skripta socijalni razvoj

8/17/2019 skripta socijalni razvoj

1/52

Razvoj: katka povijest uporabe termina

Sjedinjene Američke Države nakon drugo svjetskog rata su postale vodeća

država svijeta, u smislu ekonomske, vojne i političke moći. Sve institucije

oformljene u to vrijeme uvažavale su ovu činjenicu. Čak je i Povelja

Ujedinjeni naroda kreirana kao eo Ustava SAD!a. "e#utim, Sjedinjene

Američke Države su željele vi$e od toga. Plan je %io konsolidirati i učvrstiti

svoju novo stečenu po&iciju u svijetu, te o%&daniti je cijelom svijetu. U tu

svru kreirali su političku kampanju na glo%alnoj ra&ini koja je jasno nosila

njiov pečat. 'va kampanja je pažljivo isplanirana i javno otpočela ().

siječnja *++. godine, prilikom inauguracije Američkog predsjednika

-rumana. -ermin ra&voj od tada ima novo &načanje

/ Više od pola ljudi na svijetu živi u mizernim uvjetima. Ishrana im je

neadekvatna i pate od zaraza. Njihova ekonomska aktivnost je primitivna i

stagnira. Njihovo siromaštvo je hendikep i prijetnja ne samo njima nego i

prosperitetnijim područjima. Po prvi puta u povijesti ljudski rod posjeduje

znanje i vještine da otkloni patnje ovih ljudi. .... Vjerujem da trebamo

omogućiti svim miroljubivim ljudima korist od našeg tehnološkog znanja

kako bi im pomogli realizirati svoje aspiracije za boljim životom. i

moramo preuzeti jedan novi program koji će koristiti naša naučna

dostignuća i tehnološki progres u svrhu poboljšanja i rasta podrazvijenog

svijeta. !no što mi predvi"amo je program razvoja temeljen na konceptu

demokratskog poštenog poslovanja. #a stari imperijalizam $ eksplotaciju

stranog pro%ta $ nema mjesta u našim planovima.01-ruman *++2*

3oristeći termin ra&voj u ovom kontekstu, -ruman je ovoj riječi dao novo

&načenje. 'd tada kreiran je am%lem, eufemi&am, koji se od tada koristi

&a diskretno aludiranje na eru Američke egemonije. 4a&voj, kao politička

i 5lo&ofska propo&icija "arksa, sada upakovana na američki način u služ%i

%or%e protiv komuni&ma te egemonijskog programa Sjedinjeni država,

uspijeva u osvajanju popularne i intelektualne elite u ostatku svijeta.

* 6itat preu&et i& 7sco%ar 1*++892

*


2/52

Analogno i podra&vijenost je dakle počela (). siječnja *++. godine. -aj

dan dva %ilijona stanovnika &emlje postaju podra&vijeni. 'd tada, ova

velika većina stanovnika &emlje, inače i&nimno eterogena, prestaju %iti

ono $to jesu i %ivaju poslani na dno reda &a čekanje u svijetskoj ijerariji.

U svakodnevnom govoru ra&voj o&načava proces koji oslo%a#a potencijale

dok se ne dosegne puni prirodni o%lik ili &ra&vojni potencijal. 4iječ ra&voj

implicira po&itivnu promjenu, korak od jednostavnog ka složenom, od

inferiornog ka superiornom, ukratko od lo$eg ka %oljem. U kolokvijalnom

je&iku, ovaj i&ra& poprima koloni&irajuću moć kada se koristi od stane

političara. U kontekstu ra&vojni &nanosti koje se ra&viju od pedeseti

godina pro$loga stoljeća, model industrijske proi&vodnje i potro$ačkodru$tvo, koji predstavljaju samo jedan od mnogi o%lika dru$tenog života,

postaje de5nicije krajnje fa&e socijalne revolucije. -o je interpretacija

svjetske ekonomske povjesti na &apadnjački način. Stoga, metafora

ra&voja je o&načila glo%alnu egemoniju čisto :apadne geneologije

povijesti, o%espravljujuci ljude i& ostali kultura da de5niraju sopstvene

forme dru$tvenog života.

U trećoj dekadi dvadesetog stoljeća, asocijacija i&me#u ra&voja i

kolonijali&ma stvorena neki sto godina ranije, poprima drugo &načenje.

3ada je ;ritanska


3/52

kontekst ovog vremena, -rumanov koncept ra&voja de5nirat će se kro&

programe dajući naglasak na evoluciju, kao antidote revoluciji

socijalističkog odnosno komunističkog %loka.

'd tada je u&eto &dravo &a gotovo da nera&vijenost postoji i da je stvarna.

Počeli su radovi na o%ja$njenjima nera&vijenosti te potraga &a

materijalnim i povijesnim u&rocima ovog stanja. Pragmatična po&ornost je

data unutarnjim i vanjskim faktorima koji su se činili kao u&roci

nera&vijenosti u to vrijeme uvijeti trgovine, neravnopravna ra&mjena,

ovisnost, protekcioni&am, nefukcioniraje trži$ta, korupcija, nedostatak

demokracije ili podu&etni$tva itd.

U >atinskoj Americi, nevladine organi&acije kao $to su te Peace 6orps, te

Point ?our Program, te @ar on Povert i te Allance for Progress

aktuali&iraju pro%leme nera&vijenosti i doprinose $irenju ovi pojmova u

svakodnevnom govoru i popularnoj percepciji.

:a teoretičare ovisnosti kao i mnoge druge -ruman je samo &amjenio

i&ra&e &aostalosti i siroma$tva sa novim i&ra&om nera&vijenost. Prema ovoj

$koli ra&mi$ljanja, &aostalost i siroma$tvo su karakteristični &a ove &emljei& ra&loga $to su u pro$losti %ili predmet pljačke u procesu koloni&acije i

kontinuiranog o%espravljivanja putem kapitalističke eksplotacije na

nacionalnoj i me#unarodnoj ra&ini. Stoga nera&vijenost je kreacija

ra&vijenosti. Usvajajući na nekritički način pogled prema kojim su tre%ali

imati suprostavljen stav, ovi teoretičari su osnažili koloni&acijski karakter

ideje ra&voja.

Prvi promotori ra&voja svode ra&voj isklučivo na ekonomski rast i ra&voj.

:a nji ra&voj je činio prvenstveno rast ;DP po glavi stanovnika. Paul

;aran, najutjecajniji ekonomist ra&voja od svi lijevo orijentirani

teoretičara, *+8B. pi$e o političkoj ekonomiji rasta, gdije rast ili ra&voj

de5nira kao rast materijalne proi&vodnje po glavi stanovnika.

-e ?irst 4eport on te @orld Social Situation i& *+8(. godine po%udio je

dosta &animanja od strane instititucija Ujedinjeni naroda kao i i&van nji.'vo i&vje$će je dalo pregled postojeći socijalni uvijeta i &animljivo je da

9


4/52

se samo u jednom dijelu spomenulo programa &a po%olj$anje ovi uvijeta.

"e#utim, stručnjaci koji su radili na ovim programima u C&vje$ću su na$li

inspiraciju i podlogu &a ra&vijanje novi ra&vojni programa. U su$tini,

radilo se na uspostavljanju osnovni socijalni usluga u &emljama ura&voju prema modelima kakvi su već postojali u ra&vijenim državama

svijeta.

C&vje$taji U= koji su pripremani periodično polako su u i&vje$taje uveli i

i&ra& socijalni ra&voj, %e& davanja jasne de5nicije ovog i&ra&a. Socijalni

ra&voj se koristi u& i&ra& ekonomski ra&voj kao &amjena &a statični i&ra&

socijalna situacija. Socijalno i ekonomsko se vide kao dva ra&aličita pojma.

Cdeja o i&%alaniranosti ova dva aspekta ra&voja prvo postaje želja a kasnijepredmet sistematični istraživanja. 7konomsko i socijalno vijeće

Ujedinjeni nacija 17cosoc2 u *+(. godini preporučuje integraciju o%a

aspekta ra&voja. Cste godine Proposals for Action Prve U= ra&vojne dekade

1*+) E *+B)2 navodi da pro%lem ra&voja ne predstavlja samo ekonomski

rast.... 4a&voj je ekonomski rast plus promjene. 've promjene tre%aju %iti

ekonomske i kvalitativne i tre%aju do%rinjeti većoj ra&ini kvalitete života.

?ormiranje United =nations 4esearc Cnstitute for Social Development

1Unrisd2 *+9., je ilustracija težnji i& tog vremena. 7cosoc u jednoj drugoj

re&oluciji i& *+ prepo&naje me#uovisnost ekonomski i socijalni faktora

i potre%e armoni&iranja ekonomskog i socijalnog planiranja.

Unatoč ovim postupmnim promjenama, tijekom prve ra&vojne dekade

Ujedinjeni nacija, ra&voj je prvenstveno promatran kao de5nirani put

ekonomskog rasta kro& ra&ličite stadije, a /integracija0 je %ila ključna riječkoja je pove&ivala ekonomske i socijalne aspekte ra&voja. 3ao $to je Unrisd

potvrdiio kasnije, *+)i godina, socijalni ra&voj je vi#en kao djelomični

preduvjet &a ekonomski rast i jednim dijelom kao moralno opravdanje

ekonomskog rasta i žrtvovanja koje se podra&umjevalo. =a kraju ove

dekade mnogi faktori su utjecali da osla%i optimi&am ve&an &a

ekonomskog rasta. U&rok su %ile manjkavosti politika i procesa koji su se

na kraju poka&ali vi$e $tetni nego korisni. Postalo je jasno da rapidniekonomski rast prati rast nejednakosti.


5/52

3ao re&ultat, javlja se opći revolt prema uniformiranim i ograničenim

ekonomskim de5nicijama ra&voja, koji ra&vojne ciljeve reduciraju na

irelevantne kvantitativne indikatore. "onogi nagla$avaju da visoke stope

ekonomskog rasta nisu donijele &adovoljavajući progres u prvoj ra&vojnojdekadi. "e#utim, detroniranje ;DPa nije oti$lo daleko, jer do sada nije %ilo

moguće uspostaviti me#unarodni niti akademski koncen&us o kori$tenju

%olji, odnosno primjerenijii indikatora.

3ako se tjekom prve dekade na socijalne i ekonomske aspekte gledalo

odvojeno u drugoj dekadi dola&i do spajanja ova dva aspekta. Stoga

potre%no je %ilo formulirati novu paradigmu s naglaskom na integraciju i

interakciju 5&ički resursa, tenolo$kog progresa, ekonomski aspekata isocijalni promjena. Cnternational Development Strateg, proklamirana (.

listopada *+B). po&ivala je na glo%alnu strategiju temeljenu na &ajedničkoj

i koncentriranoj akciji u svim sferama ekonomskog i dru$tvenog života.

"e#utim, prekretnica se nije desila ovim dokumentom nego u U= ovoj

4e&oluciji donesenoj gotovo u isto vrijeme kojom je utemeljen projekt &a

iden5tikaciju uni5ciranog pristupa ra&voju i planiranju, koji će u potpunosti

integrirati ekonomske i socijalne komponenete u formuliranju politika iprograma. 4e&olucija (F* 1GG


6/52

je %io frustrirajući i kratkog vijeka. 4e&ultati su %ili kontrover&ni i

ra&očaravajući. Druga dekada, koja je počela sa željom &a uni5ciranim

pristupom, evolvirala je u svoju suprotnost E disper&iju. Pro%lemi okoli$a,

rasta stanovni$tva, gladi, &apo$ljavanje i ostalo preu&imaju vodstvo. Svakiod ovi pro%lema imao je svoju neovisnu karijeru, koncentrirajući pažnju

institucija i javnosti. 3asnije, složenost odnosa svakog od pro%lema sa

ostalim pro%lemima počinje da se demonstrira i kreiraju se uni5cirani

pristupi &a svaki od pro%lema u centru odgovarajućeg procesa. C danas oni

koji &agovaraju uni5kaciju u stalnom su suko%u oko stari kontrover&i o

prioritetima. U=!vi %irokrati vode svakodnevnu prepirku o prioritetima, $to

je u su$tini %or%a i&me#u %irokratski institucija &a opstanak i alokaciju

resursa.

