seminarski rad - trgovina vrijednosnim papirima

7/25/2019 Seminarski Rad - Trgovina Vrijednosnim Papirima

1/44

S A D R A J

Uvod........................................................................................................2

1. Pojmovi...............................................................................................3

2. Trgovina vrijednosnim papirima u BIH.............................................6 2.1 Pojam i vrste.................................................................................6 2.2 Obveznica....................................................................................8 2.3 Dionica.........................................................................................8

3. Institucije tri!ta "apita#a u $BIH......................................................9

%. Trgovanje vrijednosnim papirima na BH tri!tu............................13

%.1 Trgovanje vrijednosnim papirima na &'&(......................................14 %.1.1 Trgovanje na &'&(.................................................................14 %.1.2 )a*in trgovine.........................................................................16 %.1.3 Berzans"i inde+i......................................................................17

%.2 Trgovina vrijednosnim papirima na Banja#u*"oj berzi........................20 %.2.1 ubeno berzans"o tri!te......................................................22 %.2.2 obodno berzans"o tri!te..........................................................25

%.2.3 Procedure...............................................................................26 %.2.% 'u"cijs"i metod trgovanja........................................................28

,. -ondon &toc" (+cange /-&(0......................................................30 ,.1 Predmet i na*in pos#ovanja.............................................................31

. (#e"trons"a trgovina vrijednosnim papirima.................................34 .1 Osnove e#e"trons"e trgovine............................................................34

. Otvorena emisija..............................................................................38

.1 (misija sa prospe"tima...................................................................38 .2 Dogovorna "upnja..........................................................................39 .3 upnja nadmetanjem.....................................................................41 .% omisija........................................................................................41

4. 5a"#ju*a"...........................................................................................426. -iteratura...........................................................................................43


2/44

Trgovina vrijednosnim papirima

U v o d

Tema na!eg seminars"og rada je trgovina vrijednosnim papirima. U

s"#opu na!e teme objasnit 7emo sam pojam vrijednosnog papira8 !ta se smatravrijednosnim papirima. '"cenat 7e biti stav#jen na trgovinu vrijednosni papira8

"oja #ica vr!e prodaju vrijednosni papira8 na"ojim organizovanim mjestima se

vr!i emisija vrijednosni papira8 "o su ov#a!tene institucije i #ica za "upovinu i

prodaju vrijednosni papira.

Posebnu panju 7emo posvetiti trgovini vrijednosni papira na prostoru

BiH8 na "ojim berzama se odvija proces "upovine i prodaje vrijednosni papira.

Objasnit 7emo i na "oji na*in se odvija trgovina na -ondons"oj berzi i "oji su

na*ini pos#ovanja. I pos#ednje !to 7emo obraditi u na!e m seminars"om bit 7e

e#e"trons"a trgovina vrijednosnim papirima i "a"o se to sve odvija.

2


3/44


1. P o j m o v i

Vrijednosni papir 9 je prenosiva isprava i nematerija#izovanom ob#i"u

/e#e"trons"om zapisu0 8 emitirana u seriji na osnovu "oje imaoci ostvaruju prava

prema emitentu u s"#adu sa za"onom i od#u"om o emisiji.

U vrijednosne papire spadaju:

- dionice

- obveznice

- certi:i"ati / izdati na ro" dui od godinu dana0

- ugovor o inveriranju na teme#ju "ojeg se mogu od tre7i osoba

pribav#jati sredstva- druge prenosive isprave o investiranju

- drugi vrijednosni papiri dugoro*nog "ara"tera emitirani u seriji

Emitent je pravno #ice "oje izdaje vrijednosne papire u ci#ju pri"up#janja

sredstava i "oji prema v#asnicima vrijednosni papira ima obaveze nazna*ena u

vrijednosnim papirima.

Emisija vrijednosnih papira je s"up radnji "oje emitent preuzima u svru

pri"up#janja sredstava prodajom vrijednosni papira prvim imaocima8 uz obavezu

da sva"om od nji ispuni obavezu nazna*enu u vrijednosnom papiru.

