seminar ski rad kastodi u cg

UNIVERZITET CRNE GORE EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA

KASTODI POSLOVI U CRNOJ GORINa primjeru Hypo Alpe Adria banke

Mentor:

Studenti:

Podgorica, april 2011.

Kastodi poslovi u Crnoj Gori

SADRAJ:

Uvod

................................................

1 2 2 3 7

1. Definicije kljunih pojmova .......................................... 1.1 . Pojam kastodi poslova i kastodijana ..................... 1.2 . Uloga i mjesto kastodijana na tritu kapitala ....... 2. Kastodi poslovi u Crnoj Gori ..

2.1. Kastodi poslovi u Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica .. 9 2.1.1. Proces rada ................................................................. 9 10

2.1.2. Saldiranje transakcija ..................................................

2.1.3. Kastodi poslovi u Dobrovoljnim penzionim fondovima ..... 12 3. Motivi uvoenja kastodijana Zakljuak Literatura ........................................... 13

............................................................................. 14 15

2


Uvod

Relativno mlado crnogorsko trite kapitala poslednjih godina doivljava promjene, kako u smislu nove zakonske regulative, tako i u smislu definisanja i dobijanja novih institucija. Razvoj trita kapitala je od velikog znaaja za cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje. Miljenja smo da upravo ovaj razvoj treba da dovede do obavljanja kastodi poslova na istom. U naoj zemlji, do skoro, ovi poslovi se nisu prouavali, a rijetki su bili pojedinci ija je radoznalost vodila njihovom istraivanju.Meutim, problematika kastodi poslova kod nas jo uvijek nije dovoljno obraena. Mogunost pruanja kastodi usluga, samo je jedan od naina da se pospjei konkurentnost i razvoj trita kapitala i obezbijedi vei priliv stranih investicija. U ovom radu su objanjeni pojmovi kastodi poslova, obuhvat ovih poslova, nain njihovog obavljanja, znaaj, mogunost njihovog uvoenja kao i efekti uvoenja.

1

Kastodi poslovi u Crnoj Gori1. Definicije kljunih pojmova1.1. Pojam kastodi poslova i kastodijana Da bi trite kapitala dobro funkcionisalo, pored ostalog, neophodna je i dobra pravna regulativa. Regulator treba da uspostavi pravni okvir, na osnovu koga se stvara povjerenje u stabilnost sistema i integritet trita. Neophodnost prisustva ove funkcije, prije svega, ogleda se u tome da se obezbijedi dalji razvoj trita kapitala, kao i da se obezbijedi atraktivnost tog trita investitorima iz zemlje i inostranstva. Jaanje trine infrastrukture jedno je od stratekih pitanja vezanih za razvoj trita kapitala, ne samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu. Pored ostalih elemenata koji mogu da doprinesu jaanju trine infrastrukture, veoma vanu ulogu ima i kastodi (custody) funkcija, koju u svijetu uglavnom obavljaju banke, koje se u okviru redovnih bankarskih poslova bave i investicionim bankarstvom. Kastodi poslovi sa hartijama od vrijednosti (custody, custody services), definiu se kao skup usluga koje neka finansijska institucija prua svojim klijentima u domenu poslovanja sa hartijama od vrijednosti, koje kupuju za sebe ili po nalogu svojih klijenata, a dre ih na raunu hartija od vrijednosti (custody account) u odreenoj finansijskoj instituciji.1 Zbog nepostojanja adekvatnog izraza u naem jeziku za obavljanje ovih poslova, ovaj naziv je preuzet iz strane terminologije, a oznaava brigu, uvanje, staranje o hartijama od vrijednosti. Kastodi raun - na ime je raun hartija od vrijednosti koga otvara kastodi banka, pri emu identitet osobe za iji raun obavlja kastodi poslove nad hartijama od vrijednosti nije nepoznat, niti tajan, ve je jednoznano odreen. Ovaj raun otvara i vodi kastodi banka u ime i za raun klijenta. Ista osoba kod iste kastodi banke moe imati otvoren samo jedan kastodi raun na ime.2 Kastodi raun - anonimni je raun hartija od vrijednosti kojeg otvara kastodi banka, u svoje ime a za raun klijenta, pri emu jedino ona zna identitet osobe za iji raun obavlja poslove kastodija nad hartijama od vrijednosti.3 Kastodi raun - zbirni (omnibus) je raun hartija od vrijednosti kojeg otvara kastodi banka, pri emu jedino ona zna identitet svih osoba za iji raun obavljaposlove kastodija nad hartijama od vrijednosti. Banka otvara i vodi ovaj raun u svoje ime a za raun klijenata. Na