Osnovne teorije razvoja

3ako %i o%jasnili vodeće teorije ra&voja, krenut ćemo od prvi teoretičara

teorije moderni&acije i teorije ovisnosti 1dependenc teor2. -o su @.@

4ostoI, kao jedan od &ačetnika moderni&acijke teorije i A.J. ?rank, kao

predvodnik teorije ovisnosti. U ovom dijelu i&ložit ćemo glavne odlike

njiovi radova i uka&ati na osnovne ra&like. "e#utim, tre%a imati na umu

da ovaj pristup ima svoje nedostatke i ograničenja. =aime, o%e $kole

ra&mi$ljanja imaju dosta ra&ličiti sljed%enika, koji nagla$avaju ra&ličite

aspekte i čim%enike ra&voja. -ako#er, fokusiranjem na samo dva autora,

koja su pomogla u &asnivanju ovi teorija, ula&imo u opasnost da na$a

anali&a %ude &astarjela. 4ostoI i ?rank su napisali svoje naj&načajnije

radove )i godina pro$loga stoljeća. Cpak, svijet se mijenja pa tako i

dru$tvene nauke. =ova pitanja i de%ate postaju aktualne i ne samo kao

replika na radove ova dva autora. "e#utim, nedvoj%eno je da su 4ostoI i

?rank najpo&natiji i najutjecajniji predstavnici paradigmi moderni&acije i

teorije ovisnosti. Stoga potre%no je da se upo&namo sa temom njiovi

glavni radova, te glavnim kritikama koje su njiovi radovi i&a&vali i

inspirirali.


7/52

@alt @itman 4ostoI

@alt @itman 4ostoI je Američki ekonomski povjesničar, čija je uža

specijali&acija %ila ;ritanska ekonomska povijest. "e#utim, on postaje

po&nat i& drugi ra&loga. 3ao akademik, $to nas ovdije primarno &anima,

on je tvorac ideje u&leta 1eng. /take oK02 u samoodrživ ekonomski rast kao

jedan od ključni stadija ra&vojnog procesa. U svojoj knji&i /Stadiji

ekonomskog rasta nekomunistički manifesto0 i& *+). godine, kao $to

podnaslov knjige uka&uje, on je eksplicitno i neskromno svoju teoriju o

stadijima ekonomskog rasta postavio kao alternativnu "arksovom djelu.


8/52

nove elite, koje su u mogućnosti ponovno investirati svoje akumulirano

%ogatstvo prije nego spiskati ga. U ovim dru$tvima nacionalne naučne

ideje igraju ključnu ulogu priroda se vi$e ne u&ima &dravo &a gotovo.

Ledna od glavni preduvjeta dru$tvenog i ekonomskog progresa je dakleidea da je napredak moguć, $to stoji kao antipod fatalističkom privatanju

prirodnog i dru$tvenog status Nuo!a. 'vim dola&imo do ključnog trećeg

stadija. 4ostoI karakteri&ira ovaj stadij u kako kvalitativnom tako i

kvantitativnom smislu. Cnvesticije kao proporcija nacionalnog dootka

rastu na najmanje *)O, odnosno &adovoljavajući jednadž%u da rast

vrijednosti proi&vodnje per capita nadma$uje stopu rasta stanovni$tva.

Ledan ili vi$e manifakturni sektora preu&ima vodeću ulogu. Političke i

dru$tvene institucije se adaptiraju novim &atjevima proi&vodnje. 'vaj

proces uglavnom traje oko () godina i 4ostoI čak de5nira vremensko

ra&do%lje kada je u&let nastupio u odre#enim državama *BF9 ! *F)9 u

;ritaniji, kao prvoj državi industrijske revolucije, nakon čega slijede

Sjedinjene Američke Države 1*F9 E *F)2, Lapan 1*FBF E *+))2, 4usija

1*F+) E *+*2, i Cndija i 3ina 1 od *+8).2.

:adnja dva stadija ne pripadaju socijologiji -rećeg svijeta, jer svako

dru$tvo koje dosegne jedan od ova dva stadija vi$e nije nera&vijeno. -e

drive to maturit, odnosno sa&rijevanje je četvrti stadij i predstavlja

ra&do%lje konsolidacije. "oderna nauka i tenologija su &astupljeni u

većini ako ne u svim granama ekonomije. Stopa investicija i u ovom

stadiju ostaje visoka, *) E ()O nacionalnog dootka. Političke reforme se

nastavljaju i ekonomije ovi država utvr#uju svoju me#unarodnu po&iciju.

C na kraju dola&imo do stadija masovne potro$nje, $to &atjeva daljnje

konsolidiranje i napretke, ali kao takvo nije jasno ra&lučeno od stadija

sa&rijevanja. Produktivna moć dru$tva u ovom stadiju je toliko i&ražena

tako da su moguća tri i&%ora strategije. =aime, %ogatstvo može %iti

koncentrirano u individualnoj potro$nji, kao $to je slučaj u Sjedinjenim

DržavamaH ili kanalirano u državu %lagostanja kao $to je slučaj u :apadnoj

7uropiH ili kori$teno &a i&gradnju glo%alne moći i utjecaja, $to je prema4ostoIu slučaj u Sovjetskom Save&u.

F


9/52

'vo su glavne odlike 4ostoIove teorije, koja je svojedo%no %ila dosta

utjecajna. -ermin take oK u&let u$ao je u svakodnevnu upotre%u.

"e#utim, 4ostoIova teorija je pokrenula žučne de%ate i %ila žestoko

kriti&irana sa ra&ličiti stajali$ta.

Prije nego pre#emo na kritiku ove teorije, pogledajmo prvo osnovne

karakteristike 4ostoIog teorijskog modela. "ožemo i&dvojiti četiri

pove&ana aspekta to su teorijske pove&nice koje 4ostoI dijeli sa ostalim

autorima moderni&acijske $kole, iako je njegova ver&ija teorije donekle

ekstremnija.

- 4ostoIova teorija je evolucijska i& ra&loga $to pretpostalja da dosocio ekonomski promjena dola&i postupno kro& odre#ene stadije.

- 'na je odre#ena linearno na &adan način i pretpostavlja da sve

&emlje moraju proći isti put na isti način. =e postoje prečice,

preskoci ili neke alternativne rute.- 'va teorija je internalistička. Pored neki na&naka da vanjski utjecaji

igraju ulogu, 4ostoI u&ima dato dru$tvo kao jedinicu anali&e i

pretpostavlja da se sve osnovne dimen&ije promjene generiraju

unutar svakog dru$tva.- C na kraju, ona je rakapitulacionistička, $to o%uvaća sve do sada

rečeno. =era&vijene države dana$njice tra%aju slijediti isti put

ra&voja koje su danas ra&vijene države nekada pro$le. U ovom

smislu 4ostoI se jedim dijelom može čak složiti sa "arQom, koji je

rekao da nera&vijene &emlje u ra&vijenim &emljama mogu vidjeti

odra& svoje %udućnosti.

Ledan od glavni kritičara 4ostoIa i moderni&acijske teorije je Andre J.

?rank, koji je pored ovog dao i doprinos u ra&voju vlastite teorije ra&voja.

?rank 1*++%2 sugerira tri kriterija &a preispitivanje svake teorije u

dru$tvenim naukama empirijsku validnost, teorijsku adekvatnost, i

efektivnost politike 1na temelju čega možemo postaviti pitanja odgovara li

činjenicamaRH ima li smislaRH i ima li upora%nu svruR2.

+


10/52

4ostoI je optužen po sve tri osnove i ne samo od strane marksista kao $to

je ?rank. Primjena modela ima dosta pro%lema od koji ćemo spomenuti

samo neke. 7konomski povjesničari osporavaju 4ostoIovu teoriju na

empirijskoj osnovi. ?rank nagla$ava da >atino Američke države nikada nisuimale tradicionalni stadij i jo$ uvijek i&gledaju &aključane u nera&vijenosti.

'n i na&iva ta%ula rasa države, koje nisu prije imale nikakva dru$tva. -o

su države kao $to je Uragvaj ili kao $to je slučaj u nekim državama, gdije

su stara dru$tva %ila i&%risana ili marginali&rana od strane europski

osvajača E &a ?ranka je to točka kada &a ove države počinje moderna

povijest ali i njiova nera&vijenost.

7mpirijski pro%emi 4ostoIog rada su pove&ani sa teorijskim nedostatcima.

Svi njegovi kritičari se slažu da glavna konceptualna sla%ost njegovog

rada leži u propustu da se naglase unutar dru$tvene pove&nice, i.e. odnosi

i&me#u kao i unutar dru$tva. -ako &a $vedskog ekonomistu, do%itnika

=o%elove nagrade Junnar "rdala 1*+92 postoji velika ra&lika u početnim

uvjetima velikog %roja nera&vijeni &emalja. Usto, nera&vijene države se

tre%aju ra&viti u kontekstu u kojem već dominiraju odre#ene &emlje

odnosno, moćan %lok već ra&vijeni država, čiji interesi su u koli&iji sa

interesima nera&vijeni država, koje žele da se industrijali&iraju. "e#utim,

&a neke teoretičare, ovakva situacija može %iti čak i korisna. 7konomski

povjesničar, AleQander Jerscenkron 1*+(2 nagla$ava tako&vane

prednosti nera&vijenosti. Prema njegovom mi$ljenju države koje se kasnije

ra&vijaju ne tre%aju proći iste stadije kao sada ra&vijene države. =a

primjer, mogu koristiti tenologije koje su već ra&vijene.

"etodolo$ke točke 4ostoIove kritike su iste. 'dnosi i&me#u &emalja u

prostoru i vremenu su važene isto koliko i de$avanja unutar dru$tva. U

tom smislu, me#unarodni kontekst stvara mogućnosti i prijetnje. Usto neki

dodaju da stadiji ra&voja nisu svugdije isti. 4einard ;endiQ gra5čki

poja$njava /Cndustrijali&acija se ne može pojaviti dva puta na isti način....

3ada se jednom pojavi %ilo gdije, ova činjenica mijenja me#unarodno

okruženje &a sve ostale države0 1citirano u Joldtorpe *+F, s.*9B2. C nakraju, pored empirijski i teorijski sla%osti, 4ostoIov model nije od neke

*)


11/52

pomoći &a kreiranje ra&vojni politika. Ako ni$ta drugo onda i& ra&loga $to

je take oK u&let moguće identi5cirati eQ post facto, nakon $to se desio,

možda čak i nekoliko decenija poslije, a to ne može %iti od pomoći

stručnjacima u planiranju programa ra&voja. C druga stvar, kako je "rdalprimjetio kod 4ostoIa imamo pro%lem $to se proces take oKa i

ekonomskog rasta odvija automatski prema &adanom krajnjem isodu

države modela, $to predstavlja praktičan pro%lem &a planiranje ra&voja i

i&%ora politika. "rdal smatra da se ovdije kod 4ostoIa radi o 4ostoIom

implicitnom %ajasu prema laisser faire kapitalističkom ra&voju, &%og čega

on ignorira činjenicu da je svaki take oK 1i&u&ev u ;ritaniji i Sjedinjenim

državama2 %io aktivno implementiran projekt ra&voja u kojem je država

imala krucijalnu ekonomsku ulogu. 'vo vrijedi &a kapitalističke države kao

$to je ;ismarckovska =jemačka ili "eiji Lapan, isto kao i &a Sovjetski

Save&.

