eu socijalni rijecnik

8/8/2019 EU Socijalni rijecnik

1/36


2/36

2

Briga za ovisne [dependant care]: briga za djecu, bolesne, stare ili nesposobne te drugeovisne lanove.

Bruto domai proizvod /BDP [gross domestic product /GDP ]: ukupna novana vrijednostdobara i usluga to ih u odreenom vremenskom razdoblju proizvede neka ekonomija uokviru nacionalnih granica.

Ciljanost [targeting]: usmjeravanje socijalnih naknada prema specifinim grupama ili pojedincima. Ciljanost ukljuuje horizontalnu efikasnost, koja podrazumijeva sposobnostsistema da prui socijalnu zatitu svim pojedincima koji imaju potrebu za odreenimnaknadama, i vertikalnu efikasnost, koja se tie sposobnosti sistema da iskljui iz dobivanjanaknada one grupe i pojedince koji nemaju potrebu za naknadama i da sredstva preusmjeri kasocijalno ugroenom stanovnitvu.

Civilno drutvo [civil society]: institucije, organizacije, socijalne mree i pojedinci (kao injihove vrednote) koji djeluju izmeu porodice, drave i trita, povezani nizom civilnih

pravila koja zajedno dijele, a koji se dobrovoljno udruuju radi zagovaranja opih i

specifinih interesa.

Deinstitucionalizacija [deinstitutionalization]: politika pruanja zatite i tretmanamedicinski i socijalno ovisnim osobama u zajednici umjesto u institucijama. Ukljuujeizbjegavanje smjetaja ovisnih osoba u institucije, povratak u zajednicu osoba koje mogufunkcionisati i koristiti programe koji se odvijaju u zajednici te razvijanje takvoginstitucionalnog okruenja koje e pridonositi to brem povratku pojedinca u zajednicu.Smatra se da osobe sa posebnim potrebama trebaju nastaviti ivjeti u svom socijalnomokruenju, u svojim porodicama i lokalnim sredinama (umjesto da su podvrgnuti bezlinominstitucionalnom ivotu), to treba doprinijeti kvaliteti njihova ivota.

Dekomodifikacija [decommodification]: iskljuivanje odreenih roba i usluga ili rada iztrita i njihovo distribuiranje prema drugim (netrinim ili manje trinim) kriterijima. Premastepenu dekomodifikacije moemo suditi o tipu socijalne drave, kako to u svojoj poznatojtipologiji socijalnih drava ini G. Esping-Andersen.

Deregulacija [deregulation]: podrazumijeva smanjenu dravnu normativnu intervenciju uprivredni i socijalni ivot, a cilj joj je olakavanje djelovanja privrednih i drugih subjekata. Usocijalnom podruju deregulacija znai preputanje dijela odgovornosti za socijalnu sigurnost

pojedincima odnosno organizacijama, koje, bez posredovanja drave, same odreuju uslovesvoje aktivnosti i egzistencije. Deregulacija, ako nije dobro usmjerena i kontrolisana, moedovesti do opadanja nivoa socijalne sigurnosti u drutvu i poveane diferencijacije graana sobzirom na ekonomsku mo i socijalni status. Veliku podrku deregulaciji dala jeglobalizacija koja je oslabila suverenitet nacionalnih drava i smanjila njihov uticaj na

privrednom i socijalnom podruju.

Dionici [stakeholders]: osobe, grupe, institucije i organizacije koje uestvuju u ostvarenjunekog programa. Dionici u programima socijalne politike jesu: graani-volonteri, korisnici,organizacije civilnog drutva, lokalne vlasti, privreda, javne ustanove, vlada, mediji,strunjaci, crkve i slino.


3/36

3

Direktna /indirektna diskriminacija (direct/indirect discrimination): direktnadiskriminacija deava se onda kada je neka osoba, npr. zaposleni ili kandidat zazapoljavanje, loije tretirana zbog njegove/njene rase, spola, branog statusa, religije,seksualne ili rodne orijentacije.Indirektna diskriminacija deava se onda kada neki zahtjevi, uslovi ili prakse, nametnute odstrane drave, neke institucije ili npr. poslodavca, prouzroe disproporcionalno tetne uinke

za odreenu grupu (grupe) ili kategoriju (kategorije) osoba.Diskrecija [discretion]: ovlatenja slubenika ili rukovodnog osoblja da donose odluke oostvarivanju nekih prava. Diskrecija je nuna ukoliko nema ustanovljenih pravila zadonoenje odluka ili prosudbi te proizlazi iz potrebe za fleksibilnou. Diskrecijska pravilarazvijaju slubenici koji se bave odreenom problematikom ili, u nekim sluajevima,rukovodno osoblje, s ciljem da se popune proceduralne administrativne praznine. Diskrecija

je vie prisutna u socijalnoj pomoi, kada se radi o zadovoljavanju nepredvidivih (iznimnih iliurgentnih) potreba. Tamo gdje je socijalna pomo vezana sa socijalnim radom, diskrecijskenaknade mogu biti sredstvo poticanja ili ohrabrivanja odreenih obrazaca ponaanja (npr.

ponaanja koja promiu oslanjanje na vlastite snage).

Diskrecijske naknade [discretionary benefits]: vidi diskrecija.

Djeje naknade [child benefits]: vidi djeji doplatak.

Djeji doplatak [child allowance]: naknada koju redovno dobiva roditelj za dijete ispododreene dobi. Moe biti univerzalna ili utemeljena na provjeri dohotka i/ili imovine. Unekim zemljama pravo na doplatak imaju sva djeca, a u drugima samo djeca zaposlenihroditelja. No, koriste se i drugi kriteriji za ostvarivanje ovog prava.

Djelimina (ne)zaposlenost (partial (un)employment): kada je jedna osoba (ne)zaposlenakrae vrijeme od propisane pune radne sedmice ili mjeseca u zemlji njegove/njene(ne)zaposlenosti, kae se da je ta osoba djelimino (ne)zaposlena.

Dobra vladavina [good governance]: vladavina u kojoj je vea usmjerenost na procese negona same institucije vlasti. Naglasak je na mjerenju efikasnosti javnih politika i upotrebi javnihresursa u postizanju drutvenih ciljeva. Umjesto jednostavnog vrenja vlasti, dobra vladavinanaglaava odgovornost (accountability) vladalaca prema onima kojima oni vladaju,transparentnost donoenja javnih odluka i izbora vodstava, pristup informacijama kako bigraani mogli prosuivati i evaluirati efekte programa.

Dodatna stambena politika [supplementary housing policy]: znai izuzetno intervenisanjefunkcionirajui trini sistem u stambenoj domeni. Nastojanja su vlade usmjerena na

podmirivanje posebnih potreba i rjeavanje specifinih stambenih problema.

Dohodak [income]: novana ili nenovana (naturalna) primanja (redovita ili povremena),koja ostvari domainstvo ili njegovi lanovi tokom godine ili u nekom kraem razdoblju.

Dohodovna podrka [income support]: naziv za programe socijalne sigurnosti kojima senadoknauje dohodak u sluaju odreenih socijalnih rizika. Ovaj je pojam ee u upotrebi u


4/36

4

anglosaksonskim zemljama, a u Velikoj Britaniji u posljednjih se nekoliko decenija koristi ikao naziv za program socijalne pomoi.

Dohodovni transferi [income transfers]: vidi novane naknade.

Doprinosi [contributions]: uz poreze, osnovni nain finansiranja programa socijalnesigurnosti. Doprinosi, koji predstavljaju dio plate, uplauju se u posebne fondove kojima sefinansiraju socijalni programi (najee, zdravstveni fond, penzioni fond ili fond zatite odnezaposlenosti). Doprinose uplauju poslodavci i radnici. Osim zaposlenih, doprinose radizatite od odreenih rizika mogu uplaivati i samozaposleni ili radno neaktivni pojedinci.Uplata doprinosa osnov je za ostvarivanje pojedinih prava, odnosno za naknadu plate usluaju pojedinih socijalnih rizika. Na osnovu uplaenih doprinosa osigurani mogu biti ilanovi porodice uplatitelja.

Drutvena odgovornost privrede [social responsibility of corporate sector]: odgovornost privrede prema zaposlenicima, dioniarima, vlasnicima, menadmentu, potroaima idobavljaima, prirodnoj okolini, zajednicama u kojima privredni subjekti djeluju. U SAD-u

najee se to naziva korporacijska filantropija (corporate philanthropy), u britanskoj tradicijioznaava se pojmom korporacijskog graanstva (corporate citizenship), dok je u evropskimkontinentalnim zemljama uobiajen pojam drutvena odgovornost privrede (corporate socialresponsibility). Iako meu tim konceptima postoje manje razlike, redovno se upotrebljavaju usinonimnom znaenju.

Dravni paternalizam [state paternalism]: oznaava pretjeranu ulogu drave u rjeavanjuekonomskih i socijalnih problema, to, prema mnogim miljenjima, sputava inicijativu idjelovanje graana te drugih imbenika u drutvu. Dravni se paternalizam u socijalnom

pitanju pojavio u 19. stoljeu uporedo s kljunim socijalnim reformama, prije svegabismarckovskim, u kojima je drava imala glavnu ulogu. Prije Bismarcka, oblike dravnog

paternalizma praktikovao je francuski car Napoleon III., koji je zapoeo, ali ne do kraja izveo,neke dravne socijalne reforme. Dravni je paternalizam posebno doao do izraaja ugodinama poslije velike ekonomske krize izmeu dva svjetska rata, a posebno nakon Drugogsvjetskog rata. Tada je drava znatno ojaala svoju socijalnu i privrednu intervenciju.

Dugotrajna zatita [long-term care]: svaki oblik dugotrajne zatite, ili zatite s neodreenimzavretkom, o osobama smanjenih sposobnosti ili mogunosti. U pojedinim zemljamauvedene su nove vrste osiguranja za dugotrajnu zatitu (npr. u Njemakoj, Austriji, Holandiji)ili su elementi osiguranja za dugotrajnu zatitu ukljueni u obavezno zdravstveno osiguranje(Francuska, Belgija).

Egalitarno drutvo [egalitarian society]: drutvo u kojem se nagrade (materijalna dobra,novac, drutveni poloaji i sl.) jednako dijele svima, bez obzira na njihove talente ili

postignua.

Ekvivalentna ljestvica [equivalence scale]: skup indeksa koji variraju ovisno o brojulanova domainstva, dobnoj ili spolnoj strukturi lanova. Osnovna je funkcija ekvivalentneljestvice omoguiti odreivanje linija siromatva za domainstva razliite veliine i sastava.

Na primjer, linija siromatva za domainstvo koje ima pet lanova nee biti ista kao zadomainstvo sa tri lana. Isto tako, potrebe djece manje su od potreba odraslih, pa izdaci


5/36

5

domainstva ne rastu razmjerno broju lanova. Danas se u brojnim istraivanjima siromatvakoriste tzv. OECD-ove ekvivalentne ljestvice. Osim u istraivanjima siromatva, ekvivalentneljestvice koriste se prilikom mjerenja ekonomskih nejednakosti, utvrivanja stepena socijalnihnaknada ili odreivanja visine dohodovnih poreznih stopa u skladu s mogunostima plaanja

poreznog obaveznika.

Eurostat: statistiki ured Evropske unije koji prikuplja podatke od evropskih zemalja u svrhuusporedivosti. Eurostat je vaan izvor svih vrsta podataka (ekonomskih, socijalnih,demografskih ili politikih) za Evropsku uniju i za zemlje koje joj se ele pridruiti.

Evropska socijalna povelja [European Social Charter]: osnovni dokument Vijea Europeo socijalnim pravima. Prva Evropska socijalna povelja usvojena je 1961. godine u Torinu, adruga, Izmijenjena Evropska socijalna povelja, 1996. godine. U Povelji su sadrane trikategorije socijalnih prava. Prva se odnose na sve graane neke zemlje, druga kategorijaobuhvata prava graana koja proizlaze iz zaposlenosti, a treu kategoriju ine prava posebnihsocijalnih grupa. Evropsku socijalnu povelju, bilo u prvoj bilo u izmijenjenoj verziji (kada suuvedena nova socijalna prava), ratificirala je veina evropskih zemalja. 2002. Bosna i

Hercegovina potpisala je Izmijenjenu Evropsku socijalnu povelju 11. maja 2004., koja je uprocesu ratifikacije.