1

Uloga banke skrbnika u mirovinskoj reformi, D.timac, Finansijska teorija i praksa , Zagreb 2002.godine, str.511;2

Prirunik o obavl ja nju skrbnikih poslova , Pod ravska banka, Koprivnica, srpanj 2005. godine Prirunik o obavl ja nju skrbnikih poslova , Pod ravska banka, Koprivnica, srpanj 2005. godine

3

2

Kastodi poslovi u Crnoj Goriovom raunu se u Centralnom registru vodi evidencija vlasnitva svih kastodi klijenata banke koji se odlue za ovakvu vrstu rauna.

Finansijske institucije koje uvaju hartije od vrijednosti za trea lica zovu se kastodijani, a kako su tradicionalno ovaj posao obavljale banke, to govorimo o kastodi banci (custody bank).4 Kastodijani - firme koje obavljaju ove djelatnosti pruaju klijentu administrativne, informacione, pravne i druge usluge koje mu osiguravaju nesmetano obavljanje poslova na tritima kapitala, bez obzira na to da li je to klijentu osnovna djelatnost (kao kod penzionih ili investicionih fondova) ili samo povremena aktivnost kao to je to korporacijskim klijentima, fizikim licima. Kastodi poslovi, inae, podrazumijevaju starateljstvo nad hartijama od vrijednosti klijenta, odnosno brigu o svim vanim dogaanjima koja mogu uticati na njegov portfelj (imovinu). Usluge se uglavnom sastoje od uvanja i registracije hartija, saldiranja I prikupljanja prihoda po osnovu vlasnitva nad hartijama, praenja korporativnih aktivnosti u emitentima klijenta, kao i zakonske regulative. Podatke iz evidencije o hartijama od vrijednosti i klijentima,u ije ime obavlja poslove, banka uva kao poslovnu tajnu. Profitabilnost kastodi poslova ostvaruje se tek nakon nekoliko godina, ali pozitivni efekti se ogledaju u veem broju klijenata, kao i jaanju platnog prometa i depozita.

1.2. Uloga i mjesto kastodijana na tritu kapitala Kastodi servis, odnosno starateljstvo nad hartijama od vrijednosti, je bankarska usluga koja je odavno prisutna u razvijenim zemljama svijeta, a od prije nekoliko godina i u zemljama u okruenju. Berzanski analitiari istiu da je mogunost korienja kastodi servisa od izuzetnog znaaja za svako trite kapitala, jer ga ini atraktivnijim za velike igrae kao to su osiguravajue kue, penzioni i investicioni fondovi, koji su navikli ili imaju obavezu da rade samo preko kastodijana. To je, kako ocjenjuju, posebno vano, jer veliki investitori imaju rezervu prema poslovanju na tritima u razvoju, kakvo je na primjer nae, ako nemaju kastodi servis koji im obezbjeuje sigurnost ulaganja. Kastodi banka obavlja poslove voenja rauna hartija od vrijednosti klijentima i njihovih novanih namjenskih rauna, postupa po nalozima klijenata, obavljajui i druge poslove u skladu sa Zakonom.

4

Mjesto i uloga kastodi banke na tritu kapitala , Vladimir Kaelan, Preduzetnika ekonomija, Vol VIII, Podgorica, decembar 2005.godine

3

Kastodi poslovi u Crnoj GoriJedna od uloga Kastodi banaka je razvoj finansijskog trita u zemlji i privlaenje direktnih investicija iz inostranstva, kreiranjem povoljne investicione klime kroz smanjenje rizika i izgradnjom neophodne tehnike infrastrukture u skladu sa zakonskim propisima. Dakle, imovinu svojih klijenata, kastodi banke uvaju na novanim i na raunima hartija od vrijednosti.