Postoje dvije vrste emisija vrijednosnih papira:

- Emisija vrijednosnih papira javnomponudom- je emisija u "ojoj se

prodaja vrijednosni papira vr!i na osnovu javnog poziva

neodre;enom broju #ica putem sredstava javnog in:ormisanja.

- Emisija vrijednosnih papira zatvorenomponudom - je emisija u

"ojoj se poziv za upis i up#atu vrijednosni papira upu7uje samo

unaprijed poznatim "upcima< instituciona#nim investitorima8 dioni*arima

i#i radnicima emitenta8 "ao i do %=spo#jni investitora.

3


4/44


Berza je speci:i*no organizovana ustanova i sta#no mjesto na "ojem se u

odre;eno vrijeme i po unaprijed ta*no utvr;enim pravi#ima trguje odre;enim

tipiziranim robama8 us#ugama8 vrijednosnim papirima /da#je u te"stu >P0 i

devizama. ?oe se de:inisati i "ao organizovano tri!te na "ojem se vr!i"upoprodaja :ungibi#ne robe /proizvoda8 us#uga@0.

Osnovni elementi po kojima se berza razlikuje od ostalih mjesta i trita

kupoprodaje:

1. berza je organizovano mjesto "upovine i prodaje

2. cje#o"upno pos#ovanje na berzi je standardizovno jer su standardizovaniP8 #icenciranje i nadzoru rada pro:esiona#ni

posredni"a8 prepisivanje i nadzor u primjeni standarda uprav#janja DD9a. Aegistar

vrijednosni papira vrsi registraciju8 cuvanje i odrzavanje podata"a i prijenose vrijednosnipapira8 "oje vodi u ob#i"u e#e"trons"og zapisa. To je centra#no mjesto gdje se cuvaju svi

podaci o dionicama8 u"#jucujuci i v#asnistvo nad njima. Osnovna u#oga depozitara je da vrsi

up#ate za vriejdnosne papire za nove emisije8 novcane transa"cije po osnovu "upovine i

prodaje vrijednosni papira na berzi i drugim uredjenim trzistima.U ovoj u#ozi se jav#jaju

"omercija#ne ban"e "oje imaju dozvo#u8 za obava#janje tzv. depozitars"i pos#ova. &va"a

bro"ers"a "uca ima svoju ban"u depozitara8 pre"o "oje ima up#ate i vrsi isp#ate. Berza

podrazumijeva instituciona#izvan i organizovan prostor8 i stroga pravi#a pos#ovanja i

ponasanja ucesni"a. Druga uredjena javna trzista /OTC0 su trzista na "oijma se obicno

trguje dionicama "ompanija "oje nisu a#i mogu biti uvrstene na berzu.

U pro:esiona#ne posredni"e8 spadaju bro"eri i di#eri. Bro"eri rade u svoje ime a za

racun na#ogodavca8 do" di#eri rade u svoje ime i za svoj racun. &av promet na berzi odvija

se pre"o bro"ers"i "uca. edino one Imaju pravo iznositi na#oge na berzu8 na"on sto i

9


10/44


dobiju od svoji "#ijenata. Instituciona#ni investitori su razni :ondovi9investicioni i#i penzioni8

osiguravajuca drustva i s#.

,nstitu*ije trzista kapitala su: omisija za vrijednose papire8

Aegistar vrijednosni papira8

Depozitar8

Berza i druga ure;ena javna tri!ta8

Pro:esiona#ni posrednici8

Instituciona#ni investitori.

Aegistar vrijednosni papira u $BiH je osnovan 1666. godine 5a"onom o

Aegistru vrijednosni papira /Eubene novine $BiHE8 br. 36F648 3F66 i 33F=%08

"ao dioni*"o dru!tvo. Aegistar obav#ja pos#ove registracije8 *uvanja i odravanja

podata"a o vrijednosnim papirima8 pos#ove prijenosa u s"#adu sa za"onom "ojim

se ure;uje emisija i promet vrijednosni papira.>rijednosni papiri se "od registra

vode u ob#i"u e#e"trons"i zapisa.