Evropska strategija zapoljavanja [European employment strategy]: na osnovu UgovoraEU iz Amsterdama, potpisanog 1997. godine, i evropskog samita o zapoljavanju iz decembra1997. godine, EU koordinira nacionalne politike u podruju promicanja zapoljavanja.Koordinacija se provodi putem modela otvorene koordinacije, a poticanje zapoljavanjazasniva se na etiri osnove: zapoljivost, poduzetnitvo, jednake mogunosti, prilagodljivost.Proces svake godine zapoinje zajednikim prioritetima koje donosi Evropsko vijee. Svakazemlja integrira utvrene prioritete u svoju politiku i praksu putem nacionalnih akcijskih

planova (NAP). Evropska komisija i Evropsko vijee zajedniki analiziraju NAP-ove i donosezajedniko izvjetavanje o zapoljavanju, a pojedinim zemljama mogu uputiti specifine

preporuke.

Evropska unija /EU [European Union /EU ]: zajednica prvobitno est evropskih zemalja,osnovana je Rimskim ugovorom 1957. godine, pod nazivom Evropska ekonomska zajednica(EEZ). Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992. godine, EEZ mijenja ime u Evropskazajednica te stvara novu strukturu saradnje meu lanicama, koja se od tada naziva Evropskaunija. Od 1. maja 2004. godine, nakon petog vala proirenja, EU broji 25 lanica, a jo etirizemlje imaju status kandidata za punopravnog lana.

Evropski socijalni fond [European Social Fund]: fond EU kojem je glavni cilj promocijazaposlenosti, geografske i profesionalne mobilnosti radnika, odnosno olakavanje prilagodbe

radnika na industrijske promjene, posebno putem strunog osposobljavanja i dokolovanja.

Evropski socijalni model [European social model]: razvija se posebno u 90-im godinama20. stoljea. Evropski socijalni model ne negira posebne socijalne reime zemalja lanica EU,ali ih nadopunjuje i sve vie utie na nacionalne politike. Ugovor o socijalnoj politici iz 1991.godine (zasnovan na Povelji o osnovnim socijalnim pravima radnika iz 1989. godine)

predvidio je veu saradnju zemalja lanica u podruju socijalne politike, a taj je Ugovor, kaonovo socijalno poglavlje, potom inkorporiran u Ugovor iz Amsterdama. Ovi su dokumenti


6/36

6

osnova nekoliko socijalnih uredbi donesenih tokom 90-ih godina na evropskom nivou teevropske strategije zapoljavanja i evropskog procesa socijalnog ukljuivanja. Evropskisocijalni model zasniva se na Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine prema kojoj EU eli

postati najkompetitivnija, dinamina i na znanju zasnovana ekonomija sposobna za odriviprivredni rast, ali sa vie boljih poslova te veom socijalnom kohezijom.

Evropski zakonik socijalne sigurnosti [European Code of Social Security]: dokumentnamijenjen harmonizaciji i unapreenju evropskog zakonodavstva na podruju socijalnesigurnosti. Usvojilo ga je Vijee Europe 1961. godine polazei od normi Konvencije (br. 102)o socijalnoj sigurnosti (minimalni standardi) Meunarodne organizacije rada. Godine 1990.usvojena je revidirana verzija Zakonika. Zadatak Zakonika, kako je prilikom njegovadonoenja reeno, nije samo uniformizacija socijalne sigurnosti u evropskim zemljama, nego i

podizanje socijalne sigurnosti graana na vei nivo.

Feminizacija siromatva [feminization of poverty]: trend nesrazmjernog porasta broja enameu siromanima u odnosu na njihov udio u stanovnitvu. Posebno u anglosaksonskimzemljama, ene imaju znaajno veu vjerovatnost da e ivjeti u siromatvu nego mukarci.

Ova razlika u stopama mukog i enskog siromatva rezultat je poloaja ena na tritu rada iu porodici. enske zarade u prosjeku su manje nego zarade mukaraca. Osim toga, ene suizloenije siromatvu stoga to ee ive u onim tipovima porodice koji su riziniji s aspektasiromatva (jednoroditeljske porodice, samaka domainstva). Slubene statistike nerijetkoskrivaju obim enskog siromatva, jer se kao indikator siromatva koristi dohodah udomainstvu, a ne individualni dohodak (ene loije prolaze u unutarporodinoj distribucijiresursa zbog diskriminacije ili zato to potrebe djece i partnera stavljaju ispred vlastitih

potreba).

Filantropija [philantropy]: dobrovoljna pomo bogatih siromanim graanima i raspodjeladobara putem donacijskog davanja. U irem smislu rijei obuhvaa filozofska gledita i

praktina djelovanja koja odraavaju individualnu i institucionalnu ljubav prema ljudskom

rodu.

Fiskalna dobrobit [fiscal welfare]: socijalna se politika u najveoj mjeri realizuje putemnovanih transfera namijenjenih odravanju dohotka stanovnitva. Pored novanih transfera,drugi oblici pomoi graanima su usluge (zdravstvene, zatitne, obrazovne i druge), koje semogu uzeti kao neka vrsta kamufliranih transfera. Trei su oblik redistribucije porezi, iji su

provedbeni instrumenti porezne stope i porezne olakice. Njih nazivamo fiskalnomdobrobiti. Fiskalnim se mjerama moe znatno uticati na socijalni poloaj graana. R.Titmuss pie o fiskalnoj dobrobiti koja se javlja pored socijalne (socijalna pomo) izaposlenike redistribucije dohotka. Drugim rijeima, fiskalnu dobrobit treba shvatiti kaomjeru socijalne politike kojom se utie na socijalni poloaj graana.

Fleksibilnost rada/zaposlenja [work/job flexibility]: organizacija trita rada razvijena u1980-im godinama u kojoj su sadraj rada, radno vrijeme, trajanje radnog odnosa te visina

plate promjenjiviji (fleksibilniji), a radno-zakonska regulativa im manje rigidna. Cilj jefleksibilnosti rada omoguiti uspjenije poslovanje preduzea na dinaminom ikompetitivnom tritu. Fleksibilizacijom se trite rada deregulira, a radni se odnosrekomodificira i podlijee odluci poslodavca. Fleksibilnim oblicima rada smatraju se

ponajprije privremena zaposlenost, zaposlenost na nepuno radno vrijeme, rad izvan radnogmjesta te neki oblici samozaposlenosti (pod-ugovaranje i kooperantski odnos).


7/36

7

Fleksibilnost-sigurnost (Flexicurity): flexicurity je kombinacija propisa, politika iadministrativnih praksi koja uspjeno kombinuje zapoljavanje i otputanje radnika, visokadavanja za nezaposlene i aktivnu politiku na tritu rada, a cilj je da se doprinese rjeavanjuevropskog problema nezaposlenosti.

Fondacija [foundation]: pravni institut koji nastaje kada graani namijene dio svoje imovineopem dobru, na primjer, za pomo nadarenoj djeci. U tu je svrhu prikladno osnovatifondaciju kao posebnu pravnu osobu (universitas bonorum, universitas rerum). Tako imovina

postaje pravnom osobom, ije postojanje nije ovisno o duini ivota osnivaa. Fondacijanema lanova niti vlasnika, nego korisnike, ije se potrebe podmiruju programima fondacije.

Fondovske penzije [(fully) funded pensions]: penzije koje se osiguranicima isplauju izsredstava fonda osiguranja, a koja su u nekom razdoblju akumulirana iz doprinosaosiguranika. Osiguranici tokom svoje radne aktivnosti putem doprinosa tede i svojuuteevinu, posredstvom penzionih fondova, ulau u imovinu ili na trite kapitala da steknusredstva za penzije. Ovaj se sistem jo zove kapitalizirana penziona tednja.

Ginijev koeficijent [Gini coefficient]: mjera ukupne ekonomske nejednakosti u nekomdrutvu. Moe poprimiti vrijednosti izmeu nula (kada je, na primjer, dohodak jednakodistribuiran meu graanima) i jedan (kada jedna osoba raspolae sveukupnim dohotkom).to je koeficijent blii jedinici, to su vee nejednakosti u drutvu.

Glavarina [capitation fee]: plaanje ljekarima u obliku fiksnog iznosa prema brojupacijenata. Iznosi mogu biti razliiti prema kategorijama osoba, ali je uvijek rije o prethodnoutvrenom iznosu, neovisnom o obimu izvrenih usluga. Suprotno od plaanje prema usluzi.

Globalizacija [globalization]: proces porasta meusobne ovisnosti i povezanosti svijeta u

bitnim podrujima ivota (politika, ekonomija, kultura itd.). Kao posljedica globalizacijedolazi do prevladavanja postojeih granica meu dravama i opadanja suverenitetanacionalnih drava, nastaju nadnacionalne asocijacije koje preuzimaju regulativne i drugefunkcije u svjetskoj ekonomiji i drutvu. Globalizacija je u pravilu povezana s deregulacijom,smanjenom intervencijom drave, redukcijom trokova rada i redukcijom socijalnih prava.

Globalna socijalna politika [global social policy]: socijalna politika koja se kreira i provodina nadnacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. Instrumenti globalne socijalne politike

jesu nadnacionalna regulacija, preraspodjela dohotka meu dravama pomou regionalnih istrukturalnih fondova te socijalna davanja koja se garantuju na nadnacionalnom nivou.

Graanska plata [citizen payment]: vidi osnovni dohodak.

Graanski status [citizenship]: socioloki koncept koji ima znaajnu ulogu u razumijevanjurazvoja socijalne politike. Koncepciju graanskog statusa razvio je T. H. Marshall. Njegov

pojam graanskog statusa obuhvaa tri komponente: graanska prava (jednakost predzakonom), politika prava (pravo glasa, politikog organizovanja i uestvovanja u javnomivotu) i socijalna prava (pravo na minimalni dohodak, pravo na odreene usluge). Ova se

prava pojavljuju kao osnova socijalne solidarnosti u modernim drutvima.


8/36

8

Harmonizacija (Harmonization): harmonizacija nacionalnih zakona u okviru EU je oblikkonvergencije. Pojedine drave lanice harmonizacijom svoje zakone ine (vie)komptabilnima zakonima drugih drava lanica u pogledu njihova dosega, definicija i normi.

Horizontalna preraspodjela [horizontal redistribution]: horizontalna preraspodjeladohotka i naknada vri se u korist onih grupa unutar iste kategorije korisnika koje su u

nepovoljnijem poloaju, npr. od porodice sa manje ka porodicama sa vie djece.

Industrijski odnosi [industrial relations]: nain na koji su organizovani odnosi izmeumenadmenta preduzea i radnika, te uloga drave i institucija u tom procesu. Industrijskiodnosi uveliko se razlikuju meu dravama, a obuhvataju prakse organizacije rada iupoljavanja, obrazovanja radnika, kolektivnog pregovaranja, sindikalnog djelovanja, radnihvijea i sl.

Institucionalni model dobrobiti [institutional welfare]: prema Titmussovoj tipologijisocijalne dobrobiti, model u kojem se potreba prihvaa kao normalni i sastavni dio ivota.Dobrobit se prua cijelom stanovnitvu, na isti nain kao to se mogu organizovati druge

javne usluge (ceste, kole). U ovom sistemu dobrobit nije namijenjena samo siromanima, vesvim graanima. Institucionalni model esto se identificira sa univerzalizacijom socijalnihprava. Meutim, institucionalni model moe u ostvarivanju svojih ciljeva koristiti ne samouniverzalne, ve i selektivne naknade.

Invalidnost (invalidity/disability):potpuna ili djelimina nesposobnost osobe za obavljanjenekog plaenog posla. Invalidnost moe postojati od roenja ili se kasnije pojaviti, a uzrokinvalidnosti moe biti nesrea na poslu, profesionalna bolest ili neki drugi uzrok.Uobiajeno se razlikuju tri oblika invalidnosti: opa invalidnost koja uzrokuje trajnunesposobnost ostvarivanja zarade iznad odreenog stepena, profesionalna invalidnost kojaoznaava trajnu nesposobnost obavljanja odreenog posla ili zanimanja te invaliditet koji

podrazumijeva gubitak ili smanjenje tjelesnih funkcija, to utie na ivotnu i radnu

sposobnost invalidne osobe.Prava koja ostvaruju invalidi mogu biti novane naknade, medicinska i druga pomo terehabilitacija, prekvalifikacija i rad pod zatienim uslovima.