Osnovni poslovi koje za svoje klijente obavljaju kastodi banke su:5 1. voenje back-offica za investicione i penzione fondove, 2. pomo pri post-tradu (kliringu i saldiranju) na tritu kapitala i 3. ulaganje u strane hartije od vrijednosti preko mree korespodentskih rauna.

Kastodijani mogu biti: lokalni, globalni, i podkastodijani. Lokalni kastodijani nude usluge kastodijana za transakcije na lokalnom tritu. Kastodijani vre saldiranje transakcija kroz lokalne i meunarodne depozitarije hartija od vrijednosti. Klijent moe izabrati globalnog kastodijana ili moe vie preferirati da radi sa nekoliko razliitih lokalnih kastodijana. Ukoliko kastodijan pokriva teritorije veeg broja zemalja, tada kaemo da je rije o globalnom kastodijanu, tj. on nudi usluge kastodija na svjetskim tritima. On upravlja hartijama od vrijednosti emitovanim u vie zemalja. lan uesnik kastodi banka je najei most sa inostranim tritima kapitala odnosno, kastodijani nude kastodi usluge za tzv. prekogranine transakcije (cross-border securities transactions). Globalni kastodijani obino imaju podkastodijana ili banku agenta na svakom pojedinanom tritu koja im pomae da klijentima ponude kastodi usluge u inostranstvu. Meu klijentima ovih institucija dominantni su investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajua drutva, banke, brokeri i/ili dileri, kao i ostali korporativni klijenti. U svijetu se kao najvaniji i najzahtjevniji klijenti istiu penzioni fondovi, a esto njihovi zahtjevi diktiraju nain i tempo razvoja kastodijana. Kastodijani ne obavljaju brokersko-dilerske poslove, kao ni poslove preuzimanja emisije, investicionog menadera ili savjetnika. Takoe, oni ne obavljaju poslove koji su osnovni biznis za CDA. S druge strane, CDA ne vodi novane raune svojih klijenata.Vano je rei i da kastodijani nisu centralni, ve meukastodijani i to samo za svoje klijente. Kastodijani ne

5

Mjesto i uloga kastod i ban ke na tritu kapitala , Vladimir Kadelan, Preduzetnika ekonomija, Vol VIII, Podgorica, decembar 2005.godine

4

Kastodi poslovi u Crnoj Goriobavljaju kliring i saldiranje, ve pruaju pomo da se za njihove klijente ti procesi uspjeno okonaju.6

6

Mjesto i uloga kastodi banke na tritu kapitala , Vladimir Kadelan, Preduzetnika ekonomija, Vol VIII, Podgorica, decembar 2005.godine

5


U osnovne globalne usluge spadaju:7 uvanje aktive, saldiranje trgovina i rjeavanje nastalih problema, davanje savjeta u vezi sa korporativnim aktivnostima, sakupljanje prihoda, povraaj poreza i transfer novca, dok u osnovne lokalne usluge ubrajamo: direktnu on-line vezu sa sistemom za kliring i saldiranje za potvrivanje ili otkazivanje trgovina i za njihovo saldiranje, kliring u ime stranog investitora koji nije uesnik sistema kliringa, sakupljanje prihoda, povraaj poreza, transfer novca.

