elektrotehnika i informacijska tehnologija · elektroenergetski sustavi, elektrotehnika –...

215
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA Elektrotehnika i informacijska tehnologija Split, 20. rujna 2009. Sveu č ili š te u Splitu Dekan Prof. dr. sc. Tomislav Kilić Rektor Prof. dr. sc. Ivan Pavić

Upload: others

Post on 03-Sep-2019

25 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Elektrotehnika i informacijska tehnologija

Split, 20. rujna 2009.

Sveučilište u Splitu

Dekan

Prof. dr. sc. Tomislav Kilić

Rektor

Prof. dr. sc. Ivan Pavić

Page 2: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Poslijediplomski doktorski studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877

[email protected] http://www.fesb.hr

Page 3: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................................. 3

1.1. Razlozi za pokretanje studija.............................................................................................................................3 1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa .............................................................6 1.4. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ............................................................................................7 1.5. Uključivanje studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima .......................................................7 1.6. Ostali elementi i potrebni podaci ......................................................................................................................7

2. OPĆI DIO........................................................................................................................................................... 8

3. OPIS PROGRAMA......................................................................................................................................... 13

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa ................................................................................................13 3.2. Popis obvezatnih i izbornih predmeta .............................................................................................................13 3.3. Obavezne i izborne aktivnosti .........................................................................................................................19 3.4. Opis predmeta .................................................................................................................................................23 3.5. Uvjeti i način studiranja ................................................................................................................................119 3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij .....................................................................................................121 3.7. Popis predmet ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija..........................................................121 3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku .........................................................121 3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova .....................................................................................................121 3.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada .............................................................121 3.11. Uvjeti nastavka studija .............................................................................................................................123 3.12. Uvjeti i stjecanja potvrde (certifikata) o apsolviranom dijelu programa ....................................................124 3.13. Uvjeti i način stjecanja doktorata bez pohađanja nastave i polaganja ispita...............................................124 3.14. Maksimalna duljina trajanja studija ............................................................................................................124

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA................................................................................................................ 125

4.1. Mjesta izvođenja studijskih programa...........................................................................................................125 4.2. Podaci o prostoru i opremi predviđenoj za izvođenje studija .......................................................................125 4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program........................................125 4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom .......................................................................................127 4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija................................................................128 4.6. Imena nastavnika i suradnika koji izvode nastavu ........................................................................................128

5. OSTALE NAPOMENE ................................................................................................................................ 214

Page 4: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

3

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Područje elektrotehnike i informacijske tehnologije jedan je od najdinamičnijih sektora europske i svjetske ekonomije. Razvitak ovog sektora pokreće temeljite promjene u svim područjima rada i života. Elektrotehnika i informacijska tehnologija predstavlja izrazito široko i interdisciplinarno područje tehničkih znanosti tako da praktički nema ljudske djelatnosti u kojoj izravno ili neizravno ne pridonosi značajno njenom razvoju. Navedeno područje obuhvaća znanstveno polje elektrotehnike sa znanstvenim granama elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika i radiokomunikacije, te znanstveno polje računarstvo. Ovo je područje također usko povezano i dijelom obuhvaća niz znanstvenih grana iz područja druge temeljne tehničke znanosti, posebice automatiku i energetiku. Navedeno područje prepoznato je kao područje od strateške važnosti za razvitak društva. Europska komisija je zajedno s industrijom angažirana na poticanju razvoja novih edukacijskih programa u ovom području kao preduvjeta za razvoj informacijskog društva. Potreba za povećanjem broja obrazovanih stručnjaka i znanstvenika u ovom području istaknuta je i u Strategiji razvitka Republike Hrvatske za 21. stoljeće.

Kontinuiran i brz razvoj ovog područja potican novim saznanjima i dostignućima nužno traži i odgovarajući proces naobrazbe. Osnovni preduvjet bržeg razvoja, te držanja koraka s razvijenim svijetom upravo su kvalitetno obrazovani i kompetentni znanstvenici i stručnjaci. Od njih se zahtijevaju metodološki sustavna znanja i iskustva iz područja inženjerstva i informacijskih tehnologija s posebnim naglaskom na otvorenosti novim konceptima i inovativnim rješenjima.

Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija ima za cilj obrazovanje znanstvenika i stručnjaka za vodeće i najsloženije poslove u području elektrotehnike i informacijske tehnologije u gospodarstvu, visokoškolskim ustanovama i institutima te državnim i drugim javnim institucijama.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrđuje zakonsku obvezu usklađivanja studijskih programa s Bolonjskom deklaracijom. Predloženi studijski program predstavlja transformaciju dosadašnjeg poslijediplomskog znanstvenog studijskog programa Elektrotehnika u skladu s preporukama Bolonjske deklaracije i trendovima na renomiranim europskim sveučilištima. Obrazovanje studenata provodi se prvo kroz preddiplomski studij u trajanju od 6 semestara, a zatim kroz diplomski studij u trajanju od još 4 semestra. Nastavak obrazovanja na III razini, provodi se poslijediplomskim doktorskim studijem u trajanju od 6 semestara.

Predloženi poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija temelji se na mentorskom sustavu. Student se uz pomoć mentora i uz prikladan izbor kolegija može usmjeravati prema odabranim znanstvenim granama ili interdisciplinarnim istraživanjima iz znanstvenih polja elektrotehnike i računarstva, te znanstvenih grana automatike i energetike. Svi ponuđeni kolegiji ustrojeni su u skladu s ECTS bodovnom sustavu. Mogućnost slobodnog izbora pojedinih kolegija omogućava studentima upotpunjavanje i produbljivanje znanja u skladu s

Page 5: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

4

njihovim znanstvenim interesima. Studentima se omogućava upis kolegija doktorskih studija drugih članica Sveučilišta u Splitu čime se ostvaruje dodatna dimenzija interdiscipliranosti znanstvenog i stručnog usavršavanja.

Razvoj značajnog dijela gospodarstva i sektora javnih djelatnosti u regiji orijentiranih proizvodnji i distribuciji električne energije, upravljanju i nadzoru složenih sustava, razvoju i primjeni elektroničkih i računalnih sustava, te komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, dominantno se oslanja upravo na znanstvenike i stručnjake ovog profila. Intenzivniji razvitak regije još će snažnije istaknuti potrebu za većim brojem stručnjaka u području elektrotehničke i informacijske tehnologije.

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada.

Split je snažno gospodarsko i sveučilišno središte kojem gravitira vrlo široko područje Dalmacije te dio susjedne Bosne i Hercegovine. Već je 1960. godine utemeljen Elektrotehnički fakultet u Splitu s ciljem obrazovanja stručnjaka za razvitak gospodarskih djelatnosti temeljenih na elektrotehnici. Od godine 1971. Fakultet nosi naziv Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), a godine 1974. postaje suosnivačem i članicom Sveučilišta u Splitu. FESB je jedina visokoškolska ustanova koja ustrojava i provodi sveučilišne dodiplomske studije za stjecanje zvanja diplomiranog inženjera elektrotehnike i diplomiranog inženjera računarstva, kao i poslijediplomskog studija elektrotehnike za stjecanje zvanja magistra znanosti i doktora znanosti iz područja elektrotehnike u južnoj Hrvatskoj. U suradnji s Wessex Institute of Technology (WIT) iz Southamptona u velikoj Britaniji ustrojen je i međunarodni poslijediplomski studij za stjecanje zvanja magistar znanosti s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility).

Svrhovitost studija potvrđena je brojnošću studenata koji s uspjehom završavaju studij i rade u gotovo svim granama gospodarstva i javnih djelatnosti. Potrebe tržišta rada za ovakvim profilom stručnjaka znatno su veće od postojećeg broja. To je posebno značajno u sadašnjem trenutku, kad društvene i gospodarske promjene zahtijevaju nove interdisciplinarne pristupe proizvodnji temeljenoj na novim tehnologijama, eksploataciji i upravljanju nacionalnim bogatstvima, energetskim izvorima, te prometnom, komunikacijskom i informacijskom infrastrukturom. Ne manjeg značenja je uloga znastvenika i stručnjaka u razvoju novih, malih i srednjih, na znanju i znanosti temeljenih i tehnološki naprednih poduzeća, koja će biti novi pokretač razvoja cjelokupna gospodarstva regije. Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija omogućit će uključivanje perspektivnih mladih stručnjaka u suvremene tokove tehnologijskog razvoja društva. Tehnologijski razvoj izravno treba doprinijeti podizanju razine znanja svih dijelova društva što je od strategijskog nacionalnog interesa.

Završetkom studija studenti će se osposobljavati za razvoj, projektiranje, proizvodnju, nadzor i održavanje složenih sustava u području elektrotehnike i informacijske tehnologije. Posebno važnu ulogu ovaj studij ima u odnosu na tržište rada kao završni stupanj u okviru cjelovitog trostupanjskog obrazovanja u skladu s Bolonjskom deklaracijom kojim se formira cjelovito obrazovan stručnjak sposoban za obavljenje najsloženijih znastvenoistraživačkih, upravljačkih i inženjerskih poslova. Potrebe za stručnjacima s navedenim kompetencijama, posebice uzevši u obzir nužni razvoj hrvatskog gospodarstva u uvjetima otvorenog globalnog tržišta, znatno su veće od dosadašnjih, kako u regiji tako i u čitavoj Hrvatskoj.

Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima

U procesima razvoja studijskog programa nastavnici i znanstvenici s FESB-a aktivno prate svjetske i posebice europske tokove u visokom obrazovanju i razvoju gospodarstva. Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija usko je povezan sa suvremenim

Page 6: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

5

znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehničkih znanosti, u poljima elektrotehnike, računarstva i informacijske tehnologije, granama automatike i energetike te prirodnih znanosti. Ovakav je program sukladan suvremenom konceptu interdisciplinarnih studija.

Predloženi poslijediplomski studij na FESB-u predstavlja logičan nastavak preddiplomskih i diplomskih studija temeljenih na preporukama Bolonjske deklaracije kroz koje su studenti dobili temeljna znanja iz općih i stručnih kolegija. Studiranjem na poslijediplomskim studijima razvijaju se kod svakog studenta sposobnosti kreativnog razmišljanja i zaključivanja, samostalnog i timskog rada. Kroz istraživačke aktivnosti koje su predviđene ovim studijem kod studenata se razvija sustavan pristup rješavanju problema koji se prije svega temelji na proučavanju i analizi dosadašnjih spoznaja i postignuća u okviru istraživanog područja objavljenih u znanstvenim časopisima, zbornicima međunarodnih znanstvenih konferencija, i drugim izvorima znanstvenih informacija uključujući svjetske referentne baze znanstvenih podataka. Ne manje važno, od studenta poslijediplomskog studija se očekuje samostalno istraživanje, pisanje i objavljivanje znastvenostručnih radova, sudjelovanje i prezentacija rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim skupovima. Ovom aspektu obrazovanja mladih znanstvenika na FESB-u se pridaje velika važnost. Na FESB-u se organizira niz međunarodnih znanstvenih i strčnih skupova uključujući: međunarodnu znanstvenu konferenciju SoftCOM koja je tehnički sponzorirana od strane vodeće međunarodne udruge za područje elektrotehnike i informacijskih tehnologija IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) sa sjedištem u SAD, BEM, ELECTROCOMP, LHC days in Split i dr.

Od temeljne je važnosti i činjenica da znanstvenici FESB-a aktivno sudjeluju u razvitku navedenih znanstvenih i stručnih polja kroz izravno sudjelovanje i vođenje znanstvenih istraživanja, objavljivanju i prezentaciji rezultata na mnogim svjetskim znanstvenim skupovima i u renomiranim časopisima. Znanstvena suradnja s renomiranim inozemnim znanstvenim institucijama jedno je od temeljnih opredjeljenja FESB-a. FESB aktivno sudjeluje u međunarodnim znanstvenim projektima u području komunikacijske i informacijske tehnologije COST 261, COST 286, COST 290, ALIS, CEEPUS te u programima bilateralne suradnje s zemljama Europske unije. Uspostavljanje suradnih istraživanja

FESB neposredno surađuje s brojnim znanstvenim i visokoškolskim institucijama u zemlji i svijetu. Mnogi nastavnici Fakulteta uspostavili su znanstvenu suradnju sa vodećim svjetskim sveučilištima i institutima. Rezultat te suradnje su zajednički istraživački projekti u kojima su osim nastavnika uključeni i studenti poslijediplomskih studija. Posebno je važna suradnja Fakulteta s vodećim domaćim tvrtkama kroz brojne projekte i znanstvena istraživanja u koja su uključeni i studenti. FESB je potpisnik niza Sporazuma o suradnji na promicanju znanstvenih i obrazovnih aktivnosti s organizacijama iz gospodarskog i javnog sektora kao što su primjerice Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatska elektroprivreda, Energetski institut "Hrvoje Požar", Hrvatske telekomunikacije, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, Ericsson Nikola Tesla, Brodosplit, Siemens, VIPnet, Microsoft Hrvatska, TLM. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

FESB aktivno prati proces razvoja visokog obrazovanja u svijetu, a posebice u Europi. Tako se i pri izradi nastavnog plana i programa poslijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija posebno vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim

Page 7: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

6

inozemnim učilištima. Sustav obrazovanja znanstvenika i stručnjaka u svijetu i Europi na ovom području vrlo je raznolik te ne postoje dvije zemlje u kojima bi sustav obrazovanja bio potpuno isti. Program poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu obuhvaća široko područje struke. Takav se pristup može uočiti i kod niza drugih domaćih i srednjoeuropskih poslijediplomskih studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija.

Na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija na FESB-u, izborom predloženih kolegija nastavnog programa student se može usmjeravati prema istraživanjima u znanstvenim disciplinama Automatika i sustavi, Elektrotehnika - Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske tehnologije, što je i u skladu s novim ustrojem diplomskih studija FESB-a. Treba naglasiti da je izbor kolegija specijalističkog dijela studija potpuno slobodan u dogovoru s mentorom, pa se student može samostalno usmjeravati i prema interdisciplinarnim istraživanjima u znanstvenim poljima elektrotehnika i računarstvo, te znanstvenim granama automatika i energetika.

Ustroj predloženog studijskog programa usporediv je sa srodnim studijskim programima na renomiranim europskim sveučilištima kao što su:

• Technische Univerzität Wien, Beč, Austrija, • Technische Univerzität München, Minhen, Njemačka. • Universita degli studi di Trieste, Italia • Université catholique de Louvain, Belgium, • Helsinki University of Technology, Finland.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

FESB ima dugogodišnje iskustvo u provođenju nastave na sličnim programima. Elektrotehnički fakultet u Split osnovan je 1960. godine kada je utvrđen program studija Elektrotehnike drugog stupnja u trajanju od 8 semestara. Nakon ustrojavanja studija strojarstva i brodogradnje od 1971. godine Fakultet djeluje kao Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB. Od 1974. godine FESB, kao jedan od suosnivača, djeluje u sastavu Sveučilišta u Splitu. Na sveučilišnom dodiplomskom studiju Elektrotehnike na Fakultetu je do danas zvanje diplomiranog inženjera steklo više od 2700 studenata. Do sada je na poslijediplomskom studiju elektrotehnike na FESB-u magistriralo 60 studenata, a doktorat znanosti steklo 25 pristupnika.

Godine 1966. na Fakultetu je osnovan Računski centar i nabavljeno je računalo Iskra Zuse Z-23/V uz financijsku potporu splitskog gospodarstva. To je bilo prvo računalo u gradu i ujedno prvo na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. Time je Fakultet omogućio informatičko obrazovanje šireg skupa stručnjaka različitih profila iz gospodarstva i ujedno već tada se profilirao kao središnja visokoobrazovna institucija u području informatike u regiji.

Poslijediplomski studij u znanstvenom polju elektrotehnike prvi put je organiziran 1969. godine u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu, a samostalno se na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu izvodi se od 1989. godine. Program omogućava usmjeravanje na područja telekomunikacija i informatike, elektronike, elektroenergetike i elektrostrojarstva, automatike te računarstva. Od 2002. na FESB-u se izvodi i međunarodni poslijediplomski studij za stjecanje zvanja magistar znanosti s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility) u suradnji sa Wessex Institute of Technology (WIT), Southampton, Velika Britanija.

Page 8: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

7

Kvaliteta obrazovanja na FESB-u potvrđuje se uspješnošću i priznanjima FESB-ovih znanstvenika i inženjera u gospodarstvu i javnom djelovanju, uključujući i najrazvijenije zemlje svijeta. Najvažnija je ipak činjenica da stručnjaci obrazovani na FESB-u čine okosnicu visokoobrazovanog tehničkog kadra u regiji

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije podržava koncept pokretljivosti studenata. Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije otvoren je prema srodnim poslijediplomskim studijima sveučilišta u Hrvatskoj, uključujući Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, te Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Osijeku. Studentima će se omogućiti da dio studijskog programa završe na nekoj od sličnih institucija u Hrvatskoj ili inozemstvu. Nadalje, kolegiji koji se izvode na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija na FESB-u otvoreni su za upis i studentima drugih fakulteta.

FESB je kao nosioc poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije također otvoren uključenju znanstvenika iz srodnih institucija na postdoktorska istraživanja.

1.4. Uključivanje studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima

Na FESB-u se izvodi i međunarodni poslijediplomski studij za stjecanje zvanja magistar znanosti s nazivom Elektromagnetska kompatibilnost okoliša (Environmental Electromagnetic Compatibility) u suradnji sa Wessex Institute of Technology (WIT), Southampton UK.

U okviru predloženog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija mogućnosti i načini uključivanja studenata u zajednički program s inozemnim sveučilištima bit će predmet daljnjeg razvoja suradnje s inozemnim sveučilištima.

1.5. Ostali elementi i potrebni podaci

Na FESB-u postoje svi uvjeti za realizaciju poslijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Na Fakultetu je zaposlen potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom kvalifikacijom, u skladu sa standardnim nastavnim opterećenjem utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje. Osiguran je odgovarajući prostor i oprema u skladu s potrebama kvalitetnog studiranja.

Na FESB-u je u stalnom radnom odnosu zaposleno ukupno 54 nastavnika u znanstvenonastavnom zvanju uključujući: 21 redovitih profesora, 9 izvanrednih profesora i 24 docenta. Obnova i daljnja popuna nastavnog kadra je dijelom osigurana i kroz činjenicu da je na FESB-u angažirano 38 znanstvenih novaka na znanstvenim projektima MZOŠ. Osim toga na FESB-u postoje i svi potrebni prostorni i materijalni uvjeti za kvalitetno izvođenje predloženog studijskog programa.

U izvođenju nastave na poslijediplomskom studiju uključeni su i nastavnici s drugih fakulteta Sveučilišta u Splitu, te znanstvenici iz gospodarstva.

Page 9: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

8

2. Opći dio

Naziv Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnika i informacijska tehnologija

Znanstvena područja, polja i grane

Znanstveno područje: Tehničke znanosti Znanstvena polja: Elektrotehnika, Računarstvo, Druge temeljne tehničke znanosti Znanstvene grane: Elektroenergetika, Elektrostrojarstvo, Elektronika, Telekomunikacije i informatika, Radiokomunikacije, Informacijski sustavi, Obrada informacija, Umjetna inteligencija, Procesno računarstvo, Automatika, Energetika

Predlagači Nositelji Nositelji

Izvođači

Trajanje 6 semestara

ECTS 180 ECTS bodova

Institucijska strategija razvoja

Strateško opredjeljenje Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu jest izvrsnost u znanstvenoistraživačkom i nastavnom radu u području tehničkih znanosti. Značajno mjesto u razvojnim planovima zauzima trajni razvoj poslijediplomskih doktorskih znanstvenih studijskih programa, posebice iz područja elektrotehnike i informacijskih tehnologija te strojarstva i brodogradnje.

Inovativnost doktorskog programa

Predloženi poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija ustrojen je po uzoru na slične studije u zemlji i razvijenim zemljama ali vodeći računa i o posebnostima regije. Studij se također temelji na iskustvima stečenim tijekom izvođenja dosadašnjeg poslijediplomskog studija za stjecanje titule magistra i doktora znanosti, kao i do sada izrađenim doktorskim disertacijama na matičnom i drugim fakultetima. Strategijski je osmišljen tako da svakom doktoru znanosti daje mogućnost poslijedoktorskog studija ili znanstveno istraživačkog rada na drugim Fakultetima i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Isto tako, predloženi studij omogućava znanstvenicima s drugih sličnih institucija iz zemlje i inozemstva suradnju u znanstvenoistraživačkom radu koji se odvija u okviru znanstveno istraživačkih projekata Fakulteta. Otvorenost studija omogućava povremena ili stalna uključivanja znanstvenika iz drugih srodnih institucija u program izvođenja pojedinih kolegija. Time se osigurava pokretljivost znanstvenika i kolaborativnost studija.

Poslijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija usko je

Page 10: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

9

povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehničkih znanosti, u znanstvenim poljima elektrotehnike, računarstva i drugim temeljnim tehničkim znanostima, posebno znanstvenim granama automatika i energetika. Ovakav je program sukladan suvremenom konceptu interdisciplinarnih studija. Znanstvenici Fakulteta koji izvode nastavu na poslijediplomskom studiju uključeni su u znanstvenoistraživački rad kao voditelji brojnih znanstveno istraživačkih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Neki od njih djeluju kao glavni istraživači u tehnologijskim projektima koji su također sufinancirani od MZOŠ, a izvode se u suradnji s industrijom (Siemens, Ericcson, TLM, FEAL, HEP, HT, i dr.). Tom suradnjom ostvareno je partnerstvo u pokretanju i izvođenju programa poslijediplomskog studija kroz izbor kolegija i njihova sadržaja u dogovoru i prema potrebama određenog profila znanja. Važno je također istaknuti aktivno sudjelovanje nastavnika Fakulteta u međunarodnim projektima što je važna pretpostavka i za zajedničko izvođenje poslijediplomskih studija. Na Fakultetu se tako izvodi poslijediplomski studij u suradnji s Wessex Institute of Technology, Southampton, UK. U okviru programa suradnje s drugim sveučilištima posebno će se poticati razvoj partnersta u odnosu na poslijediplomske studijske programe.

Uvjeti za upis Nastavni program studija je osmišljen tako da omogućava znanstveno usavršavanje različitih kategorija pristupnika uključujući:

• diplomirane inženjere odgovarajućih znanstvenih polja i grana koji su završili sveučilišni dodiplomski studij prema zakonu o Visokim učilištima (NN. br.59. od 17. srpnja 1996. god.) ili do tada važećim zakonima o Visokom obrazovanju.

• pristupnike sa magisterijem iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana.

• pristupnike sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem i ostvarenih 300 ECTS bodova u odgovarajućim znanstvenim poljima i granama. • osobe koje su odslušale poslijediplomski studij i položile sve ispite s prosjekom ocjena ≥ 4.5, a nisu obranili magisterij znanosti, te im nije prošlo više od 6 godina od upisa poslijediplomskog studija za stjecanje magisterija znanosti. • osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, a doktorat znanosti mogu steći upisom poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

Odgovarajuća znanstvena polja su 2.03. Elektrotehnika, 2.09. Računarstvo, i 2.15. Druge temeljne tehničke znanosti (znanstvene grane 2.15.01. Automatika i 2.15.02. Energetika). Studij mogu upisati i pristupnici koji su završili odgovarajuće studije iz srodnih znanstvenih polja i grana na nekom

Page 11: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

10

od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti uz polaganje diferencijskih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij.

Upis na poslijediplomski studij provodi se temeljem Odluke Fakultetskog vijeća. Navedenom Odlukom Fakultet u tisku i na svojoj WEB stranici javno objavljuje Natječaj sa uvjetima za upis. Uvjeti za upis razlikuju se prema kategoriji pristupnika.

Uvjeti upisa za diplomirane inženjere po Zakonu o Visokim učilištima

Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su diplomirali na sveučilišnom studiju odgovarajućih znanstvenih polja i grana, uz uvjet da:

• su tijekom studija ostvarili ukupni prosjek ocjena ≥ 3.5, ili uz preporuku dva redovita profesora,

• aktivno koriste jedan od svjetskih jezika kako bi mogli uspješno koristiti znanstvenu i stručnu literaturu, što se provjerava prilikom upisa.

Studij mogu upisati i pristupnici srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, koji uz gornje uvjete polože i diferencijske ispite zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij.

Uvjeti upisa pristupnika sa magisterijem znanosti

Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su stekli magisterij znanosti iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana u Republici Hrvatskoj ili inozemstva.

Upis se može odobriti i magistrima znanosti iz drugih srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, uz polaganje diferencijskih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij. Pristupnici sa magisterijem znanosti upisuju 4. semestar poslijediplomskog studija za stjecanje doktorata, a priznaje im se 60 ECTS bodova. Razliku od 30 ECTS bodova skupljaju polaganjem kvalifikacijskog ispita (10 ECTS) i objavljivanjem znanstvenih radova u zbornicima radova i časopisima u skladu s bodovnim sustavom (vidi Članak 3.1).

Page 12: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

11

Uvjeti upisa pristupnika sa položenim ispitima poslijediplomskog studija bez završenog magisterija znanosti

Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su odslušali poslijediplomski studij iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana i položili sve ispite s prosjekom ocjena ≥ 4.5, a nisu obranili magisterij znanosti, te im nije prošlo više od 6 godina od upisa poslijediplomskog studija za stjecanje magisterija znanosti. Može se upisati i pristupnik koji ima prosjek ocjena manji od 4.5 ukoliko priloži preporuku dva redovita profesora. Pristupnici bez obranjenog magisterija znanosti upisuju 3. semestar poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje, a priznaje im se 40 ECTS bodova. Razliku od 50 ECTS bodova trebaju skupiti upisom i polaganjem najmanje tri (3) kolegija iz liste Kolegija smjera (15 ECTS), polaganjem kvalifikacijskog ispita (10 ECTS) i objavljivanjem znanstvenog rada u zbornicima radova i časopisima u skladu s bodovnim sustavom (vidi Članak 3.1).

Uvjeti upisa pristupnika sa završenim diplomskim studijem po

Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje mogu upisati pristupnici koji su diplomirali na diplomskom studiju iz odgovarajućih znanstvenih polja i grana na nekom od Fakulteta u Hrvatskoj, ili na ekvivalentnim studijima u stranim državama sa ostvarenih najmanje 270 ECTS bodova. Pri tome je potrebno da:

• su tijekom diplomskog studija ostvarili ukupni prosjek ocjena ≥ 3.5, ili da imaju preporuku dva redovita profesora

Upis se može odobriti i pristupnici srodnih znanstvenih polja i grana na nekom od tehničkih fakulteta, prirodoslovno-matematičkih fakulteta ili fakulteta informatičkih znanosti, koji uz gornje uvjete polože i diferencijske ispite zbog programskih razlika. Sadržaj diferencijskih ispita određuje Odbor za poslijediplomski doktorski studij.

Broj pristupnika koji se upisuju na Poslijediplomski znanstveni studij temelji se na Odluci Fakultetskog vijeća sukladno raspoloživom kapacitetu Fakulteta, budući da je broj pristupnika koji se upisuje na studij u tekućoj šk. godini ograničen. Za slučaj kad se za upis poslijediplomskog studija prijavi više pristupnika koji su završili dodiplomske sveučilišne studije po starom Zakonu i pristupnika koji su završili diplomske studije od Odlukom dopuštene kvote Fakultet organizira razredbeni ispit. Sadržaj razredbenog ispita koji se provodi putem testa, propisuje Fakultet, a obuhvaća znanje engleskog jezika, te odabrana poglavlja iz matematike i fizike. Pristupnici koji su odslušali poslijediplomski studij, a nisu magistrirali, kao i pristupnici sa završenim magisterijem znanosti upisuju se na Poslijediplomski studij bez razredbenog ispita i izvan upisnih kvota.

Page 13: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

12

Za osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća, a doktorat znanosti mogu steći upisom poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita propisani su posebni uvjeti upisa u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završetkom poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika informacijska tehnologija stječe se zvanje i kompetencije doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti. Doktori znanosti su osposobljeni prije svega za primjenu znanstvene metodologije i samostalan znanstvenoistraživački rad. Završetkom studija doktori znanosti stječu i kompetencije za vođenje razvoja na znanju temeljenih novih tehnologija, proizvoda i usluga, za uvođenje novih znanstveno temeljenih pristupa projektiranju i proizvodnji, kao i za poslove planiranja i odlučivanja temeljenih na znanstvenim metodama prikupljanja, obradbe i analize informacija. Završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija elektrotehnike informacijske tehnologije posebno se stječu kompetencije za znanstveno i razvojno djelovanje na rješavanju znanstvenih zadataka u okviru problematike koju izučavaju: • automatika i sustavi, • elektronika i računalno inženjerstvo, • elektrotehnika - elektroenergetski sustavi, • elektrotehnika – automatizacija i pogoni, • informacijska i komunikacijska tehnologija, te interdisciplinarnih istraživanja na području elektrotehnike, računarstva i drugih temeljnih tehničkih znanosti.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Doktor znanosti (Dr. sc.) znanstvenog područja tehničke znanosti Nakon završetka studija izdaje se diploma i dopunska isprava o studiju prema Pravilniku o sadržaju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN 9/2005).

Page 14: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

13

3. Opis programa

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnika i informacijska tehnologija zamišljen je kao redoviti studij sa punim opterećenjem studenata, ali se može izvoditi i kao studij s dijelom radnog vremena. Aktivnosti studenata tijekom izvođenja studija uključuju:

• polaganje ispita iz obvezatnih i izbornih kolegija propisanih studijskim programom,

• sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima uz pomoć i pod nadzorom mentora koja rezultiraju izradom i obranom doktorskog rada,

• prezentacije znanstvenih rezultata pred kolegama te na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima,

• objavljivanje znanstvenih radova, • boravak na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima ili znanstvenim institucijama i sl. Za svaku od navedenih, ali uključujući i druge aktivnosti tijekom studiranja, stječe se

odgovarajući broj ECTS bodova. Poslijediplomski znanstveni studij elektrotehnika i informacijska tehnologija za

znanstveno usavršavanje sastoji se od uvodnog i stručnog dijela. Kolegiji se u pravilu izvode kao auditorni. Iznimno, u slučaju da se za neki kolegij opredijeli manje od pet (5) studenata, ili ukoliko se radi o studiju s dijelom radnog vremena, nastava se može izvoditi i seminarski. Svi su kolegiji jednosemestralni. Kolegij na poslijediplomskom studiju može imati najviše tri nositelja. Nositelj kolegija može biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje u Hrvatskoj ili tome odgovarajući nastavnik iz inozemstva.

Kolegiji koji se izvode auditorno imaju po 45 sati izravne nastave (predavanja i vježbe).

Nastava na kolegijima u vidu seminara izvodi se u obliku konzultacija, a upisuju se također sa fondom od 45 sati izravne nastave. Student individualno radi na zadanoj seminarskoj temi iz užeg područja istraživanja, a rezultate svojih istraživanja dužan je mjesečno izvještavati predmetnom nastavniku odnosno pred kolegama. Nastava na kolegiju koji se izvodi seminarski završava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta, pred studentima grupe i predmetnim nastavnikom ili, što je poželjnije, pred auditorijem na znanstvenostručnom skupu.

Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, ali se svi kolegiji mogu izvoditi i na engleskom jeziku.

Page 15: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

14

Kolegiji doktorskog studija dijele se u dvije kategorije:

• Temeljni kolegiji (T) • Specijalistički kolegiji (SK)

Temeljni kolegiji (T)

Temeljni kolegiji (T) izvode se u I godini studija. Njihovim polaganjem student stječe temeljna metodološka i druga znanja potrebna za nastavak doktorskog studija. Temeljni kolegiji studija definiraju se kao zajednički i izborni kolegiji.

Temeljni zajednički kolegiji (TZ): Temeljni zajednički kolegiji (TZ) obvezatni su za sve studente doktorskog studija

elektrotehnika i informacijska tehnologija. Postoji samo jedan temeljni zajednički kolegij koji se upisuje u I semestru.

Temeljni izborni kolegiji (TI):

Temeljni izborni kolegiji (TI) su ostali temeljni kolegiji. Obuhvaćaju kolegije iz matematike i fizike, ali i temeljne kolegije pojedine uže struke koji mogu biti od interesa svim studentima koji ih nisu do sada slušali u preddiplomskim i diplomskim studijima. Student bira dva (2) temeljna izborna kolegija u prvom semestru studija.

Specijalistički kolegiji (SK)

Specijalistički kolegiji (SK) služe profiliranju znanja za uže područje istraživanja. Oni pripadaju užem području znanstvenog istraživanja studenta. Unutar ponuđenih kolegija student bira ukupno sedam (7) u II i III semestru, s tim da uz suglasnost mentora može do maksimalno 2 kolegija upisati i sa drugih studijskih doktorskih programa na fakultetu ili na drugim fakultetima Sveučilišta. Specijalistički kolegiji, sukladno navedenom upisuju se sa ukupno 45 sati nastave. Kolegiji se mogu izvoditi u obliku predavanja i vježbe, seminara ili izravnih konzultacija nastavnika sa studentom.

Svi specijalistički kolegiji usklađuju se s trendovima razvoja znanosti, te promjenama u znanstveno-istraživačkim projektima, uz odobrenje Fakultetskog vijeća. Ispit na kolegiju koji se izvodi seminarski polaže se izradom i obranom seminarskog rada koja može biti javna pred svim polaznicima studija i predmetnim nastavnikom ili, što je poželjnije, pred auditorijem na znanstvenostručnom skupu.

Odgovarajućim izborom kolegija student se može profilirati prema različitim znanstvenim granama ili interdisciplinarnim istraživanjima iz znanstvenih polja elektrotehnike, računarstva i drugih temeljnih tehničkih znanosti (znanstvene grane automatika i energetika). Neki od primjera mogućeg znanstvenog usmjeravanja navodi se u nastavku uz napomenu da se student može usmjeravati i multidisciplinarno. Primjerice odabirom kolegija o modeliranju iz usmjeravanja Automatike i sustava i programskih tehnika iz Elektronike i računalnog inženjerstva. Odabir kolegija se provodi mentorski i u potpunosti je prilagođen svakom studentu, s tim što za neke kolegije postoje određeni preduvjeti što je izneseno u tablicama svakog pojedinog kolegija.

Page 16: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

15

Neka od mogućih područja znanstvenih usavršavanja na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije, koja su vertikalni nastavak diplomskih studija FESB-a su sljedeća:

Automatika i sustavi

Automatika je znanstvena grana koja se bavi problemima automatskog vođenja tehničkih sustava, dok se teorija sustava bavi modeliranjem, analizom i ali i konceptualnim projektiranjem sustava različite kompleksnosti. Kao višedisciplinarno i međudisciplinarno područje automatika i teorija sustava koristi dostignuća matematike, fizike, elektrotehnike, elektronike, računarstva, informacijsko – komunikacijskih tehnologija, strojarstva, tehnologije materijala, te informacijskih tehnologija. Da bi se naglasio taj sustavni karakter ovo usavršavanje nazivamo automatika i sustavi. Automatika i sustavi izučava automatizaciju tehnoloških, energetskih i transportnih postrojenja i procesa, gibajućih objekata, fleksibilnih proizvodnih i robotskih sustava, inteligentne sustave temeljene na umjetnoj i računalnoj inteligenciji, biokibernetiku i biomehaniku, sustave e-učenja, inteligentne tutorske sustave itd. Doktori znanosti sa završenim znanstvenim studijem ovog usmjeravanja osposobljeni su za istraživanja i primjene metoda, koncepcija i suvremenih informacijskih i računalnih tehnologija u modeliranju, analizi, projektiranju i vođenju sustava iz širokog područja ljudske djelatnosti. Elektrotehnika - Elektroenergetski sustavi Znanstveno usmjeravanje u ovom usmjeravanju proširuje i produbljuje znanja diplomiranih inženjera elektrotehnike vezana za proizvodnju, prijenos, razdiobu, korištenje i gospodarenje električnom energijom. Zvanje doktor znanosti obuhvaća iscrpno poznavanje fizikalnih procesa i teorijskih podloga vezanih uz navedenu problematiku kao i znanstvenih metoda za rješavanje izgradnje, vođenja i usavršavanja elektroenergetskog sustava. Predviđa se da će oni raditi, odnosno voditi znanstvenoistraživačke projekte, biti spremni razvijati i prihvaćati nove tehnologije i odgajati stručni i znanstveni kadar.

Elektrotehnika - Automatizacija i pogoni Ovo usmjeravanje uključuje uža polja elektromehaničke pretvorbe energije i električnih strojeva, pretvorbe električne energije i energetske elektronike, automatskog upravljanja tim procesima i odgovarajućim postrojenjima (industrijskim, transportnim,...) i proizvodnim procesima, automatskog upravljanja elektromotornim pogonima, mehatroničkih sustava, električnih sklopnih aparata itd. Elektronika i računalno inženjerstvo

Usmjeravajući se prema elektronici student produbljuje znanja i bavi se znanstvenoistraživačkim radom iz elektronike, posebno elektroničke tehnologije, integriranim analognim i digitalnim sklopovima, obradbom signala, elektroničkom instrumentacijom, biomedicinskom elektronikom, te proizvodnjom električne energije u sunčevim ćelijama. Računalno inženjerstvo obuhvaća teoriju, metode analize i sinteze, te zasnivanje postupaka projektiranja i konstrukcije računalnih sustava, te razradu temelja za raznolike primjene u svim područjima ljudske djelatnosti. Usmjeravanje u računalnom inženjerstvu je prvenstveno orijentiran prema hardverskom dijelu računala, ali kako je hardver teško lučiti od softvera, tako se kroz kolegije ovog smjera produbljuju i znanja iz svih znanstvenih grana znanstvenog polja računarstva. Doktori znanosti, osim u istraživanjima svojstvenim samom polju elektrotehnike i računarstva, sudjeluju u interdisciplinarnim istraživanjima povezanim s područjima primjene informacijske tehnologije. Značajna polja djelovanja znanstvenika jesu konstrukcija, organizacija i

Page 17: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

16

primjene računalnih i informacijskih sustava u svim granama gospodarstva. U ovom je smjeru poseban naglasak dan i na područje umjetne i računalne inteligencije, a posebni ističemo skupinu kolegija koji studente vode prema e-učenju i inteligentnim tutorskim sustavima. Informacijske i komunikacijske tehnologije

Usmjeravanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija obuhvaća temeljne discipline teorije informacije i informacijskih mreža, te logičke algebre i teorije automata, modele mreže i operacije s informacijskim tokovima, algoritme upravljanja, programiranje i procesiranje u telekomunikacijama. Studira se problematika telekomunikacijskih mreža, sustava, usluga i tehnologija, te obrađuju složeni modeli, metode i koncepti telekomunikacijske mreže relevantni za inteligentnu i širokopojasnu digitalnu mrežu integriranih usluga. Razrađuju se složeni postupci optimizacije i planiranja telekomunikacijske mreže, te analize i sinteze upravljivih, dijagnostičkih i pouzdanih sustava kao i fenomeni komutiranja i prijenosa informacije do uključivo komutiranja usluga i ultra brzog prijenosa, procesiranja u funkciji procesorskog upravljanja i visokovrijednih funkcija u mreži, te upravljanja mrežom.

Naglašava se još jedan put da navedena područja usavršavanja nisu smjerovi poslijediplomskog studija. Student uz pomoć mentora sam izabire sedam usmjeravajućih kolegija produbljujući znanje upravo iz područja u kojem se želi usavršiti. Na taj je način ostavljen veliki prostor interdisciplinarnim istraživanjima koja su danas u znanstvenom radu nezaobilazna.

Kvalifikacijski doktorski ispit (KDI) Studenti su tijekom 4. i 5. semestra, a prije upisa u 6. semestar, dužni polagati kvalifikacijski

ispit za izradu doktorskog rada. Kvalifikacijski ispit polaže se obranom izrađenog rada u kojem pred Povjerenstvom za doktorski rad prikazuje trenutno stanje razvoja područja svoga znanstvenog usmjerenja odnosno područja buduće doktorskog rada.

Bodovni sustav Upis na studij, uvjeti napredovanja u studiju i prijava doktorskog rada temelji se na ECTS

(European Credit Transfer System) sustavu vrednovanja svekolikog angažmana studenta u vezi s pojedinim kolegijima ili drugim aktivnostima tijekom studija. Pri tome se svakom kolegiju ili aktivnosti pridružuje određen broj bodova (kredita), koji je u omjeru s opterećenjem studenta. Osnovno načelo sustava ECTS je da minimalni zbroj bodova jedne studijske godine iznosi 60, odnosno ukupno na poslijediplomskom studiju 180 ECTS. Raspored podjele bodova vezan s pojedinim aktivnostima studenta je sljedeći:

- polaganje obaveznih i izbornih predmeta propisanih studijskim programom najmanje 50 ECTS,

- polaganje kvalifikacijskog doktorskog ispita 10 ECTS - pisanje i objavljivanje znanstvenog rada u zbornicima radova i časopisima najmanje 30

ECTS, - provedba znanstvenoistraživačkog rada koji rezultira izradom i obranom doktorskog rada -

90 ECTS bodova, Pojedinim kolegijima i aktivnostima poslijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska

tehnologija za znanstveno usavršavanje na FESB pridruženi su slijedeći ECTS bodovi: - Temeljni zajednički kolegiji (TZ) 5 ECTS

Napomena: Upisuje se jedan kolegij u I semestru – ukupno 5 ECTS.

Page 18: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

17

- Temeljni izborni kolegiji (TI) 5 ECTS Napomena: Upisuju se dva kolegija u I semestru – ukupno 10 ECTS.

- Specijalistički kolegiji (SK) 5 ECTS Napomena: Upisuje se sedam (7) kolegija u II i III semestru – ukupno 35 ECTS.

- Kvalifikacijski doktorski ispit 10 ECTS

Napomena: Polaže se tijekom IV i V semestra.

- Rad (R) iz područja teme doktorske disertacije objavljen u zborniku radova znanstvenog skupa 12 ECTS.

Napomena: Na taj način kandidat ne može dobiti više od 12 ECTS bez obzira na broj takovih radova.

- Rad (R) iz područja teme doktorske disertacije objavljen u domaćem časopisu 18 ECTS. Napomena: Na taj način kandidat ne može dobiti više od 18 ECTS bez obzira na broj takovih radova.

- Rad (R) iz područja teme doktorske disertacije objavljen u zborniku radova znanstvenog skupa s međunarodnom recenzijom 24 ECTS. - Rad (R) iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom 48 ECTS.

Napomena: Za javno objavljene radove s ukupno 1-3 autora, pristupnik dobiva puni broj ECTS bodova; za radove s ukupno 4-5 autora, pristupnik dobiva 50% navedenih ECTS bodova; za radove s ukupno n = 6 ili više autora, pristupnik dobiva 100/n % navedenih ECTS bodova.

- Pristupnicima s položenim ispitima na dosadašnjim poslijediplomskim znanstvenim studijima koji nisu obranili završni rad, a žele studij nastaviti na doktorskom studiju 40 ECTS

Napomena: Ovi kandidati se direktno upisuju u 3. semestar studija. Ostatak do potrebnih 180 bodova stječu polaganjem 3 specijalistička kolegija (15 ECTS), polaganjem kvalifikacijskog ispita (10 ECTS), objavljivanjem radova (25 ECTS), te izradom i obranom doktorske disertacije (90 ECTS).

- Magistrima znanosti koji upisuju doktorski studij, za prethodni znanstveni rad 60 ECTS Napomena: Ovi kandidati se direktno upisuju u 4. semestar studija. Ostatak do potrebnih 180 bodova stječu polaganjem kvalifikacijskog ispita (10 ECTS), objavljivanjem radova (20 ECTS), te izradom i obranom doktorske disertacije (90 ECTS).

1Studentu se pripisuju postignuti bodovi polaganjem ispita, obranom seminarskog rada ili

prihvaćanjem rada za tisak u časopisu, odnosno zborniku radova. Struktura poslijediplomskog studija s minimalnim brojem kolegija i pripadajućim bodovima prikazana je u tablici 1. Student po osobnoj želji može upisati i veći broj kolegija.

Page 19: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

18

Tablica 1 Minimalni sadržaj poslijediplomskog studija elektrotehnike

semestar Broj kolegija

Broj ECTS bodova

Kolegiji studija I. II. III. IV. V. VI. TZ 1 1 5.0 TI 2 2 10.0 SK 4 3 7 35.0

Broj kolegija 3 4 3 10 50.0 Kvalifikacijski ispit + + 10.0 Prijava teme i javni

razgovor + + + -----

R (radovi) + + + + + + 30 Ukupni zbroj bodova za prijavu doktorske disertacije (uključuje i položeni

kvalifikacijski ispit) ≥ 60

Izrada doktorske disertacije 90 Sveukupni zbroj bodova 180

Napomena: Uz suglasnost mentora student može do maksimalno 2 kolegija upisati i sa drugih studijskih doktorskih programa na fakultetu ili na Sveučilištu

Page 20: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

19

3.2. Popis obvezatnih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Temeljni zajednički kolegiji (TZ) Nastava P + S + V

ECTS

FETT01 Organizacija i metode znanstveno-istraživačkog rada 45 5

Temeljni izborni kolegiji (TI)*

FEMT01 Grafovi i mreže 45 5 FEMT02 Izabrana poglavlja iz diskretna matematika 45 5 FEMT03 Kvantna optika 45 5 FEMT04 Matematičke metode u inženjerstvu 45 5 FEMT05 Matrični račun i matematika Web pretraživača 45 5 FEMT06 Medicinska fizika 45 5 FEMT07 Modeliranje i simuliranje fizikalnih sustava 45 5 FEMT08 Moderna fizika i tehnologija 45 5 FENT01 Numeričke metode inženjerskog modeliranja 45 5 FENT02 Teorija elektromagnetskih polja i krugova 45 5 FEMT09 Teorijska mehanika 45 5

UKUPNO: 15

Znanstveno istraživački rad**

Znanstveno-istraživački rad UKUPNO: 15+ZN

R * Studenti u 1. semestru upisuju 5 ECTS iz skupine Temeljni zajednički kolegiji i od 10 ECTS iz skupine Temeljni izborni kolegiji

Page 21: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

20

II. semestar

Kod Specijalistički kolegiji (SK)* Nastava P + S + V

ECTS

FENT03 Aktivni energetski filtri 45 5 FELT01 Antene - primjena u komunikacijama i EMC 45 5 FELT02 Arhitektonska akustika 45 5 FENT04 Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu 45 5 FELT03 Biomehanički robotski sustavi 45 5 FELT04 Brodski elektromagnetizam 45 5 FENT05 Dinamika električnih strojeva 45 5 FENT06 Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici 45 5 FELT17 Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom 45 5 FENT07 Energetska elektronika i izmjenični pogoni 45 5 FELT05 Inteligentna instrumentacija 45 5 FELT06 Inteligentni sustavi 45 5 FEST01 Integritet i pouzdanost tehničkih sustava 45 5 FEVT02 Interakcija čovjeka i računala 45 5 FENT08 Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja 45 5 FENT09 Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja 45 5 FELT07 Kodiranje i prepoznavanje govora 45 5 FRLT08 Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prospajanjem paketa 45 5 FEMT10 Kriptografija 45 5 FENT10 Matematičko modeliranje elektrodistributivnog sustava 45 5 FEMT11 Matrični račun u višeprocesorskim računalima 45 5 FELT09 Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela 45 5 FELT40 Metode i algoritmi strojnog učenja 45 5 FELT10 Metode prognoziranja 45 5 FELT11 Mikrovalni poluvodički sklopovi 45 5 FELT12 Modeliranje i vođenje vidom 45 5 FELT13 Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama 45 5 FENT11 Neuronske mreže i izmjenični pogoni 45 5 FENT12 Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava 45 5 FEVT03 Oblikovanje sustava e-učenja 45 5 FEVT04 Oceanografska mjerenja 45 5 FENT13 Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa 45 5 FENT14 Odabrana poglavlja sinkronih strojeva 45 5 FETT02 Održavanje i eksploatacija 45 5 FENT15 Optimiranje u elektroenergetskom sustavu 45 5 FENT16 Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža 45 5 FELT15 Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 45 5 FELT41 Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama 45 5 FEVT05 Računalni vid 45 5 FELT16 Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici 45 5 FEVT06 Sustavi učenja na daljinu 45 5 FELT18 Širokopojasne pristupne tehnologije 45 5 FELT19 Teorija igara i metode optimizacije 45 5 FELT39 Teorija igara u komunikcijskim mrežama 45 5 FENT18 Zaštita od groma 45 5

UKUPNO: 20

Znanstveno istraživački rad**

Znanstveno-istraživački rad UKUPNO: 20+ZNR

* Studenti u 2. semestru upisuju od 20 ECTS iz skupine Specijalistički kolegiji.

Page 22: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

21

III. semestar

Kod Specijalistički kolegiji (SK)* Nastava P + S + V

ECTS

FELT20 Bežične i mobilne komunikacijske mreže 45 5 FEVT07 Biomimetički sustavi 45 5 FELT21 Digitalna simulacija fizičkih sustava 45 5 FEVT08 Fleksibilni elektroenergetski prijenosni sustavi 45 5 FENT19 Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva 45 5 FELT23 Inteligentni programski agenti 45 5 FEVT09 Izabrana poglavlja iz proračuna elektroenergetskih mreža 45 5 FELT24 Izabrana poglavlja iz vođenja procesa 45 5 FELT25 Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava 45 5 FELT26 Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti 45 5 FELT27 Mobilne komunikacije 45 5 FENT20 Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama 45 5 FELT28 Multimedijske komunikacije 45 5 FELT29 Napredni postupci digitalne obrade i analize slike 45 5 FELT30 Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava 45 5 FELT31 Numeričke metode u komunikacijskim sustavima 45 5 FENT21 Numeričke metode za analizu tranzijenata 45 5 FEVT10 Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja 45 5 FELT32 Obrada i sažimanje video signala 45 5 FELT33 Odabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti 45 5 FELT34 Optičke komunikacijske mreže 45 5 FENT22 Planiranje korištenja akumulacijskih bazena 45 5 FEVT11 Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka 45 5 FENT23 Prenaponi u mrežama 45 5 FELT35 Računala i računalne metode u biomehanici 45 5 FELT39 Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti 45 5 FENT24 Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora 45 5 FEVT12 Semantički Web 45 5 FELT36 Sunčane ćelije 45 5 FENT25 Sustavi energetskih kabela 45 5 FENT28 Tehnike umjetne inteligencije u elektroenergetskim sustavima 45 5 FELT37 Teorija i primjene elektromagnetskih polja 45 5 FENT26 Tržište električne energije 45 5 FELT38 Ugradivi računalni sustavi 45 5 FENT27 Uzemljenje i mjere sigurnosti u električnim postrojenjima 45 5 FEVT13 Vrednovanje sustava e-učenja 45 5

UKUPNO: 15

Znanstveno istraživački rad**

Znanstveno-istraživački rad UKUPNO: 15

+ ZNR

* Student u 3. semestru upisuje od 15 ECTS iz skupine Specijalistički kolegiji.

Page 23: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

22

IV i V semestar

Kvalifikacijski doktorski ispit 10

Prijava teme i javni razgovor --

Znanstveno istraživački rad** Znanstveno-istraživački rad +

UKUPNO: 10+ZIR

VI semestar

Prijava teme i javni razgovor --

Znanstveno istraživački rad** Znanstveno-istraživački rad (kumulativni broj bodova) 30 Izrada doktorske disertacije 90

UKUPNO: 120 ** Student toku svih 6 semestara treba na temelju objavljivanja rezultata znanstveno istraživačkog rada skupiti ukupno 30 ECTS, s tim da student prije prijave teme doktorskog rada treba sakupiti najmanje 24 ECTS boda objavom barem jednog rada na znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom

Page 24: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

23

3.3. Obavezne i izborne aktivnosti

U tijeku studija student je obavezan objaviti najmanje jedan rad na znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom (koji donosi 24 ECTS boda).

Student je obavezan do upisa u šesti (6.) semestar položiti kvalifikacijski doktorski ispit, te

prije prijave teme doktorskog rada prikupiti minimalno 384 ECTS boda, u skladu s pravilima propisanim Pravilnikom o poslijediplomskom studiju.

Page 25: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

24

3.4. Opis predmeta

I semestar Opis predmeta

Naziv predmeta Organizacija i metode znanstvenoistraživačkog rada

Kod FETT01

Vrsta Predavanja / Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina 1 Semestar/trimestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS boda (3+0+0) Predavanja: 45 sati: 1,5 ECTS bod Projekt (program): 30 sati 2 ECTS bod Priprema za ispit: 45 sati: 1,5 ECTS boda

Nastavnik Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za samostalni znanstvenoistraživački rad. Upoznavanje s pravilom pisanja znanstvenoistraživačkog rada. Ovladavanje osnovnim znanstvenoistraživačkim metodama.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj Pojam znanosti: Temeljne značajke znanosti. Klasifikacija znanosti. Znanstvene kategorije (pojam, sud, definicija, hipoteza,…). Znanstvena istraživanja. Znanstvene metode: pojam znanstvene metode, osnovne značajke znanstvenih metoda, klasifikacija znanstvenih metoda. Klasifikacije publikacija: primarne, sekundarne i tercijarne publikacije. Znanstvena i stručna djela. Struktura doktorata znanosti. Tehnologija znanstvenog istraživanja: uočavanje znanstvenog problema, postavljanje hipoteze, izbor i analiza teme, izrada orijentacijskog plana znanstvenog istraživanja, sastavljanje radne bibliografije, prikupljanje i proučavanje literarne građe i znanstvenih informacija, pripremanje strukture znanstevog dijela, rješavanje postavljenog znanstvenog problema, formuliranje rezultata istraživanja, primjena rezultata istraživanja, kontrola primjene rezultata istraživanja. Metoda analize i sinteze. Metoda indukcije i dedukcije. Delphi metoda. Brainstorming metoda. Metoda mjerenja i brojanja. Eksperimentalne metode: Jednostavni pokusi usporedbe. Pokusi s jednim faktorom. Slučajni blokovi. Latinski kvadarti. Faktorski planovi pokusa. Regresijska analiza. Metoda odzivne površine.

Preporučena literatura

1. ZELENIKA, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog dijela, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1999.

2. ŽUGAJ, M.: Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Varaždin, 1994.

3. MONTGOMERY, D.: Design and analysis of experiment, John Wiley & Sons, (ISBN 0-0471-31649-0), New York, 1984.

4. BRONSON, R., NAADIMUTHU, G.: Theory and problems of operation research, McGraw-Hill, (ISBN 0-07-008020-8), 1997.

Dopunska literatura

Page 26: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

25

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodii na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelja poslijediplomskog studija.

Page 27: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

26

Naziv predmeta Grafovi i mreže

Kod FEMT01

Vrsta Predavanja / Seminari Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Damir Vukičević, izv. prof..

Kompetencije koje se stječu

Studenti usvajaju glavne ideje i znanja o grafovima i mrežama te njihovoj primjeni u rješavanju problema u praksi.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovni pojmovi teorije grafova. Klasifikacija grafova. Jednostavne primjene. Matrični prikaz grafa. Povezanost grafa. Eulerov i Hamiltonovi grafovi. Stabla. Putevi i komponente grafa. Algoritmi za određivanje komponenti. Algoritmi najkraćeg i najduljeg puta. Razapinjuća stabla. Planarni grafovi. Mreže. Protoci i rezovi. Teorem maksimalnog protoka – minimalnog reza. Primjene.

Preporučena literatura

1. D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 2. R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999. 3. D.Jungnickel, Graphs, Networks and Algorithms, Springer, 1999.

Dopunska literatura

1. D.K.Smith, Networks and graphs: techniques and computational methods, Horwood Publishing, 2003. 2. J. Gross, J. Yellen: Graph Theory and its Applications, CRC Press, 1999

Oblici provođenja nastave Predavanja i seminari.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anketiranje studenata i ispiti

Page 28: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

27

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz diskretne matematike

Kod FEMT02

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar/trimester 1 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc.Marko Matić,izv.prof

Kompetencije koje se stječu

Studenti će usvojiti glavne ideje i znanja iz teorije grafova, kombinatoričkih algoritama i nekih primjena.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovni koncepti iz teorije grafova. Kombinatoričke strukture i algoritmi, složenost, tehnike kreiranja algoritama. Generiranje elementarnih kombinatoričkih objekata. Podskupovi, Grayovi kodovi, permutacije, skupovne particije. Heurističko pretraživanje. Grupe i simetrije, grupe permutacija. Generiranje objekata koji posjeduju automorfizme. Računanje izomorfizama.

Preporučena literatura

1. D. L. Kreher, D.R. Stinson, Combinatorial algorithms: Generation, Enumeration and Search, CRC Press, 1999. 2. D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

1. R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Rezultati ispita. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 29: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

28

Naziv predmeta Kvantna optika

Kod FEMT03

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nikola Godinović, docent

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje zakona kvantne fizike i praktična primjena načela kvantne optike za procesiranje informacija.

Preduvjeti za upis Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji.

Sadržaj Osnove kvantne fizike. Osnove klasične i kvantne statistike. Koherentna i nekoherentna kvantna stanja. Spregnuta kvantna stanja. Interakcija fotona i tvari. Kvantna interferencija jednog jedinog fotona. Teorija i tehnike detekcije jednog jedinog fotona. Praktična primjena kvantne optike u realizaciji: kvantne kriptografije - kako prepoznati uljeza koji pokušava prisluškivati povjerljivu informaciju koju izmjenjuju dvije strane; kvantno računanje - kako iskoristiti zakone kvantne optike za realizaciju kvantnih računalnih algoritama ; kvantna teleportacija - kako stanje jedne čestice prenijeti na drugu česticu.

Preporučena literatura

1. Scully M. O.; Zubairy M. S.: Quantum optic, Cambridge University Press, 2001. 2. Mandel L.; Wolf E.: Optical Coherence and Quantum Optics, Cambridge University Press, 1995

Dopunska literatura

1. Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer 2004. 2. Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, 2004. 3. Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information, Cambridge University Press, 2000.

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 30: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

29

Naziv predmeta Matematičke metode u inženjerstvu

Kod FEMT04

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Saša Krešić-Jurić, doc.

Kompetencije koje se stječu

Student stječe napredna znanja iz matematike koja su važna u primjenama na inženjerske probleme.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Varijacioni račun. Euler-Lagrangeove jednadžbe. Uvjetni ekstremi. Sturm-Liouvillov problem. Hamiltonov princip i Lagrangove jednadžbe gibanja. Hamiltonove jednadžbe gibanja. Ortogonalne funkcije. Besselove funkcije. Legendreovi polinomi. Parcijalne diferencijalne jednadžbe. Primjeri: valna jednadžba, jednadžba provođenja topline, Laplaceova jednadžba. Klasifikacija jednadžbi: hiperboličke, paraboličke i eliptičke jednadžbe i njihova svojstva. Rubni uvjeti. D'Alambertovo rješenje valne jednadžbe. Metoda separacije varijabli i ortogonalne funkcije. Metoda Laplaceove transformacije. Numeričke metode za Laplaceoveu jednadžbu, jednadžbu provođenja topline i valnu jednadzbu. Sadržaj cijelog kolegija je ilustriran primjerima iz mehanike, termodinamike i elektromagnetizma.