Organi Aegista >.P. su< adzorni odbor% Odbor za reviziju% /prava.

adzorni odbor 0egistra vrijednosnih papira u - i! .P. na "ome setrguje onim >.P. "oji ne ispunjavaju stroge "riterije za uvr!tenje na berzans"u

"otaciju. )a s#obodnom tri!tu berza te" registruje transa"cije "oje izvr!avaju

bro"ers"e "u7e. )e postoje ni"a"va ograni*enja u vezi "retanja "ursa dionice /za

raz#i"u od berzans"e "otacije0. U svijetu s#obodno tri!te se obi*no naziva OTC

?ar"et /Over te Counter ?ar"et0.

.1.1 Trgovanje na ((E

Trgovina na &'&( obav#ja se e#e"trons"i pre"o BT&9a. BT& je

"ompjuters"i potpomognut in:ormacijs"i i trgovins"i sistem "oji omogu7uje

trgovinu sa uda#jeni mjesta. BT& omogu7uje prije svega unos8 izmjenu i

odstranjenje na#og8 za"#ju*ivanje berzans"i pos#ova8 preg#edanje na#oga i

14


15/44


za"#ju*ivanje berzans"i pos#ova8 preg#ed in:ormacija o trgovanju i vrijednosnim

papirima "oji "otiraju na berzi. Bro"eri su8 pre"o svoje radne stanice "oju moraju

registrovati "od berze8 povezani sa sistemom BT&. &va"i bro"er ima #i*ne

identi:i"acijs"e e#emente "oji mu omogu*avaju pristup do sistema8 izvo;enjeoperacija u sistemu i pristup do podata"a za "oje je ov#a!ten.

U sistemu BT& se pojedini >.P. moe na#aziti u jednom o s#jede7i stanja.P. se mijenja na osnovu rje!enja Uprave i#i Odbora8 "ada su za

to ispunjeni us#ovi iz Pravi#a &arajevs"e berze burze vrijednosni papira.

Berzans"i pos#ovu su "upovine i prodaje vrijednosni papira "oji su prim#jeni na

berzans"e "otacije s#obodno tri!te i *#anovi berzi i za"#ju*uju pre"o BT&.Berzans"i pos#ovi mogu biti promptni i#i termins"i.

Promptni b.p. su oni "od "oji se obaveze iz za"#ju*eni berzans"i

pos#ova ispunjavaju u ro"u od 3 radna dana na"on za"#ju*enja pos#a /TK30.

Termins"i b.p. regu#i!u posebna pravi#a berze8 *#an berze izvr!ava na#oge

strana"a za "upovinu8 odnosno prodaju >P unosom odgovaraju7e ponude8

odnosno tranje u BT&9u.

)a#og stran"e se mora izvr!iti odma "ada su ispunjeni us#ovi za

izvr!enje na#oga. )a#ozi se moraju izvr!iti po redos#jedu prijema.

U #!#$%* TS #% )oj%d!(! (a'o+! o,* d%/!(!#a$! ao

1.0 a"tivan njiovo izvr!enje je u s"#adu sa ograni*enjima cijena

2.0 nea"tivan sistem BT& ne omogu7uje za"#ju*ivanje pos#ova sa

nea"tivnim na#ozima jer se njiovo izvr!enje protivi pravi#ima berze

15


16/44


17/44


Drugi na+intrgovine &'&( je uveden 2==% godine "ao ./T)i predstav#ja

vrstu "ontinuirane trgovine. ?$T& je s"ra*en od ?u#ti $i+ing Trading &cedu#e.ontinuirano zna*i da postoji samo jedan :i+ing "uda 7e se transa"cije obaviti8

nego je mogu7e sta#no s"#apati transa"cije. &imbo# "ojima se trguje "ontinuirano

ozna*avaju ujedno i dionice "oje su dostig#e odre;eni nivo #i"vidnosti8 odnosno

u*esta#osti trgovanja.

