Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXI

62 0 1 7

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimio: Ivan Lukac

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

06 / 2017

GODINA XXXI LIPANJ 2017.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Nataša Strelec Mahović Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Branka Ivančan-Picek dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Analiza proljeća 2017. godine po tipovima vremena (Dunja Plačko‐Vršnak,, dipl. inž., Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) ........ 10 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 16 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 21 Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 24

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 27 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 27 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 30

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 32 Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 32 Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 33Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 35

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 38

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 40

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 42

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) ......................................................... 44

OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) ............................................................................................... 45

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 48

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2017. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 51

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 58

7

BILTEN 06 / 2017

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

Između 1. i 5. lipnja je bilo pretežno sunčano te u unutrašnjosti vrlo nestabilno. Bilo je izraženih lokalnih pljuskova s grmljavinom.

Prizemno je bilo polje srednjeg izjednačenog ili malo povišenog tlaka zraka, a po visini je sa sjeverozapa-da povremeno pritjecao vlažan zrak. Bilo je vrlo toplo, pa i vruće, a mjestimičnih pljuskova i grmljavine je bilo

osobito poslijepodne 31. svibnja i u noći 1. lipnja. Na zagrebačkom području je u noći od 31. svibnja na 1. lipnja bilo izraženo grmljavinsko nevrijeme, a 2. lipnja grmljavinskih pljuskova je najviše bilo u Slavoniji. Na Jadranu je bilo sunčano, ali je ponegdje bilo sumaglice te je vidljivost na moru bila smanjena. 5. lipnja u naše krajeve je u polju srednjeg izjednačenog i malo poviše-nog tlaka zraka dospio razmjerno vlažan i malo svježiji zrak u odnosu na prethodne dane. Bilo je promjenljive naoblake s ponegdje malo kiše ili pljuska i grmljavine. Na Jadranu je prevladavalo sunčano, a bilo je umjerene do jake bure.

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 18. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 18. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 17. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 17. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 06 / 2017

Zatim je 6. i 7. lipnja bilo promjenljivo oblačno i nestabilno s mjestimičnom kišom, pa i izraženijim pljuskovima i grmljavinom. Puhao je povremeno umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Ja-dranu bura. 7. lipnja je osjetno osvježilo.

Preko naše zemlje premjestila se hladna fronta u polju sniženog tlaka zraka potkraj 6. i 7. lipnja. Nakon njezinog prolaska počeo je pritjecati hladan zrak. Pro-lazno se naoblačilo te je bilo kiše i izraženih lokalnih pljuskova s grmljavinom, pa i tučom. Oborine je bilo uglavnom u unutrašnjosti. Najprije je puhao umjeren, na udare i jak jugozapadni i južni vjetar, a na Jadranu jugo. 7. lipnja uz pad temperature zraka, u unutrašnjo-

sti i za desetak stupnjeva, vjetar je okrenuo na sjeverni i sjeveroistočni, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana na buru i sjeverozapadnjak. S jačanjem grebena antici-klone sa sjeverozapada kontinenta bura se proširila na cijeli Jadran.

8. lipnja je pod utjecajem polja visokog tlaka zraka, odnosno ogranka anticiklone bilo pretežno sunčano i suho s umjerenom i jakom, na udare po-negdje olujnom burom i sjeverozapadnjakom. Bilo je svježije, osobito ujutro na kopnu.

Zatim je 9. lipnja bilo djelomice ili pretežno sunčano, poslijepodne sa sve više oblaka, a u unu-trašnjosti i na sjevernom Jadranu je bilo lokalno

Slika 7. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 16. lipnja 2017. godine u 12.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 6. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 28. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 5. Prizemna sinoptička situacija 28. lipnja 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 8. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 25. lipnja 2017. godine u 15.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

9

BILTEN 06 / 2017

malo kiše i grmljavine. Bilo je sparno i vrlo toplo, pa i vruće s umjerenim, na Jadranu i jakim jugoza-padnjakom te jugom. U noći na 10. lipnja te 10. lip-nja s premještanjem oslabljene hladne fronte u polju povišenog tlaka zraka bilo je tek mjestimice kiše i grmljavine. Zapuhao je sjeverni i sjeverozapadni vje-tar, a na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje na udare i olujna bura i sjeverozapadnjak. Temperatura zraka se malo snizila u odnosu na prethodne dane.

11. i 12. lipnja je bilo djelomice i pretežno sun-čano, u unutrašnjosti tek ponegdje s malo kiše. Na Jadranu je bilo umjerene i vrlo jake bure i sjeveroza-padnjaka, a u unutrašnjosti slabog i umjerenog sje-vernog i sjeverozapadnog vjetra.

Na vrijeme u našoj zemlji je utjecao greben anti-ciklone sa sjeverozapada kontinenta, a po visini je pri-tjecao topao zrak. Dnevna temperatura zraka je bila sve viša.

Od 13. do 17. lipnja je bilo barem djelomice sunčano, ali i nestabilno. Bilo je vrlo toplo i vruće uz kratkotrajna osvježenja. Na Jadranu je povreme-no puhala umjerena i vrlo jaka bura te sjeverozapad-njak.

Prizemno je prevladavalo polje malo povišenog i srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a 13. i 14., te u noći od 16. na 17. lipnja premještala se hladna fronta. Stoga je uz povremeno više oblaka bilo mjestimične kiše, pa i lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Ponegdje je bilo i tuče. Lokalne nestabilnosti i oborine su bile najčešće u unutrašnjosti. S prolaskom atmosferske fron-te osvježilo je, a na Jadranu je zapuhala bura i sjevero-zapadnjak.

U navedenom razdoblju najizraženije grmljavinsko nevrijeme je 16. lipnja poslijepodne zahvatilo područje

Karlovca i Gorskog kotara. Bilo je olujnog vjetra, a lo-kalno i tuče, te je bilo i materijalne štete.

Zatim je 18. lipnja ojačao ogranak anticiklone sa sjeverozapada kontinenta te je bilo umjerenog, na udare i jakog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, a na Jadranu jake bure, kratkotrajno mjestimice s oluj-nim udarima. Bilo je djelomice i pretežno sunčano i uglavnom suho, ali i razmjerno svježe. Naime, u vi-sinskoj struji u našu zemlju dospio je malo hladniji zrak.

17. i 18. lipnja je na području Podgore kod Ma-karske izbio veliki požar raslinja te je, između osta-log, i zbog jake bure bilo velikih problema s gaše-njem.

Između 19. i 25. lipnja bio je prvi toplinski val u ovoj godini, s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 31 do 37°C. 21. lipnja je u unutrašnjo-sti bilo izraženih lokalnih pljuskova i grmljavine s tučom, primjerice na području Bednje.

Na vrijeme je prizemno utjecalo polje malo povi-šenog, a zatim srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a po visini je pritjecao topao zrak. 21. lipnja je nad kopneni dio zemlje dospjela manja količina vlažnog zraka te je stoga bilo pljuskova i grmljavine, ponegdje i izražene tuče. Ipak je prevladavalo sunčano i vruće te sparno vri-jeme. Vjetar je bio većinom slab, uz grmljavinu prola-zno pojačan, na Jadranu je još u početku bilo bure.

U nedjelju 25. lipnja je poslijepodne ponovno bilo nestabilno, a takvo vrijeme se zadržalo do kraja mjeseca. Mjestimice je bilo obilnih oborina, pa i tuče, primjerice na području Istre i Hrvatskog Zagorja. Povremeno je bilo jakog jugozapadnjaka i juga.

28. i 29. lipnja je bilo vjetrovito s umjerenim i vrlo jakim jugozapadnjakom i jugom. Bilo je plju-skova i grmljavina. Lokalni neverini su bili najčešći na sjevernom dijelu Jadrana, a pljuskovi i grmljavina su ponegdje bili izraženi. Prizemno je bilo prostrano polje sniženog tlaka zraka, a u jugozapadnoj visin-skoj struji premještale su se atmosferske fronte. Bilo je vrlo toplo i vruće te sparno.

U lipnju je najčešće na vrijeme utjecalo polje vi-sokog i srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a s premje-štanjem atmosferskih sustava mjestimične kiše je bilo ponajprije u unutrašnjosti, gdje je lokalno bilo olujnog nevremena s tučom i olujnim vjetrom. Na Jadran su ti prodori rjeđe dospijevali, ali su lokalno ipak uzrokovali nevrijeme, ponajprije na sjevernom Jadranu.

U lipnju je zabilježen i prvi toplinski val ove godine s maksimalnim temperaturama zraka od 30 do 37°C, najtoplije je bilo u kontinentalnim predjelima.

Slike 1, 2, 3, 4, 5 i 6 prikazuju prizemnu i visinsku sinoptičku situaciju 17, 18 i 28. lipnja 2017. (izvor Nje-mačka meteorološka služba-DWD).

Slika 9. Radarska slika RC Bilogora 16. lipnja 2017. godine (izvor DHMZ)

10

BILTEN 06 / 2017

Slike 7 i 8 su satelitske snimke oblaka 16. i 25. lip-nja 2017. (izvor EUMETSAT).

Slika 9 je radarska slika oblaka 16. lipnja 2017. (izvor RC Bilogora, DHMZ).

Analiza proljeća 2017. godine po tipovima vremena

Dunja Plačko‐Vršnak,, dipl. inž.Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Općenito o tipovima vremena i vremenskim režimima

Uvod

Klimatološka analiza proljetne sezone (ožujak, travanj, svibanj) 2017. godine pokazuje da je srednja proljetna temperatura posvuda bila viša od tridesetogo-dišnjeg srednjaka (1961.-1990.) pri čemu je pozitivno odstupanje uglavnom bilo od 1 do 3°C. Po raspodjeli percentila veći je dio zemlje stoga bio u kategorijama vrlo toplo i ekstremno toplo, a samo su ponegdje u Sla-voniji i Dalmaciji temperaturne prilike bile u kategoriji toplo.

Oborinske prilike pokazuju da je proljeće uglav-nom bilo sušnije od prosjeka ili najviše prosječno kišno. Pritom je prema raspodjeli percentila velik dio Hrvatske bio u kategorijama sušno pa i vrlo sušno (krajnji sjever), a preostali u kategoriji normalno. Samo je na području Slavonskoga Broda količina oborine tijekom proljeća bila zamjetno veća od uobičajene, odnosno to je pod-ručje svrstano u kategoriju kišno.

Najizraženije pozitivno odstupanje srednje mjeseč-ne temperature zraka u odnosu na navedeni trideseto-godišnji srednjak zabilježeno je u ožujku kada je ujedno i oborine bilo manje od prosjeka.

Analiza sinoptičke situacije pokazuje da je na vrije-me u našoj zemlji u ožujku najviše utjecalo polje povi-šenog ili srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a u pretežno južnoj i jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je topao zrak s obzirom na doba godine. Utjecaji hladnih fronti i ciklona bili su kratkotrajni.

Travanj je gotovo do polovice mjeseca bio razmjer-no ili iznadprosječno topao s obzirom na doba godine, s prevladavajućim utjecajem polja srednjeg ili povišenog tlaka zraka, ali je bilo i prodora vlažnog i nestabilnog zraka povezanog s utjecajem hladnih fronti, a manje i s utjecajem ciklona. Stoga je bilo mjestimične kiše, često u obliku pljuskova praćenih grmljavinom. Sa 17. trav-njem počela je izražena promjena vremena. Najprije je u polju sniženog tlaka zraka počeo pritjecati vlažan i malo svježiji zrak, a zatim se od 18. do 20. travnja premjestila ciklona iz Genovskog zaljeva prema Tirenskom moru i

južnom Jadranu te dalje na istok. Ujedno su se preko naše zemlje premjestile hladne fronte, a sa sjeverozapada je ojačao ogranak anticiklone. U sjeverozapadnoj struji pritjecao je izrazito hladan zrak, što je uz kišu uzroko-valo i padanje snijega u višim, ali i nekim nižim predje-lima unutrašnjosti. Primjerice na Zavižanu je palo oko 40 cm snijega. Bilo je vjetrovito s jakim sjevernim i sje-veroistočnim vjetrom u kopnenom području, te jakom i olujnom burom na Jadranu. S jačanjem anticiklone i popunjavanjem i odmicanjem ciklone na istok 21. i 22. travnja vjetar je oslabio, djelomice se razvedrilo, pa je uslijed dodatnog noćnog ohlađivanja u jutarnjim sati-ma bilo mraza, većinom slabog, koji je prouzročio štetu u voćnjacima i vinogradima. Stoga se može reći da je travanj obilježilo promjenljivo i nestabilno, a u drugoj polovici mjeseca i razmjerno hladno vrijeme.

U svibnju je bilo povremenih prodora vlažnog i nestabilnog zraka, ali je vrijeme najviše bilo obilježeno visinskim strujanjem koje je osobito utjecalo na tempe-raturne prilike. Upravo zbog visinskog strujanja iz sjeve-rozapadnog i sjeveroistočnog kvadranta u prvoj dekadi svibnja je bilo razmjerno svježe, dok je treću dekadu, posebice kraj mjeseca uslijed uspostave visinske južne i jugozapadne struje okarakterizirala iznadprosječna to-plina.

Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mje-sečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremen-sku sliku u proljetnoj sezoni.

Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima 2017. godine preko srednjih mjesečnih visinskih

stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i vi-sinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odno-sno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC.

Ožujak 2017.U ožujku se prema srednjoj mjesečnoj analizi sta-

nja atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hPa (na oko 5.5 km visine) od jugozapadne Europe prema sjeveru pružao greben. (slika 10). Naši su krajevi bili na njego-voj prednjoj strani, pri čemu je gradijent u polju izohip-

11

BILTEN 06 / 2017

Slika 10. Srednje mjesečno stanje atmosfere u ožujku 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Slika 11. Srednje mjesečno stanje atmosfere u travnju 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

si bio slabo izražen. U takvim okolnostima iznad nas se zadržavao u prosjeku razmjerno topao i ne odveć vlažan zrak. Utjecaj je slično položenog grebena, također uz slabo izražen gradijent u polju izohipsi, vidljiv i na izo-barnoj plohi AT 850 hPa. Iznad istočnog je Sredozemlja i jugoistočne Europe bila dolina.

Travanj 2017.Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na

izobarnoj plohi AT 500 hPa u travnju (slika 11) naši su krajevi bili pod djelovanjem doline čija je os bila istočni-je od nas, a na Atlantskom se oceanu prema sjeverozapa-du kontinenta pružao greben. Stoga nam je na stražnjoj strani doline pritjecao uglavnom razmjerno hladan zrak sa sjevera i sjeverozapada, povremeno pritom i bogat vlagom. Na karti AT 850 hPa prema srednjem mjeseč-nom stanju također je bila dolina čija se os pružala pre-ko istočne i jugoistočne Europe i istočnog Sredozemlja. Zapad i jugozapad kontinenta i na ovoj visini bili su pod utjecajem grebena.

Svibanj 2017.U svibnju se na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika

12) prema srednjem mjesečnom stanju od sjevera Afrike i Sredozemlja preko većeg dijela Europe sve do krajnjeg sjevera pružao greben. Njegova je os bila malo zapadnije od nas, pa nam je na njegovoj prednjoj strani pritjecao većinom topao zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa je prema srednjem mjesečnom stanju iznad Atlantskog oceana bila duboka i prostrana ciklona, a glavnina je kontinenta, kao i na većoj visini, bila pod utjecajem gre-bena. Pritom je gradijent u polju izohipsi iznad našeg dijela Europe bio slabo izražen.