Posao kastodijana jeste da prui klijentu sve one usluge koje mu osiguravaju nesmetano obavljanje zadataka na tritima kapitala, bez obzira na to da li je to klijentu osnovna djelatnost (kao penzionim ili investicionim fondovima) ili samo povremena, dodatna aktivnost (korporativni klijenti, fizika lica I sl.). Prije kupoprodaje, klijent mora imati aktivan raun u CDA i registrovanu vlasniku poziciju sa ovlaenim uesnikom. Klijent ima pravo uvida u svoje vlasnike pozicije, dok kastodijani mogu raune hartija od vrijednosti koristiti jedino na osnovu naloga klijenta. Kastodi banka dri hartije od vrijednosti svojih klijenata odvojeno od sopstvenih. To znai, da za razliku od novca, kastodi banka ne smije pozajmljivati hartije svojih klijenata, pa u sluaju bankrotstva kastodijana, vlasnitvo nad njima je zagarantovano, s obzirom na to da su deponovane i kod Centralnog kastodijana tj.Centralnog registra. Takoe, kastodi banka novana sredstva ne mora da redeponuje kod Centralne banke, dok hartije od vrijednosti mora redeponovati kod Centralne depozitarne institucije. Ovo, u stvari, znai da se broj hartija koje uva kastodi banka mora kontinuirano usklaivati njihovim brojem kod CDA. Trea vana razlika je u mnogo veem broju operacija hartijom nego novcem. Dok novac tokom vremena donosi kamatu, hartija od vrijednosti, u zavisnosti od tipa, donosi dividende, bonuse, moe se zalagati, a kastodijani moraju da prate sve promjene na raunima hartija od vrijednosti svojih klijenata, tako da mnogi institucionalni investitori, kreditne institucije ili investicione kompanije angauju kastodi banku, koja za njih prati i kontrolie te promjene.8

7

Mjesto i uloga kastodi banke na tritu kapitala , Vldimir Kadelan, Preduzetnika ekonomija, Vol VIII, Podgorica, decembar 2005.godine8

Mjesto i uloga kastodi banke na tritu kapitala , Vldimir Kadelan, Preduzetnika ekonomija, Vol VIII, Podgorica, decembar 2005.godine

5


U svijetu postoji mogunost da banka moe da ponudi i pozajmljivanje hartija od vrijednosti klijentima kastodi usluga, a to pozajmljivanje hartija od vrijednosti moe da omogui klijentima da ostvare dodatne prinose na njihovu kastodi aktivu. Berzanski posrednik moe davati i uzimati u zajam hartije od vrijednosti uz pismenu saglasnost vlasnika tih hartija. A poslovi pozajmljivanja se uglavnom zakljuuju samo za potrebe saldiranja poslova zakljuenih na berzi. Uobiajeno je da se kod poslova posredovanja u pozajmljivanju hartija od vrijednosti naplauje provizija, koja se obraunava na trinu vrijednost pozajmljenih hartija.

Usluga kliringa i saldiranja: kliring uloga kastodijana je da osigura da su svi finansijski instrumenti sigurni i pod kontrolom kastodijana, a kastodijani njima raspolau iskljuivo po nalogu klijenta. saldiranje datum plaanja za kupljene hartije od vrijednosti odnosno datum isporuke hartija od vrijednosti u sluaju prodaje. Saldiranje transakcija sa hartijama od vrijednosti odvija se u skladu sa principima odreenog trita (period saldiranja npr. T+3; dematerijalizovane hartije od vrijednosti depozitarij koji uparuje transakcije, bruto ili neto saldiranje, propusti u saldiranju). U zemljama iz okruenja tj. konkretno u Hrvatskoj, praksa je da se instrukcije za kliring, saldiranje i konfirmacije dostavljaju SWIFT-om (standardni kodovi, tako da svaki uesnik jednostavno prepoznaje tipove i sadraj poruka koje se alju). A krajni cilj jeste da se postigne simultana, neopoziva i konana DvP namira9, odnosno saldiranje. Kvalitet i sveobuhvatnost usluga koje kastodijani obavljaju za svoje klijente govori da je obim aktive koja se uva kod kastodijana u posljednjih nekoliko godina znaajno porastao, jer investitori gledaju na strana trita kao na dodatne investicione anse.

9

DvP namira delivery versus paymentnamira isporuka naspram pladanja kod obavljanja procesa kliringa i saldiranja ; Detaljnije pogledati u Poslovi skrbnitva nad vrijednosnim papirima , Katica Mandid

6


2. Kastodi poslovi u Crnoj Gori Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore donijela je Pravila o obavljanju kastodi poslova, koja su stupila na snagu 06. oktobra 2007. godine. Ovim Pravilima se u Crnoj Gori utvruju uslovi i nain obavljanja kastodi poslova, vrste kastodi poslova i postupak za dobijanje dozvole za obavljanje kastodi poslova, u cilju sprovoenja Zakona o hartijama od vrijednosti i Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Nakon stupanja na snagu navedenih Pravila o obavljanju kastodi poslova, do sada je, od Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore, est banaka dobilo dozvolu za obavljanje kastodi poslova.