Izvedena prava [derived rights]: prava, prije svega na naknade i usluge iz sistema socijalnesigurnosti, koje stie neki pojedinac, a koja su definisana njegovom ovisnou o drugoj osobi,obino na osnovu srodstva, braka ili zajednikog ivota.

Izvoz naknada (export of benefits): izvoz naknada deava se onda kada se naknade kojetreba platiti jednoj osobi prema propisima jedne zemlje, takoer mogu platiti toj osobi kadaon/ona boravi u drugoj zemlji. Izvoz naknada obino je ogranien na dugorone novanenaknade.

Javna dobrobit [public welfare]: podrka javnih (dravnih) institucija onim pojedincimakoji su nesposobni ili nisu u mogunosti pribavljati sredstva za ivot zbog odreenih socijalnorizinih okolnosti, a koji ispunjavaju kriterije njima namijenjenih socijalnih programa.

Javne penzije [public pensions]: penzije koje se ostvaruju u sistemu koji je obavezan zaodreene kategorije graana, a ija pravila propisuje i realizaciju garantuje drava.


9/36

9

Javne usluge [public services]: razliite usluge koje pruaju javne uslune institucije(obrazovne, zdravstvene, transportne i druge). Obavezu javne usluge moe nametnuti javnavlast na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou.

Javni izdaci [public expenditures]: ukupni izdaci drave i javnih fondova za sve vrsteprograma opeg znaaja (iskljueni su izdaci privatnih i neprofitnih organizacija). Veliki dio

javnih izdataka ine izdaci za socijalne namjene.

Javni transferi [public transfers]: svi novani transferi koji se finansiraju iz javnih idravnih izvora.

Jaz siromatva [poverty gap]: razlika izmeu linije siromatva i dohotka siromanih. Ovanam mjera agregatnog siromatva pokazuje koliko je novca potrebno utroiti da bi se dohocisvih siromanih podigli na stepen odreene linije siromatva. Ona pokazuje je li siromatvo unekoj zemlji povrinskoga ili dubinskog karaktera (o emu nam ne govori broj siromanih

pojedinaca ili porodica).

Jednake naknade [flat-rate benefits]: naknade koje se isplauju u jednakom mjesenomiznosu (iako mogu biti vee za porodice sa veim brojem lanova) i koje ne ovise o prijanjimzaradama. Tako sve porodice odreenog tipa ili veliine dobivaju naknade iste visine.

Jednakost ansi [equal opportunities]: ope naelo jednakosti koje se moe primijeniti nasva podruja, a posebno na ekonomski, socijalni i kulturni ivot. Svi graani trebaju imati iste

poetne anse u naticanju za vrijedna drutvena dobra ili poloaje. U modernim se drutvimaposebno naglaava jednakost obrazovnih ansi te jednakost ansi izmeu ena i mukaraca.

Jednolano domainstvo [one person-household]: domainstvo u kojem ivi samo jednaosoba.

Jednoroditeljska porodica [lone /single parent family]: porodica u kojoj djeca ive sajednim roditeljem, a drugi je umro ili napustio porodinu zajednicu.

Karitativna djelatnost /organizacija [charity]: ukljuuje svaku dobrotvornu aktivnost (npr.davanje novca, hrane ili usluga), usmjerenu prema ljudima koji trebaju pomo jer su bolesni,siromani, stari ili beskunici, a bez oekivanja bilo kakve materijalne ili druge nagrade.Vanu ulogu u karitativnoj djelatnosti imaju karitativne organizacije, koje pruajumaterijalnu, psiholoku i drugu podrku svima koji je trebaju. Takve su organizacije, na

primjer, Crveni krst/kri, Caritas itd.

Kategorijalna socijalna pomo [categorical (social) assistance]: pomo u posebnimokolnostima, namijenjena zadovoljavanju specifinih ili posebnih potreba odreenih grupastanovnitva (npr. pomo starijim osobama, invalidima, hendikepiranima ili bolesnima,

pomo majkama sa ovisnom djecom, nezaposlenima i slino). Kriteriji ostvarivanjakategorijalne pomoi, kao i visine naknada, obino se razlikuju od onih u opoj socijalnoj

pomoi.


10/36

10

Klijentalizam [clientelism]: odnos u kojem mone i uticajne osobe ili grupe nude nagrade iusluge osobama (grupama) loijeg drutvenog poloaja u zamjenu za lojalnost i politiku ilidrugu podrku. Klijentalizam se esto vezuje uz junoevropski ili mediteranski modelsocijalne drave, u kojem se socijalne naknade ili javni resursi koriste kao sredstvo pritiska na

birako tijelo (npr. pred politike izbore penzionerima se dodjeljuju odreeni dodaci na penziju ili se podizanje penzija uslovljava politikom podrkom penzionera). Osim toga,

klijentalizam podrazumijeva i pojavu kada veliki broj zaposlenika u socijalnim institucijama pripada odreenoj politikoj stranci ili ideologiji. Zapravo, u socijalnim institucijama nezapoljavaju se strunjaci ve, esto puta, nekvalifikovano, politiki podobno osoblje.

Neuinkovitost, nedjelotvornost i korumpiranost bitno je obiljeje ovih institucija.

Kombinovani model socijalne politike [welfare mix]:podrazumijeva diversifikaciju sektorai aktera koji uestvuju u socijalnoj politici. Kombinovani model socijalne politike iskazuje setzv. socijalnim trokutom, u kojem se sistem socijalne politike prikazuje kao rezultantadjelovanja tri sektora: vladinoga ili dravnog sektora, privatnoga profitnog te neprofitnogsektora. U slinom se znaenju esto upotrebljava i pojam socijalnog pluralizma (welfare

pluralism).

Konvergencija (Convergence)je termin koji potie iz matematike, a oznaava ponaanja saogranienim mogunostima izbora, posebno kada se radi o neogranienom nizu ili pakserijama usmjerenim prema nekom limitu. U okviru evropskih integracija konvergencija

podrazumijeva poveanje slinosti meu dravama lanicama u pogledu dohodaka, politika,administrativnih praksi, zakona, itd.

Kultura ovisnosti [dependency culture]: nain ivota kojeg karakterizira oslanjanje nadravne socijalne naknade. Neki autori smatraju da je davanje novanih naknada tetno za onekoji ih primaju, jer se time potkopava njihovo oslanjanje na vlastite snage i poveavausmjerenost na dravnu pomo. Takvi pojedinci postaju ovisnici o socijalnim naknadama idio su kulture ovisnosti koja se prenosi izmeu generacija.

Kultura siromatva [culture of poverty]: pojam koji je koncipirao i popularizirao amerikiantropolog Oscar Lewis 1950-ih godina. Zagovornici teorije kulture siromatva dre dasiromani imaju stil ivota razliit od ostatka drutva i da on doprinosi opstanku siromatva.Siromani imaju specifine norme i vrijednosti koje siromana djeca vrlo rano usvajaju, pa sekultura siromatva intergeneracijski prenosi. Obiljeja kulture siromatva mogue jeanalizirati na individualnoj, porodinoj i socijetalnoj razini. Prema ovoj teoriji, siromanizbog svoje kulture nisu sposobni iskoristiti anse koje im prua drutvo.

Lex loci laboris: doslovno: zakon mjesta rada. U meunarodnom kontekstu veina zakonao socijalnoj sigurnosti, kao grana javnog prava, odreuje doseg svoje primjene referirajui sena mjesto na kojem pojedini zaposlenik obavlja svoj rad. U naelu na pojedinca se

primjenjuju zakoni o socijalnoj sigurnosti u zemlji u kojoj on obavlja svoj posao.

Line socijalne usluge [personal social services]: kategorija usluga koje ne pruaju drugesocijalne slube. Funkcija je ovih usluga briga i zatita zanemarivane ili zlostavljane djece,

briga i potpora za starije, nesposobne ili bolesne osobe koje ne mogu samostalno ivjeti(mentalno bolesne osobe, fiziki hendikepirana djeca i mladi, osobe sa potekoama u uenjuili osobe sa hroninim bolestima), pomo i podrka onima koji su iskljueni iz ireg drutva(beskunici, migranti, izbjeglice, osobe sklone nomadizmu).


11/36

11

Linija siromatva [poverty line]: visina dohotka ispod koje pojedince (porodice) smatramosiromanima. Postoje brojni naini utvrivanja linije siromatva. Na primjer, ona moe bitiutemeljena na stvarnim ivotnim trokovima ili moe biti odreena relativno, na primjer, kao50% prosjenoga dohotka ili kao 60% medijana nacionalnog dohotka (slubena linijasiromatva EU).

Ljekar ope prakse [general practitioner /GP ]: ljekari ope prakse u mnogim zemljama predstavljaju prvu liniju zdravstvene zatite te su obino zadueni za daljnje upuivanjepacijenata na specijalistiki ili bolniki tretman.

Ljudske potrebe [human needs]: procijenjeni resursi s kojima pojedinci trebaju raspolagatida bi preivjeli i funkcionirali sukladno normama drutva kojem pripadaju.

Majinstvo/materinstvo (maternity): stanje ene kada ona, zbog trudnoe, poroda injegovanja djeteta, privremeno nije sposobna za rad, odnosno ostvarivanje zarade, pa joj je

potrebna odgovarajua medicinska pomo, porodiljsko ili roditeljsko bolovanje, naknadatokom bolovanja te druga prava koja su definisana sistemom socijalne zatite.

Meugeneracijski transferi [intergenerational transfers]: obino se odnose na penzijetekue raspodjele koje zaposlena generacija plaa starijoj generaciji koja vie nije zaposlena.Tako zaposlena generacija stie pravo na penziju iz doprinosa sljedee generacije.

Meunarodna organizacija rada /MOR [International Labour Organization /ILO]:

specijalizirana agencija UN, osnovana 1919. godine s ciljem promocije socijalne pravde iprava radnika. MOR formulira meunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporukakoje potom ratificiraju drave. Ti se standardi odnose na slobodu udruivanja, pravo naorganizovanje i kolektivno pregovaranje, zabranu prisilnog rada, jednake mogunosti i

jednaki tretman i sl. MOR definira i statistike standarde u podruju rada i nezaposlenosti.

Meunarodno udruenje za socijalnu dobrobit [International Council on Social Welfare

/ICSW]: globalna nevladina organizacija, osnovana 1928. u Parizu, koja okuplja veliki brojnacionalnih i meunarodnih organizacija koje nastoje unaprijediti socijalni razvoj, socijalnudobrobit i socijalnu pravdu. Cilj je Meunarodnog udruenja za socijalnu dobrobit promicatitakav socijalni i ekonomski razvoj koji e dovesti do ublaavanja siromatva i drugih vidovasocijalne ugroenosti u svijetu. ICSW se zalae za priznavanje i zatitu temeljnih prava ljudina hranu, sklonite, obrazovanje, zdravstvenu zatitu i sigurnost. Radi ostvarenja svojihciljeva ICSW prikuplja i distribuira informacije, provodi istraivanja i analize, organizujeseminare i konferencije, pomae NVO, uestvuje u javnom zagovaranju itd. ICSW etiri putagodinje izdaje svoj asopis Revija za socijalni razvoj, a glavni uredi udruenja su uHolandiji i Ugandi.

Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost [International Social Security

Association /ISSA]: meunarodna organizacija koja se bavi razvojem socijalne sigurnosti usvijetu. Osnovana je 1927. godine u Bruxellesu na inicijativu Meunarodne organizacije rada.Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost okuplja sredinje dravne institucije,organizacije javnih slubi te udruenja koja djeluju na podruju socijalne sigurnosti. Ovoudruenje, pored brojnih drugih publikacija, etiri puta godinje izdaje asopis Meunarodna


12/36

12

revija za socijalnu sigurnost na engleskom, francuskom, njemakom i panskom jeziku.Sjedite ove organizacije je u enevi.

