi (23+2) oC. Prema normi IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0 to se ispitivanje provodi uz relativnu vlanost okolia RH = (50+5) %. U najnovijem izdanju te iste norme, IEC 60079-0:2011 Ed. 6.0 dodana je mogunost da gornja granica povrinskoga otpora bude 1011 , ali mjereno pri temperaturi (23+2) oC i relativnoj vlanosti okolia RH = (30+5) %. Ovdje je uzeta u obzir poznata i eksperimental-no potvrena injenica da RH utjee na rezultate mjerenja povrinskoga otpora i da su rezultati dobiveni pri navedenim RH jednako vrijedni.Drugi nain jest ogranienje izloene povrine ili njezi-ne projekcije kod zakrivljenih dijelova koji mogu biti predmetom generiranja i akumuliranja statikoga naboja, pri emu onda navedeni uvjet ogranienja povrinskoga


24 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2

otpora ne mora biti zadovoljen. To je identino u pretho-dnome izdanju opih zahtjeva IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0 i u najnovijem izdanju IEC 60079-0:2011 Ed. 6.0, pri emu je oigledno da ta doputena povrina pada sukladno vioj skupini plinova (nioj energiji paljenja) i raste s niom razinom zatite opreme (EPL Gc < EPL Gb < EPL Ga). Odgovarajue granine vrijednosti na-vedene su u tablici I.

TABLICA I.OGRANIENJE IZLOENE POVRINE

IEC 60079-0:2007; IEC 60079-0:2011 Najvea doputena povrina

[mm2]

Skupina I Skupina IIEPL IIA IIB IIC

10 000Ga 5 000 2 500 400Gb 10 000 10 000 2 000Gc

Alternativno tome, za dugake cijevi, tapove (sonde) ili uad ne treba voditi rauna o gore navedenu ogranienju povrina ako njihov promjer, odnosno irina kod plosnatih povrina, nije vei od vrijednosti navedenih u tablici II.

TABLICA II.OGRANIENJE PROMJERA ILI IRINE DUGAKIH DIJELOVA

IEC 60079-0:2007; IEC 60079-0:2011 Najvei doputeni promjer ili irina

[mm]


30Ga 3 3 1Gb 30 30 20Gc

Kad se radi o nemetalnome (nevodljivome) sloju na metalnoj (vodljivoj) podlozi (povrini), smatra se da ne moe doi do paljenja statikim nabojem (npr. burni etkasti izboj-Propagating Brush Discharge) ako deblji-na sloja nije vea od vrijednosti navedenih u tablici III.

TABLICA III.OGRANIENJE DEBLJINE SLOJA NEMETALA

IEC 60079-0:2007; IEC 60079-0:2011 Najvea doputena debljina

[mm]


2Ga

2 2 0,2GbGc

Dodatno gore navedenome, ravnopravne metode za dokazivanje da promatrana nemetalna izloena povrina

ne predstavlja opasnost paljenja eksplozivne atmosfere statikim nabojem, jesu:a) mjerenje statikoga naboja koji se moe akumulirati pod de niranim uvjetima, pri emu je gornja granica de nirana u IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0- Qmax = 60 nC (Skupina I i IIA), - Qmax = 30 nC (Skupina IIB) i- Qmax = 10 nC (Skupina IIC)Napomena: ova je metoda izbaena u najnovijem izdanju norme Opi zahtjevi IEC 60079-0:2011 Ed. 6.0, budui da je njena primjena pokazala veliko rasipanje rezultata i nedostatnu pouzdanost u smislu donoenja odgovarajuih zakljuaka koji su povezani s prevencijom eksplozijailib) mjerenje kapaciteta prema zemlji, pri emu je gor-nja granica de nirana u IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0- Cmax = 50 pF (Skupina I i IIA),- Cmax = 15 pF (Skupina IIB) i- Cmax = 5 pF (Skupina IIC)Ova je metoda u najnovijem izdanju norme Opi zahtje-vi IEC 60079-0:2011 Ed. 6.0 prenamijenjena za neu-zemljene metalne dijelove (RZ > 109 ), pri emu vrijednosti kapaciteta ne smiju prijei vrijednosti nave-dene u tablici IV.