Preporučena literatura

1. C. R. Wylie and L.C. Barrett, Advanced Engineering Mathematics, 6th ed., McGraw-Hill, New York, 1995. 2. G. Afrken, Mathematical methods for physicics, 3rd ed., Academic Press, New York, 1985.

Dopunska literatura

1. S.L. Sobolev, Partial Diferential Equations of Mathematical Physics, Dover, New York, 1989.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalni rad studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 31: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

30

Naziv predmeta Matrični račun i matematika web pretraživača

Kod FEMT05

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje numeričkih metoda linearne algebre koje se najčešće koriste u znanstvenim i tehničkim aplikacijama, sposobnost procjene točnosti metode, sposobnost izrade vlastitih algoritama i korištenje gotovih programskih biblioteka. Primjena metoda na pretraživanje tekstualnih podataka i ekstrakciju znanja.

Preduvjeti za upis Linearna algebra, matematička analiza, osnove programiranja.

Sadržaj Temeljne ideje linearne algebre: osnovni algoritmi na matricama, vektorske i matrične norme. Aritmetika računala. Sustavi linearnih jednadžbi: LU rastav (Gaussova eliminacija), rastav Choleskog, procjena i poboljšanje točnosti, iterativne metode. Problem najmanjih kvadrata (LS) i QR rastav. Problem vlastitih vrijednosti za simetrične matrice: tridijagonalizacija, QR metoda, Jacobijeva metoda. Rastav singularnih vrijednosti (SVD): bidijagonalizacija, SVD za bidijagonalne matrice. Brzo ažuriranje SVD rastava (updating i downdating). Latentno semantičko indeksiranje (LSI) i primjena SVD rastava na izradu Web pretraživača. Vježbe: Upoznavanje svih metoda ``na djelu'' izrađujući programe u paketima Octave ili Matlab i korištenje javno dostupnih visoko kvalitetnih programskih paketa BLAS (Basic Linear Algebra Subroutines) i LAPACK (Linear Algebra Package).

Preporučena literatura

1. G. H. Golub i C. F. Van Loan: Matrix Computations, 3rd Edition, John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996. 2. E. Anderson i drugi: LAPACK Users' Guide, 2nd Edition, SIAM, Philadelphia 1995. 3. M. W. Berry, Z. Drmač, E. R. Jessup: Matrices, Vector Spaces and Information Retrieval, SIAM Review, 41 (1999) 335-362.

Dopunska literatura

1. G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, 1996. 2. G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis: Afternotes Goes to Graduate School, SIAM, Philadelphia, 1998.

Oblici provođenja nastave

Predavanja i vježbe u standardnom obliku i na kompjuteru. Studenti će dobivati zadatke za samostalno rješavanje i za rad u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Provjera domaćih radova, seminarski rad te završni ispit.

Jezik poduke i Hrvatski, engleski u dogovoru sa studentima.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s voditeljem studija. Evaluacija od strane ureda za promicanje kvalitete.

Page 32: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

31

Naziv predmeta Medicinska fizika

Kod FEMT06

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nikola Godinović, docent

Kompetencije koje se stječu Fizikalno razumijevanje modernih dijagnostičkih metoda u medicini i biologiji.

Preduvjeti za upis Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji.

Sadržaj Osnovna načela kvantne fizike. Interakcija zračenja i tvari. Ultrazvuk u medicini. Primjena X-zračenja u dijagnostičkoj medicini, kompjuterska tomografija (CT). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). Tomografija pozitronskom emisijom (PET). Radioizotopi. Dozimetrija. Nuklearna medicina. Radioterapija. Fiziološka mjerenja. Medicinska elektronika.

Preporučena literatura

1. T.A. Delchar: Physics in Medical Diagnosis, Chapman and Hall, 1999.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 33: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

32

Naziv predmeta Modeliranje i simuliranje fizikalnih sustava

Kod FEMT07

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivica Puljak, docent Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost modeliranja i simulacije složenih fizikalnih sustava modernim matematičkim metodama

Preduvjeti za upis

Sadržaj Matematičko modeliranje fizikalnih procesa. Analitički modeli: obične i parcijalne diferencijalne jednadžbe, jednadžbe diferencija, varijacijski principi. Numerički modeli: konačne diferencije, konačni elementi, celularni automati. Opservacijski modeli: fitanje funkcija, transformacije, optimizacija i pretraživanje, neuralne mreže, genetski algoritmi. Monte Carlo simulacije: osnovni koncepti, algoritmi i primjene. Metode softverskog modeliranja. Studentski seminari.

Preporučena literatura

1. H. Gould i J. Tobocnhik: "Introduction to Computer Simulation Methods: Applications to Physical Systems", Addison-Wesley, 1996. 2. N. Gershenfeld: “The Nature of Mathematical Modeling”, Cambridge University Press 1999. 3. I. Puljak, D. Poljak: interna skripta

Dopunska literatura

1. A. Dubi: "Monte Carlo Applications in System Engineering", John Wiley & Sons, Ltd, 1999

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 34: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

33

Naziv predmeta Moderna fizika i tehnologija

Kod FEMT08

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivica Puljak, docent

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje zakona moderne fizike te njihova primjena u modernoj tehnologiji.

Preduvjeti za upis Fizika 1 i Fizika 2 ili ekvivalentni kolegiji.

Sadržaj Osnove kvantne fizike. Osnove klasične i kvantne statistike. Primjena Fermi-Diracove statistike. Bose-Einstenov kondenzati. Nanotehnologija. Spintronika. Kvantna optika. Supravodljivost. Napredne laserske tehnologije. Kvantno računanje i kvantna informacija. Nuklearne tehnologije. Primjene u modernoj tehnologiji. Moderne eksperimentalne metode: optička spektroskopija, fotodetektori, holografija, nuklearna magnetska rezonancija, tomografija.

Preporučena literatura

1. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga, Zagreb, 1997. 2. Tipler, P. A.; Llewellyn R. A.: Modern Physics, W. H. Freeman, 2002. 3. Gershenfeld, N.: The Physics of Information Technology, Cambridge University Press, 2000. 4. M. Furic: Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

1. Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer 2004. 2. Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, 2004. 3. Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information, Cambridge University Press, 2000.

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 35: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

34

Naziv predmeta Numeričke metode inženjerskog modeliranja

Kod FENT01

Vrsta Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja o numeričkim metodama inženjerskog modeliranja i mogućnostima njihove primjene u rješavanju problema opisanih diferencijalnim i integralnim jednadžbama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovna lema varijacijskog računa. Funkcionalna približenja. Bazni vektori rješenja i test funkcije. Ortogonalne baze. Waveleti. Lokalizacija baza. Metoda konačnih elemenata i tehnika konačnih elemenata. Modeliranje RLC krugova uz primjenu tehnike konačnih elemenata. Diferencijalna i integralna formulacija problema. Približno rješavanje diferencijalnih jednadžbi uz jaku formulaciju modela. Približno rješavanje diferencijalnih jednadžbi uz slabu formulaciju modela. Matrice konačnih elemenata i globalnog sustava. Izoparametrijski elementi. Numeričko integriranje integrala na konačnim elementima. Rješavanje globalnog sustava jednadžbi. Osnovne postavke metode graničnih elemenata. Približno rješavanje integralnih jednadžbi. Primjena waveleta u analizi tranzijenata.

Preporučena literatura

1. Jović, V., “Uvod u inženjersko numeričko modeliranje”, Aquarius Engineering Split, Split, 1993.

2. Brebbia, C. A. and Walker, S., "Boundary Element Techniques in Engineering”, Newnes-Butterworths, London, 1980.

3. Sakis Meliopoulos, A. P. and Chien-Hsing, L., "An Alternative Method for Transient Analysis via Wavelets", IEEE Transactions on Power Delivery, Vol. 15, No. 1, pp. 114-121, 2000.

Dopunska literatura

1. Sadiku, M. N. O., "Numerical Techniques in Electromagnetics - Second Edition", CRC Press, 2001.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 36: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

35

Naziv predmeta Teorija elektromagnetskih polja i krugova

Kod FENT02

Vrsta Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mate Kurtović, red. prof. Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja o statičkim, stacionarnim i vremenski promjenjivim elektromagnetskim poljima kao i o električnim krugovima, što je polazna osnova za stjecanje mnogih naprednih znanja u elekrotehnici.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Maxwellove jednadžbe. Granični uvjeti. Elektromagnetski bilans. Električno polje. Magnetsko polje. Permanentni magneti. Elektromagnetski valovi. Polja i valovi u sredstvu s gubicima. Valovodi. Zračenje. Numeričko modeliranje elektromagnetskih problema s otvorenim i zatvorenim granicama. Prijelaz s polja na krugove. Osnovni elementi kruga. Koncentrirani i raspodijeljeni parametri. Elektromagnetski spregnuti krugovi. Postupci za analizu krugova. Metoda čvora i tehnika konačnih elemenata. Analiza harmonijskih krugova. Tranzijentna analiza krugova. Krugovi prvog i višeg reda. Nelinearni krugovi. Prijenosni vodovi.

Preporučena literatura

1. Haznadar, Z. i Štih, Ž.: “Elektromagnetizam I i II”, Školska knjiga, Zagreb, 1997. 2. Guru, B. and Hiziroglu, H., “Electromagnetic Field Theory Fundamentals – 2nd Edition”, Cambridge University Press, Cambridge, 2004. 3. Irwin, J. D. and Nelms, R. M., “Basic Engineering Circuit Analysis – Eighth Edition”, John Wiley & Sons, 2005.

Dopunska literatura

1. Hoole, S. R. H. and Hoole, P. R. P.: “A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics”, Oxford University Press, Oxford, 1996. 2. Sadiku, M. N. O., "Numerical Techniques in Electromagnetics - Second Edition", CRC Press, 2001.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 37: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

36

Naziv predmeta Teorijska mehanika

Kod FEMT09

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Saša Krešić-Jurić, doc.

Kompetencije koje se stječu

Student stječe napredna znanja iz teorijske mehanike koja su važna u primjenama na inženjerske probleme.

Preduvjeti za upis

Sadržaj ZAKONI GIBANJA: mehanika sistema cestica, Lagrangeove jednadžbe gibanja, konzervativni i disipativni sustavi. VARIJACIONI RACUN: osnove varijacionog računa, Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadžbe gibanja, zakoni sazuvanja i simetrije, Legendreova transformacija i Hamiltonove jednadžbe gibanja, cikličke koordinate i zakoni sačuvanja, Liouvilleov teorem, Poissonove zagrade, kvantizacija. PROBLEM DVAJU TIJELA: gibanje u polju centralne sile, Keplerov problem. GIBANJE KRUTOG TIJELA: ortogonalne transformacije, Eulerovi kutovi, tenzor inercije i glavne osi tijela, Eulerove jednadžbe gibanja, gibanje slobodnog tijela. OSCILACIJE SISTEMA CESTICA: male oscilacije oko ravnotežnog položaja, frekvencije slobodnih oscilacija i normalne koordinate, slobodne oscilacije molekula. NUMERICKO RJESAVANJE JEDNADZBI GIBANJA: Eulerova metoda, Runge-Kutta metode, varijacioni integratori.

Preporučena literatura

1. H. Goldstein, Classical mechanics, 2nd ed., Addison-Wesley Publishing Company, 1980. 2. H.C. Corben and P. Stehle, Classical mechanics, 2nd ed., Dover Publications, New York, 1994.

Dopunska literatura

1. E. Hairer, C. Lubich and G. Wanner, Geometric numerical integration, Springer-Verlag, 2002.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalni rad studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 38: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

37

II semestar

Naziv predmeta Aktivni energetski filtri

Kod FENT03

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati domaćih radova i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Tomislav Kilić, docent

Kompetencije koje se stječu

Primjena najnovijih tehnologija za rješavanje problema uzrokovanih višim harmonicima u elektroenergetskim postrojenjima.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Izvori viših harmonika u elektroenergetskom sustavu. Problemi u elektroenergetskom sustavu kao posljedica harmoničnog izobličenja. Pasivni LC filtri i njihovi nedostaci. Načelo rada aktivnog energetskog filtra. Načini određivanja referentne struje i tehnike upravljanja aktivnim filtrima. Sklopovi energetske elektronike u aktivnim filtrima. Korekcija harmoničkog izobličenja u vremenskom i frekvencijskom području. Paralelni i serijski aktivni filtri. Aktivni energetski filtar kao element FACTS regulatora.

Preporučena literatura

1. M. Erlicki, A. Emanuel-Eigeles: New aspects of power factor improvement: theoretical basis, IEEE Trans. on Ind. and Gen. Appl., Vol. IGA-4(4), July/Aug. 1968. 2. H. Akagi: New Trends in Active Filters for Power Conditioning, IEEE Trans. Ind. Appl. Vol. 32, No.6, pp. 1312-1322, Nov./Dec. 1996.

Dopunska literatura

1. H. Akagi, Y. Kanazawa, A. Nabae: Instantaneous Reactive Power Compensators Comprising Switching Devices without Energy Storage Components, IEEE Trans. Ind. Appl., Vol. IA 20, No. 3, pp. 625-630, May/June 1984. 2. K.B. Bose, Power Electronics and Variable Frequency Drivers, IEEE Press, New York 1997.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Laboratorijske vježbe.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Domaći radovi, seminarski radovi.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 39: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

38

Naziv predmeta Antene – primjena u komunikacijama i EMC

Kod FELT01

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar: 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc.Vesna Roje, red. prof

Kompetencije koje se stječu

Nadogradnjom stečenih temeljnih znanja iz područja antena i propagacije studenti se osposobljavaju za razumijevanje postojećih i razvoj novih antena u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji i posebno osiguranju zahtjeva elektromagnetske kompatibilnosti. Na taj način bit će osposobljeni za rješavanje probleme u mnogobrojnim danas vrlo aktualnim primjenama bežičnih komunikacija.

Preduvjeti za upis Komunikacijske i informacijske tehnologije.

Sadržaj Modeliranje zračenja i raspršenja; Metode rješavanja diferencijalnih i integralnih jednadžbi; Rješavanje integralne jednadžbe metodom momenta i metodom konačnih elemenata; Žičane antene (ravne i proizvoljnog oblika); Modificirana Greenova funkcija za konačno vodljive antene; Cilindrični raspršivač; Rješavanje u frekvencijskoj i vremenskoj domeni; Antene za posebne namjene; Antene za frekvencijsko područje od 1MHz do 1GHz; UHF i mikrovalne antene (iznad 0,3 GHz); Antene i teorija signala; Baždarenje antena; Mjerenja.

Preporučena literatura

1. T.Macnamara: Handbook of Antennas for EMC, Artech House 1995 2. E. Yamashita, editor: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problem, Vol.2, The Institute of Electronics, Information and Communications Engineering (IEICE) 1996 3. S. Drobowitch, A. Papiernik i dr.: Modern Antennas, Chapman & Hall, 1998

Dopunska literatura

1. A.F.Peterson, S.L.Ray, R.Mittra: Computational Methods for Electromagnetics, IEEE press 1998

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne i laboratorijske vježbe. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (testovi postignuća i ocjenjivanje individualnog rada) Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave Pravovremena evaluacija uspješnosti nastave i polaganja ispita od strane uprave fakulteta.

Page 40: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

39

Naziv predmeta Arhitektonska akustika

Kod FELT02

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivo Mateljan. izv.prof.

Kompetencije koje se stječu

Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: objasni fizikalne karakteristike širenja zvuka u prostoriji i zidovima prostorije. objasni psihoakustičko djelovanje slušnog sustava čovjeka, temeljne psihoakustičke veličine (razinu tlaka, fon i son) te napredne metode za ocjenu razumljivosti i akustičkog kvaliteta prostorije izvrši mjerenja temeljnih karakteristika prostorije: impulsni odziv opadanje energije, IIAC, vrijeme odjeka, procjena razumljivosti, razinu buke. izvrši mjerenja razine buke i indeksa izolacije od buke. izvrši projektiranje zvučnog sustava i akustičko uređenje interijera prostorije.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Teorija zvučnog polja. Karakteristike širenja zvuka u malim i velikim prostorijama. Geometrijska akustika. Vrijeme odjeka. Fiziološke i psihološke karakteristike slušnog sustava čovjeka. Buka. Izolacija od buke. Izolacija od vibracija. Korelacija između subjektivnih i objektivnih akustičkih karakteristika prostorije. Razumljivost govora u prostoriji. Elektroakustička mjerenja: akustički parametri prostorije, razina buke i izolacija od buke. Ozvučenje prostorije. CAD u arhitektonskoj akustici.

Preporučena literatura

1. Ivo Mateljan: Elektroakustika, skripta, FESB, 2002. 2. Jelaković: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika, Školska knjiga Zagreb 1962.

Dopunska literatura

1. Beranek: Acoustics, McGraw Hill, New York 1970. 2. Program Arta – uputsvo za upotrebu, FESB, 2005

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Samostalni projekt.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija projekta

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 41: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

40

Naziv predmeta Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu Kod FENT04

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Elis Sutlović, docent

Kompetencije koje se stječu

U elektroenergetskom sustavu (EES) postoji ogroman broj podataka koji stalno raste i koji se koristi u različite svrhe. Istodobno raste potreba za racionalnim organiziranjem i korištenjem tih podataka. Radi složene strukture EES-a nužna je primjena modernih informacijskih tehnologija. Studenti stječu osnovna znanja o različitim skupinama podataka u EES-u, različitim obradama tih podataka, njihovoj strukturi i organizaciji. Također stječu osnovna znanja o konceptualnom i logičkom modeliranju vlastitih podataka. Studenti se osposobljavaju su za kompletan proces projektiranja i izrade jednostavnih baza podataka. Prikazuju se različiti primjeri modeliranja podataka u elektroenergetskom sustavu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Identifikacija različitih skupina podataka u elektroenergetskom sustavu. On-line i off-line funkcije u EES-u. Tehnički informacijski sustav. Osnove tehnike baza podataka. Sustavi za upravljanje bazom podataka. Modeliranje podataka. Model podataka entiteti-veze. Relacijski model podataka. Objektni model podataka. Normalne forme. Izrada baze podataka. Primjeri baza podataka u elektroenergetici.

Preporučena literatura

1. Varga, M.: Baze podataka konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP Biblioteka Informacijsko društvo, Zagreb, 1994.

2. A. Silberschatz, H. F. Korth, S. Sudarshan: Database System Concepts, McGraw-Hill, 2002

Dopunska literatura

1. Strahonja, Varga, Pavić: Projektiranje informacijskih sustava, Zavod za informatički djelatnost, Zagreb 1992.

2. EPRI Control Center Application Program Interface, Common Information Model Specification, Draft Revision 004, 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Seminari. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi,...) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 42: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

41

Naziv predmeta Biomehanički robotski sustavi

Kod FELT03

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 45 sati izrada seminara: 1,5 ECTS 60 sati samostalnog učenja: 2 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mojmil Cecić, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje naprednog znanja iz matematičkog modeliranja, analize i projektiranje biomehaničkih robotskih sustava

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnove robotike, Kinematika robota, Dinamika robota, Pogoni, Senzori, Biomehanički mobilni roboti, Dvonožno, četveronožno i šesteronožno hodanje, Pasivni dvonožni hod, Usporedba kotač-hod, Statička stabilnost pri višenožnom hodanju, Potporni poligoni, Stupnjevi slobode kretanja, Energetska učinkovitost nožne lokomocije, Elastičnost.

Preporučena literatura

1. S. B. Niku, Introduction to Robotics, Prentice Hall, New Jersey, 2001. 2. A. Kralj, T. Bajd, Robotika, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, 2000.

Dopunska literatura

1. T. Bajd, Osnove robotike, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, 2001. 2. T. Šurina, Industrijska robotika, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 43: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

42

Naziv predmeta Brodski elektromagnetizam

Kod FELT04

Vrsta Predavanja / vježbe / seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati izrada seminarskog rada: 2.5 ECTS 30 sati učenja i samostalnog rada: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Antonio Šarolić, docent

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje broda kao složene elektromagnetske okoline. Osposobljavanje za rješavanje pojedinačnih problema elektromagnetske kompatibilnosti na brodu. Osposobljavanje za uvođenje načela EMC pri projektiranju i izvedbi uređaja i sustava na brodu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Brod kao elektromagnetski sustav. Kategorizacija brodova i pripadne električne opreme. Značajke brodske radiokomunikacijske i navigacijske opreme. Značajke ostale električne opreme broda. Brodske antene i antenski sustavi. Elektromagnetski aspekt brodskih električnih uređaja - brodska elektromagnetska okolina. Smještaj opreme na brodu. Promjena značajki brodskih antena uslijed međudjelovanja na nadgrađu broda. Elektromagnetsko modeliranje broda. Elektromagnetsko modeliranje brodskih antena. Problemi elektromagnetske kompatibilnosti na brodu. Problem elektromagnetskog zračenja na brodu i njegovog utjecaja na ljude, zapaljive tvari i eksplozivne naprave.

Preporučena literatura

1. Law, Preston E. Jr, Shipboard Electromagnetics, Artech House, Boston, 1987. 2. Law, Preston E. Jr, Shipboard Antennas, Artech House, Boston, 1986. 3. Šarolić, Antonio, Elektromagnetska kompatibilnost na brodu, interna skripta

Dopunska literatura

1. Šarolić, Antonio, Elektromagnetska kompatibilnost brodskih RF uređaja, (disertacija), FER, 2000.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, auditorne vježbe, računalne laboratorijske vježbe, seminari, konzultacije

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 44: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

43

Naziv predmeta Dinamika električnih strojeva

Kod FENT05

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Martin Jadrić, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stječe se sposobnost za proračun i analizu dinamičkih karakteristika električnih strojeva u različitim pogonskim stanjima.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Matematički modeli osnovnih vrsta električnih strojeva: istosmjernih, asinkronih (kolutnih i kaveznih s potiskivanjem struje u rotoru), sinkronih, motora s permanentnim magnetima. Simulacija i analiza dinamičkih karakteristika istosmjernih strojeva. Analiza prijelaznih pojava u asinkronim i sinkronim strojevima uz konstantnu brzinu vrtnje, analitička rješenja, vremenske konstante. Simulacija asinkronih i sinkronih strojeva: različiti režimi rada, zasićenje u željezu, pojednostavljeni matematički modeli. Analiza nelinearnih dinamičkih stanja kod izmjeničnih strojeva. Električni stroj kao linearizirani dinamički sustav: vlastite vrijednosti, prijenosne funkcije, stabilnost, pojednostavljena analitička rješenja.

Preporučena literatura

1. Jadrić, M.; Frančić, B.: Dinamika električnih strojeva, Graphis, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

1. Krause, P.C.: Analysis of Electric Machinery, McGraw-Hill, New York, 1986.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, seminari.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski radovi Ispit: prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 45: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

44

Naziv predmeta Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici

Kod FENT06

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Rino Lucić, doc.

Kompetencije koje se stječu

Znanja o izvorima, načinu prijenosa i učinu elektromagnetskih smetnji na električne i elektroničke uređaje.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod u elektromagnetsku kompatibilnost. Izvori i utjecaj elektromagnetske interferencije na okolinu. Smetnje u stacionarnom pogonu i njihovo suzbijanje. Kvaliteta napona i struje. Elektrostatsko izbijanje, elektromagnetski tranzijenti i njihovo suzbijanje. Uzemljivanje, oklapanje i električno povezivanje. Zaštita elektroinstalacija, trošila i telekomunikacijskih instalacija, praktični primjeri. Koncept zaštitnih zona. Zaštita sekundarnih krugova. Modeliranje elektromagnetskih tranzijenata i smetnji korištenjem MATLAB-a (Simulink), ATP-EMTP i tehnike konačnih elemenata.

Preporučena literatura

1. V. Prasad Kodali: Engineering Electromagnetic Compatibility, IEEE Presss, 1996. 2. P. Hasse: Overvoltage Protection of Low Voltage Systems, P.Peregrinus, London, 1992.

Dopunska literatura

1. C. R. Paul, Introduction to Electromagnetic Compatibility, John Wiley & Sons, New York, 1992. 2. Dommel, H., “Electromagnetics Transients Program (EMTP Theory Book)”, BPA. Ore., USA, 1986.

Oblici provođenja nastave

predavanja, vježbe

Način provjere znanja i polaganja ispita

pismeni rad, usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

anketa studenata

Page 46: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

45

Naziv predmeta Energetska elektronika i izmjenični pogoni

Kod FENT07

Vrsta Predavanja/ Seminar/Vježbe/ Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar/2 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1,5 ECTS 30 sati za seminarski rad: 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja: 2,5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dinko Vukadinović, doc.

Kompetencije koje se stječu

Napredna znanja iz područja energetske elektronike i sustava upravljanja izmjeničnim pogonima.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij iz područja elektrotehnike.

Sadržaj Zadaci energetske elektronike, područja primjene. Komponente energetske elektronike. Poluvodički energetski pretvarači za izmjenične pogone. Izmjenični električni strojevi kao objekti regulacije u reguliranim elektromotornim pogonima: asinkroni i sinkroni strojevi. Pulsno-širinska modulacija (PWM) za upravljanje pretvaračima frekvencije. Ispravljači sa strujnim i naponskim međukrugom. Vektorsko upravljanje asinkronim motorom; direktno i indirektno vektorsko upravljanje. Vektorsko upravljanje asinkronim motorom bez mjernog člana brzine vrtnje. Elementi umjetne inteligencije u regulacijskim sustavima. Primjena MATLAB-a u simulaciji sklopova energetske elektronike, izmjeničnih strojeva i njihovih sustava upravljanja. Računala i digitalni signal procesori u sustavima upravljanja izmjeničnim strojevima i sklopovima energetske elektronike.

Preporučena literatura

• Bose, B.K.: Modern Power Electronics and AC Drives, Prentice Hall, 2002.

• Rashid, M. H.: Power Electronics Handbook, Academic Press, 2001.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave Predavanja / Vježbe / Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 47: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

46

Naziv predmeta Inteligentna instrumentacija Kod FELT05

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Laboratorijske vježbe / Praktični rad Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Znanje projektiranja i uporabe integriranih mjernih sustava. Razvoj programske potpore niske razine. Prepoznavanje problema digitalne obradbe signala i njegovo razvrstavanje. Poznavanje frekvencijske i vremensko-frekvencijske transformacije za analizu signala. Znanje selekcije i sposobnost uporabe različitih optimalnih alata programske potpore.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Mjerni signali. Projekt inteligentnog instrumenta. Arhitektura i organizacija CPU. Mikroračunalo. Integrirani sustavi. Memorija. Programiranje mikroračunala. Temeljna ustrojstva veza računala i vanjskog svijeta. Paralelni prijenos podataka. Direktan pristup memoriji (DMA). Paralelni komunikacijski standardi. Serijski prijenos podataka. Serijski komunikacijski standardi. Okružje mikroračunala. A/D i D/A konvertori. Pogreške konverzije signala. Brojački i vremenski sklopovi. AMUX. DAS integrirani moduli. Zaštita signala. Mjerno osjetilo i mjerni pretvornik. Višeprocesorski sustavi. Frekvencijska slika signala. Preuzimanje digitalnih mjernih podataka. Jakostna q i vremenska T kvantiziranost signala. Prekrivanje i filtriranje. Rekonstrukcija signala. Matematički zapis diskretnog signala. Temelji analize signala u frekvencijskom području. Algoritmi analize spektra signala. Prozori i spektri. Praktični aspekti DFT/FFT analize. Korelacija i spektralna analiza. Vremensko frekvencijska analiza. Temelji analize nestacionarnog signala pomoću valića. DWT. Dekompozicija signala. Valićni paketi. Prilagodbena valićna analiza.

Preporučena literatura

1. Derenzo, S.E.: INTERFACING: A Laboratory Approach Using the Microcomputer for Instrumentation, Data Analysis, and Control, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey (1990); 2. Candy, J.M.: Signal Processing: the Modern Approach, McGraw-Hill Book Company, New York 1988; 3. Daubechies, I.: Ten lectures on wavelets, Society for Industrial and Applied Mathematics, Philadelphia, PE (USA), 1992;

Dopunska literatura 1. M.V. Wickerhauser, Adapted Wavelet Analysis from Theory to Software, IEEE Press, USA 1994; 2. Oppenheim, A.V., Schafer, R.W.: Discrete-time Signal Processing, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey 1989; 3. Barney : INTELLIGENT INSTRUMENTATION, Prentice Hall Int.Ltd., New York (1988);

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini

Page 48: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

47

Naziv predmeta Inteligentni sustavi

Kod FELT06

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati izrada seminarskog rada: 2.5 ECTS 30 sati učenja i samostalnog rada: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc.Darko Stipaničev, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Cilj je kolegija daljnje produbljivanje znanja iz područja tehničke inteligencije s naglaskom na projektiranje inteligentnih sustava koji djeluju o određenom okružju, na način da osjetilnim ulazima opažaju promjene u njemu te aktuatorima povratno djeluju na okružje. Primjeri su inteligentni proizvodni sustavi, inteligentna vozila, inteligentne zgrade, inteligentne prometnice.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje osnova umjetne inteligencije i računske inteligencije, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika

Sadržaj Inteligencija u prirodnim i tehničkim sustavima. Matematičke osnove i formalni modeli inteligentnih sustava. Semiotički okvir arhitekture inteligentnih sustava. Znanje i sustavi temeljeni na znanju. Inženjerstvo znanja, strukturno inženjerstvo znanja i CommonKADS. Baze znanja: sintaksa i semantika. Produkcijski sustavi. Pravila i činjenice. Postupci zaključivanja. Zaključivanje u prisustvu nesigurnosti, neizrazita logika. Referentne arhitekture inteligentnih sustava. Komponente referentnih arhitektura (osjetila, obrada osjetilnih podataka, aktuatori, interni modeli svijeta, procjena vrijednosti, generiranje ponašanja). Slojevite arhitekture generirane ponašanjem. Multirezolucijske arhitekture. Arhitekture temeljene na agentima. Motivacije, ciljevi i procjena vrijednosti. Obrada osjetilnih informacija. Višeosjetilne strukture. Proračunom generirano ponašanje. Planiranje i izvršavanje planiranog ponašanja (PLANNER i EXECUTOR). Učenje i strojno učenje: nadzirano i nenadzirano učenje, učenje na temelju promatranja, statističke metode učenja. Neuralne mreže. Primjeri inteligentnih sustava: inteligentni proizvodni sustav (ISAM), inteligentna vozila, inteligentna zgrada, inteligentna prometnica.

Preporučena literatura

1. A.M.Meystel, J.S.Albus, Intelligent Systems: Arhitecture, Design and Control, Wiley-Interscience, 2001. 2. S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence:A Modern Approach, Prent. Hall, 2nd Ed. 02.

Dopunska literatura

1. AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2. CommonKADS (www.commonkads.uva.nl )

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad je idejni projekt inteligentnog sustava.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspj. izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 49: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

48

Naziv predmeta Integritet i pouzdanost tehničkih sustava

Kod FEST01

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 45 sati izrada seminarskog rada: 1.5 ECTS 60 sati učenja i samostalnog rada: 2 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Jani Barle, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost provjere i projektiranja integriteta tehničkih sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Vrste i uzroci narušavanja integriteta tehničkih sustava. Kvar i oštećenje. Čvrstoća. Stupanj sigurnosti i dopušteno naprezanje. Puzanje i dugotrajna statička čvrstoća. Dinamička čvrstoća. Dinamička čvrstoća i vijek trajanja pri nestacionarnim, slučajnim opterećenjima. Integritet pri povišenim temperaturama. Korozija. Vrste i uzroci korozije. Utjecaj korozije na čvrstoću i trajnost. Stres korozija. Tarna korozija. Oštećenje od vibracija. Oštećenja od zvučnih vibracija. Slučajni kvarovi. Pouzdanost i indeks pouzdanosti. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfuguracije, redudancija. Opis sustava preko stanja. Markovljevi modeli. Pogodnost održavanja. Gotovost. Modeliranje sistema pouzdanosti. Blok dijagrami pouzdanosti. Metode prognoziranja pouzdanosti. Metoda «Monte Karlo», metoda granica. Procjena karakteristika pouzdanosti: Neposredna i Bayesova procjena. Efekti načina kvarova i kritična analiza. Analiza stabla kvarova. Pouzdanost u fazi projektiranja. Optimiranje pouzdanosti.

Preporučena literatura

1. Haibach, E. :"Betriebfestigkeit", VDI Verlag, Dusseldorf 1989. 2. Fisher. F. E. :”Probability applications in Mechanical design”, Marcel Dekker Inc., New York, Basel, 2000. 3. Leitch, Roger D.: “Reliability Analysis for Engineers” Oxford Univ. Press, 1995. 4. Way Kuo et al. :»Optimal reliability design», Cambridge Univ. Press, 2001.

Dopunska literatura

1. Dhillon, B. S.:”Design reliability” CRC press, 2002. 2. Williams, J. A. :”Engineering tribology”, Oxford Univ. Press, Oxford, New York, Tokyo, 2001. 3. Časopisi: «Fatigue & Fracture of Eng. Mat. & Struct.», Blackwell Science, «Int. J. of Fatigue», Elsevier. i «Reliability Eng. & System Saftey», Elsevier.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Izrada seminarskog rada.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi) Ispit: usmeni, nakon uspješne prezentacije seminarskog rada.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 50: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

49

Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala

Kod FEVT02

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Andrina Granić, izv.prof.

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje znanja o važnosti dobro oblikovanog korisničkog sučelja, te njegovog utjecaja na ostvarivanje djelotvorne čovjekove interakcije s računalnim sustavom.

Preduvjeti za upis Sadržaj Interakcija čovjeka i računala: definicija područja i osnovnih pojmova. Korisniku

usmjeren postupak razvoja: "on-site", Web-orijentirana korisnička sučelja. Razumijevanje korisnika i njihovih zadataka. Principi i smjernice oblikovanja. Vrednovanje upotrebljivosti korisničkih sučelja. Tehnike za izradu prototipova. Grafička korisnička sučelja: prozorski sustavi, ikone. Inteligentna korisnička sučelja i prilagodba korisniku. Posebna korisnička sučelja.

Preporučena literatura

1. B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 2005. 2. J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, MA, 1993. 3. A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura

1. D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.

2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.

Oblici provođenja nastave

Stečena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnika.

Način provjere znanja i polaganja ispita

usmeni i pismeni/praktični ispit

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete i

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja

Page 51: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

50

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja

Kod FENT08

Vrsta Predavanja / Praktični rad Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati praktičnog rada i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ozren Bego, docent

Kompetencije koje se stječu

Analiza i sinteza adaptivnih i robusnih sustava vođenja.

Preduvjeti za upis Odslušani i položeni predmeti kontinuirane i diskretne analize i sinteze sustava upravljanja kroz diplomski studij.

Sadržaj Osnove adaptivnih sustava vođenja. Adaptivni sustavi s referentnim modelom, samoudesivi regulatori. Identifikacija parametara procesa u stvarnom vremenu. Projektiranje adaptivnih regulatora. Robusni sustavi vođenja. Projektiranje robusnih regulatora.

Preporučena literatura

1. K. J. Astrom, B. Wittenmark: Adaptive Control, Addison Wesley, 1995. 2. R. Isermann: Digital Control Systems, Springer-Verlag, 1989. 3. S. Skogestad, I. Postlethwaite: Multivariable Feedback Control, John Wiley & Sons, 1996

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 52: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

51

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja

Kod FENT09

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivan Medić, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Usvajanje naprednih znanja o metodama izračuna struja kratkih spojeva, utjecaja tih struja na razvoj i izbor glavne elektroopreme v.n. postrojenja te metodama i sredstvima ograničenja iznosa tih struja. Stjecanje dopunskih teorijskih i praktičnih znanja iz problematike izbora načina tretiranja (tj. uzemljenja) neutralne točke sustava.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz predmeta diplomskog studija: Rasklopna postrojenja i trafo-stanice.

Sadržaj Izračunavanje struja kratkih spojeva u trofaznom sustavu i njihovih karakterističnih vrijednosti. Utjecaj pasivnih i aktivnih trošila na veličinu struje kratkog spoja. Kritični uvjeti za provjeru v.n. opreme u v.n. postrojenju. Razine struja kratkog spoja u mrežama različitih nazivnih napona. Strujni parametri primarne elektroopreme i dinamika njihove promjene. Metode i sredstva ograničenja veličine struje kratkog spoja. Uzemljenje postrojenja. Veličine struja i napona za vrijeme jednopolnog kvara za različite načine uzemljenja neutralne točke i njihov utjecaj na tehno-ekonomska rješenja u postrojenjima (zaštitu, signalizaciju i automatiku). Kriteriji za izbor načina uzemljenja neutralne točke.

Preporučena literatura

1. Požar, H.: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990. 2. Nahman, J.: Uzemljenja neutralne točke distributivnih mreža, Naučna knjiga, Beograd, 1980.

Dopunska literatura

1. Anderson, P.M.: Analysis of Faulted Power Systems, 1983.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 53: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

52

Naziv predmeta Kodiranje i prepoznavanje govora

Kod FELT07

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Hrvoje Dujmić, docent

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja o govornom signalu i tehnikama koje se koriste u obradi govornog signala. To uključuje sažimanje govora, sintezu govora, prepoznavanje govora i verifikaciju govornika.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Model generiranja govora (Ljudski vokalni trak. fonetika, lingvistika, svojstva valnog oblika govornog signala, parametri muškog/ženskog/dječjeg govora.) model percepcije govora (Ljudsko uho. Psihoakustika. Frekvencijska analiza i pitch period. Vremensko i frekvencijsko maskiranje.) Prepoznavanje govora (Dynamic-Time-Warping (DTW), Skriveni markovljevi modeli (HMM), Modeliranje jezika) Kodiranje i sažimanje govora (Linear Prediction of Speech (LPC) algoritam, Code Excited Linear Prediction (CELP) algoritam). Evaluacija performansi (Računanje subjektivne kvalitete kodiranog govora.) Govorne aplikacije (Sinteza govora, Verifikacija govornika, Prepoznavanje govora, Obrada govora za osobe s oštećenim sluhom) Standardi za kodiranje govora.

Preporučena literatura

1. T. F. Quatieri: Discrete-Time Speech Signal Processing, Prentice Hall, 2001 2. J. R. Deller, J.H.L. Hansen, and J. Proakis, Discrete-Time Processing of Speech Signals, IEEE Press (2nd Edition, 2000)

Dopunska literatura

1. Ted Painter, Andreas Spanias: Perceptual Coding of Digital Audio, Proceedings of IEEE, Vol. 88, No. 4, April 2000. 2. IEEE Transaction on Multimedia 3. IEEE Multimedia Magazine

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji). Seminar.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda.

Page 54: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

53

Naziv predmeta Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prespajanjem paketa

Kod FRLT08

Vrsta Predavanja / Seminari Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Julije Ožegović, izv. prof

Kompetencije koje se stječu

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja modeliranja računalnih mreža i osposobljava kandidata za znanstvena istraživanja na području razvoja algoritama upravljanja prometom na mrežama s prospajanjem paketa.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Mreže s prospajanjem paketa. Paketne mreže: Internet, X.25, ATM. Radna točka mreže. Modeliranje odziva mreže. Sustavi s posluživanjem. G/G/1 sustav. Kriteriji izbora radne točke. Kakvoća usluge. Iskorištenje mreže. Zagušenje. Vrste zagušenja: trajno, periodičko, privremeno i trenutno. Kontrola zagušenja: izbjegavanje i otklanjanje zagušenja. Postupci otklanjanja zagušenja. Postupci izbjegavanja zagušenja. Zadaci kontrole toka u izbjegavanju zagušenja. Kontrola toka kao mehanizam protokola. Prozorska kontrola toka. Kontrola toka reguliranjem brzine predaje. Kombinirana kontrola toka. Implicitni i eksplicitni mehanizmi otkrivanja i dojave zagušenja. Algoritmi predajnika. Algoritmi prijemnika. Pravednost. Mehanizmi kontrole toka suvremenih protokola: TCP Interneta, ABR ATM-a. Eksperimentalni mehanizmi kontrole toka: TCP-Vegas, WTFC. Laboratorij: Modeliranje i ispitivanje svojstava algoritama kontrole toka na simulatoru mreža s prospajanjem paketa.

Preporučena literatura

1. Akimaru, Harvo, Konosuke Kawashima: "Teletraffic, Theory and applications", 2nd edition, Springer-Verlag, Berlin 1999. 2. Handel, Rainer, Manfred N. Huber, Stefan Schroder: "ATM Networks, Concepts, Protocols, Applications", Addison-Wesley Publishing Company Inc, Reading 1995. 3. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992. Stevens, Richard W: "TCP/IP Illustrated Volume 1: The Protocols", Addison-Wesley Publishing Company Inc, Reading 1994.

Dopunska lit. 1. Tanenbaum, Andrew S: "Computer Networks", 4th edition, Prentice-Hall International Inc, Englewood Cliffs, 2003. 2. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Izrada seminarskih radova. Simulacijsko modeliranje. Konzultacije.

Način provjere znanja

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: seminarski radovi, test znanja. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

Page 55: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

54

Naziv predmeta Kriptografija

Kod FEMT10

Vrsta Predavanja / Seminari Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Borka Jadrijević, docent

Kompetencije koje se stječu

Usvajanje osnovnih ideja, tehnika i algoritma koji se koriste se u primjeni kriptografije. Kolegij služi kao priprema za mogući samostalni rad na području kriptografije.

Preduvjeti za upis Temeljna matematička znanja s diplomskog studija, temeljna znanja iz teorije brojeva

Sadržaj Klasična kriptografija. Osnovni pojmovi. Cezarova, Vigenèreova, Playfairova i Hillova šifra. Statističke metode u kriptoanalizi. Jednokratna bilježnica I transpozicijske šifre. Moderni blokovni simetrični kriptosustavi. Data Encryption Standard (DES). Kriptoanaliza DES-a. Advanced Encryption Standard (AES). Kriptografija javnog ključa. Ideja javnog ključa. Razmjena ključeva, digitalni potpis. RSA kriptosustav. Ostali kriptosustavi s javnim ključem. Testovi prostosti i metode faktorizacije. Pseudoprosti brojevi. Soloway-Strassenov i Miller-Rabinov test prostosti. Faktorske baze. Faktorizacija metodom verižnog razlomka. Metoda kvadratnog sita.

Preporučena literatura

1. D. R. Stinson: Cryptography. Theory and Practice, CRC Press, Boca Raton, 2002. (second edition). 2. N. Koblitz: A Course in Number Theory and Cryptography, Springer-Verlag, New York, 1994.

Dopunska literatura

1. J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press, Boca Raton, 1996.

Oblici provođenja nastave predavanja, konzultacije, domaći radovi, seminarski radovi

Način provjere znanja i polaganja ispita

usmeni ispit, domaći radovi, seminarski radovi

Jezik poduke hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

anketiranje studenata, rezultati ispita.

Page 56: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

55

Naziv predmeta Matematičko modeliranje elektrodistributivnog sistema

Kod FENT10

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1. Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Matislav Majstrović, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za znanstveni pristup rješavanju naponskih prilika i tokova snaga u elektrodistributivnim sistemima sa i bez distribuirane proizvodnje električne energije.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Elektrodistributivni sistem. Osnovne teorije matematičkog modeliranja elektrodistributivnog sistema. Karakteristike opterećenja. Opterećenje individualnog potrošača. Opterećenje. Potrošnja. Maksimalno opterećenje. Prosječno opterećenje. Faktor opterećenja. Opterećenje distributivnih transformatora. Diverzificirani potrošači s pripadnim opterećenjima. Maksimalno opterećenje diverzificiranih potrošača. Krivulja opterećenja. Krivulja trajanja. Opterećenje napojnog voda. Modeliranje distributivnog voda. Točna i približna shema voda. Modeliranje transformatora. Trofazni transformatori. Jednofazni transformatori. Modeliranje opterećenja. Točne i približne metode proračuna napona priključnih mjesta i tokova snaga elementa mreže. Linearna mreža. Nelinearna mreža. Simetrično opterećenje. Nesimetrično opterećenje. Distribuirana proizvodnja električne energije.

Preporučena literatura

1. Gonnen, T.: Electric Power Distribution System Engineering, Mc Graw-Hill Book Company, New York, 1976. 2. Lakervi, E.; Holmes, E.J.: Electricity distribution network design, Peter Pereginns, London, 1989. 3. Kersting, W. H.: Distribution System Modelling and Analysis, CRC Press, London, 2002,

Dopunska literatura

1. Willis, H. L.: Spatial Electric Load Forecasting, Marcel Dekker, New York, 2002, ISBN: 0-8247-0840-7 2. Jenkins, N.; Allan, R.; Crossley, P.; Kirschen, D.; Strbac, G.: Embedded Generation, IEE, London, 2000

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja Ispit: usmeni

Jezik poduke Hrvatski/ Engleski

Način praćenja kvalitete i

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 57: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

56

Naziv predmeta Matrični račun na višeprocesorskim računalima

Kod FEMT11

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 30 sati seminarski rad: 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja: 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Detaljno poznavanje rada višeprocesorskih računala te klaster i grid tehnologije. Vještina rješavanja zahtjevnih problema korištenjem metoda numeričke linearne algebre na višeprocesorskim računalima. Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih programa. Primjena na inženjerske probleme i ekstrakciju znanja.

Preduvjeti za upis Matrični račun, osnove programiranja, osnove višeprocesorskog računanja.

Sadržaj Koncepti višeprocesorskih računala i njihova primjena. Sustavi za upravljanje klasterima računala i sustavi za korištenje grid računala. Paralelne implementacije matričnih algoritama: Gaussova eliminacija, QR rastav, metoda najmanjih kvadrata, metode za rješavanje problema vlastitih i singularnih vrijednosti. Iterativne metode za velike probleme s malom ispunom. Upotreba gotovih paketa MPI (Message Passing Interface) i ScaLAPACK (Scalable Linear Algebra Package).

Preporučena literatura

1. L. S. Blackford i ostali. SCALAPACK Users' Guide, SIAM, Philadelphia, 1997. 2. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University of San Francisco, 1998. 3. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996.

Dopunska literatura

1. Višeprocesorsko računanje, skripta, FESB Split, u izradi. 2. J. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS: A Set of Parallel Block Basic Linear Algebra Subprograms. ORNL/TM-12468, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994. 3. J. J. Dongarra i R. C. Whaley. A User's Guide to the BLACS v1.0. LAPACK Working Note 94, 1995.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad na višeprocesorskom računalu. Izrada projekta – programa. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, seminarski radovi). Ispit: pismeni, usmeni i prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku, engleski je moguć uz dogovor sa studentima.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s voditeljem studija. Evaluacija od strane ureda za promicanje kvalitete.

Page 58: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

57

Naziv predmeta Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela

Kod FELT09

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Metode procjene štetnosti elektromagnetskog zračenja

Preduvjeti za upis

Sadržaj Temeljni mehanizmi interakcije elektromagnetskog zračenja i ljudskog organizama. Toplinski i netoplinski učinci. Podjela međudjelovanja po frekvencijskom području. Teorijska i eksperimentalna dozimetrija. Matematički modeli ljudskog tijela s obzirom na frekvencijsko područje elektromagnetskog vala. Primjena i klasifikacija numeričkih metoda. Utjecaj zračenja energetskih vodova, trafostanica, antena baznih stanica i mobilnih telefona na čovjeka. Utjecaj elektromagnetskih pulseva na čovjeka. Zaštita ljudi od elektromagnetskog zračenja.

Preporučena literatura

1. D. Poljak: Human Exposure to Electromagnetic Fields, WIT Press, Southampton-Boston 2003. 2. R.W.Y. Habash: Electromagntic Fields and Radiation, Marcel Dekker, 2002. 3. D.Poljak: Exposure of Humans to Electromagnetic Radiation, SoftCOM Library 2002.

Dopunska literatura

1. Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C.: Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, , seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 59: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

58

Naziv predmeta Metode prognoziranja Kod FELT10 Vrsta Predavanja / Vježbe

Izborni Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS 15 sati vježbi: 0.5 ECTS 60 sati izrada programa: 2 ECTS 45 sati samostalnog učenja 1.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof

Kompetencije koje se stječu

Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Razumijevanje uloge i značenja prognoziranja, Poznavanje temeljnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda prognoziranja, Razumijevanje uloge prognoziranja u procesima upravljanja, planiranja i odlučivanja, Razumijevanje modela namijenjenih analizi opravdanosti uvođenja novih tehnologija, analize tržišta, analize dobiti i rizika.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu diplomskim studijem koji uključuje teoriju informacija, signala i sustava.

Sadržaj Prognoziranje, teorija informacije i pragmatički aspekti. Uloga prognoziranja u planiranju i odlučivanju. Prognoziranje u tehnici i društveno-gospodarskom području. Tehnološko i kvantitativno prognoziranje. Subjektivne metode. Ekonometrijski modeli. Regresijski modeli. Jednovarijabilni i viševarijabilni modeli. Metode promjenjivog prosjeka i eksponencijalnog poravnanja. Modeli u prostoru stanja (Kalmanov filtar). Stohastički ARIMA modeli i modeli prijenosne funkcije. MIMO stohastički modeli. Modeli intervencija. Dekompozicija vremenskih nizova. Bayesovi modeli prognoziranja, kombiniranje prognoza. ML, MAP i MS odlučivanje. Ekspertni sustavi za prognoziranje. Primjena u obradi signala (LPC, H.261, JPEG, MPEG) i kod redundantnog kodiranja. Modeliranje prometa u žičnim i bežičnim mrežama i primjena na upravljanje resursima mreže. Primjena metoda prognoziranja u procesima upravljanja i odlučivanja. Metode prognoziranja razvitka novih tehnologija, analiza tržišta, scenariji, analiza dobit/rizik.

Preporučena literatura

1. G.E.P.Box, G.H.Jenkins, Time series analysis, forecasting and control, Holden Day, 1976. 1. S.Markidakis, S.C.Wheelwrigt, Forecasting methods and applications, John Wiley & Sons. Inc., 1978.

2. Zbornici radova sa znanstvenih konferencija, web baze podataka (članci u zadnjih nekoliko godina)

Dopunska literatura 2. A. L. Porter et al. «Forecasting and Management of Technology», Wiley, 1991. 3. Journal of Forecasting, časopis

Oblici provođenja nastave

Predavanja i prezentacije, seminarski, simulacija i istraživanje, rad u laboratoriju.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera tijekom semestra kroz prezentacije pristupnika, analiza seminarskog rada, poželjno pisanje i objavljivanje rada na znanstvenoj konferenciji (SoftCOM, ConTEL, ...)

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 60: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

59

Naziv predmeta Mikrovalni poluvodički sklopovi

Kod FELT11

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Igor Zanchi, red. prof., Doc. dr. sc. Ivan Marinović

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost analize i projektiranja poluvodičkih mikrovalnih sklopova.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Nerecipročni mikrovalni sklopovi i njihova S matrica. Detektori i miješala s diodama. Mikrovalne sklopke, modulatori i prigušnici s PIN diodama. Fazni zakretači, primjena i izvedbe. Opća teorija oscilatora i refleksijskih pojačala s dvopolima. Upravljanje frekvencijom oscilatora s pomoću varaktorske diode, s pomoću injektiranog signala. Izvedbe s IMPATT i Gunn diodama. Usporedba svojstava. HEMT i HBT tranzistori. Pojačala s tranzistorima. Pojačanje snage izraženo s-parametrima. Uvjeti stabilnosti. Tranzistorska pojačala velike snage. Oscilatori s tranzistorima. Utjecaj rezonatora na stabilnost. Sklopovi oscilatora u mikrotrakastoj tehnici s dielektričnim rezonatorom. Osnovna svojstva mikrovalnih prijamnika. Temperatura šuma, faktor šuma. Dinamičko područje prijamnika.

Preporučena literatura

1. Kai Chang: Microwave Solid-State Circuits and Applications, John Wiley and Sons, Inc., 1994.

Dopunska literatura

2. Smrkić, Z.: Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb 1986.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Provjera znanja tijekom nastave (testovi) Ispit: usmeni/uključeni rezultati testova

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 61: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

60

Naziv predmeta Modeliranje i vođenje vidom

Kod FELT12

Vrsta Predavanja / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Bonković, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Studenti bi nakon polaganja ispita trebali: Moći osmisliti detektor oblika pomoću kojeg će locirati i pratiti objekt u slici; znati kako modelirati perspektivni prikaz u slici I kalibrirati sustav sa jednom ili više kamera; otkriti 3D položaj I oblik objekta u slici; razumjeti problem pronalaženja podudarnosti u različitim slikama; analizirati vidljivi pomak kako bi se otkrila struktura u sceni I pomak promatrača; znati osmisliti sustav vođenja temeljen na vidnoj informaciji

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod: Što je, zašto nam služi i odakle početi? Oko kamere, vid kao posljedica obrade informacije, Geometrijski okvir vida. 3D interpretacija 2D slike. Struktura slike: Intenziteti i strukture; rubovi i uglovi. Projekcije: Ortografska projekcija. Točkasti model kamere. Ravninska projekcija perspektive. Točke i linije koje iščezavaju. Projekcijska matrica, homogene koordinate. Kalibracija kamere, otkrivanje položaja u prostoru. Slaba perspektiva. Afini model. Projekcijske invarijante. Stereo vid: Epipolarna geometrija i esencijalna matrica. Otkrivanje dubine u slici. Nekalibrirane kamere i fundamentalna matrica. Problem podudarnosti. Interpretacija vidljivog pomaka i primjena u robotici: Neizraziti skupovi i vid. Studije slučaja: navigacija vidom i vizualno pozicioniranje.

Preporučena literatura

1. R. Hartley and A. Zisserman , Multiple View Geometry in Computer Vision, Cambridge Press, 2000. 2. David Forsyth and Jean Ponce , Computer Vision - A Modern Approach , a (available online). 3. Peter I. Corke ,Visual Control of Robots: High-Performance Visual Servoing , Research Studies Press (June 1, 1996).

Dopunska literatura

1. Marc Pollefeys: Tutorial on 3D Modeling from images, Lecture Notes, Katholieke Universiteit Leuven, 2000. 2. O. Faugeras Three-Dimensional Computer Vision: A Geometric Viewpoint, MIT Press, 1993. 3. B. Horn, Robot Vision, MIT Press, 1986.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere zn. Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 62: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

61

Naziv predmeta Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama

Kod FELT13

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1. Semestar 2.

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati seminarski rad: 2.5 ECTS 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Maja Štula, doc.

Kompetencije koje se stječu

Kolegij daje uvod u neizrazite spoznajne mape, kvalitativnu tehnika modeliranja i simuliranja ponašanja sustava koja omogućava predstavljanje dinamičkog sustava.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja.

Sadržaj Matematičko definiranje neizrazite spoznajne mape. Neizrazite uzročne relacije. Tipovi neizrazitih spoznajnih mapa (kombinirana, prilagodljiva, proširena, vremenska,…). Statička analiza neizrazite spoznajne mape. Matrica dohvatljivosti. Dinamička analiza neizrazite spoznajne mape. Primjena neizrazite spoznajne mape.

Preporučena literatura

1. Kandasamy W.B.V., Smarandache F., Fuzzy Cognitive Maps and Neutrosophic Cognitive Maps, Books on Demand, ProQuest Information & Learning, USA, 2003.

Dopunska literatura

1. Kosko B., Fuzzy cognitive maps, Int. J. Man-Machine Studies 24, pp. 65-75, 1986.

2. Kim H.S., Lee K.C., Fuzzy implications of fuzzy cognitive map with emphasis on fuzzy causal relationship and fuzzy partially causal relationship, Fuzzy Sets and Systems 97, pp. 303-313, 1998.

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad je idejni projekt inteligentnog agentskog sustava.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt rad čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 63: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

62

Naziv predmeta Neuronske mreže i izmjenični pogoni

Kod FENT11

Vrsta Predavanja/ Laboratorijske vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar/3 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi = 1.5 ECTS 30 sati za seminarski rad = 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja = 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dinko Vukadinović, docent

Kompetencije koje se stječu

Primjene neuronskih mreža u izmjeničnim pogonima i osnovni principi istraživanja neuronskih mreža.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Povijesni razvoj. Biološke neuronske mreže i umjetne neuronske mreže (NM). Topologija neuronskih mreže. Vrste neuronskih mreža. Jednoslojne i višeslojne NM. Statičke i dinamičke NM. Postupci obučavanja. Primjena neuronskih mreža u sustavima upravljanja asinkronim, sinkronim, istosmjernim i reluktantnim strojevima. Primjene NM na procjene varijabli stanja, regulaciju i dijagnostiku. Primjena MATLAB-a za kreiranje neuronskih mreža. Neuronske mreže u realnom vremenu realizirane primjenom digitalnog signal procesora (DSP). Istraživanje suvremenih metoda kreiranja i obučavanje neuronskih mreža.

Preporučena literatura

1. P. Vas: Electrical Machines and Drives, Application of Fuzzy, Neural, Fuzzy-Neural and Genetic-Algorithm-Based Techniques, Oxford University Press, Inc. New York, 1999. 2. S. V. Kartalopoulos: Understanding Neural Networks and Fuzzy Logic, Basic concept and Fuzzy Logic, IEEE Neural Netwok Concil, 1996.

Dopunska literatura

1. Bose, K.B.: Power Electronics and Variable Frequency Drives, IEEE Press, New York, 1997.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/pismeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 64: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

63

Naziv predmeta Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava

Kod FENT12

Vrsta Predavanja / Seminar/ Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 60 sati seminarski rad: 2 ECTS 45 sati samostalnog učenja: 1.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Napredna znanja o modeliranju električnih mreža tehnikom konačnih elemenata, elektromagnetskim modelima sustava energiziranih vodiča, modeliranju utjecaju elektroenergetskog sustava na telekomunikacijske instalacije i tranzijentnoj analizi uzemljivačkog sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Numeričko modeliranje trofaznih električnih mreža tehnikom konačnih elemenata. Primjena tehnike konačnih elemenata u proračunu raspodjele struje jednopolnog kratkog spoja. Elektromagnetski model skupa tankožičanih segmenata vodiča energiziranih harmoničkom strujom. Uključivanje višeslojnog modela tla u elektromag.model. Proračun značajki sustava mrežastih uzemljivača energiziranih harmoničkom strujom. Modeliranje utjecaja elektroenergetskog sustava na telekomunikacijske instalacije. Tranzijentna analiza uzemljivačkog sustava u frekventnom i vremenskom području uz upotrebu tehnike konačnih elemenata.

Preporučena literatura

1. Vujević, S.: "Kombinirani postupak proračuna uzemljivača u krševitom tlu", Doktorska disertacija, FESB, Sveučilište u Splitu, Split, 1994. 2. Dommel, H. W. et. al., "Electromagnetic Transients Program Reference Manual (EMTP Theory Book)", BPA, Portland, Oregon, USA, 1986. 3. Žutobradić, S. i Haznadar, Z.: "Modeliranje parametara uzemljivača prilikom odvođenja impulsnih struja u zemlju", Elektrotehnika, Vol. 32, No. 3-4, pp. 161-168, 1989.