A. J. ?rank

Andre Junder ?rank je američki ekonomist s njemačkim državljanstvom,

koji je pro$ao klasičnu $kolu &a ekonomiste u 6icagou. U >atinskuAmeriku odla&i ).i godina pro$loga stoljeća i drastično mjenja svoja

gledi$ta pod utjecajem ku%anske revolucije i pojavom $kole &avisnosti E

eng. dependenc& school o' thought . '%javljivanjem svoje knjige

/3apitali&am i nera&vijenost u >atinskoj Americi0 i& *++.godine, nakon

čega su uslijedili i ostali radovi, ?ank je &au&eo položaj vodećeg

predstavnika teorije koja se ra&ličito na&iva neo! "arksistička, teorija

nera&vijenosti, teorija ovisnosti. =adasve, njegov termin ra&vojpodra&vijeni može se posmatrati kao antipod 4ostoIovom take oK!u.

?rankovo osnovno pola&i$e te$ko da može %iti ra&ličitije od 4ostoIog 1koji

u&ima dru$tvo kao jedinicu anali&e2. =aime, ?rank vidi nacionalne

ekonomije kao strukturalne elemente u glo%alnom kapitalističkom

sustavu. 'vaj glo%alni kapitalistički sustav &a ?ranka predstavlja osnov

anali&e. 'vaj sustav je struktuiran nejednako. 3oristeći metaforu lanca da

%i u glo%alnom kapitalističkom sustavu o%jasnio odnose metropole,odnosno svjetski ekonomski i politički centara moći, sa satelitima,

**


12/52

odnosno sa manje ra&vijenim državama koje su u ovisnom položaju od

strane metropola. >anac pove&uje cijeli sustav od glo%alne svijetske

metropole koja je ničiji satelit 1i.e. USA2, kro& cijeli ni& srednji jedinica

sustava koje su ujedno metropole i sateliti 1npr. >atino Američki glavnigradovi, &a koje ?rank smatra da Sjedinjene Države iskori$tava isto kao $to

oni iskori$tavaju periferije svoje države2 sve do krajnjeg satelita ! npr.

ruralni radnika %e& &emlje, koji nema $to raditi niti može koga

eksploitirati. Priroda cijelog lanca, da pojednostavimo, je ogromno i

sistematično iskri$tavanje. ?rank o%ja$njava kako se vi$ak vrijednosti

sistematično odu&ima od dna do vra lanca. 'vo se de$ava i& ra&loga $to

svaka metropola ima monopolističku ekonomsku moć unutar sustava a ne

slo%odno trži$te. Sustav je ovakav od samog početka 1u >atinskoj Americi

od *. Stoljeća2, $to je i danas slučaj. U&imajući sve ovo u o%&ir, svaki

stvarni ra&voj &atjeva raskid sa ovim sustavom.

'pćenito na temelju ovog modela ?rank formulira neki %roj vi$e

speci5čni, mada dosta općeniti ipote&a. 3ao prvo, ra&voj satelita je

ograničen i& prostog ra&loga $to su sateliti. 4a&voj satelita na način kako

su se ra&vile metropole nije moguć &%og podre#enog položaja u sustavu.

'snovno o%ilježje satelita je podra&vijenost, $to ?rank redi5nira kao proces

distor&ije, karekterističan &a relativno modernu sud%inu -rećeg svijeta, $to

dakle nikako ne možemo poistovjetiti sa tradicionalnim ili prvotnim

dru$tvom. Csto tako, dana$nje ra&vijene &emlje nikad nisu imale iskustvo

podra&vijenosti. 'ne su %ile samo nera&vijene, a ne podra&vijene $to je

%itno ra&ličito.

Ustvari, ?rank ne negira činjenicu da se u >atinskoj Americi desila jedna

vrsta ra&voja. Ali njegova druga ipote&a, konsistentna sa njegovim

cijelokupnim pristupom, je da se sateliti mogu ra&viti samo ako do#e do

sla%ljenja lanca sa glo%alnim sustavom. 'n nudi dva ra&ličita primjera.

C&olacija E %ilo geografska ili ekonomska E nije lo$a nego do%ra stvar i&

ra&loga $to i&%jegava sateliti&aciju i dopu$ta unutar &emlje generirani

ra&voj. Alternativno, do ra&voja može doći ako popusti pove&anost i&me#usatelita i motropole kao na primijer &a vrijeme rata ili recesije u metropoli.

*(


13/52

=a primijer, industrijali&acija u nekim >atino Američkim državama je %ila

moguća &a vrijeme dva svijetska rata i depresije 9)i godina. "e#utim,

ova ra&do%lja ne mogu trajati dugo. Prije ili kasnije metropole ponovno

&au&imaju svoje po&icije, a države sateliti ponovno %ivaju uvaćeni u lanaci njiov na kratko o%ećavajući ra&voj %iva ugu$en. =a koje točne procese

se ovdije misli nije jasno, ali ?rank vjerojatno ima na umu ula&ak trans

nacionalni korporaciju u najra&vijenije države >atinske Amerike ).i

godina pro$loga stoljeća.

?rankova treća ipote&a je naji&ravnija od svi. Države koje su danas

najnera&vijenije su one koje su u pro$losti imale najuže ve&e sa

metropolama. ;ra&ilski sjevero istok predstavlja najjasniji primjer.

Užasavajuće siroma$tvo i očigledna &aostalost ovog područja danas nisu

nikakva /tradicija0, nego suprotno, ovo područje je &a vrijeme 3ralja

$ećera i&vorno %ilo najprosperitetniji dio ;ra&ila. "ože se reći da je ovo

područje iskori$teno te &atim %ačeno na otpad kako su se ekonomski

interesi povijesno i geografski pomjerili.

3arakteristike ?rankovog teorijskog modela su sljedeće

*. ?rankov model je eksternalistički, pose%no &a države trećeg svijeta,

jer su sve odlučujuće i determinirajuće promjene uvjetovane i& vana,

nametnute od vanjski sila.(. "odel je %ilinearan. "etropole i sateliti imaju ra&ličite putanje od

samog početka, deterniniran njiovim ra&ličitim ulogama unutar

sustava.

9. "odel je stagnacionistički. :a satelite, kao i &a cijeli sustava, ni$tase ne mijenja i ni$ta se ne može promijeniti. Struktura uvijek ostaje

ista. ?rank ne tvrdi da je dana$ni svijet isti kao i četiri stotine godina

ranije. "e#utim, koncept /kontinuiteta u promjeni0 vi$e nagla$ava

kontinuitet nego promjenu.. "odel je diskontinuistički. Prateći ra&vojene korake metropolisa,

satelit ne kreće samo novim putem 1put &a koji se kasnije ispostavi

da je slijepa ulica2, nego će tre%ati učiniti radikalni prekid sa

cijelopupnim sustavom ako stvarno želi da se ra&vije. Do ra&voja ne

*9


14/52


15/52

odnosa, negu u nametanju kapitalistički odnosa koji su do sada

&aživjeli.d. -radicionalni aspekti -rećeg svijeta 1na primijer tradicionalne

institucije i ideje2 su vi$e prepreka ra&voju nego sam imperijali&am.

e. Suma sumarum odnosa i&me#u imperijalista i -rećeg svijeta je da -reći svijet pro5tira u smislu ekonomskog ra&voja i industrijali&acije.

f. Pojava domorodačkog kapitali&ma u mnogim nera&vijenim državama

svijeta &nači da živimo u ra&do%lju &alaska imperijali&ma i

nadola&ećeg kapitali&ma.g. @arrenovom kao marksist vjeruje da će ovi svijetski procesi

doprinjeti stvaranju svijetskog proleterijata i na kraju socijali&ma

1mada ne o%ja$njava kako2.

. Prevalencija nacionali&ma u državama -rećeg svijeta &a @arrenapredstavlja negativnu pojavu jer koči kapitalistički ra&voj i svrće

proleterijat od socijali&ma.

@arren je svijesno raskinuo ne samo sa teoretičarima ovisnosti nego i

sa cijelom marksističkom tradicijom prema kojoj je imperijali&am $tetan

&a ra&voj država -rećeg svijeta. =o, @arren je tvrdio da je njegova

teorija %liža "arksovoj teoriji nego teorija ovisnosti.

@arrenova teorija je isprovocirala cijelu oluju kriti&iranja. Činjenica da

se neke države ra&vijaju i industrijali&iraju ne doka&uje da druge države

mogu ili žele slijediti njiov put. 'vaj argument je sličan studijama o

socijalnoj mo%ilnosti. =aime, činjenica da se neke oso%e uspiju i&dići i&

socijalne klase kojoj pripadaju u vi$i socijalni stalež ne &nači da

dru$tveni staleži prestaju postojati. Dapače, opu$tanjem potencijalni

socijalni ten&ija socijalna mo%ilnost ove vrste može dovesti doučvr$ćivanja staleža u dru$tvu, a ne do njiovog sla%ljenja.

@arrenov ružičasti pogled na kolonijali&am 1u svojim djelima on nikada

ne spominje trgovinu ro%ljem2 sa naglaskom na interne prepreke u

državama -rećeg svijeta &a neke je netočan i u neku ruku uvredljiv.

=eki smatraju da je njegova teorija način da se okrivi žrtva i teorijski

korak u na&ad u ver&iju i&vorne moderni&acijske teorije.

*8


16/52

=a vi$e suptilnoj ra&ini, njegova o%sesivna mržnja nacionali&mom

i&gleda nerealna i nekonsistentna, jer i prema njegovom svatanju

&avaljujući pokretima neovisnosti države -rećeg svijeta danas imaju

veći manevarski prostor &a ra&voj.

"ada su @arrenovi pogledi dosta ektremni, aspekti njegove kritike

teorije ovisnosti su podržani i od ostali kritičara ove teorije, marksista

i nemarksista. Sredinom F)i godina, donekle umjerenija struja teorije

ovisnosti potvr#uje neke točke, dok i dalje čvrsto stoji na drugim

stajali$tima

*. Povjesno, /stvaranje svijeta0 je %io drastičan, kontradiktoran i često%rutalan proces koji je stvorio glo%alnu nejednakost &astupljenu i

danas.(. =eke države se jo$ uvijek mogu industrijali&irati, no opći sustav i

dalje ostaje karakteri&iran nejednako$ću.9. 3apitalistički ra&voj je dinamičan proces koji stvara nejednakosti na

mnogo ra&ina individualnoj, klasnoj, nacionalnoj, rodnoj.. Umjesto da se pogre$no fokusiramo na unutarnje i vanjske faktore

kočničara ra&voja, potre%no je fokusirati se vi$e na spregu ovi sila,na primjer ve&u i&me#u trans nacionalni kompanija i vladajuće

klase u državama -rećeg svijeta.8. 3ada govorimo o -rećem svijetu potre%no je uvažiti činjenicu da &a

odre#ene socijalne grupe E u stvari &a većinu svjetske populacije !

ekonomske i socijalne stukture kojim su okruženi u velikoj su mjeri

ra&ličiti od ovi struktura u državama ra&vijenog svijeta.. =ije pametno generali&irati. Svaka država je slučaj &a se%e.