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost HrvatskeAnaliza vremenskih režima za proljeće 2017. u

unutrašnjosti Hrvatske (slika 13) pokazuje kako je naj-

12

BILTEN 06 / 2017

Slika 13. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće 2017. i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

veću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je za-bilježen u gotovo 70% dana tijekom cijele sezone, što je zamjetno više od prosjeka za razdoblje 1971. – 2000. U svakom je od tri proljetna mjeseca ovaj režim zabilježen u više od 20 dana, a najduži je neprekinuti niz dana s ovim režimom zabilježen u razdoblju od 20. 3. do 9. 4. (čak 20 dana).

Nakon radijacijskog, najveću je učestalost imao oborinski režim kojega je bilo oko 17%, a prosjek je oko 25%. Tijekom ožujka samo su 4 dana imala ovaj režim, i to na početku mjeseca, a u travnju i svibnju zabilježeno je po 6 dana s nekim od tipova vremena koji pripadaju ovom režimu.

Potom slijedi vjetrovni režim koji je zabilježen u oko 4% dana, što je dvostruko manje nego što je bilo uobičajeno u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Još je manje čest bio režim SE advekcije (advekcija s jugoi-stoka) čija je relativna frekvencija bila oko 3%, odnosno 3 su dana ovoga proljeća imala neki od vremenskih ti-pova koji pripadaju ovom režimu.

Jednku je učestalost imao i režim ostalo, a najrjeđi je bio režim NW advekcije (advekcija sa sjeverozapada) koji je zabilježen samo 2 puta u sezoni.

Analiza vremenskih tipova (slika 14) pokazuje da je najveću relativnu čestinu imao greben visokog tlaka (g), gotovo dvostruko veću od klimatološkog srednjaka. Dani s ovim vremenskim tipom bili su češći u ožujku i travnju, a nešto rjeđi u svibnju. Veliku učestalost imali su tipovi bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonal-no (Bc) polje. Ova tri tipa u zbroju su zabilježeni u više od pola dana ovoga proljeća. Tipovi vezani uz djelovanje anticiklone, koji također pripadaju radijacijskom reži-mu, bili su uglavnom uobičajeno česti (prednja (istoč-na) strana anticiklone (V1), donja (južna) strana anti-ciklone (V2)), a sličnu relativnu frekvenciju prosječnoj imao je i tip most visokog tlaka (mv). Kako je radijacij-ski režim tijekom ovog proljeća bio dominantan, može se zaključiti da je vrijeme u našim krajevima često bilo pod djelovanjem polja povišenog ili visokog tlaka, pri čemu su središta anticiklone uglavnom bila udaljena od našeg dijela Europe, pa su prevladavali tipovi greben vi-

Slika 12. Srednje mjesečno stanje atmosfere u svibnju 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

13

BILTEN 06 / 2017

Slika 14. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće 2017. i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

sokog tlaka (g) te bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje.

Kao i tijekom zime, utjecaj je ciklona na vrijeme u unutrašnjosti uglavnom bio slab, tj. tipovi vremena vezani uz ciklone bili su rijetki – svega je po jedan dan u svakome od tri proljetna mjeseca imao tip vremena prednja (istočna) strana ciklone (N1) ili donja (južna) strana ciklone (N2). Od ostalih tipova koji pripadaju oborinskom režimu izdvajaju se tipovi vezani uz pro-lazak fronte, odnosno doline i to posebno tip prednja strana doline (Dol1) koji je bio češći nego u razdoblju 1971.-2000. Veću učestalost od prosječne, i to čak dvostruko, imao je i tip jugozapadno prijelazno stanje (SWS), također iz oborinske grupe tipova. Iz ovoga se može zaključiti da su oborinskim prilikama uglavnom doprinijeli prolasci atmosferskih fronti preko naših po-dručja, a središta su ciklona većinom bila daleko od na-šeg dijela Europe.

Od tipova koji pripadaju vjetrovnom režimu raz-mjerno su česti, s obzirom na prosjek, bili sjeverno (NS) i sjeveroistočno prijelazno stanje (NES). Tipovi poveza-ni s advekcijom, toplom s jugoistoka (tip stražnja (za-padna) strana anticklone (V3)), te hladnom sa sjevero-zapada (stražnja strana doline (Dol3)) imali su relativnu frekvenciju sličnu onoj iz referentnog razdoblja 1971. – 2000.

Malo su češći nego što je uobičajeno bili tipovi prednja strana zonalne doline (zodol1) i os zonalne do-line (zodol2) koji inače pripadaju režimu ostalo.

Sjeverni JadranI na sjevernom Jadranu analiza vremenskih režima

pokazuje da je radijacijski režim ovog proljeća bio najče-šći i zabilježen je gotovo u dvije trećine dana (slika 15). Njegova učestalost bila je za 20-tak% veća od uobičaje-ne u razdoblju 1971. – 2000. Kao i u unutrašnjosti, u svakom od tri mjeseca radijacijski režim uočen je u 20-tak dana, a najdulji neprekinuti niz dana bio je od 12.3. do 26.3. (15 dana za redom).

Relativna učestalost oborinskog režima bila je ma-nja od uobičajenog. Umjesto relativne čestine pojavlji-vanja u razdoblju 1971. – 2000. od 24%, ovog proljeća oborinski režim zabilježen je s relativnom čestinom od 16%. To je u skladu s klimatološkom ocjenom proljeća, odnosno raspodjelom precentila, koja na sjevernom Ja-dranu ima kategorije normalno i sušno.

Vjetrovni režim također je bio malo manje za-stupljen nego što je uobičajeno. Zabilježen je u svega 6 dana tijekom proljeća, pri čemu ih je najviše bilo u ožujku (3 slučaja). Epizode s vjetrom u ožujku mogu se povezati sa „marčanim burama“, za koje se u narodu kaže, da se javljaju 3 puta tijekom mjeseca.

Režimi advekcije sa sjeverozapada (NW advekcija) te advekcije s jugoistoka (SE advekcija) imali su rela-tivnu učestalost sličnu uobičajenoj u razdoblju 1971. – 2000. Pritom je advekcija sa sjeverozapada zabilježena samo u svibnju (2 dana), dok je advekcija sa jugoistoka zabilježena tijekom sva tri mjeseca, doduše rijetko (jed-nom u ožujku i svibnju, dva puta u travnju).

Tipovi vremena koji se ne svrstavaju ni u koji re-žim, dakle režim ostalo, ovog su proljeća zabilježeni samo dva puta, dosta manje nego što je to uobičajeno.

Slično kao i u unutrašnjosti, analiza učestalosti vre-menskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 16) tijekom proljeća, daje očekivane rezultate – najveću učestalost imao je tip vremena greben visokog tlaka (g) čija je re-lativna čestina bila više od dva puta veća od prosječne za razdoblje 1971. – 2000. Ukupno je 29 dana ovog proljeća imalo ovaj tip vremena, najviše u ožujku (13), a najmanje u svibnju (6).

Znatno odstupanje od uobičajene čestine pojavlji-vanja zabilježeno je i kod bezgradijentnog anticiklonal-nog (Ba) polja, dok je bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje imalo prosječnu učestalost.

Već je prije rečeno da su se anticiklone premještale sjevernije, te su na području sjevernog Jadrana tipovi vremena prednja (V1), donja (V2) i stražnja (V3) strana

14

BILTEN 06 / 2017

Slika 15. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće 2017. i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Slika 16. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće 2017. i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

anticiklone imali relativnu frekvenciju pojavljivanja oko višegodišnjeg srednjaka. Znači, na vrijeme je najčešće utjecalo polje povišenog tlaka, ali je direktni utjecaj an-ticiklona bio manje izražen.

Na sjevernom Jadranu ciklonalna aktivnost bila je manja od uobičajene. Svega je pet dana u sezoni imalo tip vremena N1 (prednja (istočna) strana ciklone) – pri čemu tri u travnju, a po jedan u ostala dva mjeseca. Oborinske prilike više su bile vezane uz prolazak fron-ti, odnosno premještanje dolina (prednja strana doline (Dol1)), te osobito uz jugozapadno strujanje (SWS), a količina oborina ionako je na sjevernom Jadranu bila manja od prosječe (prema klimatološkoj ocjeni oborin-skih prilika u proljeću).

Prijelazna stanja koja pripadaju vjetrovnom režimu bila su razmjerno rijetka, iako uglavnom u granicama očekivanog za promatranu sezonu. Tijekom 3 dana ožujka (što se opet može povezati s „marčanim bura-ma“) te samo jednom u travnju zabilježen je tip vre-mena sjeveroistočno (NES) i sjeverno (NS) prijelazno stanje.

Neki od tipova vremena koji se inače pojavljuju ri-jetko tijekom proljeća, ove su sezone posve izostali (npr.

os doline Dol2, stražnja (zapadna) strana ciklone N3, zapadno prijelazno stanje WS, itd).

Srednji i južni Jadran

Analiza vremenskih režima pokazuje da je relativna čestina radijacijskog režima na srednjem i južnom Ja-dranu također velika (oko 60%), odnosno ona je samo malo manja nego u unutrašnjosti i na sjevernom Jadra-nu (slika 17). Najviše dana s radijacijskim režimom na južnom Jadranu zabilježeno je u svibnju (22 dana), dok je na srednjem Jadranu i u ožujku i u svibnju zabilježen 21 dan s radijacijskim režimom. Prema očekivanju, raz-doblje od 14, odnosno 15 dana za redom s radijacijskim režimom zabilježeno je također od 12. (13.) do 26.3.

Relativna frekvencija oborinskog režima bila je slič-na na srednjem i južnom Jadranu (oko 15%), a ta uče-stalost nije puno odstupala od one na sjevernom Jadra-nu. Iz toga naravno slijedi da su i vremenske prilike na Jadranu bile pod utjecajem istih sustava, odnosno kao što je prije spomenuto, uglavnom prolaza frontalnih poremećaja (koji su malo češći bili na kopnu nego na

15

BILTEN 06 / 2017

moru – naime, relativna frekvencija oborinskog režima na kopnu je oko 17%).

Vjetrovni režim, čija je relativna čestina tijekom proljeća bila oko 13% na srednjem i 16% na južnom, bio je češći nego na sjevernom Jadranu. Ponajprije je tome doprinio ožujak kada je 5 dana na srednjem te 7 dana na južnom Jadranu vjetrovni režim bio dominan-tan (također se može povezati s „marčanim burama“).

Režim advekcija s jugoistoka (SE advekcija) u ovim je krajevima Hrvatske bio po relativnoj čestini pojav-ljivanja sličan kao i na sjevernom Jadranu (oko 5%), dok je advekcija sa sjeverozapada (NW advekcija) zabi-lježena svega jednom na srednjem i dva puta na južnom Jadranu.

Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Ja-dranu najveću je učestalost, kao i drugdje, imao greben visokog tlaka (g), što je u skladu s analizom režima. Po-tom slijede tipovi vremena bezgradijentno anticiklonal-no (Ba) i bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje uz sličnu relativnu frekvenciju kao i u ostatku Hrvatske.

Mala relativna frekvencija tipova vremena vezanih uz premještanje anticiklone također je u skladu s prijaš-njom analizom – npr. ona je najmanja na južnom dijelu za tip vremena donja (južna) strana anticiklone (V2), jer je spomenuto da su se anticiklone ovog proljeća pre-

mještale sjevernije od naših krajeva. Ostali su tipovi koji pripadaju radijacijskom režimu bili rijetki.

Ciklonalna aktivnost ovog proljeća na srednjem i južnom Jadranu bila je rijetka, a tipovi vremena koji spa-daju u oborinski režim bili su malo zastupljeni - pred-nja (istočna) strana ciklone N1 oko 5%, dok je utjecaj donje (južne) strane ciklone (N2) posve izostao. Ostali tipovi oborinskog režima također su bili razmjerno ri-jetki (prijelazna stanja), a može se izdvojiti samo prolaz fronte (odnosno, prednja strana doline Dol1) čija je re-lativna frekvencija na srednjem Jadranu bila oko 5%.

Nešto je veća bila relativna čestina sjeveroistočnog (NES) i na južnom dijelu istočnog prijelaznog stanja (ES), a to su tipovi vremena koji spadaju u vjetrovni režim.

I na srednjem i na južnom dijelu Jadrana bilo je tipova vremena koji su ovog proljeća posve izostali.

Zaključak

Analiza proljeća po režimima i tipovima vremena u skladu je s klimatološkom ocjenom koja kaže da je ono bilo toplije nego što je uobičajeno uz količinu obori-ne većinom manju od prosjeka. Sinoptički gledano, na vrijeme je najčešće djelovalo polje povišenog tlaka, pri

Slika 17. Relativne čestine vremenskih režima za proljeće 2017. za srednji i južni Jadran

Slika 18. Relativne čestine tipova vremena za proljeće 2017. za srednji i južni Jadran

16

BILTEN 06 / 2017

čemu se iznad naših krajeva zadržavao razmjerno topao i većinom suh zrak. Pritom je utjecaj anticiklona bio uglavnom u granicama normale u odnosu na referen-tno razdoblje 1971. – 2000., a zamjetno su češći nego što je bilo uobičajeno bili tipovi vremena koji pripadaju radijacijskom režimu, ali nisu direktno vezani uz pre-mještanje središta anticiklona blizu nas (greben visokog tlaka (g) te bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba)). Tome u prilog ide i analiza srednjih visinskih stanja za proljetne mjesece prema kojoj je osobito u ožujku i svibnju na vrijeme djelovao greben uz dotok toplijeg zraka, a u travnju je, pod utjecajem doline, u prosje-ku bilo promjenljivije i malo hladnije uz česte prodore hladnijeg zraka sa sjevera kontinenta (nažalost uz poslje-dicu velikih šteta na određenim biljnim kulturama zbog hladnoće - mraza, odnosno jakog noćnog ohlađivanja početkom trećeg desetodnevlja travnja).

Oborinskim su prilikama tijekom proljeća, slično kao i prošlih sezona, najviše doprinijeli prolasci fron-ti, odnosno dolina preko naših područja, a zamjetno je manje bilo djelovanja ciklona koje su se očito premje-štale i zadržavale dalje od našeg dijela Europe. Nameće se zaključak da su općenito ciklone bile manje prisutne ovog proljeća i na području Sredozemlja, pri čemu bi za detaljniju analizu bilo potrebno analizirati i tipove vremena odnosno strujanja na širem području.

U skladu s oborinskim prilikama je i analiza sred-njeg visinskog stanja tijekom proljetnih mjeseci koja pokazuje da je u prosjeku iznad većeg dijela kontinenta, pa tako i kod nas, na vrijeme uglavnom djelovao greben.

Literatura

DWD, 2015., 2016., Europäische WetterberichtLončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj.

Hrv. Meteor. Čas., 29, 31-41

Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57-81

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i nji-hova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavi-jom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Analiza temperaturnih anomalija za lipanj 2017. pokazuje da su na svim analiziranim postajama srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. –1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2.5°C (Komiža) do 4.2°C (Bjelovar, Gospić i Zagreb-Grič).

Odstupanja apsolutne maksimalne temperatu-re zraka za lipanj 2017. bila su viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a nalazila su se u rasponu od 0.9°C (Hvar) do 4.7°C (Varaždin i Lastovo). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u lipnju 2017. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za lipanj 2017. opisane su dominantnom kate-gorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).

Lipanj 2017. okarakteriziran je pozitivnim ano-malijama srednje dnevne temperature zraka, a to je raz-doblje trajalo od 28 do 30 dana. Razdoblje negativnih anomalija bilo je kratkotrajno (1 do 2 dana), dok je na postaji Ogulin 17. i 18. lipnja 2017. srednja dnevna temperatura zraka bila jednaka višegodišnjem prosjeku.