Dopunska literatura

1. Vujević, S., "Time - Harmonic Analysis of Earthing Grids", in Brebbia, C. A. and Poljak, D. (editors): “Electrical Engineering and Electromagnetics VI", WIT Press, Southampton, Boston, pp. 235-244, 2003. 2. Vujević, S., Lucić, R. and Kolar, D., "Lightning Transient Response of GSM Base Station Earthing Grid", SoftCOM 2001, Split - Dubrovnik - Ancona - Bari, Vol. 1, pp. 225-230, 2001. 3. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique”, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik – Venice, pp. 97-101, 2004.

Oblici nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni / prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 65: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

64

Naziv predmeta Oblikovanje sustava za e-učenje

Kod FEVT03

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Slavomir Stankov, izv. prof

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje znanja o sustavima e-učenja te metodologiji njihova oblikovanja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Sustavi e-učenja: definicija, funkcionalnost, sudionici, objekti učenja, norme, arhitektura. Vrste sustava e-učenja: sinkroni i asinkroni. Inteligentni tutorski sustavi: prikaz znanja, ontologije, područno znanje, scenariji učenja i poučavanja, modeliranje učenika, sučelje sudionika. Hipermedijske autorske ljuske i alati za oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava: "on-site", Web temeljena. Problem 2-sigma i pedagogijska paradigma sustava e-učenja. Vrednovanje u sustavima e-učenja.

Preporučena literatura

1. T. Murray, S. Blessing, S. Ainsworth: Authoring Tools for Advanced Technology Learning Environments, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 2003. 2. H. F. O'Neil, Jr., R. S. Perez: Technology Applications in Education - A Learning View, Lawrence Erlbaum Ass. Publishers, Mahwab, NJ, 2003. 3. S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, interna skripta, Split, siječanj 2005. www.pmfst.hr/~stankov/pregled_fpmz.htm

Dopunska literatura

1. B. S. Bloom: The Two-Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring. Educational Researcher. 13,, 1984, pp 4-16. 2. Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004. and P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001. 3. Sharable Content Object Reference Model (SCORM®): Overview, 2004.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe i seminari

Način provjere znanja i polaganja ispita

Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Page 66: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

65

Naziv predmeta Oceanografska mjerenja Kod FEVT04

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS, 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vlado Dadić, docent

Kompetencije Upoznavanje studenata s problemima mjerenja u oceanografiji.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Povijest oceanografskih mjerenja. Problemi mjerenja u oceanografiji. Mjerne metode. Jednokratna, višekratna i neprekidna mjerenja. Mjerenja u točci, jedno- dvo- i trodimenzionalnom prostoru mora. «In situ» mjerenja upotrebom broda. Izbor metode i instrumenta za mjerenje različitih parametara. Mjerenje klasičnih oceanografskih parametara. Mjerenja stacionarnim instrumentima. Mjerenja plutajućim instrumentima. Automatski mjerni sustavi sa slanjem podataka u stvarnom vremenu. Metode mjerenja kod daljinskih istraživanja. Posebitosti mjerenja različitih oceanoloških parametara. Više-parametarski mjerni uređaji za uzorkovanje vode na različitim razinama u moru za naknadnu obradu. Pregled instrum. za mjerenje različitih oceanografskih parametara (meoroloških, struja, razine mora, valova, optičkih i dr. svojstava mora). Pogreške kod oceanografskih mjerenja i njihovi uzroci. Pogreške mjernih instrumenata. Točnost, rezolucija, vremenski odziv, stabilnost i ponovljivost mjerenja kao mjerilo kvalitete instrumenta. Apsolutna, relativna i ukupna pogreška. Metode i postupci za smanjivanje pogreški. Utjecaj mjernih metoda i pogreški instrumenata na procjenu kvalitete podataka. Kalibracija i interkalibracija oceanografskih mjernih instrumenata. Važnost vođenja dnevnika rada tijekom mjerenja, kalibracija i interkalibracija oceanografskih instrumenata. Važnost općih informacija o izvršenim mjerenjima u naknadnoj provjeri kvalitete i obradi podataka. Odabir broja i rasporeda oceanografskih postaja u području istraživanja. Dostupnost podataka o oceanografskim mjerenjima u stvarnom vremenu i oceanografska prognoza.

Preporučena literatura

1. Jerome Williams (editor) Oceanographic instrumentation, United States Naval Institute series in oceanography. 2. Dadić V., 1999. Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS), Institut za oceanografiju, Split, Studije i elaborati 216: 3. http://www.openseas.com/supplier.htm; http://www.ndbc.noaa.gov/; http://www.cbos.org/gallery/; www.izor.hr/on-line.html

Dopunska literatura

1. Dadić V., A. Puškarić, i M. Ferenčak, 1987. Automatska meteorološko - oceanografska stanica (AMOS). Vijesti PMC - znanstveno-stručni časopis iz meteorologije. 33:17-24. 2. Dadić V., i D. Ivanković, 1999. Automatic Meteo-Oceanographic measurements and data transmission in real time to Internet. 41st ELMAR International Syposium, Zadar. Proceedings: 114-118. www.izor.hr/on-line.html 3. Dadić V., 1983. Problemi instrumentacije za mjerenje morskih struja. Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: 175 pp. i Buljan M. i M. Z. Armanda, 1971. Osnovi oceanografije i pomorske meteorologije. Institut za oceanografiju i ribarstvo Split. Posebna izdanja: 424 pp. (poglavlja u mjernoj instrumentaciji)

Oblici nastave Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu

Način provjere zn. Izrada praktičnih testova na računalima i seminarskih radova

Jezik poduke Hrvatski i engleski

Način praćenja Seminarski radovi i usmeni ispit

Page 67: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

66

Naziv predmeta Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa

Kod FENT13

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Petar Sarajčev, doc.

Kompetencije koje se stječu

Znanja o načinu polaganja, uzemljenja i preplitanja kabelskih vodova. Skin efekt i efekt bliskosti. Elektromagnetska nesimetrija. Gubici snage. Uloga plašteva kabelskog voda u uzemljivačkom sustavu postrojenja. Nadomjesne impedancije plašteva kabela. Koeficijenti redukcije.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij elektrotehnike.

Sadržaj Polaganje, uzemljenje i preplet kabelskih i kabelu sličnih trofaznih vodova. Strujna i naponska stanja tijekom simetričnog i nesimetričnog pogona, te kratkog spoja. Skin-efekt i efekt bliskosti. Elektromagnetska nesimetrija. Gubici snage. Dodatni djelatni otpori mjerodavni za gubitke snage u plaštevima kabela. Konstante kabelskog voda. Magnetsko polje u zoni kabelskog voda. Raspodjela sila u kabelskom vodu. Uloga plašteva kabelskog voda u uzemljivačkom sustavu električnih postrojenja. Nadomjesne impedancije plašteva kabela. Koeficijenti redukcije.

Preporučena literatura

1. L. Heinhold: Power cables and their application, Siemens, Berlin, 1990 2. JUKO i HK CIGRE: Zbornici radova sa simpozija o energetskim kabelima

Dopunska literatura

Nema.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 68: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

67

Naziv predmeta Odabrana poglavlja sinkronih strojeva

Kod FENT14

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mate Kurtović, red. prof. Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Kompetencije u području gradnje i u području eksploatacije sinhronih strojeva.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Matematički model sinhronog stroja s prigušnim sustavom podoban za istraživanje njegovih dinamičkih svojstava. Analiza uvjeta statičke stabilnosti stroja s reguliranom uzbudom. Metode analize dinamičkih stanja sinhronog stroja koji radi na elektroenergetsku brežu. Numerički proračuni parametara sinhronog stroja. Simulacije u MATLAB-u.

Preporučena literatura

1. Kurtović, M.:'' Sinhroni strojevi'', Predavanja, Skripta, 2004

Dopunska literatura

2. Sirotić Z., Maljković Z.: ''Sinkroni strojevi'', Element, Zagreb, 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja + Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 69: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

68

Naziv predmeta Održavanje i eksploatacija Kod FETT02

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Jani Barle, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Nakon položenog ispita studenti bi trebali: - Razumijeti management održavanja i ulogu korištenih tehnika. – Sustavno donositi odluke u procesima održavanja. – Razvijati i primijenjivati efikasne strategije održavanja. – Razvijati i sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa održavanja. – Razmijeti načela i praksu održavanja po stanju i tehničke dijagnostike.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA). Ljudske pogreške u održavanju. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Modeliranje modova oštećenja Parametarske i neparametarske metode procijene vijeka trajanja, fizikalni modeli. Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara, modeli sa i bez obnavljanja. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfuguracije, redudancija. Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja, degradacija sustava. Ocjena mogućih rizika. Bayesov pristup – mišljenja eksperata. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja: potpuni i cenzorirani podaci, neprametarske metode, izbor modela. Sposobnost za održavanje i raspoloživost. Tehnička dijagnostika (uloga i područja primjene). Procedura, vrste i osnovni indikatori tehničke dijagnostike. Planiranje pregleda, popravaka i troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.

Preporučena literatura

1.Ebeling, C.E.: "An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering" McGraw-Hill Science/Engineering/Math; ISBN: 0070188521, 1996. 2.Whitaker Jerry C.:" Electronic Systems Maintenance Handbook”, CRC Press, ISBN 0849383544, 2001. 3.Leitch, Roger D.: "Reliability Analysis for Engineers: An Introduction" Oxford Univ. Pr., ISBN 0198563728, 1995.

Dopunska literatura 1.Rausand, M.; Høyland, A: "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications" Wiley-Interscience; 047147133X, 2003. 2.Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach", CRC Press, ISBN 1-58716-142-7, 2002. 3.Blischke, W.R.; Murthy, D.N.P.: "Case Studies in Reliability and Maintenance", Wiley-Interscience; 0471413739, 2002.

Oblici provođenja nastave

Predavanja / Auditorne vježbe – primjeri / Praktičan rad (izrada projekta) / Konzultacije / Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja

Priprema prezentacije seminarskog rada umjesto pismenog ispita. Ispit: usmeni (prezentacija seminarskog rada i odgovori na pitanja)

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacija.

Page 70: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

69

Naziv predmeta Optimiranje u elektroenergetskom sustavu

Kod FENT15

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc.Elis Sutlović, doc. Dr. sc. Goran Granić, doc.

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za znanstveni pristup u korištenju optimizacijskih metoda kod samostalnog istraživanja raznih stanja elektroenergetskog sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Struktura elektroenergetskog sustava (EES-a). Pregled optimizacijskih postupaka koji se koriste u EES-u. Funkcije cilja. Funkcija minimalnih troškova. Funkcija minimalnih radnih gubitaka snage i dr. Zavisne varijable. Kontrolne varijable. Tokovi radne i reaktivne snage. Radna i reaktivna snaga generatora. Kut zakreta transformatora. Razmjena snage. Naponski iznosi. Tokovi snage istosmjernim vodovima i dr. Ograničenja u vidu jednadžbi i nejednadžbi. Dozvoljena odstupanja kontrolnih varijabli. Dozvoljeno odstupanje iznosa napona. Dozvoljeno opterećenje vodova i dr. Optimizacijske metode. Linearno programiranje. Nelinearno programiranje. Cjelobrojno programiranje. Dinamičko programiranje. Genetski algoritmi.

Preporučena literatura

1. Plaper, M.: Principi optimalnosti u mrežama za prenos I distribuciju električne energije, ‘’ZJE’’ I ‘’M. Vidmar’’, Ljubljana, 1980. 2. Momoh, J., T.: Electric Power System Applications of Optimization, Marcel Dekker, New York, 2001 3. Wood, A., J.; Wollenberg B., F.: Power Generation, Operation and Control, John Wiley&Sons, New York, 1996

Dopunska literatura

1. Grainger J., J.: Power System Analysis, McGraw-Hill, New York, 1994

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni

Jezik poduke Hrvatski/ Engleski

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 71: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

70

Naziv predmeta Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža

Kod FENT16

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ranko Goić, docent

Kompetencije koje se stječu

Usvajanje osnovnih i naprednih znanja inženjerske ekonomike primijenjene na područje izgradnje elektroenergetskih mreža i postrojenja. Prepoznavanje i analiza tehničkih i ekonomskih specifičnosti varijantnih rješenja izgradnje i pogona elektroenergetskih mreža i postrojenja.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij elektrotehnike, usmjerenje elektroenergetski sustavi ili položeni temeljni predmeti vezani za elektroenergetske mreže i postrojenja. Završen temeljni dio poslijediplomskog studija.

Sadržaj Osnove inženjerske ekonomike: složeni kamatni račun, tijek novca, metode za proračun isplativosti ulaganja, usporedba alternativa, analiza osjetljivosti i analiza rizika. Studijske analize varijantnih rješenja strukture prijenosnih i distribucijskih mreža i postrojenja. Struktura i analiza troškova izgradnje, pogona i održavanja elektroenergetskih mreža i postrojenja. Priključak proizvodnih i potrošačkih objekata na elektroenergetsku mrežu. Studija isplativosti. Priprema izgradnje elektroenergetskih mreža i postrojenja: zakonska regulativa, tehnička regulativa i kodovi, projektna dokumentacija, upravni postupak.

Preporučena literatura

1. W.G. Sullivan, J.A. Bontadelli, E.M. Wicks: Engineering economy, Prentice Hall, 1999. 2. C. Bayliss: Transmission and Distribution Electrical Engineering, Newnes, Oxford, 2003. 3. V.A. Levi: Planiranje razvoja elektroenergetskih sistema pomoću računara, Stylos, Novi Sad, 1998.

Dopunska literatura

1. F. Khan, R. Parra: Financing Large Projects: Using Project Finance Techniques and Practices, Pearson Education Asia Pte., 2003. 2. M. Ilić, F. Galiana, L. Fink, Power System Restructuring: Engineering and Economics, Kluwer Academic Publishers, Boston, 1998.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacije, seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Povremena provjera znanja tijekom nastave, provjera i pregled domaćih radova. Ispit: prezentacija seminarskog rada i usmeni ispit

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 72: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

71

Naziv predmeta Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama

Kod FELT15

Vrsta Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dinko Begušić, red.prof. Dr. sc. Antun Carić

Kompetencije koje se stječu

- osnovni koncepti programskog inženjerstva, - značajke procesa programskog inženjerstva u telekomunikacijama, - metode i alati za razvoj telekomunikacijske programske opreme, - osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijske programske opreme i primjenu osnovnih metoda programskog inženjerstva.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu polaganjem predmeta Komunikacijski sustavi i Programiranje.

Sadržaj Modeli razvitka telekomunikacijskih sustava. Objektno strukturiranje telekomunikacijskih sustava. Programski proizvod. Modeli životnog ciklusa programskog proizvoda. Specifikacija zahtjeva. Formalne metode. Tehnike testiranja. Softverska metrika. Ekonomika programskog inženjerstva. Koncept višestruke uporabljivosti. Upravljanje kvalitetom softvera (ISO 9000, SEI CMM). Održavanje programske opreme. Programski jezici, tehnike i alati za razvitak telekomunikacijske programske opreme. Primjena UML i RUP metoda u razvoju telekomunikacijske programske opreme. Brzi razvoj telekomunikacijske programske opreme. Inovativna R&D organizacija. Vođenje softverskih projekata.

Preporučena literatura

1. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw-Hill Inc., 2000. 2. Antun Carić: Razvoj telekomunikacijske programske opreme, 2003.

Dopunska literatura

1. Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), http://www.swebok.org/, Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and 2. Electronics Engineers) & ACM (Association for Computer Machinery) 3. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, 1995.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminar) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelj studija.

Page 73: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

72

Naziv predmeta Računalni vid

Kod FEVT05

Vrsta Predavanja / Vježbe na računalu Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vladan Papić, izv.prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje problematike odabranih područja računalnog vida: kamera, dinamičkog vida, prepoznavanja uzoraka. Sposobnost primjene i samostalne prilagodbe algoritama za konkretne primjene računalnog vida.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod. Kamere. Modeli kamera. Kalibracija. Prepoznavanje uzoraka. Predlošci. Algoritmi za ubrzavanje pretraživanja. Problemi prepoznavanja. Klasifikacijski model. Preciznost. Značajke prikaza. Klasifikatori. Strukturne tehnike. Stabla odlučivanja. Statističke metode. Umjetne neuronske mreže. Dinamički vid. Detekcija promjene. Segmentacija temeljem pokreta objekata i kamere. Podudaranje pokreta. Tok slike. Praćenje. Izračunavanje trajektorije. Primjeri praćenja. 3D temeljem 2D slika. Oblik iz pokreta. Primjeri. Video nadzor.

Preporučena literatura

1. V. Papić, Obrada slika i računalni vid, interna skripta. 2. Ramesh Jain, Rangachar Kasturi, Brian G.Schunck, Machine Vision, McGraw-Hill, 1995.

Dopunska literatura

1. Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, 2001. 2. Wesley E.Snyder, Hairong Qi, Machine Vision, Cambridge University Press, 2004 3. D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision – A Modern Approach, Prentice Hall, 2003.

Oblici provođenja nastave

Predavanja i vježbe na računalu. Na predavanjima se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit. Za pristupiti ispitu potrebno je izraditi i predati seminar.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

Page 74: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

73

Naziv predmeta Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici

Kod FELT16

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vlasta Zanchi, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje naprednih znanja iz područja obrade i analize signala dobivenih mjerenjima vezanim sa biološkim sustavima.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod u analizu tehničkih i bioloških sustava. Kontinuirani i diskretni sustavi i signali općenito. Ilustracija na primjerima iz bioloških sustava. Primjena Fourierove i wavelet analize, te statističke analize na signale u medicini. Povratna veza u biološkim sustavima. Modeliranje fizioloških cjelina. Modeliranje mišićno skeletnog sustava. Prepoznavanje slike u medicinske svrhe. Telemetrija općenito i primjena na čovjeka u kretanju. Telemedicina. Medicinska informatika.

Preporučena literatura

1. S.R. Devesahayam, Signals and System in Biomedical Engineering, Kluwer Academic, Netherland, 2000.

Dopunska literatura

1. L. Vodovnik, D. Miklavčić, T. Kotnik, Biološki sistemi, Založba FE in FRI, Ljubljana, 1998.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 75: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

74

Naziv predmeta Sustavi učenja na daljinu Kod FEVT06

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Marko Rosić, docent

Kompetencije koje se stječu

Cilj predmeta je omogućiti polaznicima temeljiti pregled područja učenja i poučavanja na daljinu. Po završetku pohađanja student je kompetentan vrednovati ponuđene sustave poučavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika.. Također je student u mogućnosti pristupiti timskom radu u svim fazama izgradnje sustava poučavanja na daljinu. Ovi se ciljevi unutar predmeta ostvaruju upoznavanjem studenta s temeljnim značajkama sustava poučavanja na daljinu i kroz praktični rad na projektiranju ovakvih sustava. Studenti ovog predmeta mogu u nastavku svog profesionalnog rada preuzeti ulogu vođenja sustava poučavanja na daljinu

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija učenja i poučavanja na daljinu, usluge sustava poučavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda poučavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava poučavanja na daljinu, faze izgradnje sustava poučavanja na daljinu, primjena semantičkog Web-a, Web usluga i osobnih agenata u sustavima poučavanja na daljinu, izgradnja pedagoških agenata, načini prikaza podataka i izgradnja baza područnih znanja, sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na sustavima prividne stvarnosti, simulacije, primjeri sustava poučavanja na daljinu.

Preporučena literatura

1. M. Rosić: “Sustavi poučavanja na daljinu” – interni skript 2. W. Chan: "Artificial Agents in Distance Learning", International Journal of Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp. 263-282, 1995. 3. A. Kassiml, K. Sabbir, S. Ranganath: "A Web-based intelligent approach to tutoring", Proc. of Conf. on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10, 2001. 4. S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić, M. Rosić: "Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena", Časopis Edupoint; I – dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001., II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002., III – dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002., 2001-2002.

Dopunska literatura 1. J. Rickel, W. L. Johnson: "Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report", Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August, 1997. 2. J. Vassileva: "Dynamic Course Generation", Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, 1997. 3. K. Yacef: "Some thoughts on the synergetic effects of combining ITS and LMS technologies for the service of Education", Proceedings of the AIED workshop: Towards IntelligentLearning Management Systems, pp 93-101, 2003.

Oblici nastave Predavanja

Način provjere Praktični ispit, usmeni ispit i seminarski radovi.

Jezik poduke Hrvatski / Engleski

Način praćenja Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Page 76: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

75

Naziv predmeta Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom

Kod FELT17

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 30 sati izrada projekta: 1 ECTS 75 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje arhitekture, načina rada, specifičnosti elektroničkih sustava za upravljanje dokumentacijom. Ovladavanje tehnikama projektiranja i implementacije svih faza elektroničkih sustava za upravljanje dokumentacijom

Preduvjeti za upis Baze podataka, Distribuirani sustavi, Operacijski sustavi

Sadržaj Općenito o sustavima za upravljanje dokumentacijom. Metode zahvata dokumenata u sustav. Upravljanje životnim ciklusom dokumenata. Arhitektura sustava za elektroničko upravljanje dokumentacijom. Sigurnost, autorizacija i autentifikacija. Standardi. Programska podrška.

Preporučena literatura

Amita Bhandari, Munwar Shariff, Pallika Majumdar , Vinita Choudhary Alfresco 3 Enterprise Content Management Implementation, Packt publishing, 2009.

Dopunska literatura

Miles L. Mathieu, Ernest A. Capozzoli (2002) (PDF). The Paperless Office: Accepting Digitized data. Troy State University. http://www.cabinetng.com/media/Paperless%20Office_Troy%20State.pdf.

Oblici nastave Predavanja/ Praktični rad

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit i seminar

Jezik poduke Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 77: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

76

Naziv predmeta Širokopojasne pristupne tehnologije

Kod FELT18

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Milutin Kapov, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Prihvaćanje koncepcija rada i principa širokopojasnih pristupnih tehnologija. Razumijevanje logičkih rješenja i postupaka u radu pristupnih mreža

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod: širokopojasna pristupna tehnologija, prijenosna i pristupna mreža, sadašnje pristupne mreže, razvoj pristupnih mreža. Referentni modeli pristupnih mreža: ITU-model, model ATM foruma, DAVIC-model. Zahtjevi za širokopojasnu pristupnu mrežu. Ekonomska opravdanost uvođenja širokopojasnih pristupnih mreža. SDH/SONET: okvirna struktura, multipleksna struktura, sinkronizacija. ATM mreže: okvirna struktura, komutiranje, mrežni elementi i sučelja, protokoli, rad i održavanje mreža, signalizacija, nadzor gomilanja u mrežama. xDSL tehnologije: simetrične - HDSL, HDSL2, SDSL, IDSL, asimetrične - ADSL, RADSL, G.Lite, VDSL. Nove metode u DSL mreži. FITL tehnologije: FTTCab, FTTC, FTTH. Hibridna pristupna mreža HFC.

Preporučena literatura

1. Alex Gillespie:”Broadband Access Technology Interfaces and Managament, Artech House, Boston, London 2000. 2. Jose .M. Caballero i drugi, "SDH/SONET, ATM, xDSL and Synchronization Networks", Artech House, Boston, London 2003. 3. Alen Bažant i drugi: "Osnovne arhitekture mreža", ELEMENT, Zagreb 2004. 4. Annabel Z. Dodd:"Telekomunikacije", Algoritam, Zagreb 2003.

Dopunska literatura

1. Alex Gillespie:”Access Network, Technology and V5 Interfacing”, Artech House, Boston, London 1997. 2. Maurice Gagnaire:”Broadband Local loops for High-Speed InternetAccess”, Artech House, Boston, London 2003. 3. Grupa autora:”Nove komunikacijske tehnologije”, FESB Split, HT-TKC Split, SOFTCom biblioteka Split 1999.

Oblici provođenja nastave

Predavanja

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski radovi, završni ispit: usmeni

Jezik poduke Hrvatski

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 78: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

77

Naziv predmeta Teorija igara i optimizacije Kod FELT19

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Jadranka Marasović, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Ostvaruju se nužna teorijska znanja o primjeni teorije igara kod strateškog pristupa optimalnom odlučivanju. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod: kvantitativni i kvalitativni modeli. Teorija grafova i modeliranje: matrice, stabla. Povijesni i filozofski motivi za primjenu teorije igara kod optimalnog odlučivanja. Ograničenja strateškog odlučivanja: racionalna, moralna i ljudska. Cijena igre: deterministička, stohastička. Teorija igara i linearno programiranje. Strategija i metode optimizacije kod problema lokacija i upravljanja zalihama. Primjena metoda optimizacije kod tehničkih, ekonomskih, društvenih i bioloških sustava i upotreba računala pri rješavanju.

Preporučena literatura

1. A. Dixit, B. Nalebuf: "Thinking Strategically", Norton, 1991. 2. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 3. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

Dopunska literatura

1. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000. 2. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad na digitalnom računalu u manjim grupama. Auditorne vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: test zadataka, test teorije, seminarski radovi. Ispit: usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

Page 79: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

78

Naziv predmeta Zaštita od groma

Kod FENT18

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc.Branislav Jajac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje postupka određivanja zaštitne zone gromobrana.

Preduvjeti za upis Završeni diplomski studij elektrotehnike.

Sadržaj Ugroženost područja od udara groma. Modeliranje kanala groma primjenom teorije antena. Parametri atmosferskog pražnjenja – amplituda i strmina struje groma. Određivanje zaštitne zone i predviđanje mjesta udara groma. Simulacija Monte Carlo metodom.

Preporučena literatura

1. D. Pranjičević: Sustavi zaštite od munje, Kigen - Zagreb, 2003.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni ispit. Seminarski radovi.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre.

Page 80: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

79

Naziv predmeta Teorija igara u komunikacijskim mrežama

Kod FELT39

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet postdiplomske razine

Godina 1 Semestar/trimestar 2

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja, 75 sati priprema seminara. 30 sati samostalno učenje.

Nastavnik Dr.sc. Mario Čagalj, docent

Kompetencije koje se stječu

Teorija igara je disciplina koja se koristi za modeliranje situacija u kojima (sebični) agenti (ljudi) moraju napraviti određene akcije (poteze) koji kao posljedicu imaju potencijalno konfliktne posljedice. Teorija igara je primarno korištena u ekonomiji za modeliranje tržišnog natjecanja između kompanija. Nadalje, teorija igara se također koristila u drugim područjima kao što su politika i biologija, a od nedavno je primjenjena i na probleme iz područja računalnih mreža i komunikacijskih sustava. U području računalnih mreža, teorija igara se koristi(la) za rješavanje problema optimalnog usmjeravanja paketa i alokacije mrežnih resursa u kompetitivnim okrzuženjima. Postoji značajna količina radova i rezultata proizašlih iz primjene teorije igara na žičane i bežične komunikacijske sustave. U kontekstu komunikacijskih mreža i sustava, ponašanje jednog komunikacijskog uređaja može i utječe na komunikacijske mogućnosti drugih uređaja (npr., bežični uređaj proizvodi interferenciju susjednim uređajima koji rade u istom frekvencijskom području ili koji koriste isti komunikacijski kanal). U okviru ovog predmeta studenti će naučiti kako se ovakve situacije u komunikacijskim sustavima (mrežama) mogu modelirati koristeći teoriju igara. Studenti će steći znanja koja će im pomoći u samostalnom modeliranju (primjenom teorije igara) sličnih problema.

Preduvjeti za upis Osnove iz računalnih mreža i komunikacijskih sustava.

Sadržaj Uvod u teoriju igara. Matematičke osnove teorije igara. Definicija igre, igrača, strategija, akcija i ravnotežnih stanja. Nekooperativne i kooperativne igre. Igre u normalnom obliku i ekstenzivne igre. Igre s potpunom informacijom i igre s nepotpunom informacijom. Statičke i dinamičke igre. Nash ravnotežno stanje (Nash equilibrium). Stackelberg ravnotežno stanje. Dominantne strategije. Nash bargaining framework za kooperativne igre. Shaply-eva vrijednost. Folk theorem. Dilema zatvorenika. El-Farol bar problem. Primjena teorije igara za modeliranje problema iz područja komunikacijskih mreža: alokacija snage, kontrola pristupa kanalu (Aloha, CSMA/CA, IEEE 802.11), problem usmjeravanja paketa u mrežama, kognitivni radio sustavi, sustavi za detekciju napada na mrežu, dinamičko upravljanje i management raspoloživog radio spektra, pricing, peer-2-peer mreže.

Preporučena literatura

1. “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”. Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line)

2. “Game Theory”. D. Fudenberg and J. Tirole, MIT Press, 1991. 3. “A Primer in Game Theory”. R. Gibbons, Prentice Hall, 1992. 4. “Game Theory for Wireless Engineers”. A. B. MacKenzie, L. Dasilva, and W.

Tranter, Morgan and Claypool Publishers, 2006. 5. “A Course in Game Theory”. M. J. Osborne and A. Rubinstein, Cambridge,

MA: The MIT Press, 1994.

Page 81: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

80

Dopunska literatura

Znanstveni radovi na temu primjene teorije igara u računalnim mrežama.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Seminarski radovi. Mini-projekti. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Uz aktivno sudjelovanje u nastavi (pitanja, komentari), studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema. Seminarski rad uključuje: pisani izvještaj, te prezentaciju. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom ili engleskom (po dogovoru).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda.

Page 82: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

81

Naziv predmeta Metode i algoritmi strojnog učenja

Kod FELT40

Vrsta Predavanja / Seminari /Vježbe Obvezni / Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS 5 ECTS, 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS, 75 sati izrada seminarskog rada: 2.5 ECTS, 30 sati učenja i samostalnog rada: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Tamara Šupuk, doc.

Kompetencije koje se stječu

Cilj kolegija je osposobljavanje studenata za primjenu osnovnih algoritama u analizi podataka i otkrivanju znanja u bazama podataka, automatskom generiranju sustava znanja za izradu ekspertnih sustava, on – line akviziciji znanja za upravljenje dinamičkim sustavima, automatsko prepoznavanje pokreta, govora, pisanja, slika, učenje planiranja itd. Riječ je o području koje ima svoju komercijalnu i praktičnu primjenu u industriji, medicini (biomehanici), ekonomiji, ekologiji, meteorologiji itd., a ocijenjeno je kao jedno od najperspektivnijih područja u vremenu koje dolazi.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je napredno znanje iz statistike, kao i poznavanje osnova računske inteligencije, ali nije neophodno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika.

Sadržaj Povijesni razvoj strojnog učenja. Temeljni principi, područja primjene i pregled metoda strojnog učenja. Osnove teorije vjerojatnosti. Učenje kao pretraživanje i algoritmi za pretraživanje prostora potencijalnih hipoteza. Mjere evaluacije uspješnosti algoritama. Usporedbe algoritama (pouzdanost i kvaliteta). Kombiniranje algoritama. Predstavljanje znanja. Lokalna optimizacija; Gradientno traženje; Markovian NN; Genetski algoritmi u strojnom učenju. Mjere kvalitete atributa (klasifikacija i regresija). Preprocesiranje podataka. Simboličko učenje: Stabla odluke; Pravila odlučivanja; Asocijacijska pravila, Regresijska stabla; Bayesovo učenje. Statističko učenje: Najbliži susjed; Diskriminantna analiza; Linearna regresija; Logistička regresija; SVM. Umjetne neuronske mreže. Klasterska analiza. WEKA – alat (Explorer, Experimenter, Ugrađeni algoritmi, Knowledge flow interface)

Preporučena literatura

1. I. Kononenko, M. Kukar, Machine learning and Data mining: Introduction to principles and algorithms, Horwood Press, 2007. 2. Tom M. Mitchell, Machine Learning, McGraw – Hill, 1997.

Dopunska literatura

1. Ian H. Witten, Eibe Frank: Data Mining: Practical Machine Learning Tools and Techniques, 2nd edition, The Morgan Kaufmann, 2005. 2. Christopher M. Bishop, Pattern recognition and Machine learning, Springer, 2006.

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad – usporedba nekoliko algoritama primjenom WEKE na postojećim bazama podataka sa NET – a.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti primjenom ML alata WEKA.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspj. izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 83: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

82

III semestar

Naziv predmeta Bežične i mobilne komunikacijske mreže

Kod FELT20

Vrsta Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dinko Begušić. red. prof.

Kompetencije koje se stječu

- koncepti i tehnike bežičnih komunikacija - koncepti i značajke mreža bežične javne telefonije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS) - bežične lokalne mreže (WLAN) - bežične osobne mreže (Bluetooth) - koncept ad hoc umrežavanja - satelitski komunikacijski sustavi - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Komunikacijski sustavi. Vjerojatnost i statistika.

Sadržaj Osnovne značajke bežičnih i mobilnih komunikacijskih mreža. Strukture bežičnih komunikacijskih mreža. Ćelijski sustavi. Paketske bežične komunikacije. Modulacijske tehnike. Multipleksiranje. Primjena metoda digitalne obrade signala u bežičnim sustavima. Sustavi nadzora pogrešaka. Sigurnost u bežičnim mrežama. Arhitekture i standardi mobilnih mreža. DECT, TETRA, GSM, CDMA sustavi. GPRS, EDGE, UMTS sustavi. Bežične pristupne mreže. IEEE 802.16. Bežične lokalne mreže. IEEE 802.11x, HIPERLAN standardi. Bežične osobne komunikacije. Bluetooth, HomeRF sustavi. Satelitske komunikacijski sustavi (LEO, MEO, GEO). Sustavi pozivanja osoba (ERMES). Heterogene bežične i mobilne mreže. Upravljanje mobilnom mrežom. Mobilnost. Usluge u mobilnim mrežama. Protokoli u mobilnim mrežama. Mobilni IP protokol. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom.

Preporučena literatura

1. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002. 2. D.Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst

Dopunska literatura

1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004. 2. IEEE Communications Magazine

Oblici nastave Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminarski rad) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelja studija.

Page 84: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

83

Naziv predmeta Biomimetički sustavi

Kod FEVT07

Vrsta Predavanja / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Bonković, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Predmet ima za cilj upoznati studente sa naprednim tehnologijama za izradu aplikacija koje oponašaju biološke senzore i sustav vođenja. Izučavanje ponašanja životinja proširiruje mogućnosti reaktivnih autonomnih robota koji zbog toga mogu koristiti navigaciju i istraživati. Integracijom životinjskih sustava vođenja viših hijerarhijskih razina sa biomimetičkim senzorima i aktuatorima put je kojim se danas razvija robotika.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Nervni sustav i primjeri ponašanja. Uvod u neurotehnologiju. Biomimetički senzori: senzor protoka i dodira, senzor vida inspiriran muhom, senzor vida inspiriran rojem, senzor mirisa. Biomimetički aktuatori: umjetni mišići (ekektroaktivni polimeri aktivirani poljem, mišići koji se aktiviraju piezoelektrikom). Biomimetičke arhitekture sustava upravljanja. Bioinspirirana proračunavanja u robotici. Primjeri biomimetičkih robota: vozila, hodajući roboti, leteći roboti.

Preporučena literatura

1. Robin R. Murphy, An Introduction to AI Robotics (Intelligent Robotics and Autonomous Agents), MIT Press 2000. 2. Ronald C. Arkin: Behavior Based Robotics, MIT Press, ISBN: 0-262-01165-4.

Dopunska literatura

1. Joseph Ayers, Joel L. Davis and Alan Rudolph, Neurotechnology for Biomimetic Robots, Mit Press, 2002. 2. D. Young Nerve Cells and Animal Behaviour Cambridge University Press, 1989. 3. Stefan Wermter, Jim Austin, David Willshaw Emergent Neural Computational Architectures based on Neuroscience March 2001, Springer, Heidelberg, ISBN: 3-540-42363-X, DM 118,00, 577 pp. Softcover

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 85: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

84

Naziv predmeta Digitalna simulacija fizičkih sustava

Kod FELT21

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mojmil Cecić, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Razvijanje i primjena znanja o primjeni računala pri simulaciji fizičkih sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Matematički opis kontinuiranih fizičkih sustava. Interpolacija točaka krivuljom, Numeričke metode digitalne simulacije. Operacijske metode za simulaciju linearnih sustava. Simulacija nelinearnih sustava. Digitalni simulacijski jezici (MATLAB, Simulink, Vissim, Matrix, Matematica).

Preporučena literatura

1. A. Law, D. Kelton, Simulation Modeling and Analysis, 3rd Edition, McGraw-Book Hill Company, New York, NY, 2000.

2. D. C. Karnoop, D. L. Marcolis, R. C. Rosenberg, System Dynamics: Modeling and Simulation, John Willey & Sons Inc. New York, NY, 2006.

Dopunska literatura

1. MATLAB, User Guide 2. Vissim, User Guide 3. Matrix, User Guide 4. Matematica, User Guide

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 86: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

85

Naziv predmeta Fleksibilni elektroenergetski prijenosni sustavi

Kod FEVT08

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nijaz Dizdarević, docent

Kompetencije koje se stječu

Ovim predmetom studenti stječu znanja vezana uz primjenu uređaja zasnovanih na energetskoj elektronici u elektroenergetskom sustavu. Kroz ovaj predmet studenti se osposobljavaju za samostalno analitičko istraživanje i procjenu dobrobiti.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitima na dodiplomskom studiju iz predmeta u području analize elektroenergetskih mreža i sustava.

Sadržaj Osnove prijenosa električne energije. Granice opteretivosti prijenosnog sustava. Povećanje prijenosne moći sustava obzirom na napon, impedanciju i kut. Kompenzacijski uređaji: konvencionalni i tiristorski. Koncept fleksibilnog prijenosnog sistema ili Flexible Alternating Current Transmission System (FACTS). Usporedba konvencionalnih i FACTS uređaja. Vrste i definicije FACTS uređaja. Poprečni, serijski i kombinirani poprečno-serijski uređaji. Primjenjivost FACTS uređaja u sektorima proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Primjena u prijenosu: regulacija napona i poprečna kompenzacija jalove snage, regulacija tokova snaga kroz serijski element, stabilnost napona i kuta te prigušenje elektromehaničkih njihala u sustavu. Tehnička iskustva iz praktičnih primjera primjene. Usporedba troškova instalacije konvencionalnih i FACTS uređaja.

Preporučena literatura

1. Hingorani, N.; Gyugyi, L.: Understanding FACTS: Concept and Technology of Flexible AC Transmission Systems, IEEE Press, ISBN 0-7803-3455-8, 2000. 2. Kundur, P.: Power system stability and control, EPRI McGraw-Hill, ISBN 0-07-035958-X, 1994.

Dopunska literatura

1. CIGRÉ TF 14/37/38/39.24, FACTS technology for open access, Report, 2001; CIGRÉ TF 14-27, Unified Power Flow Controller (UPFC), Report, 2000;

CIGRÉ TF 14-19, Static synchronous compensator (STATCOM), Report, 1999; CIGRÉ TF 38-01-06, Load flow control in high voltage power systems using

FACTS controllers, Report, 1996 2. IEEE, FACTS Application, IEEE catalogue number 96TP116-0, 1996 3. Gyugyi L., Solid-state synchronous voltage sources for dynamic compensation and real-time control of AC transmission lines, IEEE Emerging Practices in Technology, IEEE Standards Press, 1993

Oblici nastave Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi...). Ispit: usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 87: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

86

Naziv predmeta Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva

Kod FENT19

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Martin Jadrić, red. prof. Dr. sc. Božo Terzić, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stječu se znanja koja su neophodna za sudjelovanje u istraživačkim projektima u području električnih strojeva.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij elektrotehnike.

Sadržaj Identifikacije parametara električnih strojeva tijekom pogona; estimacijski modeli, estimacijski algoritmi, odabir pogonskog stanja i uzbudnog signala; identifikacija u realnom vremenu i izvan njega. Postupci identifikacije parametara sinkronog generatora izvan realnog vremena. Primjeri postupaka za identifikaciju parametara asinkronog motora, u realnom vremenu i izvan njega. Dijagnostički monitoring sinkronih generatora: struktura sustava monitoringa, nadzirane veličine, mjerni senzori, obrada mjernih signala, programska podrška. Monitoring i dijagnostika asinkronih motora. Nadzor stanja izolacijskog sustava električnih strojeva mjerenjem parcijalnih izbivanja.

Preporučena literatura

1. Vas, P., Parameter Estimation, Condition Monitoring, and Diagnosis of Electrical Machines, Oxford University Press, 2005. 2. Jadrić, M., Terzić, B., i dr. , Monitoring hidroagregata - stanje i razvoj ...., FESB, University of Split, 2004.

Dopunska literatura

1. www.wibrosystem.com 2. www.irispower.com

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski radovi Ispit: Prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 88: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

87

Naziv predmeta Inteligentni programski agenti

Kod FELT23

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati seminarski rad: 2.5 ECTS 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Maja Štula, doc

Kompetencije koje se stječu

Kolegij daje uvod u analizu i projektiranje inteligentnih programskih agenata, programskih entiteta koji su u komunikaciji sa svojom okolinom, primaju informacije iz nje i povratno djeluju kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje osnova umjetne inteligencije i računske inteligencije, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika

Sadržaj Uvod u agentske i više-agentske sustave. Matematička formalizacija agenata. Tipovi i arhitekture agenata, Agentski komunikacijski jezici, Interakcijski protokoli. Inteligencija i inteligentni agenti. Inteligentne agentske arhitekture: reaktivne, intencijske (deliberativne), hibridne. Prikupljanje, pohrana i primjena znanja u rješavanju kompleksnih agentskih zadataka. Više-agentski sustavi – uvod u distribuiranu inteligenciju. Kooperacija i koordinacija. Dogovaranje i pregovaranje. Primjeri primjene inteligentnih programskih agenata u okružju Interneta, komunikaciji, nadzoru i vođenju.

Preporučena literatura

1. Ferber J., Multi-agent Systems, An Introduction to Distributed Artificial Intelligence, Addison-Wesley, England, 1999 2. S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence:A Modern Approach, Prent. Hall, 2nd Ed. 02.

Dopunska literatura

1. Jennings N.R., Wooldridge M.J., Applications of Intelligent Agents, Agent Technology: Foundations, Applications and Markets, pp. 3-28, 98. 2. AAAI Agent Pages (http://www.aaai.org/AITopics/html/agents.html ) 3. Agent link (http://www.agentlink.org/ )

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad je idejni projekt inteligentnog agentskog sustava.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt rad čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata ili programskih jezika umjetne ili računske inteligencije.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 89: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

88

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz proračuna elektroenergetskih mreža

Kod FEVT09

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati seminarski rad: 2.5 ECTS 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Matislav Majstrović, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za znanstveni pristup rješavanju problema tokova snaga, kratkih spojeva i ekvivalentiranja u elektroenergetskim sustavima

Preduvjeti za upis

Sadržaj Proračun napona i tokova snaga. Izmjenični model. Model prijenosnih vodova. Kratki vodovi. Dugi vodovi. Modeliranje transformatora. Uzdužna regulacija . Poprečna regulacija. Modeliranje opterećenja. Modeliranje generatora. Modeliranje kompenzacijskih uređaja. Sabirnice snage. Sabirnice s kontrolom napona. Sabirnice regulacijske elektrane. Varijable stanja. Gauss i Gauss-Seidel iterativna metoda. Newton-Raphson metoda. Brzi razdvojeni proračun. Istosmjerni model. Optimalni tokovi snaga. Funkcija cilja. Ograničenja. Optimizacijske tehnike. Proračun struja kratkog spoja. Modeliranja elemenata mreže. Tipovi kratkog spoja. Matrične metode kod proračuna struja kratkog spoja. Ekvivalentiranje u elektroenergetskim mrežama. Transformacija mreže. Ekvivalentiranje vanjskih elektroenergetskih sistema.

Preporučena literatura

1. Ožegović, M.,K.: Električne mreže II, Sveučilište u Splitu, FESB, 1980. 2. Ožegović, M.,K.: Električne mreže III, Sveučilište u Splitu, FESB, 1982. 3. Grainger, J., J.; Stevenson, W., D.: Power System Analysis, McGraw-Hill, New York, 1994

Dopunska literatura

1.. Das, J., C.: Power System Analysis – Short-Circuit Load Flow and Harmonics, Marcel Dekker, New York, 1994 2. Machowski, J.;Bialek, J., W.; Bumby, J., R.: Power System Dynamics and Stability, John Wiley˛&Sons, Chichester, 1998 3. Bergen, A.,R.: Power System Analysis, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1986

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni

Jezik poduke Hrvatski/ Engleski

Način praćenja kvalitete

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 90: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

89

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz vođenja procesa

Kod FELT24

Vrsta Predavanja / Seminar / Laboratorijske vježbe / Praktični rad Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. dc. Slobodan Marko Beroš, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost projektiranja procesnog distribuiranog mjernog i upravljačkog sustava. Razumijevanje mogućnosti različitih pristupa vođenju procesa. Znanje modeliranja i simuliranja sustava pomoću MATLAB programske potpore.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Distribuirani upravljački sustavi. Procesni komunikacijski sustavi. PLC i PC procesne komunikacijske i upravljačke jedinice. AS standard. Mjerni i izvršni elementi procesa. Naponski i strujni standardi. Zaštita signala. Diskretni zapis sustava. Metoda zakona upravljanja i procjene. Optimalno upravljanje i procjena. Identifikacija sustava. Direktni i indirektni adaptivni regulatori. Unaprijedno vođenje. Modelom upravljani sustavi. Samoučeći sustavi i umjetna inteligencija. Nelinearno upravljanje. Ekstremalno upravljanje. Ekspertni sustavi. NN sustavi. Modeliranje i simulacija sustava pomoću programa MATLAB.

Preporučena literatura

1. Aestroem, K. J.; Wittenmark, B.: Computer-Controlled Systems, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J.(1990), 2. Franklin, G. F.; Powell, J. D.; Workman, M. L.: Digital Control Of Dynamic Systems, Addison-Wesley, Reading, Ma -USA (1990), 3. Gurney, Kevin, NEURAL NETS, Brunel University, Uxbridge, Middx. (2004).

Dopunska literatura

1. Aestroem, K. J.; Wittenmark, B.: Adaptive Control, Addison Wesley, Reading, Ma(1989). 2. Webb, J, Greshock, K. Industrial Control Electronics, Merrill Publishing Company, Columbus (1990), 3. Becker, R. AS-Interface The Automation Solution, AS-International Association (2002), 4. Lukas, M.P.: DISTRIBUTED CONTROL SYSTEMS, Van Nostrand Reinhold Co, New York (1986)

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini

Page 91: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

90

Naziv predmeta Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava

Kod FELT25

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja] Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Jadranka Marasović, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Ostvaruju se nužna teorijska znanja o potrebama i načinima modeliranja i simuliranja u svrhu analize i projektiranja svih sustava koji nas okružuju. Ostvaruju se osnovna praktična znanja o mogućnostima izbora i kvaliteti primjene različitih postupaka modeliranja i simuliranja s ciljem samostalnog rada.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Složeni sustavi: primjeri tehničkih, ekonomskih, bioloških, socioloških sustava. Modeliranje sustava: mentalno, materijalno, simboličko. Kvantitativno i kvalitativno modeliranje. Pristupi modeliranju i simuliranju ovisno o tipovima zadataka (deterministički, stohastički, kontinuirani i diskretni, konačno i beskonačno dimenzijski). Hijerarhijski pristup modeliranju. Strategija stvaranja modela. Identifikacija sustava. Zadavanje ograničenja. Međudjelovanja kod složenih sustava, planiranje budućih događaja, analiza rezultata simulacije (provjera ispravnosti modela, analiza ulazno-izlaznih podataka). Izgradnja simulacijskih programa (programski jezici, objektno-orijentirani pristup, primjena metoda i alata umjetne inteligencije). Osnovne ideje simulacije diskretnih događaja: specifični problemi koji se moraju rješavati simulacijom diskretnih događaja, struktura alata za takvu simulaciju, primjeri primjene. Matematički i simul. modeli u analizi i sintezi složenih sustava i postupcima optim. odlučivanja.

Preporučena literatura

1. Law, A., D. Kelton: “Simulation Modelling and Analysis”, McGraw Hill, 2000. 2. Wolowich, W.A.: Linear Multivariable systems, Spriner-Verlag, New York-Heidelberg- Berlin, 1984. 3. Marasović J.: Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, FESB, Split, ISBN-6114-67-4, 2004.

Dopunska literatura

1. Boffey, T.B.: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong, 1982. 2. Čerić, V.: Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. Stipaničev D., Marasović J. : laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line udžbenik "Digitalno vođenje", 2004.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad na digitalnom računalu u manjim grupama. Auditorne vježbe. Konzultacije.

Način provjere zn. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: test zadataka, test teorije, seminarski radovi. Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

Page 92: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

91

Naziv predmeta Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti

Kod FELT26

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2 Semestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Antonio Šarolić, docent

Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje s mjernim veličinama i mjernim metodama u području elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Upoznavanje s normama u području EMC. Osposobljenost za rukovanje mjernom instrumentacijom koja se koristi pri mjerenjima u EMC. Osposobljenost za analizu i rješenje problema EMC koristeći mjernu opremu i postupke.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Mjerne veličine u EMC. Mjerna instrumentacija u EMC: mjerni prijamnik, analizator spektra, mjerne antene, sonde za mjerenje polja, ostala oprema. Značajke oblika signala s obzirom na mjerenja u EMC. Mjerne metode i mjerni postupci - norme za mjerenje. Zahtjevi i norme za EMC proizvoda i njihova provjera mjerenjem. Ispitna mjesta za mjerenja u kontroliranim uvjetima: apsorpcijska komora, reverberacijska komora, TEM strukture i GTEM komora, ostale vrste ispitnih mjernih mjesta. Mjerenja u nekontroliranim uvjetima – terenska mjerenja. Mjerenje električnog i magnetskog polja. Norme za zaštitu ljudi od EM polja i njihova provjera mjerenjem. Dozimetrijska mjerenja izloženosti ljudi EM zračenju. Primjeri mjernih problema s pokusima.

Preporučena literatura

1. Perez, R. (ed.), Handbook of Electromagnetic Compatibility, Academic Press, San Diego, 1995. 2. Macnamara, T., Handbook of Antennas for EMC, Artech House, 1995. 3. Šarolić, A., interna skripta

Dopunska literatura

1. Poljak, D., Human Exposure to Electromagnetic Fields, WIT Press, Southampton-Boston 2003. 2. Clark, T.L., McCollum, M.B., Trout, D.H., Javor, K., Marshall Space Flight Center Electromagnetic Compatibility Design and Interference Control (MEDIC) Handbook, NASA, 1995. 3. Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C., Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, laboratorijske vježbe, seminari, konzultacije

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni s praktičnim dijelom

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 93: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

92

Naziv predmeta Mobilne komunikacije

Kod FELT27

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Igor Zanchi, red. prof. Dr. sc. Zoran Blažević,doc.

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost analize i proračuna mobilnih digitalnih radijskih kanala i sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Pregled mobilnih radijskih sustava. Podjela radijskog kanala. Karakteristike digitalnih radijskih sustava. Sustavi s ograničenom širinom pojasa. Sustavi s ograničenjem snage. Radijski DS/SS sustavi. Ćelijski radijski sustavi. Interferencija u radijskim sustavima. Višestazni prijam: spori feding, brzi feding. Analiza mobilnog propagacijskog kanala s pomoću Bellovih funkcija. QWSSUS kanal. Klasifikacija propagacijskog kanala. Rasipanje kašnjenja i koherentni pojas kanala. Praktični opis kanala: proračun snage bazne postaje i statistika fedinga. Empirijski modeli za predviđanje gubitaka propagacije. Fizikalni modeli: KE i UTD metoda, "ray-tracing". Primjer mjerenja propagacijskog kanala.

Preporučena literatura

1. R. Steele: "Mobile Radio Communications", Pentech Press, London, GB and IEEE Press, Piscataway, USA, 1992. 2. E. Zentner: "Antene i radiosustavi", Graphis – Zagreb, Hrvatska, 2001.

Dopunska literatura

1. T. S. Rappaport: "Wireless Communications – Principles and Practice", Prentice Hall PTR, NJ, 2002 3. Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NJ 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe i mjerenja kanala. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Provjera znanja tijekom nastave (testovi) Ispit: usmeni/uključeni rezultati testova

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putom anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 94: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

93

Naziv predmeta Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama

Kod FENT20

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje postupaka određivanja zagrijavanja energetskih kabela, električnih aparata i uređaja. Osnovna znanja o primjeni numeričkih metoda pri proračunima zagrijavanja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Toplinski tok – Fourierov zakon. Jednadžba provođenja topline. Postavljanje graničnih uvjeta. Numeričke metode kod proračuna zagrijavanja. Primjene modeliranja prijenosa topline kod energetskih kabela, električnih aparata i uređaja.

Preporučena literatura

1. V. Jović: Uvod u inženjersko numeričko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, 1993.

Dopunska literatura

1. Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energetskog kabela – matematički model, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 3, str. 95-99 2. Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energetskog kabela – rubni uvjeti i rezultati proračuna, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 4-5, str. 173-180.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni ispit. Seminarski radovi.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre.

Page 95: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

94

Naziv predmeta Multimedijske komunikacije Kod FELT28 Vrsta Predavanja

Izborni Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Razumijevanje temeljnih značajki multimedijskih poruka sa stajališta stohastičkih svojstava izvora, kodiranja i kvalitete, Razumijevanje temeljnih osobitosti distributivnih i interaktivnih multimedijskih poruka, Poznavanje temeljnih komunikacijskih arhitektura i protokola namijenjenih real-time multimedijskim porukama u mogućnost upravljanja kvalitetom usluge (QoS), Poznavanje metoda upravljanja prometom i analiza propusnosti komunikacijskih mreža.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu diplomskim studijem iz područja komunikacijskih i informacijskih tehnologija

Sadržaj Komunikacijska matrica i multimedijske poruke. Distribuirane i interaktivne multimedijske komunikacijske i informacijske usluge. Multimedijske konferencije, interaktivna obrada informacija, multimedijski informacijski sustavi. Kvaliteta usluga u distribuiranoj i interaktivnoj multimediji (QoS). Mrežne arhitekture, tehnologije i usluge, kodirana komutacija i komutacija linija, ISO-OSI, X.25, X.400 i TCP/IP mreže i protokoli. Širokopojasne pristupne i temeljne multimedijske žične i bežične mreže, ATM, ISDN, xDSL, CDMA, WLAN i Bluetooth arhitekture. Prostorno-vremenske komunikacije i MIMO sustavi. Višeprotokolno prospajanje temeljeno na oznakama (MPLS), usmjeravanje i prosljeđivanje u MPLS mrežama. Protokoli real-time prometa i kontrola (RTP, RTCP), multimedijski protokoli u Ipv6 i MPLS mrežama, upravljanje i pričuva resursa (RVSP). Modeliranje prometa, upravljanje, kontrola zagušenja i analiza propusnosti. Mobilnost i usluge lokacije i nadzora u multimedijskim TCP/IP (Mobile IP i Cellular IP), i bežičnim staničnim mrežama, mobilno računarstvo. Obrada i sažimanje multimedijskih poruka, prepoznavanje govora i oblika. Pretraživanje podataka i video poruka. Govor, audio i video putem IP, multimedijske konferencije, SIP i H.323 protokoli, video na zahtjev. Sustavi daljinskog učenja i rada. Zaštita (kriptografija), zaštita autorstva, uvjetni pristup uslugama u mrežama.

Preporučena literatura

1. Časopisi: IEEE Trans. on Multimedia, IEEE JSAC, IEEE Trans. on Communications i drugi, 2. N.Rožić, Informacije i komunikacije, kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura 1. W. Stallings: High Speed Networks: TCP/IP Design Principles, Prentice Hall 2. Zbornici radova sa znanstvenih konferencija, web baze podataka

Oblici provođenja nastave

Predavanja i prezentacije, seminarski, simulacija i istraživanje, rad u laboratoriju.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera tijekom semestra kroz prezentacije pristupnika, analiza seminarskog rada, poželjno pisanje i objavljivanje rada na znanstvenoj konferenciji (SoftCOM, ConTEL, ...)

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 96: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

95

Naziv predmeta Napredni postupci digitalne obrade i analize slike

Kod FELT29

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati seminarski rad: 2.5 ECTS 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Usvajanje naprednih znanja i postupaka iz područja digitalne obrade i analize slike. U ovom se kolegiju student upoznaje sa suvremenim trendovima u digitalnoj obradi i analizi slike i računalnom vidu. U okviru kolegija studenti nauče koriste suvremene programske alate za digitalnu obradu i analizu slike.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja i osnovno poznavanje temeljnih postupaka digitalne obrade i analize slike, iako kolegij mogu upisati i studenti koji ga nemaju pa će u prvom dijelu kolegija nadoknaditi osnovno znanje. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika

Sadržaj Repetitorij osnovnih postupaka digitalne obrade i analize slike (RGB i HSI prikaz slike, histogrami, unarne operacije, binarne operacije, konvolucija, segmentacija, morfologijske operacije, morfometrijska analiza, analiza svjetlina i boja, osnovne primjene). Digitalna slika i matrična algebra. Predstavljanje digitalne slike kao nepravokutne matrice. Postupci digitalne analize slike temeljeni na algoritmima matrične algebre: dekompozicija singularnim vrijednostima (SVD – Singular Value Decomposition), dekompozicija vlastitim vrijednostima (Eigenvalue Decomposition), analiza osnovnim komponentama (PCA – Principal component analysis) i analiza nezavisnim komponentama (ICA – Independent Component Analysis). Postupci temeljeni na nenadziranim neuralnim mrežama i analizi nazvanoj slijepa obrada signala (BSP – Blind Signal Processing) i to postupak nezavisne analize komponenata (ICP - Independent Component Analysis) koji uključuje statistiku višeg reda (HOS – High Order Statistics), postupak slijepe separacije signala (BSS – Blind Signal Separation) koji uključuje statistiku drugog reda (SOS – Second Order Statistics) i linearno predviđanje (LP – Linear Prediction), te postupak slijepe ekstrakcije signala (BSE – Blind Signal Extraction). Postupci temeljeni na klasifikatorima . Problemi digitalne obrade i analize slike u realnom vremenu (real-time imaging). Primjeri korištenja različitih tehnika na kompleksnim zadacima praćenje i prepoznavanja.

Preporučena literatura

1. A. Cichocki, S.Amari, Adaptive Blind Signal and Image Processing, J.Willey, '02 2. E.R.Dougherty, P.A.Laplante, Introduction to Real-Time Imaging, IEEE Press, '95.