)a"on zatvaranja tri!ta bro"eri imaju pravo povu*i i#i izmijeniti s"op#jene

transa"cije8 na primjer u"o#i"o ustanove da su unije#i pogre!an broj "#ijents"og

ra*una i#i s#i*no. U"o#i"o je transa"cija s"#op#jena izme;u dvije raz#i*ite bro"ers"e

"u7e8 za izmjenu i#i poni!tenje transa"cija potrebna je sag#asnosti druge strane.

)a"on iste"a ro"a za eventua#no poni!tenje transa"cija berze !a#je Aegistru

vrijednosni papira pre#iminrani izvje!taj o transa"cijama. A>P provjerava da #i

jemogu7e sprovesti sve transa"cije i berzi dostav#ja potvrdu o transa"cijama.

)a"on toga se na berzi trgova*"i dan prog#a!ava zvani*nim8 tj. od tog momenta

vi!e nema izmjena u s"#op#jenim transa"cijama.

.1.+ erzanski indeksi

Berzans"i inde+i treba da daju odgovor na osnovno pitanje N"a"o se

"re7e :inansijs"o tri!te. ?ogu biti sastav#jeni ta"o da predstav#jaju :inansijs"o

tri!te u cje#ini i#i pojedine njegove segmente. Postoje dvije vrste berzans"i

inde+a. Prvu grupu *ine pondensani i#i nepondenisani prosjeci v.p. U drugu grupu

spadaju inde+i "oji se ra*unaju "ao odnosi posmatrani prema baznim

ponderisanim prosjecima vrijednosti izabrani v.p. &va"i berzans"i inde+ po#azi

od baznog vremena posmatranja i bazne vrijednosti "oja se po pravi#u inde+ira

sa 181=81== i#i 1===.

Time se obezbje;uje njegova viso"a in:ormisanost i momenta#na

uporedivost podata"a vremens"e serije berzans"i inde"sa. ao ponderi u

17


18/44


izra*unavanju berzans"i inde"sa "oriste se cijene izabrani a"cija i#i *e!7e8

njiove tri!ne "apita#izacije /proizvod cijene i broja vrijednosti papira0 1

Bosnian Investment $ond Inde+ BI$ je inde+ "oji prati "retanje "urseva

Privatizacioni investicioni :ondova #istirani na &arajevs"oj berzi9burzi. Aadi seo ponderisanom inde+u8 pri *emu se "ao ponder "oristi tri!na "apita#izacija v.p. 8

u ovom s#u*aju dionica :ondova. &tru"tura BI$9a je s#jede7aO 2,83=1Q?I9AOUP DD &'A'(>O 118,,4%QPAO$.P-U& DD &'A'(>O 1=8364Q)'PAI(D DD &'A'(>O 1=82334Q

(UAO$O)D 1 DD TU5-' 8,21QBO&$I) DD &'A'(>O 834QCAOBIH $O)D DD ?O&T'A 8%1%3QBO)U& DD &'A'(>O 81,==QH(ABO& $O)D DD ?O&T'A ,84Q$OATU)' $O)D DD BIH'R %8=%3QPA(>()T9I)>(&T DD 38,,22Q

ao po*etne vrijednosti /baze va#ne "ori!teni su "urseci dionica dana 24.=,.2==2

godine tj. prvog dana "ada su posta#i utvr;eni "urseci za sve PI$9ove.

$ormu#a prema "ojoj se vrijednost BI$9a izra*unava je s#jede7aru7ica a.d.

Tes#i78 Banja#u*"a pivara a.d. Banja -u"a8 Bo"sit a.d. ?i#i7i8 e#!ingrad #ivnica

*e#i"a a.d. Banja -u"a8 ?eta# a.d. radi!"a8 ?ira a.d. Prijedor8 Ve#jeznice A& a.d.