Datum dobijanja Naziv banke dozvole za rad

Invest banka Montenegro

17.12.2007.

NLB Montenegrobanka Hipotekarna banka Prva Banka Crne Gore Hypo Alpe Adria Bank Crnogorska Komercijalna banka

24.03.2008. 12.05.2008. 25.07.2008. 19.08.2008. 29.10.2008.

Tabela br.1. Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti Sve banke u Crnoj Gori koje imaju dozvolu za obavljanje kastodi poslova, izuzev NLB Montenegrobanke a.d. Podgorica mogu obavljati kastodi poslove i za dobrovoljne penzione fondove. Invest banka Montenegro a.d. Podgorica i Crnogorska Komercijalna banka a.d.Podgorica, za sada jedine obavljaju kastodi poslove za dobrovoljne penzione fondove u Crnoj Gori.

7


Kastodi (banka) odjeljenje moe obavljati sljedee usluge za svoje klijente10 : otvarati i voditi raune za hartije od vrijednosti kod Centralne Depozitarne Agencije u ime i za raun zakonitih imalaca-svojih klijenata (vlasniki raun hartija od vrijednosti); otvarati i voditi raune za hartije od vrijednosti kod Centralne Depozitarne Agencije, u ime kastodi banke, a za raun zakonitih imalaca-svojih klijenata, odnosno u ime svojih klijenata koji nisu zakoniti imaoci tih hartija, a za raun zakonitih imalaca ( zbirni kastodi raun); izvravati naloge za prenos prava iz hartija od vrijednosti i naloge za upis prava treih lica na hartijama od vrijednosti i starati se o prenosu prava iz tih hartija; naplaivati potraivanja od izdavalaca po osnovu dospjelih hartija od vrijednosti kamata i dividendi, za raun zakonitih imalaca tih hartija i starati se o ostvarivanju drugih prava koja pripadaju zakonitim imaocima hartija od vrijednosti koji su njeni klijenti; obavjetavati akcionare o godinjim skuptinama akcionarskih drutava i zastupati ih na tim skuptinama; po ovlaenju klijenta starati se o izvravanju poreskih obaveza klijenta po osnovu hartija od vrijednosti, iji je klijent zakoniti imalac; obavljati druge poslove utvrene ugovorom, u skladu sa zakonom i pravilima poslovanja kastodi banke. Da bi kastodi banka mogla da obavlja svoju djelatnost mora biti lan Centralne Depozitarne Agencije a.d. Podgorica, s obzirom na to da se svakodnevno saldiranje trgovanja u hartijama i novcu obavlja iskljuivo posredstvom te institucije. Komisija za hartije od vrijednosti vri nadzor i kontrolu poslovanja kastodi banaka. Komisija za hartije od vrijednosti izvrila je: Posredne kontrole -kvartalna kontrola poslovanja kastodi banaka (januar - mart, januar jun, januar - septembar, januar - decembar 2008. godine, ukupno 24 pojedinane kontrole) i godinja kontrola poslovanja kastodi banaka za 2008. Godinu (ukupno 6 pojedinanih kontrola); Neposredne kontrole - koje su obavljene bez najave, kada se procijeni da je neophodno provjeriti odreene detalje u tokuposlovanja ali i postupiti po albama klijenata. Obavljeno je 7 neposrednih kontrola. Implementiranje kastodi poslova kao novog proizvoda na tritu kapitala u Crnoj Gori predstavlja jedan od elemenata razvoja samog trita, jer ga ini atraktivnijim za ulaganja institucionalnih investitora, kao to su penzioni i investicioni fondovi, osiguravajue kue i inostrane kastodi banke.10

Slubeni list RCG broj 57, Pravila o obavljanju kastodi poslova, str 25

8

Kastodi poslovi u Crnoj GoriVeina investiranja preko kastodi banaka odnosi se na domae trite kapitala, manji dio na inostrano trite.

