SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKFAKULTET POSLOVNE INFORMATIKESTUDIJ I CIKLUS ; GODINA STUDIJA II; CIKLUS I SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

e-TRGOVINASEMINARSKI RAD

TRAVNIK 1.7.2015SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKFAKULTET POSLOVNE INFORMATIKESTUDIJ I CIKLUS ; GODINA STUDIJA II; CIKLUS I SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

e-TRGOVINSEMINARSKI RADIZJAVA: Ja Tarik dralovi student Sveuilita/Univerziteta Vitez u Travniku, Indeks broj: 0207-13/VIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora.

Potpis studenta: ...............................STUDENT: Tarik draloviPREDMET: Digitalna ekonomijaPROFESOR: Doc. dr. sc.Branko LatinoviASISTENT: Almira SalkiSADRAJ

1.UVOD01.1 PROBLEM,PREDMET, OBJEKT ISTRAIVANJA01.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA01.3 RADNA HIPOTEZA01.4 ZNANSTVENE METODE01.5 STRUKTURA RADA02. OPENITO13. PLANIRANJE e-TRGOVINE13.1PREDNOSTI I NEDOSTACI E-TRGOVINE34. SAVJETI ZA USPJENU E-TRGOVINU34.1 JEDNOSTAVNA NAVIGACIJA34.2 PROZIVODI RAZDJELJENI U KATEGORIJE44.3 VELIINA ASORTIMANA44.4 INFORMACIJA, INFORMACIJA!!!44.5 SIGURNOSTI I PROCES KUPOVINE54.6 DIZAJN54.7 MOTIVACIJA65.SIGURNOST E TRGOVINE66. PRIMJER ARHITEKTURE IT SISTEMA E TRGOVINE87. LITERATURA108 ZAKLJUAK11

3

1.UVOD1.1 PROBLEM,PREDMET, OBJEKT ISTRAIVANJATema ovog seminarskog rada je e trgovina, rad objanjava ta je to e trgovina, pokazuje prednosti i mane e trgovine, i njeno koritenje u budunosti.1.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJAOvim istraivanjem trebaju se realizirati sljedei ciljevi: Upoznavanje sa e trgovinom U koje se svrhe koristi Prednosti i mane e trgovine Njeno koritenje u budunosti1.3 RADNA HIPOTEZA1.E-trgovina je najprofitabilniji oblik trgovine 2.Jednostavnost i niski trokovi.1.4 ZNANSTVENE METODEMetoda koja je koritena prilikom izrade ovog seminarskog rada je metoda istraivanja1.5 STRUKTURA RADAStruktura seminarskog rada je usklaena sa Uputstvom za pisanje seminarskog rada na prvom ciklusu studija kao i temi seminarskog rada.Sadri 8 poglavlja