Model otvorene koordinacije [open method of coordination /OMC]: nain koordinacijenacionalnih politika, najprije u podruju zapoljavanja, a nakon 2000. godine u promocijisocijalne ukljuenosti te penzija i zdravstva. OMC se zasniva na pet kljunih naela:

supsidijarnost (ravnotea izmeu postavljenih ciljeva na evropskom nivou i nacionalneodgovornosti za njihovu konkretizaciju i provoenje), konvergencija (svaka dravakoncentriranim akcijama doprinosi zajednikom evropskom cilju), upravljanje ciljevima(ciljevi su jasno postavljeni i dogovoren je nain njihove evaluacije), nadgledanje zemalja(zemlje se evaluiraju i meusobno usporeuju), integrirani pristup (usmjerenost na razliite

politike koje pridonose cilju).

Modeli (reimi) socijalne politike [welfare models/regimes]: tipovi socijalnih drava ilisocijalnih politika, svojstveni odreenim zemljama ili grupama zemalja. Razliiti modelisocijalne politike oslanjaju se na razliite tradicije industrijskih i drugih socijalnih odnosa iimaju specifinu institucionalnu strukturu socijalnih naknada. Modeli socijalne politike

razlikuju se s obzirom na stupanj dekomodifikacije, izdanost i selektivnost naknada.Takoer, svaki model podrazumijeva specifine odgovore na probleme nezaposlenosti iindustrijskih odnosa. Najutjecajniju tipologiju socijalnih drava razvio je G. Esping-Andersen, koji razlikuje socijaldemokratski ili skandinavski, liberalni ili anglosaksonski ikorporativno-konzervativni ili kontinentalno-evropski model. Uz ova tri tipa u literaturi seesto spominje i etvrti, tzv. junoevropski socijalni model.

Moralni hazard [moral hazard]: situacija u kojoj se osigurani pojedinci nedovoljno uvajurizika, kao to bi to morali kada ne bi bili osigurani. Oni isto takvo ponaanje oekuju oddrugih osiguranika. Na taj nain osigurani pojedinci mogu uticati na nepredvidljiv rasttrokova socijalnog osiguranja.

Mutualizam [mutualism]: pokret meu radnicima koji je u 18. i 19. stoljeu doveo dostvaranja organizacija uzajamne pomoi (mutualne udruge, bratovtine). Mutualizam je

posebno bio prisutan meu radnicima opasnih profesija, kao to su bili rudari i eljezniari.Mutualistike su udruge formirale fondove uzajamne pomoi novcem prikupljenim odlanarina radnika, donacija i drugih oblika prihoda. U sluaju da se lanu udruge dogodilaneka nesrea, dobivao je pomo iz zajednikog fonda udruge. Mutualistike su udruge bile

pretee od drave organizovanog socijalnog osiguranja.

Nacionalni sistem zdravstvene zatite (national health service system): (besplatnolijeenje i lijekovi za sve legalno nastanjene stanovnike): u nacionalnom sistemu zdravstvenezatite zdravstvenu zatitu sa javnim olakicama graanima pruaju od drave zaposleni

zdravstveni radnici, a zdravstvena zatita je plaena iz dravnog prorauna, tj. iz poreza.

Najnia (minimalna) plata [minimum wage]: visina plate koja je propisana u zakonu i kojaje najnia mogua koju poslodavac treba isplatiti.

Naknada za nezaposlenost [unemployment benefit]: novana naknada koja se plaapojedincima koji su izgubili posao. Pojedine zemlje postavljaju razliite uslove za dobivanje


13/36

13

ove naknade. Obino takvi pojedinci moraju raditi odreeni broj mjeseci prije gubitka posla,prijaviti se uredu za zapoljavanje i aktivno traiti novi posao.

Naknada za stanovanje [housing benefit]: vidipomo za stanovanje.

Naknade /davanja [benefits]: opi izraz koji obuhvaa sva novana i nenovana davanja teusluge u okviru sistema socijalne politike.

Naknade koje nisu utemeljene na doprinosima [non-contributory benefits]: naknade zaije dobivanje nije potrebno prethodno uplaivanje doprinosa, a finansiraju se iz opih

poreznih prihoda. Ove naknade mogu biti utemeljene na provjeri prihoda ili mogu bitiuniverzalne.

Naknade utemeljene na doprinosima [contributory benefits]: naknade koje se isplaujusamo onim pojedincima koji uplauju doprinose socijalnog osiguranja ili su te doprinoseranije uplaivali (pojedinci koji su ostali bez posla, penzioneri, bolesni i sl.).

Naknade utemeljene na provjeri dohotka [income-tested benefits]: naknade koje seisplauju samo onim pojedincima (porodicama) iji je dohodak nii od odgovarajue visine.

Naknade utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine [means-tested benefits]: isplaujuse samo onim pojedincima ili domainstvima iji su dohoci ili vrijednost ukupne imovineispod odgovarajue visine. Ovaj pojam, dakle, obuhvata provjeru dohotka i/ili ukupneimovine.

Naknade vezane uz zarade [earnings-related benefits]: naknade ija visina ovisi oprijanjim zaradama i doprinosima osiguranika, tako da oni koji su ranije imali vee zaradedobivaju i vee naknade. Visina ovih naknada moe se bitno razlikovati ovisno o tome polazili se od prosjenih, najviih ili posljednjih zarada.

Negativna selekcija [adverse selection]: nejednaka ili neefikasna razmjena izmeu dvijestrane uzrokovana informativnom asimetrijom (razliitom dostupnou informacija). Npr., u

podruju osiguranja dogaa se da kupac osiguranja, koji je bolestan, skriva svoj rizik uvrijeme traenja zdravstvenog osiguranja. Takoer, dogaa se da osiguravatelji trae klijente sniim stepenom rizika, zato da bi isplaivali manje naknade ili kompenzacije. Kao posljedicanegativne selekcije dolazi do slabljenja sistema za uzajamno dijeljenje rizika, jer se

pokuavaju identificirati rizici za odreenog pojedinca.

Negativni porez na dohodak [negative income tax]: sistem u kojem su dohodovna podrkai dohodovno oporezivanje integrirani tako da porezni sistem isplauje naknade onima sniskim dohocima i oporezuje one s viim dohocima.

Nenovane naknade [in-kind benefits]: davanja pojedincima ili porodicama u oblikumaterijalnih dobara ili usluga (kao to je besplatna zdravstvena zatita ili besplatnoobrazovanje, pomo u hrani i sl.).


14/36

14

Neplaeni rad [unpaid/unremunerated work]: rad za koji se neposredno ne dobivanaknada niti neki drugi oblik plaanja. Najee su to aktivnosti svakodnevnog rada udomainstvu, te neplaeni pomaui rad lanova porodice u porodinom preduzeu ili naimanju.

Neprofitni sektor [non-profit sector]: obuhvata organizacije koje primarno ne djeluju radi

ostvarivanja profita. One su obino prisutne u djelatnostima koje uvijek nije mogueorganizovati na komercijalnoj osnovi. Ako i ostvare dobit, ove organizacije je neraspodjeljuju. One imaju vlastitu upravu, a u rad redovno ukljuuju volontere. Ovaj je pojamu pravilu rezervisan za organizacije koje pruaju razliite javne usluge. Neprofitnost je

povezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja i mogunosti primanja donacijakao porezno priznatih rashoda.

Neslubena ekonomija [informal economy]: dio privrede koji se u cijelosti ili djelominoodvija izvan formalnih institucionalnih struktura i zakonske regulacije. Neslubenuekonomiju sainjavaju privredne aktivnosti koje nisu zakonski ili statistiki regulisane,obavljanje djelatnosti na nain suprotan propisima (npr. radi porezne evazije ili izbjegavanja

plaanja doprinosa zaposlenicima) te proizvodnja ilegalnih dobara i pruanje ilegalnih usluga(ovaj se posljednji oblik naziva i crnom ekonomijom, koji se ponekad iskljuuje iz konceptaneformalne ekonomije).

Neslubeni rad [informal work]: rad koji se ne zasniva na propisanim ili ugovornimodnosima i nije zatien odredbama radnog prava. Odvija se u sferi neformalne ekonomije, amoe se obavljati kao glavno ili sporedno zanimanje. S obzirom da na temelju neformalnihaktivnosti ne uplauju doprinose niti posjeduju radno-zakonsku zatitu, osobe aktivneiskljuivo u neformalnoj ekonomiji nalaze se u poloaju poveane socijalne ranjivosti..

Nesrea na poslu (work/employment injury): svaka povreda ili bolest nastala kao posljedica nesretnog sluaja ili vie sile, uzrono vezana uz obavljanja posla, a koja uzrokuje

trajne ili privremene posljedice na zdravlje i radnu sposobnost zaposlene osobe. Nesrea naposlu je jedan od klasinih rizika pokrivenih socijalnim osiguranjem.

Nevladine organizacije /NVO [non-governmental organizations /NGO ]: privatneneprofitne organizacije koje su izvan vladinog uticaja. Pojam nevladine organizacije uao je uupotrebu 1950-ih i povezan je sa radom agencija Ujedinjenih naroda u zemljama treegasvijeta u postkolonijalnom razdoblju. Legitimitet tih organizacija povezan je sa djelovanjem i

pruanjem prijeko potrebnih usluga nasuprot nepotistikoj i korumpiranoj vladi. Danas seovaj pojam koristi za oznaavanje rada organizacija koje se bave ljudskim pravima, zatitomokolia i slinim podrujima kojima se kontroliu vlasti. Glede poreznog statusa one se

tretiraju i kao neprofitne organizacije.

Nezaposlenost [unemployment]: stanje u kojem se nalazi radno sposobna osoba koja nemanikakvog zaposlenja, a koja aktivno trai posao. Nezaposlenost nosi sa sobom brojnesocijalne rizike, ponajprije rizik siromatva, ali i drutvene iskljuenosti, psihikih tezdravstvenih problema. De facto, nezaposleni ponekad nisu registrovani kao nezaposleneosobe (skrivena nezaposlenost), dok neke osobe evidentirane kao nezaposlene krozneformalni rad uestvuju u neformalnoj ekonomiji.


15/36

15

Novane naknade [cash benefits]: naknade koje se dodjeljuju u novanom obliku, za razlikuod usluga (kao to je npr. besplatna zdravstvena zatita) ili davanja u vidu materijalnihdobara. Novane naknade openito ukljuuju naknade socijalnog osiguranja i socijalne

pomoi.

Novi socijalni rizici [new social risks]: u modernom se drutvu pored tzv. starih rizika (kao

to su starost, bolest ili siromatvo uzrokovano nezaposlenou) javljaju i novi rizici, koji supovezani s diskontinuiranom radnom karijerom, sa neizvjesnostima koje prate povremeno ikratkotrajno zapoljavanje, sa novim, ranjivim oblicima porodice te demografskim procesima.Meu znaajnije nove socijalne rizike ubraja se dugotrajna i boleljiva starost, dugotrajnanezaposlenost, nesiguran rad, jednoroditeljstvo, siromatvo meu zaposlenima i sl.

Novo siromatvo [new poverty]: termin koji se posebno koristi od poetka 1970-ih godina. Novo siromatvo odnosi se na pojave kada pojedinci ili porodice nisu u stanju odratidosadanji nivo ivotnog standarda, pa prelaze iz relativno sigurnog ivota u neizvjesnost.

Novo siromatvo nije toliko vidljivo kao tradicionalno, tako da porodice zahvaene novimsiromatvom mogu izgledati uobiajeno, kao porodice bez problema. Na pojavu novog

siromatva, koje pogaa i pripadnike srednjih slojeva, posebno su uticali sljedei procesi: porast broja pojedinaca ovisnih o socijalnoj pomoi, irenje nezaposlenosti i slabljenjesocijalne zatite, rast broja zaduenih domainstava i pojava novih (ranjivijih) oblika

porodice.

Oekivano trajanje ivota [life expectancy]: prosjeni broj godina ivota koji e doivjetipojedinac u nekom drutvu sukladno oekivanim demografskim i zdravstvenim trendovima.Prosjeno trajanje ivota najee se mjeri nakon jedne godine od roenja ili od 60/65 godine.Ovi podaci slue kao indikator zdravstvenog statusa stanovnitva, odnosno kao pokazateljdugovjenosti starije populacije (posebno prilikom ocjene duine razdoblja u kojem e nekaosoba primati penziju).