Dopunska lit. 1. The Computer Vision Homepage (http://www-2.cs.cmu.edu/~cil/vision.html ) 2. Com.Vision On-line http://homepages.inf.ed.ac.uk/rbf/CVonline/CVentry.htm

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad je razrada zadatka praćenja ili prepoznavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata usmenog ispita (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od alata napredne digitalne obrade i analize slike.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 97: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

96

Naziv predmeta Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava

Kod FELT30

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja i istraživanja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Julije Ožegović, izv. prof

Kompetencije koje se stječu

Kolegij pruža napredna znanja sinteze digitalnih sustava, i osposobljava kandidata za znanstvena istraživanja na području optimalizacije strukture, algoritama verifikacije funkcionalnosti i algoritama provjere ispravnosti složenih digitalnih sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Složeni digitalni sustavi dekompozicija, paralelizam, kašnjenje. Modeliranje struktura, procedura i toka. Sinkronizacija memorijskim elementima. Automati s konačnim brojem stanja. Optimalizacija kašnjenja. Simulacijski algoritmi. Provjera funkcionalnosti. Optimalizacija ulaznih ispitnih podataka. Provjera kompletnosti testa. verifikacija vremenskih parametara sustava. Sinteza ispitnog algoritma. Identifikacija staza. Specifikacija ispitnog postupka.

Preporučena literatura

1. Bergeron, Janick: " Writing Testbenches: Functional Verification of HDL Models", Second Edition, Springer; 2003. 2. Volnei A. Pedroni: "Circuit Design with VHDL", The MIT Press, 2004.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Izrada seminarskih radova. Simulacijsko modeliranje. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: seminarski radovi, test znanja. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

Page 98: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

97

Naziv predmeta Numeričke metode u komunikacijskim sustavima

Kod FELT31

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 75 sati seminarski rad: 2.5 ECTS 30 sati samostalnog učenja: 1 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Dr. sc. Ivica Puljak, docent

Kompetencije koje se stječu

Rješavanje složenih inženjerskih problema numeričkim metodama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Klasifikacija numeričkih metoda za diferencijalne i integralne jednadžbe. Metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata, metoda momenata, metoda konačnih diferencija. Automatsko generiranje mreža konačnih elemenata. Modeliranje nelinearnih problema konačnim elementima. Integralne i integro-diferencijalne jednadžbe u inženjerstvu. Analiza problema u frekvencijskom i vremenskom području. Metoda konačnih elemenata za integralne jednadžbe. Monte Carlo metode modeliranja. Metode uzorkovanje iz razdiobe vjerojatnosti. Procjena greške. Numeričko integriranje Monte Carlo metodama. Primjene numeričkih metoda u analizi i sintezi antenskih sustava, elektromagnetskoj kompatibilnosti, međudjelovanju elektromagnetskog zračenja i ljudskog tijela i sistem inženjerstvu. Studentski seminari

Preporučena literatura

1. D. Poljak: “Electromagnetic Modelling of Wire Antena Structures”, WIT Press, Southampton – Boston, 2002. 2. D. Poljak: “Exposure of Humans to Electromagnetic Radiation”, SoftCOM Library, 2002. 3. D. Poljak, I. Puljak: interna skripta

Dopunska literatura

1. A. Dubi: "Monte Carlo Applications in System Engineering", John Wiley & Sons, Ltd, 1999

Oblici provođenja nastave

Predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 99: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

98

Naziv predmeta Numeričke metode za analizu tranzijenata

Kod FENT21

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja i istraživanja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Rino Lucić, docent

Kompetencije koje se stječu

Znanja o numeričkim metodama za proračun elektromagnetskih tranzijenata

Preduvjeti za upis

Sadržaj Povijesni pregled razvoja metoda za analizu elektromagnetskih tranzijenata u sustavu vodiča s koncentriranim i raspodijeljenim parametrima. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području. Analitičko rješavanje telegrafskih jednadžbi. Numeričko modeliranje telegrafskih jednadžbi metodom konačnih diferencija, metodom konačnih elemenata, metodom karakteristika i kombinacijom metode konačnih elemenata i metode karakteristika.

Preporučena literatura

1. Paul, C.P., “Analysis of Multiconductor Transmission Lines”, John Wiley & Sons, Inc., 1994. 2. Dommel, H., “Electromagnetic Transients Program (EMTP Theory Book)”, BPA. Ore., USA, !986. 3. Miano, G., Maffucci, A., “Transmission Lines and Lumped Circuits”, Academic Press, 2001.

Dopunska literatura

1 Teshe M. F., Ianos, V. M., Karlsson, T., “ EMC Analysis methods and Computational Models” , John Wiley & Sons, Inc., 1997. 2. Lucić, R., “Proračun širenja putnog vala u sustavu vodiča s raspodijeljenim i koncentriranim parametrima metodom konačnih elemenata, Doktorska disertacija, FESB Sveučilište u Splitu, 1999.

Oblici provođenja nastave

predavanja, vježbe

Način provjere znanja i polaganja ispita

pismeni rad, usmeni ispit

Jezik poduke hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

anketa studenata

Page 100: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

99

Naziv predmeta Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja

Kod FEVT10

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara, samostalnog učenja i istraživanja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Andrina Granić, izv.prof.

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje znanja o oblikovanju, ostvarivanju i vrednovanju korisničkih sučelja interaktivnih računalnih sustava, s naglaskom na sustavima e-učenja.

Preduvjeti za upis Sadržaj Korisniku-usmjeren postupak razvoja "on-site" i Web-orijentiranih korisničkih

sučelja računalnih sustava: principi i smjernice oblikovanja, metode i tehnike vrednovanja upotrebljivosti. Specifičnosti vezane za sustave e-učenja. Inteligentna korisnička sučelja: definicija područja i osnovnih pojmova. Korisniku-usmjeren razvoj inteligentnih korisničkih sučelja sustava e-učenja, karakteriziranih s mogućnošću prilagođavanja osobinama individualnih korisnika.

Preporučena literatura

1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, New York, NY, 2002.

2. M. Schneider-Hufschmidt, Th. Kuhme, U. Malinowski: Adaptive User Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition, 1993. 3. J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, MA, 1993. 4. J. Nielsen: Designing Web Usability: The Practice of Simplicity, New Riders Publishing; Indianapolis, Indiana USA, 2000.

Dopunska literatura

1. D. B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 2005.

2. D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.

Oblici provođenja nastave

Stečena teorijska znanja studenti primjenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnika.

Način provjere znanja i polaganja ispita

usmeni i pismeni/praktični ispit

Jezik poduke Hrvatski / Engleski Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja

Page 101: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

100

Naziv predmeta Obrada i sažimanje video signala

Kod FELT32

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Hrvoje Dujmić, docent

Kompetencije koje se stječu

Temeljna načela i tehnike kod digitalne obrade, analize i sažimanja video signala. Pregled trenutnih video standarda, tehnologija i aplikacija.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Analogni i digitalni video standardi. Prostorno-vremensko uzorkovanje. Analiza pokreta. Kompenzacija pokreta. Sažimanje temeljeno na objektima (raspoznavanje objekata, kodiranje oblika, kodiranje teksture, segmentacija). Obrada video signala (filtriranje temeljeno na kompenzaciji pokreta, smanjenje šuma, superrezolucija, dinterlacing, interpolacija temeljena na kompenzaciji pokreta). Video sažimanje (MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, H.26x, skalabilno sažimanje). Video aplikacije (raspoznavanje lica, praćenje objekta (cilja), video nadzor, video vodeni žigovi). Video indeksiranje, pretraživanje i filtriranje. 3D video.

Preporučena literatura

1. Yao Wang, Joern Ostermann, Ya-Qin Zhang, Video Processing and Communications, Prentice Hall, 2002. 2. Hrvoje Dujmić: "Multimedijski sustavi", FESB Split, interna skripta

Dopunska literatura

1. IEEE Transaction on Multimedia 2. IEEE Multimedia Magazine 3. IEEE Computer Graphic and Applications 4. IEEE Transaction on Pattern Analysis and Machine Intelligence

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji). Seminar.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda.

Page 102: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

101

Naziv predmeta Odabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti

Kod FELT33

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2 Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Rješavanje složenih problema elektromagnetske kompatibilnosti računalnim i mjernim metodama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod u probleme elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Izvori elektromagnetskih smetnji. Klasifikacija EMC problema. Pregled numeričkih metoda u elektromagnetizmu. Metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata, metoda momenata, metoda konačnih diferencija. Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. Modeli prijenosnih linija. Modeliranje žičanih antena u frekvencijskom i vremenskom području. Modeliranje elektromagnetskih pulseva i atmosferskog pražnjenja. Utjecaj elektromagnetskog zračenja na organsku materiju. Zaštita ljudi i elektroničke opreme od neželjenih posljedica elektromagnetskog zračenja. Projektiranje zaštite od udara groma i sustava uzemljenja Europski i svjetski standardi.

Preporučena literatura

1. Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, 1997. 2. Poljak, D.: Electromagnetic Modelling of Wire Antenna Structures, WIT Press, Southampton-Boston, 2002.

Dopunska literatura

1. Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, 1997. 2. Macnamara, T.: Handbook of Antennas for EMC, Artech House, 1995. 3. Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C.: Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, 1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Laboratorijske vježbe.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 103: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

102

Naziv predmeta Optičke komunikacijske mreže

Kod FELT34

Vrsta Predavanja / Prezentacije / Projekti / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara, samostalnog učenja i istraživanja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Dinko Begušić, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

- osnovni koncepti prijenosa i obradbe signala primjenom fotoničkih sustava - poznavanje pasivnih i aktivnih komponenata optičkih komunikacijskih sustava i mreža - poznavanje tehnologija i koncepata optičkih komunikacijskih mreža - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju optičkih komunikacijskih sustava i mreža

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Komunikacijski sustavi. Diferencijalni račun.

Sadržaj Prijenos i obradba signala primjenom fotoničkih sustava. Komponente optičkih komunikacijskih sustava. Sustavi s vremenskim multipleksiranjem i multipleksiranjem valnih duljina: WDM, DWDM. Optičke mreže prve generacije: SDH, FDDI, ATM, IP. Topologije, prijenosne i komutacijske funkcije. Elementi optičke mrežne infrastrukture. Multipleksiranje i struktura čvorova u optičkoj mreži, optički prospojnici, ADM. Optičke mreže druge generacije, sveoptička mreža. Optički sloj. Mreže s neusmjerenim odašiljanjem i selektivnim prijemom: MAC protokoli, WDM, DWDM. Mreže s valnoduljinskim usmjeravanjem. Virtualne topologije. Funkcije upravljanja i nadzora u optičkoj mreži. Upravljanje konfiguracijom, performansama i kvarovima. Zaštita i obnavljanje funkcionalnosti mreže. Pristupne mreže: HFC, FTTx. Pasivne optičke mreže (PON). Fotoničko paketsko preklapanje, OTDM mreže.

Preporučena literatura

1. Rajiv Ramaswami, Kumar Sivarajan: Optical Networks: A Practical Perspective (Second edition), Academic Press, 2002. 2. Dinko Begušić: Fotonički sustavi, interni nastavni tekst

Dopunska literatura

1. Kazovsky, L., Benedetto,S., Willner, A.: Optical Fiber Communication Systems 2. IEEE Communications Magazine 3. Preporuke ITU 4. Preporuke ETSI

Oblici nastave Predavanja. Prezentacije. Projekti. Seminarski rad.

Način provjere zn. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (prezentacije, seminarski rad) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane voditelja studija.

Page 104: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

103

Naziv predmeta Planiranje korištenja akumulacijskih bazena

Kod FENT22

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2 Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Elis Sutlović, docent

Kompetencije koje se stječu

Studenti stječu znanja o problematici planiranja korištenja akumulacijskih bazena u elektroenergetskom sustavu uvažavajući mnoga ograničenja. Izlažu se različite metode modeliranja i računanja optimalnog korištenja akumulacijskih bazena kod dugoročnog i kratkoročnog planiranja rada bazena. Studenti se osposobljavaju za rješavanje optimizacijskih problema pri planiranju korištenja elektroenergetskog sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Pregled optimizacijskih tehnika. Linearno i nelinearno programiranje, dinamičko programiranje. Deterministički i stohastički pristup. Višenamjensko korištenje akumulacijskih bazena. Hidrološki podaci. Modeliranje akumulacijskih bazena. Dugoročno optimiranje korištenja akumulacijskih bazena u sustavima sa znatnim udjelom hidroenergije, definicija problema i metode rješavanja. Problem i metode rješavanja kratkoročnog planiranja korištenja akumulacijskih bazena.

Preporučena literatura

1. Ralph A. Wurbs: Modeling and Analysis of Reservoir System Operations, Prentice Hall PTR, Upper Saddle River, NJ 07458, 1996. 2. E. Mariani and S.S. Murthy: Advanced Load Dispatch for Power System: Principles, Practies and Economies, Springer-Verlag, London, 1997.

Dopunska literatura

1. NAG Fortran Library Manual, Chapter E04, Minimizing or Maximizing a Function, The Numerical Algorithms Group Limited, 1995,

2. Numerical Recipes in Fortran, Microsoft Corporation

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Seminari. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave ( provjera domaćih radova, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 105: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

104

Naziv predmeta Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka

Kod FEVT11

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2 Semestar 3.

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vlado Dadić, docent

Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih oceanografskih podataka

Preduvjeti za upis Opće poznavanje strojnih i programskih sastavnica računala

Sadržaj Oceanografski parametri i mjerne jedinice. Pogreške kod oceanografskih podataka. Utjecaj mjernih metoda i instrumenata na kvalitetu podataka. Postupci za provjeru točnosti podataka. Problemi analize nedovoljnog broja prostorno i vremenski raspoređenih podataka. Geostatističke metode u analizi prostorno raspoređenih podataka. Opće i lokalne metode. Kriging metoda objektivne analize i upotreba variograma u procjeni homogenosti prostornih polja. Problemi analize parametarskih polja kod postojanja dugih i uskih zapreka. Obrnuta varijacijska metoda objektivne analize. Analiza kartografskih prikaza prostornih polja i provjera kvalitete podataka. Usporedba klimatoloških polja različitih parametara u provjeri kvalitete podataka. Obrada prostornih podataka morskog okoliša – primjer studije.

Preporučena literatura

1. Dadić, V. 2003. Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Skripta. Vlastita naklada,187 pp. 2. William J. Emery; W. J. Emery; R. E. Thomson (2001). Data Analysis Methods in Physical Oceanography. Elsevier Science Pub Co. 658pp. 3. Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford University Press. 369 pp. 4. IOC (UNESCO), 1993. Manual of Quality Control Procedures for validation of Oceanographic Data, prepared by CEC:DG: XII, MAST and IODE. Manuals and Guides NO. 26: 436 pp

Dopunska literatura 1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. 2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491. 3. Conkright M., T. Boyer and S. Levitus, 1994. Quality control and processing of historical oceanographic nutrient data. NOAA Technical Report NESDIS 79, NODC, Washington, D. C. 75 pp. 4. http://www.izor.hr/roscop

Oblici nastave Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu

Način provjere zn. Izrada praktičnih testova na računalima, izrada kolokvija i seminarskih radova

Jezik poduke Hrvatski i engleski

Način praćenja kvalitete

Seminarski radovi i usmeni ispit

Page 106: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

105

Naziv predmeta Prenaponi u mrežama

Kod FENT23

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Petar Sarajčev, doc.

Kompetencije koje se stječu

Znanja o prenaponima u mreži, metodama proračuna prenapona i prijelaznih elektromagnetskih stanja. Statističko – matematičke metode analize podataka o grmljavinskim danima i kvarovima uređaja. Metode zaštite od prenapona.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Vanjski prenaponi: teorija o nastajanju atmosferskog elektriciteta (C. T. R. Wilson i C. G. Simpson – Rubinson). Unutarnji prenaponi: iskapčanje neopterećenog transformatora, dalekovoda i kabela te asinkronog motora. Intermitirajući prenaponi koji nastaju kod zemljospoja. Metode proračuna prijelaznih elektromagnetskih stanja. Primjena statističko – matematičkih metoda pri analizi podataka o grmljavisnkim danima i kvarovima na uređajima koji nastaju uslijed unutarnjih i vanjskih prenapona. Kratki pregled suvremenih metoda zaštite; odvodnici prenapona, iskrišta i gromobranske instalacije.

Preporučena literatura

1. L. V. Bewley: Traveling Waves on transmission systems, J. Wiley & Sons, New York 2. H. A. Peterson: Transients in power systems, John Wiley & Sons, New York, 2001

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 107: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

106

Naziv predmeta Računala i računalne metode u biomehanici

Kod FELT35

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vlasta Zanchi, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje naprednih znanja iz područja biomehanike uz poseban naglasak na popratne računalne metode i računalnu podršku.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Temeljni sadržaji iz biomehanike:Kinematika i kinetika čovjeka pri kretanju. Antropometrija. Biomehanika mišića kao pokretača ljudskog mehanizma. Elektromiografija.Mjerenja i analiza:Mjerenja mišićne aktivnosti i analiza EMG signala. Obrada kinematičkih podataka u 3-D,Video praćenje tijela u 3-D, uz odgovarajuću računarsku obradu podataka. Animacija kretanja. Računalska simulacija u kliničkim i sportskim aktivnostima. Korelacija antropometrijskih parametara,pomaka i sile reakcije podloge. Identifikacija antropometrijskih parametara metodom konačnih elemenata. Pregled - komercijalni sustavi za analizu kretanja s odgovarajućim softverom (Vikon,Ariel i Elite ).Oprema laboratorija (LaBACS).Video sistem za mjerenje kinematičkih vrijednosti čovjeka u pokretu u 3-D i 2-D., softver. akvizicija i obrada podataka. Profesionalni sustav za mjerenje EMG signala i slična labortorijska izvedba s odgovarajućim softverom za analizu signala

Preporučena literatura

1. Winter, A.D. : Biomechanics and Motor Control of Human Movement, John Willey, New York, 1990. 2. Edited by: P. Allard, A. Cappozzo, A. Lundberg, C.L. Vaughan : Three- dimensional Analysis of Human Locomotion, 1994

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad.Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, testovi, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 108: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

107

Naziv predmeta Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti

Kod FELT39

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Izborni

Razina Napredna

Godina 2 Semestar/trimestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS Nastava (predavanja 45 h) ≈ 1.5 ECTS; Izrada seminara, samostalno učenje uz konzultacije, oko 100 sati ≈ 3.5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Vladan Papić

Kompetencije koje se stječu

Produbljivanje znanja iz odabranih područja računalnog vida, posebno algoritama i metoda koje se koriste za detekciju osoba i/ili njihovih dijelova na slici. Student će steći najnovije spoznaje o načinu funkcioniranja, mogućnostima i ograničenjima sustava za analizu kinematike kinezioloških aktivnosti.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je predznanje iz područja obrade digitalnih slika, ali nije nužno.

Sadržaj Uvod. Mjerni sustavi u sportu. Algoritmi za detekciju ljudi na statičkim slikama. Analiza antropoloških značajki. Detekcija pokreta. 3D položaj i kretanje. Detekcija i praćenje kretanja ljudi u sekvencama slika. Vizualizacija rezultata. Sustavi za analizu momčadskih sportskih igara. Primjeri primjena kinematičke analize u sportu.

Preporučena literatura

2 D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision – A Modern Approach, Prentice Hall, 2003.

3Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, 2001. Dopunska literatura

4P. Allard, A. Capozzo, A. Lundberg, C. Vaughan, Three-Dimensional Analysis of Human Locomotion, John Wiley, Chichester, 1997.

5I.A.F.Stokes, P.Allard, J.B.Blanchi, Three-Dimensional Analysis of Human Movement, Human Kinetics Publishers; 1995.

Oblici provođenja nastave

Frontalni, e-learning, samostalan rad studenata, mentorski rad, izravni istraživački rad uz konzultacije s nastavnikom

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni i seminarski rad

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski, Engleski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Prije početka i po završetku nastavnog procesa, provođenje anketa s prikladnim pitanjima o usvojenim kompetencijama te o provođenju nastave.

Page 109: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

108

Naziv predmeta Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama

Kod FELT41

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina I Semestar/trimestar II

ECTS 5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi ekvivalentno je 1.5 ECTS, izrada seminarskog 75 sati rada –5.5 ECTS , 30 sati učenja – 1 ECTS

Nastavnik Prof.dr.sc. Ivica Crnković, Mälardalen University, Vasteras, Švedska

Kompetencije koje se stječu

Upoznati studente s modernim trendovima u razvoju programskih sustava utemeljene na komponentama. Studirati principe različitih komponentnih modela utemeljeno na zahtjevima inženjerskim područjima, te upoznati studente s izazovima pristupa i mogućih rješenja. Ujedno vježbati studente u pisanju i recenziji istraživačkih publikacija kao i prezentirati radove u obliku seminara.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij tehničkog ili prirodno-matematičkog područja. Korisno je poznavanje objektno-orijentiranog programiranja, ali nije nužno. Za praćenje kolegija potrebno je poznavanje engleskog jezika

Sadržaj Kolegij uključuje slijedeće momente: Osnovni principi programskog razvoja utemeljenog na komponentama i motivacija za njegovo uvođenje. Primjeri tehnologija temeljenim na komponentama (COM/DCOM, .NET, EJB, CORBA). Specifikacija programskih komponenata: sučelje, funkcionalno i ne-funkcionalno. Međudjelovanje komponenata, arhitektura programskih sustava. Kompozicija komponenata i njihovih svojstva – problemi modeliranja i predviđanja svojstva kompozicije komponenata. Razvojni proces sustava temeljenim na komponentama. Komponentni modele za ugrađene sustave i sustave u stvarnom vremenu. Problemi i izazovi u istraživanju u pristupu temeljenom na komponentama.

Preporučena literatura

• Ivica Crnkovic, Magnus Larsson, Building Reliable Component-Based Software Systems, Artech House Publishers, 2002, ISBN 1-58053-327-2

• Clemens Szyperski, Component Software - Beyond Object-Oriented Programming – Second Edition, Addison-Wesley / ACM Press, 2002

• Radovi s konferencija poput Sypmosia on Component-Based Software Engineering

Dopunska literatura

• George T. Heineman, William T. Councill, Putting Pieces togehter, Addison Wesley Copyright: 2001, ISBN: 0-201-70485-4

• Don Box Essential COM, Addison-Wesley Professional, 1997 • Jon Siegel, CORBA 3 Fundamentals and Programming, John W. & Sons, 2000 • Thuan Thai and Hoang Lam, NET Framework Essentials, O'Reilly; 2002 • Richard Monson-Haefel, Enterprise JavaBeans, O'Reilly; 2001

Oblici nastave Predavanja. Seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju kvalitete seminarskog projekta (70%) i rezultata prezentacije seminara (30%). Projekt čini zadatak koji kandidat treba riješiti u jednom od usmenog ispita.

Jezik poduke Hrvatski , nastavni materijali većim dijelom na engleskom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 110: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

109

Naziv predmeta Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora

Kod FENT24

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 30 sati za izradu projekta: 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja: 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. dc. Božo Terzić, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Kandidat stječe znanja o konfiguracijama i karakteristikama elektromotornih pogona bez mjerenja brzine i položaja rotora.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovne vrste reguliranih izmjeničnih elektromotornih pogona. Mjerni članovi brzine i položaja rotora, prednosti i nedostaci. Matematički modeli izmjeničnih električnih motora (asinkroni motor, sinkroni motor s permanentnim magnetima, elektronički komutirani motor i reluktantni motor). Metode estimiranja varijabli i parametara izmjeničnih električnih strojeva. Primjena proširenog Kalmanovog filtra za estimiranje varijabli električnih strojeva. Problemi estimiranja brzine i položaja rotora kod niskih brzina. Primjene reguliranih elektromotornih pogona bez mjernih članova brzine i položaja rotora.

Preporučena literatura

1. M. Jadrić, B. Franičić, Dinamika električnih strojeva, Graphis Zagreb 1997. 2. K. Rajashekara, A. Kawamura, K. Matsuse, Sensorless Control of AC Motor Drivers – Speed and Position Sensorless Operation, IEEE Press, NewYork, 1996.

Dopunska literatura

1. K.B. Bose, Power Electronics and Variable Frequency Drivers, IEEE Press, New York 1997. 2. B. Terzić, Estimiranje brzine i položaja rotora elektronički komutiranog motora, Doktorska disertacija, FESB, Split 1998.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, Laboratorijske vježbe, Seminarski rad

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave Ispit: Pprezentacija seminarskog rada.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Page 111: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

110

Naziv predmeta Semantički Web

Kod FEVT12

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 30 sati za izradu projekta: 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja: 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Marko Rosić, docent

Kompetencije koje se stječu

Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i metodama Semantičkog Weba. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju sustava Semantičkog Weba..

Preduvjeti za upis

Sadržaj Koncepcija Semantičkog Weba. Ontologije. Ontologijsko inženjerstvo. Jezici prikaza ontologija (Resource Description Framework, Simple HTML Markup Language, Ontology Web Language, DARPA Agent Markup Language with Ontology Inference Layer). Prikaz znanja u sustavima Semantičkog Weba. Raspodijeljene baze podataka u Semantičkom Webu. Razvoj usluga Semantičkog Weba. Mogućnosti poboljšanja pretraživanja Weba. Sustavi elektroničkog poslovanja i poučavanja na daljinu zasnovani na Semantičkom Webu

Preporučena literatura

1. J. Davies, D. Fensel, F.Harmelen: Towards the Semantic Web: Ontology-Driven Knowledge Management, John Wiley & Sons (January 21, 2003), ISBN: 0470848677 2. P. Alesso, C. Smith: Developing Semantic Web Services, AK Peters, Ltd. (October, 2004) , ISBN: 1568812124

Dopunska literatura

1. A. G. Perez, O. C. Corcho, M. Fernandez-Lopez: Ontological Engineering, Springer; 1 edition (July 22, 2004), ISBN: 1852335513

Oblici provođenja nastave

Predavanja

Način provjere znanja i polaganja ispita

Praktični ispit i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Page 112: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

111

Naziv predmeta Sunčane ćelije

Kod FELT36

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Izborni /

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbe: 1.5 ECTS 30 sati za izradu projekta: 1 ECTS 75 sati za izradu seminara i samostalno učenje: 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ivan Zulim, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Sunčevo zračenje. Fizikalni osnovi P-N i PIN strukture. Tandem ćelije. Fotonaponski moduli. Tehnologija fotonaponskog modula s PIN strukturom. Modeli fotonaponskog modula (Singerov, empirijski, Swartzov). U-I karakteristika. Karakteristični parametri i njihova ovisnost o temperaturi i zračenju. Degradacija U-I krivulje kao posljedica Sunčeva zračenja. Primjena sunčanih ćelija. Fotonaponski sustav.

Preporučena literatura

1. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb 1994. 2. C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM, University of New South Wales, 1998.

Dopunska literatura 1. M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall 1982.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 113: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

112

Naziv predmeta Sustavi energetskih kabela

Kod FENT25

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2 Semestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Nikša Kovač, doc. Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje postupaka određivanja dozvoljenih strujnih opteretivosti sustava energetskih kabela. Poznavanje postupka ekonomskog odabira poprečnog presjeka faznog vodiča. Osnovna znanja o primjeni numeričkih metoda pri proračunu dozvoljenih opteretivosti.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Dielektrični gubici. Joule-ovi gubici u vodiču, ekranu, plaštu i armaturi. Toplinski otpori i kapaciteti. Ljestvičasta mreža kabela. Dozvoljena strujna opteretivost. Ekonomski odabir poprečnog presjeka faznog vodiča. Posebni kabelski sustavi. Proračun dozvoljenih strujnih opteretivosti primjenom numeričkih metoda.

Preporučena literatura

1. G. J. Anders, ‘Rating of Electric Power Cables’, IEEE Press, New York, 1997.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni ispit. Seminarski radovi.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre.

Page 114: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

113

Naziv predmeta Tehnike umjetne inteligencije u elektroenergetskim sustavima

Kod FENT28

Vrsta Predavanja / Seminar / Izborni

Razina Predmet specijalističke razine

Godina II Semestar/trimestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS (30 sati predavanja, i 30 sati vježbi kroz seminar, samostalno učenje 90 sati)

Nastavnik Doc.dr.sc.Vedran Boras

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz teorije tehnika umjetne inteligencije i njihovim primjenama u elektroenergetskim sustavima.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj Uvod o tehnikama umjetne inteligencije i njihovim primjenama u elektroenergetskim sustavima. Opis osnovne strukture umjetnih neuronskih mreža: struktura neurona; prijenosne funkcije; arhitektura ANN; stupnjevi u konstrukciji ANN; algoritmi učenja- delta pravilo, gradijentni pad, jednakost energije, backpropagation, Hebb pravilo; tipovi mreža. Opis fuzzy logike. Opis tipičnih elemenata za projektiranje fuzzy sustava: normalizacijski modul; fuzifikacijski modul; inferencing modul; defuzifikacijski modul i denormalizacijski modul. Primjena ANN i fuzzy sustava u elektroenergetskim sustavima kod: prognoziranja električnog opterećenja; uravnoteženja električnog opterećenja opskrbnih vodova; analize i lociranje kvarova; zaštite EES-a; analiza harmoničkih komponenata; analize kvalitete električne energije; analize prijelaznih stanja, analize tokova snaga; analize rada i upravljanja EES-om; analize stabilnosti EES-a; analize obnovljih izvora energije; estimacije stanja u EES-u; analize rezultata mjerenja otpornosti tla; analize tržišta el. energije i sl. Opis ANN optimizacijskih algoritama korištenih u EES-a. Hibridni sustavi

Preporučena literatura

1. K. Warwick, A. O. Ekwue and R. Aggarwal, Artificial Intelligence Techniques in Power Systems, IEE Power Engineering Series, 1997.

2. A. Ukil, Intelligent Systems and Signal Processing in Power Engineering, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2007.

3. J. A. Momoh and M. E. El-Hawary, Electric Systems, Dynamics, and Stability with Artificial Intelligence Applications, Marcel Dekker Inc. New York, 2000.

Dopunska literatura

1. M. Negnevitsky, Artficial Intelligence A Guide to Intelligent Systems, Addison-Wesley, 2002.

2. A. Hopgood, Intelligent Systems for Engineers and Scientists, CRC Press 2001. Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacije, seminarski rad.

Način provjere znanja

Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 115: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

114

Naziv predmeta Teorija i primjena elektromagnetskih polja

Kod FELT37

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar: 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Vesna Roje, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Nadogradnjom i produbljivanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetskih valova studenti se osposobljavaju za savladavanje novih znanja i primjena, koje iz njih slijede, s posebnim naglaskom na primjene u području bežičnih komunikacijskih sustava i elektromagnetske kompatibilnosti.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitima iz diplomskog studija Komunikacijske i informacijske tehnologije, posebno iz kolegija matematike i fizike, te Elektromagnetska polja i Elektromagnetski valovi.

Sadržaj Osnove elektromagnetske teorije; Teoremi: Dualnost. Jednoznačnost. Ekvivalencija. Recipročnost. Greenovi teoremi za skalare i vektore; Primjena teorema ekvivalencije; Formulacija problema: diferencijalnim, integralnim i varijacijskim jednadžbama; Metode rješavanja: Analitičke. Numeričke. Problem relativne konvergencije; Rješavanje problema graničnih vrijednosti; Rješavanje valne jednadžbe; Ravni val; Propagacija. Refleksija. Lom; Površinski valovi; Primjene: Elektromagnetska interferencija. Podvodne komunikacije. Daljinsko vođenje. Dopplerov efekt. Optički valovodi. Tipovi optičkih vlakana. Disperzija. Gubici u optičkim kabelima. Planarne linije. Diskontinuiteti.

Preporučena literatura

1. S. M. Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications, Wiley, 2005 2. S.R.H.Hool, P.R.P.Hool: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996. 3. W.Tomasi: Electronic Communication Systems, Prentice-Hall 1998.

Dopunska literatura

1. J.A.Stratton: Electromagnetic Theory, McGrow Hill, 1941 2. E. Yamashita: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problems, Vol 2, Artech House 1996

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Izrada projekata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Provjera znanja tijekom nastave Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave. Povremena evaluacija uspješnosti nastave i polaganja ispita od strane uprave fakulteta.

Page 116: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

115

Naziv predmeta Tržište električne energije

Kod FENT26

Vrsta Predavanja / Seminar Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Ranko Goić, docent

Kompetencije koje se stječu

Usvajanje osnovnih i naprednih znanja iz područja tržišta električne energije, planiranja proizvodnje u tržišnom okruženju, reguliranja cijena za monopolne elektroenergetske djelatnosti, te upravljanja rizicima. Kroz pripremu i izradu seminarskog rada student se osposobljava za samostalnu izradu simulacijskih i optimizacijskih modela u planiranju tržišnih transakcija i/ili formiranju i analizi tarifnih sustava za regulirane elektroenergetske djelatnosti.

Preduvjeti za upis Završen diplomski studij elektrotehnike, strojarstva ili drugi tehnički diplomski studij usmjerenja vezanog za energetske sustave. Završen temeljni dio poslijediplomskog studija.

Sadržaj Struktura, organizacija i vlasnički odnosi poduzeća koje obavljaju elektroenergetske djelatnosti. Osnovne karakteristike električne energije kao tržišne kategorije. Organizacija i principi djelovanja tržišta električne energije, elektroenergetskih proizvoda i usluga. Veza s tržištem ostalih energenata. Tarifni sustavi i regulatorne metode za sistemske usluge, prijenosnu i distribucijsku mrežu. Upravljanje prijenosnom i distribucijskom mrežom u tržišnom okruženju. Planiranje proizvodnje i trgovine električne energije. Upravljanje rizicima.

Preporučena literatura

1. S. Stoft: Power System Economics – Designing Markets for Electricity, IEEE Press/John Wiley&Sons, New York, 2002. 2. M. Ilić, F. Galiana, L. Fink, Power System Restructuring: Engineering and Economics, Kluwer Academic Publishers, Boston, 1998. 3. M. Shahidehpour, H. Yamin, Zuyi Li: Market Operation in Electric Power System: Forecasting, Scheduling, and Risk Management, Wiley & Sons, New York, 2002.

Dopunska literatura

1. A. Eydeland, K. Wolyniec: Energy and Power Risk Management: New Developments in Modeling, Pricing and Hedging, Wiley/Finance, 2003 2. W. G. Sullivan, J.A. Bontadelli, E.M. Wicks: Engineering economy, Prentice Hall, 1999.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacije, seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Povremena provjera znanja tijekom nastave, provjera i pregled domaćih radova. Ispit: prezentacija seminarskog rada i usmeni ispit

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 117: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

116

Naziv predmeta Ugradivi računalni sustavi

Kod FELT38

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog strukovnog znanja]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 30 sati za izradu projekta: 1 ECTS 75 sati samostalnog učenja: 2.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences).

Preduvjeti za upis

Sadržaj Važnost i područja primjene ugrađenih sustava. Sklopovlje ugrađenih sustava i njihovo povezivanje. Mikroprocesori, mikrokontroleri i digitalni procesori signala, različite periferije te njihovo međusobno povezivanje. Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola. Povezivanje analognih i digitalnih sustava. Programska podrška ugrađenih sustava. Operacijski sustavi ugrađenih sustava. Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. Metode projektiranja ugrađenih sustava. Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski. Alati za projektiranje ugrađenih sustava. Višeprocesorski i distribuirani ugrađeni sustavi. Primjeri.

Preporučena literatura

1. Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems Design, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X 2. Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Page 118: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

117

Naziv predmeta Uzemljenje i mjere sigurnosti u električnim postrojenjima

Kod FENT27

Vrsta Predavanja Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja: 1.5 ECTS 105 sati samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Mate Kurtović, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Stječu se kompetencije u području projektiranja te u području održavanja uzemljenja u elektroenergetici, elektronici i telekomunikacijama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uzemljenje kao element zaštite. Matematički model uzemljivača za stacionarno strujno polje.Metode proračuna. Utjecaj heterogenosti tla. Optimalno projektiranje uzemljivača. Uzemljivač u uvjetima sporih elektromagnetskih procesa. Uzemljivač u sustavu nadzemnih I podzemnih elektroenergetskih I telekomunikacijskih vodova. Iznošenje potencijala. Uzemljivač u uvjetima brzih elektromagnetskih procesa. Programski paketi optimalnog projektiranja uzemljivača.

Preporučena literatura

1. Kurtović,M.:'' Teorijska elektrotehnika'', Predavamja, Skripta, 2004 2. H. Požar:»Visokonaponska rasklopna postrojenja», Tehnička knjiga, 1967.

Dopunska literatura

1. J. Nahman:»Uzemljenje neutralne točke distributivnih mreža», Naučna knjiga, 1980.

Oblici provođenja nastave

Predavanja + Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

Page 119: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

118

Naziv predmeta Vrednovanje sustava za e-učenje

Kod FEVT13

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminari Izborni

Razina Predmet specijalističke razine [ razvijanje i primjena znanja u užem području]

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 sati predavanja i vježbi: 1.5 ECTS 105 sati izrade seminara i samostalnog učenja: 3.5 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Slavomir Stankov, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Cilj je steći znanja o evaluaciji sustava za e-učenje kao i efikasnost upotrebe sustava za e-učenje u učenju i poučavanju. Ovako definirani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o sustavima e-učenja.

Sadržaj Vrste istraživanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija. Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije. Proces evaluacije. Uvod u statističke metode za obradu podataka. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Veličina učinka i meta-analize.

Preporučena literatura

1. B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16. 2. J.D. Fletcher „Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction”, in H.F. O’Neal, R.S. Perez (Eds.), Technology applications in education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp.79-99 3. M.A. Mark and J.E. Greer „Evaluation methodologies for intelligent tutoring systems“, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 129-153. 4. P.L. Albacete and K.A. VanLehn, „Evaluating the Effectiveness of a Cognitive Tutor for Fundamental Physics Concepts“ in Proceedings of the 22nd Annual Meeting of the Cognitive Science Society, 2000.

Dopunska literatura

1. Kinshuk, A. Patel and D. Russell „A multi-institutional evaluation of Intelligent Tutoring Tools in Numeric Disciplines“, in The Evaluation of Learning Technology Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London, 2000, pp. 38-40. 2. R.A. Wisher and T.M. Olson „The Effectiveness of Web-based Training“, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report 1802, 2003.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe i seminari

Način provjere znanja i polaganja ispita

Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja

Jezik poduke Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete i

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Page 120: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

119

3.5. Uvjeti i način studiranja

Nastava na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije započinje početkom akademske godine uz uvjet da se po raspisanom natječaju za njega prijavi dovoljan broj studenata. Studij se izvodi sistemom godina za godinu, uz obvezu studenata da redovito pohađaju nastavu, te ispunjavaju sve postavljene im obveze u obliku seminarskih radova, znanstvenog istraživanja i objavljivanja rezultata svojih istraživanja.

Studenti su dužni redovito pohađati predavanja te sudjelovati u svim predviđenim oblicima

nastave. Uredno pohađanje nastave potvrđuje predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu. Semestar testira dekan na osnovi potvrđenog urednog pohađanja nastave i podmirenih ostalih obveza. U viši semestar iste akademske godine studenti se mogu upisati samo ako imaju testiran prethodni semestar. Uvjeti upisa u sljedeću akademsku godinu utvrđeni su studijskim programom.

Uspješnost studiranja i pravo nastavka studija student dokazuje zadovoljavanjem minimalnih uvjeta u pojedinim fazama studija. Sukladno navedenom u tablici 1, minimalni uvjeti upisa u pojedine semestre poslijediplomskog studija su sljedeći:

• za upis III semestra potrebno je ostvariti najmanje 15 ECTS bodova polaganjem ispita, izradom i obranom seminarskih radova (položeni svi ispiti I semestra),

• za upis V semestra potrebno je ostvariti najmanje 50 ECTS bodova polaganjem ispita, izradom i obranom seminarskih radova (položeni svi ispiti I, II i III semestra).

Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje završava se izradom doktorskog rada.

Da bi student prijavio doktorski rad treba imati najmanje 84 ECTS bodova, od čega najmanje 50 ECTS za polaganje temeljnih kolegija i specijalističkih kolegija, 10 ECTS bodova za polaganje kvalifikacijskog ispita, a najmanje 24 ECTS boda za objavljivanje rada u zborniku radova znanstvenog skupa s međunarodnom recenzijom.

Za izrađeni doktorski rad student dobiva 90 ECTS bodova. To znači da završenim

studijem i obranom doktorskog rada student ostvari ukupno 180 ECTS bodova.

Shematski prikaz tijeka studija dan je na slici 1.

Page 121: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

120

Slika 1. Uvjeti studiranja na doktorskom studiju

Page 122: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

121

3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Studentu poslijediplomskog studija Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij, imenuje mentora iz redova nastavnika na studiju. Mentor savjetima pomaže studentu u studiju, a posebno u izboru kolegija i izradi doktorske disertacije. Student je dužan tijekom izvođenja aktivnosti predviđenih programom studija redovito izvještavati mentora o postignutim rezultatima.

3.7. Popis predmet ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija FESB-a mogu odabrati bilo koji kolegij sa poslijediplomskog studija strojarstva FESB-a, te poslijediplomskog studija Didaktičke tehničkih znanosti koji se izvodi na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, s tim da ovi kolegiji ulaze u kvotu kolegija smjera i trebaju biti izabrani u skladu s točkom 3.2, što znači da ih treba odobriti mentor i može ih biti maksimalno dva (2).

3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Bilo koji kolegij poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija FESB-a može se predavati i na engleskom jeziku.

3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Priznaje se i u potpunosti prenosi ECTS bodovna vrijednost predmeta koji studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu ili drugim visokim učilištima ukoliko je vezana s brojem sati opterećenja studenata na tom predmetu. Svakih 30 sati opterećenja studenata nosi 1 ECTS bod.

3.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada

Poslijediplomski doktorski studij za stjecanje doktorata znanosti završava polaganjem svih ispita te izradbom i javnom obranom doktorskog rada. Uvjeti za prijavu, postupak i uvjeti ocjene te uvjeti i način obrane teme doktorskog rada definirani su Pravilnikom o poslijediplomskim studijima. Ovdje se sažeto navodi:

• U tijeku studija student je obavezan objaviti najmanje jedan rad na

znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom (koji donosi 24 ECTS boda). Student je obavezan do upisa u šesti (6.) semestar položiti kvalifikacijski doktorski ispit, te prije prijave teme doktorskog rada prikupiti minimalno 384 ECTS boda. • Položeni kvalifikacijski doktorski ispit uvjet je za prijavu teme disertacije i uvjet je za upis VI semestra. Student prijavljuje polaganje kvalifikacijskog doktorskog ispita putem Protokola u Studentskoj službi Fakulteta na posebnom obrascu. Uvjet za prijavu kvalifikacijskog ispita su položeni svi propisani ispiti. Prijavi prilaže izrađeni rad u kojem prikazuje trenutno stanje razvoja područja svoga znanstvenog usmjerenja odnosno područja buduće doktorske disertacije. Rad se predaje u računalno čitljivom formatu prema Uputama za izradu radova na poslijediplomskom studiju. Nakon prijave polaganja kvalifikacijskoga

Page 123: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

122

doktorskog ispita Odbor za poslijediplomski doktorski studij imenuje Povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit od najmanje 3 člana (neparni broj). Kvalifikacijski doktorski ispit organizira i provodi Povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit. • Temu doktorskog rada priprema student nakon položenih svih propisanih ispita zajedno sa svojim mentorom te informira voditelja poslijediplomskog studija. Uvjet za prijavu teme doktorskog rada je položen kvalifikacijski ispit te prikupljenih minimalno 384 ECTS bodova, pri čemu student mora imati objavljen barem jedan rad u zbornika radova znanstvenog skupa s međunarodnom recenzijom. Prijedlog teme treba sadržavati naslov doktorskog rada, motivaciju, pregled dosadašnjih istraživanja uz navođenje literature, hipotezu, opis i metodologiju istraživanja, očekivani znanstveni doprinos, te bibliografske podatke o relevantnoj literaturi. Institucija koja snosi troškove studija studenta ima pravo sudjelovati u izboru teme za njegov doktorski rad. Studenti koji izradbi i obrani doktorskog rada pristupaju izvan doktorskog studija temu doktorskog rada predlažu prilikom prijave za pokretanje postupka za stjecanje doktorata znanosti. • Prijedlog teme doktorskog rada razmatra Odbor poslijediplomskog doktorskog studija, potvrđuje predloženog mentora doktorskog rada te predlaže Fakultetskom vijeću imenovanje Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorskog rada. • Sa studentom koji ispunjava uvjete za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorskog rada vodi se javni razgovor o očekivanom izvornom znanstvenom doprinosu disertacije na kojem se pobliže ocjenjuje realnost postizanja očekivanog znanstvenog doprinosa. Javni razgovor vodi Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada te zapisnik dostavlja Odboru za poslijediplomski doktorski studij. • Konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju teme doktorskog rada donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za poslijediplomski doktorski studij. Mentor usmeno obrazlaže Fakultetskom vijeću predloženu temu i očekivani izvorni znanstveni doprinos, ili prijedlog za odbijanje teme doktorskog rada. Tema doktorskog rada kao i mentor mogu se iz objektivnih razloga promijeniti, pri čemu tema samo jedanput. Ove se promjene provode po istom postupku kao i prvo zadavanje teme i izbor mentora. • Prihvaćanje teme doktorskog rada uvjet je za upis u šesti semestar. • Doktorski rad student može predati na ocjenu nakon što je podmirio sve troškove studija i troškove obrane doktorskog rada, a najkasnije 5 godina od dana prihvaćanja teme. Doktorski rad se predaje neuvezan u broju primjeraka, koji je za jedan veći od broja članova Povjerenstva za doktorski rad rada u tiskanom obliku ili u digitalnom zapisu ako je tako zahtijevao član Povjerenstva. Jedan primjerak doktorskog rada u spiralnom uvezu dostavlja se u Knjižnicu Fakulteta na uvid javnosti, osam dana prije sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će biti predložena ocjena rada. To se oglašava na oglasnim pločama Fakulteta i na internet stranicama Fakulteta. • Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada dužno je u roku od mjesec dana, računajući od dana imenovanja, ocijeniti doktorski rad. Svoju ocjenu i prijedlog Povjerenstvo je dužno dostaviti Odboru za poslijediplomski doktorski studij, koji je prosljeđuje Fakultetskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Tijekom ljetnih praznika navedeni rokovi miruju. Fakultetsko vijeće donosi odluku o prihvaćanju ocjene doktorskog rada i imenuje Povjerenstvo za obranu doktorskog rada. Predsjednik Povjerenstva za obranu doktorskog rada, u dogovoru s mentorom, predlaže datum i mjesto javne obrane čija je ocjena prihvaćena na Fakultetskom vijeću. • Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada u svom izvješću može predložiti:

- prihvaćanje rada i dopuštanje pristupanju obrane rada,

Page 124: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

123

- dorađivanje rada i podvrgnuće ponovnoj ocjeni, - odbijanje rada.

Svaki prijedlog Povjerenstva mora biti obrazložen. Ako je ocjena doktorskog rada u izvješću Povjerenstva za doktorski rad negativna, a Fakultetsko vijeće ne donese odluku o promijeni sastava Povjerenstva, Fakultetsko vijeće će donijeti odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavijestiti studenta. • Pozitivno ocijenjen doktorski rad student brani pred Povjerenstvom za obranu doktorskog rada koje je imenovalo Fakultetsko vijeće. Obrana doktorskog rada je javna. Dekan Fakulteta javno objavljuje ime studenta, temu doktorskog rada te vrijeme i mjesto obrane najmanje sedam dana prije datuma utvrđenog za obranu. Tijekom postupka obrane vodi se zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva i zapisničar. O obrani doktorskog rada vodi se službena evidencija na Fakultetu. • Nakon završetka obrane završnog, odnosno doktorskog rada Povjerenstvo objavljuje uspjeh pristupnika. Rezultat obrane može biti:

- rad je obranjen jednoglasnom odlukom Povjerenstva, - rad je obranjen većinom glasova Povjerenstva, - rad nije obranjen.

U slučaju da rad nije obranjen, predsjednik Povjerenstva to priopćuje studentu i obustavlja postupak za stjecanje doktorata znanosti.

• Doktorski rad može se uvezati tek nakon obrane rada, a mora se predati uvezan u roku od 30 dana od obrane rada u sedam primjerka, što je uvjet za dobivanje diplome. • U svrhu omogućenja uključivanja doktorskih radova u javne baze podataka, kao i omogućenja potraživanja i pregledavanja ovih radova pomoću računala uključenih na Internet, potrebno je radove predati i u elektroničkom obliku. Zbog toga se uvezanim primjercima rada prilaže i CD sa zapisom rada organiziranim u datoteke:

- naslov, sažetak i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku u ASCII formatu; - životopis pristupnika u ASCII formatu; - cjelokupni tekst rada zajedno sa svim dodacima (sve što sadrži primjerak predan u

tiskanom obliku) u PDF formatu. Za korektnost predaje radova na propisani način brine se mentor pristupnika. • Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje doktorata znanosti i obrani doktorski rad stječe akademski stupanj doktor znanosti (skraćeno: dr. sc.). • Nakon završetka poslijediplomskog studija za stjecanje doktorata znanosti pristupniku se izdaje diploma koju potpisuju dekan Fakulteta i rektor Sveučilišta u Splitu.

3.11. Uvjeti nastavka studija

U slučaju prekida studija dužeg od dvije godine student može upisati viši semestar po odluci Fakultetskog vijeća na prijedlog Odbora za poslijediplomski doktorski studij, kojom se određuje koje predmete student mora upisati. U takvom slučaju student, odnosno njegov poslodavac, snosi troškove tog i sljedećih semestara.

Studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja na jednom programskom smjeru

mogu ponovno upisati studij, ali uz plaćanje. Za ponovni upis na studij pristupnik podnosi pismeni

Page 125: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

124

zahtjev u studentsku referadu. Prispjelu molbu razmatra Odbor za poslijediplomski doktorski studij i definira uvjete pod kojima student može nastaviti studij gdje ga je prekinuo.

3.12. Uvjeti i stjecanja potvrde (certifikata) o apsolviranom dijelu programa

Potvrda (certifikat) sa popisom svih predmeta koje je student odslušao i položio sastavni je dio diplome kojom se potvrđuje stjecanje akademskog naziva doktor znanosti (Dr. sc.).

Student ima pravo u svakom trenutku tijekom studija dobiti posebnu potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu programa u kojem se navode svi kolegiji koje je do tada odslušao i položio.

3.13. Uvjeti i način stjecanja doktorata bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Uvjeti i načini stjecanja doktorata bez pohađanja nastave i polaganja ispita definirani su Člankom 25. Izmjena i dopuna zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 105/2004).

Doktorat znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita mogu steći samo iznimno osobe koje

su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveučilišta.

3.14. Maksimalna duljina trajanja studija

Maksimalna duljina trajanja studija je 5 godina za studente koji studiraju u punom radnom vremenu, s tim da se u opravdanim slučajevima odlukom Fakultetskog vijeća može produžiti za dodatnu godinu, tako studij može ukupno trajati maksimalno 6 godina i to samo u opravdanim slučajevima.

Maksimalna duljina trajanja studija je 7 godina za studente koji studiraju s dijelom radnog

vremena, s tim da se u opravdanim slučajevima odlukom Fakultetskog vijeća može produžiti za dodatnu 1 godinu, tako studij može ukupno trajati maksimalno 8 godina.

Page 126: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

125

4. Uvjeti izvođenja studija

4.1. Mjesta izvođenja studijskih programa

Poslijediplomski znanstveni studij elektrotehnike i informacijskih tehnologija izvodi se u zgradi Fakulteta elektrotehnike, elektrotehnike i brodogradnje, smještenoj u ulici Ruđera Boškovića bb izgrađenoj 1980. godine.

4.2. Podaci o prostoru i opremi predviđenoj za izvođenje studija

U zgradi Fakulteta nalazi se 5 amfiteatara, više predavaonica i laboratorija. Studentima na raspolaganju stoji mnoštvo osobnih računala povezanih na lokalnu računalnu mrežu. Računalni laboratoriji raspolažu s najsuvremenijim softverima. Na Fakulteta je opremljena suvremena učionica za daljinsko učenje. Njome je omogućeno slušanje predavanja vodećih znanstvenika drugih Fakulteta u zemlji i inozemstvu pomoću najnovije elektroničke opreme.

Za bavljenje znanstvenim radom na raspolaganju su brojni laboratoriji. U njima, osim izvođenja vježbi u okviru redovite nastave, studenti samostalno, ili u suradnji sa predmetnim nastavnikom, mogu učestvovati u znanstveno istraživačkom radu. Jedan dio laboratorija studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija nalazi se u Zrinjsko-Frankopanskoj 177.

4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program

Popis znanstvenih projekata koji se izvode u razdoblju 2001-2005: 1. 0023001 Marko Matić Nejednakosti u numeričkoj analizi i teoriji vjerojatnosti 2. 0023002 Ivan Slapničar Točni i brzi matrični algoritmi i primjene 3. 0023003 Saša Krešić Varijacioni račun i obrada signala 4. 0023004 Ivan Zulim Komponente i sustavi za fotonaponsku pretvorbu sunčeve energije 5. 0023005 Ivica Veža Analiza i modeliranje umreženih poduzeća 6. 0023006 Ivan Zoraja MMF – Upravljanje i nadzor na distribuiranim objektima 7. 0023007 Branislav Jajac Proračun dozvoljenih strujnih opteretivosti energetskih kabela 8. 0023008 Darko Stipaničev Inteligentni agenti u modeliranju i vođenju kompleksnih sustava

(AgMoV) 9. 0023009 Vesna Roje Elektromagnetska kompatibilnost u komunikacijskim sustavima

10. 0023010 Dragan Poljak Utjecaj elektromagnetske interferencije na električnu opremu i ljude 11. 0023012 Željan Lozina Napredne numeričke metode i informacijske tehnologije u preradi

aluminija 12. 0023013 Neven Ninić Bitno smanjenje visine dimnjaka solarnih dimnjačnih elektrana 13. 0023014 Igor Zanchi Propagacijski parametri digitalnih radijskih sustava 14. 0023015 Slavko Vujević Elektromagnetski utjecaj elektroenergetskih vodova i uzemljenja 15. 0023016 Roko Markovina Istraživanje mogućnosti razvitka plovila novih formi u hrvatskoj

brodogradnji 16. 0023017 Dinko Begušić Heterogene bežične i mobilne komunikacijske mreže

Page 127: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

126

17. 0023018 Nikša Krnić Zavarivanje titana i njegovih legura u brodogradnji i pomorskoj tehnici 18. 0023019 Nikola Rožić Napredni komunikacijski i informacijski sustavi i usluge 19. 0023020 Zoran Milas Analiza kavitacijskog turbulentnog toka oko profila 20. 0023021 Martin Jadrić Estimiranje varijabli i parametara električnih strojeva 21. 0023022 Vlasta Zanchi Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija 22. 0023023 Željko Domazet Pogonska čvrstoća konstrukcija i strojeva 23. 0023024 Damir Jelaska Čvrstoća i trajnost elemenata strojeva i konstrukcija 24. 0023025 Radoslav Pavazza Savijanje tankostijenih štapova s distorzijom poprečnog presjeka 25. 0023026 Elis Sutlović Optimiranje planiranja i upravljanja radom hidroenergetskih sustava 26. 0023027 Ivica Puljak Elektromagnetski kalorimetar CMS detektora i fizika Higgs bozona 27. 0023029 Ivo Mateljan Digitalna instrumentacija 28. 0023030 Mate Kurtović Numeričko modeliranje procesa u elektroenergetskom sustavu 29. 0023033 Sven Gotovac Prilagodba aplikacija GRID računalnom sustavu Popis znanstvenih projekata koji se izvode nakon 2006:

Zavod za elektroenergetiku 1. 023-0361590-1654 Ranko Goić Razvoj i pogon elektroenergetskog sustava s visokim udjelom

vjetroelektrana 2. 023-0361621-1611 Martin Jadrić Identifikacija parametara sinkronog generatora u pogonu 3. 023-0231582-2294 Nikša Kovač Modeliranje i okolišni aspekti ENF elektromagnetskih polja 4. 023-0231581-1610 Mate Kurtović Numeričko modeliranje elektroenergetskog sustava tehnikom

konačnih elemenata 5. 023-0000000-3271 Slavko Vujević Razvoj naprednih algoritama za modeliranje

elektromagnetskih pojava Zavod za elektroniku

1. 023-0231924-1660 Dinko Begušić Napredne heterogene mrežne tehnologije 2. 023-0361566-1613 Zoran Blažević Propagacijski faktori u planiranju radijskih mreža 3. 023-0231582-1585 Dragan Poljak Modeliranje ljudskog tijela i izvora zračenja; okolišni i

zdravstveni aspekti 4. 023-0231924-1661 Nikola Rožić ICT sustavi i usluge temeljeni na integraciji informacija 5. 023-0232005-2003 Darko Stipaničev AgISEco – Agentski orijentirani inteligentni sustavi nadzora i

zaštite okoliša 6. 023-0000000-3273 Antonio Šarolić Mjerenja u području EMC i istraživanja EM utjecaja na

zdravlje 7. 023-0232006-1659 Igor Zanchi Radio-parametri širokopojasnih (UWB) mreža u zatvorenim i

otvorenim prostorima 8. 023-0232006-1655 Vlasta Zanchi Biomehanika ljudskih pokreta, upravljanje i rehabilitacija 9. 023-0982886-1612 Ivan Zulim Napredni modeli procjene Sunčevog zračenja i primjena u FN

pretvorbi energije Zavod za strojarstvo i brodogradnju

1. 023-0231751-1753 Frano Barbir Pasivne gorivne ćelije s opskrbom kisikom iz zraka putem prirodne konvekcije

2. 023-0231744-1745 Željko Domazet Pogonska čvrstoća materijala i konstrukcija 3. 023-0692195-1749 Damir Jelaska Razvoj metoda proračuna vijeka trajanja konstrukcijskih

komponenti 4. 023-0231744-1747 Željan Lozina Inverzni postupci i napredni algoritmi u dinamici konstrukcija

i strojeva 5. 023-0231751-3011 Neven Ninić Novi vidik optimizacije korištenja sunčeve energije u SC

elektranama 6. 023-0231744-3010 Radoslav Pavazza Deplanacija i distorzija tankostjenih presjeka 7. 023-0231744-3113 Damir Vučina Inteligentni i evolucijski algoritmi optimizacije materijala i

konstrukcija Zavod za strojarsku tehnologiju

1. 023-0692976-1742 Dražen Bajić Istraživanje visokobrzinske obrade materijala 2. 023-0231926-1748 Igor Duplančić Unapređenje svojstava i postupaka prerade aluminijskih

legura 3. 023-1252973-2243 Jagoda Radošević Elektrokemijski procesi na granici faza i fizikalna svojstva

Page 128: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

127

površina-ELGAFA III 4. 023-0231926-2194 Ivica Veža Tehnološko-organizacijsko optimiranje kompetencije stanice

Zavod za matematiku i fiziku 1. 023-0982887-3064 Ivica Puljak Potraga za Higgsovim bozonom i novom fizikom detektorom

CMS 2. 023-0372783-1289 Ivan Slapničar Točni i brzi matrični algoritmi i primjene

Popis tehnologijskih projekata: 1. TP-03/0023-02 Darko Stipaničev Nadzor i upravljanje prostorno udaljenim sustavima

ugradbenim mrežnim posluži 2. TP-03/0023-04 Igor Duplančić Tanke trake iz legure 5052 3. TP-03/0023-05 Sven Gotovac Uređaj za praćenje kvalitete električne energije 4. TP-03/0023-06 Željan Lozina Razvoj aluminijskih sendvič ploča s metalnim i nemetalnim

slojevima 5. TP-03/0023-09 Darko Stipaničev Sustav za ranu detekciju požara korištenjem kamera u vidljivom

dijelu spektra Popis međunarodnih projekata 1. Hrvatsko-slovenski projekt Lovre Krstulović-

Opara Razvoj novih metoda određivanja pogonske čvrstoće strojnih dijelova

2. Hrvatsko-slovenski projekt Željko Domazet Numeričko modeliranje zamora materijala izazvanog ciklčnim kontaktnim naprezanjima

3. Projekti pri Europskom centru za nuklearna istraživanja

(CERN, Ženeva): Compact Muon Solenoid (CMS) i A Large Ion Collider Experiment (ALICE)

4. Hrvatsko-francuski projekt Ivica Puljak Potraga za Higgs bozonom kroz njegov raspad u 4 elektrona u CMS eksperimentu.

4. Hrvatsko-slovenski projekt Darko Stipaničev Elektronski nadzorni sistem za preprečevanje naravnih nesreč

Popis razvojnih projekata

1. Projekt sa Splitsko – dalmatinskom županijom

Darko Stipaničev Integralni model zaštite od šumskih požara na području Splitsko – dalmatinske županije

2. Projekt sa Splitsko – dalmatinskom županijom

Ivica Veža Restrukturiranje Brodogradilišta Split

3. Projekt sa Splitsko – dalmatinskom županijom

Orest Fabris Razvoj proizvoda termalne grijalice vode

4. Projekt sa Splitsko – dalmatinskom županijom

Orest Fabris Koncepcijsko rješenje i plan realizacije izgradnje prostorne zone «Ribnjak» u gradu Omišu

5. Projekt sa HEP-om Božo Terzić Revizija projekta automatizacije HE Zakučac 6. Projekt sa HEP-om Ranko Goić Optimiranje planiranja i upravljanje radom

hidroenergetskih sustava sliva Cetine

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Ostvarivanje studijskog programa poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija za znanstveno usavršavanje prati i koordinira Odbor poslijediplomskgo doktorskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije. Odbor je za svoj rad odgovoran Fakultetskom vijeću. Odbor se sastoji od najmanje sedam članova: voditelja odbora i šest članova iz različitih područja moguće specijalizacije na doktorskom studiju (Automatika i sustavi,

Page 129: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

128

Elektroenergetika, Elektrostrojarstvo i automatizacija, Elektronika, Informacijske i komunikacijske tehnologije i Računalno inženjerstvo).