Doboj8 Trnica a.d. Banja#u"a8 (#e"tro"rajina a.d. Banja#u"a8 'utoprevoz a.d.

Banja#u"a8 '#pro a.d. >#asenica8 >itamin"a a.d. Banja#u"a8 Ce#e+ &HP a.d.

Banja#u"a8 )ova ban"a a.d. Banja#u"a8 >odovod a.d. Banja#u"a8 rajinapetro#

a.d. Banja#u"a i (#vaco a.d. Bije#jina. Od 1=.=6.2==. godine na berzans"oj"otaciji 7e biti i a"cije emitenata< Top#ana a.d. Banja#u"a8 Hidroe#e"trane na Drini

a.d. >i!egrad8 Hidroe#e"trane na >rbasu a.d. ?r"onji7 rad8 (#e"tro9Doboj a.d.

Doboj8 (#e"tro9Bije#jina a.d. Bije#jina i (#e"troercegovina a.d. Trebinje. U

narednom periodu se o*e"uje registracija jo! ne"o#i"o ve7i a"cionars"i

dru!tava "oja ispunjavaju "riterijume za uvr!tavanje na berzans"u "otaciju.

24


25/44


4.2.2S'ood(o %"+a(#o $"!$%

)a ovom tri!nom segmentu se na#aze artije od vrijednosti "oje

ispunjavaju op!te us#ove za uvr!tavanje. Uvr!tavanje na s#obodno berzans"o

tri!te vr!i se na zatev emitenta8 pojedinog imaoca artije od vrijednosti i#i po

s#ubenoj dunosti. '"cije iz postup"a privatizacije i javno emitovane artije

uvr!tavaju se po s#ubenoj dunosti na osnovu izvje!taja Centra#nog registra.Broj registrovani artija od vrijednosti na ovom tri!nom segmentu iznosio je

3= "rajem 2==2. godine8 "rajem 2==,. godine broj preduze7a *ije su a"cije

uvr!tene na s#obodno berzans"o tri!te iznosio je =8 do" je na "raju 2==.

godine broj registrovani artija od vrijednosti na ovom tri!nom segmentu

iznosio 61. )a"on "onstituisanja svi a"cionars"i dru!tava8 "oja su pro!#a

vau*ers"u privatizaciju8 na s#obodnom berzans"om tri!tu 7e se pojaviti o"o 43=

artija od vrijednosti.

4.2.3 P"o:%d*"%

Trgovanje na Banja#u*"oj berzi se odvija pre"o berzans"i posredni"a8

*#anova berze. oristi se e#e"trons"i sistem trgovanja razvijen na -jub#jans"oj

25


26/44


berzi. G#anovi berze mogu biti preduze7a za pos#ovanje sa artijama od

vrijednosti i ban"e sa sjedi!tem u Aepub#ici &rps"oj. G#anovi berze ne moraju biti

a"cionari berze. )a Banja#u*"oj Berzi se trguje "ontinuiranom metodom i

metodom periodi*ni au"cija sa preov#a;uju7om cijenom. Trguje se pet putasedmi*no< ponedje#ja"8 utora"8 srijeda8 *etvrta" i peta". ontinuirani metod

trgovanja. ontinuiranom metodom se trguje a"cijama emitenata na berzans"oj

"otaciji. ontinuiranom metodom trgovanja trguje se i a"cijama sa s#obodnog

berzans"og tri!ta "oje ispunjavaju "riterijume #i"vidnosti.