TABLICA IV.OGRANIENJE KAPACITETA NEUZEMLJENIH METALNIH

DIJELOVA

IEC 60079-0:2011 Najvei doputeni kapacitet

[pF]Skupina I iSkupina III

Skupina II

EPL IIA IIB IIC

10

Ga 3 3 3

Gb10 10 3

Gc

B. Elektrina i neelektrina oprema Skupine III (zapaljive praine)

Kod zapaljivih praina minimalna je energija paljenja (MIE) bitno via od MIE za plinove (ukljuujui ugljikovodike i otapala IIA), tako da je jedino ESD u obliku burnoga etkastog izboja (Propagating Brush Discharge) eventualno mogui uzronik paljenja. Taj oblik izboja mogu je pak samo kad je sloj nevodljivoga gradiva nanesen na metalnu podlogu. Slijedom toga utvreni su i odgovarajui kriteriji za Skupinu III.Prije svega treba izbjegavati uporabu nevodljivih gradiva na metalnim podlogama, a ako se to ne moe izbjei onda je potrebno uvaiti neki od sljedeih zahtjeva:


Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 25

a) povrinski otpor 109 mjereno pri RH = (50+5) % ili povrinski otpor 1011 mjereno pri RH = (30+5) %,

b) probojni napon 4 kV, odreen metodom IEC 60243-1,

c) debljina sloja 8 mm, budui da je eksperimentalno utvreno da tad ne moe doi do burnoga etkastog izboja,

d) mjerenje statikoga naboja koji se moe akumulirati pod de niranim uvjetima, pri emu je gornja granica de nirana u IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0 i iznosi:

- Qmax = 200 nC (Skupina III),e) mjerenje kapaciteta prema zemlji, pri emu je gor-

nja granica de nirana u IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0 i iznosi:

- Cmax = 10 pF (Skupina III)Navedeni su zahtjevi de nirani u meunarodnoj normi IEC 60079-0:2007 Ed. 5.0. U najnovijem su izdanju IEC 60079-0:2011 Ed. 6.0 toke d) i e) gore izbaene. Mje-renje akumuliranoga naboja kao metoda pokazalo se nedostatno pouzdanim, a mjerenje kapaciteta prena-mijenjeno je i rezervirano samo za neuzemljene metalne dijelove (vidjeti tablicu IV.).

C. Elektrine instalacije IEC 60079-14

Ovdje vrijede naela identina navedenima u t. A i B gore, s tim da se to odnosi na dijelove konstrukcije po-strojenja, a ne na opremu (ureaje).Kod elektrine i neelektrine opreme, problematika statikoga elektriciteta obuhvaena je i rijeena u sklopu ope ocjene sukladnosti te certi ciranjem koje obavlja trea strana (ovlateno certi kacijsko tijelo) za elektrinu opremu kategorije 1 i kategorije 2 te neelektrinu opre-mu kategorije 1 i motore s unutranjim izgaranjem. S druge strane, ocjena prihvatljivosti mjera zatite od paljenja eksplozivne atmosfere statikim elektricitetom za elektrine instalacije i neelektrine procesne dijelove i sustave provodi se u sklopu procjene rizika promatrana postrojenja i tehnikoga nadgledanja prema Pravilniku o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenima eksplozi-vnom atmosferom, NN RH 39/06; dopuna NN RH 106/07 (preuzeta EU smjernica ATEX 1999/92/EC).

D. Statiki elektricitet na postrojenjima s eksploziv-nom atmosferom (HRN CLC/TR 50404:2004)[3]

Norma HRN CLC/TR 50404:2004 [3] dragocjeni je izvor informacija i smjernica za procjenu rizika i odreivanje mjera zatite od paljenja elektrostatskim

nabojem kod strukturalnih dijelova postrojenja i proce-sne opreme te jednako tako osnova za tehniki utemelje-no nadgledanje kakvo propisuje gore navedeni hrvatski Pravilnik o najmanjim zahtjevima.U kontekstu ovoga lanka, najbitnije su smjernice koje HRN CLC/TR 50404:2004 daje za sprjeavanje paljenja nevodljivim krutim gradivima (to su uglavnom sve pla-stike i gume bez aditiva). Uporabu takvih gradiva treba izbjegavati gdje god je to mogue, a u protivnome meha-nizam stvaranja naboja dostatna za paljenje mora biti sprijeen u normalnome radu (zona 0, zona 1 i zona 2), u sluaju oekivana pogrenoga rada (zona 0 i zona 1) te u sluaju neoekivana pogrenoga rada, to znai i prilikom rijetkih (malo vjerojatnih) kvarova (zona 0).Kod zone 20, 21 i 22 (zapaljive praine) pozornost treba obratiti na uvjete koji omoguuju ESD u obliku iskre, etkastih i unjastog izboja, te tome prilagoditi rjeenja za sprjeavanje palj

ex bilten br59

Documents