2.1. Kastodi poslovi u Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica

Hypo Alpe Adria Banka je dobila licencu za obavljanje kastodi poslova 19.08.2008. godine od Komisije za hartije od vrijednosti nakon prethodne saglasnosti Centralne Banke Crne Gore. Nakon toga Banka je postala i kastodi uesnik Centralne Depozitarne Agencije, dok poslove trgovine hartijama od vrijednosti banka prua preko svog brokersko-dilerskog odjeljenja. Svi zaposleni u kastodi banci su visokokvalifikovani i posjeduju sve licence Komisije za hartije od vrijednosti za obavljanje poslova posredovanja na tritu kapitala. U cilju maksimalne funkcionalnosti, zatite interesa klijenata i njihovih potreba kao i efikasnosti u radu, kastodi banka je opremljena najsavremenijim softverom. Hypo Alpe Adria Banka se trenutno stara o portfoliju klijenata u vrijednosti preko 70 miliona EUR to je stavlja na lidersku poziciju na tritu Crne Gore u obavljanju kastodi poslova jer je kriterijum assets under custody prihvaen kao najbolji pokazatelj u rangiranju kastodi banaka. Kastodi usluge u Hypo Alpe Adria Banci se sastoje od: otvaranja i odravanja rauna hartija od vrijednosti i novanih kastodi rauna, saldiranje transakcija, prikupljanja prihoda po osnovu vlasnitva nad HOV, prenosa prava vlasnitva, praenja korporativnih aktivnosti, obavjetavanje o skuptinama akcionara i zastupanje po nalogu klijenata, obavjetavanje o promjenama u zakonskoj regulativi, izvjetavanja i kao posebna kategorija - poslovanje sa dobrovoljnim penzionim fondovima. Zbog sigurnosti, kapital klijenata i kastodi banke je u potpunosti odvojen. Sredstva klijenta evidentiraju se vanbilansno i ne mogu biti predmet naplate u eventualnim postupcima protiv banke, a poslovi koji banka obavlja sa sredstvima klijenata ne utiu na kapital. Klijenti kastodi banke mogu biti i pravna i fizika lica bez obzira na rezidentnost ali su uobiajeni kastodi klijenti institucionalni investitori: investicioni fondovi, penzioni fondovi, inostrane kastodi banke, osiguravajue kue.

2.1.1 Proces rada Klijenti moraju biti upoznati sa Pravilima poslovanja kastodi banke i Tarifnikom usluga. Ukoliko se slau sa ponuenim uslovima, nakon prijema neophodne dokumentacije pristupa se potpisivanju ugovora o obavljanju kastodi poslova i otvaranju kastodi rauna - HOV i novca. Kastodi banka je duna da, kao poslovnu tajnu, uva podatke o stanju i prometu na raunima hartija od vrijednosti klijenata, na novanim raunima namijenjenih poslovanju sa hartijama od vrijednosti, kao i druge podatke do kojih doe u obavljanju poslova i ne smije ih saoptavati treim licima, niti koristiti ili omoguavati treim licima da ih koriste.

9


2.1.2 Saldiranje transakcija 11

Klijent moe, po svom izboru nalog za trgovanje davati direktno brokerskoj kui ili kastodi banci koja e taj nalog proslijediti brokerskoj kui koju klijent izabere.

Nakon prijema naloga slijedi provjera raspoloivosti sredstava klijenta (ukljuujui sve pripadajue provizije) i tek tada se nalog moe dalje proslijediti. Ukoliko je nalog primila brokerska kua, ugovorom o poslovnoj saradnji se obavezuje poslati upit o raspoloivosti sredstava klijenta prije unoenja naloga u sistem berzi.

