europa u 16 seminar

26
Europa u 16. stoljeću (Rađanje modernog svijeta) Lovre Lučić

Upload: ruzica-eres

Post on 25-Nov-2015

37 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

Prezentacija

TRANSCRIPT

Europa u 16. stoljeu Ra

Europa u 16. stoljeu(Raanje modernog svijeta)

Lovre Lui16 stoljee je stoljee velikih otkria, genijalnih znanstvenika, knjievnika, i filozofa koji e promijeniti srednovjekovnu europu, i usmjeriti svijet prema onome to predstavlja danas.

Mapa Europe

panjolci i Portugalci otkrivaju Novi svijetStoljee zapoinje s velikim otkriima koja provode panjolski i Portugalski istraivai.

Razlozi:OsmanskaosvajanjaZavretak rekonkviste na Iberskom poluotokuPoboljanje pomorske tehnikePortugalska osvajanjaPortugalski vladari princ Henrik Moreplovac i kralj Ivan II (1481-1495) zaetnici ekspanzionistikepolitike Motivi: suparnitvo sa panjolskom, afriki posjedi i zlato

1487/88. Bartolomeo Diaz oplovio Rt DobreNade1498. Vasco da Gama pristaje u Calicuti Portugal zagospodario azijskom trgovinom (papar, pamuk,zaini, kineska svila i porculan)1500 . Cablar otkrio Brazil

Podjela interesnih svera

1493. bulom Inter coetera pape Aleksandra VI poznati svijetpodijeljen na panjolsku i portugalskupolovicu1494. podjela interesnih sfera modificirana ugovorom u Tordesillasu panjolci koloniziraju srednju ijunu Ameriku, Portugalci osnivaju trgovako carstvo u junoj Aziji (iznimke: panjolski Filipini iportugalski Brazil)Portugal utemeljuje sistem trgovakih uporita od istonoafrikeobale do Japana (na eluCasa daIndiasa sjeditem u Lisabonu)

panjolska U16. stoljeupanjolska je bila jedna od najmonijih zemalja u Europi. Upravljala je veim dijelom Italije i Nizozemske te golemim prekomorskimcarstvomZlatom i srebromiz amerikih rudnika sljevalo se golemo bogatstvo. To zlato je bilo dvosjekli ma jer dolazi do velike inflacije te depopulacije - mnogo stanovnitva odlazi u kolonijePropadanje sela koje je bilo proizvoa hraneKarlo 1 (24. veljae 1500. -21. rujna1558.)CarSvetog Rimskog Carstvakao Karlo V. Kralj panjolske(odnosnoAragona,LenaiKastilije) kaoKarlo I.Glavni tadanji protivnik njegovog carstva je francusko-turski savez s kojim se vode gotovo neprekidni ratovi.Tijekom njegove vladavine u Njemakoj se javlja protestantska vjera koju prihvaa veliki broj tamonjih kneevaU trenutku abdikacije Karlo V. je vladao dananjom Njemakom, Beneluksom, panjolskom, junom Italijom , Sicilijom i Sardinijom, Meksikom, centralnom Amerikom, Kolumbijom, Peruom, Bolivijom

Filip 2Posjedi Habsburgovaca u vrijeme abdikacije Karla 5

Sin Karla 5. Prvi slubeni panjolski kralj (1556.-1598.) kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.),kraljEngleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.) kraljPortugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) ikraljilea (1554.-1556.)Bitka kod LepantaPomorska bitka u kojoj su snage Svete lige kojom je zapovijedao don Juan Austrijski, brat Filipa 2, porazile otomansku flotu.Sveta liga: Republika Venecijapanjolsko carstvo ( s Sicilijom i Napuljom)Republika enovaPapinske draveVeliko vojvodstvo ToskaneVojvodstvo SavojeVojvodstvo UrbinoMalteki vitezoviNa poziv Pia 5, spaavanje Famagoste

Martin Luter i reformacijaIzum tiskarskog stroja dovodi do pojave medijske propagande koju koristi centralna vlast, meutim najvanije je to biblija dolazi irokim masama te Boja rije vie nije monopol sveenstva.ukidanje posrednike instance izmeu Boga i ovjeka-vjernika

1517. Martin Luther, augustinac i profesor teologije na sveuilitu u u Wittenbergu, objavljuje 95 teza protiv davanja oprosta Indulencije1518. U Rimu pokrenut crkveni proces protiv Luthera zbog krivovjerja

1520.Luther javno spaljuje papinsku bulu Exsurge Domine s prijetnjom o izopenju. Tijekom iste godine objavljuje tzv. reformatorske spise: Kranskom plemstvu njemake narodnosti, O babilonskom suanjstvu crkve, O slobodi kranina.