;"!$%"!j*! '!v!d(o#$! #*

vrijednost trgovanja /?0 sa artijom od vrijednosti podije#jena sa brojem

mogu7i dana trgovanja ve7a i#i jedna"a 1.=== ?8

broj transa"cija sa artijom od vrijednosti podije#jen sa brojem mogu7i

dana trgovanja ve7i i#i jedna" od 3 i

broj dana trgovanja artijom od vrijednosti podije#jen sa brojem mogu7i

dana trgovanja ve7i i#i jedna" od =8,=

Broj mogu7i dana trgovanja mora biti ve7i od 3=.

riterijumi #i"vidnosti se izra*unavaju uzimaju7i podat"e za period od pretodni

!est /0 mjeseci u odnosu na dan "ada se vr!i njiovo izra*unavanje. '"cije sa

s#obodnog berzans"og tri!ta "oje ispunjavaju "riterijume #i"vidnosti na dan

=1.=6.2==4. su:a(,% ?=S@

29


30/44


&matra se da du prvi berzovni pos#ovi u

-ondonu objav#jeni uve7 u drugoj po#ovini

19og vije"a8 a#i su ve7i zna*aj za privatniivot dobi#i te" o"o 16% godine

osnivanjem Ban" o: (ng#ad. Prvo sjedi!te eng#es"i berzovni me!etara bi#a je

zgrada AoLa# (+cange. ?e;utim8 mora#i su je ubrzo napustiti.

Prvi po"u!aj stvaranja organizirane berze desio se 13 godine osnivanjem

"#uba u NCa::e omatan. Te su godine 1,= me!etara dobi#i svoj prvi8 v#astiti dan

i tada je prvi put uvedeno ime N&toc" (+cange Prva s#ubena berzovna pravi#a

priva7ena su 1412 godine.

Berza se sastoji od o"o %.== pojedina*ni

*#anova "oji su grupisani u o"o %==

preduze7a od "oji su 2 jobberi *#anovi dije#e

na bro"ere i jobbere /di#ere0. &va"i od nji je punopravni *#an.

Da bi bio izabran8 "andidat mora imati najmanje 21 godinu i pretodno provesti

najmanje 3 godine na radu u "ompaniji *#anici berze. andidat "oji e#i postati

bro"er i#i jobber mora pro7i "va#i:i"acioni ispit. G#anovi berze mogu me;usobnotrgovati bi#o "ojim >P "oji "otiraju na bi#o "ojoj berzi u svijetu8 *a" i onda a"o ne

"otiraju s#ubeno na -&(9u.

8.1 Predmet i na)in poslovanja

Po obimu pos#ovanja -&( je tre7a u

svijetu na"on )X&(. T&( na berzi "otira

30


31/44


o"o 1,.=== dionica. )a berzi "otiraju i dionice Npre"omors"i "ompanija i njiova

je vrijednost ve7a od dionica britans"i i irs"i "ompanija. B#izu 3== "ompanija

trguje !irom svijeta "ao *#anovi -&(. edinstvena "ara"teristi"a Berze je vanost

tri!ta dravni dionica. one *ine 3= Q nomina#ne vrijednosti svi >.P. "oji"otiraju i o"o ,= Q u"upne tri!ne vrijednosti transa"cija na berzi.

Da bi dobi#i dozvo#u za "otiranje potrebno je ispuniti potrebne us#ove i to.P. podno!enje po#ugodi!nji izvje!taja i objav#jivanje zavr!nog obra*una sve

dionice u >B su registrovane8 tj. g#ase na ime8 imena i adrese dioni*ara poznate

"ompanije ponu;a*u nije dozvo#jeno "upovina dionica po cijeni "oja je vi!a od

one "oja je objav#jena u ponudi o preuzimanju8 svi *#anovi berze i dire"tori ne"og

berzovnog preduze7a neograni*eno garantuju za preuzete obaveze.

;*"#(a '!#$a oj* ojav'j*j% =S@ #ad"!

- najvi!i i najnii "urs u te"u7oj godini

- naziv "ompanije

31


32/44


- cijena >.P.

- porast i#i pad cijena

- neto dividendu

- bruto priod- odnos cijena vrijednosni papira prema priodu.