11

Preuzeto sa http://hypo-alpe-adria.co.me/

10


Nakon zakljuenja transakcije na berzi, brokerska kua dostavlja obraun posla kastodi banci na osnovu kojeg se pravi konani obraun posla koji se dostavlja klijentu. Klijent alje nalog za saldiranje kao potvrdu prihvatanja obaveza proisteklih iz transakcije zakljuene za njegov raun. CDA dodjeljuje status nepotvren transakcijama sa kastodi uesnicima sve dok kastodi banka ne poalje potpisan i ovjeren zahtjev za potvrivanje transakcija, koji dobija od CDA, najkasnije do 15:00 na dan T+1 (eventualne izmjene su mogue do 10:00 istog dana), kada im se status mijenja u potvreno.)

Saldiranje se vri na dan T+3 a svi transferi se moraju izvriti do 10:00. U sluaju kupovnih transakcija potrebno je uplatiti novac na Cash Pool raun CDA a u sluaju prodajnih transakcija hartije od vrijednosti je potrebno prebaciti na raun u registru CDA.

11


Nakon zavrenog procesa saldiranja vre se neophodna knjienja i alju se izvjetaji klijentu o promjenama na njegovim raunima. Svaki unos instrukcija u softversku aplikaciju mora pro kroz 5.faza : inicijalizaciju (unos instrukcije), autorizaciju (potvrda unosa- four eyes principle), match (uparivanje naloga, obrauna posla i izvjetaja CDA), settle (saldiranje) icomplete zavretak instrukcije.

2.1.3 Kastodi poslovi sa dobrovoljnim penzionim fondovima

Penzioni fondovi su jedni od najvanijih kastodi klijenata zbog svoje veliine, zahtjevnog svakodnevnog posla i kompleksnosti usluga. Jedan od propisa koji je u temeljima veine zakonskih rjeenja u pogledu poslovanja enzionih fondova je Employment Retirement Income Security Acta (ERISA) koji je oneen u SAD-u 1974. godine kojim se jasno definie da drutvo za upravljanje ondom i kastodi banka moraju biti odvojena pravna lica. Osim propisa EISA u SAD ostoji i tzv. propis 17f-5 kojim se definie da kastodi banka koja obavlja poslove depozitara za nzioni fond mora imati osnovni kapital u vrijednosti od min. 200 mil. USD to je samo jedan od pokazatelja sa koliko se panje pristupa odabiru kastodi banke i obezbjeenju sigurnosti. U poslovanju sa dobrovoljnim penzionim fondovima kastodi banka ima dvostruku ulogu: Kao odvojeno pravno lice kastodi banka ima obavezu kontrole ulaganja sredstava fonda odnosno staranje da ulaganja fonda budu u skladu sa Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima, kontrolu obrauna neto vrijednosti imovine fonda odnosno NAV-a (Net Asset Value), potvrivanje vrijednosti investicione jedinice fonda i prinosa fonda i svakodnevno izvjetavanje Komisije za hartije od vrijednosti. Neto vrijednost imovine penzionog fonda je jednaka razlici izmeu ukupne imovine fonda i obaveza fonda. Penzioni doprinosi se pretvaraju u investicione jedinice na dan uplate. Neto vrijednost imovine fonda je proizvod broja investicionih jedinica i vrijednosti investicione jedinice. Vrijednost investicione jedinice pokazuje trendove u prinosima na ulaganja, odnosno rezultate investiranja drutva za upravljanje. Kao specijalizovana finansijska institucija, kastodi banka prua sve administrativne poslove u voenju portfolija ime se racionalizuju trokovi drutva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom, a djelatnost se usmjerava na donoenje investicionih odluka. Dnevnom komunikacijom se postie sigurnost podataka u pogledu stanja na : raunima udjela lanova fonda, novanom raunu fonda, raunu hartija od vrijednosti fonda, vrednovanja imovine, obrauna obaveza fonda, izvjetavanju KHOV itd.

