Estetsko vrednovanje u Buleovoj arhitekturi

UNIVERZITET CRNE GORE; ARHITEKTONSKI FAKULTET , PODGORICAEstetsko vrednovanje u Buleovoj arhitekturi

[Arhitektonska Estetika]6/28/2013

PROFESOR: Prof. dr Vladimir Mako d.i.a. SARADNIK: Dr Slavica Stamatovic, d.i.a. STUDENT: Risteli Nataa 03/10

UVODArhitekta koji je gradio do svoje 54-te godine, uspjeno. Sauvani su brojni projekti kua to svjedoi da mu karijera u tom period nije bila beznaajna. Najuvenija imena u istoriji su zapravo imena autora zvaninih, dravnih obekata. Bule je takvu ansu dobio u 52-oj godini ali je ubrzo napustio sav rad na polju arhitekture. Uradio je to, samo naizgled, bez razloga. Bule nije nikad elio da postane arhitekta. Njegova ljubav je bilo slikarstvo koje je izuavao kod istaknutih umjetnika, sve dok ga njegov otac - arhitekta nije primorao da krene njegovim stopama. Takoje Bule vie od trideset godina davao sve od sebe kako bi ispunio oevu elju. Kada bi podvukli crtu, Bule bi bio linost od jako malo znaaja u istoriji umjetnosti danas. Iako je bio zaljubljenik u slikarrstvo, kada je raskrstio sa arhitekturom, nije se vraao slikarstvu, ve je postao arhitekta vizionar. I ba to I jeste ono to ga je uiniloautorom vrijednog pomena i pamenja-vizionarske skice koje je ostavio iza sebe.SADRAJBule je arhitekturu smatrao, kao I veina drugih, umjetnou. Ali, ipak je on posmatrao I na jedan drugi nain, kao nauku o lijepom. U jednom dijelu svoje knjige, nazvao ju je Minervom lijepih umjetnosti. To dovoljno govori o njegovim razmiljanjima i o njegovom pogledu na samu arhitekturu. I ne samo da je arhitekturu sagledao kao, kako kae. fantastinu ljepotu, ve je bio pobornik I toga da sve ostale umjetnosti dostiu svoj najvei sjaj samo onog trenutka kada su predstavljene u kombinaciji sa arhitekturom. Dao je primjere vajarstva I slikarstva. Skulptura ne moe samu sebe predstaviti I izraiti tako dobro, koliko joj u tome moe pomoi graevina koja je ukraena istom skulpturom, dok slika, tek kada se nae u raskonoj prostoriji, doslednoj za izlaganje iste, dostie svoju pravu vrijednost. Sta rei, sem da je bio zaljubljenik u arhitekturu lijepog.

Bule je smatrao da je sutina arhitekture da se doara izraajna slika. Ona nije bila pitanje podizanja trodimenzionalne konstrukcije, ve doaravanje dvodimenzionalnih prizora, doaravanje vizuelne poezije koja e buditi osjeanja koja proimaju nae tijelo, naa osjeanja i nau savjest. Ti njegovi stavovi prikazani su I u igranom filmu Belly of an architect. ak I u filmu, kamera je statina, shodno tome, on bi bez problema mogao da se prevede u formu knjge, kadar po kadar, reajui tako stranicu po stranicu. Film nikakvim kretanjem ne zadire u trodimenzionalnost, samo sporo smjenjivanje slika.