(#asti*nost pos#ovanja na -&( mora se ve#i"im dije#om pripisati podje#i *anova

Berze na bro"er i jobbere. Investito "oji e#i u#oiti svoj novac od#azi bro"eru s

na#ogom da za njega "upi i#i proda svoj ne"i >.P. Bro"er taj na#og prenosi ne"om

od jobbera8 jer sva"im >.P. trguju najmanje dva jobbera "a"o bi me;u njima

postoja#a "on"urencija. Aaz#i"u izme;u "upovine i prodaje cijene jobbera za ne"i

>P nazvana je Nturn /dobit na "ursu0. To je jedina njegova zarada8 jer on ne

dobija proviziju. a"o bro"er zatrai od jednog i#i ne"o#i"o jobbera cijenu za ne"i

>P jobber ne za da #i se radi o "upovini i#i prodaji. Aadi toga daje obje cijene8

npr. 1,=91,3 !to zna*i da je spreman "uptiti po 1,= i prodati po 1,3.

32


33/44


34/44


6.1 O#(ov% %'%$"o(#% $",ov!(%

@'%$"o(#a $",ov!(a "%vo'*:!ja oja *)"avo

)o!(j%

166%. godine e#e"trons"a

trgovina nije postoja#a u ob#i"u

"avog danas poznajemo.

Danas8 ne"o#i"o godina

"asnije8 samo u 'merici pre"o

trideset mi#iona potr!a*a 7e

potro!iti o"o , mi#ijardi

do#ara8 "upuju7i proizvode i

us#uge pre"o Interneta i Zor#d Zide Zeba. U 2==1 godini trgovins"a razmena

us#uga i dobara izmedju preduze7a8 posredstvom Interneta8 dostig#a je pre"o %=

mi#ijardi do#ara. Od svog po*et"a 166,. godine8 ovaj ob#i" trgovine8 nazvan

e#e"trons"a trgovina i#i s"ra7eno e9trgovina8 doiv#java rast pre"o 1==Q godi!nje8

postaju7i osnova za prvo digita#no e#e"trons"o tri!te. o! su impresivnije

procene o budu7em rastu e9trgovine. 'na#iti*ari prognoziraju da 7e 2==. godine

potro!a*i tro!iti 2,= mi#ijardi do#ara na "upovinu proizvoda i us#uga8 a da 7e

preduze7a obaviti medjusobni on9#ine trasan"cija u vrednosti pre"o , %==

mi#jardi do#ara. Treba imati u vidu da su ove dramati*ne promene nasta#e u prvi

, do godina e#e"trons"e trgovine samo po*eta" revo#ucije e#e"trons"e trgovine8

Dvadeset prvi ve" 7e biti obe#een digita#nim dru!tvom i digita#nim pos#ovanjem8*ije sve e:e"te i razvojne :orme te!"o moemo i nas#utiti. Izg#eda vr#o verovatno

da 7e do 2=,= godine e#e"trons"a trgovina izvr!iti od#u*uju7i uticaj na ce#o"upnu

trgovinu8 odnosno da 7e sva trgovina biti e#e"trons"a trgovina.

34


35/44


Pod e9trgovinom podrazumeva7emo trgovins"e transa"cije izmedju

organizacija i pojedinaca8 zasnovane na digita#noj teno#ogiji. U ovom odredjenju8

podjedna"u vanost imaju obe "ompnente< digita#ne teno#ogije8 "oje se

prevasodno odnose na Internet i Zeb "ao i trgovina8 "oja podrazumevarazmenu vrednosti /tj. novca0 za robe i us#uge izvan individua#ni i organizacioni

granica.

Postoji posebna debata izmedju specija#ista i a"adems"i sredina "oje

se bave e9trgovinom u vezi odnosa izmedju e#e"trons"e trgovine i e#e"trons"og

pos#ovanja. Po jednima e#e"trons"a trgovina obuvata ce#o"upnu e#e"trons"i

podranu a"tivnost jedne organizacije8 u"#ju*uju7i i sveu"upnu in:rastru"turu

njnog in:ormacionog sistema. Druga strana u ovoj raspravi zastupa stav da e9

pos#ovanje obuvata sve interne i e"sterne e#e"trons"i podrane a"tivnosti jedne

organizacije u"#ju*uju7i i e9trgovinu. Imaju7i u vidu de:iniciju e#e"trons"e trgovine