Tijekom lipnja 2017. najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na više-godišnji prosjek kretala su se od 4.9°C u Dubrovniku

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 19. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za LIPANJ 2017. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

17

BILTEN 06 / 2017

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

Pazin Rijeka

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

Sisak Daruvar

Slavonski Brod

Osijek

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

3.4

>994.2

>994.2

>99 3.0

>99

2.9

993.2

>99

3.7

>993.7

>99

3.7

>99

3.3

>99>99 3.8

>99 3.7

>99 4.2

>993.4

>993.2

>993.6

>99

3.3

>99

3.1

>992.5

>993.1

>99

2.7

>99

M. Lošinj

Senj

3.8

3.5

>99

Knin

Šibenik>99

3.0

Poreč

Slika 20. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec LIPANJ 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 21. Mjesečne količine oborine izražene u (%) za mjesec LIPANJ 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

PERCENTILI

ekstremno sušno <2

vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25

normalno 25 - 75

kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98

ekstremno kišno >98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

PazinRijeka

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

87

3999

5157

10 70

22

51

956

10

53

8

68

1977

33

55

1844

7

7580

40 48

8 20

1115

66

18

115

2 8

1

36

2561

4115

11

0

2

128

Senj

113

66

Zadar31

6

18

BILTEN 06 / 2017

Slika 22. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za LIPANJ 2017. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

19

BILTEN 06 / 2017

Slika 23. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za LIPANJ 2017. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

20

BILTEN 06 / 2017

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za lipanj 2017. i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C) u lipnju (do 2016.)

u razdoblju od kada su raspolo-

živi podaci

Datum kada je postignuta najviša

vrijednost (* označava

nepotpuni niz)

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C)u lipnju 2017.

Datum kada je postignuta

vrijednost najviše izmjerene

temperatureu lipnju 2017.

Dubrovnik 1961. 35,7 13.6.2003.* 31,1 11.6.Senj 1948. 36,3 12.6.2003.* 34,2 22.6.Šibenik 1949. 37,6 25.6.2007. 33,2 25.6.Slavonski Brod 1963. 37,0 28.6.1963. 34,5 23.6.Knin 1949. 39,3 29.6.2006. 36,2 25.6.Rijeka 1948. 36,7 12.6.2003. 33,0 24.6.Karlovac 1949. 39,2 30.6.1950. 35,5 22. i 23.6.Osijek 1899. 39,6 20.6.1908.* 34,6 23.6.Hvar 1858. 37,0 29.6.1935.* 31,6 24.6Pazin 1961. 35,6 12.6.2003. 34,5 22.6.Split - Marjan 1948. 38,1 14.6.2003. 34,0 25.6.Ogulin 1949. 35,6 30.6.1950. 33,1 22.6.Komiža 1981. 37,2 29.6.2006. 34,0 25.6.Sisak 1949. 38,1 30.6.1950. 35,5 23.6.Daruvar 1978. 35,5 13.6.2003. 34,5 25.6.Mali Lošinj 1961. 35,6 12.6.1996. 32,3 24.6.Poreč 1981. 33,4 22.6.2002.* 32,3 24.6.Zagreb - Maksimir 1949. 37,6 30.6.1950. 35,0 23.6.Bjelovar 1949. 36,7 24.6.2003. 34,7 23.6.Zagreb - Grič 1861. 37,0 28.6.1935.* 34,4 23.6.Varaždin 1949. 36,0 23.6.2003. 35,0 22.6.Gospić 1872. 35,4 28.6.1935.* 32,0 25.6.Lastovo 1948. 36,2 24.6.2002.* 34,5 25.6.Zadar 1961. 34,6 21.6.2012. 32,0 24.6.Parg 1950. 31,2 27.6.2006.* 29,5 21.6.Puntijarka 1981. 29,4 23.6.2003. 27,9 22.6.Zavižan 1953. 24,4 26.6.2008.* 23,0 21.6.

(11. lipnja) do 9.3°C na postaji Zagreb-Maksimir (23. lipnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno na postaji Zagreb-Mak-simir (7. lipnja) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 3.2°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u lipnju 2017. godine kretala se u rasponu od 18.0°C na Zavižanu do 30.7°C u Kninu. U odnosu na višego-dišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne mak-simalne temperature zraka bile su više od prosjeka, a odstupanja su se kretala od 2.8°C (Komiža) do 5.1°C (Zagreb-Grič). Apsolutni temperaturni maksimumi na-

lazili su se u rasponu od 23.0°C (Zavižan, 21. lipnja) do 36.2°C (Knin, 25. lipnja).

Srednje mjesečne minimalne temperature zra-ka u lipnju 2017. bile su iznad višegodišnjeg prosjeka (19611990.), a odstupanja su se kretala od 1.8°C u Du-brovniku do 4.3°C u Bjelovaru. Srednja mjesečna mini-malna temperatura zraka bila je u rasponu od 9.8°C na Zavižanu do 21.8°C na postaji Split-Marjan. Apsolutni temperaturni minimumi kretali su se od 1.5°C na Za-vižanu (8. lipnja) do 18.9°C na postaji Split-Marjan (8. i 9. lipnja).

Anliza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka za lipanj 2017. je pokazala da su na postaji Za-

21

BILTEN 06 / 2017

greb-Grič tri dana lipnja (22., 23. i 24.) u kategoriji izvanredno toplih dana, od kojih je 23. lipnja ujedno i u kategoriji rekordno toplih dana (tablica 1). Na po-stajama Rijeka i Split-Marjan u lipnju 2017. nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka.

Analiza količina oborine za lipanj 2017. godine koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine na ve-ćini analiziranih postaja bile ispod višegodišnjeg prosje-ka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za lipanj 2017. nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (0.4 mm) do 128% tog prosjeka u Poreču (91.0 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za lipanj 2017. opi-sane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Gospića i dio zaleđa srednjeg Jadrana), vrlo sušno (dio središnje i istočne Hrvatske, šire područje Pazina te dio zaleđa srednjeg i južnog Jadrana), sušno (dio središnje i istočne Hrvatske, šire područje Rijeke, srednji i dio južnog Jadrana) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine u lipnju 2017. izmjerena je 22. lipnja na postaji Parg (77.2 mm) koja je ujedno imala i najveću mjesečnu količinu oborine (180.7 mm) za mjesec lipanj.

Na svim analiziranim postajama broj sati sijanja Sunca u lipnju 2017. nadmašio je višegodišnji prosjek (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od 21.5 sati u Kninu gdje je zabilježeno ukupno 285.3 sata sijanja Sunca do 88.5 sati u Osijeku gdje je mjesečna suma sija-nja Sunca iznosila 315.7 sati. Pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca u lipnju 2017. godine u suglasju su s negativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake.

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U lipnju 2017. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani na

način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja lipnja uspoređene s teorijskim percentilima koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za lipanj iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. – 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova suš-nih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

U kontinentalnoj unutrašnjosti su u lipnju zabi-lježeni pretežno sušni uvjeti. Na području Slavonskog Broda i Bjelovara tijekom lipnja su se izmjenjivale suš-ne (percentil 9 do 25) s vrlo sušnim prilikama (percen-til 2 do 9), a slično je bilo u drugoj polovici lipnja na području Križevaca, Varaždina i Karlovca. Najsušnije je bilo na području Siska gdje je od početka lipnja do njegove zadnje pentade zabilježena ekstremno niska ko-ličina oborine za to razdoblje (percentil < 2). S druge strane, na području Osijeka su u prvoj pentadi lipnja za-bilježene kišne prilike (percentil 75 do 91) koje su zbog sušnog razdoblja u trajanju od 24 dana do kraja mjeseca prešle u sušne. Na području Zagreba su, nakon kišne prve dekade, prevladale normalne oborinske prilike za lipanj. Na svim postajama zabilježeno je sušno razdoblje u trajanju od 11 do 18 dana.

Na području Gorskog kotara su tijekom prve polo-vice lipnja (Ogulin), odnosno prve dvije dekade lipnja (Parg), prevladavale sušne, a potom i vrlo sušne prilike. Do kraja mjeseca kumulativna količina oborine bila je u granicama normale. Na najvišoj postaji Zavižan te u Lici (Gospić) tijekom lipnja kumulativna količina obo-rine postupno je ukazivala na sušne, potom vrlo sušne, a do kraja mjeseca i na ekstremno sušne prilike. Naime, krajem svibnja započeo je slijed dana s dnevnom ko-ličinom oborine manjom od 1 mm koji je u Gospiću neprekidno trajao 28 dana, a na Zavižanu 32 dana.

Na području Jadrana su tijekom prve polovice lip-nja prevladale sušne prilike koje su na većini postaja prešle u vrlo sušne. U unutrašnjosti Istre je u drugoj po-lovici lipnja bilo ekstremno sušno. U Senju je, pak, veći dio lipnja bilo ekstremno sušno zbog slijeda od 23 sušna dana koji se nastavio iz kraja svibnja. Ipak, zbog zabi-lježene oborine u posljednja dva dana mjeseca, ukupna količina oborine bila je u granicama normale za lipanj. Na postaji Mali Lošinj su u prvoj polovici lipnja zabi-lježene sušne prilike, a zatim su do kraja mjeseca bile

Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Zagreb-Grič, lipanj 2017. Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom.

ZAGREB-GRIČ - izvanredno topli i rekordno topli dani u lipnju 2017.Izvanredno topli dani 22.6. 23.6. 24.6.Srednja dnevna temp. (°C) 27.8 29.6 28.7

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1862. – 2016.)

28.7 2000..

28.6 2002.

29.0 2016.

22

BILTEN 06 / 2017

Slika 24. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za LIPANJ 2017.

23

BILTEN 06 / 2017

u granicama normale. Na dalmatinskim postajama i u Dubrovniku prevladavale su vrlo sušne prilike, osobito u drugoj polovici lipnja. Na južnim dalmatinskim oto-cima (Hvar, Lastovo) tijekom lipnja su prevladale sušne prilike. Na svim postajama u Dalmaciji sušno razdoblje je trajalo od 20 do 23 dana, a započelo je krajem svib-nja. Najdulje sušno razdoblje potrajalo je u Dubrovni-ku, 38 dana.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U lipnju 2017. godine ekstremno sušni uvjeti zabi-lježeni su u Dubrovniku, Gospiću, Kninu, Split Marja-nu i Šibeniku (SPI1; -2.81, -2.43, -2.15, -2.65 i -2.26). Umjereno sušni uvjeti bili su u Bjelovaru, Pazinu, Sisku, Slavonskom Brodu, Zadru i Zavižanu (SPI1; -1.12, -1.34, -1.37, -1.08, -1.36 i -1.41), dok su oborinski uvjeti u granicama normale bili u Daruvaru, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osije-ku, Pargu, Rijeci, Senju, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI1; -0.62, -0.91, -0.92, -0.91, 0.34, -0.48, -0.95, 0.58, -0.85, -0.28, -0.20 i 0.41).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali zabilježeni su ek-stremno sušni uvjeti u Kninu (SPI3; -2.56), a vrlo sušni u Gospiću (SPI3; -1.94). Umjereno sušni uvjeti bili su u

Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Križevcima, Pazinu, Rijeci i Split Marjanu (SPI3; -1.15, -1.18, -1.18, -1.46, -1.25, -1.04 i -1.49). Oborinski uvjeti u granicama nor-male bili su u Hvaru, Karlovcu, Malom Lošinju, Ogu-linu, Osijeku, Pargu, Senju, Sisku, Šibeniku, Varaždi-nu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI3; -0.19, -0.98, 0.26, -0.74, -0.91, 0.07, -0.49, -0.93, -0.69, -0.83, -0.38, -0.76 i -0.43). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Slavonskom Brodu (SPI3; 1.29).

Na 6-mjesečnoj vremenskoj skali vrlo sušni uvjeti bili su u Bjelovaru (SPI6; -1.54), a umjereno sušni uvje-ti u Karlovcu, Križevcima i Zagreb Maksimiru (SPI6; -1.01, -1.42 i -1.09). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Par-gu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Split Marjanu, Šibeni-ku, Varaždinu, Zadru i Zavižanu (SPI6; -0.83, -0.92, -0.85, -0.37, -0.85, 0.27, -0.58, -0.06, -0.41, -0.14, 0.29, 0.14, -0.63, -0.88, -0.28, -0.83, -0.03 i -0.38). Umjereno kišni uvjeti zabilježeni su u Slavonskom Bro-du (SPI6; 1.22).

Oborinski uvjeti na 12-mjesečnoj vremenskoj ska-li bili su vrlo sušni u Bjelovaru, Gospiću, Križevcima, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI12; -1.74, -1.58, -1.83, -1.60 i -1.97). Umjereno sušni uvjeti zabilježe-ni su u Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Split

Slika 25. Kumulativne količine oborine (mm) za LIPANJ 2017., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

24

BILTEN 06 / 2017

Marjanu, Zadru i Zavižanu (SPI12; -1.44, -1.42, -1.11, -1.48, -1.27, -1.28 i -1.02). Oborinski uvjeti u granica-ma normale bili su u Daruvaru, Malom Lošinju, Ogu-linu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Sla-vonskom Brodu i Šibeniku (SPI12; -0.78, 0.16, -0.75, -0.05, -0.59, -0.15, 0.71, -0.34, -0.93, 0.67 i 0.01).

Na 24-mjesečnoj vremenskoj skali prevladavali su umjereno sušni uvjeti u Bjelovaru, Dubrovniku, Hvaru i Pargu (SPI24; -1.01, -1.02, -1.34 i -1.18). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Daruvaru, Gos-piću, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavon-skom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Za-dru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.27, -0.10, 0.28, -0.37, -0.65, 0.43, -0.03, 0.61, 0.57, 0.57, 0.10, 0.58, 0.96, -0.89, 0.71, -0.31, -0.28, -0.33 i -0.33).

Oborinski uvjeti na 48-mjesečnoj vremenskoj ska-li bili su unutar granica normale u Dubrovniku, Gos-piću, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Split Marjanu i Zavižanu (SPI48; 0.43, 0.66, 0.72, 0.43, 0.89, 0.98, 0.46, 0.69, 0.94, 0.09, 0.41 i 0.43). Umjereno kišni uvjeti prevladali su u Bjelovaru, Daruvaru, Ogulinu, Slavonskom Brodu i Šibeniku (SPI48; 1.22, 1.18, 1.19, 1.14 i 1.38), a vrlo kišni uvjeti u Križevcima, Varaždinu i Zagreb Maksimi-ru (SPI48; 1.98, 1.68 i 1.94). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Karlovcu i Sisku (SPI48; 2.17 i 3.50).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura moramag. inž. Ružica Popović

U skladu s godišnjim dobom i ovog lipnja je pre-poznatljiv uobičajeno pozitivan trend površinskih tem-peratura mora od 1.0°C do čak 5.0°C na analiziranim postajama duž istočne obale Jadrana. Pojave negativnih anomalija u određenim danima mjeseca lipnja su uglav-nom vezane za prodor hladnog zraka nad analiziranim područjima i to na mjernim lokacijama sjevernog i dije-la srednjeg Jadrana.

Analiza srednjih mjesečnih temperatura površin-skog sloja mora za mjesec lipanj 2017. godine pokazuje da su bile vrlo ujednačene i iznosile su od 21.2°C u Se-nju, do 23.6°C u Rabu. Pozitivna odstupanja od višego-dišnjeg prosjeka do 2.3°C govore u prilog generalnom zagrijavanju površinske temperature mora.

Maksimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora za mjesec lipanj 2017. godine zabi-lježena je u Rabu i iznosila je 26.5°C. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora za-bilježena u Splitu i iznosila je 25.0°C. Raspon maksi-malnih terminskih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora je iznosio 1.5°C.

TEMPERATURA MORA (°C)

Postaja TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Amplituta (°C)

Senj 21,2 18,9 + 2,3 17,5 25,1 7,6 Rab 23,6 21,6 + 2,0 20,6 26,5 5,9 Šibenik 22,5 21,1 + 1,4 19,0 26,0 7,0 Split 23,0 21,4 + 1,6 19,5 25,0 5,5 Hvar 22,5 22,0 + 0,5 20,2 25,2 5,0 Komiža 22,9 21,9 + 1,0 20,2 25,1 4,9

Tablica 4. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u LIPNJU 2017. godine

Tablica 3. Apsolutne minimalne i maksimalne temperature po-vršinskog sloja mora duž istočne obale Jadrana u dugogodišnjim

periodima za LIPANJ

TEMPERATURA MORA (°C)Postaja Aps. maks. (°C) Aps. min. (°C)

Senj 27,4 11,7Rab 27,9 14,6Šibenik 28,0 15,2Split 27,4 15,5Hvar 26,6 16,4Komiža 28,0 16,9

25

BILTEN 06 / 2017

Slika 26. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LIPANJ 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

26

BILTEN 06 / 2017

Slika 27. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LIPANJ 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− (σ) t− 2(σ)

temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)

27

BILTEN 06 / 2017

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabilje-žena je u Senju i iznosila je 17.5°C. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora za-bilježena je u Rabu i iznosila je 20.6°C. Raspon mini-malnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 3.1°C.

Prema gore navedenim analizama možemo zaklju-čiti da je temperatura površinskog sloja mora u mjese-cu lipnju 2017. godine imala na mjernim postajama istočne obale Jadrana vrijednosti više od višegodišnjeg prosjeka, što govori u prilog povećanja površinske tem-perature mora.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

U lipnju na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj nije bilo značajnijih hidroloških događanja. Uglavnom je zabilježen kontinuirani pad vodostaja, s kretanjem vodostaja unutar granica niskih i srednje niskih voda te niskom vodnošću.

Na Savi je tijekom lipnja bilo izrazito mirno. U prvoj dekadi mjeseca na gornjem dijelu toku bilježi se uz lagane oscilacije manji porast vodostaja, nakon čega

Rijeka Postajalipanj 2017. lipanj 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 75,3 25.06. 56,9 139 252Jasenovac 224 27.06. 137 339 570Slavonski Brod - - 210 471 751Županja 331 30.06. 284 572 943

KupaKamanje 9,24 28.06. 8,73 17,4 30,5Jamnička Kiselica 52,0 05.06. 19,15 43,4 77,4

Mura Mursko Središće 71,3 21.06. 86,6 160 424

DravaBotovo 199 22.06. 145 407 1216Donji Miholjac 302 27.06. 234 540 1396

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 138 70,7 268 493Jasenovac 288 153 580 1163Slavonski Brod - 287 810 1718Županja 467 338 948 2131

KupaKamanje 14,4 13,8 43,5 110Jamnička Kiselica 73,9 33,1 108 261

Mura Mursko Središće 111 113 232 569

DravaBotovo 390 353 701 1468Donji Miholjac 403 384 728 1542

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 543 29.06. 120 729 1565Jasenovac 375 01.06. 178 944 1924Slavonski Brod - - 482 1278 2713Županja 678 01.06. 409 1511 3211

KupaKamanje 55,5 30.06. 20,8 232 631Jamnička Kiselica 125 30.06. 51,8 295 782

Mura Mursko Središće 176 26.06. 144 420 1088

DravaBotovo 669 05.06. 565 1071 1896Donji Miholjac 530 07.06. 486 992 1727

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 5. Minimalni, srednji i maksimalni protok za LIPANJ 2017. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

28

BILTEN 06 / 2017

Slika 28. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau LIPNJU 2017.

Slika 29. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau LIPNJU 2017.

29

BILTEN 06 / 2017

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 30. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LIPNJU 2017. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin lipanj 2017. lipanj 1961. − 2015.

Qsred lipanj 2017. lipanj 1961. − 2015.

Qmaks lipanj 2017. lipanj 1961. − 2015.

30

BILTEN 06 / 2017

sve do kraja mjeseca dolazi do kontinuiranog opadanja vodostaja. Na srednjem i donjem dijelu toka vodosta-ji su tijekom cijelog mjeseca lagano opadali. Kretanje vodostaja duž cijelog toka kreće se u granicama niskih voda, s prisutnom malovodnošću i deficitom otjecanja oko 50%.

Na Dravi veći dio mjeseca vodostaji su uz lagane oscilacije imali trend opadanja. Lagani porast zabilje-žen je krajem mjeseca. Vodostaji su se kretali na granici niskih i srednje niskih voda, a zabilježena malovodnost ogleda se u deficitu otjecanja od oko 45%. Na Dunavu kretanje vodostaja bilo je bez većih oscilacija. Do kraja prve dekade mjeseca vodostaji su lagano rasli, a nakon toga uslijedio je lagani trend opadanja do kraja mjeseca. Kretanje vodostaja bilo je unutar granica srednje niskih voda.

Na Kupi je bilo izrazito mirno. Bez većih oscilaci-ja vodostaji su se kretali unutar granica niskih voda, a zabilježena malovodnost daje deficit otjecanja oko 65% na gornjem dijelu toka, a na donjem oko 30%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u lipnju u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su manji od prosječnih srednjih protoka u lipnju u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u lipnju u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Na zagrebačkom aluvijalnom području, tijekom prve dekade lipnja, mjerne stanice Borovje i Mičevec su bilježile učestale ali male oscilacije razine podzemne vode. U drugoj dekadi i većim dijelom treće se odvijalo kontinuirano opadanje vodostaja, nakon kojeg slijedi porast razine podzemne vode koji traje do kraja mje-seca. Obje mjerne stanice su evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje u prvoj dekadi, a minimalne mje-sečne vodostaje krajem mjeseca. Razlike između ekstre-mnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 26 cm za Borovje i 23 cm za Mičevec. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja obiju stanica su bile niže od prosječnih vrijednosti u lipnju za razdoblje obrade podataka od 1990. – 2014. godine.

Već drugi mjesec zaredom su mjerne stanice drav-skog aluvijalnog područja (Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) bilježile neznatna kretanja razine podzemne vode. To se najbolje očituje u slabo dinamič-

Područje PostajaLIPANJ 2017. LIPANJ 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,32 26.06. 115,40 115,76 116,10Gornja Šuma 115,72 23.06. 115,13 115,91 116,58Gornji Miholjac 104,66 24.06. 103,48 104,78 105,62Čađavica 97,03 30.06. 96,40 97,34 98,08

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,40 115,48 115,89 116,29Gornja Šuma 115,78 115,19 116,02 116,92Gornji Miholjac 104,82 103,50 104,86 105,72Čađavica 97,21 96,43 97,50 98,40

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 115,47 05.06. 115,51 116,06 116,79Gornja Šuma 115,84 06.06. 115,25 116,14 117,31Gornji Miholjac 104,90 01.06. 103,52 104,93 105,91Čađavica 97,36 02.06. 96,47 97,66 98,72

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 2017. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

31

BILTEN 06 / 2017

Slika 31. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LIPANJ 2017. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

32

BILTEN 06 / 2017

nim nivogramima mjernih stanica te u malim razlika-ma između ekstremnih mjesečnih vrijednosti. Te razlike između mjesečnih maksimalnih i minimalnih vodosta-ja su iznosile za Repaš 15 cm, Gornju Šumu 12 cm, Gornji Miholjac 24 cm i Čađavicu 33 cm. Maksimalni mjesečni vodostaji su zabilježeni u prvoj dekadi mje-seca, a minimalni mjesečni vodostaji u trećoj dekadi. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mje-sečnih vodostaja na mjernim stanicama Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica su bile niže od prosječnih minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja, dok su te vrijednosti na mjernoj stanici Repaš bile malo niže od najnižih vrijednosti u lipnju za razdoblje obrade poda-taka 1988. – 2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom lipnja 2017. na po-stajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 32. Na osnovi proračuna vid-ljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Za-grebu i Zadru bila najveća 23. i 8. lipnja (620 m i 459 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 30. i 11. lipnja (2938 m i 2998 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu je iznosila 86 m, a u Zadru 41 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 3 11B – umjereno labilno 0 0 14 50C malo labilno 0 0 1 36D neutralno 5 18 1 3E malo stabilno 2 7 0 0F umjereno stabilno 16 57 0 0G jako stabilno 5 18 0 0

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 4 20B – umjereno labilno 0 0 7 35C malo labilno 0 0 8 40D neutralno 4 19 1 5E malo stabilno 2 10 0 0F umjereno stabilno 8 38 0 0G jako stabilno 7 33 0 0

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za LIPANJ 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

Područje PostajaLIPANJ 2017. LIPANJ 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,37 26.06. 103,12 104,19 106,44Zagreb Mičevec 100,76 25.06. 100,46 101,65 103,08

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 103,51 103,24 104,43 106,75Zagreb Mičevec 100,88 100,58 101,85 103,29

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 103,63 09.06. 103,35 104,69 107,01Zagreb Mičevec 100,99 01.06. 100,68 102,06 103,50

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u LIPNJU 2017. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

33

BILTEN 06 / 2017

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 0 0 14 45prizemna 30 67 0 0podignuta 3 7 0 0visinska 12 26 17 55

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 0 0 9 38prizemna 1 8 0 0podignuta 0 0 1 4visinska 12 92 14 58

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za LIPANJ 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

visine sloja miješanja iznosila je 1623 m (Zagreb) i 1859 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase sta-bilnosti; s čestinom 18%, 7%, 57% i 18%, tablica 8). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (11%, 50%, 36% i 3%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio ne-utralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 19%, 10%, 38% i 33%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (20%, 35%, 40% i 5%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inver-zije (12 slučaja; 26%), prizemne inverzije (30 slučaja; 76%) i podignute inverzije (3 slučaja; 7%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 17 slučajeva s visinskom inverzi-jom (55%) i 14 slučaja bez inverzije (45%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (12 slučaja, 92%) i prizmne inverzije (1 slučaj; 8%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 14 slučaja s visinskom inverzijom

(58%), 1 slučaj s podignutom inverzijom (4%) i 9 slu-čajeva s prizemnom inverzijom (38%).

Onečišćenje zraka i oborineIvona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg...

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere

Slika 32. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u LIPNJU 2017. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC (visina sloja miješanja za 29. 6. na postaji Zagreb je radi potrebe crtanja grafa namještena na 1m).

34

BILTEN 06 / 2017

Slika 33. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza LIPANJ 2017. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pHmax

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 124,1 100 / 98 6,05 5,89-7,08 0,178 0,319 0,260 0,111 0,496 0,127 0,072 0,430 0,323 0,396 0Krapina 54,8 100 / 99 6,05 5,90-7,04 0,470 0,420 0,338 0,286 0,538 0,155 0,223 0,96 0,185 0,230 0Bilogora 36,7 99 / 95 6,23 6,14-7,11 0,316 0,290 0,305 0,198 0,411 0,180 0,108 1,084 0,112 0,106 0Slav. Brod 46,7 98 / 98 5,90 5,69-6,32 0,284 0,393 0,503 0,217 0,750 0,141 0,137 0,760 0,235 0,184 0Karlovac 67,1 100 / 99 6,12 5,96-6,87 0,420 0,434 0,338 0,253 0,585 0,171 0,106 1,009 0,227 0,291 0Ogulin 100,4 100 / 98 5,76 5,61-7,27 0,328 0,318 0,256 0,191 0,213 0,158 0,092 1,06 0,256 0,320 0Zavižan 69,2 95 / 95 6,01 5,94-6,53 1,457 0,281 0,313 0,883 0,301 0,124 0,141 0,755 0,217 0,195 0Rijeka 63,8 100 / 100 6,30 6,11-6,63 1,850 0,417 0,437 1,041 0,331 0,108 0,178 1,57 0,279 0,266 0Zadar 15,6 94 / 94 7,24 7,02-7,37 69,845 1,412 1,165 67,827 0,170 2,954 8,386 33,90 0,182 0,220 0Dubrovnik 0,4 0 / 0 / / / / / / / / / / / / /

Tablica 10. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 2017.

neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kise-line. pH vrijednost takve oborine pada, oborina je kise-la. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 10 prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentraci-ja glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata, te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za lipanj je bila znatno niža od one u svibnju. Maksimalna količina oborine je zabilježena na Puntijarci i iznosila je 124.1 mm, a minimum od 0.4 mm oborine zabilježen je u Dubrovniku, gdje zbog ovako niske količine oborine nije bilo moguće provesti analizu. U prosjeku je pH vri-jednost određena u 89% oborine, dok je koncentracija glavnih iona određena u 87% oborine. U lipnju nisu zabilježene kisele oborine.

Slika 34. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LIPANJ 2017.

35

BILTEN 06 / 2017

Na slici 33 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine, ali pH vrijednost ovisi uvelike i o koncentraciji ostalih komponenata u oborini. pH vrijednosti za lipanj kretale su se od 5.61 (u Ogulinu 17. lipnja u 48.8 mm obori-ne) do 7.37 (u Zadru 26. lipnja u 10.20 mm oborine). Koncentracije kiselih komponenti u lipnju bile su znat-no niže od onih u svibnju. Maksimalne dnevne koncen-tracije sulfata od 1.58 mg S/L i nitrata od 1.92 mg N/L zabilježene su u Karlovcu 8. lipnja u 0.6 mm oborine. Maksimalne mjesečne koncentracije sulfata od 1.17 mg S/L i nitrata od 1.41 mg N/L zabilježene su u Zadru. Minimalna mjesečna koncentracija sulfata zabilježena je u Ogulinu i iznosi 0.256 mg S/L, a minimalna mje-sečna koncentracija nitrata zabilježena je na Zavižanu i iznosi 0.281 mg N/L.

U lipnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo niže od onog u svibnju uslijed manje količine oborine. Na grafu prikazanom na slici 35 može se vidjeti da je minimum ukupnog mje-sečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata (SO4

2--S) isto kao i minimum taloženja dušika u obliku nitrata

(NO3--N) zabilježen na Bilogori. U lipnju su maksi-

mumi ukupnog mjesečnog taloženja sumpora u obliku sulfata (SO4

2--S) i dušika u obliku nitrata zabilježeni na Puntijarci.

Kakvoća zraka

Marko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji u Mirogojskoj cesti 16, prati se koncen-tracija sljedećih polutanata u zraku: NO, NO2, CO, SO2, O3.

Tijekom lipnja 2017. godine satne vrijednosti NO2 nisu prekoračile graničnu vrijednost (GV), donji (DPP) i gornji prag procjene (GPP) i kretale su se od min. 0.62 µg/m3 do max. 54.97 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncentracija iznosila 15.98 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozo-na (O3) devet puta su prekoračile ciljnu vrijednost od 120 µg/m3, a 23. lipnja 2017. izmjerena najviša dnev-

Slika 35. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LIPANJ 2017.

Slika 36. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u LIPNJU 2017.