17/52

rada. Ledan od glavni pro%lema ove teorijske ditomije je $to ovdije nema

procesa. 'va teorija je statična.

Drugu teoriju kerakteri&ira difu&ioni&am E ra&voj čine oni koji imaju dajući

drugima. 'visno od autora davanje može %iti u kapitalu, tenologiji,

kulturnim vrijednostima, itd. 'vo je teorijska osnova ideje me#unarodne

pomoći. Prema ovom vi#enju, čak unutar -rećeg svijeta de$ava se isti

proces. Postoje tradicionalni i moderni sektori. 4a&voj podra&umjeva da će

se moderni sektor postupno pro$iriti i a%sor%irati tradicionalni.

-reći moderni&acijski pristup možemo na&vati psiolo$kim. 'vaj pristup se

fokusira na kulturu, a u nekim slučajevima čak i na psiu ljudi u državama -rećeg svijeta. >judi u državama -rećeg svijeta su pasivni, &aostalo

kon&ervativni, sujevjerni, dok u svru ra&voja tre%aju %iti kreativni,

proakvitni, inovativni, podu&etni.

Mto je &ajednička odrednica svi moderni&acijski teorijaR 3ao prvo,

pre%li&u su &apadnjačkim &dravo ra&umskim idejama o ra&voju. Mto se tiče

teoretičara ovisnosti kao $to je na primjer ?rank, on od%acije ditomiju

nagla$avajući da mi živimo u jednom kapitalističkom svijetu E ni$ta vi$e

nije tradicijonalno, čak i ono $to i&gleda tako. -ako#er, ?rank %i od%acio i

difusionisam, ili %i ga ako ni$ta preformulirao na način da kaže da je

:apad puno toga dao nera&vijenim &emljama podre#enost, siroma$tvo,

iskoro$tavanje, itd. A, $to se tiče psiolo$kog pristupa, ?rank %i rekao da se

radi o teoriji koja krivicu stavlja na žrtvu.

-eorije ra&voja u praksi

"oderni&acijski pristup u ra&vju ima dominaciju od ).i godina pro$loga

stoljeća. -o su %ile godine stvaranje novi država u Africi i A&iji koje su se

oslo%adjale kolonijalnog jarma. "oderni&acija je implementirana kro&

unaprijedenje trgovinske ra&mjene sirovina i ni& intervencija koje su

ukljucivale transfere tenologije, &nanja, resursa i organi&acijski vje$tina

*B


18/52

i& vi$e ra&vijeni u manje ra&vijene države. "ultilateralne institucije su

igrale važnu uogu u ovom ra&do%lju, isto kao i danas. -o su institucije

;retton @oods 1koje su do%ile na&iv prema mjestu u kojem je odr&ana o

konferencija u =eI apsire na kojoj je dogovoreno osnivanje oviinstitucija2. -o su Cnternational ;ank for 4econstruction and Development

1te @orld ;ank2 i "e#unarodni monetarni fond osnovani (( srpnja *+.

godine i počeli sa radom *+. Ujedinjeni narodi se osnivaju *+8 na

mjestu prije ratne >ige naroda. USA su dale najveći dio novca &a osnivanje

ovi institucija i kao re&ultat toga imale su najveći utjecaj na rad ovi

insitucija. USA su podržavala procese dekolonijali&acije kro& ra&vojnu

pomoć koja je %ila uskla#ena sa svima korisnim $irenjem trgovine,

umanitarnim ciljevima i $irenjem demokracije.

Uskoro je postalo jasno da moderni&acijski pristup ra&voju, koji je lako

privatlji i primjenjiv &%og svoje jednostavnosti, ima dosta pro%lema.

4a&na iskustva od 8)i naovamo poka&ala su da se očekivani prosperitet

nije materijali&irao a siroma$ni su u nekim slučajevima postajali čak

siroma$niji. Dok su neke ekonomije u ra&voju &%ilja doživjele rast, on u

većini slučajeva nije %io održiv.

-eorija ovisnosti predložena je kao alternativna teorija ra&voja, ali je u

mnogim aspektima %ila reTeksija već postojeće moderni&acijske teorije.

"nogi teoretičari i po%ornici ovog pravca su %ili pod utjecajem

"arksisticke teorije o kapitalističkom imperijali&mu, a njiov inters se

vi$e fokusirao na ra&umjevanje dispariteta u ra&ini ra&voja istražujući kako

odre#ene regije ili dijelovi ekonomije %ivaju transformirani i eksplatirani &a

korist vanjski interesa. Argument je da kolonijalna sema i&ravne

eksploatacije teritorija od strane imperijalni sila &amjenjenjuje se

neokolonijalnom eksploatacijom, $to ne mjenja odnos centra i periferije.

Prema ovoj teoriji %ogati su u&rok pro%lema siroma$ni, a nera&vijenost je

povijesni proces a ne i&vorno stanje.

"edutim, dok teorija ovisnosti nudi dosta vjerojatno, mada nedovr$eno

o%ja$njenje nera&vijenosti, ova teorija ne nudi nikakvu praktičnu soluciju&a rije$avanje pro%lema, osim dosta nejasno postavljenog koncepta samo

*F


19/52

dostatnosti. "ožda ovo nije i&nena#ujuće o%&irom da je fokus na

nacionalnim državama i svjetskom sustavu kao jedinicama anali&e a ne na

ljudima. Unatoč tomu, teorija ra&voja je pomogla u osvjetljavanju situacije

u kojoj se moć nala&i u centru dok su periferije sla%e. 'va teorija je imala&načajan politički utjecaj, pose%no me#u tako&vanim državama periferije, i

omogućila je teorijski i&govor nacionalnim %or%ama &a oslo%o#enje od

kolonijali&ma.

*+B).i godina pro$loga stoljeća imamo dva važna poku$aja temeljena na

moderni&acijskim idejama da se i&grade nove i neovisne ekonomije. Lulius

=erere u -an&aniji i "icael "anle u Lamaica implementiraju programe

ra&voja. -an&anija je B)i godina %ila la%oratorija ra&voja, naglasavajućikori$tenje domaći resursa i socijalne aspekte. Cndustrijali&acija je %ila

glavna mjera vladine politike koja je tre%ala omogućiti samodostatnost.

'va ideologija i program se na&ivao Ujamaa 1%ratstvo2, čiji etos možemo

sa&eti ovako

C %ogati i siroma$ni su %ili kompletno osigurani u prekolonijalnom afričkom

dru$tvu. =itko nije %io gladan rane niti ljudskog dostojanstva, jer nije

posjedovao materijalna %ogatstva, jer je se mogao osloniti na %ogatstvo

&ajednice kojoj je pripadao. -o je %io socijali&am 1Lulius =erere, *+2.

'vaj eksperiment je uključivao preseljavanje ljudi u nova komunalna

&ajednička sela, sa &adružnom poljoprivrednom &emljom. C&me#u *+B i

*+B godine vi$e od +)O seoskog stanovni$tva -an&anije je preseljeno,

uglavnom na do%rovoljnoj osnovi ispočetka, no ovo je kasnije postalo

prisilno 1pose%no i&me#u *+B i *+B. godine2. -an&anijski eksperiment jena kraju propao.

Neopopulizam, neoliberalizam i anti - razvoj

-eorija ovisnosti je pomogla u ra&umijevanju odnosa centra i periferije, dok

je moderni&acijska teorija kontinuirano dominirala u praksi sve do F)i

godina, a neki tvrde i do danasnji dana. B)i i F)i godina doslo je do

*+


20/52

naglog sirenja ra&vojni projekata, kreirani da ispostave ra&voj na

odre#ena područja u relativno kratkom vremenskom ra&do%lju. 'vo su

najče$će na&ivani %lueprint projekti, uglavnom i& ra&loga sto su ciljevi i

&adatci de5nirani u detaljnom plavom printu prije samog pocetka projektas ocekivanjem da ce se meanicki ispunjavati tjekom implementacije

samog projekta. 'vi projekti su u su$tini %ili moderni&acijski. U sladu s

4e&olucijama U=, većina ovi projekata je %ila integrirane prirode, u

smislu da %e& o%&ira sto je npr. glavni fokus projekta %io poljoprivreda,

pored toga su imali elemente koji su se odnosili na infrastrukturu, dovod

vode, osnovnu &dravstvenu &astitu itd. 'va sira i interdisciplinarna vi&ija

ra&voja %ila je odgovor na nove perspektive pro%lema nera&vijeni država,

kao $to je siroma$tvo. =a primer, *+B. Jodine javlja se novi pristup

0osnovni potre%aV koji je promoviran od strane "edunarodne organi&acije

rada i drugi agencija čiji djelokrug rada se %avio pristupom osnovnim

resursima kao $to je voda, o%ra&ovanje, &dravstvena &a$tita. -ada dola&i

do odmaka od jednostavnog i jednodimen&ionalnog vi#enja siroma$tva

samo kro& pri&mu monetarni poka&atelja. :načajna konferencija o

ljudskom okruženju održana *+B).i godina pro$loga stoljeća u

Stockolmu %ila je potaknuta sve rastućom &a%rinuto$ću &a siroma$enjem

resursa, pose%no energetski resursa uslijed velikog rasta cijena sirove

nafte.

Lačanje neli%erali&ma u &apadnom i ra&vijenom svijetu imao je odra& i u

politici prema nera&vijenim. *+F)te i *++)te godine pro$loga stoljeća

o%ilježilo je povlačenje države $to se najče$će manifestiralo kro&

smanjenje javnog sektora i odgovornosti države, te stavljenjem naglaskana 0value for moneV u uslugama koje su preživjele. U ovom ra&do%lju

5lo&o5 slo%odnog trži$ta počinju dominirati ra&vojnom agendom.

"e#unarodni monetarni fond F)i počinje sa Structural Adjustment

Programima 1SAP2, kojima nameću 5lo&o5ju slo%odnog trži$ta te guraju

unatrag granice javne politike i ovlasti države. SAP iako se primjenjuje na

nacionalnoj ra&ini vrlo često posjeduje i elemente utjecaja na mikro ra&inu

glede pro%lema participacije, kredita i rodni pitanja koji do%ivaju primat.

()


21/52

' ovom ra&do%lju dola&i do rasta u &načaju =


22/52

"edjutim, anti ra&voj ima dosta &ajednickog sa teorijom ovisnosti E o%e

teorije nude malo prakticni savjeta osim naglasavanja &nacaja lokalnog

&nanja, interpretacije potre%a C akcije. -akodjer pojednostavljuju siroki

raspon ra&vojne prakse, od koji su neki ustvari temeljeni naparticipativnom pristupu.

'D4:C< 4A:


23/52


24/52

sadr&i ra&licite i vise dimen&ionalne procese predominantno po&itivne

promjene kvalitete &ivota ljudi i drustva u materijalnom i nematerijalnom

smisluV. Ali sto su tocno po&itivne promjene i kvaliteta &ivota, tko tre%a

ovo de5niratiR :nacenje ovi termina mo&e %iti interpretirano na visenacina i ovisi od su%jektivnog vidjenja. "edutim, netko vec tre%a de5nirati

i donjeti odluku, %e& o%&ira oce li se primjenjivati moderni&acijska top

doIn metoda ili koristenje skupina lokalne akcije kako se preferirZ od

strane antira&vojni teoreticara. 3ako %i %ili ucinkoviti potre%no je da

imamo neku predstavu o tome gdije &elimo stici, sto nam je cilj. Sve

ra&vojne teorije imaju jednu stvar &ajednicku, sve imaju indikatore procesa

1kako sti&emo do cilja2 i indikatore uspjea 1koji nam ka&uju jesmo li stigli

do cilja ili ne2. Cndikatori mogu %iti kvalitativni i kvantitativni po svojoj

prirodi.