u "ojoj presudnu u#ogu ima razmena vrednosti izvan granica jedne organizacije8

!to nije primarna od#i"a e#e"trons"og pos#ovanja8 b#ii smo stavu da e#e"trons"o

pos#ovanje u op!tem s#u*aju ne obuvata e#e"trons"u trgovinu. Preciznije8 e9

pos#ovne ap#i"acije se trans:ormi!u u e9trgovinu onda "ada se u o"viru nji

pojav#juje razmena vrednosti. omp#e"san odnos e9trgovine i e9pos#ovanja je

i#ustrovan na s#.1. Pojava e#e"trons"e trgovine predstav#ja pravu revo#uciju u pos#ovanju8

ne samo po do sada nevidjenoj superiornoj teno#o!"oj osnovi zasnovanoj na

modernim te#e"omuni"acijama8 ra*unarstvu8 in:ormacionim teno#ogijama i

"ripto#ogiji. Prije ere e9 trgovine mar"eting i prodaja proizvoda se os#anja#a na

masovni neusmereni mar"eting i radnu snagu i ume7u neposredni prodavaca.

Potro!a*i su posmatrani "ao pasivni ci#jevi re"#amni "ampanja8 "oje manjaju

dugoro*no odnos "upca prema datom proizvodu i trenutno uti*u na njegove

"upovne navi"e. Potro!a* je bio zarob#jen geogra:s"im i

35


36/44


)l%(% Ele"trons"a trgovina dominantno o!uhvata transa"cije "oje prelaze granice poslovnih

organizacija socijalnim !arijerama& ograni+en na us"i lo"alni "rug u potrazi za naj!oljim odnosom

cena 0 "valitet% #nformacije o cenama& tro1"ovima& ta"sama su mogle !iti s"rivene od "upaca&

omogu2avaju2i formiranje profita!ilne tzv% informacione asimetrije u "orist prodajnih organizacija%

3vde 2emo pod informacionom asimetrijom podrazumevati sva"i disparitet u relevantnim tr4i1nim

informacijama "oje dele u+esnici u ne"oj transa"ciji% Ele"trons"a trgovina je dovela u pitanje

tradicionalno poslovno mi1ljenje% )toga je od va4nosti da u"rat"o analiziramo jedinstvena

svojstva tehnologije ele"trons"e trgovine& pri +emu se ova jedinstvenost fi"sira dominantno u

odnosu na tradicionalne metode trgovine i poslovanja%

eke od skra'eni*a koje se koriste pri e trgovini vrijednosnim papirima:

- o'*% obujam trgovine

- S%:*"!$B/&imbo#0 speci:i*ni burtovni simbo# /npr. XHOO X'HOO 'O-

'merica on#ine0

- A#!d9 ponuda za "upnju

- Ca(,%9 promjena cijene u ne"om razdob#ju /u pravi#u pretodni dan0

- C'o#% 9 cijena dionice u trenut"u zatvaranja burze /zavr!na cijena0

- O)%(9 cijena dionice u trenut"u otvaranja burze /po*etna cijena0

36

i"te(i

-tro!ine

i"te(i

-%o"&o!anja

ehno&okain'ra"trktraorani+a)ije

Doa!&jai %)i


37/44


Dvije najzna*ajnije bro"ers"e "u7e "oje se bave e trgovinomP0 i devizama. 5atim smo nave#i e#emente po "ojima se berza raz#i"uje od osta#i

mjesta i tri!ta "upoprodaje8 objasni#i pojmove "omisije za vrijednosne papire8

registar vrijednosni papira8 depozitar8 "osu pro:esiona#ni posrednici8 odnosno

bro"eri i di#eri i instituciona#ni investitori. )a!u panju smo posveti#i trgovini

vrijednosni papira u BiH. )ave#i smo institucije tri!ta "apita#a u Bi u "oje spadaju

seminarski rad - trgovina vrijednosnim papirima

Documents