Na poslijediplomskom sveučilišnom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija osniva se

- Povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit - Najmanje 3 člana, provodi kvalifikacijski doktorski ispit.

- Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada - 3 ili 5 članova, provodi javni razgovor sa obranom teme doktorskog rada. Predsjednik Povjerenstva mora biti nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju.

- Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada - Najmanje 3 člana, provodi postupak ocjene doktorskog rada. Predsjednik Povjerenstva mora biti nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Najmanje jedan član povjerenstva mora biti izvan Fakulteta.

- - Povjerenstvo za obranu doktorskog rada - Najmanje 3 člana, provodi postupak

obrane doktorskog rada. Predsjednik Povjerenstva mora biti nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Najmanje jedan član povjerenstva mora biti izvan Fakulteta.

Doktorski rad ocjenjuje se u pravilu zajedničkim izvješćem svih članova povjerenstva.

Član povjerenstva može dati izdvojeno mišljenje. Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva. Povjerenstvo za prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za poslijediplomski doktorski studij.

Članovi povjerenstva za prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada moraju biti nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, znanstvenici u znanstvenom zvanju, te vrhunski stručnjaci koji imaju akademski stupanj doktora znanosti. Profesor emeritus može biti član povjerenstva za prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada, te mentor jednog doktorskog rada. Popis povjerenstva sastavlja se sljedećim redom: predsjednik povjerenstva, mentor rada, ostali članovi povjerenstva prema zvanju.

4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija

S pristupnikom koji ostvari pravo na upis na doktorski studij u punom radnom vremenu FESB sklapa ugovor o radu na suradničkom radnom mjestu asistent na određeno vrijeme u trajanju najduže 6 godina.

S pristupnikom koji ostvari pravo na upis na doktorski studij koji sam plaća studij sklapa se ugovor o studiranju uz plaćanje kojim se uređuju prava i obveze pristupnika i FESB-a.

4.6. Imena nastavnika i suradnika koji izvode nastavu

U izvođenju nastave poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijskih tehnologija sudjeluju

- nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja docent, izvanredni profesor i redoviti profesor zaposleni na Fakultetu elektritehnike, strojarstva i brodogradnje - nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja docent, izvanredni profesor i redoviti profesor zaposleni na drugim fakultetima i institutima Sveučilišta u Splitu

Page 130: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

129

- nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja docent, izvanredni profesor i redoviti profesor i stručnjaci izabrani u znanstvena zvanja znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik zaposleni na drugim sveučilištima, institutima ili poduzećima.

U nastavku slijedi popis nastavnika koji sudjeluju u izvođenju nastave na poslijediplomskom studiju elektrotehnike i informacijskih tehnologija:

Predmet Nastavnici i suradnici: Održavanje i ekspoatacija Barle, Jani Integritet i pouzdanost tehničkih sustava Barle, Jani Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja Bego, Ozren Bežične i mobilne komunikacijske mreže Begušić, Dinko Optičke komunikacijske mreže Begušić, Dinko Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama Begušić, Dinko; Carić, Antun Inteligentna instrumentacija Beroš, Slobodan Izabrana poglavlja iz vođenja procesa Beroš, Slobodan Organizacija i metode znanstvenoistraživačkog rada Bilić, Boženko Biomimetički sustavi Bonković, Mirjana Modeliranje i vođenje vidom Bonković, Mirjana Tehnike umjetne inteligencije u elektroenergetskim sustavima Boras, Vedran Biomehanički robotski sustavi Cecić, Mojmil Digitalna simulacija fizičkih sustava Cecić, Mojmil Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama Crnković, Ivica Teorija igara u komunikacijskim mrežama Čagalj, Mario Oceanografska mjerenja Dadić, Vlado Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka Dadić, Vlado Fleksibilni elektroenergetski prijenosni sustavi Dizdarević, Nijaz Kodiranje i prepoznavanje govora Dujmić, Hrvoje Obrada i sažimanje video signala Dujmić, Hrvoje Kvantna optika Godinović, Nikola Medicinska fizika Godinović, Nikola Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža Goić, Ranko Tržište električne energije Goić, Ranko Ugradivi računalni sustavi Gotovac , Sven Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom Gotovac, Sven Interakcija čovjeka i računala Granić, Andrina Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja Granić, Andrina Dinamika električnih strojeva Jadrić, Martin Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva Jadrić, Martin: Terzić, Božo Kriptografija Jadrijević, Borka Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama Jajac, Branislav Zaštita od groma Jajac, Branislav Širokopojasne pristupne tehnologije Kapov, Milutin Aktivni energetski filtri Kilić, Tomislav Sustavi energetskih kabela Kovač, Nikša, Jajac, Branislav Matematičke metode u inženjerstvu Krešić-Jurić, Saša Teorijska mehanika Krešić-Jurić, Saša Odabrana poglavlja sinkronih strojeva Kurtović, Mate Uzemljenje i mjere sigurnosti u električnim postrojenjima Kurtović, Mate Teorija elektromagnetskih polja i krugova Kurtović, Mate; Vujević, Slavko Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici Lucić, Rino

Page 131: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

130

Numeričke metode za analizu tranzijenata Lucić, Rino Izabrana poglavlja iz proračuna elektroenergetskih mreža Majstrović, Matislav Matematičko modeliranje elektrodistributivnog sustava Majstrović, Matislav Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava Marasović, Jadranka Teorija igara i metode optimizacije Marasović, Jadranka Arhitektonska akustika Mateljan, Ivo Izabrana poglavlja iz diskretne matematike Matić, Marko Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja Medić, Ivan Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prospajanjem paketa Ožegović, Julije Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava Ožegović, Julije Računalni vid Papić, Vladan Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti Papić, Vladan Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela Poljak, Dragan Odabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti Poljak, Dragan Numeričke metode u komunikacijskim sustavima Poljak, Dragan; Puljak, Ivica Moderna fizika i tehnologija Puljak, Ivica Modeliranje i simuliranje fizikalnih sustava Puljak, Ivica; Poljak, Dragan Antene - primjena u komunikacijama i EMC Roje, Vesna Teorija i primjene elektromagnetskih polja Roje, Vesna Semantički Web Rosić, Marko Sustavi učenja na daljinu Rosić, Marko Metode prognoziranja Rožić, Nikola Multimedijske komunikacije Rožić, Nikola Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa Sarajčev, Petar Prenaponi u mrežama Sarajčev, Petar Matrični račun i matematika Web pretraživača Slapničar, Ivan Matrični račun u višeprocesorskim računalima Slapničar, Ivan Energetska elektronika i izmjenični pogoni Smajo, Mate Neuronske mreže i izmjenični pogoni Smajo, Mate Oblikovanje sustava e-učenja Stankov, Slavomir Vrednovanje sustava e-učenja Stankov, Slavomir Inteligentni sustavi Stipaničev, Darko Napredni postupci digitalne obrade i analize slike Stipaničev, Darko Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu Sutlović, Elis Planiranje korištenja akumulacijskih bazena Sutlović, Elis Optimiranje u elektroenergetskom sustavu Sutlović, Elis; Granić, Goran Brodski elektromagnetizam Šarolić, Antonio Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti Šarolić, Antonio Inteligentni programski agenti Štula, Maja Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama Štula, Maja Metode i algoritmi strojnog učenja Šupuk, Tamara Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora Terzić, Božo Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava Vujević, Slavko Numeričke metode inženjerskog modeliranja Vujević, Slavko Energetska elektronika i izmjenični pogoni Vukadinović, Dinko Neuronske mreže i izmjenični pogoni Vukadinović, Dinko Grafovi i mreže Vukičević, Damir Mikrovalni poluvodički sklopovi Zanchi, Igor; Marinović, Ivan Mobilne komunikacije Zanchi, Igor; Blažević, Zoran Računala i računalne metode u biomehanici Zanchi, Vlasta Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici Zanchi , Vlasta Sunčane čelije Zulim, Ivan

Page 132: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

131

Nastavnik: Jani Barle Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 5. Siječnja 1964. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: dipl.ing. strojarstva – 1989. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) mr.sc. – 1995. FSB Zagreb Dr. sc. – 1998. FSB Zagreb Zaposlenje: 1990 – 1991. Asistent za razvoj novih proizvoda – Institut Brodograđevne industrije - Split 1991 – 2000. Znanstveni novak - FESB Split 2000 – 2001. Viši Asistent - FESB Split 2001 – 2005 Docent - FESB Split 2005 - Izvanredni profesor – FESB Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1996. Istraživač, na strojarskom fakultetu Sveučilišta u Padovi, ITALIJA 1999. Tečaj "Design for quality", u organizaci strojarskog fakulteta iz Bologne, ITALIJA. Znanstvena i nastavna područja: Tehnička dijagnostika (ispitivanja naprezanja, opterećenja i čvrstoće u uvijetima pogona, akustična emisija, impact echo, analiza signala), Eksperimentalna mehanika, (zaostala naprezanja, elektrootporničke mjerne trake, senzori), Hidraulički i pneumatički uređaji.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Barle, J.;Domazet, Ž; Đukić, P: “Eksperimentalna procjena konstrukcije

brodskih motora”, Pomorski znanstveni časopis “Naše more”, Dubrovnik, 2001., p. 185-190

2. Barle, J.;Grubišić, V.; Jecić, S.: “On The Sensitivity Of Residual Stresses Determined Using The Hole Drillinig Method”, Pomorski znanstveni časopis “Naše more”, Dubrovnik, 2001., str. 137-144

3. Đukić, P; Barle, J.; Baras, M: “Processing And Analysis Of Acoustic Wave Data Using DSP Based Real Time Wavelet Transform”, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001. Proceedings CD

4. Đukić, P; Barle, J.; Baras, M: “Use Of Real Time Wavelet Analysis For Processing Of Acoustic Waves In ‘Impact Echo’ Measurements”, Proc. 18th Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 119-120.

5. Domazet, Ž; Barle, J.; Đukić, P: “Strain Gage Measurements On The New Ship Engines”, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001. Proceedings

Page 133: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

132

CD 6. Domazet, Ž; Barle, J.; Đukić, P: “Strain Gage Measurements In The New

MAN/S50MC–C Engine On The Test Bed At Shipyard Split”, Proc. 18th Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 31-32.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

7. Barle, J.;Domazet, Ž; Đukić, P: “Eksperimentalna procjena konstrukcije brodskih motora”, Pomorski znanstveni časopis “Naše more”, Dubrovnik, 2001., p. 185-190

8. Đukić, P; Barle, J.; Baras, M: “Processing And Analysis Of Acoustic Wave Data Using DSP Based Real Time Wavelet Transform”, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001. Proceedings CD

9. Đukić, P; Barle, J.; Baras, M: “Use Of Real Time Wavelet Analysis For Processing Of Acoustic Waves In ‘Impact Echo’ Measurements”, Proc. 18th Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 119-120.

10. Barle, J.: “Engineering Maintenance”, - student’s handbook (in Croatian), FESB, Split, 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. Izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Eksperimentalne metode (od 2002).

Nastavnik: Ozren Bego Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 06.09.1966. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: dipl. inž., FESB Split, 1991. mr. sc., FER Zagreb, 1996. dr. sc. , FER Zagreb, 2005. Zaposlenje: docent Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja: - automatsko upravljanje, - automatizacija industrijskih postrojenja, - mikroprocesorski sustavi.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

- 1Bego, O., Terzić, B., Božiković, Lj.: Sustav za regulaciju elektroda lončaste peći u “Željezari - K. Sućurac”, Elaborat i projekt za Elmap-Split, Split, 2001.

- Bego, O., Bego K.: Rekonstrukcija upravljačkog sustava mješača Intermix C25, Elaborat i projekt za Coca-cola Beverages d.d.-Zagreb, Split, 2003.

- Bego, O.: Predikcijsko upravljanje procesima s više ulaza i više izlaza, Doktorska disertacija, FER Zagreb, 2005.

Relevantni radovi za

1. 2Gotovac, S., Terzić, B., Bego,O: An Automatic Control of the Polyetilen Level in a Low-Pressure Separator, Proceedings, The 8th International DAAAM

Page 134: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

133

izvođenje nastave:

Symposium, pp. 93 - 94, Dubrovnik, Croatia, 1997. 2. 3Bego, O., Perić, N., Petrović, I.: Decoupling multivariable GPC with reference

observation, Proc. of the 10th Mediterranean electrotechnical Conference - MELECON 2000, Cyprus, 2000.

3. 4Bego, O., Terzić, B., Božiković, Lj.: Sustav za regulaciju elektroda lončaste peći u “Željezari - K. Sućurac”, Elaborat i projekt za Elmap-Split, Split, 2001.

4. Bego, O., Bego K.: Rekonstrukcija upravljačkog sustava mješača Intermix C25, Elaborat i projekt za Coca-cola Beverages d.d.-Zagreb, Split, 2003.

5. Bego, O.: Predikcijsko upravljanje procesima s više ulaza i više izlaza, Doktorska disertacija, FER Zagreb, 2005.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. Docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Izabrana poglavlja iz adaptivnog i robusnog vođenja

Nastavnik: Dinko Begušić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 1. kolovoza 1960. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje:

• Diplomirani inženjer elektrotehnike, FESB Split, 1983. • Magistar tehničkih znanosti, ETF Zagreb, 1988. • Doktor tehničkih znanosti, FER Zagreb, 1992.

Zaposlenje: 1984. – 1978. Stručni suradnik, FESB Split, 1986. – 1993. Asistent, FESB Split, 1993. – 1998. Docent, FESB Split, 1998. – 2003. Izvanredni profesor, FESB Split, 2003. – 2008.Redoviti profesor, FESB Split, 2008. – Redoviti profesor u trajnom zvanju, FESB Split 1996. - 1998. Prodekan za informatiku, FESB Split, 1998. - 2000. Prodekan za znanost, FESB Split, 2004. - 2008. Dekan, FESB Split, 2002. - Šef Katedre za komunikcijske trehnologije i obradu signala Specijalizacije i međunarodna suradnja:

• Universite Libre de Bruxelles, Belgija, Visiting Researcher, 1991. • King’s College London, Velika Britanija, Visiting Researcher, 1992. • University of Texas at Dallas, SAD, Visiting Professor, 1998.

Znanstvena i nastavna područja:

• Elektrotehnika, • Računarstvo, • Informacijske i komunikacijske tehnologije, • Telekomunikacije i informatika,

Obradba signala

Page 135: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

134

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

1. J.Lorincz, D.Begušić:"Adaptive Beamforming Structure with STBC for IEEE 802.11n WLAN Systems", Proceedings of 16th Internationl Conference on Software, Telecomunications and Computer Networks SoftCOM 2008, pp.258-263, Split-Dubrovnik, 2008.

2. J.Lorincz, G.Udovičić, D.Begušić:"Architecture of SQL Databases for WLAN Access Control and Accounting", Proceedings of 15th Internationl Conference on Software, Telecomunications and Computer Networks SoftCOM 2007, pp.280-285, Split-Dubrovnik, 2007.

3. J.Lorincz, N.Ukić, D.Begušić:"Throughput Comparison of AODV and DSR Protocols in Multi-hop Static Environments", Proceedings of the 9th International Conference on Telecommunications on CD ConTEL 2007, pp.195-202, Zagreb, 2007.

4. J.Lorincz, D.Begušić:"Physical Layer Analysis of Emerging IEEE 802.11n WLAN Standard", Proceedings of tht 8th International Conference on Advanced Communication Technologies ICACT 2006., Proceedings Volume 1, pp.189-194, Seoul, Južna Koreja, 2006.

5. M.Stella, D.Begušić, M.Russo:"Adaptive noise cancellation based on neural network", Proceedings of the 14th international conference on Telecommunications, Software, and Computer Networks SoftCOM 2006, pp.306-309, Split-Dubrovnik, 2006.

6. I.Ćubić, D.Begušić, T.Mandić: "Client Based Wireless LAN Indoor Positioning", Proceedings of the 8th International Conference on Telecommunications ConTEL2005, pp.335-339, Zagreb, 2005.

7. J.Lörincz, G.Udovičić, D.Begušić: "Implementation of HFR/WLAN network", Proceedings of the 13th International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks SoftCOM 2005, pp.1-6, Split-Venice-Dubrovnik, 2005.

8. J.Radić, D.Begušić, N.Rožić, Z.Sambol: "Joint Source / Channel coding using Space Time Turbo Trellis Coded Modulation: A MELP eksperiment", International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks SoftCOM 2005., pp. 161-165, Split-Venice-Dubrovnik, 2005.

9. N.Rožić, M.Russo, D.Begušić, J.Radić: "Integrated Soft Media/Channel Image Communications Consumer Opportunities in QoS Control", Consumer Communications and Networking Conference CCNC 2005, Las Vegas, SAD, 03-06.01.2005.

10.M.Russo, D.Begušić, N.Rožić, M.Stella: "Speech Recognition over Bluetooth ACL and SCO Links: A Comparison", Consumer Communications and Networking Conference CCNC 2005, Las Vegas, SAD, 03-06.01.2005.

11. Josip Lorincz, D.Begusic, "Estimation of the Effective Throughput in 802.11b WLAN Networks", SoftCOM 2004, Split-Dubrovnik-Venice, October 10-13, pp. 550-554, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Svi radovi iz prethodne točke, a posebno:

1. J.Lorincz, D.Begušić:"Adaptive Beamforming Structure with STBC for IEEE 802.11n WLAN Systems", Proceedings of 16th Internationl Conference on Software, Telecomunications and Computer Networks SoftCOM 2008, pp.258-263, Split-Dubrovnik, 2008.

Page 136: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

135

2. J.Lorincz, G.Udovičić, D.Begušić:"Architecture of SQL Databases for WLAN Access Control and Accounting", Proceedings of 15th Internationl Conference on Software, Telecomunications and Computer Networks SoftCOM 2007, pp.280-285, Split-Dubrovnik, 2007.

3. J.Lorincz, N.Ukić, D.Begušić:"Throughput Comparison of AODV and DSR Protocols in Multi-hop Static Environments", Proceedings of the 9th International Conference on Telecommunications on CD ConTEL 2007, pp.195-202, Zagreb, 2007.

4. J.Lorincz, D.Begušić:"Physical Layer Analysis of Emerging IEEE 802.11n WLAN Standard", Proceedings of tht 8th International Conference on Advanced Communication Technologies ICACT 2006., Proceedings Volume 1, pp.189-194, Seoul, Južna Koreja, 2006.

5. M.Stella, D.Begušić, M.Russo:"Adaptive noise cancellation based on neural network", Proceedings of the 14th international conference on Telecommunications, Software, and Computer Networks SoftCOM 2006, pp.306-309, Split-Dubrovnik, 2006.

6. I.Ćubić, D.Begušić, T.Mandić: "Client Based Wireless LAN Indoor Positioning", Proceedings of the 8th International Conference on Telecommunications ConTEL2005, pp.335-339, Zagreb, 2005.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2008. redoviti profesor u trajnom zvanju

Predmet(-i) koje izvodi:

Bežične i mobilne komunikacijske mreže Optičke komunikacijske mreže Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama

Nastavnik: Slobodan Marko Beroš Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://laris.fesb.hr/dstip.html

Životopis: Datum rođenja: 15. studeni 1945 Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: dipl. inž. el. ETF – Split, Sveučilište u Zagrebu, 1969, mr. el. ETF – Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, 1975, dr fizike PMF – Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, 1982 Zaposlenje: 1969-1982 Asistent, Katedra za Fiziku ; 1983-1997 Docent, Zavod za Elektroniku ; 1998- Izvanredni profesor, Zavod za Elektroniku; 2006 – Redoviti profesor, Zavod za Elektrotehniku Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1975-1977. Znanstveno usavršavanje (DAAD i MPG stipendija) u Max-Planck institutu za ekstraterestričku fiziku u Garchingu kraj Muenchena (Njemačka) ; 1987-88, Max-Planck institut za fiziku i astrofiziku - Muenchen (Njemačka) ; 1988-1989, CASS Dept., Sveučilište u Kaliforniji - San Diego (USA) Znanstvena i nastavna područja: fizika, akcelaratori, automatizacija i vođenje proizvodnih procesa, digitalno upravljanje, digitalna instrumentacija i obradba signala, optoelektronika

Popis radova u zadnjih 5

1 Vukšić, M., Beroš, S., The Bidirectional Multiresonant Converter, EPE 2003, Toulouse, 2-4. 09. 2003;

Page 137: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

136

godina: 2 Vukšić, M., Beroš, S., The Discrete Small Signal Modelling of the Multiresonant Converter, IEEE BOLOGNA POWER TECH, Bologna, 23-26. 06. 2003;

3 Beroš, S., Markovina, R., Neural Network Based Ship Steering, IMAM 2002, Greece, 2002;

4 Vukšić, M., Beroš, S., The Power Regulator with Inherent Overload Protection, 9th European Conference on Power Electronics and Applications, EPE 2001, Graz, 2001;

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Vukšić, M., Beroš, S., The d.c. Transfer Characteristic Evaluation of Full-Wave E-class Rectifier, ELEKTROTEHNIŠKI VESTNIK / ELECTROTECHNICAL REVIEW, Vol. 62(5), pp. 270-275, Ljubljana, 1995;

2. Malešević, Ljubomir; Beroš, Slobodan; Skendžić, Veselin; Pekić, Srećko; Maleš, Helena: Microcomputer Aided Control of Asbestos Cement Sheets Based on the Number of Rolled Layers, MICROCOMPUTER APPLICATIONS, Vol. 6, No. 2, pp. 53-56, 1987;

3. Beroš, Slobodan, Microcomputer on-line data reduction for satellite experiments, SPACE SCIENCE INSTRUMENTATION, Vol. 5, No. 2, 1981, pp. 247-256, lit. 12, sum;

4. Beroš, Slobodan; Tudorić-Ghemo, Josip; Malešević, Ljubomir: Reguliranje gustoće suspenzije u industrijskim pogonima RO "Antiša Vučičić" - Vranjic / Regulation of Suspension Density in Industrial Plants of the Plant "Antiša Vučičić"-Vranjic, CEMENT, Nr. 3, pp. 172-176, lit. 6. Sažetak, 1981;

5. Beroš, Slobodan; Hippman, Horst; Maurer, Dieter; Melzner, Friedhelm: Aufbau eines Mikroprozessor-Entwicklungssystemes und dessen Anwendung, TAETIGKEITSBERICHT 1977, Garching b. Muenchen, MPI-PAE Extraterr. 141, pp. 190-191, 1977;

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006 Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi: Inteligentna instrumentacija, Izabrana poglavlja iz vođenja procesa

Nastavnik: Boženko Bilić Ustanova zaposlenja: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 05.12.1962. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva – 1987. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB) Mr. sc. – 1994. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Dr. sc. – 2000. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu Zaposlenje: 1987. – 2000. asistent, FESB Split 2000. – 2001. viši asistent, FESB Split 2001. – docent, FESB Split 2005. – izvanredni profesor, FESB Split 2008. – Redoviti profesor, FESB Split

Page 138: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

137

Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1. Central European Exchange Program for University Studies, CEEPUS: “Intelligent Robotic Systems in the Scientific and Pedagogical Process of Production Systems and Robotics”, 2004-2005. 2. Suradnik na projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske – Projekt hrvatsko-slovenske suradnje: “Modeliranje kooperacije mreže malih i srednjih poduzeća na regionalnoj razini” (2004./05. god.). Znanstvena i nastavna područja: – proizvodno strojarstvo: projektiranje tehnoloških procesa, projektiranje proizvodnih sustava, planiranje i upravljanje proizvodnjom, industrijska logistika, obrada odvajanjem čestica, mjerenja oblika i dimenzija

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. BILIĆ, B., VEŽA, I., Design of automated guided vehicle systems, 7th

International Scientific Conference on Production Engineering CIM’2001, Lumbarda, 2001., str. VI-001 – VI-012.

2. BILIĆ, B., VEŽA, I., A nonlinear mathematical programming model to cell formation in group technology, 8th

International Scientific Conference on Production Engineering CIM’2001, Brijuni, 2002., str. VI-001 – VI-011.

3. VEŽA, I., BILIĆ, B., BELAK V., A Network Factory: Perspectives and Development Problems, 7th International Pacific Conference on Manufacturing & Management PCM’2002, Bangkok, Thailand, 2002., str. 446-451.

4. GRUBIĆ, T., BILIĆ, B., VEŽA, I., Robust design in a supply chain modelling, 9th

International Scientific Conference on Production Engineering CIM’2003, Lumbarda, 2003., str. VI-041 – VI-049.

5. BILIĆ, B., BAJIĆ, D., VEŽA, I., AGV system control in a group technology, Proceedings of the 14th International DAAAM Symposium “Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Reconstruction and Development”, Sarajevo, 2003., str. 047-048.

6. VEŽA. I. BILIĆ, B., BAJIĆ, D., GRUBIĆ, T., Towards supply chain introduction, Proceedings of the 7th International Conference on Automatization/Robotics in the theory and practice, Vyšné Ružbachy, Slovačka, 2004., str. 698-703.

7. CEBALO, R., BAJIĆ, D., BILIĆ, B., Optimization of the superfinishing process, Proceedings of the 3rd DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries ATDC’04, Split, 2004., str. 101-106.

8. BILIĆ, B., BAJIĆ, D., VEŽA, I., Optimization of cutting parameters regarding surface roughness during longitudinal turning, Proceedings of the 15th DAAAM International Symposium “Intelligent Manufacturing & Automation: Globalisation – Technology – Men – nature”, Beč, 2004., str. 039-040.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Digitalna knjiga: “Projektiranje proizvodnih sustava”. • Praktikumi iz kolegija: Obradni strojevi 1 i Mjerenja u tehnici – Mjerenja oblika

i dimenzija, Tehnološka priprema rada, Planiranje i priprema proizvodnje i Studij rada i vremena.

• Priručnici: “Izmjenjivi zupčanici”, “Osnove programiranja numerički upravljanih obradnih strojeva” i “Osnove rada na numerički upravljanoj tokarilici EMCO PC TURN 50”.

Datum zadnjeg izbora u zvanje: 2008. – Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Organizacija i metode znanstvenoistraživačkog rada (od 2002.)

Page 139: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

138

Nastavnik: Mirjana Bonković Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.fesb.hr/~mirjana http://laris.fesb.hr/~mirjana

Životopis: Datum rođenja 27.03.1967. Mjesto rođenja Split Obrazovanje: -dipl.inž. FESB Split -mr.sc. FESB Split -Dr. sc. FESB Split Zaposlenje: FESB-Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: -Robotics research group, Oxford University -Inštitut za robotiko, Fakulteta za elektrotehniko računalništvo in informatiko, Univerza v Mariboru, Slovenia Znanstvena i nastavna područja: -računarski vid, robotika, programski jezici

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • Bonković, Mirjana; Stipaničev, Darko. Calibration free 3D control system

based on agents // Advanced in signal Processing, Robotics and Communications / Kluev, V.; Mastorakis, N. (ur.). New Jersey : WSES Press, 2001.

• Štula, Maja; Stipaničev, Darko; Bonković, Mirjana. MACS: Multi-agent charter system. // WSEAS Transactions on Computers. 2 (2003) , 3; 657-661 (članak, znanstveni rad).

• Bonković, Mirjana; Stipaničev, Darko; Štula; Maja. Fuzzy Relational Architecture in Robot Control based on Visual Feedback // Proceedings of The 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004 / Matijašević, Maja ; Pejćinović, Branimir ; Tomšić, Željko ; Butković, Željko (ur.). Zagreb : The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 315-318 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

• Bonković, Mirjana; Stipaničev, Darko. Calibration free visual feedback 3D robot control based on fuzzy agents // Proceedings of 10th Mediterranean Conference on Control and Automation, MED'02. Lisabon : , 2002. 318.pdf (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

• Štula, Maja; Stipaničev, Darko; Bonković, Mirjana. Feasible Agent Communication Architecture // Proceedings of SoftCOM 2002 Internacional Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks / Rožić, N. ; Begušić, D. (ur.). Split : FESB, 2002. 350-354 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

• Štula, Maja; Stipaničev, Darko; Bonković, Mirjana. Questions and possible answers about ontologies concerning intelligent agents // Proceedings of SOFTCOM 2001. International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks / Begušić, Nikola; Rožić, Dinko (ur.). Split : FESB, 2001. 775-781 (međunarodna recenzija,

Page 140: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

139

znanstveni rad).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Bonković, Mirjana; Stipaničev, Darko; Štula, Maja. Control of Robot Arm Approach by Fuzzy Pattern Comparison Technique // Computational Inteligence - Theory and Applications / Reusch, B. (ur.). Berlin : Springer, 1999.

• Bonković, Mirjana; Stipaničev, Darko. Calibration free 3D control system based on agents // Advanced in signal Processing, Robotics and Communications / Kluev, V.; Mastorakis, N. (ur.). New Jersey : WSES Press, 2001.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Biomimetički sustavi Modeliranje i vođenje vidom

Nastavnik: Doc. dr. sc. Vedran Boras Ustanova zaposlenja:

- Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.pmfst.hr/politehnika/elearning

Životopis: Datum rođenja: 30.03.1956. Mjesto rođenja: Vareš, Bosna i Hercegovina Obrazovanje: Dipl.ing., Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, 1978. Mr.sc., Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, 1990. Dr.sc., FER Zagreb, 1997. Zaposlenje: 1978. - 1985. – Glavni tehnolog elektro u Rudniku i Željezari Vareš, 1985. - 1986. – Projektant elektro u Montprojekt Elektra Mostar, 1986. – 1989. – Rukovoditelj elektro službe u Rudnicima boksita Lištica, 1989. – 1993. – Stručni suradnik za elektriku u Aluminij Mostar, 1993. – 1994. – Rukovoditelj gradilišta poduzeća Domoinvest u Berlinu, 1994. – 1996. – Pomoćnik ministra energetike u Ministarstvu energetike, rudarstva i industije 1996. – 1997. – Inženjer specijalista za prijenos i distribuciju el. energije u Siemens Zagreb, 1997. – 2002. – Pomoćnik generalnog direktora za razvoj u JP „EP HZ Herceg-Bosne“, 2002. – 2005. – Rukovoditelj sektora za restrukturiranje i privatizaciju u JP „EP HZ H-B“, 2005. - 2006. - Docent na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, 2006. – 2007. – Docent na Prirodoslovno-matematičkom fakulteu. Specijalizacije i međunarodna suradnja: Specijalizacije - Kao zaposlenik tvrtke Siemens d.d. Zagreb usavršavao sam se intezivno u razdoblju od 01. listopada 1996. godine do 17. prosinca 1997. godine unaprijeđujući pri tomu znanje iz svih područja srednjenaponske i visokonaponske opreme. Između ostalog stekao sam iskustva u projektiranju, razvoju, proizvodnji, ispitivanju i održavanju visokonaponskih plinom izoliranih sklopnih aparata, posebno tijekom boravka u tvrtki Siemens Berlin, - Certifikat od 05. travnja 2001. godine o uspješno izvršenom stručnom

Page 141: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

140

usavršavanju „Introduction to PSS/E Power Flow and Steady-State Analysis“, - Certifikat od 15. rujna 2001. godine o uspješno izvršenom stručnom usavršavanju „PSS/OPT –Optimal Power Flow“, - Certifikat od 10.-11. Lipnja 2004. godine o uspješno izvršenom stručnom usavršavanju „Electricity distribution regulation under restructuring“. Međunarodna suradnja The Southeast European Cooperative Initiative (SECI) – Project Group on “ Development of Interconnections of Electric Power Systems of SECI countries for better integration to European System” – Patrick Miller, Trajče Cerepnalkovski, Omer Hodžić, Nikola Rusanov, Vedran Boras, and other PROJECT: Regional Transmission System Planning. SECI Regional Electricity Interconnection Study, Draft Report October 31, 2002. Znanstvena i nastavna područja:

• prijenosne i distribucijske električne mreže • elektroenergetska postrojenja

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

• Vedran Boras, Suad Halilčević: Analysis of Electricity Distribution Companies Reform in South East Europe through the Technical-Economic Indicators and Business Models, 5th Balkan Power Conference Sofia, Bulgaria, September 14-16, 2005,

• Vedran Boras, Srete Nikolovski, Zoran Baus: Power Quality Regulation-Important Point in Improving Electricity Distribution Efficiency, 3rd International Conference “The European Electricity Market. EEM06”-Challenge of the Unification, May 24-26 2006, Warsaw, Poland,

• Tomislav Barić, Vedran Boras, Srete Nikolovski: Analiza utjecaja diskontinuiteta električne vodljivosti tla na otpor rasprostiranja uzemljivača, Energija god. 55(2006), br. 4, str. 454-473,

• Tomislav Barić, Vedran Boras, Radoslav Galić: Nadomjesni model tla zasnovan na umjetnim neuronskim mrežama, Energija god. 56(2007), br. 1, str. 96-113.

• Vedran Boras, Tomislav Barić, Alija Muharemović: Paramteric Analysis of the Theoretical Wenner Resistivity Profiles Across Perfectly Conducting Sphere, International Review of Electrical Engineering (I.R.E.E) Vol. 3, N. 4, July-August 2008, pp. 600-612.

• Krešimir Tačković, Vedran Boras, Srete Nikolovski: Kratkoročno prognoziranje opterećenja primjenom modela umjetne neuronske mreže, Energija, god. 57 (2008), br. 5, str. 560-579.

Ukupno 20 znanstvenih i stručnih radova na području elektroenergetskih sustava. Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Svi radovi iz prethodne točke

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005, Docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Tehnike umjetne inteligencije u energetskim sustavima

Page 142: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

141

Nastavnik: Antun Carić Ustanova zaposlenja:

KATE - KOM, Zagreb

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 11.11.1946. Mjesto rođenja: Svirče Obrazovanje: Diplomirani inženjer elektrotehnike, ETF Zagreb, 1972. Magistar tehničkih znanosti, ETF Zagreb, 1979. Doktor tehničkih znanosti, FER Zagreb, 1981. Zaposlenje: KATE-KOM, R&DD director, 2003. Ericsson Nikola Tesla, Business Development manager, 2002. Ericsson Nikola Tesla, R&DD director, 1995. Nikola Tesla, R&DD director, 1992. Nikola Tesla, R&DD director deputy, 1982. Nikola Tesla, department manager, 1977. Nikola Tesla, R&D engineer, 1972. Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1997. Stockholm: «SPC telecom systems»; 1999. Stockholm: «Operation and maintenance»; 1981. Stockholm: «Fault tolerance». 1987. Kranj: «IT management»; 1992. Dublin: «R&D methods, tools and training»; 1995. Zagreb: «Business Advantage»; 1997. Zagreb: «Project management»; 1998. Zagreb: «Team Work»; 1999. Umag: «Leadership core curiculum»; 2001. Stockholm: « Rational Unified Processes». Znanstvena i nastavna područja: Informacijske i komunikacijske tehnologije, Telekomunikacije i informatika,

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Recent selected publications: (i) Books: 1. Carić, A. «Research and development in information and communication technology», University of Zagreb, Element Zagreb, Zagreb 2003. ISBN 953-197-602-3 2. Vukičević, S., A. Carić, A. Štulhofer, Guy Paić, D. Jurlina-Alibegović, D. Cej,; “Croatia in 21. Century – Science Development Strategy”, Strategic planning office of the Government of the Republic of Croatia, Zagreb, 2003., ISBN 953-6430-39-8. 3. Budin, L., A. Carić, V. Čerić, V. Glavinić, I. Lovrek, R. Manger, S. Ursić, “Croatia in 21. Century – Information an communication technology”, Strategic planning office of the Government of the Republic of Croatia, Zagreb, 2001., ISBN 953-6430-23-1.

Page 143: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

142

(ii) Papers: o Lovrek, I., V. Sinković, A. Carić, «Quality of Service Assurance in Next

Generation Networks» Proceedings VITEL 2002 International Symposium on Telecommunications, Ljubljana, Slovenia, 2002.

o Carić, A., K. Toivo, “Three-layers Software development Organization”, Proceedings of 5th World Multi-Conference on Systemics, Cybernetics and Informatics, SCI 2001, July 2001, Orlando, FLO, USA.

o Toivo, K., A. Carić, «Repositioning R&D in new ICT business situation», 7th International Conference on Telecommunications, ConTEL 2003. Zagreb 2003.

o Matijašević, M., I. Lovrek, D. Mikić, A. Carić, D. Huljenić, “Designing Bandwith-Aware Virtual Reality Services for New Generation Networks”, 9th International Conference on Telecommunication Systems, Modeling and Analysis, Dallas, TX, USA 2001.

o Lovrek, I., A. Carić, D. Huljenic, «Remote Maintenece Shell: Software Operations using Mobile agents», Proceedings of the International Conference on Telecommunications 2002, Beijing, China, 2002.

o Kusek, M., G. Ježić, I. Ljubi, K. Mlinarić, S. Dešić, O. Lobor, A. Carić, D. Huljenić, «Mobile Agent Based Software Operation and Maintenance», 7th International Conference on Telecommunications, ConTEL 2003. Zagreb 2003.

o Ježić, G., M. Kušek, S. Dešić, A Carić, D Huljenić, »Multi-Agent System for Remote Software Operations», KES' 2003. 7th International Conference on Knowledge-Based Intelligent Engineering Systems & Allied Technologies, University of Oxford, United Kingdom, 2003.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Carić, A. «Istraživanje i razvoj u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji», Sveučilište u Zagrebu, Element Zagreb, Zagreb 2003. ISBN 953-197-602-3 • Carić, A., K. Toivo, “New Generation Network Architecture and Software

Design”, IEEE Communication Magazine, February 2000. • Carić, A., K. Toivo, “Three-layers Software development Organization”,

Proceedings of 5th World Multi-Conference on Systemics, Cybernetics and Informatics, SCI 2001, July 2001, Orlando, FLO, USA.

• Toivo, K., A. Carić, «Repositioning R&D in new ICT business situation», 7th International Conference on Telecommunications, ConTEL 2003. Zagreb 2003.

• Car, Ž., O. Labor, A. Carić, D. Huljenić, “Tailoring RUP: E-School Project Case Study”, MIPRO 2004, XXVII International Convention, May 24-28. 2004., Opatija 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2000. godine izabran u zvanje docenta na Fakultetu elektrotenike i računarstva sveučilišta u Zagrebu

Predmet(-i) koje izvodi:

Softversko inženjerstvo u telekomunikacijama (FER, FESB) Otvorene mrežne arhitekture (FER)

Nastavnik: Mojmil Cecić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected]

Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 05.11.1960. Mjesto rođenja: Grohote Obrazovanje:

Page 144: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

143

Dipl. Inž., FESB, Sveučilište u Splitu, 1984. Mr. Sc., FESB, Sveučilište u Splitu, 1993. Dr. Sc., FESB, Sveučilište u Splitu, 1999. Zaposlenje: 1984. – 1985. Osnovna škola Grohote 1985. – 1999. Asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 1999. – 2001. Viši asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2001. – 2004. Docent, FESB, Sveučilište u Splitu 2004. – 2009. Izvanredni profesor, Sveučilište u Splitu 2009. - Redoviti profesor, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: 15.09.1989. – 15.10.1989. Međunarodni tečaj iz industrijske robotike u Budimpešti Znanstvena i nastavna područja: modeliranje i simulacija sustava robotika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. M. Cecić, V. Papić, T. Grujić, Spatial Visualization of Statistically Processed

Gait Data, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, BIOMED ’03, Salzburg, Austria, June 25-27, 2003., p.p. 147-151.

2. V. Zanchi, M. Cecić, T. Grujić, A. Kuzmanić, V. Papić, Laboratory for Identification of Human Movement With LaBACS Software Support, International Congress on Computational Bioengineering, Zaragoza, Spain, September 24-26th 2003., p.p. 155-161.

3. V. Papić, V. Zanchi, M. Cecić, Motion Analysys System for Identification of 3D Human Locomotion Kinematics Data and Accuracy Testing, Simulation Modelling, Practice and Theory, The International Journal of the Federation European Simulation Societies, Volume 12, Issue 2, May 2004, p.p.159-170.

4. T. Šupuk, M. Cecić, Surface Electromyofraphy: Measurement, Processing and Analysis of Semg Signals Recorded During Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41.

5. M. Cecić, Slow Speed Mathematical Model of Biped Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. M. Cecić, V. Papić, T. Grujić, Spatial Visualization of Statistically Processed

Gait Data, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, BIOMED ’03, Salzburg, Austria, June 25-27, 2003., p.p. 147-151.

2. V. Zanchi, M. Cecić, T. Grujić, A. Kuzmanić, V. Papić, Laboratory for Identification of Human Movement With LaBACS Software Support, International Congress on Computational Bioengineering, Zaragoza, Spain, September 24-26th 2003., p.p. 155-161.

3. V. Papić, V. Zanchi, M. Cecić, Motion Analysys System for Identification of 3D Human Locomotion Kinematics Data and Accuracy Testing, Simulation Modelling, Practice and Theory, The International Journal of the Federation European Simulation Societies, Volume 12, Issue 2, May 2004, p.p.159-170.

4. T. Šupuk, M. Cecić, Surface Electromyofraphy: Measurement, Processing and Analysis of Semg Signals Recorded During Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41.

5. M. Cecić, Slow Speed Mathematical Model of Biped Gait, Workshop on

Page 145: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

144

Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2009, Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Biomehanički robotski sustavi, Digitalna simulacija fizikalnih sustava

Nastavnik: Prof.dr.sc. Ivica Crnković Ustanova zaposlenja:

Mälardalen University, Department of Computer Science and Electronic, Vastras, Sweden

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.idt.mdh.se/~icc/

Životopis: Datum rođenja: 05-07.1955. Mjesto rođenja: Kutina Obrazovanje: dipl.ing. elektrotehnike – 1979. Elektrotehnički fakultet Zagreb (ETF) dipl. Ing Fizike 1984 mr.sc. – 1983. ETF Zagreb dr.sc. – 1991. ETF Zagreb 2001- Prof. iz programskog inženjerstva 2007- Predstojnik zavoda za programsko inženjerstvo 2002- Predstojnik laboratorija programskog inženjerstva 2000-2002 -Predstojnik laboratorija računarske znanosti 1989-1999 - predstojnik odjela sa prohramsku podršku ABB Automation, Sweden 1985-1989 - razvojni inženjer u ABB Automation, Sweden 1970-1985 -razvojni inženjer u Končaru, Zagreb Zaposlenje: 2000 - Professor in Industrial Software Engineering, Mälardalen University, Västerås, Sweden 1999 - 2000 Senior lecturer at Mälardalen University, Västerås, Sweden 1989 - 1999 Development Manager/Project Manager at ABB Automation Products, Västerås, Sweden 1985 - 1988 Consultant at ABB Automation Products, Västerås, Sweden 1979 – 1985 Software Development Engineer at Rade Koncar, Industrial Systems, Zagreb, Croatia

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Članaka u časopisima 12, radova na međunarodnim konferencijama 57, knjiga 6, poglavlja u znanstvenim knjigama 5.

Journals (5 posljednjih radova)

o Vittorio Cortellessa Ivica Crnkovic, Fabrizio Marinelli, Pasqualina Potena: Experimenting the Automated Selection of COTS Components Based on Cost and System Requirements, Journal of Universal Computer Science, vol 14, nr 8, p1228-1256, J.UCS, July, 2008

o Patricia Lago, Henry Muccini, Ljerka Beus-Dukic, Ivica Crnkovic, Sasikumar Punnekkat: GSEEM: a European Master Programme on Global Software

Page 146: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

145

Engineering, International Journal on Engineering Education, IJEE, May, 2008

o René Krikhaar, Ivica Crnkovic: Software Configuration Management, Science of Computer Programming, vol 65, nr 3, p215-221, Elsevier, April, 2007

o Gordana Dodig-Crnkovic, Ivica Crnkovic: Increasing Interdisciplinarity by Distance Learning: Examples Connecting Economics with Software Engineering, and Computing with Philosophy, e-mentor, vol 19, nr 2, p94-100, WBS, March, 2007

o Ivica Crnkovic, Heinz Schmidt, Judith Stafford, George Heineman, Kurt Wallnau : Component-Based Software Engineering of Trustworthy Embedded Systems, Journal of Systems and Software, vol 80, nr 5, p641-642, Elsevier, January, 2007

Books

• Heinz Schmidt, Ivica Crnkovic, George Heineman, Judith Stafford : Component-Based Software Engineering, 10th International Symposium, CBSE 2007, Springer, LNCS Series, Vol. 4608, ISBN: 978-3-540-73550-2, 2007

• Ian Gorton, George Heineman, Ivica Crnkovic, Heinz Schmidt, Judith Stafford, Kurt Wallnau: Component-Based Software Engineering, 9th International Symposium, CBSE 2006, Springer, Lecture Notes in Computer Science 4063, ISBN: ISBN 3-540-35628-2, 2006

• Ivica Crnkovic, Christine Hofmeister, Ralf Reussner : Quality of Software Architectures, Second International Conference on Quality of Software Architectures, QoSA, Springer Berlin / Heidelberg, ISBN: ISBN-10: 3-540-48819-7, 2006

• George Heineman, Ivica Crnkovic, Heinz Schmidt, Judith Stafford, Kurt Wallnau : Component-Based Software Engineering, 8th International Symposium, CBSE 2005, Springer, Lecture Notes in Computer Science, ISBN: 3-540-25877-9, August, 2005

• Ivica Crnkovic, Judith Stafford, Heinz Schmidt, Kurt Wallnau : Component-based Software engineering - CBSE 2004 Symposium, Springer Verlag, LNCS 3054, ISBN: 3-540-21998-6, 2004-05-17

• Ivica Crnkovic, Ulf Asklund, Annita Persson-Dahlqvist: Implementing and Integrating Product Data Management and Software Configuration Management, Artech House Publishers, ISBN: 1-58053-498-8, 2003

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Svi radovi iz prethodne točke.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2001 izbor u trajno zvanje redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

2008 - Software Modeling – in cooperation with ETFOS, University Osijek, Croatia 2008 - Software Engineering Project Master Course, Mälardalen University 2007 - Component-Based Development – in cooperation with FOI, Varazdin, University of Zagreb, Croatia 2002 - Distributed Software Development – in cooperation with FER, University of Zagreb, Croatia

Page 147: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

146

2001 - Advanced Component-Based Software Engineering, Mälardalen University 2005 - 2007 Software Projects Management – in cooperation with Zagreb School of Management, Croatia 2000 - 2007 Software Engineering Course, Mälardalen University 2001 - 2003 Research Project Planning, Ph.D. course, Mälardalen University 1995 - 2001 Unix Operating System, Mälardalen University 1999 Object Oriented Programming Using C++, Mälardalen University

Nastavnik: Dr. sc. Mario Čagalj, docent Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~mcagalj

Životopis: Datum rođenja: 10. prosinca 1975. Mjesto rođenja: Imotski Obrazovanje:

Prosinac 1998. Diplomirani inženjer elektrotehnike – FESB (Split) Srpanj 2001. Prije-doktorska škola na Ecole Polytechnique Federale de

Lausanne (EPFL, Švicarska) Siječanj 2006. Doktor znanosti iz područja komunikacijskih sustava i

računarstva, Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL, Švicarska)

Zaposlenje:

• 1999 – 2000: SEM d.o.o., Split (mrežni administrator) • 2000: Siemens d.o.o, Zagreb (Java programer) • 2001 – 2006: Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL, Švicarska),

asistent u Laboratoriju za računalne komunikacije i aplikacije (LCA) • 2006 – 2007: Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB,

Split), vanjski suradnik • 2007 – sada: Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Docent na

Zavodu za elektroniku Specijalizacije i međunarodna suradnja:

2000 – 2001: Prije-doktorska škola na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL, Švicarska) 2001 –2006 Doktorski studij na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL, Švicarska)

Znanstvena i nastavna područja:

Računalna i mrežna sigurnost. Sigurnost bežičnih mreža. Primjenjena kriptografija. Teorija igara. Komunikacijski sustavi. Algoritmi. Complexity theory.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Čapkun, Srđan; Rasmussen, Kasper Bonne; Čagalj, Mario; Srivastava,

Mani. Secure Location Verification With Hidden and Mobile Base Stations. // IEEE Transactions on Mobile Computing. 7 (2008) , 4; 470-483.

2. Čagalj, Mario; Čapkun, Srđan; Hubaux, Jean-Pierre.

Page 148: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

147

Wormhole Based Anti-Jamming Techniques in Sensor Networks. // IEEE Transactions on Mobile Computing. 6 (2007) , 1; 100-114.

3. Čagalj, Mario; Čapkun Srđan; Hubaux, Jean-Pierre. Key Agreement in Peer-to-Peer Wireless Networks. // Proceedings of the IEEE. 94 (2006) , 2; 467-478.

4. Čagalj, Mario; Hubaux, Jean-Pierre; Enz, Christian. Energy-Efficient Broadcasting in All-Wireless Networks. // Wireless Networks (WINET). 11 (2005) , 1-2; 177-188.

5. Čapkun, Srđan; Čagalj, Mario; Rengaswamy, Ramkumar; Tsigkogiannis, Ilias; Hubaux, Jean-Pierre; Srivastava; Mani. Integrity Codes: Message Integrity Protection and Authentication Over Insecure Channels. // IEEE Transactions on Dependable and Secure Computing. (2008) (prihvaćen za objavljivanje).

6. Strasser, Mario; Popper, Christina; Čapkun, Srđan; Čagalj, Mario. Jamming-resistant Key Establishment using Uncoordinated Frequency Hopping // Proceedings of the IEEE Symposium on Security and Privacy 2008.

7. Rasmussen, Kasper Bonne; Čapkun, Srđan; Čagalj, Mario. SecNav: Secure Broadcast Localization and Time Synchronization in Wireless Networks // Proceedings of ACM MobiCom'07, Montreal, Canada, September 2007.

8. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Bidokhti, S.; Hubaux, J.-P. Non-cooperative Multi-radio Channel Allocation in Wireless Networks // Proceedings of the 26th Annual IEEE Conference on Computer Communications (IEEE INFOCOM 2007).

9. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Dufour, D.; Hubaux, J.-P. Border Games in Cellular Networks // Proceedings of the 26th Annual IEEE Conference on Computer Communications (IEEE INFOCOM 2007).

10. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Hubaux, J.-P. Multi-Radio Channel Allocation in Competitive Wireless Networks // Proceedings of the 2nd International Workshop on Incentive-Based Computing (IBC 2006).

11. Čapkun, S.; Čagalj, M.; Srivastava, M. Securing Localization With Hidden and Mobile Base Stations // Proceedings of the 25th IEEE International Conference on Computer Communication (IEEE INFOCOM 2006).

12. Čagalj, M.; Čapkun, S.; Rengaswamy, R.; Tsigkogiannis, I.; Srivastava, M.; Hubaux, J.-P. Integrity (I) codes: Message Integrity Protection and Authentication over Insecure Channels // Proceedings of the IEEE Symposium on Security and Privacy (IEEE S&P 2006).

13. Čapkun, Srđan; Čagalj, Mario. Integrity Regions: Authentication Through Presence in Wireless Networks // Proceedings of the 5th ACM workshop on Wireless Security (ACM WiSe 2006).

14. Čagalj, M.; Ganeriwal, S.; Aad, I.; Hubaux, J.-P. On Selfish Behavior in CSMA/CA Networks // Proceedings of the

Page 149: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

148

24th IEEE International Conference on Computer Communication (IEEE INFOCOM 2005).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Bidokhti, S.; Hubaux, J.-P. Non-cooperative Multi-radio Channel Allocation in Wireless Networks // Proceedings of the 26th Annual IEEE Conference on Computer Communications (IEEE INFOCOM 2007).

2. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Dufour, D.; Hubaux, J.-P. Border Games in Cellular Networks // Proceedings of the 26th Annual IEEE Conference on Computer Communications (IEEE INFOCOM 2007).

3. Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Hubaux, J.-P. Multi-Radio Channel Allocation in Competitive Wireless Networks // Proceedings of the 2nd International Workshop on Incentive-Based Computing (IBC 2006).Felegyhazi, M.; Čagalj, M.; Bidokhti, S.; Hubaux, J.-P.

4. Čagalj, M.; Ganeriwal, S.; Aad, I.; Hubaux, J.-P. On Selfish Behavior in CSMA/CA Networks // Proceedings of the 24th IEEE International Conference on Computer Communication (IEEE INFOCOM 2005).

5. Čagalj, M. Thwarting Selfish and Malicious Behavior in Wireless Networks // PhD thesis EPFL, accepted in February 2006 (Prof. J.-P. Hubaux)

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

Siječanj 2007., Docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Preddiplomski studij (Računarstvo - 120): Sigurnost računala i podataka Dodiplomski studij (Računarstvo) Sigurnost bežičnih mreža Dodiplomski studij (KIT) Bežične senzorske mreže

Nastavnik Vlado Dadić

Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

E-mail [email protected]

Osobna web-stranica www.izor.hr/~vdadic

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Dr. Dadić je rođen 21. lipnja 1952. u selu Miliešini, općina Muć. Diplomirao je elektroniku na FESB-u u Splitu, magistrirao na problemima oceanografske mjerne instrumentacije i doktorirao na problemima prikupljanja, analize i obrade oceanografskih podataka na FER-u Zagrebu. Zaposlen u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu od 1976. godine u kojem se bavio poslovima vezanima za oceanografsku mjernu instrumentaciju, problemima obrade podataka, geoinformacijskim sustavima i bazama podataka. Vodio je računalni sustav od 1981. do do 1994.godine, a od 1995. godine predsjednik je Odbora za računala i komunikacije. Dr. Dadić predaje više kolegija na Sveučilištu u Splitu od 1996. godine. Sudjelovao je i koordirao u međunarodnim projektima u svezi s prikupljanjem,

Page 150: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

149

analizom i rukovanjem oceanografskih podataka među kojima su: MEDAR/MEDATLAS, SEA-SEARCH, SIPAM, GODAR, EACE, ADRICOSM, DOLCEVITA, MEDALPEX, POEM, itd. Izložio je više pozivnih predavanja u USA, Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj i Malti. Hrvatski je predstavnik u Odboru za razmjenu oceanogarfskih podataka: IODE (UNESCO), Odboru za promidžbu akvakulture Mediterana: SIPAM (FAO) i član je više stručnih udruga među kojima su CIESM, ELMAR, IEEE, a predsjednik je HR-GIS udruge.

Popis radova u zadnjih 5 godina

Od 29 znanstevenih i stručnih radova objavljenih u zadnjih 5 godina navode se slijedeći: 1. Dadić V. and M. Srdelić, (2001). Planning of assignment and protection of marine area in Split-Dalmatia County. Proceedings. Geographic Information Systems, Warsaw, Ecology (2): 179-189. 2. Dadić V., M. Srdelić and Z. Gržetić (2002). Analysis of oceanographic properties of the Adriatic Sea by GIS technique. Cartography and geoinformation, (1): 46-59. 3. Dadic, V. and D. Ivankovic, 2004. MEDAS system for archiving, visualisation and validation of oceanographic data, Monography of Marine biodiversity data, Hamburg, Analysis (5):137-141. 4. Vilibic I, V.Dadic and H.Mihanovic (2004). Large-amplitude internal Kelvin waves trapped off Split -Middle Adriatic Sea. Estuarine,Coastal and Shelf Science, (61):623-630.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Dr. Dadić je objavio preko 100 radova od kojih je veći broj u svezi mjernih sustava, problemima prikupljanja, validacije i rukovanja oceanografskim podataka, zatim u sevzi primejne elektronke u oceanografskim mjerenjima i primjene GIS tehnologije u oceanografijskim istraživanjima. Vodio je dva projekta Ministarstva znanosti «Baza oceanografskih podataka» (1-99-105) i Mjerni sustavi s plutačama s automatskim prijenosom podataka u stvarnom vremenu (1998 -). Predavo je ili predaje kolegije: Uvod u informacijske sustave u Centru za obrazovanje ribarstvenih kadrova zemalja u razvoju (1982-1990. Predaje 4 kolegija na Sveučilištu Splitu, a od troga kolegij Primjena elektroničkih računala na Studijima mora na Studjima mora (1996-), te kolegije Računalna grafika, Internet i web, i GIS sustavi na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu u Splitu (2000 -).

Datum zadnjeg izbora u zvanje

18. prosinca 2002. izv.prof.