1521.Papa izopuje Luthera i njegove pristaeCar Karlo V saziva dravni sabor u Wormsu sa zahtjevom da Luther opozove svoje uenje. Lutheru se oduzimaju graanska prava i osuuje se na izgon iz Njemake. Pod zatitom saskog kneza izbornika Friedricha Luther bjei u Wartburg1530. Protestanti se udruuju u oruani Schmalkaldenski savez1546.-1547. Vjerski rat u NjemakojReligije u europi oko 1560.

Reformacija crkve,nije se ograniila samo na NjemakuU ekoj nastao Husitkipokret pod vodstvom Jana Husa.U vicarskoj u Zirihu djelovao je Zwingli, a u GeneviJean Calvin ije je uenje steklo veliki broj pristalica i van vicarske (Engleska, kotska, Nizozemska).U Engleskoj Henrik 8 AnglikanciBartolomejska noBartolomejska no24. 8. 1572. uoi dana svetog Bartolomeja Majka francuskog kralja Karla 9. Katarina Medici organizirala pokolj istaknutihhugenota (francuskih protestanata)Masakr se odParizaproirio po cijelojFrancuskoji u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 70.000 hugenota.Nakon toga jedan dio hugenota se vratio na katolianstvo a jedan dio pobjegao u Queebec

Sukob panjolske i EngleskeZa vrijeme vladavine Karla 1. i njegovog sina Filipa 2. u Engleskoj vlada dinastija Tudor.Henrik 8. (1491-1547) Poznat po svojih sedam ena i odvajanju Anglikanske crkveMarija 1. (1553-1558) Pokuala restaurirati katolianstvo, ena Filipa 2.Elizabeta 1. (1558-1603)

Nakon smrti Marije 1, odnosi izmeu Engleske i panjolske su se naglo pogroali zbog politike koju je vodila njena nasljednica, kraljica Elizabeta I. Elizabeta je pomagala nizozemske provincije koje su se odcjepile od panjolskeGusari poput Francisa Drakea uz odobravanje Elizabete napadaju panjolske galijune natovarene zlatomZato Filip 2 gradi veliku flotu poznatu pod nazivom nepobjediva armada koja je trebala izvriti invaziju Engleske1588. armada od 22 ratna i preko 100 naoruanih trgovakih brodova krenula na Englesku. Poraeni u Sjevernom moru, pola armade unitile oluje.

Sir Francis Drake

Situacija u Italiji

Talijanski grad 16. stoljea na primjeru FirenceSrednovjekovna Firentinska republika bila je grad drava koja je obuhvaala Firencu i veinu bogate pokrajine Toskane. Gradom je vladalo vijee zvano Signoria.Tokom 15 stoljea izdigla se obitelj Medici, podrijetlom iz firentinske okolice

Obitelj je stekla veliki utjecaj u Firenci zahvaljujui enormnom bogastvu steenom na trgovini vune, te bankarstvu.Lorenzo de Medici sponzorira izgradnju brojnih zgrada i djelovanje umjetnika poput Michelangela, Leonarda da Vincia, Botticelia.1527. Medici protjerani iz Firence1530 uz pomoc Karla 5 ponovo osvajaju vlast.1533 Alessandro de'Medici proglasio se vojvodom te je tako stvoren Firentinski Dukat. Obitelj je dovoljno utjecajna da postavlja pape- Lorenzov sin Giovanni postaje papa Lav 10Cosimo I. de' Mediciosigurao je1569. naslov nadvojvode koji mu je dodijeliopapaPio V.

Firenca je primjer grada koji se obogatio na trgovini25.000 graana radi u poslovima s vunom.Karakteristike trine ekonomije:a) orijentacija prema tritub) stvaranje proizvodnih vikovac) specijalizacija proizvodnjed) maksimacija dobitie) individualna inicijativaf) dugoronije planiranjevedskaGustav Vasa ( 16. 5. 1496. 29. 9. 1960. )Utemeljitelj dinastije VasaRatovao protivKalmarske unijei oslobodio vedskuodDanske(okupacija1520.-1521.).uveoprotestantizam u vedsku i dao prevesti prvuBiblijuna vedski. Koristei crkvu u vedskoj, postao je moan. osnovaoHelsinki.

Obrati ranog novog vijeka. Antropoloki obrat (homo hierarchicus - homo aequalis),- prijelaz s hijerarhijski koncipirane strukture drutva u kojoj je ovjek dio kozmosa s fiksno odreenom pozicijom determiniranom strukturom kozmosa samog, prema novoj koncepciji koja se temelji na odnosima jednakosti i mobilnosti meu ljudskim biima Politiki obrat- prijelaz od staroga poretka prema modernoj dravi kao politikom kolektivitetu koji je jedini nositelj suvereniteta definiran trima elementima: teritorijem, populacijom i legislativnim monopolom. (primjer panjolske i Engleske)Ekonomski obrat- prijelaz sa statine subzistencijalne ekonomije orijentirane na zadovoljavanje primarnih potreba na dinaminu ekonomiju koju karakterizira trina ekspanzija Prostorni obrat- promijenjena slika svijeta (geografska otkria, kopernikovski univerzum)