Odranje dohotka [income maintenance]: vidi dohodovna podrka.

Odrivi razvoj [sustainable development]: privredni razvitak koji zadovoljava potrebedrutva i ostvarivanja dobrobiti na kratki, srednji i dugi rok. Zasnovan je na pretpostavci datreba udovoljiti potrebama drutva, a da se pritom ne ugroze perspektive buduih generacija.Praktino, to znai stvoriti uslove za dugoroni privredni razvoj uz ouvanje prirodnogokolia.

Opa socijalna pomo [general (social) assistance]: namijenjena je svim osobama koje nisuu stanju zadovoljiti osnovne ivotne potrebe, polazei od odreene definicije egzistencijalnogminimuma. Opa socijalna pomo obino ukljuuje pomo radi pokria trokova sljedeihivotnih potreba: prehrane, odijevanja, higijene, stanovanja, grijanja i sl. Opa socijalna

pomo djeluje kao sigurnosna mrea za osobe s niskim prihodima.

Ope dobro [public good]: sveukupnost drutvenih uvjeta koji omoguuju i pospjeuju daljudi, porodice i grupe mogu postii to potpuniji razvitak i ostvarenje svojih mogunosti. Uzdravu, civilno se drutvo afirmira kao uinkoviti proizvoa opeg dobra.


16/36

16

Oportunitetni trokovi [opportunity costs]: ekonomisti su skloni tvrdnji da sve ima svojucijenu koju netko treba platiti. Na primjer, vrijeme i materijalni resursi potroeni za odreenuaktivnost ne mogu se iskoristiti na drugom podruju djelovanja. Oportunitetni trokovispominju se u raspravama o porodinoj politici. Naime, pored neposrednih trokova koje za

podizanje, odgoj i obrazovanje iziskuje svako dijete, njegovi roditelji, posebno majka, imaju,zbog vremena potroenog na dijete, i dodatne, oportunitetne trokove, koji se sastoje u

izgubljenoj zaradi koju su u to vrijeme mogli ostvariti na tritu rada. Primjere oportunitetnihtrokova nalazimo i u drugim podrujima socijalne politike.

Opsena stambena politika [comprehensive housing policy]: politika u kojoj dravapreuzima odgovornost za podmirivanje stambenih potreba cjelokupnog stanovnitva. To znaiusmjeravanje nacionalnih resursa u podruje stanovanja radi poboljanja blagostanjacjelokupnog stanovnitva. Vlada ima znaajnu kontrolu to se tie obima, vremena dovretkai lokacije stambenih objekata za sve drutvene grupe i gotovo za sve tipove graditelja.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj [Organization for Economic Cooperation

and Development /OECD ]: organizacija 30 najrazvijenijih zemalja svijeta, nastala 1961.

godine na temeljima Organizacije za evropsku ekonomsku suradnju, a koja je osnovana nakonDrugoga svjetskog rata kako bi administrirala ameriku i kanadsku pomo Evropi u okviruMarshallovog plana. Osim razliitih aspekata ekonomskog razvoja, OECD analizira i dajesavjete na podruju odnosa ekonomske i socijalne politike te razvija vrlo ekstenzivnu bazu

podataka o pojedinim podrujima ekonomske i socijalne politike.

Osnaivanje [empowerment]: omoguavanje pristupa resursima i razvitak sposobnosti sciljem aktivnog oblikovanja vlastitog ivota i ivota zajednice u kojoj pojedinac ivi uekonomskom, socijalnom i politikom smislu.

Osnovna penzija [basic pension]: penzija koju pojedinci dobivaju iz prvog stepena

obaveznog penzionog sistema. Takoer, u nekim zemljama ona podrazumijeva, u pravilu,porezno finansiranu penziju, na koju imaju pravo svi graani iznad odreene dobi (npr. 65godina).

Participacija, suplaanje [co-payment]: plaanje odreenog iznosa za uslugu koja seostvaruje u sistemu socijalne sigurnosti. Termin se najee upotrebljava unutar zdravstvenogsistema, ali se moe primijeniti i na druge socijalne usluge, npr. u obrazovnom sistemu.

Penzije tekue raspodjele [Pay As You Go PAYG - pensions]: postoje dvije metodefinanciranja penzijskih sistema. Prva je pay as you go, a se sastoji u tome da se doprinosiza penzije koje danas plaaju radnici koriste za plaanje penzija dananjih penzionera. Druga

je metoda kapitalizacija kada se doprinosi koji se danas plaaju makar u naelu - uplauju

u fondove iz kojih e biti plaene budue penzije dananjih radnika. U sluaju obaveznihpenzionih sistema razlike izmeu sistema pay as you go i kapitalizacije znatno su manjenego to izgleda. Sistemi dobrovoljnih individualnih penzija u naelu su utemeljeni na naelukapitalizacije.


17/36

17

Penzijski sistem sa vie stepena [multipillar pension system]: penzijski sistem u kojem se penzija ostvaruje iz sistema razliitog karaktera (npr. iz sistema tekue raspodjele,kapitaliziranih fondova, dobrovoljnih privatnih fondova, zaposlenikih penzionih fondova).

Plaanje prema usluzi [fee-for-service]:plaanje, npr. u zdravstvu, prema obimu izvrenihusluga. Suprotno od glavarina.

Podrka u zamjenu za rad [welfare for work]: vidi workfare programi.

Pogranini radnik (frontier worker): osoba koja boravi u jednoj, a zaposlena je u drugojzemlji, ali se u zemlju boravka obino vraa najmanje jedanput sedmino.Politika trita rada [labour market policy]:podrazumijeva mjere kojima se potie eljeno

ponaanje aktera na tritu rada. Najee se pravi razlika izmeu aktivnih i pasivnih mjera.Cilj je aktivnih mjera poticanje zapoljavanja, a to se ini kroz posredovanje, dodatnuizobrazbu ili prekvalifikaciju te stvaranje radnih mjesta. Cilj je pasivnih mjera nadoknaditiizgubljenu zaradu nezaposlenih, olakati pojedincima pronalaenje novog posla ili smanjiti

ponudu rada time to se pojedince (finansijski) stimulira da se povuku s trita rada.

Pomo za stanovanje [housing assistance]: subvencije koje daje vlada ili lokalne vlastidomainstvima kako bi im se pomoglo u podmirenju stambenih potreba. Stambene sesubvencije ponekad plaaju izravno najmodavcima. Obino se daju domainstvima sa niim

primanjima. Pomo za stanovanje ovisi o visini primanja, imovini, veliini domainstva,stambenim trokovima i veliini stana. Pomo za stanovanje ostvaruje se dodjelom socijalnihstanova, pomaganjem u kupnji stana (premirana tednja, subvencionirani krediti i drugi

porezni poticaji), subvencioniranjem najamnina i trokova stanovanja.

Populacijska politika [population policy]: eksplicitne ili implicitne mjere koje poduzimavlada kako bi uticala na veliinu, rast ili sastav stanovnitva. Osnovni je cilj populacijske

politike poticanje nataliteta i poboljanje strukture stanovnitva.

Porodina penzija [survivors pension]: penzija koju primaju lanovi ue porodice(suprug/a, djeca) osiguranika koji je preminuo.

Porodina politika [family policy]: politika kojoj je cilj uticati na porodine odnose iunaprijediti porodinu dobrobit. Glavne su mjere porodine politike novana davanja i

poreske olakice, dopusti roditeljima te usluge namijenjene djeci i porodicama. S obzirom naobim i nain dravne intervencije razlikuju se tipovi porodine politike. Moderna porodina

politika usmjerena je na pomirenje porodinih obaveza i vanjskog rada.

Porodine naknade [family benefits]: sve vrste novanih ili nenovanih podrka koje sedodjeljuju porodicama sa djecom. U porodine bi naknade ulazile, takoer, poreznepovlastice, naknade udomiteljskim porodicama itd.

Porodini doplatak [family allowance]: naknada koja se redovno (mjeseno) isplauje svim porodicama koje imaju djecu ispod odreene dobi. Porodini doplatci obino variraju sobzirom na broj i uzrast djece te, openito, socijalnu situaciju porodice. U nekim zemljama

porodini doplatci u stvari predstavljaju djeje doplatke.


18/36

18

Porodiljska naknada [maternity benefit]: naknada koja se redovno isplauje majkama (kaoodgovarajui postotak njihove ranije plate) za vrijeme porodiljskog bolovanja.

Porodiljsko bolovanje [maternity leave]: u najveem broju zemalja zaposlena ena moeostati kod kue u vrijeme kasne trudnoe ili nakon poroda, s tim da u tom razdoblju primanaknadu koja obino iznosi odreeni postotak njezine ranije plate. U nekim zemljama veina

zaposlenih ena nakon poroda ima pravo samo na neplaeni dopust (SAD, Novi Zeland).

Pozicijska dobra [positional goods]: dobra koja se djelimino trae zato to njihovo posjedovanje ili potronja daje odreeni socijalni status onima koji su ih uspjeli priskrbiti.Pozicijska su dobra stvari koje se vrednuju zato to su rijetke i nisu dostupne velikom brojuljudi (npr. takvo dobro moe biti visoko obrazovanje ili odreene kvalifikacije).

Pozitivni/negativni sukob prava (positive/negative conflict of law):pozitivni sukob pravamoe nastati ako jedna osoba radi u zemlji koja nije zemlja u kojoj je njen poslodavac legalnoregistrovan ili kada radi u vie zemalja, ili kada radi u zemlji u kojoj trajno ne boravi, ako,sukladno zakonima obadvije, svih ili neke od tih zemalja, ima pravo ostvariti naknadu ili

davanja iz vie od jedne zemlje radi pokria jednog te istog rizika, i/ili ako se od nje/njegazahtijeva da plati doprinose socijalnog osiguranja za iste rizike u vie zemalja. Negativni sukob zakona postoji kada takva osoba nema pravo na naknadu ili davanja iznijedne od tih zemalja.Openito govorei: pozitivni sukob prava je suprotstavljenost, ili razlika, izmeu dvijusudbenih jurisdikcija, kada obadvije polau pravo na odluivanje o istom predmetu. Negativnisukob prava postoji onda kada se obadvije sudbene jurisdikcije proglaavaju nenadlenimada odluuju o predmetu koji se odnosi na graanina (graane) jedne ili obadvije zemlje i/ilikada se radi o sluaju (sluajevima) koji se desio u jednoj ili obadvije zemlje.

Prava [rights]: juristiki koncept koji se odnosi na to jesu li zahtjevi nekog pojedinca

legitimni ili zakonski utemeljeni. Razlikujemo negativna prava (pravo da se neto uini bezintervencije ili mijeanja drugih ljudi) i pozitivna prava (prava koja obvezuju druge da uineneto pozitivno, kako bi nam pomogli). Neka prava pripadaju svima, jednostavno zato to suljudska bia (prirodna ili ljudska prava), neka prava pripadaju ljudima zato to su lanovidravne ili politike zajednice (legalna prava), dok se druga prava mogu temeljiti na

prihvatanju neke moralne teorije (moralna prava). U podruju socijalne politike legitimnostprava uglavnom proizlazi iz dva izvora: prvi izvor su potrebe, a drugi zasluge.

Pravni instrument (legal instrument): pravni instrument je dokument kojim se utvrujuugovorne obaveze ili garantuju neka prava.

Najvaniji pravni instrumenti Vijea Evrope koji se odnose na socijalna i ekonomska ljudskaprava jesu:

Evropski privremeni sporazum o sistemima socijalne sigurnosti koji se odnose na starost,invalidnost i preivjele uzdravane lanove (European Interim Agreement on Social SecuritySchemes Relating Old Age, Invalidity and Survivors)CETS No.012


19/36

19

Evropski privremeni sporazum o socijalnoj sigurnosti izvan sistema starosti, invalidnosti ipreivjelih uzdravanih lanova (European Interim Agreement on Social Security other thanSchemes for Old Age,Invalidity and Survivors)CETS No.013

Evropska konvencija o socijalnoj i medicinskoj pomoi (European Convention on Social and

Medical Assistance)CETS No.014

Evropska socijalna povelja (European Social Charter)CETS No.035

Evropski zakonik o socijalnoj sigurnosti (European Code on Social Security)CETS No.048

Evropska konvencija o socijalnoj sigurnosti (European Convention on Social Security)CETS No.083

Evropska konvencija o socijalnoj zatiti farmera (European Convention on Social Protectionof Farmers)CETS No.083

Nekoliko je od tih instrumenata dopunjeno protokolima, tako je npr. proireno njihovovaenje na izbjeglice u zemljama lanicama.