Predmet(-i) koje izvodi Oceanografska mjerenja Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka

Nastavnik: Nijaz Dizdarević Ustanova zaposlenja:

Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.eihp.hr/~ndizdar

Životopis: Datum rođenja 17/12/1966 Mjesto rođenja Kutina, Hrvatska Obrazovanje: 2001 – Dr. sc. – Sveučilište u Zagrebu

Page 151: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

150

1994 – Mr. sc. – FER Zagreb 1990 – Dipl. ing. – FER Zagreb Zaposlenje: 2002 - … Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb 1991 – 2001 FER Zagreb Specijalizacije i međunarodna suradnja: rujan 1996 – siječanj 1998 Royal Institute of Technology, Stockholm, Sweden Znanstvena i nastavna područja: Stabilnost, upravljanje i regulacija u elektroenergetskom sustavu, prigušenje elektromehaničkih njihanja, distribuirana proizvodnja električne energije, integracija obnovljivih izvora, utjecaj vjetroelektrana na distribucijski i prijenosni sustav, zagušenje u prijenosnom sustavu, primjena FACTS uređaja u prijenosnom i distribucijskom sustavu, matematičko modeliranje i analiza prijelaznih pojava i stacionarnih stanja

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "Reactive power compensation of wind energy conversion system by using Unified Power Flow Controller," prihvaćeno za objavljivanje u International Journal of Energy Technology and Policy (IJETP) – Special issue on Reactive Compensation for Wind Farms, Inderscience Enterprises Ltd. www.inderscience.com, March 2005 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and S. Žutobradić, "Power quality in a distribution network after wind power plant connection," Proceedings of the 2004 IEEE PES Power Systems Conference and Exposition (PSCE'04), New York, USA, October 2004 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, N. Mandić, and S. Čujić Ćoko, "Blackout from the system operator's perspective," Proceedings of the 2004 IEEE PES Power Systems Conference and Exposition (PSCE'04), New York, USA, October 2004 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and J. Benović, "Activation of special protection system during blackout," Proceedings of the 2004 Bulk Power System Dynamics and Control – VI, Cortina d'Ampezzo, Italy, August 2004 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and L. Horvath, "Distribution network capability as a limiting factor of wind power plant connection," Proceedings of the 2004 IEEE PES General Meeting, Denver, USA, June 2004 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "Longer term stabilisation of wind power plant voltage/reactive power fluctuations by FACTS solution," Proceedings of the IASTED Power and Energy Conference EuroPES 2003, Marbella, Spain, September 2003, Paper 409-117 (in English)

• N. Dizdarević, G. Majstrović, and M. Majstrović, "Impact of UCTE reconnection to internal congestions in transmission network of Croatia," Proceedings of the IASTED Power and Energy Conference EuroPES 2003, Marbella, Spain, September 2003, Paper 409-121 (in English)

• G. Majstrović, N. Dizdarević, and D. Bajs, "Impact of UCTE reconnection to active power losses in transmission network of Croatia," Proceedings of the IASTED Power and Energy Conference EuroPES 2003, Marbella, Spain,

Page 152: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

151

September 2003, Paper 409-274 (in English) • N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "FACTS-based reactive

power compensation of wind energy conversion system," 2003 IEEE Bologna PowerTech Proceedings, Bologna, Italy, June 2003, Paper BPT03-251 (in English)

• N. Dizdarević, S. Tešnjak, and G. Andersson, "Converter rating powers of Unified Power Flow Controller," Proceedings of the 2002 IEEE PES Summer Meeting, Chicago, USA, July 2002, Session: System aspects of FACTS and HVDC, Paper 2, Pages 1-7 (in English)

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "Reactive power compensation of wind energy conversion system by using Unified Power Flow Controller," prihvaćeno za objavljivanje u International Journal of Energy Technology and Policy (IJETP) – Special issue on Reactive Compensation for Wind Farms, Inderscience Enterprises Ltd. www.inderscience.com, March 2005 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "Longer term stabilisation of wind power plant voltage/reactive power fluctuations by FACTS solution," Proceedings of the IASTED Power and Energy Conference EuroPES 2003, Marbella, Spain, September 2003, Paper 409-117 (in English)

• N. Dizdarević, M. Majstrović, and G. Andersson, "FACTS-based reactive power compensation of wind energy conversion system," 2003 IEEE Bologna PowerTech Proceedings, Bologna, Italy, June 2003, Paper BPT03-251 (in English)

• N. Dizdarević, S. Tešnjak, and G. Andersson, "Converter rating powers of Unified Power Flow Controller," Proceedings of the 2002 IEEE PES Summer Meeting, Chicago, USA, July 2002, Session: System aspects of FACTS and HVDC, Paper 2, Pages 1-7 (in English)

• N. Dizdarević, S. Tešnjak, and G. Andersson, "Induction motor behaviour during voltage instability solved by Unified Power Flow Controller," Proceedings of the Second IASTED International Conference on Power and Energy Systems EuroPES 2002, Crete, Greece, June 2002, Paper 369-047, pp. 159-164 (in English)

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. naslovno zvanje docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: FLEKSIBILNI PRIJENOSNI SISTEMI

Nastavnik: Hrvoje Dujmić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 22.12.1968. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: dipl.ing. - FESB, Sveučilište u Splitu, 1993 mr.sc. - FESB, Sveučilište u Splitu, 1996 Dr. sc. - FESB, Sveučilište u Splitu, 2001 Zaposlenje:

Page 153: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

152

1993 – 2003 FESB, Sveučilište u Splitu, znanstveni novak 2003 - FESB, Sveučilište u Splitu, docent Znanstvena i nastavna područja: multimedijski sustavi komunikacijski sustavi signali i sustavi algoritmi

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. Mladen Russo, Nikola Rožić, Hrvoje Dujmić: “Automatic Pronunciation Scoring using HMM Based Speech Recognizer”, Proceedings of the International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2001), Split, Dubrovnik (Croatia), Ancona, Bari (Italy), October 2001, pp 707-712 • Hrvoje Dujmić, Nikola Rožić, Dinko Begušić, Jurica Ursić, Milan Vojnović:

“Virtual Reality Application for Networked Dictionary” in Virtual Reality Technologies for Future Telecommunications Systems, John Wiley & Sons, edited by Algirdas Pakstas and Ryoichi Komiya, p.p. 103-115, 2002

• Ante Restović, Zoran Civadelić, Hrvoje Dujmić: “Local Positioning and Bluetooth Wireless Technology”, Proceedings of the International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2002), Split, Dubrovnik (Croatia), Ancona, Venice (Italy), October 2002, pp 492-496

• Dinko Begušić, Nikola Rožić, Hrvoje Dujmić: “Development of the Communication/Information Infrastructure at the Academic Institution“, Computer Communications, Elsevier, March 2003., Vol. 26., No. 5., p.p. 472-476, ISSN 0140-3664

• Hrvoje Dujmic, Nikola Rozic, Mladen Russo, “Memory Reduction and Image Quality Enhancement Method for Classified Vector Quantization“, International Symposium on Signal Processing and its Applications (ISSPA 2003), July 1-4, 2003, Paris, France, p.p.

• Matko Šarić, Luki Biličić, Hrvoje Dujmić: "White Noise Reduction of Audio Signal using Wavelets Transform with Modified Universal Threshold", WSEAS Transaction on Information Science and Applications, No.2, Vol. 2, February 2005, p.p. 279-283, ISSN 1790-0832

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Hrvoje Dujmić, Nikola Rožić, Dinko Begušić, Jurica Ursić, Milan Vojnović: “Virtual Reality Application for Networked Dictionary” in Virtual Reality Technologies for Future Telecommunications Systems, John Wiley & Sons, edited by Algirdas Pakstas and Ryoichi Komiya, p.p. 103-115, 2002 • Ante Restović, Zoran Civadelić, Hrvoje Dujmić: “Local Positioning and

Bluetooth Wireless Technology”, Proceedings of the International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2002), Split, Dubrovnik (Croatia), Ancona, Venice (Italy), October 2002, pp 492-496

• Dinko Begušić, Nikola Rožić, Hrvoje Dujmić: “Development of the Communication/Information Infrastructure at the Academic Institution“, Computer Communications, Elsevier, March 2003., Vol. 26., No. 5., p.p. 472-476, ISSN 0140-3664

• Hrvoje Dujmic, Nikola Rozic, Mladen Russo, “Memory Reduction and Image Quality Enhancement Method for Classified Vector Quantization“, International Symposium on Signal Processing and its Applications (ISSPA 2003), July 1-4, 2003, Paris, France, p.p.

• Matko Šarić, Luki Biličić, Hrvoje Dujmić: "White Noise Reduction of Audio Signal using Wavelets Transform with Modified Universal Threshold", WSEAS Transaction on Information Science and Applications,

Page 154: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

153

No.2, Vol. 2, February 2005, p.p. 279-283, ISSN 1790-0832 Datum zadnjeg izbora u zvanje:

20. ožujka 2003., docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij Kodiranje i prepoznavanje govora Obrada i sažimanje video signala

Nastavnik: Nikola Godinović Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 01. 12. 1959. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Osnovna i srednja škola na Hvaru, Dodiplomski studij – FESB smjer elektrokomunikacije, 1983 Poslijediplomsko obrazovanje: magisterij iz nuklearne fizike 1999, doktorat iz fizike elementarnih čestica 2003. Zaposlenje: FESB 1985. Specijalizacije i međunarodna suradnja: Profesionalno iskustvo: X-spektrometrjiska analiza sastava tvari, vakuumska tehnika, upravljanje radom Van de Graaff akceleratora. Međunarodna suradnja: CMS kolaboracija-CERN, CROATEA, PHOTODAC. Znanstvena i nastavna područja: Znastvena područja: Fizika visokih energija, Fotodetekcija, Nastavna područja: opća i moderna fizika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. The CMS Electromagnetic Calorimeter Group: "Reconstruction of the signal amplitude of the CMS electromagnetic calorimeter", Accepted for publication in the European Physical Journal C 2. The CMS Electromagnetic Calorimeter Group: "Results of the First Performance Tests of the CMS Electromagnetic Calorimeter", Eur.Phys.J.C44S2:1-10,2006 3. Ž. Antunović et al: "Radiation Hard Avalanche Photo-Diodes for the CMS detector", Nucl. Instr. and Methods in Physics Research A. 1 (2005) , 537; 379-382 4. N. Godinović et al: "Uniformity Measurements Across the Area of the CMS ECAL Avalanche Photodiodes", Nucl. Instr. and Methods in Physics Research A. 545 (2005), 1-2; 139-144 5. D. Denegri et al, "The CMS Experiment at the LHC", Fizika B 14 (2005) , 2; 259 – 282 6. S. Baffioni et al, "Discovery potential for the SM Higgs boson in the H->ZZ(*)->e+e-e+e- decay channel", CMS Analysis Note 2006-070. (2006) 7. N. Godinović et al, "Stability of CMS ECAL Avalanche Photodiodes",CMS Internal Note 2003-024 (2003) ; 1-8

Relevantni radovi za nastave:

Godinovic, N: Fizika 1- http://www.fesb.hr/zmf/energetika/fizika1/ , Fizika 2- http://www.fesb.hr/zmf/energetika/fizika2/

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

Docent, 2005

Predmet(-i) Poslijediplomski studij: Medicinska Fizika, Kvantna optika

Page 155: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

154

Nastavnik: Ranko Goić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.fesb.hr/~rgoic

Životopis: Datum rođenja: 11.04.1969. Mjesto rođenja: Supetar Obrazovanje: Dipl.ing., FESB Split, 1992. Mr.sc., FESB Split, 1996. Dr. sc., FESB Split, 2002. Zaposlenje: 1993-2002: Asistent, FESB Split 2002-2004: Viši asistent, FESB Split 2004-: Docent, FESB Split Od 1993 do danas – FESB Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: Stručno usavršavanje na tečaju ENERGY EFFICIENCY FOR CENTRAL AND EASTERN EUROPEAN COUNTRIES, JICA, Japan - Tokyo, 2000. Znanstvena i nastavna područja: prijenosne i distribucijske električne mreže planiranje, optimiranje i ekonomika rada elektroenergetskog sustava Članstvo i funkcije: IEEE, Power System Society HO CIGRE, član studijskog komiteta C5 ”Tržište električnom energijom i regulacija” Član uređivačkog odbora časopisa Elektroenergetika Predstojnik Zavoda za elektroenergetiku – FESB Split

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • R. Goić, M. Lovrić, M. Petričec: Water release policy of large reservoir

with considerable infiltration losses, IEEE Power Tech 2001 conference, Paper PST3-321, Porto, Portugal, 2001.

• R. Goić, M. Lovrić, M. Žodan: Analiza osjetljivosti i analiza rizika ostvarenja godišnjih varijabilnih troškova rada EES-a, Zbornik radova V savjetovanja HK CIGRE, Cavtat 2001.

• M. Majstrović, I. Sarajčev, R. Goić: Determining currents of cable sheats by means of current load factor and current reduction factor, IEEE Power Tech 2003 Conference, Paper BPT03-8, Bologna, Italy, 2003.

• R. Goić: Moguće opcije razvoja tržišta električne energije u Hrvatskoj, Časopis Energija, br. 2, travanj 2003.

• M. Lovrić, R. Goić: Osvrt na problematiku sigurnosti rada EES-a, VI savjetovanje HK Cigre, Cavtat 2003.

• R. Goić, M. Lovrić, A. Ćurković: Electricity market and hydropower in transitional countries: the example of Croatia, X International conference Hydro 2003, Cavtat 2003.

• R. Goić: Trenutna situacija i perspektive razvoja vjetroenergetike u Hrvatskoj, Časopis Elektroenergetika, br. 2, studeni 2004.

Ukupno 45 znanstvenih is tručnih radova, 30 studija i elaborate na području elektroenergetskih sustava.

Page 156: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

155

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Za kolegij poslijediplomskog studija “Tržište električe energije:

• Preoblikovanje HEP-a u grupu povezanih trgovačkih društava elektroprivrednih i pratećih djelatnosti, Studija, FER, 2002

• R. Goić: Moguće opcije razvoja tržišta električne energije u Hrvatskoj, Časopis Energija, br. 2, travanj 2003.

• R. Goić, M. Lovrić, A. Ćurković: Electricity market and hydropower in transitional countries: the example of Croatia, X International conference Hydro 2003, Cavtat 2003.

• Formiranje Operatora prijenosnog sustava - moguće opcije i usklađivanje sa zahtjevima Direktiva 2003/54/EC, Studija, 2004., FESB

• Za kolegij poslijediplomskog studija “Planiranje izgradnje elektroenergetskih mreža i postrojenja”:

• R. Goić, E. Mudnić, Z. Jadrijev: Primjena programskog paketa PowerCAD za analizu gubitaka snage i energije u distributivnim mrežama , Zbornik radova V savjetovanja HK CIGRE, Cavtat 2001.

• M. Lovrić, R. Goić: Osvrt na problematiku sigurnosti rada EES-a, VI savjetovanje HK Cigre, Cavtat 2003.

• R. Goić: Utjecaj vjetrogeneratora na varijacije napona i gubitke snage u razdjelnoj mreži, V simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti HO Cigre, Zadar, travanj 2004.

• R. Goić: Trenutna situacija i perspektive razvoja vjetroenergetike u Hrvatskoj, Časopis Elektroenergetika, br. 2, studeni 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2004, Docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: - Planiranje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža - Tržište električne energije

Nastavnik: Sven Gotovac Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 22. srpnja 1960 Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Diplomirao: prosinac 1982, FESB (Split) Magistrirao: prosinac 1988, Elektrotehnički fakultet Zagreb Doktorirao: svibanj 1994 Tehnički Univerzitet Berlin Zaposlenje: 1983: Viši tehnolog u RO Termoplastika 1983 - 1995 Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Asistent na Zavodu za elektroniku 1995 - 2000 Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Docent na Zavodu za elektroniku 2000.-2003 Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Izvaredni profesor na Zavodu za elektroniku 2003 Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Redoviti profesor na Zavodu za elektroniku 2009, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Redoviti profesor – trajno

Page 157: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

156

zvanje Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1985 Paris, Oracle 1990-1993 Doktorski studij TU Berlin 2004 CERN Znanstvena i nastavna područja: Elektronika, Elektronički sklopovi, Arhitektura digitalnih računala, Operacijski sustavi, Ugradbeni sustavi, Grid sustavi.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • Celar, S.; Gotovac, S. Vicković, L. " The role of PMO concept in project

outcome increasingg" DAAAM International Scientific Book 2008. Chapter 17, pp 197 – 204.

• S. Čelar, S. Gotovac"ERP solution implementation framework for small and medium enterprises"19th DAAAM Proceedings Paper, October 2008.Trnava, Slovakia, p.p. 227 – 228.

• Radna skupina, "Strategija razvoja javne uprvave 2009-2001" Središnji državni ured za e-Upravu, prosinac 2009.

• G. Kraljević, I. Krasić, S. Gotovac "Data Mining Techniques and Applications in Telecommunication Systems" MIPRO 2007, Buissnes Inteligent Systems, Opatija, May 21. – 25, p.p 256 – 261.

• S. Gotovac, I. Kalaica "DSLAM and its role in 'Triple Play' service" International Conference on Information and Inteligent Systems, Varaždin, Croatia, September 12-14, 2007., p.p. 183 – 186.

• L . V I C K O V IĆ , E . M U D N IĆ , S . G O T O V A C , " P E R F O R M A N C E M E A S U R E M E N T S O F S T O R A G E A R E A N E T W O R K I N T H E C A S P U R C O M P U T I N G C E N T R E " , 3 R D D A A A M I N T E R N A T I O N A L C O N F E R E N C E O N A D V A N C E D T E C H N O L O G I E S F O R D E V E L O P I N G C O U N T R I E S - A T D C ' 0 4 , J U N E 2 3 - 2 6 , 2 0 0 4 , S P L I T , C R O A T I A , P . P . 2 8 3 . - 2 8 8 .

• ALICE Technical Design Report of the Trigger, Data Acquisition, High-Level ALICE Technical Design Report of the Trigger, Data Acquisition, High-Level Trigger and Control System, CERN, December 2005.

• L. Vicković, E. Mudnić, S. Gotovac, Performance Measurements of Storage Area Network in the Caspur Computing Centre, 3th DAAAM International Conference on Advanced Technologies, p.p. 283-287,Split, Croatia, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Celar, S.; Gotovac, S. Vicković, L. " The role of PMO concept in project outcome increasingg" DAAAM International Scientific Book 2008. Chapter 17, pp 197 – 204.

• S. Čelar, S. Gotovac"ERP solution implementation framework for small and medium enterprises"19th DAAAM Proceedings Paper, October 2008.Trnava, Slovakia, p.p. 227 – 228.

• G. Kraljević, I. Krasić, S. Gotovac "Data Mining Techniques and Applications in Telecommunication Systems" MIPRO 2007, Buissnes Inteligent Systems, Opatija, May 21. – 25, p.p 256 – 261.

• Radna skupina, "Strategija razvoja javne uprvave 2009-2001" Središnji državni ured za e-Upravu, prosinac 2009.

• ALICE Technical Design Report of the Trigger, Data Acquisition, High-Level Trigger and Control System, CERN, December 2005.

• L. Vicković, E. Mudnić, S. Gotovac, Performance Measurements of Storage Area Network in the Caspur Computing Centre, 3th DAAAM International Conference on Advanced Technologies, p.p. 283-287,Split, Croatia, 2004.

• L. Viđak, S. Gotovac, “Croatian Power Utility distribution level's UML model”, WSEAS CSCC (CSCC 2002), Recent Advances in Computers,

Page 158: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

157

Computing and Communications p.p. 74 - 79. • N. Kovač, S. Gotovac, D. Poljak, "A new front updating solution applied to

some engineering problems", Archives of Computational Methods in Engineering. 9 (2002), 1; 43-75

• Zvonimir Torba, Sven Gotovac, "Mobile Student Information System", SoftCOM’2001, International Conference on Software in Telecommunication and Computer Network, Croatia-Italy, 2001., p.p. 675-681.

• Viđak, S. Gotovac, "Security on distributed database systems", Profesional circle of Softcom, FESB-Split, 1999. 61-67 Advances in Computers, Computing and Communications p.p. 74 - 79.

• S. Gotovac, "Microprocessor unit for measurement, data collection and processing of power substation variables", IMEKO-XV World Congress, Osaka, Japan; June 13.-18. 1999.

• L. Viđak, S. Gotovac, "Security on distributed database systems", SoftCOM’99, Profesional circle of Softcom, Croatia-Italy, 1999. p.p 61-67.

• S. Gotovac, B. Trumbić, Student administration system, MIPRO’99, Opatija, svibanj, 1999., p.p52.-55.

• S. Gotovac: Mathematical Model of Switched Reluctance Motor; International Journal for Engineering Modelling, Split, Croatia 1995.,Year VIII, No. 1-2,p.p.15-20.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2009, redoviti profesor – trajno zvanje

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Ugradivi računalni sustavi, Elektronički sustavi za upravljanje dokumentacijom

Nastavnik Andrina Granić

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

E-mail [email protected]

Osobna web-stranica

http://www.pmfst.hr/~granic

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Rođena sam 19. rujna 1962. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu pohađala sam u Splitu, a maturirala sam na Građevinskom školskom centru Ćiro Gamulin, matematičko-informatičko usmjerenje, 1981. godine. Iste godine upisujem studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, te nakon završene druge godine studija 1983. godine prelazim na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Diplomirala sam na Zavodu za elektroniku 13. veljače 1986. godine, smjer - Elektronika, usmjerenje - Računarska tehnika, uz voditelja prof.Dr. sc. Lea Budina. Neposredno nakon diplomiranja, u proljeće 1986. godine, upisujem poslijediplomski studij na istom Fakultetu iz područja računarskih znanosti. Magistrirala sam na Zavodu za elektroniku dana 29. svibnja 1989. godine, s temom Sintaksom vođena obrada dokumenata, također uz voditelja prof.Dr. sc. Lea Budina, te time stekla stručni naziv magistra znanosti iz područja Računarskih znanosti, smjera Jezgra računarskih znanosti.

Doktorirala sam na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu dana 24. rujna 2002. godine, s temom doktorske disertacije Zasnivanje prilagodljivih

Page 159: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

158

sučelja za interaktivne sustave učenja, uz voditelja prof.Dr. sc. Vladu Glavinića, te time stekla stručni naziv doktor tehničkih znanosti iz znanstvenog polja Računarstvo.

Od siječnja 1990. godine do listopada 1999. godine sam u stalnom radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu kao asistent za područje računarskih znanosti. Od listopada 1999. godine do srpnja 2003. godine prelazim u stalni radni odnos na Visoku učiteljsku školu u Splitu Sveučilišta u Splitu kao znanstveni asistent za područje računarskih znanosti. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja ponovno zasnivam stalni radni odnos u srpnju 2003. godine kao docent iz područja tehničkih znanosti, polja računarstvo.

Od lipnja 1997. godine do rujna 2002. godine sudjelovala sam u svojstvu istraživača na znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti i tehnologije 036033 Elementi arhitektura za regionalne informacijske infrastrukture glavnog istraživača prof.Dr. sc. Vlade Glavinića. Od rujna 2002. godine istraživač sam na znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti i tehnologije 0036033 Semantički web kao omogućavatelj informacijske infrastrukture glavnog istraživača prof.Dr. sc. Vlade Glavinića. u registru istraživača Ministarstva znanosti upisana pod matičnim brojem 182954.

Popis radova u zadnjih 5 godina (ispis iz hrvatske znanstvene bibliografije)

Poglavlja u knjizi (1) Radovi u ostalim časopisima (1) Radovi u časopisu navedenom u Pravilniku iz NN 2/97 (1) Pozvana predavanja na skupovima (1) Radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. (11) Disertacije i magistarski radovi (1) Ostali radovi (1)

• Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. An Approach to Usability Evaluation of an Intelligent Tutoring System // Advances in Multimedia, Video and Signal Processing Systems / Mastorakis, Nikos E.; Kluev Vitaliy V. (ur.). Athens, Greece : WSEAS Press, 2002.

• Stankov, Slavomir; Glavinić, Vlado; Granić, Andrina; Rosić, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena. // Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno - matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. 1 (2003), 1; 45-72 (pregledni rad, znanstveni rad).

• Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002), 3; 181-187 (članak, znanstveni rad).

• Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. A Key Role of Evaluation in Human-Centered Design Process: Methodologies for Authoring Shell's Usability Evaluation // Proceedings INES 2004 / 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems / Nedevschi, Sergiu; Rudas, Imre J. (ur.). Cluj-Napoca : Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, 2004. 539-544 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

• Granić, Andrina; Glavinić, Vlado; Maleš, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

Page 160: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

159

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Predmeti koje nastavnik izvodi u vezi (neposrednoj ili posrednoj) su s njezinim područjem znanstvenog i stručnog rada. Stoga su svi prethodno navedeni radovi relevantni za izvođenje nastave.

Datum zadnjeg izbora u zvanje

2007. godine zvanje izv.prof. za znanstveno područje Tehničkih znanosti, polje Računarstvo

Predmet(-i) koje izvodi: Poslijediplomski studij:

Oblikovanje i vrednovanje korisničkih sučelja sustava e-učenja, Interakcija čovjeka i računala

Nastavnik: Martin Jadrić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 23. 05. 1941. godine Mjesto rođenja: Dicmo - Osoje Obrazovanje: 1964. - dipl. inž. elektrotehnike - ETF Split, Sveučilište u Zagrebu 1970. - Mr. sc. - ETF, Sveučilište u Zagrebu 1976. - Dr. sc. - ETF, Sveučilište u Zagrebu Zaposlenje: 1964. - 1966. - ispitivač el. strojeva, "Rade Končar", Zagreb 1966. - 1973. - asistent - FESB, Split 1973. - 1978. - docent - FESB, Split 1978.. - 1986. - izvanredni profesor, FESB, Split 1986. - do danas - redoviti profesor, FESB, Split Znanstvena i nastavna područja: Električni strojevi i elektromotorni pogoni

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. Terzić, B., Jadrić, M: Design and Implementation of the Extended Kalman Filter for the Speed and Rotor Position Estimation of Brushless DC Motor, IEEE Trans. Industrial Electonics, vol. 8, pp. 1065 - 1073, Dec. 2001. 2. Terzić, B., Jadrić, M.: Brushless DC Motor Parameter Identification Based onLocked-rotor and No-load Test, Automatika, 41, br. 3 - 4, pp. 135 - 140, Zagreb, 2000. 3. Jadrić, M., Terzić, B., Despalatović, M., Macan, J., Meško, B.: Nove mogućnosti analize rada hidrogeneratora temeljene na monitoringu elektromagnetskih veličina, zbornik radova, 2. međunarodni simpozij "Hidroelektrane - obnovljiva energija za danas i sutra", str. 95 - 102, Šibenik, 2002. 4. Jadrić, M, Despalatović, M., Terzić, B.: Identification of Induction Motor Parameters from Feee Acceleration Test Measurements, EPE-PEMC, CD ROM, Cavtat, September, 2002. 5. Maletić, M., Terzić, B., Jadrić, M.:Start-up of Sensorless Brushless DC Motor Based on Open Phase Voltage Measurement, Proceedings, 10th Eoropean Conference on Power Electronics and Application - EPE'03, CD-ROM, Toulouse, 2003.

Page 161: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

160

6. Jadrić, M., Terzić, B., Despalatović,M., Macan, J.: Monitoring električnih veličina i identifikacija parametara hidrogeneratora, VI savjetovanje HK CIGRE, grupa A1-Rotacijski strojevi, str.23-32, Cavtat, 2003. 7. Despalatović, M., Jadrić, M., Terzić, B., Macan, J.: On-Line Hydrogenerator Power Angle and Synchronous Reactances Determination Based on Air Gap Measurement, IEEE Power System Conference, October 10-13, New York, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Jadrić, M., Frančić, B.: Dinamika elktričnih strojeva, Graphis, Zagreb, 1997. 2. Wolf, R., Jadrić, M.: Einfluss der Symmetrie und der Kurvenform der Spannungrn auf das satatische und dynamische Verhalten des drehstrommotors, Acta Technica ČSAV, No 3, S. 267 - 291, Prag, 1968. 3. Jadrić, M.: Dinamički zalet kolutnog asinkronog motora, Elektrotehnika, 14, br. 1, S. 32 - 32, Zagreb, 1971. 4. Jadrić, M.: Reverziranje i ponovno uklapanje asinhronog motora, Elektrotehnika, 15, br. 3, S. 234 - 245, Zagreb, 1972. 5. Jadrić, M., Smajo, M.: Prisilna njihanja asinhronog motora, Elektrotehnika, 17, br. 5, S. 243 - 248, Zagreb, 1974. 6. Jadrić, M.: Matematički model asinkronog kaveznog motora s visokim štapovima u rotoru, Automatika, 19, br. 1 - 2, S. 57 - 61, Zagreb, 1978. 7. Jadrić, M., Božiković LJ.: Dinamika elektromotornog pogona s asinhronim motorom i izmjeničnim momentom opterećenja,Automatika, 23, br. 5 - 6, S. 163 - 170, Zagreb, 1982. 8. Jadrić, M., Štefanko, S.: Utjecaj parazitnog sinhronog momenta na zalet asinhronog motora, Elektrotehnika, 29, br. 4, S. 231 - 239, Zagreb, 1986. 9. Jadrić, M., Terzić, B.: Kriteriji za određivanje stabilnosti asinhronog motora pri smanjenoj frekvenciji napona napajanja, Elektrotehnika, 33, br. 6, S. 227 - 235, Zagreb, 1990. 10.Terzić, B., Dragičević, H., Jadrić, M.: Primjena proširenog Kalmanova Filtra za estimiramnje brzine i položaja rotora elektronički komutiranog motora, Automatika, 38, br. 1 - 2, S. 53 - 58, Zagreb, 1997. 11.Terzić, B., Jadrić, M.: Brushless DC Motor Parameter Identification Based onLocked-rotor and No-load Test, Automatika, 41, br. 3 - 4, pp. 135 - 140, Zagreb, 2000. 12.Jadrić, I., Borojević, D., Jadrić, M.: Modeling and Control of a Sinchronous Generator with an Active DC Load, IEEE Trans. Power Electronics, Vol. 15, No. 2, pp. 303 - 311, March 2000. 13.Terzić, B., Jadrić, M: Design and Implementation of the Extended Kalman Filter for the Speed and Rotor Position Estimation of Brushless DC Motor, IEEE Trans. Industrial Electonics, vol. 8, pp. 1065 - 1073, Dec. 2001. 14. Jadrić, I., Borojević, D., Jadrić M.: A Simplified Model of a Variable Speed Synchronous Generator Loaded with Diode Rectifier, Proceedings, The 28th Annual IEEE Power Electronics Specialists Conference, St. Luis, Missouri, USA,1997, pp. 497 -502. 15.Terzić, B., Jadrić, M.: Brushless DC Motor Drive without Position and Speed Sensors, Proceedings, The 8th International Power Electronics & Motion Control Conference, Volume 4 of 7, pp. 60 - 65, Prague - Czech Republic, 1998. 16.Maletić, M., Terzić, B., Jadrić, M.:Start-up of Sensorless Brushless DC Motor Based on Open Phase Voltage Measurement, Proceedings, 10th Eoropean Conference on Power Electronics and Application - EPE'03, CD-ROM, Toulouse, 2003. 17.Despalatović, M., Jadrić, M., Terzić, B., Macan, J.: On-Line Hydrogenerator Power Angle and Synchronous Reactances Determination Based on Air Gap Measurement, IEEE Power System Conference, October 10-13, New York, 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

1999., red. prof. - trajno zvanje

Page 162: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

161

Predmet(-i) koje izvodi:

Dinamika električnih strojeva Identifikacija parametara i dijagnostika električnih strojeva

Page 163: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

162

Nastavnik: Borka Jadrijević Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://marjan.fesb.hr/~borka/

Životopis: Datum rođenja: 21. rujna 1965. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Diplomirala 1988., PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Magistrirala 1997., PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Doktorirala 2001., PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Zaposlenje: 1988.-1989. mlađi asiatent, FESB, Sveučilište u Splitu 1989.-2002. asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2002.-2003. viši asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2003.- docent, FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije: listopad 2004 - Technische Universität, Graz, Austria (posjeta) Međunarodna suradnja: Hrvatsko-austrijski projekt: Algoritamsko rješavanje diofantskih jednadžbi i primjene u kriptografiji (Algorithmic solution of Diophantine equations and applications to cryptography) . Znanstvena i nastavna područja: teorija brojeva (diofantske jednadžbe, diofantske aproksimacije).

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Znanstveni radovi:

• A. Dujella and B. Jadrijević, A parametric family of quartic Thue equations, Acta Arithmetica, 101 (2002), 159-170.;

• B. Jadrijević, A system of Pellian equations and related two-parametric family of quartic Thue equations, Rocky Mountain Journal of Mathematics, prihvaćen za objavljivanje;

• A. Dujella and B. Jadrijević, A family of quartic Thue inequalities, Acta Arithmetica, 111 (2004), 61-76;

• B. Jadrijević, On two-parametric family of quartic Thue equations, Journal de Theorie des Nombres de Bordeaux, prihvaćen za objavljivanje;

Priopćenja na znanstvenim skupovima: 1. Parametric families of quartic Thue equations and inequalities, XXIII Journees Arithmetiques, Graz, 6. - 12. srpnja 2003.; 2. A two-parametric family of quartic Thue equations and related system of Pellian equations, Treći hrvatski matematički kongres, Split, 16. - 18. lipnja 2004.;

Page 164: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

163

3. A family of quartic Thue inequalities, Number Theoretic Algorithms and Related Topics, Strobl (Austria), 27. rujna - 1. listopada, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. A. Dujella, B. Jadrijević, A parametric family of quartic Thue equations, Acta Arithmetica, 101 (2002), 159-170;

2. A . Dujella, B. Jadrijević, A family of quartic Thue inequalities, Acta Arithmetica, 111 (2004), 61-76;

3. B. Jadrijević, A system of Pellian equations and related two-parametric family of quartic Thue equations, Rocky Mountain Journal of Mathematics, 35, no. 2 (2005), 547-572;

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

3. prosinca 2003. - docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Kriptografija

Nastavnik: Branislav Jajac Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 19. 10. 1946. Mjesto rođenja: Đenovići, Boka Kotorska Obrazovanje: Diplomirani inženjer, ETF-Split, 1970. Magistar tehničkih znanosti, ETF -Zagreb, 1977. Doktor tehničkih znanosti, ETF -Zagreb, 1984. Zaposlenje: 1970.-1977. asistent, FESB-Split 1977.-1985. znanstveni asistent, FESB-Split 1985-1991.docent, FESB-Split 1991.-2000. izvanredni profesor, FESB-Split 2000.-, redovni profesor, FESB-Split 2005.-, redovni profesor – trajno zvanje, FESB-Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: 2004-, Nastavnik na poslijediplomskom studiju “International Master in Enviromental Electromagnetic Compatibility” u organizaciji Wessex Institute of Technology, UK i FESB-a, Split Znanstvena i nastavna područja: električni strojevi, energetski kabeli, zaštita od atmosferskog pražnjenja.

Popis radova u zadnjih 5

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

Page 165: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

164

godina: 1. Jajac B., Poljak D., Kovač N., Boundary element modelling of the lightning rod protection zone, Boundary Elements XXV, pp. 219-228, Wessex Institute of Technology press, 2003. 2. Jajac B., Grulović-Plavljanić N., Zaštitna zona gromobranske instalacije na objektima velike tlocrtne površine, 4th International Scientific Conference of Producing Engineering, RIM 2003, pp. 549-556, Bihać 2003. 3. Poljak D., Jajac B., Kovač N., Transient radiation of a thin wire antenna buried in a dielectric half space, Boundary Elements XXIV, pp. 449-456, Wessex Institute of Technology press, 2002. 4. Kovač N., Sarajčev I., Poljak D., Jajac B., Electromagnetic-thermal model for power cables analysis, Electrical Engineering and Electromagnetics VI, pp. 225-234, Wessex Institute of Technology press, 2003. Objavio 50-ak radova (4 poglavlja u znanstvenim knjigama, 13 radova u stranim i domaćim znanstvenim časopisima, 6 radova na međunarodnim konferencijama, 3 rada na domaćim konferencijama i 25 stručnih radova).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Jajac B., Poljak D., Kovač N., Boundary element modelling of the lightning rod protection zone, Boundary Elements XXV, pp. 219-228, Wessex Institute of Technology press, 2003. 2. Jajac, B.; Poljak,D.: Lightning Induced Current on a Mettalic Post-Frequency Domain Analysis, 14th International Conf. on Applied Electromagnetics and Communications, ICECOM’97., Dubrovnik, Oct. 1997., pp. 87-90. 3. Jajac B., Grulović-Plavljanić N., Zaštitna zona gromobranske instalacije na objektima velike tlocrtne površine, 4th International Scientific Conference of Producing Engineering, RIM 2003, pp. 549-556, Bihać 2003. 4. Poljak D., Jajac B., Kovač N., Time-domain Hallen integral equation approach to a lightning channel modelling, EMC Europe 2000, 4th European Symposium on Electromagnetic Compatibility, pp. 421-423, Brugge, Belgium, September 2000. 5. Jajac, B.: Metode proračuna gromobrana, Naručitelj “Projektni biro HEP” Split, FESB, Split 1978. (str. 15, priloga 4) 6. Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energetskog kabela – matematički model, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 3, str. 95-99 7. Jajac, B.; Poljak, D.: Utjecaj kabelske posteljice na odvođenje topline kod energijskog kabela – rubni uvjeti i rezultati proračuna, Elektrotehnika, ELTHB2 38(1995) 4-5, str. 173-180 8. Kovač N., Jajac B., Poljak D., Domain optimization in FEM modelling of power cable heat transfer, Advanced Computational Methods in Heat Transfer VI, pp. 541-551, Wessex Institute of Technology press, 2000. 9. Kovač N., Sarajčev I., Poljak D., Jajac B., Electromagnetic-thermal model for power cables analysis, Electrical Engineering and Electromagnetics VI, pp. 225-234, Wessex Institute of Technology press, 2003. 10. Jajac, B; Poljak, D.; Proračun temperaturnog polja toplovoda i energijskih kabela u nehomogenom tlu, Naručitelj Elektroprojekt Zagreb, FESB – Split, 1994. 11. Jajac, B.; Poljak, D.: Numerički proračun termičkih opterećenja 110 kV kabela na trasi TS Dugi Rat – KS Lozna Mala (o. Brač), Naručitelj Elektroprojekt Zagreb, FESB Split 1995. 12. Jajac, B.; Poljak, D.: Numerički proračun odvođenja topline kod energijskog kabela položenog u kabelski rov, Naručitelj HEP – Split, FESB – Split, 1995. 13. Jajac, B.; Poljak, D.: Proračun temperaturnog puta na križanju toplovoda i kabela – lokacija hotel Intercontinental – Zagreb, Naručitelj Elektroprojekt Zagreb, FESB – Split, 1996. 14. Jajac, B.; Poljak, D.: Calculation of Nominal Current for 110 kV Power Cable for TS 110/20 kV Sušak, Naručitelj HEP – Rijeka, FESB – Split, 1997. 15. Jajac, B; Poljak, D.: Numerički proračun termičkih opterećenja 110 kV

Page 166: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

165

kabela na trasi TS Dugi Rat – KS Lozna Mala (o. Brač), Naručitelj Elektroprojekt Zagreb, FESB – Split, 1995.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005, red. prof. – trajno zvanje

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Modeliranje prijenosa topline numeričkim metodama Odabrana poglavlja sinkronih strojeva Modeling of Heat Transfer Zaštita od groma

Nastavnik: Milutin Kapov Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 27. 07. 1950. Mjesto rođenja: Dubrovnik Obrazovanje:

Diploma – FESB, Sveučilište u Splitu 1975. Magisterij – ETF, Sveučilište u Zagrebu 1982. Doktorat – FESB, Sveučilište u Splitu 1999.

Zaposlenje: 1976. – 1980. stručni suradnik, FESB, Sveučilište u Splitu 1980. – 1999. asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 1999. – 2001. viši asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2001. – 2006. docent, FESB, Sveučilište u Splitu 2006. - izvanredni profesor, FESB, Sveučilište u Splitu

Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja: Elektrotehnički materijali i mikroelektroničke tehnologije

Pristupne mreže Širokopojasne mrežne tehnologije Visokofrekvencijske tehnike

Popis radova u zadnjih 5 godina:

• Damir Dlaka, Milutin Kapov: “RELEVANT PARAMETERS ANALYSIS OF THE VoIP TRAFFIC END-TO-END DELAY”,, Zbornik SOFTCOM'2004, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2004., pp. 397-400.

• Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF CELL LOSS PRIORITY NUMBER ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD”,, Zbornik SOFTCOM'2003, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2003., pp. 415-419.

• Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF OUTPUT CELL NUMBER ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD AND OPTIMAL LOSS THRESHOLD POSITION”,, Zbornik SOFTCOM'2002, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2002., pp. 675-679

• Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF TRAFFIC STRUCTURE ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD AND OPTIMAL LOSS THRESHOLD POSITION”, Zbornik SOFTCOM'2001, Split, Ancona, Bari, Dubrovnik 2001., pp. 863-870.

Relevantni radovi za

• Damir Dlaka, Milutin Kapov: “RELEVANT PARAMETERS ANALYSIS OF THE VoIP TRAFFIC END-TO-END DELAY”,, Zbornik

Page 167: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

166

izvođenje nastave:

SOFTCOM'2004, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2004., pp. 397-400. • Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF CELL LOSS

PRIORITY NUMBER ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD”,, Zbornik SOFTCOM'2003, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2003., pp. 415-419.

• Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF OUTPUT CELL NUMBER ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD AND OPTIMAL LOSS THRESHOLD POSITION”,, Zbornik SOFTCOM'2002, Split, Venecija, Ancona, Dubrovnik 2002., pp. 675-679

• Milutin Kapov, Marija Vrdoljak: “THE IMPACT OF TRAFFIC STRUCTURE ON ALLOWABLE MAXIMUM LOAD AND OPTIMAL LOSS THRESHOLD POSITION”, Zbornik SOFTCOM'2001, Split, Ancona, Bari, Dubrovnik 2001., pp. 863-870.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. – izvanredni profesor.

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Širokopojasne pristupne tehnologije

Nastavnik: Tomislav Kilić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 29. listopada 1961. Mjesto rođenja: Ričice Obrazovanje: Dipl. ing. – FESB, Sveučilište u Splitu, 1986. Mr. sc. – FER, Sveučilište u Zagrebu, 1996. Dr. sc. – FESB, Sveučilište u Splitu, 2001. Zaposlenje: 1986. – 1987. Razvojni inženjer, RIZ, Split 1987. – 2001. Asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2001. – 2002. Viši asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2002.- 2006., Docent, FESB, Sveučilište u Splitu 2006.- Izvanredni profesor, FESB, Sveučilište u Splitu 2009.- Dekan, FESB Specijalizacije i međunarodna suradnja: 01. srpnja 1996. – 01. listopada 1996. GEM Systems, Toronto, Kanada

Znanstvena i nastavna područja: mjerenja električnih i neelektričnih veličina, osnove elektrotehnike, kakvoća električne energije, aktivni energetski filtri

Popis radova u zadnjih 5 godina:

• T. Kilić, S. Milun, G. Petrović: 5Paralelni aktivni energetski filtar s prediktivnim određivanjem referentne struje - eksperimentalni sustav, Automatika, No. 3-4, Zagreb, 2004.

• T. Kilić: Električna mjerenja (upute za laboratorijske vježbe), FESB, Split, 2004.

Page 168: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

167

• 6T. Kilić, S. Milun: Three-Phase Shunt Active Power Filter Using IGBT Based Voltage Source Inverter, EPE-PEMC, Dubrovnik & Cavtat, Croatia, 2002.

• T. Kilić, S. Milun: Predictive Structure for Current Refference Generation of Active Power Filter, 12th IMEKO TC4 International Symposium, Zagreb, Croatia, 2002.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• T. Kilić, S. Milun, G. Petrović: 7Paralelni aktivni energetski filtar s prediktivnim određivanjem referentne struje - eksperimentalni sustav, Automatika, No. 3-4, Zagreb, 2004.

• T. Kilić: Električna mjerenja (upute za laboratorijske vježbe), FESB, Split, 2004.

• 8T. Kilić, S. Milun: Three-Phase Shunt Active Power Filter Using IGBT Based Voltage Source Inverter, EPE-PEMC, Dubrovnik & Cavtat, Croatia, 2002.

• T. Kilić, S. Milun: Predictive Structure for Current Refference Generation of Active Power Filter, 12th IMEKO TC4 International Symposium, Zagreb, Croatia, 2002.

• T. Kilić: Trofazni aktivni energetski filtar s prediktivnim određivanjem referentne struje, Doktorska disertacija, FESB, Split, 2001.

• T. Kilić, S. Milun: Paralelni aktivni energetski filtar s prediktivnim određivanjem referentne struje, Automatika, No. 3-4, pp. 125-134, Zagreb, 2000.

• T. Kilić, M. Boršić, S. Milun: Ring-core flux-gate magnetometer with microprocessor, Elsevier Science Ltd, Measurement - Journal of the International Measurement Confederation, Vol. 25, pp. 47-51, Oxford OX5 1GB, UK, January, 1999.

• S. Milun, O. Bego, T. Kilić: Fast Measurement of Soil Thermal properties by Spherical Probe, IMEKO - XV, World Congress, Vol. VII, Osaka, Japan, June 1999.

• S. Milun, T. Kilić, M. Boršić: Model of Transient Heat conduction in Sphere, IMEKO - XV, World Congress, Vol. VII, Osaka, Japan, June 1999.

• • Više od 100 stručnih radova (elaborata i studija) vezanih uz mjerenja i

analize pojava u elektroenergetskim postrojenjima. Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. Izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Aktivni energetski filtri

Nastavnik: Nikša Kovač Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 28. 12. 1968. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Diplomirani inženjer, FESB-Split, 1993. Magistar tehničkih znanosti, FESB-Split, 1999. Doktor tehničkih znanosti, FESB-Split, 2002. Zaposlenje:

Page 169: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

168

1994.-1999. mlađi asistent, FESB-Split 1999.-2003. asistent, FESB-Split 2003. viši asistent, FESB-Split 2003.- 2007., docent, FESB-Split 2007. - izvanredni profesor, FESB-Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: 2004-, Nastavnik i mentor na poslijediplomskom studiju “International Master in Enviromental Electromagnetic Compatibility” u organizaciji Wessex Institute of Technology, UK i FESB-a, Split Znanstvena i nastavna područja: energetski kabeli, numeričke metode – automatska generacija mreže konačnih elemenata, utjecaj elektromagnetskog zračenja na zagrijavanje ljudskog tijela.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. N. Kovač, S. Gotovac, D. Poljak: A new front updating solution applied to some engineering problems, Archives of Computational Methods in Engineering, Vol. 9, n° 1, pp. 43-75, 2002. 2. Poljak, D; Tham, C. Y.; Kovač, N., The assessment of human exposure to low frequency and high frequency electromagnetic fields using boundary element analysis, Engineering Analysis with Boundary Elements. 27, 999-1007, 2003.. 3. Kovač N., Jajac B., Poljak D., Domain optimization in FEM modelling of power cable heat transfer, Advanced Computational Methods in Heat Transfer VI, pp. 541-551, Wessex Institute of Technology press, 2000. 4. Kovač N., Sarajčev I., Poljak D., Jajac B., Electromagnetic-thermal model for power cables analysis, Electrical Engineering and Electromagnetics VI, pp. 225-234, Wessex Institute of Technology press, 2003. 5. Poljak D., Jajac B., Kovač N., Transient radiation of a thin wire antenna buried in a dielectric half space, Boundary Elements XXIV, pp. 449-456, Wessex Institute of Technology press, 2002. 6. Jajac B., Poljak D., Kovač N., Boundary element modelling of the lightning rod protection zone, Boundary Elements XXV, pp. 219-228, Wessex Institute of Technology press, 2003. 7. Poljak, Dragan; Kovač, Nikša; Samardžioska, Todorka; Peratta, Andres; Brebbia, Carlos, Temperature Rise in the Human Body Exposed to Radiation from Base Station Antennas, Boundary Elements XXVI, WIT Press, 2004. . 8. Poljak D., Kovač N., The electromagnetic-thermal analysis of human exposure to radio base station antennas, 17th International Conference on Applied Electromagnetics and Communications, pp. 41-44, Dubrovnik, Croatia, October, 2003. Objavio 30 radova (5 poglavlja u znanstvenim knjigama, 2 rada u znanstvenim časopisima, 5 radova na međunarodnim konferencijama, 18 stručnih radova).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. N. Kovač, S. Gotovac, D. Poljak: A new front updating solution applied to some engineering problems, Archives of Computational Methods in Engineering, Vol. 9, n° 1, pp. 43-75, 2002. 2. Kovač N., Jajac B., Poljak D., Domain optimization in FEM modelling of power cable heat transfer, Advanced Computational Methods in Heat Transfer VI, pp. 541-551, Wessex Institute of Technology press, 2000. 3. Kovač N., Sarajčev I., Poljak D., Jajac B., Electromagnetic-thermal model for power cables analysis, Electrical Engineering and Electromagnetics VI, pp. 225-

Page 170: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

169

234, Wessex Institute of Technology press, 2003. 4. I. Gizdić, N. Kovač, D. Poljak, B. Jajac: Modeliranje prijenosa topline kod podzemnih kabela metodom konačnih elemenata, Elektrika, br. 2, pp. 27-29, studeni-prosinac 1999. 5. B. Jajac, D.Poljak, N. Kovač, I. Gizdić: Proračun termičkih opterećenja energetskih kabela na trasi 110 kV mreže Splita, elaborat za “ELMAP-Split”, Split, rujan 1999.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2007, izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Modeling of Heat Transfer Sustavi energetskih kabela

Nastavnik: Saša Krešić-Jurić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~skresic/

Životopis: Datum rođenja: 07.05.1967 Mjesto rođenja: Split Obrazovanje:

Ph.D., University of Georgia, 1995 B.Sc., Univeristy of South Carolina, 1988

Zaposlenje:

docent, FESB, Sveuciliste u Splitu, 2001- istrazivac, Symbol Technologies, New York, 1997-200 predavac, University of Georgia, 1995-1996 asistent, University of Georgia, 1989-1995

Specijalizacije i međunarodna suradnja:

gost istrazivac, University of Kansas, 1994 specializacija za potrebe tvtke Symbol Technolgies, Inc. na Stony Brook University, 1998

Od 2001 do 2005 radi kao konzultant za tvrtku Symbol Technologies, Inc., New York i sudjeluje na zajednickom istrazivackom projektu iz područja obrade signala. Glavni istraživač na projektu MZOS br. 0023003 ''Varijacioni račun i obrada signala'' od 2002 g. Znanstvena i nastavna područja: Područje znanstvenog djelovanja: integrabilini sustavi, matematičke metode u obradi signala, statistička optika i dekodiranje Na dodiplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija Matematička analiza 1, Matematička analiza 2 i Matematička analiza 3. Na poslijediplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija ‘’Matematička metode fizike’’

Page 171: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

170

Neka pozvana predavanja:

‘’Efects of speckle noise on barcode laser scanning’’, Technology Conference 2000, Las Vegas, veljaca 2000. ‘’Speckle noise and laser scanning systems’’, Institute for Mathematics and its Applications, University of Minnesota, Minneapolis, veljaca 2000.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

• S. Kresic-Juric, ''Edge detection in bar code signals corrupted by integrated time-varying speckle'', prihvaćen za objavljivanje u Pattern Recognition

• S. Kresic-Jurić, D. Madej, ''Applications of hidden Markov models in bar code decdoing'', na recenziji u Pattern Recognition Letters

• D. Poljak, S. Kresic-Jurić, ''A simplified calculation of transient waves in the presence of an imperfectly conducing half-space'', in Boundary Elements XXVII, K. Alain, B. Carlos, D. Poljak, eds. (WIT Press, Southampton, 2005), pp. 541-549.

• E. Marom and S. Kresic-Jurić, ''Edge detection in the presence of speckle noise in barcode scanning systems'', Proc. SPIE 4933, 382-387 (2003).

• E. Marom, S. Kresic-Juric, and L. Bergstein, ''Speckle noise in bar-code scanning systems – power spectral density and SNR'', Appl. Opt. 42 (2), 161-174 (2003).

• F. Santosa, D. Madej and S. Kresic-Juric, ''Hidden Markov model for bar code denoising'', Proc. AutoID'02 Workshop on Automatic Identification Advanced Technologies, 71-75 (2002).

• E. Marom, S. Kresic-Juric, and L. Bergstein, ''Analysis of speckle noise in bar-code scanning systems'', J. Opt. Soc. Am. A 18 (4), 888-901 (2001).

• M.R. Adams and S. Kresic-Juric, ''Hamiltonians and zero-curvature equations for integrable partial differential equations'', J. Math. Phys. 42 (1), 213-224 (2001).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Za izvođenje nastave iz kolegija Matematička analiza 1, Matematička analiza 2 i Matematička analiza 3 nema relevantnih radova jer su ovo kolegiji općeg karaktera. Relevantni radovi za izvođenje nastave iz kolegija Matematičke metode fizike:

• D. Poljak, S. Kresic-Jurić, ''A simplified calculation of transient plane waves in the presence of an imperfectly conducting half-space'', in Boundary Elements XXVII, K. Alain, B. Carlos, D. Poljak, eds. (WIT Press, Southampton, 2005), pp. 5541-549.

• M.R. Adams and S. Kresic-Juric, ''Hamiltonians and zero-curvature equations for integrable partial differential equations'', J. Math. Phys. 42 (1), 213-224 (2001).

• S. Kresic-Juric, ''A loop group approach to the C. Neumann problem and Moser-Veselov factorization''. J. Math. Phys. 40 (10), 5014-5025 (1999).

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

Izabran 20.09.2001 u zvanje docenta

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Matematicke metode u inženjerstvu, Teorijska mehanika

Page 172: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

171

Nastavnik: Mate Kurtović Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja 17. studenog 1940. Mjesto rođenja Kaštel Sućurac Obrazovanje: DIPLOMSKI SVEUČILIŠTE SPLIT, 1964. POSTDIPLOMSKI SVEUČILIŠTE ZAGREB, 1969. DOKTORAT SVEUČILIŠTE ZAGREB , 1976. Zaposlenje: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje sveučilišta u Splitu od 1. siječnja 1965. Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja:

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Lucić, R., Kurtović, M. and Jelčić, I., ”The Finite Element Method Transient

Model of Grounding Electrodes Including Corona Effect”, SoftCOM 2001, Split – Dubrovnik – Ancona – Bari, Vol. 1, pp. 217-224, 2001.

2. Jurić-Grgić I., Lucić R., Kurtović, M. “Transients Analysis of Electrical Machines Using FEM”, Proceedings of 13th International DAAAM Symposium, pp. 243-244,Wiena, Austria, 2002.

3. Lucić, R, Kurtović, M., Vujević, S., “FEM Analysis of Overvoltage Protection Device Including Grounding Electrodes”, SoftCOM 2002, Split – Venice – Ancona – Dubrovnik, pp. 433-437, 2002.

4. Jurić-Grgić, I., Lucić, R. and Kurtović, M., "Transients Analysis of Synchronous Generator Using the Finite Element Technique", in Brebbia, C. A. and Poljak, D. (editors): “Electrical Engineering and Electromagnetics VI", WIT Press, Southampton, Boston, pp. 235-244, 2003.

5. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Analysis of the Dynamic Characteristics of the Grounding Electrodes using Finite element Technique”, SoftCOM 2003, Split – Venice – Ancona – Dubrovnik, pp. 807-811, 2003.

6. Jurić-Grgić, I., Lucić, R., Kurtović, M. Šerić, I., “ Power System Transients Analysis Using FEM “,Proceedings of 14 International DAAAM Symposium, pp. 199-200. Sarajevo, BiH, 2003.

7. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique”, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik – Venice, pp. 97-101, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• M. Kurtović: '' The penetration of electromagnetic field in a non-linear medium '', Elektrotehnika, Zagreb, No.5, pp.262-266, 1973.

• M. Kurtović, S. Vujević: '' Earthing grid paramaters with conductor surroundid by an additional substance '', IEE Proceedings: Generation, Transmission and Distribution, 147 (2000), 1;57-61.

• M. Kurtović, S. Vujević:'' Potential of earthing Grid in Heterogenous Soil'', International Journal for Numerical Methods in Engineering, Vol.31,No.4,pp. 677-688, 1991.

Page 173: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

172

• S. Vujević, M. Kurtović:'' Numerical analysis of earthing grids buried in horizontaly stratified multulayer earth'', International Journal for Numerical Methods in Engineering, Vol.41,No.7,pp.1297-1319, 1998.

• S. Vujević, M. Kurtović: '' Statistical analysis and interpretation of resistivity sounding data in earthing grid design'',1st IMACS conference on mathematical modelling and computational methods in mechanics and geodynamics modelling,'98. 7-17 July, Prag, 1998.

• M. Kurtović:''Overspeed limiting of reversible aggregate'',9th International DAAM Symposium, Cluj-Napoca, pp271-272, Romania, 1998.

• M. Kurtović, S. Vujević:'' Numerical Modelling of the Earthing Grid'', International Conference on Computational Methods in Engineering, Singapore, Vol. 1,pp. 896-874, 1992.

• M. Kurtović:'' Asinhronous Start of Sinhronous Machines with Salient Poles'',Elektrotehnika, Zagreb,No.2, pp.74-82,1975.

• M. Kurtović, S. Vujević: ''Proračun potencijalnog polja uzemljivača u heterogenom tlu'',Elektrotehnika, Zagreb, Vol. 29,No 1-2, pp. 23-33, 1986.

• M. Kurtović, D. Milun, Z. Bašić:'' Strujno i naponsko polje uzemljivača u vertikalno složenom tlu'', Elektrotehnika, Zagreb, pp9-20,1979.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

Trajno zvanje redoviti profesor – 17. lipnja 1999.