Cndikatori ra&voja

Cndikatori se koriste svakodnevno kako %i donijeli odluke. Plavo ne%o u

jutro indicira poka&uje da će %iti lijepo vrijeme te će mo &%og toga o%ući

majicu kratki rukava. Cndikatori su svukud oko nas i ka&uju nam ne$to o

svijetu oko nas. "ediji i televi&ija su prepuni indikatora. Acton, ()))

Socijalni indikatori predstavljaju i mjere gdije je moguće odre#ene aspekte

progresa ili retrogresije procesa ili aktivnosti kao $to je industrijali&acija,

&dravstvo, %lagostanje i o%ra&ovne usluge, i o%lasti od pose%nog interesa

&a dru$tvo. Cnterpretirajući socijalne indikatore u $irem smislu kao mjeru

socijalni aspekata života oni postaju integralni dio ra&vojni indikatora.

"e#utim, ra&vojni indikatori su %rojke i&vedene na temelju kompleksne

metodologije, ili metodologije koja i&gleda složeno. =o cijela poenta

i&vo#enja indikatora je s ciljem simpli5kacije, tako da o%ični ljudi koji

tre%aju činiti ne$to ne tre%aju se %rinuti oko detalja.

Primjeri indikatora su JDP i J=P, indiktori siroma$tva, pristup i kvaliteta

&dravstva i o%ra&voni usluga, kvaliteta života, uman Development

CndeQ.

(


25/52

JDP i J=P su indikatori gospodarskog rasta i ra&voja i često se mje$aju sa

ekonomskim progresom. 'vi termini se koriste od strane novinara i često

su predmet rasprave kao i ne&aposlenost, kamatne sope, i&vo&, itd. od

strane političara u vrijeme i&%ora. Cndikatori sirmoa$tva su često i&raženikao novčani doodak po danu i predstavljaju jedan od ra&umljiviji

indikatora ra&voja jer ra&voj možemo i de5nirati kao proces redukcije i

eliminacije siroma$tva. Danas siroma$tvo se posmatra dosta $ire od samo

novčanog dootka, i termin kao $to je socijalna isključenost je u$ao u $iru

upotre%u. Pristup i kvaliteta su tako#er ovdije. 3valiteta života i

do%rostanje su najneuvatljiviji od svi pojmova na popisu, jer kvaliteta

života uključuje sve ono $to nam je važno E doodak, &dravlje,

o%ra&ovanje, mogućnosti, stanovanje, transport, mir i sigurnost, odmor,

sreća i tako dalje. Popis je ne&avr$en. "e#utim ovdije imamo osnovnu

kontradikciju sa ra&vojnim indikatorima. Prvi indikatori, kao ;DP, su dosta

tenički i jednostavni dok indikatri kvalitete života su kompleksni,

neuvativi...

3ako %i konstruirali indikatore, kao prvo tre%amo imati neku predstavu,

ideju kamo želimo ići, a ne samo kako doći. Sve ra&vojne teorije iinstrumenti ra&voja koji se koriste imaju jednu &ajedničku odliku E sve

teorije koriste indikatore procesa 1koji ka&uju kako stići do cilja2 i

indikatore uspjea 1koji nam ka&uju jesmoli uspjeli2. Sigurno će mnogi,

ako ne većina %iti kvalitativne prirode, a neki kvanititativne prirode.

"enadžeri i upravljači politikama %iraju indikatore sa karakteristikama,

kao $to su konkretnost, mjerljivost, korisnost, sen&itivni na promjenu koju

mjerimo, dostupni i cost eKective.

4A:


26/52

standardu stanovnisva. "ada distri%ucija %ogatstva nije nu&no i&ravno

ve&ana u& pitanja ekonomskog rasta, postoji pretpostavka da ce korist of

ekonomskog rasta na kraju osjetiti svi clanovi drustva. 3ao re&ultat, sve do

kasni )i ra&voj je mjeren uglavnom kro& poka&atelje dootka po glavistanovnika. Dokodak po glavi stanovnika jo$ uvijek se koristi od strane

Svjetske %anke u klasi5ciranju ra&vijenosti i %ogatsva država. -ako u ()*.

godini države niskog dootka su one sa J=C per capita od *,)8[ ili manje

koristeći @orld ;ank Atlas metodu. Države srednjeg dootka su one čiji

J=C per kapita od *,)8[ do *(,B9[, dok su države s visokim odotkom

one čiji je J=C per kapita *(,B9[ ili vi$e. Države srednjeg nižeg dootka i

vi$eg srednjeg dootka ra&dvaja granica od ,*(8[ per capita.

=ai&gled o%sesija sa ekonomskim indikatorima je mo&da C ra&umljiva

u&imajuci utjecaj koji je ekonomska depresija imala na &ivote ljudi. Prije

9). C godina voditelji politike su upravljali ekonomijama na temelju

orgraniceni C frangmentirani informacija.


27/52

Depresija i sa njome rast uloge dr&ave u ekonomiji, naglasavaju potre%u

&a ovim mjerama sto je dovelo do ra&vijanja sveo%uvatnog seta racuna

nacionalnog dootka.

Simon 3u&nets, do%itnik =o%elove nagrade i profesor ekonomije sa

Univer&iteta u Pensilvaniji, Lons opkins i arvard, smatra se &aslu&nim

&a kreiranje naseg modernog sustava nacionalni racuna. 'vdije cemo se

dotaci samo nekoliko indikatora napravljeni &a mjerenje ekonomske

uspjesnosti.

73'='"S3A A3-C


28/52

1gdije novac cirkulira samo unutar grupa2 potre%no je da samo jedan od

tokova novca kako %i i&racunali ukupno cirkuliranje.

U praksi novac mo&e %iti na stednji ili investiran od strane domacinstava C

podu&eca. 3omponenta investment u JDPu je dosta kmpleksna C odnosi se

na privatne investicije jer su dr&avne investicije na infrastrukturu, ceste

itd. Ukalkulirane u J. -akodjer, neproduktivna potrosnja, socijalna &astita,

pomoc naknade &a ne&aposlene nisu ukljucene u J.

=a kraju 7G! C" u&ima trgoviski %alans u racunicu. 4o%a i suluge ne moraju

napustiti &emlju da %i se racunali kao i&vo&. -uristi trose novac na otelske

so%e, putovanja u &emlji i ranu, i dok su ova do%ra proi&vedena lokalno,

stranci i placaju te su stoga u&eta kao i&vo&.

Pro%lemi sa JDP!om

JDP je popularna mjera ekonomske aktivnosti, C jedan od osnovniinstrumenata &a mjerenje gospodarskog C ra&vojnog progresa. "edutim,

kao instrument komparacije nije u potpunosti prikladan. Ledan od

osnovni pro%lema ve&ani &a JDP je kvaliteta ula&ni podataka. Ukratko

nepou&dani ula&ni podatci dat ce nepou&dan re&ultat. 3valiteta ula&ni

podataka u mnogim &amljama nije pou&dana, a to nikada &a mnoge

dr&ave nije %io prioritet osim neki pokusaja Svjetske %anke, U=a C drugi

da adresiraju ovo pitanje. "edutim postoje C drugi pro%lemi, a jedan od

nji je poredenje tokom vremena, pose%no u&imajuci u o%&ir pro%lem

(F


29/52

inTacije. CnTacija je prisutna u svim &emljama, u nekim je veci a u nekima

manji pro%lem. '%&irom da je JDP temeljen na potrosnji, a potrosnja je

i&vedena na temelju kolicine kupljeni proi&voda i njiove cijene, stoga do

rasta JDPa mo&e doci samo uslije rasta cijena proi&vida i %e& porasta uprodatoj ili kon&umiranoj kolicini ro%e. Uo%icajen pristup ovom pro%lema je

racunanje JDPa temeljen na konstantnim cijenama u&etim od godine koja

je u&orak. 'vim do%ivamo ralni JDP. 3od ovog pristupa uopce nije %itno

koja godina se u&ima &a %a&nu godinu, ono sto je %itno je da su cijene

konstantne tako da ce ra&like u realnom JDPu reTektirati promjene u

outputu.

Drugi pro%lema sa JDPjem je komparacija u prostoru 1i&medu dr&ava naprimer2. 'vaj pro%lema je po&nat svakom tko je %oravio u drugoj dr&avi

radi odmora, posla ili slicno. U uspored%i sa cijenama u nasoj dr&avi, cijene

u drugim dravama su drugacije. -eoretski velicina gospodarstva u dvije

dr&ave mo&e %iti ista ali ako su u jednoj dr&avi cijene proi&voda i usluga

vise negW drugoj, to ce u ovoj dr&avi generirati visi JDP. Csto tako, sa

ni&om cijenom pro&voda i usluga mo&emo imati i veci o%im proi&vodnje i

ra&mjene i ni& JDP negW udr&avi koja ima vise cijene. 'vo je ne&godanpro%lema, ali moguće je rijesiti ako &%ilja &elimo uporediti velicinu

gospodarstva i&medu dati dr&ava.


30/52

PPP prilagoden JDP per capita 1PPP corrected JDP per capita2 se rutinski

koristi kao komonenta mo&da najsire citiranog i koristenog ra&vojnog

indeksa E uman Developmet CndeQa U=DPa.

Dok =DP i ==P u&imaju u o%&ir kapitalnu potrosnju, s druge strane ne

ukljucuju socijalne i okolisne troskove proi&vodnje. iu, *+F2.

Razvojni indiktaori: Siromastvo

Siromastvo je va&an element koji tre%a u&eti u o%ir kod ra&voja, tako i

deklarirani ciljevi ra&voja cesto naglasavaju smanjenje siromastva kao

jedan od glavni mjerila uspjea. "edutim, siromastvo mo&e imati

ra&licita &nacenja, odnosno ljudi ga ra&licito tumace. U nekoliko &adnji

stotina godina postojalo je ne%rojeno nacina de5niranja siromastva. Ledan

od raniji primera je su%sistence 1Poor >aIs, i& ranog *+ stoljeca2, prema

kojem oso%a koja &ivi u siromastvu nema dovoljan doodak &a odr&avanje

osnovni &ivotni potre%a, koji su u to vrijeme odredivani kao osnovne

namjernice &a &ivot E rana, stanarina i odjeca. Ledan od pristupa je i %acis

needs approacs skovan od C>'a B)i godina, sto je sira de5nicija koja

ukljucuje skloniste, pitku vodu, sanitaciju, o%ra&ovanje, &dravstvenu

&astitu itd. 'vaj koncept o%uvaca i drustvenu participaciju, pravo na rad,

samostalnost i pravo na donosenje odluka. ;asics nees pristup je dosta

relativniji negW su%sistance pristup jer se mijenja u vremenu i prostoru.

;asic nees approac B)i godina je doveo do kreiranja seta indikatora

ucinka kojim se mjerilo postignuce, koji su &ajedno sa pokretom socijalni

indikatora podigli &animanje &a ra&vojnim indikatorima.