Smatrao je da arhitektura ne treba u potpunosti da se podvrgava principima I zakonitostima gradteljstva, ve da prvo treba da se zamisli, a ono to moe da se zamisli, I ostavi kao skica na papiru, moe se preobratiti u trodimenzionalnu formu. Kako se vodio mislima, govorio je kako ruevine I ostaci graevina, uglavnom onih u Rimu I grkoj, vie svjedoe I govore sada, nego dok su bile u svom punom, novonastalom sjaju. Jer ono to ovjek ne vidi svojim okom, tu mozak doija slobodu I vidi cjelinu na svoj nain, I u glavama razliitih ljudi, objekti izgledaju drugaije. U tome je video ljepotu svake ruevine. Jer ipak, arhiektonsta djela nisu kao djela drugih umjetnosti. Uglavnom, umjetnika djela najvie zanimaju svoje tvorce, dok arhitektura, naprotiv, intereseuje I vladu, naciju. Bio je miljenja da arhitektura najvie utie na sluajnog prolaznika, I da u njemu moe da budi jaa osjeanja I emocije, nego kod samog stvaratelja.Analizirao je oblike, kako pravilne, tako I nepravilne. Nastojei da prodre u bit tijela, da nae u njima srodnost sa naim organizmom, krenuo je od nepravilnih oblika. Zapazio je raznolike mase, konkavne, konveksne, uglaste, ravne. Zapazio je das u ba ti razliiti obrisi naglaavali I oblikovali pomenuto tijelo. I tako je u njima uvidio haotinost proizilu iz broja I sloenosti nepravilnih oblika njihovih povri. Zamoren od zbunjujuih oblika, preao je na izuavanje pravilnih. Najprije je uoio simetriju, pravilnost, raznovrsnost, I shvatio je da to gradi njihov oblik I izgled. Utvrdio je da je samo pravilnost ljudima mogla dad a jasnu predstavu o obliku tijela, I da odredi njihove nazve, koji su proistekli upravo iz pravilnosti I sminetrije, ali I iz raznolikosti. Sloen iz mnotva sasvim razliitih povri, oblik nepravilnih tijela izmie naem poimanju., I pruaju nam samo predstavu nereda.A zato oblik pravilnih tijela shvatamo na prvi pogled? Jer su nam oblici jednostavni, a povri pravilne I ponavljaju se. njihova pravilnost I simetrija predstavljaju red, a red upravo znai jasnou. Najvei znaaj pridavao je lopti. Smatrao je da ona spajapotpunu simetriju, najsavreniju pravilnost, I najveu raznolikost. Njen oblik je najjednostavniji I ocrtan najprijatnijim obrisom. Takoe joj je I svjetlost naklonjena, tako da postupnost njene osvjetljenosti ne moe biti meka, prijatnija ni raznolikija. Citirao je Monteskjea simetrija se dopada jer predstavlja oiglednost I jer duh koji neprekidno nastoji da pojmi, prihvata I shvata bez muke cjelinu predmeta koji su simetrini I dodao da se ona dopada I stoga to je slika reda I savrenstva. Raznolikost nam se dopada jer zadovoljava potrebu duha koji po svojoj prirodi voli da se razmahne I prihvati nove predmete. A raznolikost umnoava novi izgled predmeta. Raznovrsnost nas privlai, kako u samom izgledu tijela, tako I u svjetlosnim efektima.On je smatrao da najsnaniji utisak najsnanijih oblika doarava svjetlost-sijenke. Sijenke koje jednostavni oblici bacaju na ogromne ravni liene ukrasa. Smatrao je sebe osnivaem arhitekture sijenki, I na kraju tvrdio da najefikasnije sredstvo arhitekture nisu ni trodimenzionalni oblici, ni njihove dvodimenzionalne slike, ve prividni oblici tame koje ovi oblici stvaraju. Na sojim crteima postizao je svjetlo tamne efekte oblanim, zatamnjenim nebom, I jakim bonim osvjetljenjem.ak ni u filmu ne postoji kadar u kojem je nebo isto. Sunce ili izlazi ili zalazi, oblano nije ali jeste zamagljeno, a sijenke su bez izuzetka otre I upadljive. I konstantno parka vjetar, to se vidi u svakom kadru, ak I u zatvorenim prostorijama jer zavjese ponovo, bez izuzetka lepraju. Melodramsko raspoloenje, kao zatitni znak svake Buleove viije.Svoju melodrama pojaavao je prizorima na kojima sve vrvi od ljudi, ili ak I prikazivanjem usamljene ljudske prilike koja djeluje kao patuljak pored predimenzionisanog objekta.Veina Buleovih crtea su raeni kao ilustracije za njegovu knjigu Esej o ljepoti. Bule tei arhitekturi poetskog kapaciteta i smatra proporciju "jednom od osnovnih ljepota u arhitekturi", ali je tumai na svojstven nain: kao red koji uspostavljajupravilna,simetrinatijelaioblici.Bliskodananjemshvatanju pojma simetrij, monumentalnost nije oblik megalomanije, ve nain da se izrazi