1

2. OPENITODanas kad je internet postao dio poslovne svakodnevnice, prua nam mogunosti da upravo zahvaljujui globalnoj dostupnosti interneta unaprijedimo svoje poslovanje.Ova usluga nam predstavlja sve naine poslovanja putem interneta: prodaja i kupovina dobara, prenos novanih sredstava elektronskim putem, marketinke ativnosti i njihova promocija.E-trgovina je najprofitabilniji oblik trgovine, razlog te profitabilnosti su jednostavnost i niski trokovi.E-trgovina nema ogranieno radno vrijeme, tj. Trgovanje je mogue 24h/7d, a proizvod je dostupan i onim ljudima koji se nalaze na najudaljenijim mjestima.Preko 300miliona ljudi koriste internet i oni postaju potencijalni kupci i ne plaa se zakup poslovnog prostora jer je umjesto trgovine potreban samo internet stranica.E trite je jedno od najveih svjetskih trita u razvoju.Postoji li kvalitetna ponuda, korisnici se lako odluuju na kupovinu putem interneta jer ona podrazumjeva vei izbor, jednostavnu usporedbu cijena izmeu vie proizvoaa i uslugu dostave na kunu adresu, to znai uteda vremena.Sve informacije ili cijene u e trgovini se mogu odma promjenuti kako bi informacija to prije stigla do kupaca.3. PLANIRANJE e-TRGOVINESve je vie kvalitetnih virtuelnih trgovina na internetu.Nudi se sve vie proizvoda i usluga, poevi od usluga organizacija i rezervacija putovanja, odjee, obue, knjiga, hrane itd.Menederi trvrki i vlasnici postojeih stranica razmiljaju o pokretanju virtualne trgovine.Planiranje virtualne trgovine je kreativni proces koji se ustvaruje u sljedeih est koraka, a to su: Donoenje odluke i rokova o uspostavljanju virtualne trgovine Izbor asortimana proizvoda i usluga Izbor naina plaanja u virtualnoj trgovini i organizcija distribucije proizvoda Registracija domene i otvaranje Web mjesta (serverska podrka) 5. Kreiranje web stranica za virtualnu trgovinu Plan odravanja i promocija virtualne trgovinePrvi i osnovni korak pri prijelazu na elektroniki nain trgovanja jest donoenje odluke managementa kompanije o uspostavljanju elektronikog prodajnog mjesta (engl. ElectronicPoint-of-Sale, e-POS). Odluka mora biti posljedicom analize i dobroga promiljanja ciljeva koji se ele ostvariti e-trgovinom (ili njihovom mreom). Nije rijedak primjer da se puko pojavljivanje tvrtke na Internetu smatra inom koji je sam po sebi dovoljan i koji e nuno dovesti do pozitivnih promjena u poslovanju i poboljanju poslovnih rezultata. To je, na alost, jako daleko od istine. Naime, uspostavljanje e-trgovine je, dodue, naizgled vrlo jednostavno, ono se svodi na otvaranje stanovitog Web mjesta, izbor asortimana proizvoda i usluga, odabir naina plaanja pri kupnji u trgovini te kreiranje odgovarajuih web stranica to je, dakle, peti korak u procesu pokretanja elektronikog naina trgovanja. To praktiki znai da treba definirati naziv vlastite web adrese i buduu web trgovinu smjestiti na Internet (engl.web hosting). Pri definiranju vlastite web adrese treba nastojati da ona bude informativna, nedvosmislena, atraktivna i originalna. Kreiranje vlastitih web stranica i implementacije e-trgovine iznimno je vano u cjelokupnom procesu kreiranja elektronikog posla. Za kreiranje web stranica i uspostave e-trgovine potrebno je angairati iskusni tim strunjaka ili pak angairati outsource informatiku tvrtku s kojom je preporuljivo potpisati ugovor o daljnjem odravanju web stranica i tehnikoj podrci. Kvalitetan plan marketinga i uinkovita promocija virtualne trgovine osigurat e posjeenost trgovine, a izbor odgovarajue online marketinke strategije dovodi do eljenog opsega prodaje i naravno profita.3.1PREDNOSTI I NEDOSTACI E-TRGOVINEPrednosti: veliina trita (cijeli svijet je trite) mogunost nabave proizvoda tamo gdje je on najjeftiniji smanjenje trokova poslovanja mogunost brzog i jeftinog ostvarenja narudbe uteda vremena fleksibilnost u poslovanju poveanje poslovne efikasnostiNedostaci nunost konstantnog ulaganja u daljnji razvoj potekoe pri pronalasku osoblja s odgovarajuim iskustvom rizik prevare marketinki trokovi povezani s otrom konkurencijom krada identiteta kupca4. SAVJETI ZA USPJENU E-TRGOVINU4.1 JEDNOSTAVNA NAVIGACIJAUkoliko se korisnik bude lako snalazio, jednostavno pronalazio eljenu destinaciju, proizvod i uslugu biti e korak blie da zakljui trgovinu s vama. Suprotno tome, svaki suvian klik miem umanjuje mogunost da potencijalan kupac i postane kupcem.4.2 PROZIVODI RAZDJELJENI U KATEGORIJEKako biste olakali snalaenje na vaim stranicama, katalog proizvoda ili usluga podijelite u laicima smislene kategorije, odnosno podkategorije. Nikako nemojte pred kupca nabacati informacije bez reda, ve ih nastojte aurirati i ponuditi saetke s mogunou da saznaju jo. Navedite prvo saetak specifikacije o proizvodu, kako bi potencijalan kupac mogao pogledom preletjeti i zaustaviti se na eljenom proizvodu. Klik na opciju vie trebao bi kupca dovesti do stranice s detaljnom specifikacijom osobina proizvoda.4.3 VELIINA ASORTIMANAPrevelik izbor usluga ili proizvoda moe uroditi i kontra efektom. Nastojte za kupca eliminirati nedoumice i u njegovo ime definirati to je za njega dobro. Naprimjer ukoliko nudite crne kone cipele broj 43, nastojte definirati stil osobe koja ih kupuje. Na taj nain e svi naklonjeni casual looku svoju sreu okuati u toj kategoriji proizvoda. Prevelik izbor esto je zbunjuju i zbog neodlunosti moe potjerati potencijalnog kupca da sreu potrai na stranicama koje mu nude rjeenje.