9)


31/52

U&imajci u o%&ir &nacaj siromastva, mjerenje siromastva je jedan od

glavni pro%lema, pose%no &%og ra&licitog ra&umijevana. =ajjednostavniji i

opce privaceni pristup je odredivanje linije siromastva, sto de5nirZ

siromastvo u smislu doovne granice ispod koje ljudi &ive u siromastvu.Jranica siromastva mo&e %iti odredena na ra&licite nacine, ali uo%icajeno

je da se odreduje u smislu 5nancijskog dootka 1o%icno na dnevnoj

osnovi2. 'va linija mo&e %iti relativna ili apsolutna. Ako je relativna onda

se granica siromastva odreduje u&imajuci u o%&ir dr&avni kontekst 1npr.

8)O medijana dootka u &emlji. Ako govorimo o apsolutnoj liniji

siromastva to je odredjeni i&nos 5ksiran u vremenu i prostoru.

>inija siromastva je korisno konceptualno sredstvo koje tre%a %iti lakosvatljivo. 'vaj koncept se dosta koristio prije moderne ere ra&voja. =a

primer prije CC svjetskog rata u U3 Jeorge *+9B. Jodine napomnje da linija

sirmastva nikako ne smije %iti u&eta kao po&eljna ra&ina dootka. inija siromastva cesto pati i od politickog mjesanja u de5niranje ovog

pojma. Dr&ava najcesce &eli svoju politiku predstaviti u do%rom svijetlu a

najlaksi i najjeftiniji nacin je da se granica siromastva de5nirZ prenisko, sto

se minimali&irati postotak siromasni. Stoga &ajednicka linija siromastva

tesko da se mo&e koristiti i&medju vise &emalja 1jer uvjeti i&medu &emalja

variraju2 ali isto tako nemoguce je komparirati slu&%ene linije siromastva

&%og politickog odredivanja ove granice. 6esto cujemo da su konceptualne

vrijednosti od *[USD i ([USD po danu 1i uskladeni sa PPP2 najcesce

koriste od strane agencia i medija.

"i cemo govoriti o cetiri indikatora siromastva koja se temelje na dootku

i koriste liniju siromastva eadcount 4atio ili CndeQ 12, Cncome Jap 4atio

1C2, Povert Jap CndeQ 1P*2 i Senov indeks siromastva 1P2.

9*


32/52

>inija siromastva je lako privatljivo intuitivno sredstvo, ono ipak ima

svoje pro%eme. Ustvari njegova evolucija koju cemo demonstirati preko

cetri gore navedena indikatora od najjednostavnijeg eadcount ratio do

najslo&enijeg Senov indeks siromastva, reTektira neke od ovi pro%lema inacine na koje se adresiraju. Ustvari, cetvrti indikator je compo&itni indeks

koji cini %roj ra&liciti indikatora, i samim time podi&e compleksna pitanja

pre&entacije i interpretacije.

eadcount 4atio

'vo je najjednostavniji od cetiri indikatora, a ka&uje proporciju populacije

ispod linije siromastva.

\ %roj siromasni ukupna populacija

"o&e varirati od ), sto &naci da nitko nije siromasan, sto predstavlja

idealno stanje do * 1svatko je siromasan E sto je daleko od idealnog.

ocigledno ovisi od ra&ine linije siromastva. Sto je ni&e ova linija odredena,

ni&a ce %iti vrijednost . ako je granica siromastva suvise nisko

postavljenja, tada postaje %e& smisla. 'vo je jednostavna mjera

siromastva, a postoje i varijacije na ovu temu. =a primer mo&emo

napraviti diferencijaciju i&medu proporcije ruralnog i ur%anog stanovnistva

koje &ivi ispod linije siromastva. =a isti nacin, mo&e se odrediti &a regije

unutar jedne &emlje. Ladnostavnos i lakoca i&racuna su osigurali siroku

upra%u eadcount procenta.

'snovna mana eadcount 4ato je da ne u&ima u o%&ir du%inu siromastva

1koliko su daleko odredene kategorije stanovnistva udaljene od linijesiromastva2. =a primer, u&mimo u o%&ir dvije grupe populacije sa *)

oso%a u svakoj grupi i liniju siromastva od *[ na dan.

-a%lica *. Primjer kako du%ina siromastva varira i&medu dvije grupe

populacije 1=\ *)H : \ *.))[ na dan2

Populacija * Populacija ('so%a 1i2 ^i 1[2 'so%a 1i2 ^ i 1[2

*(

(.)*.+

*(

.)9.F

9(


33/52

98

*.+*.F*.(

98

(.8(.8*.8

BF+*)

).F

).).8).8).

BF+*)

).+

).+).F).B).B

).8 ).8

C& ta%lice vidimo da je vrijednost ista &a o%e populacije, mada je du%ina

siromastava i&gleda veca kod populacije * u odnosu na populaciju (.


34/52

Devijacija dootka po glavi stanovnika u odnosu na liniju siromastva

: E :

Jdije je : linija siromastva, individualni doodak 1 _ :2

Ako u&memo da je \ ).F[, a : ili linija siromastva *[, devijacija u

odnosu na liniju siromastva i&nosi *.) E ).F *.) \ ).(, sto &naci da je

devijacija dootka ove oso%e od linije siromastva i&nosi ()O2.

3ada sa%eremo sve devijacije dootka &as ve pojedince ili kucanstva koji

se nala&e ispod linije siromastva i podjelimo sa %rojem oso%a ili

kucanstava do%it cemo prosjecnu devijaciju od linije siromastva

C \ ukupna devijacija od line siromastva %roj oso%a ispod linije

siromastva

Sto je veca vrijednost C, veca je prosjecna du%ina siromastva. "edutim,

prosjecna devijacija je i&ra&ena u odnosu na vrijednost linije siromastva. -o

je proporcionalni po%acaj u dootku. 4a&log &a ovo je sto apsolutna

devijacija od linije siromastva mo&e &avarati. =a primer, u&mimo da je

linija siromastva *[ na dan i dvije oso%e imaju doodak od ).F)[ na dan,

to &naci da je prosjecna du%ina siromastva ).([ na dan. "edutim,

odredjujuci liniju siromastva na ([ na dan, sa dootkom od *,F)[ imat

cemo istu du%inu siromastva od ).([, ali situacija u ovom slucaju nije

toliko losa kao u prvom primjeru. =o, &a oso%e koje su u pitanju u prvom

slucaju prosjecna du%ina siromastva i&nosi ()O, a u drugom slucaju *)O.

=e tre%a niti spominjati da ja& siromastva od ()O uka&uje na &natno te&u

situaciju negW ja& od *)O.

C&racun Cncome Jap 4atio je ilustriran u -a%lici (, sa istim podatcima kao

ranije 1: \ *[ na dan i velicina populacije je *) u o%a slucaja2. 3ao sto

smo ocekivali Cncome Jap 4atio je duplo veci &a populaciju * u odnosu na

populaciju (, uka&ujuci na &natno vecu du%inu siromastva kod populacije C.

Populacija * 1: E ̂ *2

:

Populacija ( 1: E ^*2

:'so%a 1i2 ^i 1[2 'so%a 1i2 ^ i 1[2

9


35/52

*(98

(.)*.+*.+*.F*.(

*(98

.)9.F(.8(.8*.8

BF+*)

).F).).8).8).

).().).8).8).

BF+*)

).+).+).F).B).B

).*).*).().9).9

).8 ).8 -otal;roj ispod

linijesiromastva

C(.(8\

(.(

8). *.)8\

*.)

8).(

"edjutim, ovdije imamo drugi pro%lema. 3ao kod svi prosjeka, Cncome

Jap 4atio krije varijacije unutar prosjeka. Sa drugim setom podataka,

mo&emo imati isti re&ultat, kao u primjeru datom u ta%lici 9.

Populacija 9 1: E ̂ *2:

Populacija 1: E ^*2:

'so%a 1i2 ^i 1[2 'so%a 1i2 ^ i 1[2*(98

(.)*.+*.+*.F*.(

*(98

.)9.F(.8(.8*.8

BF+*)

).F

).B).B).).8

).(

).9).9).).8

BF+*)

).+

).+).F).).9

).*

).*).().).B

).8 ).8 -otal;roj ispodlinijesiromastva

C*.B8\

*.B

8

).9 *.B8\

*.B

8

).9

98


36/52

C ovdije imamo dvije populacije, na&vane populacija 9 i populacija kako

%i i&%jegli konfu&iju sa pretodnim primjerom. C& ovog primera vidimo da je

C isti &a o%e populacije. "edjutim, vidimo da unutar ovi populacija imamo

&natno vece varijacije siromastva kod populacije u odnosu na populaciju

9. Unutar populacije 9 omjer siromastva se krece od () do 8)O, dok kod

populacije varira od *) do B)O. 'vo cini &natnu ra&liku na individualnoj

ra&ini, no tre%a li ovaj podatak %iti %itan i &a odredivanje politikeR Da,

tre%a. =a primer, upravo i& ra&loga sto se radi o prosjeku, Cncome Jap

ration mo&e %iti opasna mjera odredivanja uspjesnosti programa

usmjereni na reduciranje siromastva. 'vo mo&emo ilustrirati u primjeruta%lice &a populaciju 9, u ovom slucaju dvije kolumne su kao i ranije . oni

koji &ive i&nad linije siromastva, cak i ako su samo malo i&nad nisu

ciljani,tako da nema promjena sto se tice njiovog dootka. Ali oso%a %roj

je sada sa dootkom i&nad linije siromstva. eadcount ratio uka&uje na

uspije, ali vrijednosti C se ustvari pogorsava.

Populacija 9Prije projekta

1: E ^*2:

Populacija Poslije projekta

1: E ^*2:

'so%a 1i2 ^i 1[2 'so%a 1i2 ^ i 1[2*(98

(.)*.+*.+*.F*.(

*(98

(.)*.+*.+*.F*.(*.*

BF+*)

).F).B).B).).8

).().9).9).).8

BF+*)

).B).B).).8

).9).9).).8

).8 ). -otal;roj ispodlinijesiromastva

*.B8\

*.B

8

).9 *.8\

*.8

).9F

9


37/52

C

se popravila dok se vrijednost C pogorsala uka&ujuci da je projekt

pogorsao du%inu siromastva. C&u&imajuci oso%u %r. i& racunice povecalo je siromastvo. 'vo nije i&nenadujuce jer oso%a %r. sa svojim dootkom je

%ila odma ispod linije siromastva, tako da je du%ina siromastva &a ovu

oso%u %ila dosta plitka. Ustvari podatci &a ovu oso%u su &natno popravljali

prosjek, tako da kada je ova oso%a i&asla i& siromastva prosjecni

poka&atelji siromastva su se pogorsali mada nije %ilo nikakvi i&mjena u

dootcima ostali oso%a. C& ovog primera vidimo da kada %i se u&imali

samo poka&atelji Cncome Jap 4atio do%ili pogresnu sliku da se ukupnasituacija pogorsala, mada do toga nije doslo negW upravo suprotno.

Povert Jap CndeQ

Ledini nacin na koji mo&emo preva&ici gore navedeni primer i nedostatak

sen&itivnosti poka&atelja kao sto je Cncome Jap 4atio je modi5cirati i u&

pomoc eadcound 4atio!a. -o nas dovodi do trece stepenice u evoluciji

poka&atelja siromastva na temelju linije siromastva E a to je kom%inacije

eadcount 4atio i Cncome Jap 4atio.

Povert Jap CndeQ 1P*2 se do%ije mno&enjem eadcount 4atio sa Cncome

Jap 4atio.