36

BILTEN 06 / 2017

Tablica 11. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za LIPANJ 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

01. lipanj 2017. 4,38 14,04 1,63 81,05 114,52 0,2402. lipanj 2017. 3,83 15,5 1,96 91,4 128,83 0,2203. lipanj 2017. 2,3 13,64 1,69 100,2 143,68 0,1904. lipanj 2017. 2,61 12,18 1,78 87,79 116,34 0,205. lipanj 2017. 2,36 9,46 1,99 77,13 108,96 0,1706. lipanj 2017. 6,51 20,35 1,53 53,68 85,53 0,2507. lipanj 2017. 3,31 8,54 1,31 68,07 79,18 0,2108. lipanj 2017. 5,6 12,74 1,56 65,15 85,1 0,1809. lipanj 2017. 5,13 17,75 2,93 83,12 116,37 0,2110. lipanj 2017. 1,85 10,2 1,77 88,19 109,99 0,1711. lipanj 2017. 1,85 7,88 1,63 89,48 108,25 0,1612. lipanj 2017. 5,6 21,65 1,51 84,98 116,44 0,2313. lipanj 2017. 3,55 18,16 1,73 97,72 131,09 0,2214. lipanj 2017. 4,42 21,28 1,62 84,49 112,24 0,2115. lipanj 2017. 0,99 10,94 1,29 98,92 133,01 0,2116. lipanj 2017. 4,07 20,88 1,53 80,19 108,41 0,4217. lipanj 2017. 1,16 8,12 1,54 80,25 94,8 0,1918. lipanj 2017. 1,56 9,56 1,42 79,35 95,35 0,1419. lipanj 2017. 3,3 15,18 2,09 90,25 118,11 0,1720. lipanj 2017. 4,94 22,2 2,61 85,47 117,18 0,2321. lipanj 2017. 3,35 24,12 2,56 112,26 143,44 0,2322. lipanj 2017. 1,91 17,64 2,39 97,81 136,31 0,2223. lipanj 2017. 2,37 21,46 2,75 133,01 160,04 0,2624. lipanj 2017. 1,1 13,92 2,37 110,84 149,62 0,2325. lipanj 2017. 1,16 10,65 1,94 99,99 137,12 0,2326. lipanj 2017. 4,51 17,74 2,15 70,4 99,31 0,1827. lipanj 2017. 4,3 20,69 3,02 77,16 97,59 0,2128. lipanj 2017. 6,4 23,56 2,74 65,99 86,04 0,2529. lipanj 2017. 4,1 17,26 1,68 94,48 112,99 0,1730. lipanj 2017. 6,05 22,23 2,22 70,98 85,59 0,19

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatora

na osmosatna srednja vrijednost prizemnog ozona (O3) iznosila je 160.04 µg/m3, što je i najviša izmjerena vri-jednost u mjesecu lipnju. Ukupno od siječnja do lipnja 2017. zabilježeno je 15 prekoračenja ciljne vrijednosti (prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12). Ciljna vrijednost ne smije biti prekora-

čena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine). Satne i dnevne vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekiva-no dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

37

BILTEN 06 / 2017

Tablica 12. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za LIPANJ 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 30 30 30 30 30 30Valjanih izračuna 30 30 30 30 30 30Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100Prosjek 3,486 15,984 1,965 86,66 114,381 0,213Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 9 0Minimum 0,99 7,88 1,29 53,68 79,18 0,14Maksimum 6,51 24,12 3,02 133,01 160,04 0,42Percentil 98 6,446 23,795 2,968 120,975 153,996 0,327Medijan 3,45 16,38 1,775 85,225 113,755 0,21Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 13. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za LIPANJ 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 720 720 720 720 720 720 720 720Ispravnih uzoraka 720 720 720 720 720 720 720 720Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100 100 100Prosjek 3,486 15,984 11,1 1,964 86,66 0,175 86,651 0,175Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 0,04 0,62 0,45 0,84 18,41 0,09 33,38 0,1Maksimum 34,25 54,97 56,16 6,4 174,49 1,48 160,04 0,42Percentil 98 16,607 42,954 35,627 3,529 152,91 0,3 142,845 0,25Medijan 2,225 14,155 9,39 1,83 82,935 0,16 83,165 0,17Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 0Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatora

38

BILTEN 06 / 2017

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom lip-nja 2017. godine u odnosu na koncentracije dušikovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2), ugljiko-vog monoksida (CO) i prizemnog ozona (O3) bio čist ili neznatno onečišćen.

Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-

renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih

vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do

24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba

postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.

Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

Prosječni osjet ugode u lipnju u cijeloj je Hvatskoj bio ugodan, u Zagrebu je bio u granicama normale, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske bio topliji od prosječ-nog.

U prvoj dekadi u unutrašnjosti su jutra bila ugod-no svježa do ugodno topla, a na obali uglavnom ugodno topla ili topla. Večeri su bile ugodne ili ugodno svježe, a u gorskom dijelu povremeno svježe. U popodnevnim je satima prevladavalo ugodno toplo ili toplo, u Splitu toplo, a u nekoliko navrata i vruće. U Gospiću je osjet ugode bio u svim terminima u granicama normale, kao i jutra i popodneva u Zagrebu te popodneva u Slavon-skom Brodu. Jutra i večeri u Slavonskom Brodu te svi termini u Splitu bili su topliji od prosječnih, dok su u Zagrebu večeri bile znatno toplije nego što je to uobiča-jeno početkom lipnja.

Druga dekada bila je slična prethodnoj. Jutra i ve-čeri u unutrašnjosti bili su ugodni ili ugodno svježi, dok je u Gospiću u večernjim satima u nekoliko navrata bilo svježe. Popodneva u unutrašnjosti bila su ugodno topla ili topla i rijetko vruća, dok je u Splitu u popodnevnim satima bilo toplo ili vruće. Većim dijelom osjet ugode bio je u granicama normale. Toplija od normale bila su popodneva u Gospiću i svi termini u Splitu, dok su u Zagrebu večeri bile znatno toplije od prosječnih.

U trećoj dekadi je zatoplilo, a jutra i večeri u unu-trašnjosti bili su ugodni ili ugodno topli. U Splitu su jutra bila topla i rjeđe vruća, a večeri ugodne ili ugodno tople. U popodnevnim satima je u Zagrebu i Gospiću bilo toplo ili vruće, dok su u Slavonskom Brodu i Splitu popodneva najčešće bila vruća, a u nekoliko navrata i vrlo vruća. U ovoj dekadi je u granicama normale bio samo osjet ugode ujutro i popodne u Zagrebu te ujutro u Gospiću. Topliji od normale bili su svi termini u Sla-vonskom Brodu, popodneva i večeri u Gospiću i jutra u Splitu. Popodneva i večeri u Splitu bili su znatno topliji od prosječnih, dok su od normalnih prilika najviše od-stupale večeri u Zagrebu koje su bile izvanredno toplije od prosječnih.

Slika 37. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u LIPNJU 2017.

39

BILTEN 06 / 2017

Slika 38. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za LIPANJ 2017. godine

vrlo hladno

hladnosvježeugodno svježeugodnougodno toplotoplovrućevrlo vruće

-5048131823293541

PET (°C)

izvanredno hladnije od normaleznatno hladnije od normalehladnije od normalenormalnotoplije od normaleznatno toplije od normaleizvanredno toplije od normale

Odstupanje

Zagreb Slavonski Brod Gospić Split-Marjan

40

BILTEN 06 / 2017

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Globalna ozračenost

Vrijednosti globalne ozračenosti u lipnju 2017. poprimale su iznose od približno 68000 J/cm2 u Par-gu (izuzev Osijeka gdje je globalna ozračenost bila oko 65000 J/cm2, ali sa puno nedostajućih podataka; vidi tablicu 14) do 81700 J/cm2 u Dubrovniku. Izuzev Par-ga, sve ostale postaje mjerile su više od 70000 J/cm2,

a najviše ozračenosti na većini postaja bilo je u drugoj dekadi. Dnevno je u prosjeku globalne ozračenosti bilo između 2270 J/cm2 mjerenih u Pargu do 2720 J/cm2 mjerenih u Dubrovniku. Dnevni maksimumi su na svim postajama, osim u Zagrebu, bili iznad 3000 J/cm2, a najveći je bio u Križevcima (3220 J/cm2) izmjeren 8. lipnja.

Difuzna ozračenost

Mjesečne sume difuzne ozračenosti u lipnju 2017 su bile u rasponu od približno 16730 J/cm2 izmjerenih

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 2363,4 2986,2 1075,8 70901,3 23412,7 24607,8 22880,8 0Križevci 2571,7 3220,6 1293,2 77150,7 25965 26809,1 24376,6 4Osijek 2170,0 3038,1 0 65100 18438,5 23984,9 22676,6 101Parg 2274,8 3188,5 408,4 68244 22179,6 25843,4 20221 0Rijeka 2453,0 3106,5 852 73590,9 25508,6 27077,7 21004,6 0Gospić 2481,0 3023,1 1217,9 74428,9 25505,9 24875,3 24047,7 0Zadar 2631,2 3183,9 1018,5 78934,8 26190,9 28087,3 24656,6 0Split 2710,1 3075,3 1082 81303 26925,1 26276,5 28101,4 0Dubrovnik 2723,8 3107,5 1192,3 81713,1 28019,7 26532,6 27160,8 3

Zagreb-Maksimir 557,6 1039,6 187,6 16729,1 5728 4967,8 6033,3 0Osijek 624,2 1189,6 0 18725 5243,6 6910,3 6571,1 101Rijeka 715,4 1210,4 278,3 21463 7289,1 6640,2 7533,7 0Gospić 705,6 1301,6 203,4 21168,1 7132,6 7069,3 6966,2 0Zadar 632,6 1079,5 260,5 18977,9 6594,7 5850,7 6532,5 0Split 660,4 1225,9 308,3 19810,8 7106,7 6412,3 6291,8 0Dubrovnik 657,1 1217,2 291,2 19712,3 6542,7 6503,7 6665,9 3

(SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 14. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – LIPANJ, 2017.

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir - - - - - -Križevci 10,4 14,4 312,8 103,6 117,2 92Osijek 10,5 14,2 314,7 100,7 104,4 109,6Parg - - - - - -Rijeka - - - - - -Gospić 10,6 14,8 318,6 102,8 108,7 107,1Zadar 11,0 14,1 328,9 104,3 121,6 103Split 11,6 14,1 348,2 111 114,8 122,4Dubrovnik 11,3 13,4 337,8 116 110,7 111,1

Tablica 15. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – LIPANJ, 2017.

41

BILTEN 06 / 2017

Slika 39. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti i trajanje sijanja Sunca u LIPNJU 2017. godine

42

BILTEN 06 / 2017

Slika 40.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za LIPANJ 2016/17 godine (podaci za 2016 godinu preuzeti iz biltena za lipanj 2016 godine.)

Slika 41 Statistika trajanja sijanja Sunca u LIPNJU 2017. godine i usporedba sa istim razdobljem 2016. godine

u Zagrebu do 21450 J/cm2 izmjerenih u Rijeci. Samo je Gospić, uz Rijeku, imao sumu difuzne ozračenosti višu od 21000 J/cm2, dok su vrijednosti ostalih postaja bile ispod 20000 J/cm2. Najniži iznos srednje dnevne difuzne ozračenosti imao je Zagreb (557.6 J/cm2), a slijedili su ga Zadar (632.6 J/cm2), Split i Dubrovnik (oko 660 J/cm2), Gospić (705.6 J/cm2), dok je naveći dnevni srednjak u iznosu od 715.4 J/cm2 imala Rijeka. Dnevni maksimumi su bili u rasponu od 1039.6 J/cm2 u Zagrebu do 1301.6 J/cm2 u Gospiću.

Trajanje sijanja Sunca

Za lipanj 2017. nisu dostupni podaci o trajanju si-janja Sunca za postaje Zagreb, Parg i Rijeka.

Trajanje sijanja Sunca u lipnju 2017. bilo je u ras-ponu od 312.8 sati izmjerenih u Križevcima do 348.2 sata izmjerenih u Splitu. Srednje dnevne vrijednosti in-solacije na kontinentalnim postajama bile su oko 10.5, a na jadranskim postajama oko 11 sati. Najveća srednja dnevna vrijednost insolacije u iznosu od 11.6 sati bila je u Splitu. Dnevni maksimumi na svim postajama izuzev Dubrovnika su bili iznad 14 sati, dok je najveći izmje-ren u Gospiću 12. lipnja u iznosu od 14.8 sati.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Tlo je ovog mjeseca na 5 cm dubine u cijeloj Hr-vatskoj bilo u klasi ekstremno toplo. Srednja mjesečna

43

BILTEN 06 / 2017

temperatura bila je viša od prosječne višegodišnje u Bje-lovaru za 5.7°C, Gospiću 5.9°C, a u Zadru i za 7.3°C. Terminska maksimalna temperatura tla na spomenutoj dubini narasla je u Bjelovaru do 38.6°C, Poreču 39.8°C, Zadru do 40.6°C, Rabu 40.7°C, a u Split Marjanu i do 45.7°C.

Bilanca vode u tlu bila je na svim promatranim lo-kalitetima tijekom svih dekada negativna.

Vrijedno je istaknuti kako je vrijednost referentne eavapotranspiracije u trećoj dekadi mjeseca na postaji Zagreb ista s vrijednosti u Zadru. No, zbog u Zagrebu

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

Gospić

Poreč Ogulin

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Dubrovnik

5.5

5.05.7

4.5 4.7

5.3

6.3

4.7

5.9

6.2

Pazin4.9

4.5

Zadar7.3

6.4

Slika 43. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za LIPANJ 2017.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 42. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu LIPNJU 2017. godine

44

BILTEN 06 / 2017

veće količine efektivne oborine, negativna bilanca vode u Zadru je veća.

Najveća negativna bilanca bila je u drugoj dekadi mjeseca. Tijekom te dekade iz tla se prosječno dnevno gubilo u Osijeku 5.1 mm, Zagrebu 5.6 mm, a u Zadru 6.1 mm vode.

Efektivne oborine bilo je na postaji u Osijeku i Za-grebu najmanje u drugoj, a u Zadru tijekom prve de-kade.

Dakle, biljke s kratkim korijenovim sustavom mo-rale su se navodnjavati.

ŠUMSKI POŽARI

Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž.

U lipnju se na Jadranu, osobito u Dalmaciji nasta-vilo sušno razdoblje, pa je bilo požara raslinja. Uslijed nepovoljnih meteoroloških prilika bilo je problema pri-likom njihovog gašenja.

Što se sinoptičkih prilika tiče, u najvećem dijelu mjeseca na vrijeme je utjecalo polje visokog ili srednjeg tlaka zraka, a povremeni prodori vlažnog i nestabilnog zraka donijeli su oborine uglavnom u kontinentalni dio zemlje, često kao grmljavinsko nevrijeme. Ti su prodori rijetko dospjeli na Jadran, pogotovo Dalmaciju. Između 19. i 25. lipnja našu zemlju je zahvatio prvi toplinski val ove godine kada je s juga kontinenta pritjecao vrlo topao zrak.

Na Jadranu je bilo povremeno jakog, pa i olujnog vjetra, što je bilo povezano s prolaskom atmosferskih su-stava te jačanja grebena anticiklone. Jaka bura otežavala je gašenje požara 17. i 18. lipnja.

Analiziran je indeks koji pokazuje požarnu ugrože-nost uslijed vremenskih prilika.