Nekoliko je od tih instrumenata revidirano ili dopunjeno amandmanima.Neki od tih instrumenata odnose se na koordinaciju izmeu drava lanica: neki se odnose nastandarde u socijalnoj sigurnosti.

Preferencijalni tretman [preferential treatment ]: tretman pojedinaca ili grupa na nain dato za posljedicu ima vea prava na naknade, mogunosti ili status u odnosu na druge

pojedince ili grupe. Moe biti koriten u pozitivnom smislu s ciljem eliminisanja predvidive prakse diskriminacije ili pak u negativnom smislu s ciljem odravanja razlika i prednostipojedinaca ili grupa pred drugim pojedincima i grupama.

Preraspodjela [redistribution]: pojava kada naknade ili dobra ne dobivaju isti ljudi koji suih finansirali (plaali). Preraspodjelom novca, dobara ili usluga stvaraju se drugaiji odnosimeu lanovima drutva od onih koje stvara trite.

Primjenjivo pravo (applicable law): kada je jedna osoba zaposlena kod poslodavca koji jelegalno registrovan u jednoj zemlji, ali radi u drugoj zemlji ili u drugim zemljama,

primjenjivat e se pravo one zemlje u kojoj je ta osoba osigurana, tj. u zemlji u kojoj ona

plaa doprinose socijalnog osiguranja (i poreze) i iz koje (ili u kojoj) ima pravo na socijalnenaknade. Naelo kojeg se u svakom pojedinanom sluaju dri evropsko pravo jeste da se

primjenjuje zakon samo jedne zemlje.

Priutivost stanovanja [housing affordability]: kapacitet domainstava da plate svojestanovanje. Jedna od mjera priutivosti je udio stambenih trokova u dohotku. U stambenoj

politici priutivost moe biti unaprijeena opim i ciljanim podrkama u stambenoj opskrbi ilistambenoj potronji.


20/36

20

Privatna dobrobit [private welfare]: socijalna dobrobit koja se kupuje na tritu. Najeese pojavljuje u dva oblika: izravna kupnja socijalnih usluga na tritu (zdravstvenih,obrazovnih) i uplata u privatne osiguravajue fondove putem kojih se ostvaruju odreena

prava. Razvojem kombiniranog modela socijalne politike privatna dobrobit sve vie dobiva naznaenju.

Privremena zaposlenost [temporary employment]: oblik zaposlenosti kojeg karakterizirarad eksplicitno odreen kao privremen, kratkotrajan i/ili povremen. Najee se na takvim

poslovima upoljava periferna radna snaga.Profesionalna bolest (occupational disease): oteenje zdravlja koje nastaje uslijed trajneizloenosti riziku tokom obavljanja profesionalne aktivnosti. Profesionalne bolesti u pravilusu precizno definisane i predstavljaju rizik pokriven socijalnim osiguranjem.Profesionalna dobrobit [occupational welfare]: obuhvata naknade i usluge koje zaposleni,

pored plata, dobivaju od svojih poslodavaca. Pojam profesionalne dobrobiti ponekadukljuuje i druge s radom povezane naknade koje pruaju sindikati ili profesionalnaudruenja. Dobrobit koju financiraju poslodavci moe obuhvatati finansijske naknade(naknade za bolovanja, penzije, dodaci za zdravstveno osiguranje), line socijalne usluge(savjetovanje, usluge djeci/porodici), zdravstvenu zatitu, obrazovanje i izobrazbu, aktivnostislobodnog vremena. Tradicionalno su financijske naknade u sklopu profesionalne dobrobiti

bile ograniene na zaposlene sa punim radnim vremenom. EU nastoji proiriti prava vezanauz profesionalnu dobrobit i na zaposlene s nestandardnim radnim vremenom. Ekstenzivnu

profesionalnu dobrobit obino nalazimo u velikim preduzeima koja pruaju finansijskeusluge, kapitalno-intenzivnim industrijama i nekim javnim slubama, dok je profesionalnadobrobit najslabije razvijena u malim preduzeima i dobrovoljnim organizacijama.

Progresivno oporezivanje [progressive taxation]: tip porezne politike koja viom poreznomstopom oporezuje one koji vie zarauju. U veini zemalja porezi na dohodak predstavljaju

primjer progresivnih poreza.

Provjera radne motivacije [work-test]: jedan od preduslova za dobivanje odreenihsocijalnih naknada (socijalne pomoi, pomoi majkama sa ovisnom djecom, naknada zanezaposlene i sl.). Da bi pojedinci dobili takve naknade, osim to trebaju imati niska primanja,moraju se registrovati kao nezaposleni (ako su radno sposobni) te iskazati spremnost da

prihvate odgovarajue zaposlenje ili da uestvuju u programima radnog usavravanja,prekvalifikacije ili dodatnog obrazovanja.

Puna zaposlenost [full employment]: stanje na tritu rada kada svako ko eli raditi moepronai odreeni posao. To znai da ima vie slobodnih radnih mjesta nego pojedinaca kojitrae posao. No puna zaposlenost ne znai da je stopa nezaposlenosti jednaka nuli, jer neki

pojedinci mogu biti u procesu promjene posla ili mogu oekivati posao u skoroj budunosti.

esto se smatra da je ostvarena puna zaposlenost ako je stopa nezaposlenosti manja od 5%.Puna zaposlenost temeljni je cilj politike trita rada.

Rad izvan radnog mjesta [telework, homework, telecommuting]: plaeni rad koji seobavlja izvan mjesta organizacije za koju zaposlenik radi (npr. akviziterski poslovi), najee

plaen po uinku. Ukoliko se takav rad obavlja u kui radnika radi se o homework-u. Ako jeradnik povezan sa organizacijom putem raunarske mree u pitanju je telecommuting.


21/36

21

Radno premjetanje (posting)/ secondment/detachement: radno premjetanje se deava ondakada poslodavac odredi da zaposlenik privremeno radi u zemlji koja nije zemlja u kojoj on

plaa doprinose za socijalno osiguranje.

Radno usmjerena socijalna drava [workfare state]: za razliku od klasine socijalne

drave (welfare state), koja socijalnu sigurnost nastoji ostvariti kroz naknade i usluge,workfare state socijalnu politiku nastoji to vie podrediti ukljuivanju u rad te poticati radnui proizvodnu fleksibilnost. Za ovaj tip drave svojstveno je smanjivanje i ograniavanje pravana naknade, jer se dobivanje naknada uslovljava traenjem posla ili nekom drugomaktivnou. Socijalne se naknade od instrumenta dohodovne sigurnosti pretvaraju uinstrument radno trine politike. Ovaj tip socijalne drave neki jo nazivajuschumpeterijanska radno usmjerena socijalna drava (Schumpeterian Workfare State), premaaustrijskom ekonomistu J. Schumpeteru.

Ranjive grupe [vulnerable groups]: grupe sa najizraenijom potrebom za socijalnomzatitom i socijalnom pomoi. U gotovo svim drutvima neke su socijalne grupe socijalno

ugroene i ranjive (starije osobe, rasne ili etnike manjine, izbjeglice, azilanti, hendikepirani i bolesni, beskunici, bivi zatvorenici ili tienici odreenih institucija, dugotrajnonezaposleni, stariji radnici, jednoroditeljske porodice, mladi i djeca itd.). Drutva pogoenakrizom, zbog rata ili tranzicije, imaju brojnije ranjive grupe nego druga drutva.

Raspodjela udjela (proratisation): kada jedna osoba, koja ima pravo na penziju, a koja jeradila i plaala obavezne doprinose u razliitim dravama lanicama Evropske unije, onda evisina njene penzije zavisiti od ukupnog razdoblja tokom kojeg je ona plaala doprinose usvim zemljama. Iznos koji e plaati fondovi svake od tih zemalja init e postotak ukupnogiznosa penzije, a ovisit e o vremenu tokom kojeg su doprinosi plaani u svakoj od zemalja.Ta podjela na udjele koje trebaju plaati razliite zemlje zove se raspodjela udjela.

Regresivno oporezivanje [regressive taxation]: tip porezne politike koja viom poreznomstopom oporezuje one koji manje zarauju (oni sa manjim dohotkom daju vei dio dohotka

putem poreza). Primjer regresivnog sistema predstavlja sluaj kada svi zaposleni uplauju istuvisinu doprinosa za socijalnu sigurnost.

Rekomodifikacija [recommodification]: G. Esping-Andersen je u svojoj tipologiji zapadnihsocijalnih drava u sredite analize stavio koncept tzv. dekomodifikacije, to znaiiskljuivanje dijela dobara i usluga s trita i njihovu distribuciju graanima na osnovinetrinih, socijalnih kriterija. Meutim, u posljednjim se decenijama dogaa suprotan procesrekomodifikacije. To znai da se dio nekada dekomodificiranih dobara i usluga opet

vraa na trite i da ih graani na njemu moraju kupovati. Trend rekomodifikacije vidljiv jeu reformama koje se u posljednjem razdoblju provode u sistemima socijalne sigurnosti,posebno u penzionom sistemu i u zdravstvenoj zatiti.

Relativno siromatvo [relative poverty]: siromatvo koje se definie u odnosu naminimalno pristojni ili minimalno prihvatljivi ivotni standard u odreenom drutvu.Konvencije o tome to je pristojno i prihvatljivo promjenjive su i razlikuju se od jednog dodrugog drutva, kao i unutar istog drutva u razliitim vremenskim razdobljima.


22/36

22

Rezidualni model dobrobiti [residual welfare]: prema Titmussovoj tipologiji, dobrobit koja je namijenjena iskljuivo siromanima. Rezidualni je model dominantan u zemljamaengleskoga govornog podruja. U rezidualnom modelu dobrobit se identificira sasigurnosnom mreom, koja pokriva samo one graane koji ni na koji drugi nain sami nemogu zadovoljiti svoje potrebe. Rezidualizam se poistovjeuje sa selektivnou. Ipak,rezidualizam je naelo, a selektivnost metoda. To znai da rezidualni sistem moe koristiti i

selektivne i univerzalne naknade.

Roditeljski doplatak [parental allowance]: naknada koja se redovno isplauje roditelju zavrijeme roditeljskog dopusta.

Roditeljski dopust [parental leave]: plaeni ili neplaeni dopust koji mogu koristiti otac ilimajka radi odgoja djeteta, brige o bolesnom djetetu i sl.

Rodna jednakost [gender equality]: jednaka prisutnost, osnaenost i participacija oba spolau javnom i privatnom ivotu.

Rodno usmjerena politika [gender mainstreaming]: (re)organizacija, poboljanje ievaluacija svih politikih procesa na nain da perspektiva rodne jednakosti bude ukljuena usve politike, na svim novima i stepenima i prihvaena od strane subjekata koji su ukljueni u

proces donoenja odluka. Odlukom Evropskog vijea iz 1994. godine promicanje jednakihmogunosti postavljeno je kao prioritet za EU i njezine lanice te je posebno od tada rodnousmjerena politika jedan od vodeih naela integriranih u sve akcije, politike i programe.

Samozaposlenost [self-employment]: oblik zaposlenosti u kojem samozaposleni radnik nijeu zaposlenikom statusu, ve izravno zarauje proizvodnjom ili prodajom ili pak pruanjemusluga. Ova kategorija obuhvata razliite tipove djelatnika: poduzetnike, zanatlije, honorarneradnike, samostalne poljoprivrednike te radnike u neformalnoj ekonomiji.

Sezonski radnik (seasonal worker): radnik koji iz zemlje u kojoj uobiajeno boravipovremeno migrira u drugu zemlju kako bi se u njoj zaposlio, i vraa se u svoju zemlju nakonto je zavrio posao. To razdoblje zaposlenosti obino nije due od devet mjeseci.

Sistem definisanih doprinosa [defined contribution scheme]: naknade (u pravilu penzije)koje iskljuivo ovise o sumi akumuliranih doprinosa pojedinca i dobiti koja je na njimaostvarena.