P* \ procent oso%a ispod linije siromastva Q prosjecna devijacija ispod

linije siromastva

Cli

P*\ eadcound 4atio Q Cncome Jap 4atio

Povert gap indeks je indeks ja&a siromastva, koji prilagodava ili mjeri

vrijdnosti procenta ja&a dootka C procenta populacije koja je klasi5cirana

kao siromasna u odnosu na liniju siromastva. Stoga, kao C sa pretodna

dva indikatora, sto je ni&a vrijednost P to je situacija %olja. 3ada je P

jednako nula to &naci da nitko nije siromasan. U&imajuci primer prije iposlije kod populacije 9. 'vdje smanjenje u Povert Jap CndeQa od ).*B

9B


38/52

do ).*8 se odnosi na po&itivne promjene nakon programa smanjenja

siromastva. Cako je doslo do povecanja Cncome gap ratia, vrijednost

eadcount ratio se smanjila. 3ako vrijednosti Cndeksa ja&a siromastva

do%ijemo mno&enjem ove dvije vrijednosti, u ovom slucaju je njegovavrijednost pala, sto indicira po%oljsanje situacije glede siromastva.

Dok Cndeks ja&a siromastva i&gleda kao 5nalni odgovor na nase pro%leme

mjerenja siromastva, ipak i ovaj nacin mjerenja sa so%om nosi svoje

pro%leme. Cndeks ja&a siromastva ne o%uvaca prirodu distri%ucije

dootka siromasni oso%a 1oni koji su ispod linije siromastva2. Lesu li ovi

ljudi svi na isti nacin siromasni, ili su neki siromasniji od drugiR Cncome

gap ratio nam ka&uje samo prosjecnu du%inu siromastva, dok eadcountratio nam ka&uje procent oso%a koje &ive ispod linije siromastva.

"no&enjem ove dvije vrijednosti do%ivamo samo korekcije Cncome gap

ratia sa eadcount ration, i to je sve.

U&mimo u o%&ir dvije populacije od *) oso%a 1govorimo samo o onim koji

&ive ispod linije siromastva od *[ na dan2 od ukupno (). U ta%lici dolje ove

populacije su o&nacene %rojevima 8 i kako i ne %i mjesali sa ranijim

primjerima.

Populacija 8 Populacija 'so%a 1i2 ^i 1[2 'so%a 1i2 ^ i 1[2*(98BF+*)

).+)).F)).B)).8)).)).9)).(8).()).*8).*)

*(98BF+*)

).+).F).).).9).().*).)).9+).9F

Ukupan doodakProsjecnidoodak4aspon

.9)).9).* E ).+

.9)).9).9F E ).+

CP*

).8).8B).(F8

).8).8B).(F8

9F


39/52


40/52

Postoje %rojni nacini mjerenja nejednakosti distri%ucije dootka

stanovnistva i postoji i %rojna literatura i prednostima i nedostatcima ovi

ra&liciti pristupa. =ajjednostavniji nacin pristupa ovoj pro%lematici je prvo

odredjivanje rangiranje populacije u odnosu na doodak, a &a timprocjenjivanje velicine dootka koji pripada svakoj kategoriji stanovnistva.

4a&lika i&medju procenta stanovnistva u datoj doodovnoj kategoriji i

procenta dootka koji ima uka&uje na ra&mjer nejednakosti. =a primer,

Cndeks nejednakosti 1indeQ of dissimilarit2 CD de5niramo na sljedeci nacin

CD\).8`Gi E ^i

Jdje G predstavlja sirinu doodovne kategorije 1i o&nacava ra&licite

doodovne kategorije2 i ^i je procent dootka koji se asocira sa datom

kategorijom stanovnistva.


41/52

-a%lica 9.F. C&racun CD E Primjer ( gdije je doodak neravnomjerno

rasporedjen medu stanovnistvom

Doodovnakategorija

Sirina Gi Procent odukupnogdootka ^i

Gi ! ^i

Prvi ()O ).( ).))* ),*++Drugi ()O ).( ).))* ),*++ -reci ()O ).( ).))* ),*++6etvrti ()O ).( ).))* ),*++Peti ()O ).( ).++ ),B+ukupno * * *.8+(

CD \ ).B+

"edutim, vjerojatno najpo&natija C najsire koristena mjera nejednakosti je

Jini koe5cijent. 3ao C indeks nejednakosti, Jini koe5cijent sam po se%i nije

mjera siroma$tva, ali je jedan od indikatora sa liste koji se koriste kao

ra&vojni indikatori. Jini koe5cijent je &%irna mjera koja ka&uje u kojoj se

mjeri stvarna distri%ucija dootka ra&likuje od ipotetičke distri%ucije

dootka prema kojoj svatko do%iva isti dio dootka. -emelji se natako&vanoj >oren&ovoj krivulji, i može imati vrijednosti u rasponu od ) do

* računajući prostor i&me#u >oren&ove krivulje 1u većini slučajeva

&akrivljena linija2 koja prestavlja stvarnu distri%uciju dootka i ravne linije

koja predstavlja ravnomjernu raspodjelu dootka u dru$tvu.


42/52

'vdije ori&ontalna linija predstavlja kumulativni procent od

najsiroma$niji prema naj%ogatijim, dok je na vertikalnoj liniji kumulativni

procent visine dootka. 3osa linija od 8 stupnjeva predstavlja ipotetičku

liniju apsolutne jednakosti dootka.

Jini koe5cijent prostor A prostor 1A];2

Jini koeficijent\ * ! `1Gi E Gi!*2 1^i!* ] Gi2

i E kategorije na Q liniji

Gi E kumulativne vrijednosti &a populaciju do vrijednosti i

^i E kumulativne vrijednosti &a doodak do vrijednosti i

` ! &%ir svi kategorija dootka

(


43/52

Ledna od prednosti kori$tenja Jini koe5cijenta u mjerenju nejednakost je

mogućnost komparacije sa drugim državama. U slici dolje vidimo da

prema podatcima 7urostata u&etim i& U=(!ove %a&e niti jedna 7uropska

država &a koju postoje podatci o nejendakosti nema tako visok Jinikoe5cijent kao $to je slučaj u ;osni i ercegovini. =a slici su dati podatci

&a ()**. godinu i&računati na temelju dootka.

)

8

*)

*8

()

(8

9)

98

)

C&vor ttpsIII.Iider.unu.eduprojectIiid!O7(OF)O+9!Iorld!income!

ineNualit!data%ase

Dru$tva koja karakteri&ira visok stepen solidarnosti i redistri%ucije dootka

imaju Jini koe5cijent ispod ).9. =a slici vidimo da države koje imaju Jini

ispod ).(8 su Slovenija, Mvedska, Slovačka, =orve$ka, Csland. S druge

strane dru$tva sa i&raženom nejednako$ću imaju Jini koe5cijent od ).8 i

vi$e. -u su u većini slučajeva afričke i države latinske Amerike po&nate po

podjeljenosti dru$tva.


44/52

"e#utim, Jini koe5cijent daje jednodimen&ionalnu sliku nejednakosti, i to

samo onu koja se tice dootka. Postoje C postojali su napori da se da

visedimen&ionalni prika& nejednakosti, u&imajuci u o%&ir C druge ne

monetarne varia%le. Postojali su napori da se Jini koe5cijent koristi kao jedna od komponenti indikatora siromastva. Ledan od najpo&natiji

pristupa je od Amarta Sena E Cndeks siromastva, sto je u sustini

kom%inacija eadcount 4atioa, Cncome Jap 4atioa C Jini koe5cijenta &a

populaciju koja se klasi5cira kao siromasna. 3alkulacija P E Povert Cndeksa

je sljedeca

P \ 1C ] 1*!C2Jp2 ili P\ C ] 1C E C2 Jp

'vdije se Jini koe5cijent transformira od mjere nejednakosti u mjeru

siromastva.

Ledna &animljiva ta%lica


45/52

INTEGRIRANE RA!"ONI# IN$I%ATORA

Svi indikatori koje smo do sada spominjali su jednodimen&ionalni.

=apravljeni su da i&mjere samo jedan aspekt ra&voja, %ilo da se radi o

ekonomskom ra&voju ili siromastvu.


46/52

C& ovog vidimo da ce vrijednost agregatnog indikatora ovisiti prvenstveno

od selekcije ula&ni indikatora, njiove vrijednosti, te od toga kako se ove

vrijednosti agregirane 1kom%inirane u jednu vrijednost2. Ledan nacin je da

se napravi indeks od jednostavne srednje vrijednosti svi komponenti, alipostoje i alternative. Cako ova pitanja na i&gled mogu djelovati kao pitanja

pedanterije ili tenike, ona ustvari &adiru u osnova 5lo&ofska pitanja

pojma ra&voj i sto taj pojam tre%a ukljucivati.

U ovom poglavlju cemo se fokusirati na jedan po&nati primer sireg

ra&vojnog indeksa, a to je Cndeks umanog ra&voja, odnosno na to kako je

kreiran od strane U=DPa. -re%amo napomenuti da ovo nije jedini

compo&itni indikator niti je naj%olji, ali je &asigurno jedan od po&natiji. -akodjer, ovo nije %io jedini niti prvi kompo&itni indikator osmisljen od U=a.

U=ov istra&ivacki institut &a socijalni ra&voj 1U=4CSD2 sa sjedistem u

Svicarskoj, jos ranije je predlo&io ra&vojni indeks od *F glavni socio!

ekonomski indikatora. =o, mi se fokusiramo na Cndeks umanog ra&voja

od U=DPa i& vise ra&loga. =aime, U=DP ima jaku medijsku masineriju koji

C&vjestaje o umanom ra&voju 1uman Development 4eport2 ra&glase na

sva &vona, a o%javljuju se &a svaku dr&avu od strane U=DP!og ureda udatoj dr&avi. 3ao re&ultat toga o Cndeksu umanog ra&voja se cesto pise i

govori u lokalnim medijima svake dr&ave. Drugi ra&log je sto su D4 i

Cndeks namjerno osmisljeni da naprave protu te&u C&vjestaju od svjetskom

ra&voju od Svjetske %anke 1@orld Development 4eports2 koji su temeljeni

na ekonomskim indikatorima. 3ao prvo tre%mo o%jasniti koncept umanog

ili ljudskog ra&voja, kako je on osmi$ljen od strane U=DPa.

>LUDS3C C>C U"A=C 4A:


47/52

Jodine fokusirao se na "ilenijumske ciljeve &a smanjenje siromastva. 'vi

i&vjestaji su po stilu dosta slicni C&vje$tajima o svjetskom ra&voju Svjetske

;anke, i imaju dva dijela. Prvi dio cini tekst i diskusija temeljena na

dijagramu o glavnoj temi koja je o%radjena u i&vjestaju, a u kontekstuljudskog ra&voja i promjena u svijetu. -a%lice sa podatcima i gra5koni su

koristeni kro& cijeli i&vjestaj. Drugi dio D4 cine indeks i ta%lice koje cine

osnov &a diskusiju u prvom dijelu.

'snovne dolike su da ljudi a ne novac predstavljaju centralni prioritet

ljudskog ra&voja. 7konomski rast se smatra va&nim, ali s naglaskom da

ekonomski rast cini samo jedan od elemenata &a po%oljsanje do%rostanja

covjeka. Lournal of uman Developmenent pokrenut od U=DP je cinioparalelnu inicijativu &ajedno sa i&vjestajima. 6ovjek &a koga se smatra da

je otac D4 je pakistanski ekonomist "a%u% ul aN koji je umro *++F.