Tijekom cijele godine računa se meteorološki in-deks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za glavne meteorološke postaje u Hr-vatskoj. S 1. travnjem se počinje računati meteorološki indeks i za dodatne postaje na Jadranu i priobalju da bi se dobio bolji pregled o stanju biljnog pokrova, od-nosno gorivog materijala. Meteorološki indeks (MIOP) pokazuje kako na vlažnost gorivog materijala utječu me-teorološki elementi, odnosno brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost, te količina oborine, a povezani su s vremenskim situacijama i klimatskim prilikama na određenom području.

MIOP se izrađuje za 40 meteoroloških postaja na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu:

Poreč, Rovinj-grad, Pazin, Pula-grad, Rijeka, Senj, Rab, Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split-Marjan, Knin,

Sinj, Imotski, Hvar, Komiža, Lastovo, Ploče, Makarska, Dubrovnik, Goveđari-Mljet, Gospić, Otočac i Zavižan, te redovito od 2013. godine za postaje u unutrašnjo-sti-Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice, Gradište, Karlo-vac, Krapina, Križevci, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Sla-vonski Brod, Varaždin, Zagreb-Grič i Zagreb-Maksimir.

Prognostički meteorološki indeks izrađuje dežurni prognostičar za 24 postaje na Jadranu i priobalju sva-kodnevno za sljedeći dan u 14 sati, a pri tome se koristi izračunima nekoliko raznih numeričkih prognostičkih modela. Na osnovi praćenja sinoptičke situacije, te per-formansi prognostičkih modela dežurni prognostičar prognozira vrijednosti pojedinih elemenata vremena koja ulaze u izračun.

Na osnovi direktnog izračuna mezoskalnog nume-ričkog prognostičkog modela Aladin/Alaro svakodnev-no se računa prognostički indeks (PMIOP) za prekosu-tra za mjesta na Jadranu i područjima uz njega.

Iz komponenti stvarnog i prognostičkog MIOP izračunavaju se i klase opasnosti koje mogu s obzirom

Slika 44 Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP)

za LIPANJ 2017.

Slika 45 Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti za LIPANJ 2017.

45

BILTEN 06 / 2017

na vremenske i klimatske prilike, te posredno stanja go-rivog materijala biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika (pridružene su im vrijednosti redom od 1 do 5).

Analiza ovogodišnje srednje mjesečne klase za lipanj (slika 44) pokazuje da je bila umjerena na sje-vernom Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj. U preostalom dijelu priobalja bila je velika, a najveće vrijednosti za-bilježene su u unutrašnjosti Dalmacije, te posebice na području Ploča i otoka Mljeta, gdje je srednja klasa bila čak vrlo velika.

Tijekom protupožarne sezone provodi se jedno-stavna verifikacija prognoziranih klasa opasnosti. Uspo-redba ukupnog broja prognoziranih i stvarnih slučajeva prikazana je na slici 45 i pokazuje da su prognoze bile razmjerno dobro ugođene, odnosno broj prognoziranih i opaženih slučajeva je kod svih klasa približno isti.

OBRANA OD TUČE

Damir Peti, dipl. inž.

Stanje sustava obrane od tuče

Sustav obrane od tuče (nadalje OT) tjekom lipnja djelovao je bez bitnih promjena u odnosu na svibanj.

Djelovanje OT provedeno je u 13 dana, u 11 dana prizemnim generatorima (nadalje generatori) i u 9 dana protugradnim raketama (nadalje rakete). Broj dana s djelovanjima prizemnim generatorima kao i raketama je u okvirima prosjeka 10 godina (prosjek 2006. do 2015. godine; Meteorološki i hidrološki bilten 11/2016, Ta-blica 15., str.39.). Pri djelovanjima je utrošeno 19098 l otopine za prizemne generatore (nadalje otopina) i 917 komada raketa. Utrošak otopine kao i raketa je nešto ispod prosjeka spomenutih 10 godina (prosjek utroška otopine iznosi 20796.8 l a utrošak raketa iznosi 1099.8 komada). Učestalost tučopasnih nevremena je u bila na nivou lipnja prethodne sezone.

Pregled djelovanja OT u razdoblju od 1. lipnja do 30. lipnja 2017. dan je u tablici 16.

Vremenska situacija i pojave

Tijekom lipnja je, na branjenom području ili u ne-posrednoj blizini, u 14 dana bilo nestabilnosti i poja-va tučoopasnih kumulonimbusa. Nestabilnosti su bile učestalije i intenzivnije u zapadnom dijelu branjenog područja.

Sugradice ili tuče je bilo u 11 dana. Sugradica je za-bilježena u 9 dana na 36 postaja obrane od tuče (nadalje postaja), a tuča u 10 dana na 103 postaje. Šteta od tuče je bilo na 28 postaja u 8 dana. Prema dojavama posluži-

telja na postajama štete su se kretale od 5 do 50%. Uče-stalost pojava sugradice ili tuče u ovogodišnjem lipnju je bila iznad prosjeka navedenog niza od 10 godina, dok je po broju postaja sa štetom ispod prosjeka niza.

Najintenzivnije nestabilnosti, kao i lani, dogodile su se u zadnjoj dekadi lipnja 21., 23., 25. i 28. U nastav-ku je dan kratak pregled situacije i djelovanja tih dana.

21. lipnja nestabilnosti su bile posljedica prolaska frontalnog sustava sa N. Prvi razvijeni kumulonimbusi primjećeni su u jugoistočnom dijelu Austrije i sjever-nom dijelu Slovenije oko 15 h. Spuštali su se na jug. Oko 16.30 h iz Slovenije u Hrvatsko Zagorje prelazi-la je prva ćelija višećelijskog sustava kumulonimbusa. Maksimalnu refleksivnost imao je u 16.45 h preko 65 dBz (slika 46). Visina vrha bila je 13 do 15 km a zona refleksivnosti od 55 dBz dosezala je 9 km visine. Ula-skom dublje u Hrvatsko Zagorje, oko 17.00 h, oblak je slabio, da bi oko 17.30 h na desnom kraju mase, SSW od Zagreba, ojačala nova oblačna ćelija sličnih karakte-ristika predhodnoj. Ona je prešla Samoborsko gorje i krećući se prema jugu, iznad Gorskog kotara oko 18.30 h oslabila baš kao i cijeli oblačni sustav. Oko 19.30 h u istočnom dijelu branjenog područja kod Osijeka razvio se novi kumulonimbusni oblak koji se kretao na jug pre-lazeći preko Spačve. Oblak je imao najjači intenzitet i najveće visine u vremenu od 20.00 do 20.30 h južno od Osijeka. Maksimalni intenzitet bio je oko 60 dBz i vrh preko 12 km. Iza toga vremena slabi i napušta branjeno područje. Iz navedenih oblaka pojava tuče ili sugradice bilo je na 14 postaja, od kojih je na 6 bilo šteta, po pro-cjeni poslužitelja od 5 do 50%. Ponajviše šteta bilo je na ulaznim područjima oblaka na branjeno područje u zapadnom dijelu Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Za-grebačke županije. Tijekom poslijepodneva i predvečeri na cijelom branjenom području provedeno je djelovanje generatorima, a u zapadnom i najistočnijem dijelu i ra-ketama. U djelovanjima je utrošeno 2519 l otopine 139 komada raketa od koji je jedna bila neispravna.

Nestabilnosti 23. lipnja uzrokovane su pritje-canjem vlažnog i nestabilnog zraka u sjeverozapadnoj struji vezanoj uz dolinu s hladnom frontom koja se glavninom kretala sjevernije od Hrvatske. Oko 14.30 uočena je oblačna masa kumulonimbusa koja se iz Au-strije preko Slovenije premještala na jugoistok prema branjenom području. Prvi tučoopasni kumulonimbusi, u jačanju, oko 15.30 h prelazili su iz Slovenije na pod-ručje Međimurske i Varaždinske županije. Refleksivnost im je prelazila 60 dBz i vrh 12 km. Oko 16.30 su slabili i nadalje su nastavili put preko Podravine, pretvarajući se u kišnu masu. Iza ovog vala iz Slovenije dolazi nova oblačna masa kumulonimbusa slabijeg intenziteta od predhodne. Prelazila je preko NW i N dijela branjenog područja. Unutar mase oko 20.30 h, između Bijelovara i Siska razvija se izraženiji kumulonimbus maksimalnog intenziteta refleksivnosti od 60 dBz i visine vrha preko

46

BILTEN 06 / 2017

12 km. Ubrzo slabi, a na prednjoj strani mase razvija se linija nestabilnosti na potezu od Virovitice do Siska koja nastavlja kretanje u smjeru ESE. Kumulonimbusi unutar nje postepeno su jačali. Najizraženiji je bio onaj nad područjem Požeške kotline, oko 22.15 h, maksi-malnog intenziteta refleksije oko 60 dBz, visine vrha preko 13 km. Približavajući se Slavonskom Brodu oko 23.15 h, pretvara se u oblačnu masu koja oko 23.30 prelazi u Bosnu. Iz navedenih oblaka bilo je pojave su-gradice ili tuče na 28 postaja, od kojih je na 3 bilo šteta, ponajviše u najsjevernijem dijelu branjenog područja. Prema procjeni poslužitelja štete su bile od 5 do 20%. Tijekom poslijepodneva na cijelom branjenog području provedeno je djelovanje generatorima, a u sjevernom i najistočnijemi i raketama. U djelovanjima je utrošeno 2145 l otopine i 179 komada raketa od kojih su 2 bile neispravne.

25. lipnja u prizemlju, iznad Hrvatske, prevlada-valo je bezgradijentno polje izjednačenog tlaka zraka, a sjevernije iznad Alpa i Panonske nizine protezala se hladna fronta. Sa zapada se približila visinska dolina. Atmosfera je bila nestabilno stratificirana. Oko podneva zamijećena je fronta oblačne mase u zapadnom dijelu Slovenije i kretala se na istok. Pojedini kumulonimbusi imali su intenzitet refleksije do 55 dBz. Oko 14 h juž-ni dio mase jača i približava se Hrvatskom Zagorju. U 14.15 prednji južni dio oblaka intenziteta refleksije 60

dBz i vrha preko 12 km, sa zonom refleksije 55 dBz do 7 km visine, prelazi na branjeno područje, potom preko Hrvatskog Zagorja i Međimurja, te oslabljena odlazi u Mađarsku. Potom na području oko Siska i zapadno od Podravske Slatine jačaju novi kumulonimbusi, sporo se krećući na sjeveroistok poprimaju višećelijsku struktu-ru. Oblaci su najjači intenzitet imali od 16.15 do 16.30, refleksivnost preko 60 dBz, visinu vrha preko 13 km i zone refleksivnosti 55 dBz do 9 km. Potom slabe da bi nad područjem Nove Gradiške i u Podravini sjever-no od Požeške kotline, oko 17.45 h ponovno ojačali. Obje mase potom stavaraju liniju kumulonimbusa, višećelijske strukture, koja se kretala preko branjenog područja na istok. Pojedini kumulonimbusi, unutar linije, oko 18.30 h imali su najjači intenzitet, maksi-malnu refleksivnost preko 60 dBz, visine vrha do 15 km i zona refleksivnosti od 55 dBz dosezala je visinu od 10 km (slika 47). Zapadno od ove mase, oko 18 h, nad područjem Banije i Korduna se formira nova masa oblaka višećelijske strukture. Oblaci su ubrzo zahvati-li južni dio branjenog područja i kod Siska su dosezali intenzitet refleksivnosti od 60 dBz i visinu vrha preko 15 km. Masa je, većim dijelom preko Bosne, nastavila put na istok. Potom su nove mase nailazile iz Slovenije na sjeverozapadni dio branjenog područja. Sve navede-ne mase oblaka iza 19.45 slabe i prelazeći u kišnu masu tijekom noći napuštaju branjeno područje. Od navede-

Tablica 16. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 30. lipnja 2017.

Datum

Rbr.za

datum

Broj LP uakciji sa

raketama

Utrošakraketa

Utrošakraketa

neispravno

Utrošakraketaotkazi

Broj LP u

akciji sagenerat.

Utrošakotopine

(l)

Broj LP sa

sugrad.

Broj LPsa

tučom

Broj LPsa

štetom

1.6.2017 1 14 16 495 2478 3 3 22.6.2017 1 7 40 0 6 480 1689 6 13.6.2017 1 1 2 1 14.6.2017 1 139 431 16.6.2017 1 5 18 564 2353 1 114.6.2017 1 2 4 1 1 116.6.2017 1 477 1431 4 221.6.2017 1 22 139 1 2 569 2519 5 9 622.6.2017 1 135 331 5 8 223.6.2017 1 37 166 2 14 569 2086 5 22 323.6.2017 2 3 13 1 59 59 125.6.2017 1 79 416 0 11 566 3406 9 41 626.6.2017 1 228.6.2017 1 20 103 0 2 563 1993 4 21 829.6.2017 1 1 230.6.2017 1 143 322Ukupno 180 917 3 36 4759 19098 36 103 28

47

BILTEN 06 / 2017

nih oblaka najjačeg intenziteta bilo je pojave sugradice i tuče na 50 postaja, od kojih je na 6 bilo i šteta, po pro-cjeni poslužitelja one su bile od 10 do 20%. Djelovanje prizemnim generatorima provedeno je tijekom podneva i poslijepodneva na cijelom branjenom području. Utro-šeno je 3406 l otopine. Dijelovanje raketama je prove-deno također na cijelom branjenom području tijekom poslijepodneva i predvečeri. U djelovanjima raketama je utrošeno 416 komada raketa.

Nestabilnosti su 28. lipnja bile uzrokovane pribli-žavanjem i prelaskom frontalnog poremećaja preko na-ših krajeva. Poremećaj je bio vezan uz prostranu ciklonu iznad srednje Europe. Jugozapadno strujanje dovlačilo je vlažan i nestabilan zrak nad branjeno područje. Prvi tučoopasni oblaci počeli su dolaziti na branjeno pod-ručje oko 14 h iz područja Slovenije i Banije. Onaj iz Banije oko 14.15 h na području Pokupskog ojačao je do intenziteta refleksivnosti 60 dBz i dosegao je visinu vrha od 15 km. Krećući se na sjever najjači je bio u 14.30 h južno od Zagreba, maksimalne refleksivnosti od 65 dBz i visine zone 55 dbz do visine 10 km. Oko 15 h poči-nje slabiti. Desno od ove, N od Siska, jača nova ćelija koja se kretala preko bjelovarskog područja i Podravine u Mađarsku. Najjači intenzitet je imala južno od Bjelo-vara, refleksivnost do 65 dBz i visinu vrha od 15 km te zone 55 dBz do 9 km (slika 48). Iza ovog oblaka gotovo istim tragom prolazio je novi kumulonimbus slabijeg intenziteta, ali je oko 17 h istočno od Bjelovara nad Bi-logorom, na kratko, ojačao do refleksivnosti od 60 dBz. U Podravini je ponovo oslabio. Potom se preko središ-njeg dijela branjenog područja stvara linija oblaka koja se kreće na sjeveroistok. Pojedine jezgre su na području Podravine, na kratko, dosezale do 60 dBz refleksivnosti. Tog dana je iz navedenih oblaka bilo pojave sugradice ili tuče na 25 postaja OT, od kojih je na 8 bilo šteta, po-najviše u u središnjem dijelu branjenog područja, prema procjeni poslužitelja, one su bile od 5 do 30%. Tijekom poslijepodneva na cijelom branjenom području prove-deno je djelovanje generatorima, a na zapadnom i sre-dišnjem i raketama. U djelovanjima je utrošeno 1993 l otopine i 103 komada raketa.

Ostale dane nevremena su imala lokalni karakter i nestabilnosti su bile slabijeg intenziteta.