uzvienost Prirode. S toga je znaajna injenica da su Buleovi projekti bili samo "slike" i da su samo tome i bili namjenjeni- radikalnoj ekstrapolaciji vaeih ideja. Djela i Ledua i Bulea otelotvoruju slobodu mate, koja je retko ikad vie dostignuta u arhitekturi. Bule je bio umetnik koji je pripadao mranoj strani romantiarskog pokreta. Njegova raspoloenja su toliko daleko od utopijskih da se mogu nazvati apokaliptikim, alipreruenauvarljivulucidnostgeometrijskogneoklasicizma,bakaotosumrana raspoloenja u Francuskoj tog doba nala izraz u racionalistikom argonu, kad je re ojeziku. Njegove megalomanske vizije uzvienosti bile su u arhitekturi norma totalitarnih reima (ostvarenja najslinija njegovim snovima, raena su u vrijeme treeg rajha i AdolfaHitlera). Buleovi projekti nisu bili predvieni za izvoenje, niti su sami sebi svrha. Oni su neka vrsta zbirke eksponatakoji e stajati u nekom imaginarnom muzeju arhitekture. Minimalizam u formi i izrazu, avelike dimenzije; tei arhitekturi sa poetskim karakterom, posebno kada se radi o javnim graevinama (slikekojimasuulaizloenatrebaunamadaprobudeoseanjakojaodgovaraju nameni tih graevina) karakter shvata kao efekat. Bule se naslanja na Peroa iodbacuje analogiju arhitekture i muzike, dok sa druge strane tvrdi da principi arhitekture dolaze neposredno iz prirode.1. Katedrala povodom praznika tela Hristovog- "graevina treba da ima znaajan izgled,vaan izgled i da se nalazi na otmenom i vanom mjestu koje dominira gradom; treba da bude okruena cvijeem i drvoredima; priroda i godinja doba i mesto su deo karaktera graevine;priroda je najlepa u leto i zato se projekat za podizanje objekta deava u to doba". Za Bulea su pojam Prirode i Boga jednaki, otkrovenje se odvija u arhitekturi "slici".Arhitektura postaje sredstvo za delovanje Prirode, a arhitekta njen"pokreta". Ovim projektom za katedralu, Bule elidastvorijedandominantanprizoruslavuBoga.Trebadabudeodrazsvemira.Velelepnost,lepotaisimetrijazaBuleasuneodvojivi.Svinjegoviprojektitee monumentalnosti.2. Nadgrobni spomeniciVaan su dio njegovog rada. Smatra da su egipatske piramide "sasvojimturobnimizgledomneplodnihvrhovainepromjenjljivou"posebno pogodne zapostizanje eljene poetike u arhitekturi. Krunu ovih projekata i opisa ini spomenik Kenotaf Njutnu. To je memorijalni spomenik posveen Njutnu; ovaj projekat je izrazopsednutosti tog vremena novom kosmologijom i Buleove strasti prema lopti kao savrenojformi za iskazivanje slikovitosti, uzvienosti; kenotaf je uplja lopta na valjkastoj platformi,obogaenoj pejzanom obradom; svod je unutra bio probijen sitnim otvorima tako da je podanu stvarao iluziju nebeskog svoda prekrivenog zvezdama, t.j. delovao je kao planetarijum.Inae Bule kao da je bio predisponiran za doaravanje zagrobne turobnosti nadgrobnih spomenika; radiojetakoniz revolucionarnihkenotafauoblikupiramide(inspirisanioduevljen velianstvenou egipatskih koje je upoznao iz ilustracija i usudio se ak da ih nadmai veliinom). Bule je kako je ve reeno volio sve geometrijske forme, ali naroito loptu, ne samo zbog njene apsolutne istote i savrenstva, ve i zbog izuzetnih slikarskih kvaliteta - Bule je tvrdio da "od svih geometrijskih telalopta ima najvau povrinu dostupnu naem oku, dase odlikuje krajnom jednostavnou, jer je njena povrina besprekorna i beskonana i da ima izuzetno meke i graciozne obrise". Zato je loptu i primenio za ovaj spomenik Njutnu i njegovimotkriima.Njtn je sahranjen inae u Vestminsterskoj opatiji. Ogromna lopta predstavlja Zemlju i Njutnova otkria. Danju jezvezdano nebo doarano otvorima u kupoli, a nou se ovaj efekatpostie pomou jakog osvetljenja. Kruno zasaenim drveem oko zgrade oivljava se tradicija rimske imperije saAvgustovog i Hadrijanovog mauzoleja .Bule je znao sigurno da su njegovi projekti prevazilazili granice mogueg u tadanjem graevinarstvu, ali to nije doivljavao kao neto strano. Spomenik Njutnu praktino je bez funkcije - nije ak ni grob, ve samo memorijalni objekat ("to manje izraena svrha graevine, to vea mogunost za primenu istihgeometrijskih oblika"). U doba prosveenostiNjtn je smatran duhovnom zvezdom vodiljom - spomenik nije posveen Njutnovoj linosti,ve svemu onome to se vezuje zanjegovo ime.