12


3. Motivi uvoenja kastodijana

Promjene u privredi su stalne i brojne, a i finansijske usluge stalno evoluiraju. U veini zemalja funkcionisanje kastodijana je neophodno kako bi investicioni i penzioni fondovi nesmetano obavljali svoj posao. Kod nas postojanje kastodijana nije uslov za investicione fondove, dok je po Zakonu o dobrovoljnim penzionim fondovima12 njihovo funkcionisanje neophodno. Prisustvo kastodi banaka od izuzetnog je znaaja za svako trite kapitala, jer ga ini atraktivnijim za velike inostrane investitore koji mahom imaju obavezu da rade preko tog servisa. Mogunost pruanja usluge kastodija samo je jedan od naina da se pospjei konkurentnost i razvoj trita kapitala i obezbijedi vei priliv stranih investicija.

12

Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima , Slubeni list RCG, 22 . decembar 2006 .godine

13


Zakljuak

14

Kastodi poslovi u Crnoj GoriKastodi poslovi su u Crnoj Gori relativno nov i specifian bankarski proizvod pa otuda i mnoge nepoznanice poev od samog termina (engl. "custody" u prevodu znai briga, strateljstvo) pa do konkretnih usluga i razgranienja od ostalih uesnika na tritu kapitala. Uvoenje kastodi poslova predstavlja znaajan signal za razvoj trita kapitala i poveanje povjerenja stranih investitora u opravdanost ulaganja u Crnoj Gori. Kastodi poslove u RCG mogu obavljati banke sa sjeditem u Republici, koje za obavljanje ovih poslova dobiju prethodno odobrenje Centralne banke Crne Gore. Komisija za hartije od vrijednosti izdaje kastodi banci dozvolu za obavljanje kastodi poslova, ukoliko ta banka ima poseban organizacioni dio koji se bavi iskljuivo kastodi poslovima. Sa poetkom rada kastodi banaka u Crnoj Gori znatno se dobilo na povjerenju u funkcionisanje trita, smanjenju sistemskog rizika i osiguranju transparentnosti i uspjenosti projekta uvoenja penzione reforme. Zbog globalno nepovoljne situacije na tritima kapitala uloga kastodi banaka u Crnoj Gori e tek dobijati na svom znaaju. Penzioni fondovi, kao institucionalni investitori, su najvaniji i najzahtjevniji klijenti kastodijana, tako da esto njihovi zahtjevi kastodijanima diktiraju nain i tempo razvoja. Obavljanje kastodi poslova predstavlja vaan korak u razvoju trita, ali i znaajan signal za poveanje povjerenja stranih investitora u opravdanost ulaganja u Crnoj Gori. Kao jedan od problema koji je prisutan na domaem tritu kapitala istie se nepostojanje korporativne kulture, odnosno, nemogunost da se akcionarima odreene kompanije dostavljaju ili daju na uvid njihovi finansijski izvjetaji, to za ozbiljne investitore predstavlja veliki problem. Kada kastodijani nastupe na domaem tritu, preko njih e svoje poslove obavljati mnogo ozbiljniji investitori kojima nee biti cilj da naprave neku dnevnu malverzaciju na tritu. Takoe, mnogo vie e se potovati regulativa, jer ovi klijenti rade sa jakim i ozbiljnim institucijama, koje stoje iza njih. Prednost crnogorskog trita kapitala je to ono nije dovoljno istraeno na globalnoj sceni i nije zasieno...

LITERATURA:

15


1) Vladimir Kaelan, Mjesto i uloga kastodi banke na tritu kapitala, Preduzetnika ekonomija Vol. VIII, Podgorica, decembar 2005; 2) D. timac, Uloga banke skrbnika u mirovinskoj reformi, Finansijska teorija I praksa, Zagreb 2002; 3) Katica Mandi, Poslovi skrbnitva nad vrijednosnim papirima, Zagreb 2002; 4) Uputstvo o nainu i postupku obavljanja poslova kliringa i saldiranja transakcija sa hartijama od vrijednosti, CDA RCG, Podgorica, oktobar 2007; 5) Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima, Slubeni list RCG, Dec. 2006; 6) Pravila o obavljanju kastodi poslova, Slubeni list RCG, broj 57/07; 7) http://www.scmn.me/ 8) http://www.hypo-alpe-adria.co.me/ 9) http://www.cda.me

16

seminar ski rad kastodi u cg

Documents