Slika 46. Prikaz, produkt MAX-Z radara sa RC Bilogora, vremenske situacije 21.06.2017. u 14.45 UTC.

Slika 48. Prikaz, produkt MAX-Z radara sa RC Osijek, vremenske situacije 28.6.2017. u 14.45 UTC.

Slika 47. Prikaz, produkt MAX-Z radara sa RC Bilogora, vremenske situacije 25.6.2017. u 16.30 UTC.

48

BILTEN 06 / 2017

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom lipnja 2017.

Knjige

Kulturno ozračje Hrvatske - Andre Mohorovičić, [fotografije M. Babić ... et al.]

Zagreb : Laurana, 2013. (Zagreb : Znanje), 197 str. : ilustr. u bojama ; 30 cm

Hodom kroz povijesna razdoblja, od prapovijesnog do novog doba, autor daje pregled do danas očuvanih i reprezentativnih primjeraka kulturnog stvara-laštva čovjeka na prostorima Hrvatske - od malih predmeta do cijelih građevina. Svako poglavlje sadrži opis kulturno-društvenog ozračja te mnoštvo fotografija i ilustracija skulptura, artefakata, lokaliteta, zdanja i drugih predmeta kulturne baštine s ovih prostora.

Moj Zagreb, tak imam te rad = Mein Zagreb = My Zagreb - [urednik = Redakteur = editor Marina Koman]

Zagreb : Duplo P : Laurana : Libar, 1999. ([s. l. : s. n.]), 325 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 34 cm

U ovoj monografiji o Zagrebu kao glavni izvor informacija o razvoju grada i svakodnevnom životu u njemu koriste se stare razglednice. One datiraju s kraja 19. i početka 20. stoljeća i svjedoče nam o modernizaciji i urbanizaciji grada, kada se on počeo ubrzano širiti prema jugu, istoku i zapadu. To je vrijeme kada se u Zagrebu grade mnoge reprezentativne palače, osnivaju brojne znanstvene ustanove, grade nove ulice i trgovi, nacionalno kazalište, glavni kolodvor, uvode rasvjeta, kanalizacija i vodovod, uređuju parkovi i perivoji.

Zagrebom kroz stare razglednice - [tekst Marina Koman, prijevod Biserka Cimeša, Lilijana Fejzić]

Zagreb : Libar, 2003. ([Zagreb] : ZT Zagraf ), 62 str. : ilustr. u bojama, planovi ; 24 cm

Na razglednicama koje su širom Europe slali i posjetitelji i stanovnici Zagre-ba, vidi se kako je grad izgledao i kako se razvijao krajem 19. stoljeća i početkom 20. st.

49

BILTEN 06 / 2017

Časopisi – strani

Agricuiltural and Forest Meteorology vol. 240/241 (2017) : 6 ; vol. 243 (2017) : 9.Ground Water Monitoring & Remediation vol. 37 (2017) : 1.Weather vol. 72 (2017) : 5, 6.WMO Bulletin vol. 66 (2017) : 1.

Časopisi – domaći

Agronomski glasnik (2016) : 4.Bug (2017) : 7-8.Hrvatski geografski glasnik vol. 79 (2017) : 1.Hrvatski planinar vol. 109 (2017) : 6.Hrvatske šume (2017) : 6.Priroda (2017) : 1-2.Vatrogasni vjesnik (2017) : 5.

Obavijest!

Skupni katalog knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske

Skupni katalog omogućuje pronalaženje informacija o tiskanim i elektroničkim izvorima dostupnim u više od 45 knjižničnih kataloga specijalnih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica u Hrvatskoj, uključujući i katalog Naci-onalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Katalog sadrži metapodatke za više od 1.5 miliona bibliografskih zapisa, a pruža i informacije o knjižnici pronađene jedinice knjižnične građe te podatak o dostupnosti građe i raspoloživosti primjerka za posudbu.

Platforma za izradu skupnog kataloga temelji se na primjeni servisa za pronalaženje informacija otvorenog koda VuFind. Detaljnije informacije dostupne su na : http://buki.nsk.hr

Mrežna adresa Skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja:http://skupnikatalog.nsk.hr/

50

BILTEN 06 / 2017

Udaljeni pristup (Shibboleth) na baze podataka JSTOR i IOP

Od 29.06.2017. svim korisnicima iz akademske zajednice u Hrvatskoj omogućen je uda-ljeni pristup putem Shibboleth prijave na baze podataka JSTOR i IOPscience extra.

Upute za udaljeni pristup su objavljene na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku aka-demsku i znnstvenu zajednicu na adresi://baze.nsk.hr

Nove mogućnosti na platformi Web of Science

Clarivate Analytics usavršio je značajke na platformi Web of Science u vezi mogućnosti pretraživanja, pregleda citiranosti i referenci, olakšanog i praktičnijeg pristupa platformi te proširenih mogućnosti filtriranja rezultata.

Detalje o novostima na platformi Web of Science mogu se pročitati na adresi: http://clarivate.com

U lipnju je Clarivate Analytics objavio Journal Citation Report za 2016. godinu prema kojem Hrvatska ima 40 časopisa u JCR-u.

Zanimljivost

Mentimeter - interaktivni alat kojim možete obogatiti svoje prezentacije!

Mentimeter je alat koji korisniku omogućava postavljanje pi-tanja i prikupljanja povratnih informacija za vrijeme prezentacije.

Sudionici svoje odgovore unose preko mobilnih uređaja, a za pristup im je dovoljan samo kod i poveznica. Alat je dostupan u naj-novijim verzijama mrežnih preglednika: Google Chrome, Mozilla Firefox, Safari i Internet Explorer.

Za izradu sadržaja u tom alatu potrebno je izraditi korisnički račun, ali nije potrebno za odgovaranje na pitanja. Dostupna je ver-zija korisničkog računa za obrazovanje.

Alat omogućava besplatnu i plaćenu verziju korisničkog raču-na, a registrirati se može unosom e-adrese i zaporke ili povezivanje s postojećim Facebook ili Google korisničkim računom.

Više o alatu može se saznati na stranicama CARNeta (https://e-laboratorij.carnet.hr/) gdje su i video upute za korištenje!

Uspostavljena je prva internetska veza – 6. lipnja 1969.

Internet je 1969. godine osnovalo američko Ministarstvo obrane. Zvao se ARPANet (Advanced Research Pro-ject Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte). Cilj je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u. Tijekom šezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Zato su inženjeri projektirali ARPANet tako da radi čak i ako dio mreže bude potpuno uništen.

To je bilo ključno za nastanak i popularizaciju interneta “mreže svih mreža” koja se danas sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elek-tronička pošta i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente današnjeg World Wide Weba.

Servis World Wide Web izmišljen je u CERN-u u Švicarskoj 1989. godine, a izmislio ga je Britanac Tim Ber-ners-Lee.

51

BILTEN 06 / 2017

1. lipanj 2017.

Olujno nevrijeme, obilne oborine, pogodili su dije-love Baranje. Za oko pola sata palo je od 40 do 65 li-tara kiše. U naselja ispod Banske kose, Zmajevac, Suza, Kotlina, bujice vode su nosile velike količine mulja. Na lokalnim prometnicama stvorio se sloj od oko 15 cm mulja, pa su te ceste bile zatvorene za sav promet. Voda je prodrla u stambene objekte, izlijevala se iz kanala.

2. lipanj 2017.

Prolom oblaka, dogodio se u bjelovarskom kraju. U pola sata palo je oko 50 litara kiše. Kanali su se prepu-nili, izlijevali u okoliš i na ceste, noseći sa sobom mulj, a bujice su rušile ograde dvorišta. Najviše kiše palo je u naselju Jabučeta, te malo manje u Babotoku. Voda je uništila dio ceste kroz ta naselja. Bujice su odnijele površinski sloj zemlje, pa su se mjestimice mogli vidjeti kablovi položeni u zemlju. Velika količina blata je ušla u dvorišta. Stradale su i kuće. Za pogođeno područje proglašeno je stanje elementarne nepogode.

Tuča, pala na području Ogulina. Nastale su velike štete na poljoprivrednim kulturama. Za pogođeno pod-ručje proglašeno je stanje elementarne nepogode.

16. lipanj 2017.

Grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar, tuča, pogodi-li su dijelove Primorsko goranske, Karlovačke i Ličko

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2017. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

senjske županije. Za pogođene dijelove Karlovačke žu-panije proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog olujnog nevremena i tuče, za Ogulin, Slunj, Plaški, Ba-rilović, Cetingrad i Generalski Stol. Oštećena su krovi-šta, gospodarske zgrade, usjevi, voćnjaci. Šteta je bilo i na cestama, te na eletrovodovima. Tuča je bila veličine jajeta.

Stanje elementarne nepogode zbog tuče proglašeno je i za općinu Plitvička Jezera. Nastale su velike štete u poljoprivredi.

17. lipanj 2017.

Bura, puhala na području Dubrovnika. Bila je jaka, pa avion iz Zagreba nije mogao sletjeti na dubrovački aerodrom. U dolini Neretve bura je otresla plodove sa nasada marelica, šteta se procjenjuje na 80% uroda na 120 stabala.

21. lipanj 2017.

Tuča, pala na području općine Bednja u Hrvat-skom Zagorju. Procjenjuje se da je šteta na ratarskim i povrtlarskim kulturama i 100%, a vinogradi su uništeni oko 80%. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. Šteta je procijenjena na blizu 4 milijuna kuna. Led se zadržao na poljima i sutradan. Tuča je bila veličine lješ-njaka. Pogođeno je i područje Donje Voće, gdje je šteta od tuče bila 2.4 milijuna kuna, pa je i tamo proglašeno stanje elementarne nepogode. Elementarna nepogoda

Učinci bure u voćnjacina doline Neretve, 17. lipnja 2017.Obilna kiša nanijela je velike količine blata na ulice Mlinovca u Bjelovaru, 2. lipnja 2017.

52

BILTEN 06 / 2017

proglašena je također i za područje Novog Golubovca. Tamo se štete cijene na oko 500 000 kuna.

Tuča je padala i na području Zagrebačke župani-je, pa je za Klinča Sela proglašeno stanje elementarne nepogode. Štete su nastale najviše na poljoprivrednim kulturama.

21. do 23. lipanj 2017.

Vrućine i sparine. U Osijeku su zabilježeni epilep-tični napadaji, alergije, kolapsi, ubodi insekata, tem-perature su dosezale 35°C. Sve zdravstvene tegobe se povezuju sa visokom temperaturom. DHMZ je izdao upozorenje na vrućine i sparine, tj., na nepovoljne bio-meteorološke prilike.

23. lipanj 2017.

Grmljavinsko nevrijeme, udari groma. U jednu je osobu udario grom dok se vozila biciklom u blizini Va-raždina. Muškarac je zadobio opekline, ali je preživio. Područje Varaždina i Međimurje ostali su bez struje i interneta, a stradali su i električni uređaji. Mjestimice

je bilo pojave leda, bez veće štete. U Međimurju je bilo srušenih stabala, telefonskih stupova, oštećeni su elek-trovodovi, pa je mjestimice nestajalo struje. S krovova su letjeli crijepovi, pala stabla blokirala su promet, grane su oštećivale automobile. U gornjem Međimurju i na području Čakovca bilo je i tuče.

Oluja je pogodila i Podravinu, ali bez većih po-sljedica. Vjetar je srušio nekoliko stabala, a bilo je i ra-skrivenih krovova. Najviše je štete bilo na popularnom kupalištu Šoderica. Tamo su čupana stabla s korijenjem, ili ih je vjetar prelomio.

Olujno nevrijeme zahvatilo je Babinu Gredu u Brodsko posavskoj županiji. Cijelo selo je izgledalo kao u ratno vrijeme. Nije bilo ulice u kojoj nije bilo srušenih stabala i raznih šteta na kućama. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. Štetu je pričinio orkanski vjetar. Stradala je i crkva, te automobili i usjevi.

25. lipanj 2017.

Grmljavinska oluja, tuča. Oluja je zahvatila goto-vo cijelu sjevernu Hrvatsku i dio Jadrana. U akvatori-ju otoka Krka nevrijeme je prevrnulo barku, kojom se prilikom jedna osoba utopila. U Poreču su olujni vjetar

Općinu Bednja pogodilo je grmljavinsko nevrijeme s obilnom tučom, 21. lipnja 2017.

Oluja u Čakovcu 23. lipnja 2017.

53

BILTEN 06 / 2017

i tuča pričinili velike štete. Vjetar je lomio stabla, a gro-movi su udarali u stabla cijepajući ih. Sličnih posljedica nevremena bilo je u cijeloj Istri, kako na obali, tako i u unutrašnjosti. U Umagu se jedno stablo zapalilo od udara groma. U Roču je izbio manji šumski požar zbog udara groma. Na Buzeštini je bilo i oštećenih krovišta, elektro i telefonski stupovi su se naginjali, pa je mjesti-mice nestajalo struje. Neke su ceste bile zatvorene za

Posljedica olujnog nevremena s tučom u Zagorju, 25. lipnja 2017.

promet zbog palih stabala. Intervenirali su vatrogasci. Bilo je oštećenih automobila, mjestimice je bilo i tuče.

Vjetar je u Zadru puhao brzinom preko 90 km/h. Tamo je oluja trajala oko 15 minuta. Stabla su padala po cestama, a slomljene grane na elektrovodove. Oštećeno je 11 vozila. Jednom američkom turistu je odlomljena grana slomila nogu. Vjetar je nosio kante za smeće, in-ventar ugostiteljskih objekata, po automobilima su pa-

54

BILTEN 06 / 2017

Posljedice olujnog nevremena, 25. lipnja 2017.Zagreb

Zagreb

Zagreb

Zadar

dali razni predmeti, i to dok su automobili bili u vožnji, pa su vozači pretrpjeli šokove. Na jedan je auto pala čak i autoprikolica. Na jednu su osobu pala vrata koja je vje-tar iščupao iz ležišta. Bilo je i poplavljenih kuća, pucala su prozorska stakla. Vjetar je rušio i prometne znakove i rasvjetne stupove. Pojedine su prometnice bile poplav-

ljene, pa je promet biop u kolapsu. Najviše je stradao uži centar grada, tj., poluotok.

U Hrvatskom Zagorju, ponajviše u Humu na Su-tli, padala je tuča veličine oraha, a na nekoliko drugih mjesta veličine lješnjaka, no, bez veće štete. U Bednji je olujni vjetar lomio grane stabala, a stradala je i lipa iz

55

BILTEN 06 / 2017

Crikvenica

Posljedice olujnog nevremena 28. lipnja 2017.

Vukosavljevica

18. stoljeća. Stvorile su se bujice blata koje su oštetile lokalne puteve, a bilo ih je potrebno čistiti od naslaga raznog materijala. U ovoj oluji stradala su i Lepoglava i Ivanec. Oštećene su kuće, usjevi, vjetar je lomio grane i rušio stabla. Nestajalo je struje.

U Međimurju je prometovanje prometnicama bilo otežano zbog srušenih stabala. U Čakovcu su dijelovi grada bili pod vodom zbog obilnih oborina.

Nešto leda je bilo i u Zagrebu, ali je prevladavao pljusak, pa su mnoge ceste kratkotrajno bile pod vo-dom. Padala su i stabla, bilo je oštećenih automobila. Gradom su se kotrljali kontejneri za papir i drugi otpad. U rubnim dijelovima grada bilo je poplavljenih ulica i kuća. Neki su se podvožnjaci našli pod vodom. U Klari je voda na ulici bila do koljena.