Jodine. "edjutim, koncept ljudskog ra&voja kako je podr&an od U=DPa

temeljen je na pisanju Amarta Sena, politickog ekonomiste sa Sveučili$ta

u 'Qfordu. Sen je i&u&etno utjecajan sa svojim pisanjem na temu

siromastva a do%itnik je i =o%elove nagrade i& ekonomije. Ledna od

osnovni tema vodilja u njegovim radovima je &nacaj sposo%nosti1cap%a%ilities2 u ra&voju, koju on de5nirZ kao mogucnost i&%ora i

mogucnosti, sto im omogucava da vode dug i &drav &ivot. 3ada ljudi imaju

manje i&%ora, ona su suoceni sa manjim %rojem mogucnosti. :a

siromasne to &nači nemogućnost da usvoje i transformiraju se, i time

unaprijede svoje uvjete &ivota ako &ele.

(judski razvoja je proces koji ukljucuje povecanje izbora. ) naceli

mogucnost izbora je bezgranicna i mjenja se tjekom vremena. *li u svim

stadijima razvoja+ tri osnovna izbora cine, mogucnost da covijek vodi dug i

zdrav zivot+ da stjece znanje+ te da ima pristup resursima potrebnim za

pristojan standard zivota. *ko ova osnovna tri elementa nisu zadovoljena

onda i mnoge druge mogucnosti postaju nemoguce doseci. -)NP /0+

1223+ s.134.

Do rasta sposo%nosti mo&e doci na mnogo nacina, na primer saunaprijedjenjem o%ra&ovni mogucnosti, ili ravnopravnosti ili kolicine

B


48/52

osnovni resursa 1prirodni, drustveni, itd.2. Lasno je da sve sto su&ava

mogucnosti ugro&ava ljudski ra&voj. 'vdije postoji i preklapanje sa

pojmom odr&ivog ra&voja i naglaskom na mogucnostima %uduci

generacija i vecom otpornosti na ri&ike 1%ilo prirodne, ekonomske, etc.2 sasto ra&vnovrsnijom &ivotnom i produktivnom osnovom. U nekim

situacijama koristi se i i&ra& 'dr&iv ljudski ra&voj, kao termin koji

naglasava ovo preklapanje. 6ilj ljudskog ra&voja je mnogo puta jasno

i&nesen u mnogim D4

5rajnji cilj razvoja treba biti ljudska dobrobit.

7konomski rast predstavlja jedan od glavni instrumenata &a posti&anje

ovog cilja, i nije cilj samo po se%i. Prvi i&vjestaj o ljudskom ra&voju

predstavio je alternativni indeks &a mjerenje progresa ljudskog ra&voja,

koji se tre%ao uklopiti u novu paradigmu ra&voja. 3ao sto pojam

ekonomskog ra&voja &a mjeru u&ima JDP, tako je &a ljudski ra&voj skovan

DC. -akodjer, neopodno je %ilo skovati indeks koji ce %iti transparentan,

odnosno dovoljno jednostavan &a ra&umijevanje sire pu%like 1i.e. &a

politicare, novinare, etc.2. 3ao dio ove strategije odluceno je raditi indeks

&a svaku &emlju, ili dr&avu, i pre&entirati ga u datoj &emlji kao %i se

omogucio proces 0naming and samingV. -a%lica sa re&ultatima, koja

ka&uje redosljed dr&ava glede ljudskog ra&voja djeli dr&ave sa visokim

ra&vojem, srednjim i niskim ljudskim ra&vojem. -ako da dr&ave tre%aju

porediti svoj dosegnuti stupanj ra&voja sa ra&vojem drugi dr&ava. Stoga

ovaj indeks je komparativan i&medju dr&ava jer se ista metodologija

primjenjuje &a svaku dru&avu. "edjutim, tre%a imatu u vidu da je %ilo i

i&mjena metodologije. =aravno, kao sto mo&emo i pretpostaviti, re&ultati

DC u mnogome ovise o kvaliteti ula&ni podataka.

DC ima tri komponente. -o su &dravstvo, o%ra&ovanje i doodak.

'cekivani &ivotni vjek je proQ indikator &a &dravstvenu &astitu i uvjete

&ivota. Pismenost u kom%inaciji sa godinama provedenim u o%ra&ovanju ili

stupanj upisa osnovne, srednje i visokoskolsko o%ra&ovanje. 4ealni JDP

per capita je proQ indikator &a ra&inu dootka.

F


49/52

C&%or ova tri indikatora kao komponente &a DC nije i&nenadjujuci.

"edjutim, ova selekcija stvara odma uocljiv pro%lem jer se ovi indikatori

mjere na ra&licite nacine odnosno imaju ra&licite jedinice mjerenja.

'cekivane godine &ivota se mjere godinama, o%ra&ovanje u& pomocprocenata, dok se JDP per kapita i&ra&ava novcano. Pitanje ji li DC sadr&i

dovoljno komponenti je dosta puta postavljanjo, no s druge strane oni koji

&agovaraju DC u ovome o%liku tvrde da %i se dodavanjem novi

komponenti i&gu%ilo na transparentnosti, odnosno da %i indeks posao

suvise slo&en &a ra&umjevanje o%icni ljudi. Usto, U=DP je &elio

pre&entirati svaku od ovi komponenti u odnosu na neki apstraktni cilj

ljudskog ra&voja. =acin na koji je DC pre&entiran i&gleda da ima dosta

&ajednickog sa pojmom osnovni potre%a od C>'a, B)i godina prosloga

stoljeca. "edjutim, oni su ra&liciti i& ra&loga sto je %asic need approac

fokusiran na predmete dok je DC fokusiran na ljude. 1Sen je diskutirao o

ra&likama i&medju ova dva pristupa 1Sen, *+F, p8*9 E 8*822.

4A6U=A=L7 C=D73SA U"A='J 4A:


50/52

Standardi&irana vrijednost 1prije *++2 \ maksimalna vrijednost !

vrijednost &a dr&avu raspon 1minumum E maksimum2

U ovom slucaju sto je veca vrijednost &a dr&avu ni&a ce %iti

standardi&irana vrijednost 1i.e. ni&e vrijednosti &nace manje deprivacije i

time veci stupanj ra&voja2.

'd *++ dola&i do promjene u nacinu i&racuna na nacin da se ra&ina

ra&voja odredjuje u odnosu na mbnimum.

Standardi&irana vrijednost 1od *++2 \ vrijednost &a dr&avu ! minimalna

vrijednost raspon 1maksimum E minimum2

U ovom slucaju vece vrijednosti &a dr&avu ce re&ultirati vecom

standardi&iranom vrijednoscu, sto pretpostavlja veci stupanj ra&voja. U

sustini ova dva i&racuna su ista jer standardi&irana vijednost od *++

i&nosi * E standardi&irana vrijednost prije *++. Jodine. Sa o%a pristupa

efekat je da se odstrane jedinice 1godine, procenti i dolari per capita2

skaliranjem sirovi vrijednosti na skali od ) do *. Ali odakle dola&e

minimalne i maksimalne vrijednostiR -ko i odredjuje i &astoR Cmamo dva

moguca odgovor na ovo.

Prvi pristup je da se odrede minimalne i maksimalne vrijednosti, kao sto je

%io slucaj od *++) do *++9, te da se dr&ave poredaju na datoj skali. 'vo

je kasnije promjenjeno kro& de5niranje konstantni vrijednosti. Svaki od

ovi pristupa ima svoje prednosti i nedostatke. "edjutim, odredivanje

minimalni i maksimalni vrijednosti kao konstanti i&%jegava imenovanje

&emlje da radi lose ili do%ro glede DC u odnosu na druge &emlje. -akodjerodredjivanje maksimalni i minimalni vrijednosti kao konstanti omogucava

komparacije &a svaku &emlju u odnosu na ranije godine.

=akon standardi&iranja, tri djelomicna poka&atelja se &%rajaju te djele sa

tri kako %i se do%io prosjek. :%rajanjem komponenti na ovaj nacin

podra&umjeva da po%oljsanja u o%ra&ovanju mogu kompen&irati

pogorsanja u &dravstvu, i slicno. Unatoc kritikama, ovaj pristup kod

8)


51/52

racunanja DC se &adr&ao do danas. 3ao sto sam navela ranije, kod ovog

nacina racunanja, veci procent &naci veci ra&voj.

-reci i 5nalni korak je metodologija pre&entiranja DC &a sve dr&ave u datoj

godini prema tri lige odredjene u skladu sa vrijednosti DC, it to dr&ave

visokog ra&voja 1sa indeksom od ).F do *.)2, srednjeg ra&voja 1).8 E ).B+2

i niskog ra&voja 1manje od ).+2.

'stale i&mjene su se odnosile na i&racun segmenta o%ra&ovanja. *++)

o%ra&ovanje se racunalo samo na temelju stupnja pismenosti punoljetni

oso%a. 'd *++8. Jodine u o%&ir se u&imaju godine provedene u

o%ra&ovanju i procent upisa u osnovne, srednje i visoko o%ra&ovanje.

"edjutim, naj&ancajnije i&mjene u racunanju DC odnose se na rukovanje

sa JDP per capita. 'va komponenta je pro%lematicna u&imajuci u o%&ir

&nacajne varijacije koje imamo i&medju dr&ava ve&ano &a JDP per capita.

=a primer u ())*.godini u D4 stoji da je najveci JDP per capita u

>uQem%ourgu od (,B+[, dok je najni&i u Sierra >eoneu od F[, to je

ra&lika od +8 puta. Stoga je neki o%lik transformacije ovi vrijednosti

neopodan prije postupka standardi&acije. U prvim D4 ovo je radjeno u&pomoc logoritama E u&imajuci logoritam 1%a&a *)2 od JDP per capita, jer

logoritam kompresira skalu 1vrijednosti od *), *)), *))) i *) ))) postaju

*, (, 9 i 2. C&medju *++* i *++F, ova metoda transformacije je

promjenjena, nakon cega se primjenjuje slo&enija Atkinosnova formula.

'vaj pristup penali&ira realni JDP per capita ostvaren preko predvidjene

granice, koristeci i dalje logoritme. "edjutim od *+++ do ())9 godine

ponovno se vracaju logoritmima jer je Atkinsonova formula %ila suviserigoro&na &a dr&ave srednjeg dootka.

C& svega do sada navedenog vidimo da je komparacija DC kro& godine ne

primjerena, jer se metodologija i&racuna stalno mjenjala. Ukratko, ne

mo&emo &nati jesu li pomjeranja odredjene dr&ave na ljestvici DC re&ultat

stvarni pomaka u ra&voju ili su data pomjeranja samo re&ultat promjena

u metodologiji i&racuna.

8*


52/52

>iteratura

*. ;aran, Paul A. 1*+8B2, 6he Political 7conom& o' 8ro9th "ontl

4evieI Press, =eI ^ork.(. 7sco%ar Arturo 1*++82, 7countering Development -e "aking and

Unmaking of te -ird @orld. Princenton Studies in

6ulturePoIeristor.9. "orse Stepen 1())2, Cnidices and Cnicators in Development An

Unealt '%session Iit =um%ers. 7artscan Pu%lising >td.

>ondon.. @e%er, "aQ 1*+F+2, Protestantska etika i du kapitali&ma. ;i%lioteka

>ogos. Svjetlost, Sarajevo.8. U= 1*+8(2 -e ?irst 4eport on te @orld Social Situation. U= Uni5ed Approac to Social and 7conomic Planning, preu&eto

((.9.()*. sa mrežne stranice ttpsdocuments!dds!

n.un.orgdoc47S'>U-C'=J7==4)9+C"J=4)9+.pdfR

'pen7lement

skripta socijalni razvoj

Documents