Sistem definisanih naknada [defined benefit scheme]: naknade (u pravilu penzije) koje suunaprijed definisane prema nekim kalkulativnim elementima (npr. prema godinama staa ivisini plate).

Sistem dijagnostikih grupa [diagnostic related group /DRG ]: nain plaanja zdravstvenezatite prema kojem se naknada za pojedinog pacijenta utvruje prema medicinskimdijagnozama i standardnim trokovima tretmana.

Sistem primarne raspodjele [primary system of distribution]: raspodjela razliitih tipovatrinog dohotka (plae, dividende, kamate) u skladu s trinom pozicijom i odnosom premafaktorima proizvodnje.


23/36

23

Sistem sekundarne raspodjele [secondary system of distribution]: intervencija (drave) uprimarni sistem raspodjele dohotka, npr. kada drava prikuplja poreze i redistribuira ih onimakoji su loije proli u primarnoj raspodjeli (osobe s niskim prihodima ili bez prihoda).

Sistem zdravstvenog osiguranja (health insurance system): svaki sistem u kojem je pojedinac (i o njemu ovisni lanovi) osiguran od rizika snoenja trokova zdravstvene zatite,

jer za to plaa zdravstveni doprinos. Doprinos moe plaati osigurana osoba i/ili neko drugikao to je njegov/njen poslodavac. Osigurana osoba moe imati pravo na besplatnezdravstvene usluge i proizvode ili osigurana osoba treba plaati dio tih trokova ili svetrokove do (ili iznad) odreenog maksimuma za pojedine zdravstvene usluge ili pak zaodreeno razdoblje. Zdravstveno osiguranje moe biti obavezno ili dobrovoljno ili pakkombinacija jednog i drugog.

Siva ekonomija [grey economy]: vidi neslubena ekonomija.

Skandinavske socijalne reforme [Scandinavian social reforms]: niz socijalnih zakona i

programa u skandinavskim zemljama krajem 19. i poetkom 20. stoljea, prije svega uDanskoj i vedskoj, koje su dovele do konstituiranja specifinog tipa socijalne drave, kojaima univerzalistiki i, u znatnoj mjeri, egalitaristiki karakter. Poelo je sa zakonom o

penzijama za siromane stare ljude u Danskoj 1891. godine, potom uvoenjem narodnihpenzija u vedskoj 1913. godine, a nastavilo se socijaldemokratskim reformama izmeu dvasvjetska rata, a posebno poslije Drugog svjetskog rata. Osnovno je obiljeje skandinavskog(neki kau socijaldemokratskog) tipa socijalne drave osiguranje svih graana od glavnihsocijalnih rizika, finansiranje socijalnih davanja porezima, aktivna politika ukljuivanja natrite rada i razvijene socijalne usluge za sve graane, posebno za djecu i porodicu.

Skrivena nezaposlenost [hidden unemployment]: odnosi se na nezaposlene koji neudovoljavaju kriterijima nacionalnog sistema registracije nezaposlenosti. Skrivena se

nezaposlenost odnosi i na sluajeve kada su pojedinci formalno zaposleni, ali vrlo malodoprinose proizvodnosti.

Slubena linija siromatva [official poverty line]: linija siromatva koju odreuje drava iliodreeno vladino tijelo. Temeljem ove linije vlada moe odluivati o tome u korist kojih egrupa poduzeti socijalne intervencije. Slubena linija siromatva najee se koristi kaokriterij prilikom ostvarivanja prava na socijalnu pomo (svi oni iji su dohoci ispod ove linijeimaju pravo zatraiti neki vid socijalne pomoi). Moe biti utemeljena na nekim objektivnim

parametrima ili posve proizvoljno odreena.

Socijalna administracija [social administration]: s jedne strane podrazumijeva akademsko

podruje izuavanja koje se bavi socijalnom politikom, a, s druge strane, ukljuuje praktineaspekte organizacije, upravljanja i pruanja socijalnih naknada i usluga. Socijalna seadministracija kao disciplina bavi praktinim razvojem uinkovitih socijalnopolitikih mjera,s ciljem uklanjanja ili ublaavanja socijalnih problema koji prate razvoj industrijskog drutva(siromatvo, kriminal, neprikladno stanovanje, loe zdravstveno stanje itd.).

Socijalna briga [social care]: u pravilu podrazumijeva usluge namijenjene odreenimugroenim i ovisnim socijalnim grupama (djeca, stari, fiziki nesposobni, mentalno bolesni


24/36

24

itd.). U nekim je zemljama dohodovna potpora (novana pomo) odvojena od socijalne brige,koja prua usluge, savjete i sl. (npr. Velika Britanija). Socijalna briga moe bitiinstitucionalna ili izvaninstitucionalna. Dosta se raspravlja o ravnotei izmeu institucionalne

brige, porodine brige i brige unutar zajednice, kao i ulozi profesionalaca i volontera upruanju brige. U Velikoj Britaniji, umjesto termina socijalna briga vie je u upotrebi terminline socijalne usluge.

Socijalna dimenzija (social dimension): od samih svojih poetaka (dananja) Evropska unija priznala je potrebu da da odreenu socijalnu sigurnost graanima svojih drava lanica, kao jedan aspekt ekonomske integracije. Rimski ugovori, koje je 1958. godine potpisalo prvihest zemalja lanica, priznaju potrebu socijalne dimenzije obznanjujui: Cilj Komisije bite promicati usku saradnju izmeu drava lanica na socijalnom podruju, posebno u pogleduzapoljavanja, radnog zakonodavstva i uvjeta rada, socijalne sigurnosti, zatite od povreda naradu i profesionalnih bolesti, industrijske higijene, sindikalnih zakona i kolektivnog

pregovaranja izmeu poslodavaca i radnika. U daljnjem razvoju Unije ovo je naelorazraeno u kompleksu mekih i tvrdih zakona koji konkretiziraju naela sadrana uRimskim ugovorima.

Socijalna dobrobit (social welfare): u SAD welfare ili social welfare uobiajeno podrazumijeva finansijsku pomo osobama u potrebi koju daje ili u njenom davanjuuestvuje Vlada. U Evropi social welfare obino podrazumijeva situaciju u kojoj pojedinci,grupe ili kategorije stanovnika mogu adekvatno funkcionisati kao lanovi drutva kada suzadovoljene njihove urgentne materijalne potrebe i kada nisu diskriminisani.

Socijalna drava [welfare state]: drava koja preuzima odgovornost za osnovnu materijalnudobrobit i sigurnost svojih graana (ova se odgovornost ne moe povjeriti privatnimkorporacijama ili lokalnim zajednicama). Socijalna drava titi graane od odreenih rizika,od kojih su najznaajniji: starost, siromatvo, invalidnost, nesrea na radu, nezaposlenost i

bolest. Prvi oblik socijalne drave pojavio se u Njemakoj krajem 19. stoljea, u oblikunacionalnog sistema socijalnog osiguranja. Meutim, uspon socijalne drave vezan je za prvatri desetljea nakon Drugoga svjetskog rata. Postoje razliiti tipovi socijalne drave. Veinazapadnih zemalja ima obuhvatne socijalne drave, dok SAD i Japan meu ekonomskirazvijenim zemljama imaju najslabije razvijene socijalne drave.

Socijalna ekonomija [social economy]: privredna djelatnost u kojoj vanu ulogu imajuinstitucije tipa tedionica, zadruga, osiguravajuih institucija na bazi uzajamnosti i drugo. Taj

pristup zagovara samoorganizaciju grupa i malih poduzetnika u lokalnim zajednicama kako bise oduprli nepoeljnom utjecaju trita. Organizacije koje pripadaju ovom podruju imaju

porezne povlastice sline neprofitnim organizacijama.

Socijalna/ekonomska i politika ljudska prava (social/economic and political human

rights): politika ljudska prava sadrana su u pravnim dokumentima Ujedinjenih naroda kaoto su: Konvencija o prevenciji i kanjavanju zloina genocida iz 1948., Konvencija o statusuizbjeglica iz 1951., Konvencija o politikim pravima ena iz 1953. itd., itd., dokumentimaVijea Evrope, npr. Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je stupila nasnagu 1953., kao i dokumentima drugih meunarodnih organizacija.Openito je prihvaeno da pored temeljnih politikih ljudskih prava, kao to je npr. pravo dane smijete biti arbitrarno uhapeni ili pravo na slobodu izraavanja i udruivanja, postoje


25/36

25

temeljna socijalna i ekonomska ljudska prava, npr. pravo na medicinsku pomo kada je tonuno, pravo na slobodu izbora zaposlenja i pravo na primjerenu naknadu za rad. Pravniinstrumenti Vijea Evrope, MOR-a, EU i drugih meunarodnih organizacija tite individualnasocijalna i ekonomska ljudska prava.

Socijalna iskljuenost [social exclusion]: koncept socijalne iskljuenosti iri je od pojma

siromatva, tj. on osim siromatva ukljuuje i deprivaciju koja je posljedica slabljenjasolidarnosti i veza izmeu pojedinca i drutva. U zemljama EU socijalna se iskljuenostdefinie kao neuspjenost ostvarivanja integracije u jednom ili vie socijetalnih sistema(demokratsko-pravnom, radno-trinom, sistemu socijalne dobrobiti te porodinom sistemu isistemu lokalne zajednice). U zemljama Evropske unije pojam socijalne iskljuenosti ee sekoristi od poetka 90-ih godina.

Socijalna kohezija (Social cohesion): jedno drutvo smatra se socijalno kohezivnim akonjegovi lanovi, bez obzira na razliitu etniku, religijsku ili geografsku pripadnost sudjelujuu zajednikim normama i vrijednostima, potujui identitete drugih i njihovo manifestiranje.

Socijalna ovisnost [welfare dependency]: vidi kultura ovisnosti.

Socijalna politika [social policy, welfare policy]: akademska disciplina i praktinadjelatnost. Obuhvata one dravne aktivnosti kojima se regulie pruanje naknada i usluga

pojedincima ili porodicama koje su, zbog odreenih okolnosti, ostale potpuno ili djeliminobez svojih prihoda, pa su stoga dospjele u nepovoljnu ivotnu situaciju. Opi je cilj socijalne politike zadovoljiti osnovne potrebe graana, ujednaiti njihove ivotne anse, ostvaritisocijalnu sigurnost i pomoi onima koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Jezgro socijalne

politike ukljuuje socijalno osiguranje, socijalnu pomo, zdravstvenu zatitu i socijalneusluge. U irem smislu, ovaj pojam ukljuuje obrazovnu i stambenu politiku te politikuzapoljavanja.

Socijalna pomo (social assistance): propisi, mjere, programi i usluge koje prua drava,institucije i/ili pojedinci, a koji slue da bi se pomoglo pojedincima, obiteljima, i/ilikategorijama stanovnika koji nemaju pristupa drugim izvorima prihoda i/ili uslugama, a kojesu potrebne za dostojan ivot te uestvovanje u socijalnom i kulturnom ivotu svojezajednice. Termin socijalna pomo u pravilu se odnosi na nekontributivne (ostvaruju se bez

plaanja doprinosa) sisteme i programe.

Socijalna prava [social rights, welfare rights]: socijalna prava trebaju omoguitipojedincima odranje odreenog nivoa ili stila ivljenja, odnosno posjedovanje resursa nunihza dostojan nain ivota. Postoji razlika izmeu tzv. tvrdih socijalnih prava (prava iz sistemasocijalnog osiguranja), jasno zakonski formulisanih i zatienih te tzv. mekih socijalnih prava,koja su dobrim dijelom arbitrarna i znaajno ovise o politikim i ekonomskim prilikama.Stoga se obim socijalnih prava razlikuje od drutva do drutva.

Socijalna pravda [social justice]: temeljna socijalna vrijednost i norma koja se tie nainana koji se resursi trebaju distribuirati izmeu pojedinaca i socijalnih grupa. Glavni kriteriji zaostvarivanje socijalne pravde jesu pravo, zasluga i potreba. Percepcije socijalne pravde moguse znaajno razlikovati izmeu drutava ili unutar drutva.