4.4 INFORMACIJA, INFORMACIJA!!!Kada kupac pronade na vaim stranicama eljen proizvod ili uslugu, va zadatak jo nije gotov. Informacije o proizvodu, tehnika specifikacija, upute za upotrebu itd. trebaju ga uvjeriti da je ono to nudite, upravo ono to on trai. Pri tome treba predvidjeti sve njegove budue potrebe - servis, mogunost povrata robe ukoliko s njom korisnik nije zadovoljan, upute o koritenju, o odravanju proizvoda, kako moe doi do rezervnih dijelova. Ponudite potencijalnom kupcu i odgovore ne neke od esto postavljanih pitanja te kontakt adresu i brojeve telefona na koje moe postaviti pitanja ili dati vlastito miljenje o proizvodu.Informacija, informacija i informacija osnovni je preduvjet uspjene trgovine. Nikako nemojte omalovaiti znatielju i voljnost korisnika da upozna va proizvod prije samog procesa kupnje.4.5 SIGURNOSTI I PROCES KUPOVINEPobudite li u korisniku osjeaj sigurnosti, va je. Web trgovina je vrlo specifina u odnosu n aklasinu trgovinu. Ukoliko potencijalnom kupcu ostavite imalo sumnje, on vam nee povjeriti svoj novac. Zapamtite da veini ljudi kupovina putem interneta predstavlja kupovinu maka u vrei. Prosjean kupac se pri internet kupovini pita hoe li proizvod dobiti, da li vam moe povjeriti osobne informacije, da li proizvod moe vratiti u sluaju da isti ne funkcionira besprijekorno.Sigurnost prijenosa podataka, izjava kako kupeve podatke neete proslijedivati, potom slike osoblja sa imenom i prezimenom, slike proizvodnog pogona ili skladita, adresa i brojevi telefona tvrtke trebali bi pomoi itatelju da uspostavi odnos povjerenja i postane kupcem. Proces kupovine treba biti siguran, ali im krai i jednostavniji. Upitnike i marketing ostavite za kasnije jer svako suvino pitanje prije same kupovine moe dovesti do gubitka kupca.

4.6 DIZAJNDizajn stranica prilagodite proizvodu za kojeg ste specijalizirani i vaoj strategiji prodaje. Postoje trgovine i trgovine, a svoju kreirajte potujui specifikum proizvoda i ciljane skupine korisnika. Dizajniranje koarice jo je jedna uestala zamka web trgovine. Zapamtite da to nije mjesto matovitih i originalnih rjeenja. Recimo da je kupac pronaao ciljani proizvod, proitao njegove specifikacije, pronaao odgovor na sva pitanja i napokon se odluio na kupovinu. Predvidivo mjesto i prepoznatljivost koarice, iako banalna stvar, vrlo su vani.4.7 MOTIVACIJAProizvod/uslugu nije dovoljno samo prodati, potrebno je korisniku dati motivaciju za povratak na vae stranice. Newsletteri, obavijest o specijalnim ponudama, poklon-bonovi za izvrenu kupovinu nad odredenim iznosom, nagovjetaj nove kolekcije, nudenje proizvoda srodnih onome koji je korisnik upravo kupio, proizvoda za odravanje, nadopunu i ostale akcije vezane uz vau specifinu djelatnost trebale bi biti dostatna motivacija. No, nemojte se uspavati, na motivaciji treba kontinuirano raditi jer i ona je potrona roba.