U Sisku je orkanski vjetar čupao stabla iz korije-na, a slomljene grane su oštetile brojne automobile. U Osekovu kod Popovače vjetar je skidao crijepove sa krovišta kuća. Padala je i tuča veličine lješnjaka i oraha. Ulice Siska našle su se pod vodom.

Tuča veličine oraha pada je na području Virovitič-ko podravske županije. U okolici Zdenaca, u Podravi-ni je olujni vjetar rušio stabla. Više stabala je palo na željezničku prugu, pa je bio u prekidu promet prema Mađarskoj. Udari groma izazivali su požare na kućama, nestajalo je struje.

Grom je udario u staju u Biškupcu kod Požege i zapalio ju. Stradale su domaće životinje koje su bile u objektu. Očevici spominju rijetko jaku grmljavinu.

Oluja je pogodila i područje Osijeka i Đakova. Le-tjeli su crijepovi, ali i cijeli krovovi. Ulice su bile po-plavljene, kao i neki podrumi. Jaki vjetar lomio je grane stabala, rušio prometne znakove. Zbog raskrivenih kro-vova kiša je prodirala u stambene prostore. Nestajalo je struje u dijelovima grada, pa je stao i tramvajski promet. Na području Aljmaša padala je tuča. U Đakovačkom kraju gromovi su palili bale sijena na poljima.

Slično je bilo i u Baranji. Poplavljen je dječji vrtić u Bilju. Stabla su padala na automobile. Najgore je bilo u Bilju i u Dardi. Kanali su se prepunili kišnicom i izli-jevali u okoliš, plaveći stambene objekte. Uništeno je nekoliko krovišta, na jedno je pao hrast star 300 godina. Nestajalo je struje. Najveće štete nastale su od olujnog vjetra. Mjestimice je palo i preko 60 litara kiše, a ta je količina bila prekomjerna i djelomice je oštetila usjeve, uz vjetar koji ih je povaljao.

Nevrijeme istih karakteristika vladalo je i Vuko-varsko srijemskom županijom, gdje je također nestajalo struje i vodoopskrbe.

28. lipanj 2017.

Grmljavinsko nevrijeme, tuča, olujni vjetar. U Ve-likoj Gorici puhao je olujni vjetar, lomila su se stabla, crijepovi letjeli zrakom, dvorišne ograde su padale. Uni-šteni su plastenici. Za područje Velike Gorice, te općina Kravarsko i Pokupsko proglašeno je stanje elementarne nepogode. Šteta je nastala kao posljedica padanja tuče veličine oraha i olujnog nevremena. Nastale su štete na poljoprivrednim kulturama i stambenim i drugim objektima.

U Zagrebu je olujni vjetar rušio stabla. Jedan sru-šeni jablan je u potpunosti uništio automobil u dvorištu zgrade na Savskoj cesti. Stradalo je još nekoliko vozila. Zabilježena je i pojava tuče veličine oraha. Pokidani su i elektrovodovi.

U Međimurju je padala obilna kiša i puhao jaki vjetar. Bilo je srušenih stabala, uništenih automobila, pokidanih elektrovodova, pa je nestajalo struje. Podvo-žnjaci su bili potopljeni. Kućica autobusnog stajališta je bačena na cestu. Bilo je i tuče.

Nevrijeme je zahvatilo i Popovaču, gdje su padala uglavnom cijela stabla. Oštećeni su razni objekti, a ne-stajalo je i struje.

56

BILTEN 06 / 2017

Posljedice tuče i vjetra u berečkom i ivanskom području, 28. lipnja 2017.

Posljedice olujnog nevremena u Novigradu, 28. lipnja 2017.

57

BILTEN 06 / 2017

U općinama Ivanska i Berek padala je tuča u dva navrata i pričinila veliku štetu usjevima. Puhao je olujni vjetar koji je raskrivao krovove. Zbog prekinutih elek-trovodova nestajalo je struje. Bilo je srušenih stabala i polomljenih grana, a tuča je bila veličine oraha. Olujni vjetar odnio je mreže protiv tuče, koje u tom slučaju nisu bile od koristi.

U parku u Bjelovaru olujni vjetar slomio je neko-liko stabala.

Nevrijeme je zahvatilo i Virovitičko podravsku žu-paniju. Ponegdje je bilo tuče, uz olujni vjetar. Najviše su uništeni plastenici. Samo na plastenicima i proizvod-nji u njima štete su višemilijunske. Vlasnici OPG-ova se ne sjećaju ovakvog olujnog vjetra koji je uništio baš sve plastenike. Zbog toga je proglašeno stanje elemen-tarne nepogode. Obilna kiša je na otvorenim poljima jednostavno potopila povrtlarsku proizvodnju. Vjetar je prikolicu za ubranu papriku odgurao 20 metara. Bilo je srušenih stabala. Padala je obilna kiša koja je plavila pojedine prostore.

U Požegi je vjetar srušio zid u krugu ženske kaznio-nice. Rušilo se drveće, skidali su se crijepovi. Stanovnici su govorili o “divljem vjetru”. Stradali su automobili, vjetar je čupao i cijela krovišta.

U Istri su slomljene grane i stabla padale na elektro-vodove, pa je nestajalo struje. Stradale su kamp kućice, prometni znakovi su savijeni, krovovi su bili raskriveni. Olujni vjetar je nosio sve pred sobom. Stradali su auto-mobili, kontejneri sa smećem su nekontrolirano letjeli na sve strane. Nekoliko krovova garaža je odletjelo. Vje-tar je čupao stabla stara 200 godina. Od palih stabala i grana oštećene su kuće. U lukama je vjetar potopio ne-poznat broj brodica. Puno je cesta bilo zatvoreno za sav promet dok ih vatrogasci nisu raščistili. Dvije su osobe ozlijeđene i poslane u bolnicu. Najviše je bilo pogođeno područje od Umaga do Novigrada. Štete u autokampo-vima su vrlo velike. Olujni vjetar je nastupio naglo, pa su se turisti spašavali kako je tko znao i umio, a zrakom je letjelo doslovce sve, grane, čaše, roba, tende. Vjetar je puhao brzinom većom od 100 km/h. Uz udare munja, prizor je bio kataklizmičan.

U Crikvenici je vjetar potopio nekoliko plovila. Plovila su udarala o rive, i vrlo brzo potonula.

58

BILTEN 06 / 2017

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

Osnivanje ureda WMO-a u Zagrebu

Glavni tajnik Svjetske meteorološke organiza-cije (WMO), prof. dr. sc. Petteri Taalas i ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Nataša Strelec Mahović potpisali su 15. lipnja 2017. u Ljubljani sporazum između WMO-a i DHMZ-a o suradnji na pripremama za osnivanje ure-da WMO-a u Zagrebu za podršku projektima WMO-a u jugoistočnoj Europi.

Osnivanje ureda WMO-a potaknuto je potre-bom za podrškom projektu za uspostavu regionalnog savjetodavnog sustava za rana upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave, South-East Europe Multi-Hazard Early Warning Advisory System (SEE-M-HEWS-A), u kojem sudjeluje 18 meteoroloških, hi-drometeoroloških i hidroloških službi u jugoistočnoj Europi. DHMZ će koordinirati aktivnosti potrebne za osnivanje ovog ureda s Ministarstvom vanjskih i europ-skih poslova i WMO-om.

Potpisivanje sporazuma organizirano je u okviru završne konferencije 1. faze SEE-MHEWS-A projekta održane u Ljubljani (Slovenija) 14. i 15. lipnja 2017. Na konferenciji su sudjelovali direktori ili predstavnici nacionalnih službi iz jugoistočne Europe, a drugi dan konferencije pridružili su se i predstavnici nacionalnih službi nekih zemalja zapadne Europe te predstavnici međuvladinih i međunarodnih organizacija i konzorci-ja kao što su UN Office for Disaster Risk Reduction, UNESCO Regional Bureau for Science and Culture, Svjetska Banka, USAID, EUMETNET, ECMWF, EU-METSAT, ALADIN, HIRLAM, ESSL i drugi.

Svi su naglasili iznimnu važnost projekta kao i želju da se priključe i pomognu u njegovoj realizaciji. Podršku projektu SEE-MHEWS-A dali su glavni taj-nik WMO, prof. dr. Petteri Taalas, stalni predstavnik RH i predsjednik Regionalne asocijacije VI (Europa) WMO-a mr.sc. Ivan Čačić, te voditelj Regionalnog ure-da WMO za Europu, g. Milan Dacić, koji su također sudjelovali na skupu.

SEE-MHEWS-A je projekt visokog znanstvenog i tehničkog potencijala koji može poslužiti i kao pred-ložak sličnim projektima u drugim dijelovima svijeta, primjerice u središnjoj Aziji ili Africi, zbog čega je na konferenciji sudjelovao i predsjednik Regionalne asoci-jacije I (Afrika), dr. sc. Amos Makarau. Za projekt je također zainteresiran i povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, Neven Mimica.

Cilj projekta je uspostava središnje platforme u sklopu koje bi se prikupljali svi mjereni meteorološki, hidrološki i oceanografski podaci, te rezultati nume-ričkih modela za područje cijele jugoistočne Europe, omogućila vizualizacija svih podataka i produkata kao i komunikacija i razmjena informacija između prognosti-

čara iz različitih zemalja, u svrhu izdavanja što točnijih i pravovremenih upozorenja na opasne pojave, posebno u prekograničnom području.

U projekt će se uključiti i meteorolozi i hidrolozi s DHMZ-a gdje će se, kad bude osnovan, nalaziti i ured WMO-a za podršku ovom projektu.

dr. sc. Nataša Strelec Mahovićmr. sc. Ivan Čačić

Novi računski i podatkovni centar ECMWF-a bit će u Bologni (Italija)

Na 90. sastanku Vijeća država članica Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) prihvaćena je ponuda Vlade Italije i regije Emilia Roma-gna o lokaciji novog računskog i podatkovnog centra u Bologni.

Odluka je donesena 22. lipnja 2017. u Readingu (Velika Britanija) na kraju dvodnevnog sastanka Vijeća država članica, izvršnog tijela ECMWF-a.

ECMWF i talijanska vlada su od ožujka ove godi-ne, nakon odabira talijanske ponude pristigle na među-narodni natječaj, detaljno raspravljali pravne, financij-ske i tehničke elemente ponude, te je Florence Rabier, generalna direktorica ECMWF-a, prema nalogu Vijeća za ovaj sastanak pripremila sporazum na visokoj razini s Vladom Republike Italije o novom centru.

Nakon diskusije i glasanja, predstavnici država čla-nica ECMWF-a bili su zadovoljni sporazumom s Ita-lijom i odobrili su Bolonju kao lokaciju novog centra. Zgrada novog podatkovnog i računskog centra treba biti završena do 2019. kada će se u nju useliti novo su-perračunalo ECMWF-a. Sjedište ECMWF-a ostat će i dalje u Velikoj Britaniji.

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Milan Dacić, Ivan Čačić, Nataša Strelec Mahović i Petteri Taalas na sastanku u Ljubljani

59

BILTEN 06 / 2017

Prva nacionalna radionica projekta „DriDanube – Rizici od suše u

Dunavskoj regiji“

Državni hidrometeorološki zavod je 2. lipnja 2017. u Zagrebu, u Kući Europe, organizirao prvu nacionalnu radionicu i predstavljanje međunarodnog EU projekta “DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji” javno-sti i potencijalnim korisnicima krajnjih produkata ovog projekta. Projekt je financiran u sklopu Programa tran-snacionalne suradnje Dunav (Interreg Dunav) i započeo je s provedbom u siječnju 2017. godine. Radionicu je otvorio dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice, koji se i sam bavi istraživanjima vezanima za sušu. Vodite-ljica DriDanube projekta za Hrvatsku, mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin predstavila je plan i strukturu projekta te istaknula kako je za uspješnost projekta neophodna suradnja između provoditelja projekta i korisnika, kako bi se razvili kvalitetni produkti ovog projekta - novi alati za praćenje i procjenu rizika od suše. Cilj projekta Dri-Danube je dogovaranje ujednačenih standarda vezanih za izdavanje upozorenja na sušu, procjenu rizika od suše te pravovremen i kvalitetan odgovor na sušu koji će biti definiran zajedničkom strategijom zemalja Dunavske regije. Na projektu sudjeluje 10 zemalja. Iz Hrvatske sudjeluju DHMZ kao glavni, nacionalni partner i Mi-nistarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) kao pri-druženi strateški partner.

S ciljem upoznavanja s trenutnim stanjem uprav-ljanja sušom u Hrvatskoj i dosad korištenim alatima i strategijama, u prvom dijelu radionice Elizabeta Kos, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike za vodno

gospodarstvo, govorila je o provedbi Nacionalnog pro-jekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim ze-mljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV), dok je Alan Cibilić, zamjenik voditeljice Zavoda za vod-no gospodarstvo u Hrvatskim vodama, predstavio Plan upravljanja vodnim područjima za period 2016.-2021.

U drugom dijelu radionice dr. sc. Ivan Danjek, pomoćnik ravnatelja Savjetodavne službe i agronom govorio je o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu - gospodarsku granu jako osjetljivu na sušu. Dr. sc. Mirko Jukić s BC instituta pokazao je na primjeru kukuruza kako se oplemenjivanjem poljopri-vrednih kultura, s ciljem povećanja njihove tolerantno-sti prema suši, mogu smanjiti gubitci u poljoprivredi prouzrokovani sušom. Prof. dr. sc. Lidija Tadić s Gra-đevinskog fakulteta u Osijeku predstavila je nekoliko metoda i indeksa za ocjenu meteorološke i hidrološke suše koje je koristila sa svojim suradnicima u analizi suše u kontinentalnom dijelu Hrvatske te naglasila da je za borbu protiv suše nužno razvijanje monitoringa i predviđanja. Doc. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak s Geo-fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu predstavila je znanstveni projekt VITCLIC koji je započeo u travnju ove godine i bavi se utjeca-

Sudionici prve nacionalne radionice projekta “DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji”

60

BILTEN 06 / 2017

jem klimatskih promjena, pa tako i suše, na vinogradar-stvo u Hrvatskoj. Po završetku svih izlaganja uslijedila je rasprava, koju je moderirala dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju na DHMZ-u i predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog društva. Sudionici rasprave govorili su o iskustvima i viđenjima kako upravljati sušom te kako se pripremiti na nju. Kao jedan od velikih problema navedeno je nepostojanje jedinstvene državne agronomske baze (baza) podata-ka, analogne državnoj bazi meteoroloških podataka te nepovezanost među postojećim bazama. Problem kod realizacije ovog, ali i sličnih projekata, jest nepostojanje podataka o godišnjim prinosima te obradivim površina-ma po županijama, kao i nepostojanje evidencije o šte-tama nastalim u poljoprivredi kao posljedice prirodnih

nepogoda. Osim toga, predložen je i rad na poboljšanju i razvoju agrometeoroloških modela za izradu mjesečne i sezonske prognoze, kako bi poljoprivrednici mogli bo-lje planirati svoju proizvodnju.

Projekt DriDanube je financiran iz programa In-terreg Dunav u iznosu od 1 974 750 € i trajat će 30 mje-seci. Sljedeća nacionalna radionica predviđena je pred kraj projekta, 2019. godine kada će biti predstavljeni rezultati projekta.

Program i prezentacije DriDanube radionice do-stupni su na mrežnim stranicama DHMZ-a, u rubrici Projekti i suradnja.

Ivana Marinović, mag. phys-geophysmr. sc. Kornelija Špoler Čanić