3. Hram razumaIako o njemu nema rijei u eseju - otiao je jo dalje u razmiljanjima o lopti; nad manjom donjom poluloptom postavljena je druga vea. U sreditu se nalazi statua Dijaneiz Efesa (boginje prirode i plodnosti) - tako jeHram razuma istovremeno i Hram prirode. Osnovne karakteristike Buleovih projekata: upotreba geometrijskih oblika, ideja ne odajepraktinu namenu, monumentalnost, ogromne dimenzije. Bule predstavlja jednu arhitekturuper se - u kojoj je vaan samo prikaz, ne realizacija. Monumentalnost, ne kao oblik megalomanije, ve izraavanje uzvienosti prirode.

4. Metropolitenska katedralaJedan od rijetkih crtea koji ima veze sa stvarnom arhitekturom na osnovu eme za crkvu Sv. Madlene u Parizu; Sufloov panteon uzet je kao uzor osnove, ali je dramatino transformisan - ogromne geometrijske mase udruene u centralizovanu emu: poluloptasta kupola, valjkasti dobo i identino kubino oblikovanikraci krsta sa kolonadama i korintskim tremovima; vrhunski purizam oblika - preienost;slobodno tumaenje stilskog reda kao sredstva za stvarenje efekta uzvienosti: primenio je na hiljade stubova u enterijeru.Redovi valjkastih stubova rezultiraju bonim osvjetljenjem I oblanim nebom koje slui kao pozadina.

Kada se pomene Buleovo ime, javalja se I asocijacija na jos par objekata:4. Gradska venica ogoljena forma, skoro bez ornamenata5. projekat Palate suverena6. projekat za Palatu pravdeminimalizam u izrazu,simetrian, jasan (lavirani crte)7. projekat za Nacionalnu skuptinu8. projekat za Nacionalnu biblioteku

9. Muzej - hram Revolucije(vreme promena)10. projekat rekonstrukcije Versajskog dvorcaBle je smatrao da je najbolji nain da neki umjetnik objasni svoje djelo, tad a izloi ljudima tok svojih misli. Tako je I on, imao najskuplji, mada po njegovom misljenu najekonomicniji projekat restauracije. Iznio je sve pojedinosti ponaosob, ali je bio ogranien odreeni preprekama. Prva na okju je naiao bio je uslov slaganja novih djelova objekta sa onim starim I dobro ocuvanim, dok je druga bila njegovo lino divljenje prema ljudima koji su uinili da Versajski dvorac izgleda ovako kako izgleda.U vrijeme Luja XVstvorena je nova dekoracija gradske strane dvorca u stilu klasicizma. Stare fasade je trebalo ukrasiti obraenim kamenom tako da podsjeaju na fasade prema vrhu. Planirana je I kupola iznad glavne zgrade.Iz finansijskih rayloga 1771. Renoviran je samo propali koji se od zove Gabrijelovo krilo. Paviljon naprema njemu nazvan Dufurovo krilo, prilagoen je u 19. Vijeku zbog simetrije (radovi su trajali pola vijeka). Danas sun a fasadama vidljivi mnogi arhitektonski stilovi. Postojali su oko 1790. Planovi da se cjelokupna zgrada promijeni u stilu revolucioanrne arhitekture. Ovaj nerealizovani projekat zamislio jeEtjen Luis Bule.

ZAKLJUAKEtjen-Luj Bule je, kako je gore pomenuto, pripadao mranoj strani romantiarskog pokreta. Njegova mata bila je neobuzdana, nesputana ogranienjima graevinskih zahtjeva, liena koncepcijskih ogranienja u arhitektonskoj tradiciji I sloboda te mate je rijetko ikad vie dostignuta u istoriji arhitekture. Ironino je to je upravo on, kao takav, postao arhitektonska norma u totalitaristikim reimima. On je bio uzor ostvarenjima Alberta pera, koji je gradio za vrijeme vladavine politikog terora Treeg rajha. Arhitektonsko crtanje postalo je kompenzacija za stvarnost koja se smatra neodgovarajuom, a dozvoljene su slobode koje ne bi imale znaenja ako bi plan bio ostvaren.Arhitektura je umjtnost uz iju pomo se ostvaruju najvanije potrebe u drutvenom ivotu. Sve graevine na Zemlji koje nastanjuju ljudistvorene su sredstvima te blagotvorne umjetnosti. Ona ovladava naim ulima, svim utiscima koje zrai, kroz korisna zdanja prua nam sliku sree, kroz zgrade prijatnog izgleda predtavlja nam radosti ivota, opija nas slavom kroz spomenike koje joj podie. Umjee da ovjeka uzbudi svjetlosnim efektima, pripada arhitekturi-jer u ovim spomenicima kadrim da u dui probude uas od tmnije ili da je blistaim efektima uznesu do prekrasnih osjeanja, umjetnik koji zna kako e ovladati tom vjetinom, moe se usuditi da kae I bi svjetlost. Bule je smatrao da arhitekta treba da postane korisnik prirode. Teko se moe zamisliti ta je sve u domenu arhitekture I ta sve ona obuhvata, imajui u vidu ta arhitektura sve doputa u zrinjavaju jedne velike populacije. Smatrao je Zemlju opasanu svim onim to doprinosi njenoj odbrani. Zamislio bi taj veliki plan kao drvo nauke. Iz njegovog centra polazili bi svi blagotvorni ogranci, a iste bi dopirale I do svakog kutka velikog ljudskog stanita, koji bi bio uljepan oaravajuom poezijom arhitekture.

LITERATURA:

Etjen-Luj Bule Arhitektura; Esej o umetnostiStrani igrani film The belly of an architectwww.pulse.rs