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij – Elektrotehnika i informacijska tehnologija: - Teorija elektromagnetskih polja i krugova - Uzemljenje i mjere sigurnosti u električnim postrojenjima - Odabrana poglavlja sinkronih strojeva

Nastavnik: Rino Lucić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: Rino.Lucić@fesb.hr

Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 20. lipnja 1957. Mjesto rođenja: Sinj, Hrvatska Obrazovanje: Dipl. Ing. Sveučilište u Splitu 1981. Mr. sc. Sveučilište u Zagrebu 1993. Dr. Sc. Sveučilište u Splitu, 1999. Zaposlenje: 1983-1985 Tehnička škola Sinj 1985-1987 Elektrodalmacija Split 1985-danas FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: 24.07.1992. - 24.10.1992. University of Wales, UK 15.10.2001. – 15.04.2002. University of Picardie, France Znanstvena i nastavna područja: Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava, strojeva i uređaja

Page 174: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

173

Elektromagnetska kompatibilnost

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. Poljak, D., Lucić, R. and Roje V., ”Transient Analysis of Electromagnetic Field Coupling To Buried Cables”, ICEAA 01 International Conference on Electromagnetics in Advanced Applications, pp. 335-338, Torino, Italy, September 2001. 2. Lucić, R., Kurtović, M. and Jelčić, I., ”The Finite Element Method Transient Model of Grounding Electrodes Including Corona Effect”, SoftCOM 2001, Split – Dubrovnik – Ancona – Bari, Vol. 1, pp. 217-224, 2001. 3. Vujević, S., Lucić, R. and Kolar, D., “Lightning transient Response of GSM Base Station Earthing Grid”, SoftCOM 2001, Split – Dubrovnik – Ancona – Bari, Vol. 1, pp. 225-230, 2001. 4. Jurić-Grgić I., Lucić R., Kurtović, M. “Transients Analysis of Electrical Machines Using FEM”, Proceedings of 13th International DAAAM Symposium, pp. 243-244,Wiena, Austria, 2002. 5. Lucić, R, Kurtović, M., Vujević, S., “FEM Analysis of Overvoltage Protection Device Including Grounding Electrodes”, SoftCOM 2002, Split – Venice – Ancona – Dubrovnik, pp. 433-437, 2002. 6. Jurić-Grgić, I., Lucić, R. and Kurtović, M., "Transients Analysis of Synchronous Generator Using the Finite Element Technique", in Brebbia, C. A. and Poljak, D. (editors): “Electrical Engineering and Electromagnetics VI", WIT Press, Southampton, Boston, pp. 235-244, 2003. 7. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Analysis of the Dynamic Characteristics of the Grounding Electrodes using Finite element Technique”, SoftCOM 2003, Split – Venice – Ancona – Dubrovnik, pp. 807-811, 2003. 8. Jurić-Grgić, I., Lucić, R., Kurtović, M. Šerić, I., “ Power System Transients Analysis Using FEM “,Proceedings of 14 International DAAAM Symposium, pp. 199-200. Sarajevo, BiH, 2003. 9. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique”, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik – Venice, pp. 97-101, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Lucić, R., Kurtović, M. and Čizmić, J., “The Finite Element Method Modeling of Grounding Electrodes Transient Behavior”, CIGRE SC 33 Conference, S1-1, Praque Czech Republic, 2000. 2. Poljak, D., Lucić, R. and Roje V., ”Transient Analysis of Electromagnetic Field Coupling To Buried Cables”, ICEAA 01 International Conference on Electromagnetics in Advanced Applications, pp. 335-338, Torino, Italy, September 2001. 3. Lucić, R., Kurtović, M. and Jelčić, I., ”The Finite Element Method Transient Model of Grounding Electrodes Including Corona Effect”, SoftCOM 2001, Split – Dubrovnik – Ancona – Bari, Vol. 1, pp. 217-224, 2001. 4. Vujević, S., Lucić, R. and Kolar, D., “Lightning transient Response of GSM Base Station Earthing Grid”, SoftCOM 2001, Split – Dubrovnik – Ancona – Bari, Vol. 1, pp. 225-230, 2001. 5. Jurić-Grgić I., Lucić R., Kurtović, M. “Transients Analysis of Electrical Machines Using FEM”, Proceedings of 13th International DAAAM Symposium, pp. 243-244,Wiena, Austria, 2002. 6. Lucić, R, Kurtović, M., Vujević, S., “FEM Analysis of Overvoltage Protection Device Including Grounding Electrodes”, SoftCOM 2002, Split – Venice – Ancona – Dubrovnik, pp. 433-437, 2002. 7. Jurić-Grgić, I., Lucić, R. and Kurtović, M., "Transients Analysis of Synchronous Generator Using the Finite Element Technique", in Brebbia, C. A. and Poljak, D. (editors): “Electrical Engineering and Electromagnetics VI", WIT Press, Southampton, Boston, pp. 235-244, 2003. 8. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Analysis of the Dynamic Characteristics of the Grounding Electrodes using Finite element Technique”, SoftCOM 2003, Split – Venice –

Page 175: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

174

Ancona – Dubrovnik, pp. 807-811, 2003. 9. Jurić-Grgić, I., Lucić, R., Kurtović, M. Šerić, I., “ Power System Transients Analysis Using FEM “,Proceedings of 14 International DAAAM Symposium, pp. 199-200. Sarajevo, BiH, 2003. 10. Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique”, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik – Venice, pp. 97-101, 2004. 11. Lucić, R., Jović, V. and Kurtović, M., “Simulation of Electromagnetic Transients on Single Transmission Lines via the Finite Element Method”, International Conference and Exibition of EMC, IEE Publication No. 464, pp. 41-46, York, UK, 1999. 12. Jelčić, T., Lucić, R. and Kurtović, M., “Overvoltage Protection for Industrial Plants”, Proceedings of 10th international DAAAM Symposium, Separate 009, Wiena, Austria, 1999. 13. Lucić, R.,”Numerički proračun vrtložnih struja u čeonom prostoru turbogeneratora”, Magistarski rad, ETF Sveučilište u Zagreb, 1993, 14. Lucić, R., “Proračun širenja putnog vala u sustavu vodiča s raspodijeljenim i koncentriranim parametrima metodom konačnih elemenata, Doktorska disertacija, FESB Sveučilište u Splitu, 1999.

Datum zadnjeg izbora

2006. Izvanredni rofesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Numeričke metode za analizu tranzijenata Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetici

Nastavnik: Matislav Majstrović Ustanova zaposlenja: Energetski institut ''Hrvoje Požar'', Zagreb

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica: http://www.eihp.hr/~mmajstro

Životopis: Datum rođenja: 24.12.1949.god. Mjesto rođenja: Dragljane Obrazovanje: - dipl. ing. – FESB Sveučilišta u Splitu, 1973. - Mr. sc. – Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1979. - Dr. sc. – Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1986. Zaposlenje: 1973. – 1979. Asistent – FESB Sveučilišta u Splitu 1979. – 1986. Znanstvni asistent – FESB Sveučilišta u Splitu 1987. – 1991. Docent – FESB Sveučilišta u Splitu 1991. – 2001. Izvanredni Profesor – FESB Sveučilišta u Splitu 2001. – do danas Redoviti Profesor – FESB Sveučilišta u Splitu 1998. – do danas Znanstveni savjetnik, Energetski institut ‘’H. Požar’’, Zagreb Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1986. – United Nations Environment Programme - Training Course on Long-Term Energy –Environment Alternatives Planning 1999. – 2000. PSO – Energy Efficiency and Renewable Energy Resources, Senter, Den Hag, The Nederlands Znanstvena i nastavna područja:

Page 176: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

175

- Prijenosne mreže - Distributivne mreže - Električne instalacije i rasvjeta - Kompleksna energetika - Obnovljivi izvori i energetska efikasnost

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina:

• Majstrovic, M.; Bajs, D.; Majstrovic, G.: Croatian Transmission Network Development and Possibilities of New Interconnection Lines Building, 1st Balkan Power Conference on Power System Control and Deregulation of Electricity MARKET, pp. 49-52, ISBN: 961-6371-20-7, CIP Narodna in univezitetna knjižnica, Ljubljana : 621.31(497)(063)(082), September 24th-26th, 2001, Bled, Slovenija

• Majstrovic, M.; Bajs, D.; Majstrovic, G.: Economical and Technical Approach to the

• Transmission Netwprk Planning, Proceedings of the 12th International DAAAM Symposium, Jena University of Applied Sciences, pp. 281-282, October 24-27, Jena, Germany, ISBN 3-901509-19-4, Published by DAAAM International, Vienna, Austria 2001

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Laszlo, H.: Distribution network capability as a limiting factor of wind plant connection, IEEE-2004 General Meeting IEEE, Catalog Number: 04CH37567C, ISBN: 0-7803-8466-0, June 06-10, 2004, Denver, Colorado, USA

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Zutobradic, S.: Power quality in a distribution network after wind power plant connection, IEEE PES 2004 Power Systems Conference & Exposition, pp. PSCE2004-000578, Catalog Number: 04EX843C, ISBN: 0-7803-8719-8, October 10-13, 2004, New York, US

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Mandic, N., Cujic Coko, S.: Blackout from the system operators’ perspective, IEEE PES 2004 Power Systems Conference & Exposition, pp. PSCE2004-000613, Catalog Number: 04EX843C, ISBN: 0-7803-8719-8, October 10-13, 2004, New York, USA

Do sada više od 179 članaka i studija (3 poglavlja u knjizi, 2 u znantvenim časopisima, 11 u znsnstvenim i sručnim časopisima, 43 članka na međunarodnim znanstvenim konferencijama, 49 članaka na domaćim konferencijama, 71 studja, itd.).

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Majstrovic, M.; Bajs, D.; Majstrovic, G.: Croatian Transmission Network Development and Possibilities of New Interconnection Lines Building, 1st Balkan Power Conference on Power System Control and Deregulation of Electricity Market, pp. 49-52, ISBN: 961-6371-20-7, CIP Narodna in univezitetna knjižnica, Ljubljana : 621.31(497)(063)(082), September 24th-26th, 2001, Bled, Slovenij

• Majstrovic, M.; Bajs, D.; Majstrovic, G.: Economical and Technical Approach to the Transmission Netwprk Planning, Proceedings of the 12th International DAAAM Symposium, Jena University of Applied Sciences, pp. 281-282, October 24-27, Jena, Germany, ISBN 3-901509-19-4, Published by DAAAM International, Vienna, Austria 2001

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Laszlo, H.: Distribution network capability as a limiting factor of wind plant connection, IEEE-2004 General Meeting IEEE, Catalog Number: 04CH37567C, ISBN: 0-7803-8466-0, June 06-10, 2004, Denver, Colorado, USA

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Zutobradic, S.: Power quality in a distribution network after wind power plant connection, IEEE PES 2004 Power Systems Conference & Exposition, pp. PSCE2004-000578,

Page 177: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

176

Catalog Number: 04EX843C, ISBN: 0-7803-8719-8, October 10-13, 2004, New York, USA

• Dizdarevic, N.; Majstrovic, M.; Mandic, N., Cujic Coko, S.: Blackout from the system operators’ perspective, IEEE PES 2004 Power Systems Conference & Exposition, pp. PSCE2004-000613, Catalog Number: 04EX843C, ISBN: 0-7803-8719-8, October 10-13, 2004, New York, USA

Datum zadnjeg izbora u zvanje: 2001. god., Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Izabrana poglavlja iz proračuna električnih mreža Matematičko modeliranje elektrodistribucijsko sustav

Nastavnik: Jadranka Marasović Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 13.05.1955. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: dipl.ing. elektrotehnike – 1978. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Split, mr.sc. – 1983. Elektrotehnički fakultet (ETF) Zagreb, Dr. sc. – 1997. FESB Split Zaposlenje: 1978. – 1983. Asistent - FESB Split ; 1983. – 1998. Asistent s magisterijem – FESB Split ; 1998. – 2000. Viši asistent – FESB Split ; 2000. – 2005. Docent – FESB Split ; 2005. – Izvanredni profesor – FESB Split Znanstvena i nastavna područja: modeliranje i simuliranje složenih sustava temeljeno na sustavskom pristupu, kvantitativnim i kvalitativnim postupcima, modeliranje i vođenje složenog sustava posebno usmjereno na podmorski kabel i ronilicu, digitalno vođenje, optimalno vođenje i optimalne strategije odlučivanja, općenito i kao dio razvoja umjetne inteligencije, modeliranje kao dio nadzora i vođenja dislociranih sustava i doprinos razvoju učenja na daljinu. Voditelj je stručnog studija elektrotehnika/elektronika od 2003. – 2005., a od 2005. voditelj je sveučilišnog studija elektronike. Predstojnik je Zavoda za elektroniku od 2004. godine.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

• Marasović J., Čić M., Šerić G.: "Remote Control through the Internet Based on Game Theoretical Approach", Proc. of the SoftCOM, pp 191-194, October, 2002.

• Stipaničev D., Marasović J.: "Network Embedded Greenhouse Monitoring and Control", Proc. of IEEE Conference on Control Applications, pp. 1350- 1355, Istanbul, Turkey, 2003.

• Marasović J., Čić M., Žuvela M.: "Process Identification Based on Linear Regression of Data Meassured through the Internet", Proc. of the SoftCOM pp. 454- 457, October, 2003.

• Marasović J., Čić M:, Vodanović G.: "Optimal Approach in E-book Learning Based on Dynamic Programming”, Proc. of the SoftCOM, pp. 377-381, October, 2004.

• Marasović J., Čić M.: "Creating Input Database Useful in Optimal Location and Distribution Problems", Management Information Systems 2004: Incorporate GIS and Remote Sensing, WIT Press, pp 211-218, Southampton, UK, 2004.

Objavila je ukupno 33 rada (2 poglavlja u knjizi, 12 znanstvenih radova s

Page 178: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

177

međunarodnih konferencija i 19 radova s domaćih konferencija). Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

• J. Marasović: ”Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, FESB, Split, ISBN 953-6114-67-4, 2004.

• Marasović J., Čić M., Šerić G.: "Remote Control through the Internet Based on Game Theoretical Approach", Proc. of the SoftCOM, pp 191-194, October, 2002.

• Marasović J., Čić M., Žuvela M.: "Process Identification Based on Linear Regression of Data Meassured through the Internet", Proc. of the SoftCOM, pp. 454- 457, October, 2003.

• Marasović J., Čić M:, Vodanović G.: "Optimal Approach in E-book Learning Nased on Dynamic Programming”, Proc. of the SoftCOM, pp. 377-381, October, 2004.

• Mandić I., Marasović J., Gačić N., Batina A.: "Improved Robust Invariant Decoupling Control of the Underwater Robotic Vehicle»", Proc. of the AMSE International'94 Conference, Pretoria, South Africa, 1994.

• Marasović J., Božičević J., Mandić I., : “ Pristup pozicioniranju podvodnog vozila pomoću uronjenog kabela “, Zbornik radova “Mjerenje, vođenje i umjetna inteligencija”, CROSS ‘ 93, str. 74-83., Zagreb, 1993.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. izbor u zvanje izvanrednog profesora

Predmet(-i) koje izvodi:

Teorija igara i metoda optimizacije, Matematičko modeliranje i simuliranje složenih sustava

Nastavnik: Ivo Mateljan Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 9.04.1953 Mjesto rođenja: Kaštel Lukšić Obrazovanje: Diplomirao na FESB-u 1976. godine u zvanju dipl. inž. elektrotehnike. Naziv magistra za znanostveno područje elektronika - smjer radiokomunikacije stekao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Doktorsku disertaciju iz područja tehničkih znanosti, pod naslovom “Akustičke karakteristike širokopojasnih zvučnih sustava” obranio na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. Zaposlenje: 1977. godine zaposlen na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u zvanju asistenta. 1983. godine na FESB-u izabran u zvanje višeg asistenta za područje elektronike. 1995. godine na FESB-u izabran u zvanje docenta za područje elektroakustika i obrada signala. 2002. godine na FESB-u izabran u zvanje u izvarednog profesora za područje elektronika. 2006. redoviti profesor Znanstvena i nastavna područja: Elektroakustika Elektronička instrumentacija i digitalna obrada signala

Page 179: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

178

Programski jezici Popis radova u zadnjih 5 godina:

• Mateljan Ivo, Ugrinović Kosta, Malešević Ljubomir: The Measurement of the Cable Transfer Function in an Acoustical Environment, 17th International Congress on Acoustics, Roma, Italy, 2001, str. 2, lit.2, ISBN 88-88387-00-5.

• Ugrinović Kosta, Mateljan Ivo: Direct Evaluation of a Vessel Passive Detection , 17th International Congress on Acoustics, Roma, Italy 2001, str. 2, lit.2, ISBN 88-88387-00-5.

• Ugrinović Kosta, Mateljan Ivo: Passive Detection of Vessels, Int. Journal of Acoustics and Vibration, vol. 6, br. 4, 2001., str. 226-230, lit.4, ISSN 1027-5851.

• Mateljan Ivo, Ugrinović Kosta: The Fourier Analyzer for Acoustical Measurement , Proceedings of the 43th Int. Symposium ELMAR, Zadar, Croatia, 2001, str.5, lit.8, ISBN 953-96030-8-0.

• Mateljan, Ivo: The Modulation Approach in Perceptual Evaluation of Speech Quality , Proceedings Softcom 2004, 2004 Split

• Mateljan Ivo: Low Frequency Loudspeaker Box Model Extension, Proceedings of the 45th Int. Symposium ELMAR, Zagreb, 2003..

• Mateljan Ivo, Ugrinović, Kosta: The Comparison of Room Impulse Response Measuring Systems, Proceedings of the First Congress of Alps Adria Acoustics Association, Ljubljana, 2003. 205-214 (pozvano predavanje).

• Ugrinović, Kosta; Mateljan, Ivo: Direct Evaluation of a Noisy Vessel Passive Detection Structure, Proceedings of the First Congress of Alps Adria Acoustics Association, Ljubljana, 2003. 239-246 (pozvano predavanje).

• Voditelj projekta: Digitalna instrumentacija, proj. br. 023024 kojeg financira Ministarstvo znanosti RH.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Mateljan Ivo: ARTA- program za analizu u realnom vremenu, FESB-Split 2003, Mateljan Ivo: WAVEANALYZER- program za analizu i obradu zvučnih datoteka, FESB-Split 2003. Skripte na FESB-u: Ivo Mateljan: Elektroakustika, skripta, FESB, 2002. Ivo Mateljan: Prevodioci i interpreteri, skripta, FESB, 2004 Ivo Mateljan: Programiranje C jezikom, skripta, FESB, 1999. Ivo Mateljan: OOP, skripta, FESB, 2001.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Arhitektonska akustika

Nastavnik Marko Matić

Ustanova zaposlenja

Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja

E-mail [email protected]

Osobna web-stranica

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Datum rođenja: 8. travnja 1954. Mjesto rođenja: Čavoglave Obrazovanje: Diplomirao 1978. PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu

Page 180: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

179

Magistrirao 1986. PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Doktorirao 1998. PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Zaposlenje: 1979.-1987. asiatent, FESB, Sveučilište u Splitu 1987.-1999. predavač, FESB, Sveučilište u Splitu 1999.-2003. docent, FESB, Sveučilište u Splitu 2003.- izvanredni profesor, FPMZOP, Sveučilište u Splitu Specijalizacije: ožujak-svibanj 2000. – University of Adelaide, Adelaide, Australia (posjeta) Znanstvena i nastavna područja: matematička analiza, teorija vjerojatnosti, nejednakosti i primjene, diskretna matematika

Popis radova u zadnjih 5 godina

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Y. J. Cho; Čuljak, Vera; Matić, Marko; Pečarić, Josip. On parallelogram law and

Bohr's inequality in n-inner product spaces // Inequality theory and applications Vol. 2 / Yeol Je Cho ; Jong Kyu Kim ; Dragomir, Sever S. (ur.). Hauppauge, NY : Nova Science Publishers, 2003.

2. Budimir, Ivan; Cho, Yeol Je; Matić, Marko; Pečarić, Josip. Čebyšev's inequality in n-inner product spaces // Inequality Theory and Applications, Volume 1 / Cho Yeol Je ; Kim Jong Kyu ; Dragomir Sever S. (ur.). New York : Nova Science Publishers, Inc., 2002.

3. Cho, Yeol Je; Matić, Marko; Pečarić, Josip. Inequalities of Hlawka's type in G-inner product spaces // Inequality Theory and Applications, Volume 1 / Cho Yeol Je ; Kim Jong Kyu ; Dragomir Sever S. (ur.). New York : Nova Science Publishers, Inc., 2002.

4. Abramovich, Shoshana; Klaričić Bakula, Milica; Matić, Marko; Pečarić, Josip. A variant of Jensen-Steffensen's inequality and quasi-arithmetic means. // Journal of Mathematical Analysis and Applications. 306 (2005) ; 370-386 (članak, znanstveni rad).

5. Aglić Aljinović, Andrea; Matić, Marko; Pečarić, Josip. Improvements of some Ostrowski type inequalities. // Journal of Computational Analysis and Applications. 7 (2005) , 3; 289-304 (članak, znanstveni rad).

6. Matić, Marko; Pečarić, Josip; Vukelić, Ana. On generalization of Bullen-Simpson's inequality. // The Rocky Mountain Journal of Mathematics. 35 (2005) , 5; 1727-1754 (članak, znanstveni rad).

7. Matić, Marko; Pečarić, Josip; Vukelić, Ana. Generalization of Bullen-Simpson's 3/8 inequality. // Mathematical and Computer modelling. 41 (2005) ; 463-483 (članak, znanstveni rad).

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

1. Lj. Dedić, M. Matić, J. Pečarić, On some generalizations of the Ostrowski inequality for Lipschitz functions and functions of bounded variation, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) , 1; 1-14.

2. M. Matić, J. Pečarić, N. Ujević, Improvement and further generalization of some inequalities of Ostrowski--Grüss type, Computers & Mathematics with Applications. 39 (2000) ; 161-175.

3. M. Matić, J. Pečarić, Some companion inequalities to Jensen's inequality, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) , 3; 355-368.

Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana

svibanj 2003., izvanredni profesor Prirodne znanosti/ matematika/ matematika

Predmet(-i) koje Izabrana poglavlja iz diskretne matematike

Page 181: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

180

izvodi

Nastavnik: Ivan Medić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 2. ožujka 1949. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. el., FESB-Split, Sveučilište u Zagrebu 1974. Mr. sc., ETF Zagreb, Sveučilište u Zagrebu 1983. Dr. sc., FESB Split, Sveučilište u Splitu 1999. Zaposlenje: 1974 – 1987. asistent – FESB, Sveučilište u Splitu 1987 – 1999. predavač – FESB, Sveučilište u Splitu 1999 – 2001. viši asistent, – FESB, Sveučilište u Splitu 2001 – 2005. docent – FESB, Sveučilište u Splitu 2005. - izvanredni profesor, FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja:

elektromagnetski utjecaji elektroenergetskih vodova i sustavi uzemljenja, elektroenergetski sustavi elektroenergetski aparati, rasklopna postrojenja, transformatorske stanice, elektrane

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Sarajcev, I.; Majstrovic, M.; Medic, I.: "Current Reduction Factor of

Compensation Conductors Laid alongside Three Single-Core Cables in Flat Formation", The 2003 IEEE International Symposium on Electromagnetic Compatibility (EMC), TH-A-R1.6, IEEE Catalog number: 03EX666C, ISBN 0-7803-7780-X, Istanbul, Turkey, May 11 - 16, 2003.

2. Medic, I.; Majstrovic, M.; Sarajcev, P.: Calculation of earthing and screening effects of compensation conductor laid alongside underground multi-cable power lines, pp 205-214, Book: Electrical engineering and electromagnetics VI, Editors: C. A. Brebbia & D. Poljak, WIT Press Southampton, Boston, ISBN: 1-85312-981-X ; ISSN: 1463-0451, WIT Press 2003.

3. Medić I.: "Izračunavanje karakteristika uzemljivačkih sustava električnih postrojenja u urbanom području", HK CIGRE, 6. Savjetovanje, Ref. C3-05, str. 35-44, Cavtat, 09-13 studenoga 2003.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Sarajcev, I.; Majstrovic, M.; Medic, I.: "Determination of surge arrester location in the switchyard ", Energy Forum 2000, Vol. II, pp. 212 - 217, Varna, Bulgaria, September 17-19, 2000. Medic, I.; Sarajcev I.; Majstrovic, M.: "Earthing effects of bare conductor laid

alongside underground power cables", Power and energy systems (EuroPES), Proceedings of the Second IASTED International Conference, pp. 612-616, ISBN 0-88986-336-9, ISSN 1482-7891, Crete, Greece, June

Page 182: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

181

25 - 28, 2002. Medić I.: "Izračunavanje karakteristika uzemljivačkih sustava električnih

postrojenja u urbanom području", HK CIGRE, 6. Savjetovanje, Ref. C3-05, str. 35-44, Cavtat, 09-13 studenoga, 2003.

Majstrović, Matislav; Medić, Ivan; Sarajčev, Ivan; Sutlović, Elis; Sumić, Žarko.: Razvoj metode i matematičkog modela za analizu tehnološkog elektroenergetskog sistema., FESB, Sveučilište u Splitu. Split. 1989.

Medić I., Savićević J., Nevešćanin, J., i dr.: “TS 110/20(10) kV DOBRI, Energetske osnove i idejna koncepcija postrojenja", Eting d.o.o Split, Elaborat E-163, siječanj 1999.

Više od 30 radova (5 radova u znanstvenim časopisima/knjigama, 9 znanstvenih radova na međunarodnim znanstvenim skupovima, 1 znanstveni rad na domaćem znanstvenom skupu, 8 radova na domaćim stručnim skupovima). Više od 60 stručnih studija i elaborata.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Izabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja (planirano od 2006)

Nastavnik: Julije Ožegović Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.fesb.hr/~julije

Životopis: Datum rođenja: 15.04.1954. Mjesto rođenja: Split, Hrvatska Obrazovanje: 1998: Dr. sc. elektrotehnike, grana elektronika 1982: mr.sc. elektrotehnike grana elektroniku 1977: dipl.ing. elektrotehnike smjer elektronika Zaposlenje: 2004- FESB Split, izv.prof. 2003-2004 Opal computing d.o.o., direktor 1979-2003 FESB Split, asistent - docent 1977-1979 ETAS Split, razvojni inženjer za digitalne sustave 2008.- redoviti profesor, FESB Specijalizacije i međunarodna suradnja: 2002-2004 voditelj međunarodnog projekta FESB-Siemens Znanstvena i nastavna područja: Digitalna elektronika Mikroračunala i ugrađena mikroračunala Računalne mreže Komunikacijski protokoli Kontrola toka Sigurnost računala i mreža

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. Ivana Pezelj, Julije Ozegovic, Ljubomir Hrboka: "VoIP QoS on low speed links", Proc. SoftCOM’04, Split, Dubrovnik, Venice 2004, pp 269-273.

2. Julije Ozegovic: "PACKET HEADER COMPRESSION FORMAL NOTATION REQUIREMENTS", Proc SoftCOM’03, Split, Dubrovnik, Ancona, Venice 2003, pp 729-734.

3. Julije Ozegovic: "VOICE SWITCHING IN PACKET DATA NETWORKS", In "Advances in Automation, Multimedia and Video Systems, And Modern

Page 183: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

182

Computer Science", V.V.Kluev, C.E. D'Attellis, N.E. Mastorakos, editors, WSES Series of Electrical and Computer Engineering Reference Books, WSES Press, 2001. (Also Proc WSES MIV 2001, Malta 2001, Malta)

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Ivana Pezelj, Julije Ozegovic, Ljubomir Hrboka: "VoIP QoS on low speed links", Proc. SoftCOM’04, Split, Dubrovnik, Venice 2004, pp 269-273.

2. Julije Ozegovic: "PACKET HEADER COMPRESSION FORMAL NOTATION REQUIREMENTS", Proc SoftCOM’03, Split, Dubrovnik, Ancona, Venice 2003, pp 729-734.

3. Julije Ozegovic: "VOICE SWITCHING IN PACKET DATA NETWORKS", In "Advances in Automation, Multimedia and Video Systems, And Modern Computer Science", V.V.Kluev, C.E. D'Attellis, N.E. Mastorakos, editors, WSES Series of Electrical and Computer Engineering Reference Books, WSES Press, 2001. (Also Proc WSES MIV 2001, Malta 2001, Malta)

4. Julije Ozegovic: "FILTERING SCHEMES FOR THE WINDOW-TIME SPACE FLOW CONTROL (WTFC)", Proc ICCCN'00, pp. 575 - 580, Las Vegas 2000, USA.

5. Julije Ozegovic: "IMPLEMENTATION ALGORITHMS FOR THE WINDOW-TIME SPACE FLOW CONTROL (WTFC)", Proc ICCCN'99, pp. 30 - 35, Boston 1999, USA.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2008. – Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Kontrola toka u mrežama s prospajanjem paketa Napredni postupci sinteze digitalnih sustava

Nastavnik: Vladan Papić Ustanova zaposlenja:

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja- Split

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.pmfst.hr/~vpapic

Životopis: Rođen 6. kolovoza, 1968. u Splitu, Hrvatska. Dipl.ing. elektrotehnike, 1993, FESB, Sveučilište u Splitu Naslov diplomske radnje: "Korištenje PC-računala pri analizi nelinearnih dinamičkih sustava u faznoj ravnini" Mr.sc. elektrotehnike, 1996, FESB, Sveučilište u Splitu Naslov magistarske radnje: "Prepoznavanje karakterističnih faza ljudskog hoda pomoću neuronskih mreža" Dr. sc. elektrotehnike, 2002, FESB, Sveučilište u Splitu Naslov doktorske disertacije: "Ekspertni sustav za vrednovanje kinematike ljudskog hoda temeljen na prepoznavanju lika". Mentor: Prof.Dr. sc.Vlasta Zanchi. 1993. - 1997. radi na razvoju računalnih programa u tvrtkama INFO90 i SEM-kompjuteri. Od 1998. - 2002. radi kao znanstveni novak na projektu "Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija". Izv.prof. na FPMZIOP, Split od 2002.godine.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

M.Cecić, V.Papić, T.Grujić, Spatial Visualization of Statistically Processed Gait Data, BIOMED 2003, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, p.p. 147-151, ISBN: 0-88986-353-9, Salzburg, Austria, June, 2003, ACTA Press, Anaheim. V.Papić, N.Rogulj, V.Srhoj, M.Čavala, Game theory application for the 7-m

Page 184: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

183

throw in handball, 8th Anual Congress of the ECSS, Book of Abstracts, p.p. 123, ISBN: 3-901709-11-8, Salzburg, Austria, July, 2003.

V.Zanchi, M.Cecić, T.Grujić, A.Kuzmanić, V.Papić, Laboratory for Identification of Human Movement With LABACs Software Support, Proc. of the International Congress on Computational Bioengineering, Zaragoza, p.p. 155-161, September, 2003.

V.Papić, V.Zanchi, M.Cecić, Motion analysis system for identification of 3D human locomotion kinematics data and accuracy testing, Simulation Modelling Practice and Theory, Elsevier Science, vol. 12, Issue 2, p.p. 159-170, 2004.

V.Papić,V.Zanchi, Performance of Hamming ANN for the Recognition of Gait Phases, Proc. of Softcom '04, Dubrovnik-Split-Venice, Croatia-Italy, 2004., p.p. 184-188.

N.Rogulj,V.Papić, Arm Adduction - Abduction Kinematic Characteristics of Handball Goalkeeper, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, Softcom '04, Dubrovnik-Split-Venice, Croatia-Italy, 2004., p.p. 52-56.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Z. Blažević, M. Cecić, T. Grujić, V. Papić, A. Pavelin, I. Zanchi, V. Zanchi, Dislocated Measurements of Human Gait and Central Data Processing, Proc. of Softcom '01, Vol.2, Split-Ancona-Bari-Dubrovnik, Croatia-Italy, 9-12 October 2001., p.p. 959-966. V. Papić, V. Zanchi, A. Krstulović, Distributed Gait Measurements, Chapter 13

(pp. 175-185) in book Virtual Reality Technologies (ed. Algirdas Pakštas & Ryoichi Komiya), John Wiley & Sons Ltd, Chichester, 2002.

V.Zanchi, M.Cecić, T.Grujić, A.Kuzmanić, V.Papić, Laboratory for Identification of Human Movement With LABACs Software Support, Proc. of the International Congress on Computational Bioengineering, Zaragoza, p.p. 155-161, September, 2003.

V.Papić, V.Zanchi, M.Cecić, Motion analysis system for identification of 3D human locomotion kinematics data and accuracy testing, Simulation Modelling Practice and Theory, Elsevier Science, vol. 12, Issue 2, p.p. 159-170, 2004.

V.Papić,V.Zanchi, Performance of Hamming ANN for the Recognition of Gait Phases, Proc. of Softcom '04, Dubrovnik-Split-Venice, Croatia-Italy, 2004., p.p. 184-188.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

22.06.2002.

Predmet(-i) koje izvodi:

Računalni vid, Računalni vid u analizi kinematike kinezioloških aktivnosti

Nastavnik: Dragan Poljak Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~dpoljak

Životopis: Datum rođenja: 10. listopada 1965. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Diplomirani inženjer: 1990. Magistar tehničkih znanosti: 1994. Doktor tehničkih znanosti: 1996.

Page 185: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

184

Zaposlenje: 1990 – 1996. Asistent - FESB, Sveučilište u Splitu 1996 – 1998. Viši asistent - FESB, Sveučilište u Splitu 1998 – 2001. Docent - FESB, Sveučilište u Splitu 2001.– 2005.Izvanredni profesor - FESB, Sveučilište u Splitu 2005. – Redoviti profesor - FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: (2002-) član Wessex Institute of Great Britain, (2003-) pridruženi izvanredni profesora na Wessex Institute of Technology (WIT), Southampton, Velika Britanija. (2003-) koordinator međunarodnog poslijediplomskog studija "International Master Degree in Environmental Electromagnetic Compatibility", organiziranog od WIT-a i FESB-a. (2003) ko-predsjedavajući na "25th World Conference on Boundary Element Methods" i "Sixth International Conference on Computational Methods for the Solution of Electrical and Electromagnetic Engineering Problems – ELECTROCOMP 2003" (2005 ) ko-predsjedavajući na "Seventh International Conference on Computational Methods for the Solution of Electrical and Electromagnetic Engineering Problems – ELECTROCOMP 2005" - redoviti recenzent u međunarodnim časopisima Advances in Electrical Engineering Software, Engineering Analysis with Boundary Elements, IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility, Journal of Electromagnetic Waves and Applications i Progress in Electromagnetics Research. (2003) glavni urednik i recenzent međunarodne edicije knjiga: Advances in Electrical Engineering and Electromagnetics Series pri Wessex Institute of Technology Press, Southampton-Boston. (1997-2004) gostujući profesor na: Eindhoven University of Technology, University of Wales Swansea, Technical University of Budapest, University of Teeside Znanstvena i nastavna područja: Elektromagnetska kompatibilnost Antene i propagacije Izloženost ljudi elektromagnetskom zračenju

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Poljak, Dragan.Postprocessing of the Human Body Response to Transient

Electromagnetic Fields. // Progress in Electromagnetic Research. PIER 49 (2004) ; 219-238. • Poljak, Dragan; Peratta, Andres; Brebbia, Carlos A.The Boundary Element

Electromagnetic-Thermal Analysis of Human Exposure to Base Station Antennas Radiation. // Engineering Analysis with Boundary Elements. 28 (2004),7;.

• Poljak, Dragan; Yoong Tham, Choy; McCowen, Andy.Transient Response of Nonlinearly Loaded Wires in a Two Media Configuration. // IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility. 46 (2004) , 1; 121-125.

• Poljak, Dragan, Miller, Edmund K.; Tham, Choy Yoong;.Root-Mean-Square Measure of Nonlinear Effects to the transinet response of Thin Wires, // IEEE Transactions on Antennas and Propagation. 45 (2003) , 12; 3280-3283.

Page 186: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

185

• Poljak, Dragan; Tham, Choy Yoong; Gandhi, Om; Šarolić, Antonio.Human Equivalent Antenna Model for Transient Electromagnetic Radiation Exposure. IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility. 45 (2003), 1; 141-145

• Poljak, Dragan; Miller, Edmund K.; Tham, Choy Yoong.Time-Domain Energy Measures for Thin-Wire Antennas and Scatterers. IEEE Antennas and Propagation Magazine. 44 (2002.), 1; 87-95

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Poljak, Dragan.Postprocessing of the Human Body Response to Transient Electromagnetic Fields. // Progress in Electromagnetic Research. PIER 49 (2004) ; 219-238. • Poljak, Dragan; Yoong Tham, Choy; McCowen, Andy.Transient Response

of Nonlinearly Loaded Wires in a Two Media Configuration. // IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility. 46 (2004) , 1; 121-125.

• Poljak, Dragan, Miller, Edmund K.; Tham, Choy Yoong;.Root-Mean-Square Measure of Nonlinear Effects to the transinet response of Thin Wires, // IEEE Transactions on Antennas and Propagation. 45 (2003) , 12; 3280-3283.

• Poljak, Dragan; Tham, Choy Yoong; Gandhi, Om; Šarolić, Antonio.Human Equivalent Antenna Model for Transient Electromagnetic Radiation Exposure. IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility. 45 (2003), 1; 141-145

• Poljak, Dragan; Miller, Edmund K.; Tham, Choy Yoong.Time-Domain Energy Measures for Thin-Wire Antennas and Scatterers. IEEE Antennas and Propagation Magazine. 44 (2002.), 1; 87-95

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. – Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Modeliranje i simulacije fizikalnih sistema Inženjersko modeliranje numeričkim metodama - napredni kurs Izabrana poglavlja elektromagnetske kompatibilnosti Međudjelovanje elektromagnetskog polja i ljudskog tijela

Nastavnik: Ivica Puljak Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Web-stranica: http://www.fesb.hr/~puljak Životopis: Datum rođenja: 27. 08. 1969.

Mjesto rođenja: Split Obrazovanje:

1994. Diplomirani inženjer elektrotehnike, FESB, Split 1998. Magistar znanosti iz područja fizike, PMF, Zagreb 2000. Doktor znanosti iz područja fizike, Sveučilište "Pierre et Marie Currie", Paris

Zaposlenje: 1994. – 2002. Znanstveni novak na FESB-u 2002. – 2007. Docent na FESB-u 2007. – Izvanredni profesor na FESB-u

Specijalizacije i međunarodna suradnja: – 4 godine na Ecole Polytechnique, Palaiseau, Francuska – tijekom i nakon

Page 187: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

186

doktorata – 2 godine na CERN-u, kumulativno od 1993., specijalizacija

Znanstvena i nastavna područja: Znanstveni rad: fizika Higgs bozona, razvoj elektromagnetskog kalorimetra i fotodetektora, simulacije fizike i konstrukcije CMS detektora, algoritmi rekonstrukcije elektrona i fotona, fizika visokoenergijskih gama zraka, simulacija i konstrukcija Čerenkovljevih teleskopa Nastava: opća i moderna fizika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. The CMS Electromagnetic Calorimeter Group: "Reconstruction of the signal amplitude of the CMS electromagnetic calorimeter", Accepted for publication in the European Physical Journal C

2. The CMS Electromagnetic Calorimeter Group: "Results of the First Performance Tests of the CMS Electromagnetic Calorimeter", Eur.Phys.J.C44S2:1-10,2006

3. S. Abdullin et al: "Summary of the CMS Potential for the Higgs Boson Discovery", Eur.Phys.J.C39S2:41-61,2005

4. Ž. Antunović et al: "Radiation Hard Avalanche Photo-Diodes for the CMS detector", Nucl. Instr. and Methods in Physics Research A. 1 (2005) , 537; 379-382

5. N. Godinović et al: "Uniformity Measurements Across the Area of the CMS ECAL Avalanche Photodiodes", Nucl. Instr. and Methods in Physics Research A. 545 (2005) , 1-2; 139-144

6. D. Denegri et al, "The CMS Experiment at the LHC", Fizika B 14 (2005) , 2; 259 – 282

7. I. Puljak, C. Charlot, L. Dobrzynski: "Higgs boson to four electrons in CMS – full simulation", Czech. J. Phys., Vol. 54 (2004), Suppl. A, A51-A58

8. C. Balazs, J. Huston i I. Puljak: "Higgs production: a comparison of parton showers and resummation", Phys.Rev.D63:014021,2001

9. S. Baffioni et al, "Electron reconstruction and selection", CMS Physics, Technical Design Report, Volume I: Detector Performance and Software, CERN, Geneva, 2006.

10. S. Baffioni et al, "Electron reconstruction and selection", CMS Note 2006-040 (2006)

11. S. Baffioni et al, "Discovery potential for the SM Higgs boson in the H->ZZ(*)->e+e-e+e- decay channel", CMS Analysis Note 2006-070. (2006)

12. S. Baffioni, I. Puljak et al: "Electron Selection and Identification in CMS", CMS Analysis Note, CMS AN-2005/065

13. S. Baffioni, I. Puljak et al: "Electron reconstruction: e Classes, E scale Corrections and E-p combination", CMS Analysis Note, CMS AN-2005/065

14. N. Godinović et al, "Stability of CMS ECAL Avalanche Photodiodes",CMS Internal Note 2003-024 (2003) ; 1-8

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Pored gore navedenih: 1. E. Auffray et al.: "Beam tests of lead tungstate crystal matrices and a silicon strip

preshower detector for the CMS electromagnetic calorimeter", Nucl. Instrum. Methods A412 (1998) 223-237. • G. Alexeev et al. "Studies of lead tungstate crystal matrices in high-energy

beams for the CMS ECAL at the LHC", Nucl.Instrum.Meth. A385 (1997) 425-434

• P. Aspell et al.: "Beam test results of a shashlik calorimeter in high magnetic field", Nucl. Instrum. Methods A 376 (1996) 361-367

• P. Aspell et al.: "Energy and spatial resolution of a shashlik calorimeter and a silicon preshower detector", Nucl.Instrum.Meth. A 376 (1996) 17-28

• J. Badier et al.: "Multibundle shashlik calorimeter prototypes beam test results", Nucl. Instrum. Methods A354 (1995) 328-337.

Datum zad. izb: 2002. docent

Page 188: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

187

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij:Moderna fizika i tehnologija, Modeliranje i simulacije fizikalnih sustava, Odabrana poglavlja iz fizike

Nastavnik: Vesna Roje Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 1. veljače 1944. Mjesto rođenja: Blato na Korčuli Obrazovanje: 1967. - Dipl.inž., Sveučilište u Zagrebu, ETF, Split 1974. - Mr.sc., Sveučilište u Zagrebu, ETF Zagreb 1983. – Dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, ETF Zagreb Zaposlenje: 1967. - 1970., asistent, Sveučilište u Zagrebu, ETF, Split 1970. - 1974., viši asistent, Sveučilište u Zagrebu, ETF, Split 1974. - 1980., predavač, Sveučilište u Splitu, FESB 1980. - 1985., viši predavač, Sveučilište u Splitu, FESB 1985. - 1993., docent, Sveučilište u Splitu, FESB 1993. - 1997., izvanredni profesor, Sveučilište u Splitu, FESB 1997. - 2003., redoviti profesor, Sveučilište u Splitu, FESB 2003. - redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilište u Splitu, FESB

Specijalizacije i međunarodna suradnja: Od 23. do 30 rujna 1997. god. boravila na University of Wales, Dep. Of Electrical and Electronic Eng., Swansea UK kao voditelj međunarodnog projekta ALIS (University of Split, FESB – University of Wales, Swansea)

U studenom 1997. god. u sklopu CEEPUS projekta mjesec dana boravila na Technical University of Budapest, Dept. of Microwave Telecomm. U lipnju 1998. god. u sklopu CEEPUS projekta 2 tjedna boravila na Slovac Technical University u Bratislavi. Od 29. rujna do 4. listopada 2002. godine kao predavač učestvovala u radu ljetne škole Modern Aspects of Theoretical Electrical Engineering u Sozopolu, Bugarska u organizaciji Technical University of Sofia i DAAD, Njemačka.

Voditelj međunarodnih projekata Modelling of 3D Electromagnetic Scattering, projekt ALIS LINK ZAG/984/CRO028 u suradnji s University of Wales Swansea, UK od 1997 do 2002. godine Electromagnetic Modeling in Frequency and Time Domain... - EMC Applications, Projekt u suradnji s Politecnico di Bari, i Eletronika S.R.L. di Bari, Italy, od 1999.. godine EMC in Complex and Distributed Systems, Project EU COST 261 (V. Roje hrvatski koordinator ), od 1998 do 2002. godine CEEPUS project, mreža HR006, od 1966/67 do 2000/01 (V. Roje koordinator do 2001/02, zatim ekspert). EMC in Complex Communication Systems, Project EU COST 286 (V. Roje hrvatski koordinator ), od 2002. godine.

Znanstvena i nastavna područja: Teorija elektromagnetskih polja; Antene i propagacija; Elektromagnetska

Page 189: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

188

kompatibilnost; Fizika poluvodiča Popis radova u zadnjih 5 godina:

Prema popisu Hrvatske znanstvene bibliografije od svibnja 2000. do ožujka 2005. godine (http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat) objavila je 37 znanstvena radova: 5 poglavlja u knjizi, 3 znanstvena rada u CC časopisima, 1 rad u ostalim časopisima, 5 pozvanih predavanja na skupovima, 22 rada u zbornicima s međunarodnom recenzijom, 1 zažetak u zborniku međunarodnog skupa.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Svi gore navedeni objavljeni radovi. Za ilustraciju slijedi popis od 18 radova iz različitih kategorija objavljenih u zadnjih 10 godina: 1. D. Poljak, V. Dorić, S. Antonijević, V. Roje: Galerkin-Bubnov Boundary

Element Analysis of the Yagi-Uda Array, in Boundary Elements XXIV: Incorporating Meshless Solutions, C.A. Brebbia, A.Taden, V.Popov (editors), Advances in Boundary Elements Series, WIT Press, Southampton UK and Computational Mechanics Inc., Boston USA 2002, pp 457-463

2. V. Roje, D. Poljak, A. Šarolić: Safety Aspects of the GSM Base Station Radiation Concerning Human Health, The 2003 IEEE International Symposium on Electromagnetic Compatibility, Istambul Turkey, May 2003

3. V. Roje: EMC in Diffused Communication Systems: Current Capabilities and Future Needs, Proceedings of the COST 286 Workshop, Wroclaw 17-18 September 2003. (CD and web pages of COST286 Action)

4. V. Dorić, D. Poljak, V. Roje: Transient Wave Coupling to a Finite Length Wire Buried in a Conductive Ground, in Boundary Elements XXVII , A. Kassab, C.A. Brebbia, E. Divo, D. Poljak, (editors), Vol. 39 of the WIT Transaction on Modelling and Simulation, WIT Press, Southampton UK and Computational Mechanics Inc., Boston USA 2005, pp 609-617

5. V. Roje: Polja i valovi u elektronici, Repetitorij predavanja, interna skripta, FESB Split, zadnje izdanje 2004.

6. V. Roje: Antene, I dio, skripta, Sveučilište u Splitu, 1981. Datum zadnjeg izbora u zvanje:

16. siječnja 2003. red.prof.

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Antene - primjena u komunikacijama i EMC Teorija i primjene elektromagnetskih polja

Nastavnik: Marko Rosić Ustanova zaposlenja:

Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.pmfst.hr/~marko

Životopis: Marko Rosić (rođen 1970. u Augsburgu, SR Njemačka) je docent u području tehničkih znanosti, polje računarstvo, na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Obrazovanje: Doktorat (2004) – područje tehničke znanosti, polje računarstvo – Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu. Magisterij (2000) - područje tehničke znanosti, polje računarstvo – Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu. Diploma (1996) – matematika i informatika - Fakultet prirodoslovno matematičkih

Page 190: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

189

znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu. Glavna područja njegovih istraživanja su sustavi poučavanja na daljinu, semantički Web, agenti, baze podataka i napredne paradigme programiranja.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

S. Stankov, M. Rosić, V. Glavinić: Using Quizzes in an Intelligent Tutoring System, International Summer School of Automation, CEEPUS CZ_103, Maribor, Slovenia, June 10 - 22, 2001, pp. 87-91. A. Amižić, S. Stankov, M. Rosić: Model traganja – dijagnostička tehnika

inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Računala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.

S. Stankov, M. Rosić, K. Rakić: Testiranje i ocjenjivanje korištenjem kvizova u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Računala u obrazovanju, Opatija, 21.-25.05.2001., str. 115 -119.

M. Rosić, S. Stankov: WEB orijentirani inteligentni tutorski sustavi, Zbornik radova MIPRO'2000. Računala u školi, Opatija, 22.-26.05.2000, 81-84.

Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Split, 2003, str. 45-72.

S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, CARNet - Časopis Edupoint (elektronička verzija – http://www.carnet.hr); I – dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III – dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Predmeti koje izvodi ovaj nastavnik su u izravnoj ili barem u neizravnoj vezi s područjem njegovih istraživanja. Svi gore navedeni radovi su relevantni za izvođenje nastave.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

21. prosinca. 2004. docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Semantički web, Sustavu učenja na daljinu

Nastavnik: Nikola Rožić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 16.01.1942. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Ljubljani Zaposlenje: FESB Split 1969 – 1971. asistent – Sveučilište u Zagrebu 1971 – 1981. znanstveni asistent - FESB, Sveučilište u Splitu 1981 – 1988 docent - FESB, Sveučilište u Splitu 1988 – 1998. izvanredni professor - FESB, Sveučilište u Splitu 1998 – 2005. redovni professor - FESB, Sveučilište u Splitu 2005 – redovni professor, trajno zvanje - FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: Ericsson NT, Institut J.Stefan Ljubljana,

Page 191: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

190

IEEE NewYork, Znanstvena i nastavna područja: teorija informacija, teorija signala i sustava, stohastički sustavi, teorija procjene i odlučivanja, metode predviđanja, kodiranje, komunikacijski sustavi i mreže, upravljanje resursima i QoS, statistička obradba podataka, informacijski sustavi, tehničko-ekonomske analize u telekomunikacijama.

Popis najvažnijih radova u zadnjih 5 godina:

1. N.Rožić, D.Begušić, M.Russo: “Integrated Soft Media/Channel Image Communications:Consumer Opportunities in QoS Control”, in the Proceedings of the Consumer Communications Networking Conference (CCNC'05), January 03-06, Las Vegas, 2005. 2. M. Russo, N.Rožić, D.Begušić, M.Stella: "Speech Recognition over Bluetooth ACL and SCO Links: A Comparison”, in the Proceedings of the Consumer Communications Networking Conference (CCNC'05), January 03-06, Las Vegas, 2005. 3. N.Rožić, G. Kandus: "MIMO ARIMA models for handoff resource reservation in multimedia wireless networks", Wireless Communications and Mobile Computing (WCMC), Vol. 4, No.5, August 2004, pp. 497-512, John Wiley&Sons, ISSN 1530-8669,. 4. N.Rozic: “Soft Communication and Information Systems”, Annual 2003 of the Croatian Academy of Engineering, HATZ, pp. 41-54, Dec. 2003. 5. D.Begušić, N.Rožić, H.Dujmić: "Development of the communication/information infrastructure at the academic institution", Computer Communications, Vol. 26, No. 5, March 2003, pp. 472-476, Elsevier, ISSN 0140-3664. 6. N.Rožić, D.Begušić, G.Kandus: “Application of ARIMA Models for Handoff Control in Multimedia IP Networks”, Proceedings of the International Symposium on Intelligent Signal Processing and Communication Systems (ISPACS'03), pp. 787-791, Awaji Island, Japan, December 7-10, 2003. 7. N.Rožić, "Teorija informacija", digitalna knjiga, 16 poglavlja, web addresa: http://lab405.fesb.hr/TINF. Poduprto od Ministarstva znanosti i tehnologije u okviru informatičkih projekata 2001. U pripremi je tiskano izdanje. 8. M. Russo, N.Rožić, H. Dujmić: “Automatic Pronunciation Scoring Using HMM Based Speech Recognizer”, Proceedings of the 9th International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM'01), pp. 505-512, Split-Ancona-Bari-Dubrovnik, October 9-12, 2001.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. N.Rožić, "Teorija informacija", digitalna knjiga, 16 poglavlja, web addresa: http://lab405.fesb.hr/TINF. Poduprto od Ministarstva znanosti i tehnologije u okviru informatičkih projekata 2001. U pripremi je tiskano izdanje. 2. N.Rožić: "Informacije i komunikacije- kodiranje s primjenama", izdavanje poduprto od Sveučilišta u Splitu broj 02-150/1-92, te Ministarstva znanosti i tehnologije u okviru Projekta 02-07-203, ISBN 86-7057-132-3, 626 str., Alinea, Zagreb, 1992. 3. N.Rožić, D.Begušić, M.Russo: “Integrated Soft Media/Channel Image Communications:Consumer Opportunities in QoS Control”, in the Proceedings of the Consumer Communications Networking Conference (CCNC'05), January 03-06, Las Vegas, 2005. 4. N.Rožić, G. Kandus: "MIMO ARIMA models for handoff resource reservation in multimedia wireless networks", Wireless Communications and Mobile Computing (WCMC), Vol. 4, No.5, August 2004, pp. 497-512, John Wiley&Sons, ISSN 1530-8669,. 5. N.Rožić, D.Begušić: "Izvorom upravljano realno/kompleksno BCH dekodiranje za slikovne komunikacije", Automatika, ISSN0005-1144,br.3-4, pp.101-116,Zagreb, 2000. 6. N.Rožić: "Image/Video Communications: A Joint Source/Channel Coding", International Journal of Communication Systems, 12, pp. 23-47, John Wiley &Sons, Ltd. 1999.

Page 192: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

191

7. N. Rožić i drugi: knjiga «Nove komunikacijske tehnologije: temeljni koncepti, stanje u svijetu i Hrvatskoj, mogučnosti uvođenja”, sadrži 10 poglavlja te popis skračenica i kazalo pojmova na 416 stranica, izdavač FESB Split 1999, SoftCOM biblioteka, ISBN 953-6114-20-8.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. zvanje redovni profesor, trajno zvanje.

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Multimedijske komunikacije, Metode prognoziranja

Nastavnik: Dr. sc. Petar Sarajčev, doc. Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~psarajce

Životopis: Datum rođenja: 17. 09. 1976. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. – FESB, Sveučilište u Splitu, 2002. Dr. sc. – FESB, Sveučilište u Splitu, 2008. Zaposlenje: 2002. – 2003. Honorarni Asistent – FESB, Sveučilište u Splitu 2004. – 2008. Znanstveni novak – FESB, Sveučilište u Splitu 2009. – Docent – FESB, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja: prenaponi, prenaponska zaštita, zaštita elektroenergetskog sustava

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Vujević, S.; Sarajčev, P.: Potential distribution for a harmonic current point

source in horizontally stratified multilayer medium, COMPEL: The International Journal for Computation and Mathematics in Electrical and Electronic Engineering, Vol. 27, No. 3, 2008, pp. 624-637.

2. Vujević, S.; Sarajčev, P.; Sarajčev, I.: Monte Carlo Based Efficiency Assessment of Lightning Protection System, International Review of Electrical Engineering (IREE), Praise Worthy Prize S.r.l. Vol. 3, No. 2, 2008, pp. 225-232.

3. Sarajčev, P., Sarajčev, I.; Vujević, S.: Određivanje međusobnog otpora uzemljenja bliskih uzemljivača, Energija, Vol. 57, No. 4, 2008, pp. 440-451.

4. Vujević, S.; Sarajčev, P.; Sarajčev, I.: Stochastic Assessment of External LPS of Structures, 29-th International Conference on Lightning Protection (ICLP 2008), CD ROM Proceedings, 23-26 June, Uppsala, Sweden, pp. (8-11) 1-11, 2008.

5. Sarajčev, I.; Sarajčev, P.; Vujević, S.: Mathematical Model of Lightning Stroke Development, International Conference on Software Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2008), 25-27 September, Split, Croatia, 2008, pp. 37-41.

6. Vujević, S.; Sarajčev, P.; Botica, A.: Computation of the Overhead Power Line Electromagnetic Field, International Conference on Software Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2008), 25-27

Page 193: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

192

September, Split, Croatia, 2008, pp. 27-31. 7. Vujević, S.; Sarajčev, P.: Dangerous Voltages due to Direct Lightning Strike

into the Communication Tower, Journal of Communications Software and Systems, Volume 3, No. 1, 2007, pp. 44-51.

8. Vujević, S.; Sarajčev, P.: An EMTP Extension for Computing Earthing System Transient Step and Touch Voltages, Transient Phenomena in Large Electric Power Systems CIGRE Symposium, CD ROM Proceedings, 18-21 April, Zagreb, 2007.

9. Vujević, S.; Sarajčev, P.; Lucić, R.: Computing the Mutual Impedances Between Segments of Earthing System Conductors, Twelfth International Conference on Computational Methods and Experimental Measurements, published in scientific book Brebbia, C.A.; Carlomagno, G.M. (editors): "Computational Methods and Experimental Measurements XII", WIT Press, Southampton, Boston, 2005, pp. 641-650.

10. Vujević, S.; Lucić, R.; Sarajčev, P.: Linear Circuit Analysis Using Finite Element Technique, XIII. International Symposium on Theoretical Electrical Engineering ISTET '05, Lviv, Ukraine, 2005, pp. 205-208.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Sarajčev, I.; Kosor, R.; Sarajčev, P.: Proračuni podešenja relejnih zaštita u HE "Peruća", naručitelj studije HEP PP HE Jug Split, FESB Split, 2003. 2. Sarajčev, I.; Kosor, R.; Sarajčev, P.: Izbor strujnih i naponskih transformatora u HE "Kraljevac", naručitelj elaborata HEP PP HE Jug Split, FESB Split, 2004. 3. Sarajčev, I.; Sarajčev, P.: Redukcijsko djelovanje kompenzacijskih vodiča u sustavu jednožilnih kabela s metalnim ekranima uzemljenim samo na jednom kraju, HK CIGRE, 4-8 Studeni, Cavtat, 2007. 4. Sarajčev, I.; Sarajčev, P.: Analiza prenaponske zaštite TS 110/20(10) kV "Srđ", naručitelj studije HEP – Sektor za izgradnju i investicije Zagreb, FESB, Split, 2007. 5. Sarajčev, I.; Sarajčev, P.: Studija utjecaja kabelske veze 110 kV "Pehlin – Turnić" na telekomunikacije vodove, naručitelj studije Eting Split, FESB, Split, 2008.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2008. docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Stručni studij: Električne mreže Diplomski studij: Tehnika visokog napona, Zaštita u elektroenergetskom sustavu Poslijediplomski studij: Prenaponi u mreži, Odabrana poglavlja kabelskog prijenosa

Nastavnik: Ivan Slapničar Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~slap

Page 194: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

193

Životopis: Datum rođenja 13. srpnja 1961 Mjesto rođenja Split Obrazovanje:

Diploma (matematika), Prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišta u Zagrebu, 1984. Magisterij (matematika), Prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišta u Zagrebu, 1988. Disertacija (matematika), Fernuniversität Hagen, Njemačka, 1992.

Zaposlenje: 1985. – 1990. asistent na FESB-u 1990.-1992. asistent na Fernuniversität Hagen 1993.-1999. docent na FESB-u 1999.-2002. izvanredni profesor na FESB-u 2003.-2009. redoviti profesor na FESB-u. 2009. redoviti profesor trajno zvanje na FESB-u. Specijalizacije i međunarodna suradnja:

03.2004. gostujući znanstvenik, Centro de Modelamiento Matematico, Universidad de Chile, Santiago, Chile 08.2001.- 06.2002. gostujući profesor, Utah State University, Logan, Utah, USA 09.1993 i 01.1997-04.1997. gostujući znanstvenik na The Pennsylvania State University, State College, PA, USA. U više navrata gostujući profesor na Ferniuniversität Hagen, Njemačka 08.1995. gostujući znanstvenik na ETH Zürich, Švicarska.

Znanstvena i nastavna područja: matematika, numerička matematika numerička linearna algebra primijenjena matematika višeprocesorsko računanje ekstrakcija znanja (data mining)

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Barlow, Jesse; Erbay, Hasan; Slapničar, Ivan. An alternative algorithm for

refinement of ULV decomposition. // SIAM Journal on Matrix Analysis and Applications. 27 (2005) , 1; 198-211 (članak, znanstveni rad).