5.SIGURNOST E TRGOVINEOno to mnoge potencijalne kupce zabrinjava je sigurnost Interneta, odnosno mogu li bez straha slati brojeve kreditnih kartica preko interneta. Web trgovina mora pruiti osjeaj sigurnosti da kupac moe povjeriti svoje osobne informacije i novac, da nema straha od toga hoe li dobiti proizvod ili ne i, moe li kasnije reklamirati proizvod ako s njim neto nije u redu Posebni protokoli, kao to je SSL protokol, omoguavaju sigurno slanje raznih podataka putem Interneta bez mogunosti da netko neeljen proita te podatke. Rije je o sustavu ifriranja iju je ifru praktiki nemogue probiti u vremenu kraem od nekoliko desetaka godina. Koristi li se SSL protokol, slanje brojeva kreditnih kartica i drugih povjerljivih informacija preko Interneta moe se smatrati vrlo sigurnim. Browse-ri, odnosno Internet preglednici, omoguavaju ifrirano slanje podataka preko Interneta.Oni rade u dva moda, normalnom i sigurnom modu to se vidi poput kljua ili lokota na desnom donjem dijelu stranice. Kada je klju puknut, odnosno lokot otvoren, ili kada ih nema, tada browser radi u normalnom modu.Kada je stranica sigurna, klju postaje itav, odnosno loko tzatvoren. Sigurnost stranice moe se provjeriti i prema njezinoj web adresi. Adresa web stranice obino poinje sa "http://'. Sigurna stranica zapoinje sa "https://' gdje dodatno slovo oznaava da trgovac koristi sigurni server za primanje podataka. Digitalni certifikati, koje izdaju Medunarodne tvrtke, garantiraju identitet trgovca sa svim potrebnim podacima kao i da trgovac ima Internet stranice koje zadovoljavaju propise o Internet poslovanju. To je elektronski potpis kojeg se ne moe krivotvoriti jer ga mogu napraviti jedino tvrtke koje su specijalizirane iskljuivo za izdavanje takvih certifikata. Bez digitalnih certifikata nemogue je napraviti Internet trgovinu koja prihvaa kreditne kartice kao sredstvo plaanja. Sa certifikaom, plaanje kreditnom karticom putem Interneta postaje sigurnije nego plaanje u trgovinama gdje je broj kartice lako vidljiv. Osim kreditnom karticom, Internet trgovine pruaju mogunost slanja eka putem svake banke, a novac se moe slati i posebnim brzim bankarskim sustavom, SWIFT-om. Iako tehnologija ini sve da maksimalno zatiti Internet kupca, ipak su najee za kradu informacija o karticama krivi sami kupci, naalost zbog neznanja.6. PRIMJER ARHITEKTURE IT SISTEMA E TRGOVINE1. Kupac Biranje proizvoda, koarica, autentifikacija korisnika2. Administrator Ureivanje proizvoda, ureivanje korisnikaDijagram naina ralanjivanja sistema na podsisteme

Kupac predaje zahtjev za registracijom ili vri login ukoliko je ve registriran, a prilikom logina se vri provjera korisnika, usporedbom podataka o kupcu, spremljenih u bazi podataka. Nadalje, korisnik odabire proizvod, te se odabrani proizvod iz skladita podataka o proizvodima sprema u koaricu. Korisnik ima mogunost pregleda koarice, te brisanja ve dodanih proizvoda iz koarice.Administrator je osoba zaduena za odravanje i upravljanje sustavom Webshop-a. Administrator moe dodjeljivati uloge korisnicima, brisati korisnike iz baze podataka, te mijenjati podatke o istima. Takoder, administrator vri dodavanje i brisanje proizvoda, te izmjenu bilo kojeg elementa o proizvodima

7. LITERATURA1. http://hr.wikipedia.org/wiki/E-trgovina 2. http://www.ecommerce-land.com/history_ecommerce.html 3. http://www.futurologija.com/2011/02/20/elektronicka-trgovina-mobilna-trgovina-ionline-poslovanje/

8 ZAKLJUAKE-trgovina svoj nastanak moe zahvaliti upravo razvoju interneta, globalne mree koja je 1960. godine bila zamiljena kao komunikacijska mrea etiri sveuilita u SAD-u, a kasnije kao internacionalna mrea dostupna svima. Isti taj sistem umreavanja koji se koristio 1960. godine, koristi se i danas u e- trgovini kako bi online prodavai nali potencijalne kupce te kupci pronali savren proizvod za sebe. Nove su tehnologije veoma vana varijabla gospodarskoga rasta.