26/36

26

Socijalna sigurnosna mrea [social safety net]: u uem smislu, termin socijalna sigurnosnamrea obuhvata visinu primanja ispod koje ne bi smio pasti nijedan lan drutva (stepenope socijalne pomoi). U najirem smislu rijei, ovaj pojam pokriva sve transfere sistemasocijalne sigurnosti. U tranzicijskim zemljama, on esto oznaava hitne mjere donesene zbogreforme socijalnog sistema. Osim toga, govori se o primarnoj (first-tier) i sekundarnoj(second-tier) sigurnosnoj mrei. U primarnu sigurnosnu mreu ulaze naknade socijalnog

osiguranja (penzije, naknade za nezaposlene), univerzalne naknade (naknade za djecu) teodreene potroake subvencije, dok bi sekundarnu sigurnosnu mreu sainjavale naknadesocijalne pomoi, kao i naknade usmjerene na prekvalifikaciju i profesionalno usavravanje.

Socijalna sigurnost (social security): ovaj se termin moe koristiti kao ekvivalent zasocijalnu zatitu. Obuhvata sve mjere i programe, itd., zatite pojedinaca, socijalnih grupa ikategorija od velikih ivotnih rizika ili pak radi ublaavanja posljedica tih rizika. Termin setakoer moe koristiti kao suprotan socijalnoj pomoi, a tada se odnosi na svekontributivne sisteme, programe, itd., koji tite pojedince i ublaavaju posljedice specifinihsocijalnih rizika kao to je nezaposlenost, starost, invalidnost itd. U drugom znaenju ovaj setermin koristi kao ekvivalent socijalnom osiguranju.

Socijalna zatita (social protection): obuhvata sve zakone, mjere i prakse kojima sepojedinci tite od glavnih ivotnih rizika, kao to je (duga) bolest ili povreda i s tim povezanifinancijskih rizici (poveani trokovi lijeenja i gubitak prihoda), invalidnost, gubitak posla,

prirodne nepogode, rat i pobuna, itd., ili se nastoje ublaiti tetne posljedice tih dogaaja kojepogaaju pojedince. Socijalna zatita ima pet komponenti:

i. politike trita rada i programi koji su namijenjeni lakem zapoljavanju i kojipromiu uinkovitost trita rada;

ii. programi socijalnog osiguranja radi ublaavanja rizika vezanih uz nezaposlenost,zdravlje, invalidnost, nesreu na poslu i starost;

iii. socijalna pomo i programi socijalnih usluga za najranjivije skupine koje nemajudrugih izvora adekvatne podrke;

iv. mikro i lokalni programi radi rjeavanja problema ranjivih pojedinaca i grupa nakomunalnoj razini iv. zatita djece radi osiguranja njihovog budueg zdravog i produktivnog razvoja.

Socijalne investicije [social investments]: novi pristup ulozi i znaenju socijalnih transfera iulaganja u ljudski kapital, gdje se aktivnom socijalnom politikom, posebno u obrazovanju i

programima zapoljavanja, pridonosi odrivom privrednom razvoju. Efikasni i djelotvornisocijalni programi pridonose privrednom razvoju, tako da se pored pojma socijalna dravakoristi i pojam drava socijalnih investicija. Organizacije civilnog drutva glavni su

promotori ove politike u kojoj vaan doprinos daje i drutveno odgovorna privreda.

Socijalne usluge [social services]: usluge koje osiguravaju agencije i institucije (vladine inevladine) radi zadovoljavanja nekih linih ili socijalnih potreba korisnika kao to su djeca,

porodice, stari ljudi, hendikepirani. Socijalne usluge mogu se davati u domovima korisnika ilipak u institucijama u koje su korisnici smjeteni.

Socijalni damping [social dumping]: izraava se u dva vida. Damping u podruju socijalnesigurnosti odnosi se na pojavu kada se transferi i usluge smanjuju ili restrukturiraju na nainda se odgovornost za finansiranje prebacuje s javnih na privatne fondove. Drugi vid


27/36

27

socijalnog dampinga odnosi se na pritisak da se smanje trokovi rada i obaveze premaradnicima ili na mogunost da poslodavci zaobilaze obaveze prema radnicima. Oba se ovavida saimaju u zajednikoj definiciji koja kae da je socijalni damping globalni procesrekomodifikacije rada.

Socijalni dijalog [social dialogue]: odnosi se na sve oblike pregovaranja, konsultacija i

razmjene informacija izmeu socijalnih partnera (bipartitni dijalog) te socijalnih partnera i predstavnika vlade (tripartitni dijalog) o pitanjima od zajednikog interesa u podrujuekonomske i socijalne politike. Ukljuenost predstavnika organizacija civilnog drutva uodluivanje o ekonomskoj i socijalnoj politici vodi veoj povezanosti izmeu socijalnoga icivilnog dijaloga.

Socijalni izdaci (trokovi) [social expenditures (spending)]: ukupni trokovi sistemasocijalne sigurnosti, ili trokovi pojedinog sistema, npr. zdravstvenog ili penzijskog.Izraavaju se u postotku BDP-a. Ukupni se trokovi dijele na javne (dravno regulisane) i

privatne (trokovi privatnog osiguranja ili privatnog suplaanja za odreene usluge). Udiosocijalnih trokova u BDP-u te posebno odnos javnih i privatnih trokova svjedoi o

osnovnim osobinama pojedinog socijalnog reima.

Socijalni kapital [social capital]: elementi drutvene organizacije kao to su povjerenje,norme i mree koje mogu unaprijediti uinkovitost drutva omoguujui koordiniraneaktivnosti. Drutvo koje dijeli zajednike norme i vrednote je stabilno i ureeno. Dakle,socijalni se kapital moe razumjeti i definisati pomou: a) normi i vrednota, b) drutvenihmrea i c) djelovanja dobrovoljno proizvedenih zajednikih dobara i resursa. Povezujuisocijalni kapital (bonding social capital) iskljuuje, a premoujui socijalni kapital (bridging

social capital) ukljuuje. Povezujui socijalni kapital dovodi zajedno ljude koji su slini podobi, spolu, etnikoj pripadnosti, socijalnom statusu. Premoujui se socijalni kapital odnosina socijalne mree koje dovode zajedno ljude koji nisu slini jedni drugima.

Socijalni kapitalizam [welfare capitalism]: ekonomski i politiki sistem u kojem trinoutemeljenu ekonomiju nadopunjavaju ekstenzivni socijalni programi. Socijalni kapitalizamnastoji ostvariti odreeno dohodovno ujednaavanje i osigurati minimalni ivotni standard zasve svoje graane.

Socijalni partneri [social partners]: organizacije radnika i poslodavaca koje se meusobnodogovaraju i odluuju o nizu ekonomskih i socijalnih pitanja, ponajvie vezanih uz usloverada i prava radnika na radnom mjestu. Danas se socijalni partneri dogovaraju o svimekonomskim i socijalnim pitanjima zemlje, uz ukljuenost predstavnika vlasti kao treeg

partnera u socijalnom dijalogu. U najirem smislu rijei, socijalni su partneri svi oni akterikoji sudjeluju u oblikovanju i provoenju mjera i programa socijalne politike (drava,

nevladine organizacije, interesne grupe, udruenja, preduzea, sindikati itd.).

Socijalni pluralizam (pluralizam u socijalnoj politici) [welfare pluralism]: vidikombinovani model socijalne politike.

Socijalni problem [social problem]: da bi neki problem postao socijalni problem trebaodraavati socijalne uslove ivota znaajnog broja lanova drutva, kao takav treba biti

percipiran od strane javnosti (strunjaka ili ope javnosti). Socijalni problem uvijek ugroava


28/36

28

odreene drutvene vrijednosti te identifikacija socijalnog problema podrazumijevapoduzimanje mjera (socijalnih intervencija) radi njegova razrjeavanja. Socijalni problemi susocijalne konstrukcije, to znai da, u krajnjem sluaju, socijalnim problemom postaje onoto ljudi u nekom drutvu misle da jest socijalni problem. Meu najvanije socijalne problememoemo ubrojiti siromatvo, kriminal, zloupotrebu droga, zlostavljanje i zanemarivanje djece,nezaposlenost, alkoholizam itd.

Socijalni rad (social work): djelatnost koja unapreuje drutvenu integraciju, djeluje nameusobnu adaptaciju pojedinaca, porodica, socijalnih grupa i socijalne sredine. Cilj jesocijalnog rada uvanje dostojanstva pojedinca, razvijanje njegovih sposobnosti, unaprjeenjeinterpersonalnih odnosa te rjeavanje socijalnih problema. Socijalni rad je preteno usmjerenna socijalno ranjive grupe i pojedince. Socijalnim se radom aktiviraju resursi socijalnezajednice, kao i njena sposobnost prevladavanja socijalnih problema.

Socijalni rizik (social risk): rizik pojave dogaaja ili stanja koji mogu dramatino utjecati nastandard ivota pojedinaca i njihovih porodica i/ili njihovu sposobnost da u potpunostiuestvuju u socijalnom i kulturnom ivotu njihove zajednice.

Socijalni sektori [social sectors]: grupni izraz za politike i programe podruja socijalneintervencije, kao npr. zapoljavanje i nezaposlenost, dohodovnu potporu, obrazovanje iizobrazbu, zdravstvenu zatitu, stambenu politiku i socijalnu zaitu.

Socijalni transferi [social transfers]: vidi novane naknade.

Socijalni trokovi rada [social labour costs]: trokovi rada mogu se podijeliti u dvijekategorije. Prvu kategoriju ine izdaci za plate zaposlenih, a drugu kategoriju ine porezi idoprinosi namijenjeni za pokrivanje socijalnih rizika, kao to je osiguranje starosti,

invalidnosti, bolesti, nezaposlenosti, promjene porodine situacije i slino. Socijalni trokovirada vii su u zemljama koje imaju sistem socijalnog osiguranja, nego u onima u kojima sesocijalna sigurnost preteno financira porezima. U dananje vrijeme globalizacije, koja donosi

poveanu meunarodnu privrednu kompeticiju, socijalni su trokovi rada pod snanimpritiskom usmjerenim na njihovo smanjivanje. Veoma pokretni meunarodni kapital seli se uzemlje sa manjim trokovima i tako, na posredan nain, vri pritisak na vlade da smanjesocijalne trokove rada.

Socijalni turizam [welfare (social) tourism]: praksa da siromani ili socijalno iskljueninastoje promijeniti svoje mjesto boravka kako bi doli do izdanijih ili redovitijih socijalnihnaknada. Socijalni turizam moe biti povezan sa migracijama izmeu drava (npr. EU) iliizmeu geografskih podruja iste drave.

Socijalno osiguranje (social insurance): svaki sistem ili program, obavezni ili dobrovoljni,kojim upravlja drava ili organizacije sudionika, u kojem se plaaju doprinosi radiosiguravanja pojedinaca i njihovih porodica od specifinih rizika ili pak radi ublaavanjamaterijalnih posljedica tih rizika za njih i njihove porodice. Tipini rizici koje pokrivasocijalno osiguranje su gubitak dohotka zbog nezaposlenosti, nesposobnost za rad i starost.


29/36

29

Socijalno poduzetnitvo [social enterprenership]: poduzetnike aktivnosti u podrujusocijalnog razvoja i socijalne politike, osobito na lokalnom nivou i u lokalnim zajednicama.Drava i lokalne vlasti potiu socijalno poduzetnitvo dajui povoljne uslove i dotacije zarazvoj razliitih djelatnosti: pruanje usluga starima, djeci, socijalno iskljuenima i sl. Na tajse nain, poticanjem razvoja novih usluga, doprinosi rjeavanju socijalnih problema i tim se

programima zapoljava nova radna snaga.

Socijalno stanovanje [social housing]: ue gledano, podrazumijeva gradnju i dodjelusocijalnih stanova ciljanim grupama stanovnika. Socijalni stanovi dijele se na osnovi provjere

prihoda i imovine pojedine porodice. Prilikom gradnje socijalnih stanova vodi se rauna onjihovoj cijeni. To su u pravilu jeftiniji stanovi, sagraeni prema skromnijim standardima uodnosu na stanove na tritu. Gradnja socijalnih stanova redovno se planira za odreenovremensko razdoblje. ire gledano, socijalno stanovanje podrazumijeva razliite subvencije i

povlastice koje drava daje ciljanim grupama radi podmirenja njihovih

eu socijalni rijecnik

Documents