2. Powell, James; Slapničar, Ivan; van der Werf, Wopke., Epidemic Spread of a Lesion-Forming Plant Pathogen - Analysis of a Mechanistic Model with Infinite Age Structure. // Linear Algebra and Its Applications. 398 (2005) ; 117-140 (članak, znanstveni rad).

3. Slapničar, Ivan., Highly accurate symmetric eigenvalue decomposition and hyperbolic SVD. // Linear Algebra and its Applications. 358 (2003) ; 387-424 (članak, znanstveni rad).

4. Slapničar, Ivan; Truhar, Ninoslav., Relative perturbation theory for hyperbolic singular value problem. // Linear Algebra and its Applications. 358 (2003) , 1-3; 367-386 (članak, znanstveni rad).

5. Slapničar, Ivan., Symmetric Matrix Eigenvalue Techniques // CRC Handbook of Linear Algebra / Hogben, Leslie (ur.)., Sjedinjene Američke Države : CRC Press, 2006.

6. Drmač, Zlatko; Hari, Vjeran; Slapničar, Ivan., Advances in Jacobi Methods // Applied Mathematics and Scientific Computing / Drmač, Zlatko ; Hari, Vjeran ; Sopta, Luka ; Tutek, Zvonimir ; Veselić, Krešimir (ur.). New York, USA : Kluwer Academics / Plenum Publishers, 2003.

Page 195: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

194

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• I. Slapničar, Matematika 1, Udžbenik Sveučilišta u Splitu, FESB, Split, 2002. Matematika 1 – digitalni udžbenik, CARNet i FESB, voditelj projekta I. Slapničar, http://www.fesb.hr/mat1

• Matematika 2 – digitalni udžbenik, i-projekt MZOŠ, voditelj projekta I. Slapničar, D. Krstinić, I. Slapničar, Improving text search performance with grammar support // Workshop on Information and Communication Technologies / D. Begušić, N. Rožić (ur.)., Split : FESB Split, 2004. 71-75.

• D. Krstinić, I. Slapničar, Web indexing and search with local language support, Proceedings of SoftCOM 2003 / D. Begušić, N. Rožić (ur.), FESB Split, 2003, 488-492.

• D. Krstinić, I. Slapničar, On-line Mathematical Utilities for Java Enabled Devices, Proceedings of CUC-2003 and TERENA Networking Conference, CARNet, Zagreb, 2003.

• D. Krstinić, I. Slapničar, On-line interactive programs for solving and visualization of scientific problems, Proceedings of MIPRO 2001 - Multimedia and Hypermedia Systems, P. Biljanović, K. Skala (ur.), Opatija, 2001, 74-78.

• I. Slapničar, D. Krstinić, On-line Interactive Educational Programs for Students of Engineering and Natural Sciences, Proceedings of MIPRO 2001 - Computers in Education, P. Biljanović, K. Skala (ur.), Opatija, 2001, 102-106.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2009., redoviti profesor – trajno zvanje

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Matrični račun i matematika web pretraživača Matrični računa na višeprocesorskim računalima

Nastavnik: Mate Smajo Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 21. rujna 1942. Mjesto rođenja: Kotlenice Obrazovanje: Diplomirao: Elektrotehnički fakultet u Splitu 1970. Magistrirao: Elektrotehnički fakultet u Zagrebu 1977. Doktorirao: Elektrotehnički fakultet u Zagrebu 1989. Zaposlenje: Brodogradilište Split u Splitu 1960. – 1964. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu od 1970. do danas Znanstvena i nastavna područja: automatizacija u elektroenergetici, električni strojevi, energetska elektronika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Smajo Mate; Vukadinović Dinko: Multilayer Neural Network Verification of

Mutual Inductance choice in sensorless Induction Motor Vector Control System, WSEAS TRANSACTIONS on SYSTEMS, Issue 2, Volume 3, ISSN 1109-2777, p.p. 752-756, April 2004. • Smajo Mate, Vukadinović Dinko: A Mathematical Model of the

Combined System of the Induction Motor Vector Control, The 13th

Page 196: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

195

International DAAAM Symposium, p.p. 515-516, Vienna, Austria 2002. • Vukadinović Dinko, Smajo Mate: Impact of Errors on Inductance

Estimation of the Induction Motor in Combined System of Vector Control, Proceedings of the IASTED International Conference on Applied Simulation and Modelling, p.p. 148-151, Crete, Greece, 2002.

• Smajo Mate, Vukadinović Dinko: Multilayer Neural Network Verification of Mutual Inductance choice in sensorless Induction Motor Vector Control System, Proceedings of the 5th WSEAS Int.Conf. on NEURAL NETWORKS AND APPLICATIONS, ISBN 960-8052-96-3, Udine, Italy, March 25-27, 2004.

• Vukadinović Dinko, Mate Smajo: A Sensorless Vector Control System – Saturation in Iron Analysis, Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference –MELECON 2004, Dubrovnik, Croatia, May 12-15, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Smajo Mate: Upravljanje brzinom vrtnje asinhronog motora promjenom frekvencije i napona napajanja, Automatika, br. 3-4, str. 109-116, Zagreb, 1980.

• Smajo Mate; Rajković Borivoje: Proračun statičkih karakteristika asinhronog motra s uračunatim efektorm zasićenja u željezu, Elektrotehnika, br. 5, str. 219-225, Zagreb, 1990.

• Smajo Mate, Rajković Borivoje: Matematički model i simulacija asinhronog motora s uračunatim efektom zasićenja u željezu, Automatika, 32, br. 3-4, str. 69-76, Zagreb, 1991.

• Ljubomir Kulišić, Smajo Mate, Brakus Zoran: Sklopni gubici poluvodičke sklopke s GTO-tiristorom, Elektrotehnika, 35, br. 1-2, str. 3-10, Zagreb, 1992.

• Kulišić Ljubomir, Smajo Mate, Vukadinović Dinko: Dynamic Losses of the MOSFETS Switch in Power Converters, The International 9th DAAM Symposium, p.p. 257-268, Cluj-Napoca, Romania, 1998.

• Smajo Mate, Vukadinović Dinko: Static Characteristics of Vector Controlled Asynchronous Motor with Saturation Effect, The 18. International IASTED Conference on Modelling, Identification and Control, Innsbruck, p.p. 277-279, Austria, 1999.

• Vukadinović Dinko, Smajo Mate: Impact of Errors on Inductance Estimation of the Induction Motor in Combined System of Vector Control, Proceedings of the IASTED International Conference on Applied Simulation and Modelling, p.p. 148-151, Crete, Greece, 2002.

• Smajo Mate; Perkov Damir; Vukadinović Dinko: Modernizacija sustava održavanja postrojenja dizala s mikroprocesorskim upravljanjem, V. Stručni skup o održavanju DOS-HIS, 50-54, Split, 1998.

• Smajo Mate; Kulišić Ljubomir; Tukša Krešimir: Regulator struje nezavisne uzbude za održavanje konstantne brzine vrtnje istosmjernog motora EMP-ventilatora, naručitelj elaborata Brodograđevna industrija Split, FESB Split, 1985. (str. 26).

• Smajo Mate; Poljak Dragan; Popović Mladen; Pokrajac Tomo: Mjerenja karakteristika asinhronog motora napajanog iz PWM izmjenjivača zasnovana na mikroračunalu, naručitelj studije Končar–ETI Zagreb, FESB Split, 1990. (str.88).

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2004. Izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Energetska elektronika i izmjenični pogoni, Neuronske mreže i izmjenični pogoni

Page 197: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

196

Nastavnik: Slavomir Stankov Ustanova zaposlenja:

Fakultet ptirodosovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.pmfst.hr/~stankov

Životopis: Rođen 29. kolovoza 1947. godine u Risnu, Boka Kotorska. Osnovnu školu polazi u Tivtu, Risnu i Splitu. Godine 1962. upisuje gimnaziju Ćiro Gamulin u Splitu i završava je 1966. godine. U jesen 1966. godine upisuje se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, gdje je i diplomirao u ljeto 1972. godine. U jesen 1973. godine stupa u aktivnu vojnu službu i dobiva raspored u Mornarički školski centar RM Split kao nastavnik u Katedri elektronike i elektrotehnike, gdje je biran u zvanje asistenta za predmet Automatizacija i regulacija. U razdoblju 1973. do 1978. godine biran je u nastavnička zvanja asistenta, višeg asistenata i predavača na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) i Višoj pomorskoj školi u Splitu za predmete Analogna i hibridna tehnika, Tehnička kibernetika i Automatizacija i regulacija.

U proljeće 1974. godine upisuje se na poslijediplomski studij elektronike na FESB-u, gdje je i magistrirao u svibnju 1979. godine s radom pod naslovom Pristup projektiranju sistema procesorskog upravljanja (mentor: prof. dr. sc. M. Tkalić). U školskim godinama 1980/81. i 1981/82. održava nastavu za predmet Programiranje na digitalnim računalima u Mornaričkoj vojnoj akademiji te je 1983. biran u nastavno zvanje viši predavač. Početkom 1986. postavljen je za načelnika Centra za elektroničku obradu podataka, a početkom 1990. godine na mjesto načelnika Katedre informatike u CVVŠ RM. U sklopu svojih nastavnih obaveza na CVVŠ RM te na FESB-u sudjelovao je u vođenju četrdesetak diplomskih radova kadeta odnosno i studenata.

Od jeseni 1991. godine zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, gdje prvo na Zavodu matematike i informatike, a zatim na Zavodu za informatiku, održava nastavu iz područja računarstva, primjene računala u nastavi te informatike. U ožujku 1994. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu pokreće postupak za stjecanje doktorata znanosti. U travnju 1997. obranio je disertaciju pod naslovom Izomorfni model sustava kao osnova računalom poduprtog poučavanja načela vođenja (mentor: prof. dr. sc. J. Božičević).

U razdoblju od 1991. biran je u znanstveno-nastavna zvanja u području tehničkih znanosti, polje računarstvo, i to: stručni suradnik 1992. godine, znanstveni asistent i asistent 1993. godine, viši asistent 1997. godine, docent 2001 godine, te izvanredni profesor 2004. godine. Upisan je u Registar istraživača za znanstvena polja elektrotehnike i računarstva pod matičnim brojem 193335.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Izbor najvažnijih radova: 1. Amižić, S. Stankov, M. Rosić: Model traganja – dijagnostička tehnika

inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Računala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.

2. S. Stankov, M. Rosić, K. Rakić: Testiranje i ocjenjivanje korištenjem kvizova u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Računala u obrazovanju, Opatija, 21.-25.05.2001., str. 115 -119.

3. Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Split, 2003, str.

Page 198: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

197

45-72. 4. S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi -

istraživanje, razvoj i primjena, CARNet - Časopis Edupoint (elektronička verzija – http://www.carnet.hr); I – dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III – dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Područje znanstvenog i stručnog rada odnosi se na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju te uže primjena u nastavi i u procesima učenja i poučavanja. Svi navedeni radovi iz prethodne stavke relevantni su za izvođenje nastave.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

21.12.2004.

Predmet(-i) koje izvodi:

Oblikovanje sustava e-učenja, Vrednovanje sustava e-učenja

Nastavnik: Darko Stipaničev Ustanova zap.: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split) E-mail: [email protected] Osobna web-str.: http://laris.fesb.hr/dstip.html Životopis: Datum rođenja: 8.04.1955.

Mjesto rođenja: Rijeka Obrazovanje: dipl.ing. elektrotehnike – 1977. Elektrotehnički fakultet Zagreb (ETF), mr.sc. – 1980. ETF Zagreb, Dr. sc. – 1987. ETF Zagreb Izbor u znanstvena zvanja: 1997. znanstveni savjetnik, znanstveno polje Elektrotehnika, grana Automatika 2006. znanstveni savjetnik, znanstveno polje Računarstvo, grana Umjetnba inteligencija Zaposlenje: 1977 – 1980. Istraživač – Elektrotehnički institut Rade Končar Zagreb, 1981 – 1987. Asistent - FESB Split, 1987 – 1992. Docent – FESB Split, 1992 – 1997. Izvanredni profesor – FESB Split, 1997 - 2002. Redoviti profesor – FESB Split, 2002 – Redoviti profesor u trajnom zvanju – FESB Split Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1988 – 1989. postdoktorska specijalizacija Queen Mary College, University of London , 1989 – 1992. suradnja sa Faculte des Sciences Appliquees, Universite Catholique de Louvain, Louvain-la-Neuve, Belgija, 1999 – 2004. suradnja u okviru CEEPUS Network – studijski boravak u Pragu, Brnu, Grazu, Mariboru Znanstvena i nastavna područja tijekom karijere: robotika i robotizacija, posebno u ovkiru brodogradnje i pomorske tehnologije, digitalno vođenje, primjena inižinjerstva znanja (knowledge engineering) i računalne inteligencije (computational intelligence), prije svega na teoriji neizrazitih skupova (fuzzy set theory) u automatskom vođenju kompleksnih sustava, modeliranje i simuliranje složenih sustava postupcima umjetne inteligencije (artificial intelligence), metodama kvalitativne analize i kvalitativnog zaključivanja, digitalna obrada i analiza slike, te njena primjena u različitim područjima, napredne

Page 199: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

198

Internet tehnologije, te njihova primjena u nadzoru i vođenju dislociranih i distribuiranih sustava povezanih na Internet, teorija i primjena agentskih i multi agentskih sustava. Redoviti je član HATZ-a (Hrvatske akademije tehničkih znanosti), te član brojnih znanstvenih i stručnih društava. Voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija elektrotehnike FESB-a od 1994. g. Predstojnik Katedre za modeliranje i inteligentne sustave.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Objavio ukupno 120 znanstvenih radova (11 poglavlja u znanstvenim knjigama, 12 radova u znanstvenim časopisima, 58 na međunarodni konferencijama, 39 na domaćim konferencijama, 5 stručnih radova), a od toga dvije trećine u međunarodnim znanstvenim knjigama, časopisima i zbornicima radova. Detaljni popis na Web adresi http://laris.fesb.hr/dstip-bh.htm , a službeni popis zadnjih 5 godina na http://bib.irb.hr Najvažnijih 5 radova u posljednjih 5 godina: 1. D.Krstinić, T.Jakovčević, D.Stipaničev, Histogram-Based Smoke Segmentation

in Forest Fire Detection System, submited to journal “Information Technology and Control”, Vol.38, No.3, 2009. 237-244 (ISSN 1392)

2. Lj.Šerić, D.Stipaničev, M.Štula, Agent Based Sensor and Data Fusion in Forest Fire Observer, published in book “Sensor and Data Fusion”, (ed. N. Milisavljević), I-Tech, Feb. 2009, pp. 365 – 379

3. D. Stipaničev, Lj.Bodrožić,M.Štula, Data Fusion in Observer networks, Proc. of Second (IEEE) International Workshop on Information Fusion and Dissemination in Wireless Sensor Networks. Pisa, Italia, 08.10.2007

4. M. Bonković, D. Stipaničev, M. Štula, Fuzzy Relational Architecture in Robot Control based on Visual Feedback, Proceedings of The 12th IEEE Mediterranean Electr. Conference - MELECON 2004 , Dubrovnik, Croatia, 12-15.05.2004 pp. 315-318.

5. S. Stankov, M. Štula, D. Stipaničev, Process Control Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Maps in an Intelligent Tutoring System, REDISCOVER 2004 - Sautheastern Europe, USA, Japan and EU Workshop on Research and Education in Control and Signal Processing Cavtat, Croatia, 14.-16.06.2004. pp. 21-25.

6. D. Stipaničev, J. Marasović, Network Embedded Greenhouse Monitoring and Control, CCA 2003 Proceeding of 2003 IEEE Conference on Control Applications, Istanbul, Turkey / Osman Turkay (ur.). - Istambul, 2003. pp. 1350-1355.

7. M.Štula, D.Stipaničev, MACS: Multi-agent charter system, WSEAS Transaction on Computers, 2 (3), 2003, pp.657 – 661

8. M. Bonković, D. Stipaničev; Calibration, Calibration free 3D control system based on agents, u knjizi V. Kluev, N. Mastorakis (ed), “Advanced in signal Processing, Robotics and Communications”, WSES Press, 2001. pp.381-387

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Tijekom karijere sudjelovao u definiranju programa i izvođenju 12 kolegija na dodiplomskom i 5 kolegija na poslijediplomsom studiju, te u organizaciji i postavljanju 7 laboratorija. Koautor tri udžbenika i skripte i to D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje Lj.Pilić Rabadan, D.Stipaničev. Z.Milas, Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, Školska knjiga Zagreb, 1996. D,Stipaničev, Zadaci iz sinteze regulacijskih sustava, Sveučilište u Splitu, 1983.i više internih skripta. Mentor 153 diplomska rada, 8 magistarskih radova i 2 doktorska rada. Koautor programa Chronolab Color Vision za digitalnu obradu slike u medicini uz koji je objavio i tutorial Introduction to digital image processing and analysis, Chronolab, Zug, 1998. Kao kompetencija za kolegij Inteligentni sustavi navodi se da

Page 200: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

199

je večina objavljenih radova od 120 znanstvenih radova upravo iz prodručja umjetne i računalne inteligencije.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2001 izbor u trajno zvanje redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomska nastava Inteligentni sustavi Napredni postupci digitalne obrade i analize slike

Nastavnik: Elis Sutlović Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja 17. travnja 1961. Mjesto rođenja Šibenik Obrazovanje: Dodiplomski studij: diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer elektroenergetike, FESB, Split, 1984, Poslijediplomski studij: magistar znanosti iz oblasti tehničkih znanosti, područja elektrotehnike, smjer energetike, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Zagreb 1993. Doktorat: doktor znanosti iz oblasti tehničkih znanosti, područja elektrotehnike, smjer energetike, FESB, Split, 2001. Zaposlenje: 1984 – 1986 Stručni suradnik, FESB, Sveučilište u Splitu 1986 – 2001 Asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2001 – 2002 Viši asistent, FESB, Sveučilište u Splitu 2002 – 2006 Docent, FESB, Sveučilište u Splitu 2006 - Izvanredni profesor, Sveučilište u Splitu Znanstvena i nastavna područja: planiranja i eksploatacije elektroenergetskog sustava primjena računala u elektroenergetici

Popis radova u zadnjih 5 godina:

• E. Sutlović, M. Majstrović, I. Sarajčev: A Long-Term Optimization Method for Reservoir Management in a Market Oriented Hydro-Dominated Power Systems, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 235-238, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001.

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Determining Currents of Cable Sheaths During Unbalanced Loads, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 179-181, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001

• M. Majstrović, S. Žutobradić, E. Sutlović: Voltage Profile Improvement in a Market Oriented Power Distribution Network Using Voltage Regulators, Energy Forum 2001, Vol. II, pp. 119-122, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001.

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Influence of Earthing Conductors on Current Reduction Factor of a Distribution Cable Laid in High Resistivity Soil, PPT 2001 IEEE Porto Power Tech Conference, Porto, Portugal, 2001

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Study of Voltage Growth to Load Rejection in 400 kV Croatian Network, Proceedings of the IASTED International Conference Power and Energy Systems, Rhodes Greece, 2001

Page 201: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

200

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Current Reduction Factor of a Compound Cable Line, International Conference on Electrical and Electronics Engineering, ELECO 2001, Uldag University, Istanbul Technical University, IEEE-PAS, ELECTRICAL, 7-11 November, Bursa Turkey, 2001

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Single-Core Cable Sheath Current Load, The 12th International DAAAM Symposium, Jena University of Applied Sciences - Germany, Supplement S11, ISBN 3-901509-19-4, Published by DAAAM International, Vienna, Austria, 2001

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Reduction Effect of Compensation Conductors Laid Alongside Single-Core Cables, , Proceedings of the Second IASTED International Conference on Power and Energy Systems, ISBN: 0-88986-336-9, pp. 626-629, Crete, Greece, June 2002

• I. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Determining Currents of Cable Sheaths During Unbalanced Loads by Means of Current Load Factor, Chapter 53, DAAAM International Scientific Book 2002, pp. 517-524, Publisher by DAAAM International, ISBN: 3-901509-30-5, Vienna, Austria

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• E. Sutlović: Baza podataka za projektiranje elektroenergetskih postrojenja, Magistarski rad, ETF Zagreb, 1993.

• E. Sutlović: Optimiranje višenamjenskog korištenja sezonskih akumulacijskih bazena u elektroenergetskom sustavu sa znatnim udjelom hidroenergije, Doktorska disertacija, FESB Split, Split 2001.

• M.Ožegović, E.Sutlović, N.Grulović: Automatska priprema osnovnih podataka za proračun tokova snaga i napona, Energija, Zagreb, br. 1/86.

• E.Sutlović: Baza podataka za projektiranje elektroenergetskih postrojenja Energija, Zagreb, br. 3/94.

• M. Majstrović, E. Sutlović, R. Goić: The Impact of Flywheel Torque of Refurbished Generator Units On The Limit Switching Time In Croatian Power System, Paper BPT99-156-12, IEEE Power Tech ’99 Conference, Budapest, Hungary, Aug 29 Sept 2, 1999

• M. Majstrovic, R. Goic, E. Sutlovic: Regional energy planning on the base of household consumption analysis in the country, Energy Forum'99, June 16-18, 1999, vol. I, pp. 158-161, Varna, Bulgaria

• E. Sutlović, M. Majstrović, I. Sarajčev: A Long-Term Optimization Method for Reservoir Management in a Market Oriented Hydro-Dominated Power Systems, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 235-238, Varna, Bulgaria, June

10-12, 2001. • II. Sarajčev, M. Majstrović, E. Sutlović: Study of Voltage Growth to Load

Rejection in 400 kV Croatian Network, Proceedings of the IASTED International Conference Power and Energy Systems, Rhodes Greece, 2001

• E. Sutlović, M. Majstrović, I. Sarajčev: A Method for the Long-Term Scheduling of Power System with Multiple User Reservoirs, 2nd Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, Book of Abstract, ISBN 953-6313-56-1, pp.122-123, Dubrovnik, Croatia, June 2003

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. –izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Planiranje korištenja akumulacijskih bazena Struktura i organizacija podataka u elektroenergetskom sustavu

Page 202: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

201

Nastavnik: Antonio Šarolić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Web-stranica: http://www.fesb.hr/~asarolic Životopis: Datum rođenja: 03. 07. 1971.

Mjesto rođenja: Split Obrazovanje:

1995. Diplomirani inženjer elektrotehnike - Sveučilište u Zagrebu, FER Zagreb 2000. Magistar znanosti, polje elektrotehnika - Sveučilište u Zagrebu, FER Zagreb 2004. Doktor znanosti - Sveučilište u Zagrebu, FER Zagreb

Zaposlenje: 1995. – 2005. Znanstveni novak - FER Zagreb 2006. – Docent – FESB Split

Znanstvena i nastavna područja: Elektromagnetska kompatibilnost, elektromagnetski utjecaji na zdravlje, radiokomunikacije, elektromagnetska mjerenja, normizacija

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Izbor radova u zadnjih 5 godina: 1. Šarolić, Antonio. Base station antenna near-field radiation pattern distortion analysis, Electrical Engineering and Electromagnetics VI, Southampton : WIT Press, 2003. pp.81-90. 2. Poljak, Dragan; Tham, Choy Yoong; Gandhi, Om; Šarolić, Antonio. Human Equivalent Antenna Model for Transient Electromagnetic Radiation Exposure, IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility, Vol. 45, No. 1, February 2003, pp.141-145. 3. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. "Linear-nonlinear approach to the analytical solution of a diode-loaded short dipole for complex signals", 2005 IEEE International Electromagnetic Compatibility Symposium, 8-12 August 2005, Chicago, USA, pp.29-33. 4. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. "Analytical solution of a diode-loaded short dipole response to large and small signals based on linear-nonlinear approach", 2005 IEEE International Symposium on Antennas and Propagation, 3-8 July 2005, Washington D.C., USA, pp.428-431. 5. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. "Wideband Electric Field Probe Lower Cut-off Frequency Determination", 18th International Conference on Applied Electromagnetics and Communications ICECom 2005, 12-14 October 2005, Dubrovnik, Croatia, pp. 129-132. 6. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. " Electric Field Probe Measurement Error Due to Sine Signal Calibration", SoftCOM 2005 Conference Proceedings (CD ROM), 15-17 September 2005, Split, Croatia, pp.1-5. 7. Vujić, Marko; Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj. Shipborn Radiation Hazards – INMARSAT Ship Earth Station, 47th International Symposium ELMAR-2005, 08-10 June 2005, Zadar, Croatia, pp.361-364. 8. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. Installation Uncertainty of a Base Station Antenna Radiation Pattern, Proceedings 12th International Conference on Software, Telecommunications & Computer Networks SoftCOM 2004, 10-13 October 2004, Dubrovnik-Split-Venice, pp.92-96. 9. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. Analysis of GSM Base Station Antenna Near Conductive Object: Far field pattern distortion, Conference Proceedings ICECom 2003, 17th International Conference on applied

Page 203: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

202

Electromagnetics and Communications, 1-3 October 2003, Dubrovnik, Croatia, pp.229-232. 10. Šarolić, Antonio; Poljak, Dragan; Modlic, Borivoj. Analysis of GSM Base Station Antenna Near Conductive Object: Estimating EM Field Levels in the Near Field, Conference Proceedings ICECom 2003, 17th International Conference on applied Electromagnetics and Communications, 1-3 October 2003, Dubrovnik, Croatia, pp.225-228. Popis svih radova na Internet adresi: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=223430

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

Izbor relevantnih radova: 1. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Roje, Vesna; Poljak, Dragan; Pavić, Petar. Shipboard RF equipment radiation measurements and hazard analysis, EMC EUROPE 2002 International Symposium on Electromagnetic Compatibility, Volume II, 9-13 September 2002, Sorrento, Italy, pp.969-973. 2. Šarolić, Antonio; Poljak, Dragan; Modlic, Borivoj. Navigational Radar Radiation Hazard Analysis for Small Ships, Proceedings Elmar-2002, 44th International Symposium Electronics in Marine, 16-19 June 2002, Zadar, Croatia, pp. 78-82. 3. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Malarić, Krešimir. Shipboard HF electromagnetic field measurements for EMC, Proceedings TEMI 2001, 11th IMEKO TC-4 Symposium on Trends in Electrical Measurement and Instrumentation, 13-14 September 2001, Lisbon, Portugal, pp.38-42. 4. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Poljak, Dragan. Measurement Validation of Ship Wiregrid Models of Different Complexity, 2001 IEEE EMC International Symposium Record, 2001 IEEE International Symposium on Electromagnetic Compatibility, 13-17 August 2001, Montreal, Canada, pp.147-150. 5. Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj; Pavić, Petar; Roje, Vesna; Poljak, Dragan. Harmful Shipboard Electromagnetic Fields - Navigational Radar Measurements, Proceedings Elmar-2001, 43rd International Symposium Electronics in Marine, 13-15 June 2001, Zadar, Croatia, pp. 5-9. Popis svih radova na Internet adresi: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=223430

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2005. docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti, Brodski elektromagnetizam

Nastavnik: Maja Štula Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~kiki/

Životopis: Datum rođenja: 10.04.1971 Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing., Sveučilište u Splitu, 1996. Mr. sc., Sveučilište u Splitu, 2001. Dr. sc., Sveučilište u Splitu, 2005. Zaposlenje: 2002 – 2006. Znanstveni novak – viši asistent, 2006. docent Specijalizacije i međunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna područja: Agenti i agentske tehnologije, Neizrazite spoznajne mape

Page 204: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

203

Objektno orijentirano, Windows, Internet programiranje Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • Slavomir Stankov, Maja Štula, Darko Stipaničev, "Process Control

Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Maps in an Intelligent Tutoring System", Southeastern Europe, USA, Japan and European Community Workshop on Research and Education in Control and Signal rocessing R E D I S C O V E R 2004,pp. 21-25, June 14-16, 2004 Cavtat, Croatia.

• M. Bonković, D. Stipaničev, M. Štula, "Fuzzy Relational Architecture in Robot Control based on Visual Feedback", Proceedings of The 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004 , pp. 315-318, Dubrovnik, Croatia, 12-15.05.2004.

• Štula M., Stipaničev D., Bonković M., "MACS:Multi-agent charter system", WSEAS Trans. on Computers, Vol. 2, No. 3, pp. 657-661, July 2003.

• M.Štula, D.Stipaničev, M.Bonković, "Feasible Agent Communication Architecture", SoftCOM'2002 (Internacional Conference on Software in Telecommunications and Computer Networks), Split,Venezia, Ancona, Dubrovnik, Split, October 8-11 2002, pp. 350-354

• Maja Štula, Magistarski rad "Programski agenti u nadzoru i vođenju distribuiranih sustava", FESB, Croatia, 2001.

Relevantni radovi nastavu:

Doktorski rad: Neizrazite spoznajne mape temeljene na agentskoj tehnologiji i svi radovi iz prethodne točke.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2006. izbor u zvanje docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Poslijediplomski studij: Inteligentni programski agenti, Modeliranje neizrazitim spoznajnim mapama

Nastavnik: Dr. sc. Tamara Šupuk, doc.

Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica: http://www.fesb.hr/~tada

Životopis: Mjesto rođenja: Split Obrazovanje:

• Dipl. inž. elektrotehnike, FESB, Sveučilište u Splitu, 1999. • Mr. sc. elektrotehnike, FESB, Sveučilište u Splitu, 2003. • Dr. sc. elektrotehnike, Fakulteta za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani,

Slovenija, 2006. Zaposlenje:

• rujan 1999. -kolovoz 2000. – Srednja elektrotehnička škola Split, predavač informatičke i elektrotehničke grupe predmeta

• rujan 2000.- do danas: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu:

znanstveni novak (rujan 2000. – srpanj 2007.); docent (srpanj 2007. - ) Specijalizacije i međunarodna suradnja:

• 2001-2002., voditeljica hrvatsko-slovenskog bilateralnog istraživačkog projekta ''Dinamika ustajanja i hoda''

• 2003., tromjesečna specijalizacija u UK, University of Reading, Dept. of

Page 205: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

204

Cybernetics • 2004 (2 mjeseca), 2005 (2 mjeseca): Univerza v Ljubljani, Fakulteta za

elektrotehniko, Laboratorij za medicinsko tehniko i robotiko Znanstvena i nastavna područja: Signali i sustavi, automatska regulacija, biomedicinsko inženjerstvo, biomehanika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Radovi objavljeni u znanstvenim časopisima:

1. T. Supuk, T. Bajd, V. Zanchi: ''Evaluation of Hand Grasping by Instrumented Glove'', WSEAS Transactions on Systems, 2008, u postupku objavljivanja

2. T. Supuk, V. Zanchi: ''Estimation of hand preshaping during human grasping by using instrumented glove'', Journal of Biomechanics. 39 (2006), Supplement 1; S505-S505, sažetak.

3. T. Bajd, G. Kurillo, T. Supuk, M. Veber, A. Zupan, M. Munih: ''Merjenje in vrednotenje prijemanja v rehabilitaciji'', Medicinski razgledi, Vol.45, No.2, pp: 191-198, 2006.

4. A. Panjkota, T. Supuk, V. Zanchi: ''New experimental procedures for kinematic analysis and muscle activity identification in case of ergometer rowing'', WSEAS Transactions on Systems, Issue 7, Volume 5, July 2006, pp: 1601-1608.

5. T. Supuk, T. Kodek, T. Bajd: ''Estimation of hand preshaping during human grasping'', Medical Engineering & Physics, Vol 27(9), 2005., pp:790-797.

6. T. Grujic Supuk, A. Kuzmanic: “Denoising of SEMG signals: A Comparison of Wavelet and Classical Digital Filtering Procedures”, Technology and Health Care, Vol. 12, Number 2, 2004, pp:130-135.

7. V. Zanchi, T. Supuk: “Measure of Quality in State Space”, WSEAS Transactions on Systems, Issue 2, Volume 3, April 2004, ISSN 1109-2777, pp:584-589

Relevantni radovi za nastavu:

Isto kao i gore, te: T. Šupuk: ''Robot - assissted Measurement and Evaluation of Reaching – to - Grasp Movement'', doktorska disertacija, Fakulteta za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani, 2006.

Datum zadnjeg izbora u zvanje: 12.07.2007. docent

Predmet(-i) koje izvodi:

Preddiplomska nastava Signali i sustavi Diplomska nastava Praktikum iz automatske regulacije

Nastavnik: Božo Terzić Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 4.03.1962. godine Mjesto rođenja: Podi - Sinj Obrazovanje: 1986. - dipl. inž. elektrotehnike - FESB, Sveučilište u Splitu 1993. - Mr. sc. - ETF, Sveučilište u Zagrebu 1998. - Dr. sc. - FESB, Sveučilište u Splitu Zaposlenje:

Page 206: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

205

1986. - 1999. asistent - FESB 1999. - 2000. viši asistent - FESB 2000. - 2004. docent - FESB 2004. - do danas - izvanredni profesor - FESB Znanstvena i nastavna područja: Električni strojevi i elektromotorni pogoni Regulirani elektromotorni pogoni bez mjernih članova mehaničkih varijabli Održavanje i ispitivanje električne opreme

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. Terzić, B., Jadrić, M.: Design and Implementation of the Extended Kalman Filter for the Speed and Rotor Position Estimation of Brushless DC Motor, IEEE Transactions on Industrial Electronics, Vol. 48, No. 6,pp. 1065-1073, December 2001.

2. Jadrić, M, Despalatović, M., Terzić, B.: Identification of Induction Motor Parameters from Feee Acceleration Test Measurements, EPE-PEMC, CD ROM, Cavtat, September, 2002.

3. 9Jadrić, M., Terzić, B., Despalatović,M., Macan, J., Meško, B.: Nove mogućnosti rada hidrogeneratora temeljene na monitoringu elektromagnetskih veličina, 2. Međunarodni simpozij “Hidroelektrane-obnovljiva energija za danas i sutra”, str. 95-102, Lipanj, Šibenik, 2002.

4. 10Maletić, M., Terzić, B., Jadrić, M.:Start-up of Sensorless Brushless DC Motor Based on Open Phase Voltage Measurement, Proceedings, 10th Eoropean Conference on Power Electronics and Application - EPE'03, CD-ROM, Toulouse, 2003.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Terzić, B., Jadrić, M., Design and Implementation of the Extended Kalman Filter for the Speed and Rotor Position Estimation of Brushless DC Motor, IEEE Transactions on Industrial Electronics, Vol. 48, No. 6,pp. 1065-1073, December 2001.

• 11Terzić, B., Jadrić, M., Brushless DC Motor Parameter Identification Based on Locked-rotor and No-load Test, Automatika, 41, No. 3-4, pp. 135-140, Zagreb, 2000.

• 12Maletić, M., Terzić, B., Jadrić, M., Start-up of Sensorless Brushless DC Motor Based on Open Phase Voltage Measurement, Proceedings, 10th Eoropean Conference on Power Electronics and Application - EPE'03, CD-ROM, Toulouse, 2003.

• M. Jadrić, B. Rajković, B. Terzić, V. Firinger, M. Despalatović, Ž. Gladina, G. Orešković, B. Meško, J. Macan, Monitoring hidrogeneratora (Stanje i razvoj u Hrvatskoj elektroprivredi, Proizvodno područje HE Jug), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Studija za HEP, str. 1-248, Split, svibanj 2004.

• Terzić, B., Bego, O., Čečuk, M., Gotovac, S., Rekonstrukcija upravljačkih sustava elektromotornih pogona "Extrudera" i "Cuttera" radi održavanja razine polietilena automatskim vođenjem broja okretaja motora u postrojenju "Dina" - Omišalj, naručitelj projekta DINA Omišalj - INA POLIMERI d.o.o. Zagreb, ELMAP Split, 1996.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

26.studenoga 2004. izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Regulirani elektromotorni pogoni bez mjerenja brzine i položaja rotora

Page 207: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

206

Nastavnik: Damir Vukičević Ustanova zaposlenja:

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

www.pmfst.hr/~vukicevi

Životopis: Datum rođenja: 1. rujna 1975. Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: 09. 09. 1998. – profesor matematike i informatike (Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu) 18. 12. 2000. – magistar matematike (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) 16. 04. 2003. – doktor matematike ((Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) Zaposlenje: 01. 02. 1999. – 01. 03. 2000. predavač 01. 03. 2000. – 08. 03. 2001. mlađi asistent 08. 03. 2001 – 22. 05. 2003. asistent 22. 05. 2003. – 15. 01. 2004. viši asistent 15. 01.2004. – 05. 07. 2007. docent 05. 07. 2007. – izvanredni profesor zaposlen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu Specijalizacije, studijski boravci:

1. Maribor, Slovenija, studeni 2003. 2. Montreal, Canada, 13. travnja - 01. svibnja 2007. 3. Ljubljana, Slovenija, kolovoz-rujan 2007.

Znanstvena i nastavna područja: teorija grafova, diskretna matematika, matematička kemija, molekularni deskriptori, algoritmi i optimizacija, data-mining

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Ukupno 57 radova. Posljednjih 10 je: 1) N. Trinajstić and D. Vukičević: Mathematical studies of Kekule strucutres, Struct. Chem. 18 (2007) 807-812 2) D. Janežić, A. Miličević, S. Nikolić, N. Trinajstić and D. Vukičević: Zagreb Indices: Extension to Weighted Graphs Representing Molecules Containing Heteroatoms, Croatica Chemica Acta 80 (3-4) (2007) 541-545

3) Damir Vukičević, Sarah Michele Rajtmajer and Nenad Trinajstić: Trees with maximal second Zagreb index and prescribed number of vertices of the given degree, MATCH, 60 (1) (2008) 65-70

4) D. Vukičević and A. Graovac: Comparing variable Zagreb M1 and M2 indices for acyclic molecules, MATCH Communications in Mathematical and in Computer Chemistry 60 (1) (2008) 37-44

5) D. Vukičević and N. Trinajstić: “On the anti-Kekule number and anti-forcing number of cata-condensed benzenoids”, Journal of Mathematical Chemistry 43 (2) (2008) 719-726

6) Alexandru T. Balaban, Milan Randić, and Damir Vukičević: Partition of π-Electrons between Faces of Polyhedral Carbon Aggregates”, Journal of Mathematical Chemistry 43 (2) (2008) 773-779 7) G. Zdunić, I. Pejić, J. Karoglan Kontić, D. Vukičević, A. Vokurka, I. Pezo and E. Maletić: Comparison of genetic and morhological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis viniferia L.), Journal of Food Agriculture & Enviroment 6 (2) (2008) 333-336

Page 208: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

207

8) 1. Trninić, Slavko; Papić, Vladan; Trninić, Viktorija; Vukičević, Damir. Player selection procedures in team sports games, Acta Kinesiologica 2 (2008) 24-28 9) D. Vukičević: Upper Bound of Randic Index in Terms of Numbers of Vertices of Degree 1 and 2; published in Recent Results in the Theory of Randić index (Eds. I. Gutman and B. Furtula) 83-90 10) D. Vukičević and P. Žigert: Binary Coding of Algebraic Kekule Structures of Catacondensed Benzenoid Graphs, Applied Mathematics Letters 21 (2008) (7) 712-716 11) D. Vukičević and A. Graovac: An Algorithm to Enumerate a Special Class of Digraphs: Application to Water Clusters, Croat. Chem. Acta, 81 (2008) 347-350

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Vujević, S. i Kurtović, M., "Utjecaj dodatnog materijala u kanalu na parametre uzemljivača", CIGRE, pp. 151-160, Cavtat, 1999.

• Vujević, S. i Lucić, R., "Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava, iznošenja potencijala te napona dodira i napona koraka za TS 35/10 kV Dujmovača", Naručitelj studije - HEP d.d., DP Elektrodalmacija Split, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, studeni, 2002.

• Vujević, S., "Zaštita TK sustava od utjecaja elektroenergetskog sustava TS 30/10 (20) kV Tisno", Naručitelj studije – HEP - Distribucija d.o.o. Zagreb, DP Elektra Šibenik, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, rujan, 2003.

• Vujević, S., "Utjecaj elektroenergetskog sustava TS 10 (20)/0,42 kV Crnica 6 na telekomunikacijski sustav", Naručitelj studije – HEP - Distribucija d.o.o. Zagreb, DP Elektra Šibenik, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, svibanj, 2004.

• Vujević, S. i Lucić, R., "Cjelovito rješenje problema zaštite od udara munje vodospreme Tatinja na otoku Hvaru", Naručitelj studije – VIPnet d.o.o., Regionalni ured Split, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, svibanj, 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

2007. izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Numeričke metode inženjerskog modeliranja Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava

Nastavnik: Slavko Vujević Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 12. 12. 1958. Mjesto rođenja: Drniš Obrazovanje: Dipl. ing. elektrotehnike, FESB Split, Sveučilište u Splitu, 1981. Mr. sc., ETF Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, 1987. Dr. sc., FESB Split, Sveučilište u Splitu, 1994. Zaposlenje: 1982. - 1997. asistent, FESB Split, Sveučilište u Splitu

Page 209: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

208

1997. - 2001. docent, FESB Split, Sveučilište u Splitu 2001. - 2005. izvanredni profesir, FESB Split, Sveučilište u Splitu 2005. - ... redoviti profesir, FESB Split, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1. Certificate in Red/Line-Seminar and Yellow/Line-Seminar on "Lightning and Surge Protection in Power Networks", Dehn, Neumarkt (Germany), November, 2003. Znanstvena i nastavna područja: Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava Zaštita od munje Uzemljivački sustavi Elektromagnetska kompatibilnost Električne instalacije

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • Vujević, S., Lucić, R. and Kolar, D., "Lightning Transient Response of GSM

Base Station Earthing Grid", SoftCOM 2001, Split - Dubrovnik - Ancona - Bari, Vol. 1, pp. 225-230, 2001.

• Lucić, R., Kurtović, M. and Vujević, S., "FEM Analysis of Overvoltage Protection Device Including Grounding Electrodes", SoftCOM 2002, Split - Venice - Ancona - Dubrovnik, pp. 433-437, 2002.

• Lucić, R., Kurtović, M. and Vujević, S., "Analysis of the Dynamic Characteristics of Grounding Electrodes Using the Finite Element Technique", SoftCOM 2003, Split - Venice - Ancona - Dubrovnik, pp. 807 - 811, 2003.

• Lucić, R., Kurtović, M., Vujević, S., “Multiconductor Transmission Lines Modeling Using the Finite Element Technique”, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik – Venice, pp. 97-101, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Vujević, S. i Kurtović, M., "Utjecaj dodatnog materijala u kanalu na parametre uzemljivača", CIGRE, pp. 151-160, Cavtat, 1999.

• Vujević, S. i Lucić, R., "Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava, iznošenja potencijala te napona dodira i napona koraka za TS 35/10 kV Dujmovača", Naručitelj studije - HEP d.d., DP Elektrodalmacija Split, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, studeni, 2002.

• Vujević, S., "Zaštita TK sustava od utjecaja elektroenergetskog sustava TS 30/10 (20) kV Tisno", Naručitelj studije – HEP - Distribucija d.o.o. Zagreb, DP Elektra Šibenik, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, rujan, 2003.

• Vujević, S., "Utjecaj elektroenergetskog sustava TS 10 (20)/0,42 kV Crnica 6 na telekomunikacijski sustav", Naručitelj studije – HEP - Distribucija d.o.o. Zagreb, DP Elektra Šibenik, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, svibanj, 2004.

• Vujević, S. i Lucić, R., "Cjelovito rješenje problema zaštite od udara munje vodospreme Tatinja na otoku Hvaru", Naručitelj studije – VIPnet d.o.o., Regionalni ured Split, FESB Sveučilišta u Splitu, Split, svibanj, 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

20. siječnja 2005. - redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Numeričke metode inženjerskog modeliranja, Numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava

Page 210: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

209

Nastavnik: Dr.sc. Dinko Vukadinović, doc. Ustanova zapos.: Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje E-mail: [email protected] Osobni web Životopis: Datum rođenja: 11. srpnja 1973.

Mjesto rođenja: Banja Luka Obrazovanje: Dipl. ing. elektrotehnike, FESB Split, 1997. Mr. sc., FER Zagreb, 2002. Dr. sc., FESB Split, 2005. Zaposlenje: 1998.-2006. znanstveni novak, FESB Split 2006.-... docent, FESB Split Znanstvena i nastavna područja: regulacija u elektroenergetici, električni strojevi, energetska elektronika

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: • Vukadinović, D.; Smajo, M.; Kulišić, Lj.: Rotor Resistance Identification

in an IRFO System of a Saturated Induction Motor // International Journal of Robotics and Automation, Vol. 24, No. 1, pp. 38-47, 2009.

• Vukadinović, D.; Bašić, M.; Kulišić, Lj.: An IRFO System with Stator and Rotor Resistance Identification for the Induction Motor // International Review of Electrical Engineering (IREE), Vol. 3, No. 4, pp. 709-720, 2008.

• Vukadinović, D.; Smajo: Analysis of Magnetic Saturation in Induction Motor Drives // International Review of Electrical Engineering (IREE), Vol. 3, No. 2, pp. 326-336, 2008.

• Smajo, J.; Vukadinović, D.: Electromagnetic Torque Analysis of a DFIG for Wind Turbines // WSEAS Transactions on System, Vol. 7, pp. 479-488, 2008.

• Smajo, J.; Smajo, M.: Impact of Reference Value of Wind Turbine Active Power to the Distribution of Doubly-Fed Induction Generator // WSEAS Transactions on System, Vol. 5, pp. 240-247,2006.

• Smajo, J.; Smajo, M.; Vukadinović, D.: Reference Value Choice of the Wind Turbine Active Power with Doubly-Fed Induction Generator // Proceedings of the WSEAS International Conferences, Venice, pp. 379-384, 2005.

• Smajo Mate; Vukadinović Dinko: Multilayer Neural Network Verification of Mutual Inductance Choice in Sensorless Induction Motor Vector Control System, WSEAS TRANSACTIONS on SYSTEMS, Issue 2, Volume 3, ISSN 1109-2777, p.p. 752-756, 2004.

• Vukadinović Dinko, Mate Smajo: A Sensorless Vector Control System – Saturation in Iron Analysis, Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference –MELECON 2004, Dubrovnik, Croatia, May 12-15, 2004.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

• Vukadinović, D.; Smajo, M.; Kulišić, Lj.: Rotor Resistance Identification in an IRFO System of a Saturated Induction Motor // International Journal of Robotics and Automation, Vol. 24, No. 1, pp. 38-47, 2009.

• Vukadinović, D.; Bašić, M.; Kulišić, Lj.: An IRFO System with Stator and Rotor Resistance Identification for the Induction Motor // International Review of Electrical Engineering (IREE), Vol. 3, No. 4, pp. 709-720, 2008.

• Vukadinović, D.; Smajo: Analysis of Magnetic Saturation in Induction Motor Drives // International Review of Electrical Engineering (IREE),

Page 211: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

210

Vol. 3, No. 2, pp. 326-336, 2008. • Smajo, J.; Vukadinović, D.: Electromagnetic Torque Analysis of a DFIG

for Wind Turbines // WSEAS Transactions on System, Vol. 7, pp. 479-488, 2008.

• Smajo, J.; Smajo, M.: Impact of Reference Value of Wind Turbine Active Power to the Distribution of Doubly-Fed Induction Generator // WSEAS Transactions on System, Vol. 5, pp. 240-247,2006.

• Smajo, J.; Smajo, M.; Vukadinović, D.: Reference Value Choice of the Wind Turbine Active Power with Doubly-Fed Induction Generator // Proceedings of the WSEAS International Conferences, Venice, pp. 379-384, 2005.

• Smajo Mate; Vukadinović Dinko: Multilayer Neural Network Verification of Mutual Inductance Choice in Sensorless Induction Motor Vector Control System, WSEAS TRANSACTIONS on SYSTEMS, Issue 2, Volume 3, ISSN 1109-2777, p.p. 752-756, 2004.

• Vukadinović Dinko, Mate Smajo: A Sensorless Vector Control System – Saturation in Iron Analysis, Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference –MELECON 2004, Dubrovnik, Croatia, May 12-15, 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje: 27. lipnja 2006. - docent

Predmet(-i) koje izvodi: Energetska elektronika i izmjenični pogoni, Neuronske mreže i izmjenični pogoni

Nastavnik: Igor Zanchi Ustanova zapos.: Sveučilište u Splitu E-mail: [email protected] Osobni web Životopis: Datum rođenja: 10. lipnja 1938.

Mjesto rođenja: Split Obrazovanje: - Klasična gimnazija u Splitu 1956. - Dipl.ing. elektrotehnike – 1962. Elektrotehnički fakultet Sveučilišta ta u Zagrebu - Mr.sc. iz elektrotehnike– 1971. Elektrotehnički fakultet Zagreb - Dr. sc. – 1980. Elektrotehnički fakultet Zagreb Zaposlenje: 1963. - 1973. Asistent na Katedri za fiziku Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu 1973. – 1977. Predavač na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu 1977. – 1982. Viši predavač na FESB-u u Splitu 1982. – 1999. Izvanredni profesor na FESB-u u Splitu 1999. – Redoviti profesor na Sveučilištu u Splitu i FESB-u u Splitu 1998. – 2002. Prorektor Sveučilišta u Splitu 2002. – Prorektor Sveučilišta u Splitu 1983. - 1985. Dekan FESB-a 1995. – 1998. Dekan FESB-a Gostujući istraživač: 1.04. – 30.07.1978. Microwave Institute Stockholm Znanstvena i nastavna područja: Posljednjih 10 godina: Mikrovalna elektronika, Mikrovalni poluvodički sklopovi, Radiopropagacija, Elektronički sklopovi.

Page 212: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

211

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Važniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Marinović, Ivan; Zanchi, Igor, Blažević, Zoran: The Analysis of UGTD

Simulation at 9000MHz for Single-Floor Indoor Environment// SoftCOM 2002. Conf.Proc. 462-465. FESB- Split

2. Marinović, Ivan; Zanchi, Igor; Blažević, Zoran: Measurements and Analysis of Coherence Bandwith in Tipical Indoor Environment// MIPRO Opatija, 2004. MEET and HGS.70-73.

3. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: Satellite Propagation Channel Analysis via Ray-Tracing Simulation. // Automatika, 44 (2003.), 3-4; 147-153.

4. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: Scaled Simulation of Radio Propagation Channel// MIPRO MEET and HGS. Opatija MIPRO 2004.152-156.

5. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: Band Modeling of Satellite Propagation Channel.// IEEE Trans. on Vehicular Technology. (Recenzirano i prihvaćeno krajem 2004.za objavljivanje.)

6. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: A Comparison of Mean Power Prediction with Wide-Band Measurements in Indoor Environment//SoftCOM Conference Proc. FESB 2004. 407-410.

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Zanchi, Igor ; Marinović, Ivan; Blažević Zoran: Deterministic Method for Calculation of Coverage Using Computer// MIPRO 99-Zbornik radova CTE. Rijeka MIPRO-HU, 1999. 50-53. 2. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor: Marinović, Ivan: Railway Radio Coverage Calculation Based on Terrain Map Digitising // SoftCOM 2000. – Workshop on Contemporary Communications FESB, 2000. 55-60 3.4. Marinović, Ivan; Zanchi, Igor, Blažević, Zoran: The Analysis of UGTD Simulation at 9000MHz for Single-Floor Indoor Environment// SoftCOM 2002. Conf.Proc. 462-465. FESB- Split 5. Marinović, Ivan; Zanchi, Igor; Blažević, Zoran: Measurements and Analysis of Coherence Bandwith in Tipical Indoor Environment// MIPRO Opatija, 2004. MEET and HGS.70-73. 6. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: Satellite Propagation Channel Analysis via Ray-Tracing Simulation. //AUTOMATIKA 44 (2003.), 3-4; 147-153. 7. Blažević, Zoran; Zanchi, Igor; Marinović, Ivan: Scaled Simulation of Radio Propagation Channel// MIPRO MEET and HGS. Opatija MIPRO 2004.152-156. 8.Marinović, Ivan; Zanchi, Igor; Blažević, Zoran:KLIMAT, Electronic Device for Room Temperature and Room Humidity Data Logging and Processing//MIPRO MEETand HGS, Opatija: MIPRO,2004. pp.70-73.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

1999. izbor u zvanje redovitog profesora

Predmet(-i) koje izvodi:

Mikrovalni poluvodički sklopovi Mobilne komunikacije

Nastavnik: Vlasta Zanchi Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

http://www.fesb.hr/~vzanchi/

Životopis: Dr. sc.Vlasta Zanchi je redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, gdje je voditelj Laboratorija za biomehaniku,automatiku i sustave, te šef Katedre za Automatiku i

Page 213: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

212

sustave. Dr. Zanchi je 1963. diplomirala na Fakultetu za elektrotehniku u Zagrebu, nakon čega je obranila magistarski rad 1974. odnosno doktrosku distertaciju 1977. na Fakultetu za elektrotehniku u Ljubljani,Slovenija. Trenutno je uključena u predavačke aktivnosti na dodiplomskom i posljediplomskom studiju u području teorije sustava, nelinearnih sustava, optimizacije, biomehanike, teorija simulacije i identifikacije. Glavni je istraživač na projektu Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa “Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija” od 1993.god. Dr. Zanchi je član IEEE,CROSIM,ESB I ESEM.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

1. J.Musić, M.Cecić, V.Zanchi, Detection and Automatic Identification of Human Walk, Proc. Of the IASTED International Conference BioMED05, February 16-18, 2005.

2. T.Rončević, V.Zanchi, Marker System for Visual Identification of Human Kinematics, Proc. Of the IASTED International Conference BioMED05, February 16-18, 2005.

3. V.Zanchi, M.Cecic, T.Grujić-Šupuk, A.Kuzmanic, V.Papic, Laboratory For Identification Of Human Movement With LaBACS Software Support // Proc. of International Congress on Computational Bioengineering,Zaragoza , 2003.

4. V. Zanchi, T. Supuk: “Measure of Quality in State Space”, WSEAS Transactions on Systems, Issue 2, Volume 3, April 2004

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. V. Zanchi: Diskretni kontrolni sustavi - I dio, FESB, Sveučilište u Splitu, Sveučilišna naklada Liber, Split, 1981. 2. V. Zanchi: Optimizacija , FESB, Sveučilište u Splitu, Sveučilišna naklada Liber, Split, 1983. 3. V. Zanchi: Automatika - I dio, FESB, Sveučilište u Split, Split, 1990. 4. V. Zanchi: Simulacija, FESB-Split, drugo prošireno izdanje, Split, 1996.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

1999. redoviti profesor u trajnom zvanju

Predmet(-i) koje izvodi:

Posljediplomski studij: Računala i računalne metode u biomehanici, Signali i sustavi u biomedicinskoj tehnici

Nastavnik: Ivan Zulim Ustanova zaposlenja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB Split)

E-mail: [email protected] Osobna web-stranica:

Životopis: Datum rođenja: 25. veljače 1946. Mjesto rođenja: Seget Donji Obrazovanje: Dipl.inž. elektrotehnike, Sveučilište u Zagrebu, 1970. Mr.sc., Sveučilište u Zagrebu, 1970. Dr. sc., Sveučilište u Zagrebu 1980. Zaposlenje: 1971.- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu Specijalizacije i međunarodna suradnja: 1976. stipendija Mombusho, Sveučilište u Osaki, Japan 1979. Stevens Institute of Technology, Hoboken, New Yersey, SAD

Page 214: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

213

Znanstvena i nastavna područja: Poluvodički elektronički elementi i sklopovi, sunčane ćelije

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Dubček, Pavo; Pivac, Branko; Milat, Ognjen; Bernstorff, Sigrid; Zulim, Ivan.

Study of structural changes in Krypton implanted silicon // Nuclear Instruments and Methods in Physics Research B. 215 (2004) ; 122-128

1. Pivac, Branko; Pavlović, Mladen; Kovačević, Ivana; Etlinger, Božidar; Zulim, Ivan. UV light induced defects in amorphous silicon thin films // Vacuum. 71 (2003) ; 135-139

2. Pivac, Branko; Kovačević, Ivana; Zulim, Ivan. Defects introduced in amorphous silicon thin films by light soaking // Thin Solid Films. 403-404 (2002) ; 513-516

3. Pivac, Branko; Kovačević, Ivana; Zulim, Ivan. Effects of Light Soaking on Amorphous Silicon Thin Films // 19th European Photovoltaic Solar Energy Conference, 7-11 June 2004, Palais des Congres, Paris, France

4. Gradišnik, Vera; Pavlović, Mladen; Pivac, Branko; Zulim, Ivan. The Transient Photo-dark Current Ratio of a-Si:H p-i-n Photodiode // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference

Relevantni radovi za izvođenje nastave:

1. Pivac, Branko; Pavlović, Mladen; Kovačević, Ivana; Etlinger, Božidar; Zulim, Ivan. UV light induced defects in amorphous silicon thin films // Vacuum. 71 (2003) ; 135-139

5. Pivac, Branko; Kovačević, Ivana; Zulim, Ivan. Defects introduced in amorphous silicon thin films by light soaking // Thin Solid Films. 403-404 (2002) ; 513-516

6. Matić, Zdeslav; Zulim, Ivan. A Novel System for Measurement of Diffuse and Direct Solar Radiation in Split: A Multipyranometer Array // Međunarodni kongres Energija i okoliš 2004. International Congress Energy and the Environment 2004, Vol. I

7. Pivac, Branko; Kovačević, Ivana; Zulim, Ivan. Effects of Light Soaking on Amorphous Silicon Thin Films // 19th European Photovoltaic Solar Energy Conference, 7-11 June 2004, Palais des Congres, Paris, France

8. Zulim, Ivan; Betti, Tihomir; Matić, Zdeslav. Optimum Tilt Angle Of A Photovoltaic Module // PV in Europe - From PV Technology to Energy Solutions, 7-11 October 2002, Rome, Italy

9. Gradišnik, Vera; Pavlović, Mladen; Pivac, Branko; Zulim, Ivan. The Transient Photo-dark Current Ratio of a-Si:H p-i-n Photodiode // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference

Datum zadnjeg izbora u zvanje: 20. lipnja 2002. redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi:

Sunčane ćelije

Page 215: Elektrotehnika i informacijska tehnologija · Elektroenergetski sustavi, Elektrotehnika – automatizacija i pogoni, Elektronika i računalno inženjerstvo, te Informacijske i komunikacijske

P O S L I J E D I P L O M S K I S T U D I J E L E K T R O T E H N I K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

214

5. Ostale napomene

Predloženi doktorski studij pod nazivom «Elektrotehnika i informacijska tehnologija» je logični nastavak dosadašnjeg Poslijediplomskog znanstvenog studija elektrotehnike koji na FESB-u postoji i vertikalni je nastavak dodiplomskih i diplomskih studija koji se na FESB-u izvode iz područja elektrotehnike i informacijskih tehnologija, te računarstva. Na Fakultetu se od 2005. izvodi cjeloviti preddiplomski studiji Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo te diplomski studij Automatika i sustavi, Elektronika i računalno inženjerstvo, Elektrotehnika, Komunikacijska i informacijska tehnologija i Računarstvo.